2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Green Garden • broj 87 • srpanj / kolovoz 2013. • godina XIII
-5Hortenzija
-5Ljetne sorte krušaka
-5Južnoamerički moljac rajčice
-5Nove sorte sjemenskog krumpira
-5Priprema podruma za berbu grožđa
[email protected]
www.sjemenarna.com
KLUB
[email protected]
www.sjemenarna.com
Riječ urednika
Editor’s word
Sredinom ljeta većina radova u vrtovima, voćnjacima i vinogradima je završena odnosno u ovom periodu godine mnoge
povrtne i većina voćnih kultura su završile s plodonošenjem.
Kasne sorte pojedinih voćnih vrsta, primjerice breskve i nektarine u punoj su berbi, dok se rane sorte jabuka i krušaka tek
počinju brati. Također, rane sorte grožđa su u fazi dozrijevanja
i berbe.
Tijekom ljeta obavlja se sjetva mnogih povrtnih kultura čije
plodove ubiremo početkom jeseni. A početak jeseni je vrijeme
berbe grožđa ili trganje-najvažniji događaj za sve vinogradare.
I ovaj broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi
mnoštvo zanimljivih priloga posvećenih cvijeću, povrću, voćkama i vinovoj lozi, zaštiti poljoprivrednih kultura od bolesti i
štetnika. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informacije o novim proizvodima iz zaštite bilja ali i proizvoda koji služe zaštiti
od muha, komaraca, osa i kućne gamadi.
Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje
se aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji, sredinom ljeta, preporučamo vam da detaljno pročitate sve priloge iz ovog broja
te obogatite vaše znanje novim spoznajama ali i aktualnostima iz poljoprivrede ali i drugih oblasti.
Uredništvo
In mid-summer most of the works in gardens, orchards and
vineyards has been completed, meaning that during this period many vegetable and fruit crops are done with fruiting.
Late varieties of some fruit species, such as peaches and
nectarines are in full harvest, while early varieties of apples
and pears begin to gather. Also, early varieties of grape are in
the process of maturation and harvesting.
During the summer we plant many vegetable crops whose
fruits we will harvest in early autumn. A beginning of autumn
is the time of the grape harvest – this is the most important
event for all winegrowers.
This issue of Green Garden brings you many interesting articles dedicated to flowers, vegetables, fruit trees and grape
wine, protection from plant diseases and pests. In addition,
there is also a large number of useful information’s about new
products that serve to protect from flies, mosquitoes, wasps
and other pests.
In order to have complete information’s about all agricultural activities in mid-summer, we recommend that you read
carefully all articles in this issue of Green Garden, and enrich
your knowledge with lots of new comprehensions.
Editor’s office
Sadržaj
Pelargonije – rujanske kraljice vrta............. 4
Gladiole – dašak ljepote u vašem vrtu........ 6
Hortenzija - ljetna ljepotica vrtova..............8
Ljetni ples fuksija........................................ 10
Ixia - slabo poznato lukovičasto cvijeće.... 11
Travne smjese za golf terene...................... 12
Povrtnjak tijekom ljeta................................13
Ljetna sjetva špinata...................................14
Kasna sjetva cikle.........................................16
Skladištenje krumpira..................................17
Ljetni uzgoj rajčice.......................................18
Južnoamerički moljac rajčice (Tuta absoluta)
- veliki problem u proizvodnji rajčice........20
Ljetna sadnja kupusa................................. 22
Kupusna muha sve prisutnija
u nasadima kupusa.................................... 23
Kako se riješiti krtica?................................. 24
Nove sorte sjemenskog krumpira..............26
Tigrasti komarac - oprez s razlogom......28
Modni ukras i zaštita od komaraca...........29
Novosti, obavijesti, najave!!!
Pred nama je još jedan broj Green Garden glasila, a pred nama su i novi radovi u vrtovima,
vinogradima, voćnjacima…u kojima Vas pratimo sa pregrštom raznih informacija, savjeta,
kao i širokom ponudom i proizvodima.
Također smo pratili i aktivno sudjelovali u Danima različitih poljoprivrednih kultura koje se
održavaju tijekom ljeta u raznim dijelovima BIH, o čemu možete pročitati u nekom od narednih brojeva glasila.
A pred nama je i 58. turističko kulturno-gospodarstvena manifestacija „Dani berbe grožđa –
Brotnjo 2013.“ gdje ćemo i ove godine već tradicionalno biti jedan od sponzora. Ove godine
manifestacija će se održati 20., 21. i 22. rujna. Ako ste u mogućnosti svakako posjetite ovu
manifestaciju.
Uživajte u bogatom sadržaju našeg glasila i svim ostalim pogodnostima koje imate kao član
kluba Green Garden.
Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/dostavite prema uputama koje ćete
pronaći u pristupnici.
Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu
Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected]
Sunčane ožegotine na bobicama grožđa....30
Klopke za suzbijanje osa i stršena.............31
Bezsjemene sorte vinove loze................... 32
Priprema vinskih podruma za berbu grožđa...34
Pitanja i odgovori........................................36
Ljetne sorte krušaka...................................38
Zlatni plodovi Hercegovine.........................40
Mušmula - ukrasna voćka u vrtovima.......42
Zaboravljeni dud.........................................44
Drača - medonosna biljka Hercegovine.....46
Glasilo GREEN GARDEN
Nakladnik:
SJEMENARNA d.o.o.
Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH
Tel.: + 387 (39) 700 000;
Fax: + 387 (39) 706 572;
[email protected]
[email protected]
www.sjemenarna.com
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostojić
Redakcijski kolegij:
Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea
Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko,
Velimir Lasić
Marketing:
Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.
Andrea Šaravanja, mr. oec.
Lektor:
Blanka Kraljević, prof.
Fotografija na naslovnici:
Ivan Ostojić
Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04
od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden
oslobođen je plaćanja poreza na promet.
4
Pelargonije
– rujanske kraljice vrta
Matea Pehar, dipl. ing.
P
elargonije ubrajamo u najomiljenije balkonsko cvijeće. Cvjetaju
od ranog ljeta do kasne jeseni,
pa svojim bojama cijelo ljeto i dio jeseni ukrašavaju naše balkone i terase.
Postoji preko 250 vrsta koje potječu
iz raznih prostranstava diljem svijeta,
a u narodu ih još zovu blagene, geranije, mušketini, đirani i dr. Pelargonije
su iznimno popularno cvijeće ne samo
zbog bogatstva boja, nego i zbog jednostavnosti uzgoja i razmnožavanja,
dugotrajne cvatnje te dobre otpornosti
na štetnike.
Uzgoj i njega
Prilikom kupovine pelargonija birate
lijepe grmolike biljke sa svježim listovima, bez znakova uvenuća
ili drugih oštećenja. Sadite ih u dobro dreniranu zemlju, u supstrat
napravljen specijalno
za njih ili mješavinu
koju ćete sami na-
2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
praviti. U cvjetnu posudu prvo naspete
granule za drenažu, pa sloj krupnog
pijeska, te zatim zemlju tj. humus.
Najbolje je koristiti specijalni supstrat
za pelargonije ili supstrat za balkonske
biljke. Ako je više biljaka u jednoj posudi razmak između njih neka bude 15tak cm. Pelargonije traže sunčano i toplo mjesto te umjereno vlažno i lagano
humusno tlo. Zalijevajte ih umjereno
jer ne vole previše vlage. Kada je zemlja
suha (prosušena) tada se ponovno
zalijeva, a najbolje vrijeme za zalijevanje je u ranim jutarnjim satima
ili kasno navečer. Ne prskajte ih
po lišću ili cvjetovima. Ukoliko su
pelargonije kvalitetno posađene prvih tjedana imaju dovoljno hranjivih
tvari u supstratu, pa im je prihrana
potrebna tek nakon nekoliko tjedana
intenzivnog rasta. Za prihranu je najbolje nabaviti namjenska mineralna
gnojiva za pelargonije. Pridržavajte
se uputa o doziranju i uvijek dobro
promiješajte da biste dobili jednolič2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
nu otopinu. Prihranjuje se jednom u 10
do 15 dana. Prihranjivanje je potrebno
obustaviti potkraj kolovoza kako bi pelargonije lakše prezimile. Ocvale cvjetove i cvjetne stapke je potrebno redovno
uklanjati jer se tako produžuje cvatnja
i zdravlje pelargonija. Ukoliko ih želite
sačuvati za sljedeću godinu već u jesen
ih podrežite na visinu od 20-25 cm, te
ih ostavite na zatvoreno, zaštićeno i
tamno ili polu tamno mjesto te ih nemojte zalijevati do proljeća.
Razmnožavanje
Pelargonije se razmnožavaju pomoću 8-10 cm dugačkih reznica od polovice srpnja do kraja kolovoza. Vršne ili postrane grančice se uzimaju kao reznice.
Prije sađenja, mjesto reza treba uroniti
u preparat za ukorjenjivanje biljaka. Reznicu nakon toga posadimo u smjesu
treseta i pijeska, zalijemo i ostavimo
na zasjenjeno mjesto. Kroz dva tjedna
reznice će se ukorijeniti, pa se mogu
presaditi u veće cvjetne posude.
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
6
Gladiole – dašak
ljepote u vašem vrtu
Matea Pehar, dipl. ing.
G
ladiola je vrtni cvijet koji svoje
podrijetlo vuče iz južnih dijelova
Afrike i iz područja Sredozemlja.
Ime je dobila po latinskoj riječi gladius
što u prijevodu znači mač. Jedna je od
omiljenijih cvjetnih vrsta među ljubiteljima cvijeća zbog svojih prelijepih i
profinjenih cvjetova svih boja i nijansi
čije cvjetanje traje između 10-14 dana.
Danas obuhvaća preko 2000 sorti.
Osim kao vrtno cvijeće koristi se i kao
rezano cvijeće. Temeljna značajka ove
biljke jest upravna stabljika, macoliki
listovi i šesterolatični cvjetovi, koji svi
gledaju u istom smjeru.
Uzgoj i njega
Lukovice gladiola se sade na sunčano
mjesto, zaštićeno od vjetra, u bogatu i
rahlu zemlju, koja ne zadržava vlagu i
dobro je drenirana. Mora se paziti da se
lukovice ne posade previše plitko kako
ne bi kada narastu u visinu bile nestabilne na vjetru. Najbolje ih je posaditi
na 12-15 cm dubine, a razmak između
gomolja ostaviti oko 20-tak centimetara. Kada se sade u skupini dovoljno
blizu jedna druge, međusobno se podupiru i nije im potreban potporanj.
Potrebno ih je redovno zalijevati, te za
vrijeme cvatnje dva puta mjesečno dodati malo tekućeg mineralnog gnojiva.
Ovisno od vrste gladiola će narasti od
30 cm pa sve do 150 cm visine.
Cvjetni aranžmani za blagdan
Svih Svetih
Iako gladiola prvenstveno pripada
u skupinu jesenjih lukovica, tj. lukovica koje se sade u jesen a cvjetaju u
proljeće i ljeto, njezini profinjeni cvjetovi postaju sve traženiji i popularniji
i tijekom kasne jeseni za blagdan Svih
Svetih 01.studenog za dizajniranje
cvjetnih aranžmana. Ukoliko želite
da vam gladiole procvjetaju u ovom
periodu godine lukovice je potrebno
posaditi već početkom kolovoza.
Čudesni svijet prirode: Šume prekrivene zvončićima
Rod zvončića (Campanula) sadrži oko 300 vrsta, jednogo- Turskoj. Rastu na različitim staništima, na visokim alpdišnjih i dvogodišnjih biljaka i trajnica. Samoniklo rastu širom skim kamenim pukotinama, tresetištima, livadama i šuumjerene zone sjeverne hemisfere, naročito u Južnoj Europi i mama. Većina vrsta se lako uzgaja i osigurava dug period
cvatnje jer, ovisno o vrsti, cvatu od kasnog proljeća do
kasnog ljeta.
U nekim šumama Europe, a posebno u Velikoj Britaniji,
svakog proljeća se može vidjeti pravi prirodni spektakl –
tj. milioni zvončića preplave šumsko tlo, te ljepotom prizora pretvaraju obične šume u bajkovita mjesta o kojima
smo čitali kao mala djeca.
Britanci su 1998. godine zaštitili divlje zvončiće i zabranili branje za bilo kakvu komercijalnu upotrebu.
Neke procjene ukazuju da se danas u Velikoj Britaniji
nalazi oko polovice ukupne svjetske populacije zvončića,
od čega se 71% nalazi u šumama.
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
8
HORTENZIJA
ljetna ljepotica vrtova
Matea Ćorić, master struke
U
vijek iznova, sve od mjeseca lipnja pa do rujna, svojom ljepotom
i bujnošću zadivljuje nas procvala hortenzija (lat. Hydrangea) u našim
vrtovima.
Iako je njezino prirodno stanište
Himalaja, istočna Azija, te vlažna i
šumska područja sjeverne i južne Amerike, s obzirom na to da nije posebno
zahtjevna za uzgoj savršeno se uklopila
i u našu klimu.
za vodom, pa ih je potrebno redovito
zalijevati, a posebice ljeti. Listovi zbog
nedostatka vlage znaju klonuti, pa je
potrebno brzo reagirati – tuširanje ili
je stavite u posudu s vodom. Kako bi
se korjenova bala potpuno natopila,
pustite da se ocijedi i dalje pazite na
zalijevanje.
U proljeće kada listovi ozelene, odrežu se cvjetne stapke do prvih listova.
Istodobno se odrežu tanki i stari izboji
u razini tla, čime će se „otvoriti“ grm i
poboljšati izgled. Hortenzija se treba
obrezivati i nakon cvatnje i to treba
obrezati ocvale cvjetove i suvišne grane
koje nam smetaju.
Različite boje cvijeta
Zašto je moja hortenzija uvijek ljubičasta, pitaju se mnogi. Ista biljka na vapnenom tlu imat će ružičaste cvjetove,
a na kiselom plave, u različitim nijansama. Što je pH tla niža, plava boja je
intenzivnija. Ne treba zaboraviti, bijele
Karakteristike
Hortenzija naraste do visine od 70150 cm. Odlikuje se prekrasnim velikim
cvjetovima, te granama s velikim nazubljenim listovima. Cvjetne glavice mogu
biti raznih oblika: okrugle, kupolaste ili
pločaste, dok cvjetovi mogu biti bijeli,
rozi, crveni, plavi i ljubičasti. Cvjetnu
glavicu čine dvije vrste cvjetova: neugledni fertilni cvjetovi koji su skriveni u
sredini i veći sterilni četverolatični cvjetovi koji ih okružuju.
Uzgoj i njega
Hortenzije sadimo u polusjenu, u
teža i vlažnija tla. Imaju veliku potrebu
hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzira na tlo. Pod utjecajem sunčevih zraka
cvjetovi postaju crvenkasti.
Kako bi hortenzija cvjetala plavo, redovito je zalijevajte otopinom aluminijeva sulfata, svakih 7-14 dana. Postoje
specijalna gnojiva, koja sadrže navedeni spoj, čime je olakšan postupak «zaplavljivanja». Promjena boje moguća je
samo u kiselim tlima jer će samo iz njih
biljka moći preuzeti aluminij. Kako bi se
olakšalo usvajanje aluminija hortenzije
zalijevajte vodom u kojoj je otopljen
amonijak (3-5 grama amonijaka stavite
u litru vode). Ako želite plavu hortenziju vratiti u ružičasto, pružite joj tlo
neutralne pH reakcije.
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
MRAVOCID
Najučinkovitiji
pripravak za
suzbijanje mrava
Potražite u:
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg
Agrocentar SJEMENARNA Mostar
Agrocentar SJEMENARNA Čitluk
Agrocentar SJEMENARNA Grude
039 700 000
036 352 700
036 641 700
039 661 255
10
Ljetni ples fuksija
Za fuksije, u narodu često zvane menđušice, s pravom možemo
ustvrditi kako su profinjene dive među lončanicama. Fuksije uljepšavaju sjenovita mjesta, raznovrsne su, te cvatu tijekom cijelog
ljeta. A latice cvjetova, nalik na balerinine haljinice iz kojih izviruju
prašnici, predstavljaju pravi melem za oči.
Ivana Markota, master struke
Z
ahvaljujući svojim prelijepim cvjetovima i rasporedom latica, koje
možemo pronaći u različitim nijansama
boja, fuksija predstavlja
pravu balerinu koja dominira među
lončanicama. Zvonoliki cvjetići nošeni
laganim ljetnim povjetarcem kao da
plešu na terasama i balkonima okućnica. Razne vrste fuksija često cvjetaju u
dvije boje i nude brojne nijanse bijele,
ružičaste, ljubičaste i crvene boje. A od
početka proljeća pa do kasne jeseni,
stotinama cvjetova biva prekrivena cijela biljka, tako da cvjetovi nadmašuju
sitne listove. Zbog toga su viseća zvonca fuksije oduševila mnoge uzgajivače
cvijeća te se, iz godine u godinu, stvaraju novi hibridi ove biljke. Pored svega
fuksija je poznata po različitim uzgojnim oblicima, te se tako može uzgojiti
u vidu grma, kao viseći oblik, piramida
ili kao stablašica. Odlučite li se pak ovu
biljku zasaditi u balkonske žardinjere
dobro bi bilo da birate niže hibride koje
imaju gusto lišće i koje bogato cvatu.
Osim toga, na terasama lijepo i elegantno izgledaju fuksije stablašice uz koje
možete kombinirati i neke od puzavica,
tako da na koncu imate fino ispunjen donji dio lonca. Koristite
li bilo koji od ovih oblika, uz
malo njege i sjenovito mjesto,
dobiti ćete lijepe i zdrave biljke u kojima možete uživati tijekom cijelog ljeta.
jeseni biljke gube lišće, pa je prije prvog
mraza fuksije potrebno podrezati i
smjestiti u svijetlu ili tamnu prostoriju
s temperaturom od 2 do 8 stupnjeva C,
gdje će i prezimiti.
Njega fuksija
Većina hibrida fuksija voli polusjenu
tako da bi idealan položaj bio uz istočni
ili zapadni zid kuće. Biljke se sade isključivo u svježu zemlju namijenjenu
za balkonske lončanice. Nakon što smo
obavili sadnju, potrebno je redovito
vršiti zalijevanje a sve kako bi postigli
optimalnu vlažnost tla. Također ne smijete izostaviti redovito prihranjivanje
tekućim gnojivima a što se čini jedan
do dva puta tjedno. Kako fuksije teško
podnose vruće ljetne dane dobro ih je
rano ujutro ili kasno navečer poprskati
vodom.
Dakle, pažljivo zalijevanje važan je
preduvjet za uspješan rast i razvoj biljke. Ona ne podnosi suhu zemlju kao ni
pretjerano nakupljanje vode u posudi.
Osim toga, toplu biljku i korijenje ni
u kojem slučaju nije dobro zalijevati
hladnom vodom. A kako bi fuksija raskošno cvjetala, potrebno je neprekidno uklanjati ocvale cvjetove. Dolaskom
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
11
Matea Pehar, dipl. ing.
U
koliko već u rano proljeće želite
imati predivan vrt prepun cvijeća različitih boja, možete se već
polagano početi pripremati za sadnju
jesenjih lukovica. Ova vrsta cvijeća se
sadi u jesen iz razloga što im je potreban period prilagođavanja na niske
temperature. Optimalni rok za jesenju
sadnju lukovica je od sredine rujna pa
do kraja listopada. Među najljepše i
najpoznatije jesenje lukovice ubrajamo
tulipane, ljiljane, narcise, zumbule, te
visibabe, ali ne trebamo zanemariti ni
manje poznate vrste kao što su Ixia, a
koje također možete pronaći u Green
Garden ponudi. Stoga vam u ovom broju nudimo malo više informacija o njoj.
IXIA
Južnoafrički rod Ixia pripada porodici
perunika (Iridaceae), te obuhvaća nešto
manje od 50 vrsta koje imaju brojne zanimljive varijetete. Cvatnju Ixie možemo
izazvati u svibnju i lipnju ili u kolovozu
i rujnu. Što znači da je moramo zasaditi
u prikladnom razdoblju, ovisno kada
želimo da nam cvjeta. Međutim, neovisno sadimo li je u proljeće ili jesen
– princip sadnje je jednak.
U posudu promjera 13 cm sadimo
odjednom pet gomolja na dubinu 5-8
cm. Ako želimo imati veću skupinu biljki, u posudu veličine 20 cm sadimo 1012 komada. Na dno posude stavljamo
drenažni sloj. Posude smještamo vani,
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
IXIA
- slabo poznato
lukovičasto cvijeće
na osvijetljeno mjesto. Ako još nije
prošlo vrijeme mraza, pokrivamo ih slamom. Zemljište mora stalno biti vlažno,
a korijeni se ne smiju osušiti, posebno
ne u razdoblju cvjetanja. U vrijeme od
stvaranja pupoljaka pa sve dok biljke ne
ocvatu, preporučljivo je svakih 14 dana
prihranjivati ih tekućim gnojivom. Kada
biljke ocvatu ograničavamo zalijevanje.
Jedina razlika između sadnje u proljeće i jesen jeste što ćemo ukoliko je
sadimo u rujnu ili listopadu posude po-
kriti slojem slame jer Ixia nije otporna
na zimu. Zemljište ne smije biti previše
mokro jer bi se brže smrzlo, a gomolji bi
se mogli oštetiti.
Korisni savjeti
Ako Ixiu previše zalijevamo, počinju
trunuti gomolji. Stoga ova biljka zahtijeva propusno zemljište. Nedostaje li joj svjetla, niču tanki, izduženi i
lomljivi listovi. Ako listovi žute, uzrok
može biti nedostatak hranjivih tvari.
12
Travne smjese za golf terene
I
gralište za golf su posebna područje u prirodi na kojima se igra golf.
Stoga je posebna vrsta športskog
objekta na nekoliko desetaka hektara
obraslima različitim travama i drugim
raslinjem. Izgradnja i održavanje golf
igrališta sa stanovišta struke je vrlo
zahtjevna. Za golf igrališta koristimo
nekoliko tipova travnjaka.
Pucalište ili Tee je naziv površine s
koje se izvodi početni udarac a razlikujemo tee za muškarce i tee za žene. Tee
za žene je nešto bliži greenu.
Fairway je površina pod travom koja
se nalazi u prostoru između pucališta i
rupe (green). To je površina koja može
zauzimati i nekoliko tisuća kvadratnih
metara. Travna mješavina za ovu površinu je ista ili vrlo slična onoj koju
koristimo za nogometne terene. Jačina
košnje kao i visina slični su nogometnim travnjacima.
Green je travnata površina veličine i
do nekoliko stotina m2, vrlo fine trave
na kojoj se nalazi rupa sa zastavicom.
Ove su površine, srca čitavog golf igrališta i po njima se u dobroj mjeri ocje-
njuje kakvoća igrališta. Travnjaci na
“Green” vrhunska su djela ljudi koji ih
izgrađuju i koji ih održavaju. Travnjak na
“greenu” kosi se svakog dana na visinu
od 2 do 5 mm.
Jedna od varijanti travnih mješavina
koje se koriste za „Green“ je:
Naziv trave
Festuca rubra
spp. commutata
Festuca rubra
spp. trychophila
Agrostis tenuis
(capillaris)
Agrostis
stolonifera
% u smjesi
30
55
12
3
Semirough. To su površine pod travom koje se nalaze na rubnim dijelovima igrališta i svrha im je da otežaju
igru. Sastav trave je isti kao i kod Fairway samo što se rjeđe kosi.
Rough (područje divlje trave). Ova
površina može biti pod travom ali i ne
mora, to je gruba površina pod grmljem
ili sličnim raslinjem i ima istu svrhu kao
i semirough, tj. da maksimalno oteža
igru, te je na taj način učini zanimljivijom.
Obzirom na visoke zahtjeve tih travnatih terena i razina održavanja je vrlo
visoka. Možemo slobodno reći da travnjaci na golf terenima, u pogledu održavanja, imaju najviši mogući tretman.
Intenzivno održavanje ovoga tipa je vrlo
skupo i zahtijeva kompletnu opremljenost strojevima i alatima kao i vrhunsku obučenost ljudstva.
Preneseno iz knjige
Travnjaci autora N. Samardžije
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
13
Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke, intenzitet
radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje. Proizvođačima je
važno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća što se u našim
južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnjavanje.
POVRTNJAK TIJEKOM LJETA
Ivan Perić, dipl. ing.
Sjetva povrća u toplijim područjima
U
VRSTA POVRĆA
CVJETAČA
CIKLA
ENDIVIJA
MRKVA
PERŠIN
RADIČ
PORILUK
JESENSKA SALATA
ZIMSKI KUPUS
ZIMSKI KELJ
GRAH MAHUNAR
toplijim dijelovima Hercegovine
tijekom srpnja i kolovoza ozbiljniji proizvođači nastavljaju sjetvu i sadnju povrća kako bi zadovoljili
potrebe tržišta. Istina, uvjeti za sjetvu
povrća nisu optimalni jer ipak u ovo
doba godine često vladaju «tropske
vrućine». Stoga je biljkama potrebno
osigurati dostatne količine vode kako
uloženi trud ne bi bio uzaludan. Nije nevažno napomenuti da sve ljetne radove
u povrtnjaku, počevši od zalijevanja pa
do unošenja gnojiva, trebamo isključivo
obavljati predvečer ili rano ujutro, kad
temperature nisu previsoke.
Starije biljke poželjnije je zalijevati jednom do dva puta tjedno s 10-20
litara po četvornom metru nego svaki
dan s 5 litara vode. Pored toga, kako bi
se sačuvala vlaga u tlu, dobro je povrće
zastirati pokošenom travom, slamom ili
lišćem jer je dokazano da prostirka po
četvornom metru uštedi čak i do jednu
litru vode dnevno.
Kod natapanja povrća prednost se
uvijek daje odstajaloj vodi jer je bunarska voda suviše hladna te usporava
dozrijevanje, a biljke zaostaju u rastu i
gube na kakvoći. Na hladnu vodu izniBROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
KOLIČINA SJEMENA (g/m2)
3
3
3
4
3
5
15
3
3
3
15
VRIJEME SJETVE
01.07.-20.07.
01.07.-10.07.
01.07.-31.08.
01.07.-31.08.
01.07.-31.08.
01.07.-31.08.
01.07.-31.08.
01.07.-31.08.
01.07.-15.07.
01.07.-20.07.
01.07.-15.08.
* podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih
prilika. Svakako da je najkritičnije razdoblje sjetve u razdoblju od 20. srpnja do 10. kolovoza.
mno su osjetljive rajčice, krastavci i mahune. Pored toga, hladna voda može
prouzročiti opadanje cvjetova i tek zametnutih, mladih podova. Ukoliko smo
pak prisiljeni koristiti bunarsku vodu,
prije njezine uporabe moramo je ostaviti u bačvama ili sličnim spremnicima,
kako bi se malo i zagrijala.
14
Ljetna sjetva špinata
Nije poznato odakle potječe, jer prema nekim autorima potječe iz
regije Irana i Afganistana, a prema drugima iz područja Kavkaza, ali
je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII. stoljeću.
Ivica Doko, dipl. ing.
Š
pinat je jednogodišnja povrtna
kultura kratke vegetacije (rane
sorte potpuno formiraju lisnu rozetu 30-35 dana nakon nicanja, a kasne
nakon 45 dana) koja se uzgaja radi zelenih listova. Listovi špinata su značajni
zbog toga što obiluju bjelančevinama
(2,28%), mineralima (željezom, fosforom, kalijem i kalcijem), te vitaminima
(E, B1, B2, C, i betakarotenom). Pored
toga, sadrži i oksalnu kiselinu, a pri
neodgovarajućim klimatskim uvjetima
i obilnom gnojenju dušičnim gnojivima
nagomilava štetne nitrate i nitrite, posebno u mladim listovima i peteljkama,
o čemu treba voditi računa pri izboru
gnojiva ( treba više koristiti amonijačna
gnojiva).
Špinat je kultura koja dobro podnosi
niske temperature i koja dobro izdržava naše zime, te nema velike zahtjeve
prema svjetlosti. Ono na što treba
posebno obratiti pozornost (izričito u
Hercegovini) jest da špinat ima velike
zahtjeve prema vodi. Razlog “leži” u
slabo razvijenom korjenovom sustavu
koji se uglavnom prostire u površinskom sloju, te ako uzmemo u obzir činjenicu da špinat ima kratku vegetaciju
u kojoj “mora” formirati veliku vegetativnu masu nameće se zaključak da je
navodnjavanje u proizvodnji špinata
neizbježno.
Špinat se proizvodi izravnom sjetvom sjemena s tim da se sije u redove na međuredni razmak od 25 cm, i
razmak u redu od 7 cm. Dubina sjetve
iznosi 3 cm, a potrebna količina sjemena 3 g/m2. Posijanu parcelu nakon
sjetve treba obavezno povaljati. Dobro
je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana
EL FORTE je izuzetno kvalitetan, rani hibrid špinata koji se koristi za
svježu potrošnju. Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen. Osnovna
karakteristika ovog hibrida su veliki, zeleni listovi, okruglog do ovalnog
oblika, blago naborani, idealnog odnosa list-lisna drška. Hibrid El Forte je
izuzetno otporan na procvjetavanje, visoko otporan na plamenjaču.
u vodi (jer se na taj način osigurava bolje klijanje) uz napomenu da se sjeme
pripremljeno na ovaj način može sijati
samo u vlažno tlo.
Inače, špinat uspijeva samo na plodnim i dobro nagnojenim tlima i u pravilu se sije iza kultura koje su obilno
gnojene stajskim gnojem. Nepisano je
pravilo da je tlo na kome uspijeva špinat pogodno za uzgoj svih povrtlarskih
kultura.
Što se tiče vremena sjetve prakticira
se jesenska sjetva u kolovozu s tim da
se berba odvija u X.-XI., te ozima proizvodnja u rujnu tako da berbu možemo
planirati rano u proljeće (II.-IV.). Može
se gajiti i u plastenicima, a proizvodnja
je rentabilna ako se gaji kao međuusjev
u usjevu rajčice, paprike ili krastavca.
Sije se nešto gušće nego na otvorenom
polju (20-25 g/m2, razmak 10X10 cm).
Berba počinje kada biljke formiraju 5-6
krupnih listova i na manjim površinama
se odvija u više navrata. Treba imati
na umu da kod ranije posijanih usjeva
jedan dio biljaka prispije za berbu iste
jeseni, a preostali dio u rano proljeće, s
tim da u Hercegovini berba može trajati
tijekom cijele zime. Nakon berbe špinat
treba odmah distribuirati jer nije pogodan za skladištenje i može se održati u
optimalnim uvjetima svega 5-6 dana.
Na našim terenima su prisutne sorte i
hibridi: Matador, El Forte.
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se
ponovno intenziviraju jer prema kalendaru
sjetve mogu se sijati i saditi različite vrste
povrća... Razne vrste Green Garden sjemena
obogatiti će vaše vrtove svojim plodovima.
16
Kasna sjetva cikle
Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L. koja i danas raste
na području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i Afrike.
Pripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbena i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana.
Mario Ćubela, dipl. ing.
C
ikla se uzgaja zbog svog zadebljalog korijena premda se čak i njeno
mlado lišće može koristiti na isti
način kao blitva ili špinat. Ali, ukoliko
odlučite u prehrani koristiti lišće cikle
vodite računa da prethodno odstranite
tvrde lisne žile. Od kuhanog zadebljalog korijena cikle najviše se priprema
salata premda se mogu pripremati i
mnoga druga jela, kao juhe i variva od
same cikle ili s drugim povrćem. Međutim, i nekuhana mlada cikla može se
naribati za salatu uz dodatak malo hrena, čime znatnije dobiva na vrijednosti.
I na koncu, sok od cikle predstavlja veoma zdrav osvježavajući napitak, posebice ako je spravljen od nekuhane cikle.
zriobe međusobno srašćuju i čine klupko, iz njih niče nekoliko klica. Posijete
ih izravno na gredicu pa prorijedite na
razmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dva
lista, a sve kako cikla ne bi bila pregusta. Osim toga, suvišne biljke koje vam
ostanu na raspolaganju nakon prorjeđivanja nemojte nipošto bacati već ih
posadite u slobodnom dijelu povrtnjaka
na kojem ste sve do sada uzgajali luk
ili češnjak. Drugi put ciklu prorijedite
nakon 15-20 dana ili još kasnije, kada
se razvije malo zadebljalo korijenje koje
možete potrošiti za jelo.
Razmak između biljaka neka bude
desetak centimetara. Ali, kod sjetve vodite računa da sjeme ne ode preduboko
jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežava
nicanje i nepovoljno utječe na gustinu
usjeva. A što je veći razmak među samim biljkama dobiva se krupnija cikla,
uglavnom prikladna za proizvodnju
sokova, dok se pri manjem razmaku
formira sitnija.
Nakon nicanja, ciklu je bitno redovito
okopavati, s tim da se uz drugo okopavanje po četvornom metru dodaje 20
grama kana uz zalijevanje. Zalijevanje
je pak mjera koju treba redovito provoditi u kasnom uzgoju cikle. Navodnjava
se po potrebi tj. kada se primijeti da
lišće vene i pada po zemlji, s tim da su
tijekom ljetnog razdoblja uglavnom dovoljna 2-3 navodnjavanja.
Cikla se na manjim površinama bere
ručno. Obično se u južnim toplijim krajevima ostavlja na gredicama te se njen
korijen vadi po potrebi. Prvo se vade
razvijenije biljke dok se slabije ostavljaju u tlu, kako bi dodatno narasle. U
krajevima gdje postoji opasnost od jesenskih mrazeva cikla se mora izvaditi
iz razloga što izmrzava na niskim temperaturama ispod ništice. A s površine
od jednog četvornog metra može se
uzgojiti najmanje 3-4 kg korijena, što
će biti više nego dovoljno za potrebe
domaćinstva.
Ljetna sjetva cikle
Za jesensku i zimsku potrošnju ili
za konzerviranje sjetva cikle preporuča
se početkom mjeseca srpnja premda
se za istu namjenu cikla može posijati
i nešto kasnije tj. početkom mjeseca
kolovoza. Budući da sjemenke, zapravo
plodovi, jednosjemeni oraščići, tijekom
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
17
Skladištenje
krumpira
Dado Marić, dipl. ing.
P
ri iskopu krumpira mora se paziti
da se gomolji ne oštete i da su
što manje onečišćeni zemljom,
kamenjem, ostacima cime. Svakako,
ako se krumpir vadi u idealnim uvjetima vlažnosti tla ovo je lakše osigurati.
Često smo primorani krumpir vaditi u
uvjetima prekomjerne ili nedostatne
vlage u tlu, te su gomolji manje ili više
onečišćeni zemljom ili drugim primjesama. Prije skladištenja gomolji krumpira
se očiste od zemlje, ostataka cime, i
drugih primjesa.
Nakon «čišćenja» krumpir odlazi u
posebna skladišta, posebno građena
za skladištenje krumpira ta skladišta
su sa aktivnom ventilacijom. Dolaskom
krumpira u skladište slijedi faza prosušivanja, a poslije toga, ukoliko ima
oštećenih gomolja, slijedi faza «zarašćivanja rana» prilikom koje se gomolji
izlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) u
trajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu
zraka od 80-95% uz kratka provjetravanja
Poslije te faze krumpir se sustavom
ventiliranja ohladi na temperaturu
5-7oC i na toj temperaturu krumpir se
može čuvati i do 10 mjeseci. Krumpir
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
koji je namijenjen preradi čuva se na
temperaturi većoj od 7oC.
Nakon određenog perioda čuvanja,
a prije odlaska na tržište krumpir se
dorađuje. Dorada krumpira podrazumijeva sortiranje, odvajanje oštećenih
i bolesnih gomolja četkanje, pranje te
pakiranje u vrećice određene težine (za
prodaju u trgovini pakira se u vrećice od
3-5 kg).
Manji proizvođači nemaju adekvatna skladišta, te krumpir skladište na
različita mjesta (podrumi, ostave i dr.).
Neki proizvođači imaju trapove u kojima skladište i čuvaju krumpir. Krumpir
se ne smije čuvati u PVC vrećama. Najbolje ga je čuvati u papirnim vrećama u
podrumima.
Zašto krumpir postaje sladak?
Ako se krumpir čuva na temperaturi
ispod 6oC dolazi do «zaslađivanja»
odnosna na tim temperaturama dolazi
do pretvorbe škroba u šećer. To je temperaturno ovisna, encimatska kemijska
reakcija, koja može ići u oba pravca:
škroba u šećer i šećera u škrob.
Sladak krumpir možemo «odsladiti»
ako ga 10-30 dana držimo u toplom na
temperaturi15-20oC.
18
Ljetni uzgoj rajčice
Iako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke za
kasni uzgoj rajčice. Potrebno je samo malo volje i redovitog zalijevanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućim
plodovima
Ivica Doko, dipl. ing.
I
stina, ne vladaju optimalni uvjeti za
njen uzgoj, ali rajčica se može uzgajati u toplijim krajevima i tijekom ljeta. Iskustva iz Hercegovine pokazuju da
ovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu proizvodnju siju svibnju ili lipnju. Sadnja
se obavlja krajem svibnja ili početkom
lipnja. Na području Hercegovine sadnja
tzv. „ljetne rajčice“ obavlja ne nakon
vađenja ranih sorti krumpira. Ipak,
treba imati na umu da presadnice trebaju biti dobro razvijene kako bi mogle
podnijeti velike vrućine i nešto surovije
uvjete uzgoja. Ljetni uzgoj rajčice nije
raširen iz razloga što zahtijeva malo
više truda i pažnje. Ali, zašto povrtnjak
tijekom ljeta ostaviti prazan jer ipak
vrijedi probati.
Svakako da je proizvodnja prijesadnica najkritičniji period u kasnom
uzgoju rajčice. Stoga, treba biti pažljiv
kako se ne bi “preskočilo” zalijevanje.
Zalijevanje se nikako ne smije provoditi za vrućeg dijela dana jer bi na taj
način doslovce spržili tek iznikle biljke.
Iskusniji povrtlari kupuju i odgovarajuće
mreže za hladovinu kako bi zasjenili
mlade biljke i na taj način im pružili
barem malo odmora od jakog popodnevnog sunca.
Hibridi za ljetnu proizvodnju
Za sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv. ljetne rajčice koriste se različiti
hibridi. Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta. Jedan od hibrida koji se sve više
uzgaja na otvorenom je Bobcat.
BOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma, tako da
se ne obavlja pljevidba. Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih na
taj način štiti od sunca. Plodovi su beef (mesnati) tip, izuzetno krupni prosječne
težine 200-300 grama. Boja ploda je ujednačena, a ono što je bitno naglasiti
plodovi su tvrdi i otporni na pucanje.
Što se tiče kulinarskih osobina, plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aromu, visok sadržaj suhe tvari, tako da su pogodni i za kuhanje. Sadnja ovog hibrida
preporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega, na foliji, u sustavu
uzgoja 2 biljke na mw. Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje.
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
REVUS SC
novi fungicid koji se koristi za
suzbijanje plamenjače na povrću
www.sjemenarna.com
Karenca: 3 dana
Potražite u:
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg
Agrocentar SJEMENARNA Mostar
Agrocentar SJEMENARNA Čitluk
Agrocentar SJEMENARNA Grude
039 700 000
036 352 700
036 641 700
039 661 255
20
Južnoamerički moljac rajčice
(Tuta absoluta) - veliki
problem u proizvodnji rajčice
Ivan Perić, dipl. ing.
J
užnoamerički moljac rajčice (Tuta
absoluta) potječe iz Južne Amerike.
Opisana je još 1917. godine, a do
početka 80. godina prošlog stoljeća
bila je raširena do nadmorske visine
1.000 m u većini južnoameričkih zemalja (Argentina, Bolivija, Brazil, Čile,
Ekvador, Kolumbija, Paragvaj, Peru,
Urugvaj i Venezuela). Štetnik se 2006.
godine prvi put pojavio u Španjolskoj.
U narednih se pet godine vrlo brzo proširio na području Mediterana. U Bosni i
Hercegovini prisutan od 2010. godine.
Štete koje čini na rajčici kreću se u rasponu od 50 do 100 %.
Južnoamerički moljac rajčice, kao i
većina minera, preferira topliji klimat,
pa je stoga u mediteranskom području
pronašao zadnjih godina svoju “novu
domovinu” te se vrlo brzo širi u zaštićenim prostorima (staklenici, plastenici),
ali i na otvorenom. Godišnje u zaštićenim prostorima razvija 10-12 generacija
(na otvorenom do 5), a svaka ženka
nakon kopulacije odlaže 250-300 jaja.
Stoga je potencijal umnažanja ovog
štetnika vrlo velik, ličinke ne prelaze u
mirovanje ili dijapauzu sve dok imaju
na raspolaganju dovoljno hrane.
Morfološke odlike vrste i štete
Leptiri su veličine 5-7 mm. Aktivni
su u sumrak i noću, a tijekom dana se
skrivaju među lišćem biljaka domaćina. Nakon kopulacije ženke odlažu
mala, cilindrična, kremasto-bijela, jaja
veličine svega 0,35 mm na donju stranu lišća. Embrionalni razvoj traje 4-6
dana, a nakon izlaska iz jaja ličinke se
ubušuju u list, plod, stabljiku ili peteljku ploda i prave štete nepravilna oblika
– mine. Zbog većeg broja mina lišće se
potpuno osuši ili devastira. Na plodovima rajčice ličinke prave štete u obliku
plitkih nepravilnih grizotina, najčešće
na donjoj strani ploda. Rajčica može
biti napadnuta u bilo kojem stadiju, kao
presadnica ili potpuno razvijena biljka.
Razvoj ličinki traje 12-15 dana, a ovisno
o uvjetima, preobražavaju se u leptire
kroz stadij kukuljice na oštećenom ili
zdravom lišću te u tlu. U zaštićenim
prostorima prezime u stadiju jaja, kukuljice ili kao leptir.
baju biti zatvoreni dvostrukim vratima
ili zavjesama.
Budući ličinke minera žive u lisnom
tkivu otežano je njihovo suzbijanje
površinskim pripravcima koji djeluju
digestivno (želučano) i kontaktno (putem kože). Kako južnoamerički moljac
rajčice tijekom samo jedne sezone razvija veći broj generacija, relativno brzo
nastaju novi sojevi otporni na prečesto
korištene insekticide (u novije je vrijeme dokazana rezistentnost na neke
djelatne tvari u zemljama Južne Amerike).
Kao učinkovita pokazala se i mjera zalijevanja presadnica (8-10 dana
nakon presađivanja) rajčice putem sustava kap na kap primjenom imidakloprida i tiametoksana (npr. Boxer 200
SL i Actara), a naknado se za prskanje
biljaka koristi ekološki prihvatljive pripravke, primjerice Afirm.
Mogućnosti
suzbijanja
Pri suzbijanju ovog
opasnog štetnika koriste sve raspoložive
mjere integrirane zaštite
koje uključuju: poštivanje plodoreda, uništavanje zaraženih biljaka
nakon završetka berbe
i kvalitetna obrada tla,
postavljanje feromona
za praćenje pojave prvih
leptira, korištenje klopki za masovni ulov. Na
otvore zaštićenih prostora mogu se stavljati
mreže protiv insekata
(sitna okca), a ulazi u
zaštićene prostore treBROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
AFFIRM
insekticid
www.sjemenarna.com
Izgled leptira
Izgled jaja južnoameričkog
minera rajčice
Potpuno uništeno lišće
Odrasla gusjenica s prepoznatljivom
crnom linijom iza glave
Izgled kukuljice i kokoni
južnoameričkog moljca minera
· Affirm je kontaktno-želučani
insekticid namijenjen
suzbijanju gusjenica
svih razvojnih stadija.
Djeluje i na gusjenice koje
se tek trebaju ispiliti iz jaja
(ovi-larvicidno djelovanje).
Štete na zelenom plodu
· Odlično rješenje za
suzbijanje Tute absolute
· Karenca: 3 dana za povrće
Simptomi oštećenja na zrelim plodovima
Potražite u:
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg
Agrocentar SJEMENARNA Mostar
Agrocentar SJEMENARNA Čitluk
Agrocentar SJEMENARNA Grude
039 700 000
036 352 700
036 641 700
039 661 255
22
Ljetna sadnja kupusa
Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se i
proizvodi tijekom cijele godine. Kod nas je posebno aktualna
sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koriste
za kiseljenje
Ivica Doko, dipl. ing.
K
upus potječe iz Sredozemlja a
uzgaja se gotovo 3000 godina. U
srednjoj Europi počeo se uzgajati
u razdoblju od 8. do 15. stoljeća odakle su ga trgovci i pomorci proširili po
cijelom svijetu. Za širenje kupusa najzaslužnija je njegova velika hranidbena
vrijednost koja do posebnog izražaja
dolazi u zimskom periodu kada kiseli
kupus predstavlja jednu od nezaobilaznih namirnica. Osim toga, ljubitelji
čašice nakon prekomjerne konzumacije
vina često znaju piti rasol od ukiseljenog kupusa kako bi im glava postala
“bistrija”. Međutim, ne trebaju se nimalo sramiti jer su na sličan način to radili
i Rimljani koji su u stankama čuvenih
pijanki konzumirali svježe lišće kupusa,
vjerujući kako će im kupus apsorbirati
alkohol iz vina. Ali, kako bi mogli uživati u vrijednostima ovog povrća prvo ga
trebamo proizvesti.
Odabir tla i plodoreda
U pravilu, kasni kupus najveće prinose ostvaruje ako se proizvodi na duboko oranim, plodnim i strukturnim tlima.
Za kasnu proizvodnju kupus se sadi na
težim tlima koja dobro čuvaju vlagu.
Međutim, pogrešno je mišljenje da ga
treba saditi na izrazito vlažnim tlima jer
u tom slučaju dolazi do zastoja u rastu
dok se glavice uopće ne oblikuju. Pored
toga, nužno je voditi računa i o plodoredu, odnosno, kupus treba saditi na
istoj površini tek za 3-4 godine. Ukoliko
je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamo
pripaziti i na odabir predkultura. Najbolje predkulture za kupus smatraju
se mahunarke, trave, žitarice, krumpir,
krastavac i rajčica. Ovisno od područja
uzgoja, u Hercegovini se sadnja uglavnom obavlja odmah nakon vađenja
krumpira ili berbe ranih rajčica.
rujna ne bi donijela rezultate jer se ne bi
formirale glavica, već samo lisne rozete.
Iako na razmak sadnje utječe izbor sorte/hibrida kao i način obrade tla, najčešći međuredni razmak iznosi 50-60 cm
a unutar reda 30-40 cm.
QUISOR je univerzalni hibrid kupusa koji se koristi za svježu potrošnju i kiseljenje. Quisor je hibrid
koji se godinama uspješno uzgaja i
jedan je od najpopularnijih hibrida
kod nas. Duljina vegetacije ovog
hibrida je 80-85 dana. Oblik glavice je malo plosnat, kocen kratak,
a prosječna težina glavice iznosi
2-4 kg. Listovi su svijetlo zelene
boje, tanki, nježni i dobrog okusa.
Odlično se drži na njivi i ne puca
što osigurava dovoljno dug period
za berbu i prodaju. Nakon berbe
može se skladištiti 2-3 mjeseca.
Preporučeni razmak sadnje je
55x45 cm (40.400 biljaka /ha).
Sadnja kupusa
Rokovi sjetve i sadnje kasnog kupusa variraju od područja uzgoja. U kontinentalnoj klimi kasni kupus najčešće
se sije polovicom svibnja dok se sadnja
obavlja mjesec dana kasnije, točnije
oko 20. lipnja. U toplijem klimatu sjetva se obavlja najčešće u prvoj polovici
srpnja što znači da je sadnja moguća tijekom cijelog kolovoza. Međutim, treba
znati da sadnja kasnog kupusa tijekom
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
23
Vlado Mandić, master struke
M
nogi stručnjaci je smatraju jednim od najvažnijih kupusovih
štetnika.
Odrasla muha slična je kućnoj muhi,
duljine tijela 5-7 mm. Ličinke su bijele
do svijetložućkaste boje, a tijelo im se
sužava prema naprijed. Duljina ličinki iznosi do 10 mm. Ličinke napadaju
korijenov vrat i korijenje, a napadnuti
dijelovi gnjile i na takvim mjestima možemo pronaći veći broj ličinki. Posebno
su ugrožene mlade biljke koje u početku napada venu, poliježu te na kraju
propadaju, dok starije biljke zaostaju u
rastu i obično ne formiraju glavu. Lišće
napadnutih biljaka mijenja boju u olovnosivu ili plavoljubičastu. Napadnute
biljke se lako čupaju iz tla.
Kod nas najčešće razviju 3-4 naraštaja tijekom godine, s time da prvi
naraštaj pričinjava najveće štete
Suzbijanje
U onim područjima uzgoja kupusa
gdje je kupusna muha prisutna u većoj
mjeri (središnja Bosna i Hercegovina)
potrebno je provoditi redovite mjere za-
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
Kupusna muha
sve prisutnija u
nasadima kupusa
Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus), vrlo
često je nalazimo na cvjetači, kelju, korabi, rotkvi i rotkvici, a
literatura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici.
štite. Uništavanje ostataka kupusnjača
je mjera koja će smanjiti napad. Svakako, potrebno provoditi i kemijske mjere
zaštite koje se sastoje u potapanju presadnica kupusnjača prije sadnje u jedan
od insekticida na osnovi (imidakloprida
ili klorpirifosetila) ili zalijevanje nakon sadnje
istim. Učinkovitom se
pokazala i mjera rasipanja zemljišnih insekticida
oko vrata korijenja (Dursban G 7,5), nakon presađivanja. U vrijeme leta muhe
i odlaganja jaja, biljke se mogu prskati
insekticidima (Chromgor 40 ili Perfektion), uz utrošak veće količine škropiva.
24
Kako se riješiti krtica?
Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima, kopanjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinu
i stvarajući krtičnjake, krtice postaju sve veći problem na uređenim zelenim površinama.
Mario Ćubela, dipl. ing.
L
ijepo uređeni travnjaci često su još
i dodatno “ukrašeni” nakupinama
zemlje koje ne samo što kvare ljepotu travnjaka nego otežavaju njegovo
održavanje. Vrlo često su te nakupine
zemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogih
kosilica. Pravi krivac su zapravo krtice.
Krtice žive stalno u zemlji, rujući
podzemne hodnike, iz kojih izbacuju
zemlju na površinu praveći krtičnjake.
Inače krtice se smatraju korisnim životinjama jer se na njihovom jelovniku
nalaze zemljišni štetnici, a s druge strane njihova korisna uloga ogleda se i u
prozračivanju tla. Njihova glavna hrana
su gujavice, a smatra se da jedna krtica
za života (3 godine) pojede oko 20 kg
gujavica. Pri maloj brojnosti krtica po
jedinici površini to i nije velika šteta,
ako se zna da se na jednom hektaru
nalazi 1-2 tone gujavica.
Veliki broj krtičnjaka na malom prostoru znak je da moramo poduzeti
mjere zaštite kako bi se brojnost krtica
svela na tolerantan broj. U svrhu suzbijanja koriste se različite metode, kao što
su različite mehaničke zamke, kemijski
pripravci u obliku mamaka, te ukopavanjem mreža oko travnjaka. Vrlo često se
krtice tjeraju na način da se krpe natopljene naftom li petrolejom guraju u
podzemne hodnike ili da se u tlo ukopavaju boce koje uz pomoć vjetra stvaraju
buku i na taj način tjeraju krtice.
• Krtice nalaze hranu kopanjem ispod
zemlje, potragom po tunelima ili na
površini zemlje. Sve ovisi o vještini životinje ili godišnjem dobu. Većinom se
hrani glistama, kukcima i njihovim larvama te drugim beskralješnjacima. Prije nego pojedu gliste, krtice ih provuku
kroz svoje šape kako bi izbacili zemlju
iz crva. Krtice imaju brz metabolizam
i moraju dnevno uzimati puno hrane.
Europska krtica, primjerice, ne može izdržati duže pauze bez hrane (između 12
i 24 sata) te dnevno konzumira hranu
dovoljnu za polovicu svoje težine.
• Nekada je čovjek lovio krtice radi krzna, no danas se to više ne događa.
Današnji konflikt čovjeka i krtice se
odvija zbog krtičnjaka na travnjacima.
Iako su krtice većinom mesožderi i ne
uzimaju biljnu hranu, ipak povremeno
mogu oštetiti korijene nekih biljaka, no
većinom krtičnjaci smetaju samo zbog
“estetskih razloga”ili na livadama koje
se kose ometaju košnju. Stoga ljudi
istrebljuju krtice tako da su u međuvremenu neke vrste postale i su ugrožene.
Solarni rastjerivač krtica
Solarni rastjerivač krtica je uređaj koji
se koristi za ekološki način suzbijanja
(rastjerivanja) krtica i drugih glodavaca
koji žive u tlu. Uređaj radi na principu
emitiranja valova koji izazivaju vibracije
tla i na taj način uznemiravaju odnosno
tjeraju štetne glodavce sa područja gdje
se koriste. Kako se radi o životinjama
koje žive samotnjačkim životom i ne
toleriraju druge krtice kao i ostale glodavce u svojoj blizini, bilo kakvo uznemiravanje ih tjera dalje od mjesta izvora
valova i vibracija. Ultrazvučni valovi koje
proizvodi uređaj ih iritiraju, a vibracije
tla simuliraju opasnost (druge krtice ili
prirodni neprijatelji), tako da ih tjeraju s
tog područja.
Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih
30 sekundi u svim smjerovima, pa tako
solarni rastjerivač ima efikasnost djelovanja unutar površine 650 m2.
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
SOLARNI
RASTJERIVAČ
KRTICA
26
NOVE SORTE SJEME
I
zbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od
osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira. Za sadnju
krumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal od
provjerenih proizvođača. Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini
nalazi se veliki broj sorti krumpira. Svake godine sortna lista
se obogati za dvije, tri nove sorte. U nastavku donosimo
opis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi ili
će uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine
ARNOVA
Po vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krumpira. Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste, dok je meso
svijetlo žuto obojeno. Oblik gomolj je ovalan. Sorta se odlikuje veoma dobrim urodom, ali i dobrom otpornošću na sušu.
Uglavnom se sadi u toplijim područjima. Traži dobro nagrtanje
zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki. U zaštiti od korova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzina.
Obilježje sorte: Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokim
urodom.
ARIZONA
Arizona je rana sorta krumpira, žute boje pokožice i svijetlo
žute boje mesa pogodna za svježu potrošnju. Urod je izuzetno
visok sa ujednačenim, atraktivnim i krupnim ovalnim gomoljima. Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje. Izrazito lijepi,
krupni, glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žute
boje mesa su glavna karakteristika ove sorte.
Obilježje sorte: Nova rana sorta krumpira.
FALUKA
Faluka je rana do srednje rana sorta krumpira. Gomolj žućkasto-bijele pokožice sa mesom krem boje, prikladna za svježu
upotrebu. Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljka
daje veći broj krupnih ujednačenih gomolja. Oblik gomolja
ovalan, plitkih okaca i mekane pokožice. Za sadnju koristiti
naklijale gomlje. Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlo
do pozelenjavanja gomolja, jer svaka biljka daje veći broj izrazito krupnih gomolja.
Obilježje sorte: Najrodnija sorta krumpira.
EVOLUTION
Evolution je rana sorta krumpira. Gomolji su ovalnog oblika,
dosta veliki, lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute boje
mesa. Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpira
na području Mediterana. Traži osunčana, laganija tla koja se
mogu navodnjavati. Traži nešto veći razmak sadnje tako da je
optimalan broj biljaka po dulumu oko 4500. Sorta se koristi
za svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje. Ne
podnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korova.
Obilježje sorte: Rana, crvena sorta za proizvodnju mladog
krumpira.
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
27
ENSKOG KRUMPIRA
GOURMANDINE
Gourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao salatna sorta. Gomolji su ovalnog oblika, svijetložute pokožice i
žute boje mesa. Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomolja. Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana. Prije
sadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više
dušika. Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000. Sorta
je pogodna za dulje skladištenje.
Obilježje sorte: Atraktivna salatna sorta krumpira.
EXELLENCY
Exellency je rana sorta krumpira. Gomolji su dugački, ovalnog
oblika, svijetložute pokožice i žute boje mesa. Prije sadnje potrebno je naklijavanje. Početni porast je nešto sporiji ali kasnije biljka brzo razvija nadzemnu masu. Pogodna je za uzgoj na
različitim tipovima tala. Traži nešto veći razmak sadnje tako
da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000. Ne podnosi
pripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanje
korova. Exellency je odlična sorta za pomfirt.
Obilježje sorte: rana sorta krumpira odlična za pomfrit.
ARTEMIS
Artemis je rana sorta krumpira. Gomolji su dugački, ovalnog
oblika, žute boje pokožice i žutog mesa. Prije sadnje potrebno
je naklijavanje. Pogodna za uzgoj na različitim tipovima tala.
Srednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina. Sorta
krumpira za pomfrit i čips.
Obilježje sorte: Rana sorta, atraktivnih gomolja.
CERISA
Cerisa je rana sorta krumpira. Gomolji su srednje veličine, dosta ujednačeni, ovalnog oblika, crvene boje pokožice, a meso
ploda je žuto obojeno. Vrijeme skladištenja je srednje dugo.
Cerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenju.
Obilježje sorte: rana sorta krumpira, namijenjena kuhanju.
AGILA
Agila je rana sorta, dugačkih ovalnih gomolja. Pokožica gomolja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno. Vrijeme
skladištenja je srednje dugo. Agila je sorta sa izraženim kulinarskim osobinama.
Obilježje sorte: rana, kulinarska sorta.
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
28
Značaj ove vrste komarca
Tigrasti komarac
- oprez s razlogom
Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i Hercegovini.
Vrlo je agresivna vrsta. Od običnog komarca razlikuje se po boji
tijela, po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te po
tome što tigrasti komarac ne „zuji“.
Velimir Lasić, dipl. ing.
T
igrasti komarac (Aedes albopictus) je izvorno tropska i subtropska vrsta jugoistočne Azije, a širi
se svijetom od kraja 1970.-tih. Naziv
„tigrasti komarac“ je dobio po bijelim
prugicama koje ima po tijelu i nogama. Zbog klimatskih promjena i velike
prometne povezanosti suvremenog
svijeta, danas je rasprostranjen na svim
kontinentima. Najčešći način prijenosa
u nova područja je u automobilskim
gumama u koje ženka komarca odlaže
jajašca. U Europi je zabilježen prvi put
1979. godine u Albaniji.
Tigrasti komarac je biološki i zdravstveno vrlo značajna vrsta komaraca.
Izuzetno je prilagodljiv novim uvjetima.
Prema običnom komarcu je izrazito
agresivan potiskujući ga s prostora u
kojima se pojavi. Za razliku od običnog
komarca koji je aktivan noću, tigrasti
komarac je vrlo agresivna, dnevno aktivna vrsta, a napada tijekom cijelog
dana. Ono po čemu se još razlikuje od
običnog komarca je što ne „zuji“.
Sa zdravstvenog stajališta je važan
zbog sposobnosti prenošenja različitih
arbovirusa poput uzročnika Chikungunya groznice, žute groznice, dengue
i drugih uzročnika bolesti. U Europi su
već zabilježene autohtone epidemije
Chikungunya groznice u Francuskoj
i Italiji 2007. g. i 2010. g. te dengue u
Francuskoj iz čega slijedi realna opasnost da se te bolesti udomaće u Europi, ukoliko se ne poduzmu preventivne
mjere u punom opsegu.
Na koji se način zaštititi od ove
ali i drugih vrsta komaraca?
Komarac postaje aktivan kada temperatura zraka prijeđe 15ºC, stoga Da
bi smanjili broj komaraca u vašem vrtu,
balkonu, okolini potrebno je:
- detaljno očistite okoliš posebno
uklonite predmete na ili u kojima se zadržava voda (limenke, plastične vrećice
i druge predmete)
- redovito održavajte zelenilo u vrtu i
ispred kuće (redovito kosite travu, i režite zelenilo) kako bi se smanjila vlažna
područja u koja ženka može odlagati
jaja
- uklonite višak vode iz podmetača
saksija sa cvijećem u koju ženke rado
odlažu jaja
Ukoliko primjetite veću brojnost komaraca na području gdje živite obratite
se nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-e
poslove.
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
Modni ukras i
zaštita od komaraca
Suzbijanje komaraca
Ivana Markota, master struke
U
svijetu je poznato oko 3000 vrsta komaraca. Od tog broja kod
nas je prisutan manji broj vrsta
(oko 20) među kojima su najznačajniji
predstavnici rodova Anopheles, Aedes
i Culex. Osobina komaraca da sišu krv
(ženke) na nekoliko domaćina pogoduje prijenosu različitih mikroorganizama
koji žive u krvi. Čak i kad ne sišu krv svojom prisutnošću a posebno zujanjem
narušavaju mir i spokoj ljudi.
Vrste roda Anopheles prenose uzročnika malarije-bolest koja je uz
AIDS najvažnija zarazna bolest od koje
godišnje obolijeva 200-300 miliona
ljudi, a umire oko milijun.Vrsta Aedes
albopictus prenosi više virusa opasnih
čovjeku, a među njima i virus dengue
i žute groznice. Ova je vrsta prisutna
u Italiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Bosni i
Hercegovini.
Komarci su najaktivniji u sumrak ili
rano ujutro. Preko dana miruju u svojim skloništima, u različitom raslinju u
blizini bara ili vodotoka.
Životni vijek komarca tijekom ljeta traje 1-2 mjeseca, a u nepovoljnim
uvjetima i dulje. Tijekom prezimljavanja
odrasli komarci žive i do pola godine.
Za razmnožavanje komaraca potrebna
je voda u kojoj ličinke provode svoj
razvoj.
Suzbijanje komaraca mora se provoditi sustavno na određenom području.
U područjima gdje ima više komaraca
provode se akcije suzbijanja koje su
usmjerena na suzbijanje ličinki i odraslih. Ličinke se suzbijaju tzv. larvicidima
kojima se tretiraju vodene površine.
Odrasle jedinke suzbijaju se različitim kemijskim pripravcima, najčešće iz
različitih letjelica, a suzbijanje se može
obaviti i sa zemlje uz primjenu posebne
aparature.
U onim područjima gdje se ne provodi suzbijanje komaraca, koriste se
različiti pripravci pomoću kojih se pokušava smanjiti njihova brojnost, ali i
negativno djelovanje na ljude. Najčešće
se koriste različiti repelenti koji na neki
način tjeraju komarce.
• Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca. Narukvice su potpuno ekološki prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude. Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbijaju komarce. Intenzitet mirisa se može podesiti.
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
29
30
Sunčane ožegotine
na bobicama grožđa
Posljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperatura
tijekom lipnja,srpnja i kolovoza, a koje su rijetkost čak i za podneblje Hercegovine. Naime, vrlo često tijekom ovih mjeseci, živa
u termometru je prelazila 40 °C, što može prouzročiti brojne
nedaće našim vinogradarima.
mr. sc. Nino Rotim
O
ptimalna temperatura za razvoj
vinove loze kreće se između 25 i
35 stupnjeva C. Ali, kada temperature porastu iznad te granice javljaju se
i prve poteškoće u hercegovačkim vinogradima. Jer malo je poznato kako temperature iznad 35 stupnjeva C oštećuju
vinovu lozu na sličan način kao i temperature ispod ništice. U tom slučaju vegetacija malaksava da bi na 50 stupnjeva
C ona potpuno prestala, iz razloga što
dolazi do odumiranja biljnih stanica. Ako
te ekstremne temperature potraju nekoliko dana dolazi do kovrčanja listova koji
postupno gube boju, suše se i opadaju.
Međutim, puno veće štete pojavljuju se
na samim grozdovima gdje biva doslovce „spržen“ njegov veliki dio ili veliki dio
bobica u grozdu, čime on postaje tržno
neuporabljiv. A ožegotinama oštećen
grozd predstavlja idealnu podlogu za
pojavu sive pljesni na grožđu.
Bene, pa dijelom i Viktorije. S druge
strane dobra stara žilavka uglavnom
biva neoštećena, čime je još jednom
opravdala svoj naziv. Dakle, stavlja se
naglasak na zastupljeni sortiment u
vinogradima. Osim toga, u strahu od
opasne pepelnice vinogradari iz neznanja skidaju previše zaperaka i listova
oko grozda ostavljajući ga tako nezaštićenim od agresivnih sunčevih zraka.
Zamjetno je također kako su većinom
nastradali dijelovi grozda okrenuti zapadnoj strani što znači da se eventualnom otkrivanju grozda mora ipak prići s
istočne strane. Uslijed toga na pokožici
se pojavljuju tamnožute ili rđaste pjege, nakon čega dolazi do gubitka turgora pa se bobe smežuraju. Bobe su pak
najosjetljivije u vrijeme promjene boje.
Nije nebitno napomenuti kako na temperaturama većim od 40 stupnjeva C u
vinograde ne smijemo ni ulaziti a kamoli vršiti plitke obrade tla (prašenja)
ili provoditi sumporanja.
Kada do ožegotina na grozdovima i
dođe, svi hrle po pomoć u agrocentre
i poljoljekarne. Vinogradari misle da je
riječ o truleži grožđa izazvane pojavom
sive pljesni te traže pripravke za njeno
suzbijanje. Međutim, nastala oštećenje
su nažalost neparazitske prirode i kada
se pojave na njih ne možemo utjecati.
Drugim riječima, bitna je preventiva.
To, prije svega, znači da ubuduće ne
smijemo vršiti prekomjerno zakidanje
zaperaka čime grozdove ostavljamo
nedovoljno zaštićene te podrazumijeva
da se i mi sami moramo znati nositi s
nastalim klimatskim promjenama.
Oštećene bobice ne predstavljaju posebnu opasnost u vinogradu, osim ako
ne dođe do promjene vremena i nastupi
kišovit period kada može doći do pojave
truleži. U svakom slučaju vinogradari u
ovom periodu koriste botriticide tako
da će i grožđa biti zaštićeno od truleži.
Što je stvarni uzrok sušenja
grozdova?
Razumljivo je da do sušenja grozdova prvenstveno dolazi zbog ekstremno
visokih temperatura koje su praćene
jakim dnevnim insolacijama. Međutim,
uočeno je da navedena pojava uglavnom pohodi vinograde u kojima su zastupljene nešto osjetljivije sorte poput:
Blatine, Black Magica, Smerderevke,
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
31
Mario Ćubela, dipl. ing.
Ose – lako prepoznatljive
Ose su kukci karakteristične žuto
crne pigmentacije. Žive solitarno ili u
zajednicama u osinjacima. Kao štetnici
grožđa i voća kod nas se obično javlja
obična osa i piknjasta osa, a rjeđe i stršljen.
U vrijeme zriobe voća, a posebno
grožđa ose oštećuju pokožicu bobica
grožđa, odnosno ploda kruške, nektarine, breskve, šljive ili neke druge voćne
vrste. Hrane se sočnim mesom i nanose
ozbiljne štete. Pored toga što ose neposredno čine ozbiljne štete na grožđu i
voću, one neposredno utiču da te štete
budu veće! Naime bobice grožđa i mekane plodove voća koje su oštetile ose
posjećuju pčele koje dokrajče ono što su
ose započele. Zapravo zbog male brojnosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bi
došlo do tako velikih šteta, kada oštećene bobice grožđa i plodova voća ne bi
masovno posjećivale pčele. Naime, kao
ose do kraja ne pojedu načetu bobicu
grožđa ili sadržaj sočnog ploda, već se
sele s bobice na bobicu odnosno s ploda na plod i oštećuju ih, to pčele koje se
javljaju u velikom broju za kratko vrijeme naprave velike štete.
Stršen – vrlo opasan kukac
Stršen (Vespa crabro L.) je sličan
osi, ali je mnogo veći. Gnijezda gradi u
šupljem drveću, drvarnicama i drugim
zapuštenim staništima. Opasan je, ali
rijetko napada bez razloga. Oštećuje
plodove voćaka i bobice vinove loze.
Napada i pčele, ali i ose.
Suzbijanje
Suzbijanje osa moguće je obaviti na
više načina. Najčešće se koriste različite lovke. Zaštita grožđa od napada osa
donekle je moguća postavljanjem lovnih boca s uskim grlom u koje se stavlja
pokvareno vino ili gnječeno voće. Treba
voditi računa da se u boce ne stavlja
med ili slatki sok koji pored osa privlači
i pčele. Inače zaštita grožđa od osa, odnosno pčela moguća je postavljanjem
zaštitnih mreža u vinogradu.
Danas se na tržištu nalaze posebne
klopke za ose i stršene koje se pokaza-
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
Klopke za
suzbijanje
osa i stršena
Kod proizvodnje grožđa, posebno kod stolnih sorti, veliki problem mogu predstavljati ose i stršeni. Događa se, posebno kada
se radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu.
le vrlo efikasnim načinom suzbijanja.
Klopke se sastoje od plastične lovke i
posebnog mamca. Mamci su američke
proizvodnje i vrlo su efikasni u privlačenju osa i stršena i sa većih udaljenosti.
Priprema klopki je vrlo jednostavna. U
plastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i
doda se mamac. Klopka se zatim vješa
u krošnju voćke, vinograd ili tendonu sa
grožđem. Posebna vrijednost ove klopke je što ne privlače pčele.
Na kraju treba istaknuti da štetama
na grožđu i voću pridonose i pojedini
pčelari koji u vrijeme sazrijevanje grožđa i voća drže košnice u blizini vinograda i voćnjaka!
32
Bezsjemene sorte vinove loze
Mladen Karačić, dipl. ing.
Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze postaju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju
tako i kao sorte za sušenje. Na tržištu postoji veći broj sorti
ali na području BiH najviše su prisutne Sultanina, Beogradska
besemena i Sublima.
SULTANINA
Stolna sorta grožđa bez koštica,
vodeća sorta u svijetu za proizvodnju
suhog grožđa. Poznata je i pod nazivima: Sultanina bijela, Kišmiš bijeli,
Keshmich blanc, Sultanine blanche,
Sultanina bianca, Thompson seedless…. i dr. Kod nas je došla iz Azije. Najpoznatija i najviše uzgajana besjemena
stona sorta. Bobice su sitne do srednje
veličine, duguljaste, pokožica debela,
zelenožute boje. Grozd je velik, često
sa dva krilca – prigrozdoma, mase od
250 – 800 grama, ponekad se pojave
grozdovi težine i preko 2 kg, koji dosegnu na rastavama u Sloveniji, najveću
težinu među stolnim sortama grožđa.
Sultanina je rodna sorta. Rezidba je
mješovita, a najprikladniji uzgojni oblik
je kordonski uzgoj. Za uzgoj su najpogodnija propusna, duboka i topla tla.
Sultanina dozrijeva krajem rujna mjeseca, a grožđe sadrži 20–24 % šećera i
6-8 % ukupnih kiselina. Tipična besjemena stolna sorta, zobatica. Bobice su
ukusne za potrošnju u svježem stanju.
Osjetljiva je na truleži vrlo osjetljiva
na niske temperature. Dobro podnosi
transport.
SUBLIMA
BEOGRADSKA BESEMENA
Novostvorena besjemena sorta porijeklom iz Srbije. Nastala je križanjem
Smederevke sa smjesom polena od Sultanine, Sultanije i Italije. Stvorena je na
Radmilovcu, oglednoj stanici Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. Priznata
je 1972. Autori su L. Avramov i suradnici.
Ova sorta se vrlo brzo proširila u Srbiji,
Makedoniji i Bosni i Hercegovini. Formira bujan čokot sa neurednim porastom
mladica. Grozd je veliki, izdužen, srednje zbijen. Bobice su krupne, izdužene,
žuto zelene boje, čvrste, hrskave pulpe,
neutralnog ukusa. Sjemenke su sitne i
meke. Redovno i obilno rađa. Poželjno
je reducirati rodnost, uklanjanjem svake treće cvasti, čime se značajno poboljšava kvaliteta.
Sorta proizvedena u Vivai Cooperativi Rauscedo u Italiji. Vršak mladog
izbojka zelene boje, lagano vunast.
List srednje – velik, peterokutan, više
peterodijelan, rubovi lagano uzdignuti,
gornja strana srednje zelena, gola, donja strana svjetlo zelena,gola. Grozd je
srednje krupan, piramidalan, osrednje
rastresit, težine oko 800gram. Bobica
je srednje krupna, besjemena, jajolikog oblika, zlatnožute boje, prosječne
težine oko 5,5 grama. Meso je hrskavo
i sočno. Sadržaj šećera kreće se oko 15
%, a ukupne kiseline 4,2 o/oo. Sorta je
besjemena, daje velike prinose. Zahtjeva uzgojne oblike velike ekspanzije i
rezidbu srednje dugu. Sorta jako interesantna za svježu potrošnju ili kao rana
sorta i zbog velikih prinosa.
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
HERKULES
SUPER
www.sjemenarna.com
herbicid
NESELEKTIVNI
SISTEMIČNI HERBICID
namijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnih
i širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica,
ječam, zob), grašku za kombajniranje i stočnom bobu,
uljanoj repici, lanu, prije sadnje ili sjetve svih kutura, na
strništima i nepoljoprivrednim površinama, na travnjacima
i pašnjacima, u šumarstvu, etabliranim vinogradima i
voćnjacima, duhanu, te za suzbijanje akvatičnih korova.
Potražite u:
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg
Agrocentar SJEMENARNA Mostar
Agrocentar SJEMENARNA Čitluk
Agrocentar SJEMENARNA Grude
039 700 000
036 352 700
036 641 700
039 661 255
34
Priprema vinskih podruma
za berbu grožđa
Matea Ćorić, master struke
I
skusni vinogradari i vinari pripreme
za berbu počinju na vrijeme, obično
sredinom ili krajem kolovoza, ovisno
o vinogradarskim područjima i vremenu
dozrijevanja grožđa, kako bi se izbjegli
zastoji u tijeku berbe i procesa prerade
grožđa. Pripreme obuhvaćaju pregled
i ispravnost opreme u podrumu (ruljače-muljače, crpke, preše), pripreme
vinskog suđa (bačve, cisterne, kace),
nabavku potrebne dodatne opreme
i materijala (škare, kvasac, bistrila,
sredstva za sumporenje, moštomjeri
isl.) te na kraju čišćenje i dezinfekciju
podruma.
Pripreme podruma
Podrum je ogledalo svakog vinara.
Tijekom cjele godine mora biti čist, a
posebno pred berbu mora se detaljno
očistiti, jer mošt i vino brzo upijaju sve
nepoželjne mirise. Zbog toga se u podrumu ne smije držati krumpir, kupus,
stočna hrana, nafta, ocat, a pogotovo
ne sredstva za zaštitu bilja. Pod podruma obavezno mora biti betonski uz dobar sustav kanalizacije. Poželjno je da
su zidovi podruma obloženi keramičkim
pločicama, a ako ne onda obijeljeni
vapnenim mlijekom. Za zaštitu zidova
podruma od plijesni koriste se razna
sredstva (vapno, modra galica, sumpordioksid te neki fungicidi ).
Iako do berbe grožđa ima još dosta vremena, iskusni vinari već
sredinom kolovoza počinju sa pripremama podruma za berbu
Podrumi predstavljaju ogledalo svakog vinara, te u svakom
trenutku moraju biti čisti, a posebno u vrijeme prerade grožđa.
Postupak s bačvama
Bačve su osnovni inventar u podrumu. Moraju biti u besprijekorno čistom
stanju, jer vino se stvara u bačvi; u lošoj
nezdravoj bačvi još nitko nije proizveo
dobro vino.
Često je nepravilno održavana bačva
posljedica neugodnih mirisa i okusa
vina po plijesni ili octenosti. Bačvu treba pripremiti za prihvat mošta ili vina,
a taj postupak se naziva ovinjavanje.
Provodi se zaparivanjem, kristalnom
sodom i toplom vodom.
Veliku pažnju treba posvetiti preši i
muljači, odnosno muljači-runjači zbog
željeznih dijelova sklonih koroziji. Ako
je boja oštećena, onda se ti dijelovi
mogu obojati jedino bojom za prehrambenu industriju.
Pravilan odabir posuda za berbu
Grožđe se bere u plastične sanduke
volumena 20-30 kg, a nikako u plastične vreće u kojima se grožđe gnječi, a u
oštećenim bobicama počinju nepoželjni
procesi. Stalno se naglašava da grožđe
u podrum mora doći zdravo i u što kraćem vremenu nakon berbe, bez lišća i
zemlje. Bere se onoliko grožđa koliko
se istog dana može preraditi. Brza prerada grožđa sprječava negativni utjecaj
kisika iz zraka koji se očituje u oksidaciji fenolnih spojeva-tvari boje i tanina
znanog kao smeđi prijelom ili posmeđivanje grožđa, mošta i vina.
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
KLUB
A
N
T
A
L
P
S
E
B
TA
Š
O
M
A
Z
I
ANAL NARNA
U SJEME TRIMA!
AGROCEN
Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000
Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700
Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700
[email protected]
www.sjemenarna.com
36
PITANJA I ODGOVORI
UREA i njena folijarna primjena
Dugi niz godina uspješno se bavim
poljoprivrednom proizvodnjom. Iako sam
nebrojeno puta različite poljoprivredne
kulture gnojio dušičnim gnojivima nikada
ista nisam koristio folijarno tj. preko lista.
Stoga me zanima koje su karakteristike
UREE (sa stručnog gledišta) i može li se
ona koristiti za gnojidbu preko lista?
UREA se još naziva karbamidom ili mokraćevinom i predstavlja naše najkoncentriranije čvrsto dušično gnojivo koje sadržava 46 % dušika. UREA dolazi u obliku
bijelih zrnaca premda nekada može biti i
bijela kristalna sol. Slabo je higroskopna
što znači da ne upija vlagu iz zraka i dosta se lako čuva. Vrlo je rastvorljiva u vodi
i koristi se za gnojenje svih kultura bilo
pri oranju, pred sjetvu ili za prihranjivanje
(kao i KAN).
Međutim, UREA se danas dosta koristi
i za gnojidbu preko lista kada se najčešće
rastvara 0,5-1,0 kg u 100 litara vode, što
znači da je tada koncentracija rastvora
0,5-1 %. Premda pojedine kulture podnose i nešto jače koncentracije (krumpir)
kod folijarne primjene UREE treba biti
oprezan iz razloga što lako može doći do
pojave neželjenih ožegotina.
Ivica Doko, dipl.ing
Presađivanje guzmanija
Imam dvije prekrasne guzmanije koje
imaju po tri nova izdanka. Kada je pravo
vrijeme za njihovo presađivanje?
Nakon cvjetanja listovi lisne rozete
počinju venuti, biljka propada, ali se iz
njezine osnove razvijaju nove koje nastavljaju svoj rast. Stoga koncem jeseni
treba odrezati listove ocvalih guzmanija
na otprilike 4-5 cm visine, i to pažljivo
kako ne bi oštetili mlade biljke. Njih je pak
tijekom proljeća potrebno odvojiti zajedno s dijelom pripadajućeg korijenja. Dakle,
svaku pojedinačnu biljku treba presaditi u
manje, plitke cvjetne posude. Pri presađivanju treba koristiti namjenski Flortis
supstrat a tek kada se biljke ukorijene i
odgovarajuća tekuća gnojiva za cvjetajuće biljke. Za kvalitetno ukorjenjivanje
temperaturu zraka treba održavati između 20 i 25 stupnjeva C, dok se vlažnost
zraka održava čestim prskanjem vodom
uz pomoć finih raspršivača. Nakon toga,
mjere njege su identične kao i kod ostalih
cvjetnih vrsta.
Matea Pehar, dipl, ing.
Nepoznata biljka velikih listova
Šaljem vam fotografiju prekrasne biljke
koju sam dobila na poklon. Željela bih znati o kojoj se biljci radi, te na koji način je
njegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa?
Prekrasna biljka na fotografiji koju
ste nam poslali zove se adam (Alocasia
macrorrhiza), i porijeklom je iz južnih i
jugoistočnih dijelova Azije. Atraktivna je
biljka upravo zbog svojih širokih listova
koji se nalaze smješteni na mesnatoj
stabljici. Adam ne voli izrazito osunčano
mjesto te je idealan položaj za uzgoj ove
biljke istočna ili južna strana okućnice.
Ako je adam previše izložen suncu potrebe za vodom su veće, a njegov rast je
sporiji. Nakon određenog vremena može
doći do pojave da stariji listovi počinju
žutiti pa ih je tada potrebno odstraniti
oštrim nožem. Na taj način ćemo upravo potaknuti rast novih listova. Prilikom
rezanja starih listova moramo dobro
paziti jer sok biljke može izazvati alergije te je pritom korisno nositi zaštitne
rukavice. Pojava cvjetova je moguća kod
starijih biljaka a koji su nalik na cvjetove
kozlaca. Razmnožavanje ove lijepe biljke
raskošnih listova obavlja se tijekom proljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike.
Redovitim prihranjivanjem i održavanjem vlažnosti tla, te zaštitom od hladnoće tijekom zimskih dana i dalje ćete
imati lijepu i zdravu biljku kao i do sada.
Matea Pehar,dipl.ing.
Uzgoj kamilice
Želim uzgojiti kamilicu. Zanima me
kada su njeni optimalni rokovi sjetve, koliki
je utrošak sjemena, za koliko dana sjeme
proklije i u kom vremenskom intervalu je
najpoželjnije izvršiti berbu?
Kamilica je jednogodišnja biljka koja
se može sijati u jesen i proljeće. Međutim, puno je pogodnija jesenska sjetva
jer su prinosi za 35 % veći u odnosu na
proljetnu sjetvu. Stoga je sjetvu kamilice
najpoželjnije obaviti u razdoblju od polovice rujna do konca listopada. Utrošak
sjemena iznosi 7-9 kg/ha u ovisnosti od
sorte i klijavosti sjemena. Sjeme u optimalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti i
vlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetve
a intenzivnije raste tek rano u proljeće. U
ovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnih
uvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati u
travnju s tim da puni cvat traje 7-15 dana.
U pravilu, bere se kada je 70 % cvjetnih
glavica fiziološki zrelo (latice zauzimaju
vodoravan položaj a sjeme se još ne formira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg
cvijeta po hektaru.
Mario Ćubela, dipl.ing.
Uništavanje divlje kupine u voćnjaku
Posjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo do masovne
pojave divlje kupine. Probao sam je uništavati ali bezuspješno. Stoga vas molim da
mi date koristan savjet kako je uništiti a da
pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojoj
odsutnosti daju obilat urod?
Divlja kupina se može uništiti na dva
načina. Na način da, ukoliko se tlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a
kupina pak nestane, upotrijebite herbicid
pod nazivom Starane 250. Navedeni herbicid se primjenjuje u količini od 1,5-2 l/
ha i to kada je dobro razvijena lisna masa
korova pa sve do početka cvatnje kupine.
Drugi način na koji možete uništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove, a pri
čemu ćete dobiti «golo tlo», odnosi se na
uporabu herbicida pod trgovačkim nazivima Herkules Super i Ouragan system 4. Iz
osobnog iskustva mogu vam potvrditi da
su navedeni preparati pokazali izuzetne
rezultate u pogledu uništavanja kupine
te da s pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosata.
Primjenjuje se kada kupina i ostali korovi
imaju dovoljno lisne mase i u uvjetima
kada oborina neće biti barem kroz 24 sata
nakon njegovog apliciranja. Imajte na
umu i činjenicu da prilikom primjene oba
spomenuta herbicida morate strogo voditi
računa da oni nipošto ne dospiju na zelene
dijelove ili koru voćaka.
Velimir Lasić,dipl.ing.
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
zaštita protiv
insekata
Muhomlat
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanje
letećih insekata (muhe, komarci, ose, moljci, itd.)
Postavlja se na vrata ili prozore.
Sadržaj pakiranja: zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 5,6m + skalpel
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasno
uništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu,
na balkonima, terasama i podrumima.
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojom
privlače insekte koji se zalijepe za njih. Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka. Za bolju
efikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2.
Ploče su dimenzija 10x25cm
u suradnji sa
38
LJETNE SORTE KRUŠAKA
O
Mladen Karačić, dipl. ing.
d velikog broja sorti krušaka, na
području BiH, zadnjih nekoliko
godina veće značenje daje se
ljetnim sortama. Danas postoji velik
broj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sorti
krušaka, ali mali broj njih može se naći
u domaćim rasadnicima. Rane sorte
krušaka vrlo su cijenjene jer na tržište
dolaze kada se osjeća veća potražnja za
voćem pa postižu veću prodajnu cijenu.
Posebice su zanimljive za potrebe stalno rastuće turističke privrede, jer dozrijevaju tijekom pune turističke sezone,
kada još na tržištu nema stolnog grožđa, pa lakše pronalaze put do kupaca.
Vrlo kvalitetne, rane ljetne sorte krušaka, koje se posljednjih godina vrlo
tražene su: Boheme (Boem), Turandot, Norma, Carmen (Karmen), Etrusca
(Etruska) i Tosca (Toska). Ove su sorte
dobili selekcionari u Italiji, a zaslužuju
posebnu pažnju zbog redovite rodnosti, dobre kakvoće plodova i vremena
dozrijevanja. Plodovi ovih sorti dozrijevaju u vrijeme turističke sezone pa
se lako prodaju i postižu razmjerno
visoku cijenu. Posljednjih petnaestak
godina selekcijskim radom dobiveno je
više novih ranih ljetnih sorata krušaka,
koje daju krupnije plodove dobre ka-
kvoće. Između novih ranih kvalitetnih
sorata krupnijeg ploda (osim u sorte
Lipanjska ljepotica, kojoj je plod sitniji) izdvajaju se sljedeće sorte kojima
plodovi dozrijevaju tijekom srpnja i
kolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella di
giugno), Precoce di Fiorano, Turandot,
Boheme (Boem), Norma, Carmen (Karmen), Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska),
Rana Morettinijeva (Butira precoce
Morettini), Trevuška, Klapov ljubimac,
Starkrimson, Dr. Gujo (Dr. Jules Guyot).
Na našem području trenutno je najčešće zastupljena Lipanjska ljepotica čiji
plodovi i prvi dolaze na tržište, te Rana
Moretinijeva
Lipanjska ljepotica
Lipanjska ljepotica je talijanska sorta srednje bujnog rasta sa slabo razgranatim krošnjama. Da se postigne
bolje grananje i veća rodna površina,
potrebno je sustavno provoditi prikraćivanje dužih izbojaka tijekom formiranja
uzgojnog oblika sa svrhom da se više
granaju. Najčešće rađa na kratkim rodnim izbojcima, odnosno štrljcima, stapkama i pršljenastim rodnim granicama.
Zahtijeva tople južne položaje i plodna
duboka drenirana tla. Kada se želi uzgajati na podlozi dunje, treba upotrijebiti međupodlogu jer nije podudarna
(kompatibilna) s dunjom. Rano cvjeta a
dobri su joj oprašivači Rana Morettinije,
Trevuška i druge diploidne sorte koje
rano cvjetaju. Plod dozrijeva potkraj lipnja. Prosječna mu je masa oko 60 grama, a oblik je lijepo izdužen, kruškolik.
Kožica ploda je svijetložuta s hrđastim
mrljama i lijepim crvenilom sa sunčane
strane. Meso je blijedo žućkaste boje,
slatko, sočno i vrlo aromatično. Sorta je
zanimljiva zbog ranog dozrijevanja, ali
ne daje velike prirode jer je plod sitan.
Rana Moretinijeva
Jedna od najboljih ranih krušaka.
Plod je zeleno žute boje s crvenom
mrljom na osunčanoj strani težine 100160 grama. Meso ploda je bijele boje
slatkog i sočnog okusa. Dozrijeva dva
do tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srpnja do sredine kolovoza ). Kožica ploda
je prilično tanka, krhka, glatka, suha i
sjajna, osnovne svijetlozelene boje koja
dospijevanjem prelazi u zelenkastožutu
s jarkim crvenilom na osunčanoj strani.
Meso ploda je bijele boje. Slatkog je i
sočnog, osvježavajućeg okusa i vrlo prijatne arome. Odlično se čuva u skladištu, ali su plodovi osjetljivi na transport
i manipulaciju Dobri oprašivači su: Klapov ljubimac, Starkrimson, Gelertova,
Abbe Fetel, Viljamovka itd.
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
široka ponuda boca,
ukrasnih boca, tegla,
čepova, poklopaca…
sve što Vam je potrebno
od staklene ambalaže
možete pronaći u
@home asortimanu.
Potražite u:
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg
Agrocentar SJEMENARNA Mostar
Agrocentar SJEMENARNA Čitluk
Agrocentar SJEMENARNA Grude
039 700 000
036 352 700
036 641 700
039 661 255
40
Zlatni plodovi Hercegovine
Vlado Mandić, master struke
S
mokva je kultivirana prije 4000
godina, a od postanka civilizacije
prate je legende. Ficus carica uostalom rasla je i u rajskom vrtu. Tamo
je Adamu i Evi poslužila kao hrana, ali i
kao odjeća. Osim toga, stari su je narodi
smatrali simbolom muškosti, plodnosti i moći. Legenda kaže kako je bila
omiljeno voće slavne Kleopatre i tajna
njene izuzetne ljepote. U naše krajeve
donijeta je vrlo rano i u pravilu širila se u
onim podnebljima u kojima se uzgajala
i vinova loza. Nakon toga njen uzgoj širi
se velikom brzinom. Naime, radi se o
voćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo podneblje i voćki koja nije izbirljiva na tlo,
što znači da joj odgovara i manje plodno, kamenito tlo.
Smokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana. S
druge strane, predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojoj
kao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito stablo. Posebice su raširene sorte Petrovača i Tenica.
Smokva Petrovača
Riječ je o dobro poznatoj sorti
smokava koja dozrijeva i koja se bere
oko Petrov dana (29. lipnja), što nije
slučaj samo kod nas. U Italiji također
nosi naziv San Pietro. Međutim, treba
spomenuti kako se kod nas, općenito,
sve smokve koje dozrijevaju u ovom
razdoblju nazivaju petrovačama. Sorta Petrovača može biti bijela i crna. U
našem se podneblju uglavnom uzgaja
bijela petrovača. Radi se o smokvi dvorotki koja prvi rod donosi koncem lipnja
dok se drugi rod može očekivati tijekom
mjeseca kolovoza. Ipak, bitno je napomenuti kako je kod ove sorte smokava
značajniji prvi rod iz razloga što je on
po svojim karakteristikama puno kvalitetniji i interesantniji. Spomenuti prvi
plodovi puno su krupniji i mogu težiti
preko 200 grama, premda su obično
prosječne težine oko 130 grama. Prvi
plodovi nastaju partenokarpijski (zametanje bez oplodnje-lažna oplodnja)
i njihovo dozrijevanje obično traje 10tak dana. Drugi plodovi su puno sitniji
i obično teže oko 50 grama. Za razvoj
drugog roda od velike važnosti je kaprifikacija do koje dolazi zahvaljujući
nazočnosti divljih smokava. U plodovima divljih smokava živi specifična osica
koja vrši oplodnju drugog roda Petrovače. To su nekako znali i naši preci koji su
u vrijeme oplodnje na stabla smokava
Petrovača vješali grane s plodovima
divljih smokava. Prvi rod smokava Petrovača koristi se u svježem stanju dok
se drugi rod, osim u tu svrhu, eventualno može koristiti i za sušenje.
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
CANTUS &
SWITCH
www.sjemenarna.com
kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi
Potražite u:
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg
Agrocentar SJEMENARNA Mostar
Agrocentar SJEMENARNA Čitluk
Agrocentar SJEMENARNA Grude
039 700 000
036 352 700
036 641 700
039 661 255
42
MUŠMULA - ukrasna voćka u
vrtovima
Dado Marić, dipl. ing.
M
ušmula je nisko stablo ili grm
visine od 2 – 5 m. Najbolje uspijeva u područjima sa umjerenom klimom, na dubljim propusnim
i plodnim tlima. Odlikuje se velikom
otpornošću na sušu i niske temperature do – 25 ºC. Može se uzgajati i na
nadmorskim visinama i do 800 m. Najčešće u ponudi se nude jednogodišnje
sadnice koje su dobivene cijepljenjem
mušmule na sjemenjake mušmule,
divlje kruške ili oskoruše, te vegetativne podloge dunje MA. Stablo se oblikuje na visini od 80 cm. Prve plodove
mušmule možemo očekivati već nakon
• Mušmula se već oko tri tisuće
godina uzgaja u regiji Kaspijskog
jezera (sjeverni Iran). Uvedena
je u Grčku oko 700. godine
prije Krista, a u Rim oko 200.
godine prije Krista. To je bilo
važno voće tijekom rimskih i
srednjovjekovnih vremena. Do
17. i 18. stoljeća, zamijenjena je
uzgojem drugih vrsta voća, pa se
tako danas rijetko uzgaja.
Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima. Osim
kao listopadna voćka postoji i zimzelena. Odlikuje se otpornošću na sušu i hladnoću, pa je susrećemo i na većim nadmorskim visinama (800 m). Opori kremasti plodovi se beru
u kasnu jesen.
3 – 4 godine nakon sadnje. Pored listopadnih mušmula u ponudi se nalaze i
zimzelene mušmule. Te vazdazelene
mušmule imaju velike eliptične listove
koji su zeleni tijekom čitave zime uz
redovito obnavljanje listova. Za razliku
od listopadnih mušmula, zimzelene
imaju nešto sitnije plodove i manje su
rodnosti (više služe kao ukras u vrtu) i
za tu namjenu se većinom i traže. Općenito uzevši mušmula je voćka koja je
otporna na bolesti i štetnike. Dakle, uz
redovitu obradu tla, gnojidbu i rezidbu, mušmula će dati prosječne prirode
svake godine. Plodovi mušmule su kremastosmeđe boje, koji se beru u kasnu
jesen poslije prvih mrazeva. Čak i tada
su opori i tvrdi. Jedu se nešto kasnije
kad omekšaju, kada meso ploda postane sočno i kiselkastog okusa. Plodovi se
mogu i preraditi u marmelade i rakiju.
Sve sorte mušmule su samooplodne,
kojih ima nekolicina kod nas, a razlikuju se po veličini ploda (krupnog i
sitnog ploda). Od sorti koje se najčešće
nude kod nas je Domaća krupnoplodna
mušmula, Kraljevska mušmula, Krupna
nizozemska.
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Koncentrirani insekticid u
mikrokapsulama širokog spektra
djelovanja sa dugotrajnim rezidualnim
djelovanjem za upotrebu u kućanstvu,
te u javnoj i komunalnoj higijeni
(protiv komaraca, muha,
osa, mravi, stjenica,
buha, krpelja
i grinja).
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzije
za suzbijanje žohara, mrava, osa, stjenica,
muha i komaraca, sa dugotrajnim učinkom.
Za upotrebu u kućanstvu, te u javnoj i
komunalnoj higijeni.
44
Zaboravljeni dud
Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina danas je on sveden na minimum. To se najzornije očituje u našim
voćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasne,
mini pendula (obarajuće) forme
od plodova se proizvodila i cijenjena
rakija. Ali značaj duda je posebno bio
važan ženama s područja Konavala koje
su svilu (nastalu zahvaljujući radom
dudovog svilca) koristile za ukrašavanje
narodnih nošnji.
Inače, dudov svilac se hrani lišćem,
prije svega, bijelog duda nakon čega se
začahuri pa se stoljetnom tradicijom i
naslijeđenim umijećem iz tih čahura
dobivala svila. Stoga me veoma razveselila emisija koju sam nedavno gledao
na televiziji o tome kako pojedine škole
na području dubrovačkog primorja uče
djecu da proizvode svilu za narodne
nošnje. Dakle, netko ipak nastoji prenijeti i sačuvati tradiciju koja se stoljećima održavala na tom podneblju.
Spasimo dragocjeni dud
mr. sc. Nino Rotim
M
ožemo slobodno reći da je uzgoju duda ili murve na našim
terenima odzvonilo. Slično je i
sa ostalim podnebljima gdje se tradicija njegovog uzgoja itekako poštivala
i cijenila (Dalmacija). Međutim, nema
logičnog objašnjenja zašto je i kako je
tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrsta
koja se redovito nalazila na svakom
seoskom gospodarstvu, bilo oko kuće u
dvorištu ili u blizini staja. Pa i u samim
gradskim jezgrama i u okviru novijih
urbanih stambenih centara uvijek bi se
“poštedio” jedan dud koji je na dotično mjesto posađen puno, puno ranije.
Valjda je i radnicima koji uređuju ove
nove “betonske kockice” koji pismeniji
nazivaju stambenim blokovima bilo
žao izgledom nekako uvijek napaćenog
duda.
bijelog ili obojenog ploda. Čini se da su
bijele forme ipak bile malo zastupljenije
i to prvenstveno zbog svojstava stabla
i ploda. Pa, možemo tvrditi kako nije
bilo niti jednog dijela stabla koje se
nije koristilo u zanatstvu, kućanstvu,
gospodarstvu i sl. Tako su se svi dijelovi
počevši od ploda, lista pa do drva koristili za jelo, izradu bačava, brodogradnji
i drugo. Osim za ishranu ljudi plodovi su
služili kao slasna poslastica i domaćim
životinjama- svinjama, ovcama, kozama, peradi pa čak i psima. Pored toga,
Danas je ipak neshvatljivo da možemo zamijetiti samo ukrasne forme duda
dok klasična stabla eventualno zapazimo zahvaljujući činjenici da su ona ipak
dugovječna. Poznato je da stabla murve
mogu dosegnuti starosnu dob i preko
stotinu godina. Jasno je da više nema
i vjerojatno nikada neće ni biti plantaža duda što potkrepljuje i činjenica da
nema ni sadnica u voćnim rasadnicima
ali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjiga
o voćarstvu. Ali nije jasno zašto se ipak
malo ne potakne njegov uzgoj. Svojevrsna akcija na poticanje njegova uzgoja
imala bi odjeka.
Netko će govoriti kako dud privlači
brojne kukce, prvenstveno muhe te
kako prlja i zagađuje dvorište. Ali, barem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo
bez majčine «pridike» uzrokovane
prljavom majicom, upravo zarađenom
na drvetu s ovim slasnim i mirisnim
plodovima.
Značaj duda u prošlosti
U prošlosti je dud slovio za vrlo cijenjenu i korisnu gospodarsku voćku
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
2011/12
ZAŠTITA OD MUHA,
KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
FIN SPREJ
PROTIV
MUHA I
KOMARACA
FIN SPREJ
PROTIV
OSA
46
Drača - medonosna
biljka Hercegovine
Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača. I dok se
kamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala. Barem je tako bilo u
našoj prošlosti.
Mr. sc. Nino Rotim
Š
alu na stranu, iole malo ozbiljniji
poljoprivrednici, stočari i svi drugi
entuzijasti lako će ustvrditi kako
u Hercegovini jedino uspješno možemo
uzgajati draču. Jer riječ je o grmolikoj
biljci koja vrlo dobro podnosi surovu
hercegovačku klimu kojoj više nego
uspješno prkosi. Međutim, osim pokoje koze koja će se neupućeno uputiti u
susret vrlo opasnim dračinim bodljama
niti jedna druga životinja od ovog grma
kao da nema koristi. Izuzev pčela! A
ukoliko niste znali, jedino Svemogućem
možemo zahvaliti što nam je podario
ovaj bodljikavi grm koji naraste do 3
metra visine. Naime, drača je veoma
dobra medonosna biljka koja u kombinaciji s kaduljom daje vrlo ljekovito
i nadasve stimulativno sredstvo koje
pojedini uspoređuju čak s viagrom! A
to je doista, dobrim dijelom znanstve-
no dokazano i potvrđeno s medicinske
strane, jer je na ovaj način spravljen
med bogat acetil-holinom, aktivnom
tvari izvrsnom za cirkulaciju, krvožilni
sustav i srce.
A u takvom stimulativnom medu
drača treba zauzimati 60 posto dok
ostatak od 40 posto otpada na kadulju.
Biološke osobine drače
Drača (Paliurus spina-christi) bodljikavi je grm koji može narasti do 3
metra visine. Kod nas raste na kamenjarima Hercegovine a ima je i duž cijele
Dalmacije te Crne Gore. Ima okruglaste,
spiralno raspoređene, cjelovite ili blago pilste glatke listove, duge 2-4 cm i
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
47
• Dračin med
Dračin med je žut ili zatvoreno žut,
bez mirisa, slatka, malo opora okusa.
Brzo kristalizira u krupne kristale.
Kod nas je dračin med specifičan za
područje Dalmacije i Hercegovine na
kojem ta biljka i raste.
široke 1,5 cm. Sitni cvjetovi su zlatnožuti, skupljeni u grozdiće u pazušcima
listova. Biljka cvate u lipnju, odmah iza
kadulje. Kako su joj cvjetići plitki izloženi su svakoj vremenskoj promjeni.
Ipak, njenom medenju posebno pogoduje vlažno vrijeme bez vjetra. S druge
strane, drači kao izrazito medonosnoj
biljci itekako škodi suh vjetar i hladno vrijeme. Plod joj je pak drvenasta,
diskolika koštunica okriljena širokim
valovitim krilcem veličine oko 2,5-3 cm,
a koja obično sadrži po dvije sjemenke.
Upravo po tom karakterističnom plodu
drača se vrlo lako može poznati s velike
udaljenosti. A drača ima vrlo razvijen
korijenov sustav zahvaljujući kome bez
većih poteškoća može preživjeti surovu
hercegovačku klimu.
Med od drače
Pojedini pčelari su već uspjeli komercijalizirati dračin med kao sredstvo
koje budi ljubavni žar. A dnevni prinosi
meda na drači obično se kreću oko 3 kilograma, premda u izvanredno dobrim
godinama na drači prinos meda zna biti
i mnogo veći. Tako u stručnoj literaturi
nalazimo podatak kako je 1974. godine
u okolici Stoca drača tako dobro medila
da je davala preko 8 kg prinosa na dan.
Tako u dobrim godinama obično daje po
jedno kvalitetno vrcanje. Spomenimo i
kako je med od drače žut ili zatvorenožut. Bez mirisa je, slatkog, malo oporog
okusa. Pčelari čak kažu da ih kod spravljanja meda od drače uvijek nanovo
iznenadi novonastali ton okusa. To je
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.
zato jer okus varira u odnosu na biljke
koje se zateknu u okolini drače. A kako
u Hercegovini ima dosta kadulje s okusom dračinog meda nema problema.
Čak što više, na taj način dobiva se med
iznimne kakvoće. Jedina mana, ako je
tako možemo nazvati, jeste činjenica da med od drače brzo kristalizira.
Ali, bolje upućenima je to stopostotni
znak da se radi o nepatvorenom medu.
Naime, prirodno svojstvo meda je da
kristalizira i patvoreni med nikada ne
može kristalizirati! Bitno je naglasiti i
kako sama kristalizacija ne utječe na
hranjivu vrijednost meda.
S druge strane, med od drače djeluje na jačanje imuniteta te je posebice
koristan djeci i svim onim koji ne vole
preintenzivan okus meda. Dakle, riječ je
o medu koji nema teških aroma i koji
jača organizam, olakšavajući mu borbu
protiv bolesti. Djeluje i na snižavanje
kolesterola, a samim tim i na prevenciju bolesti kardiovaskularnog sustava.
Sadržajem aromatičnih ulja prevenira i
olakšava bolesti dišnog sustava, a nerijetko se koristi i kao pomoć u liječenju
malignih oboljenja.
I na kraju što reći već ustvrditi kako
je pčelarstvo budućnost Hercegovine a
drača jedan od temelja njegove komercijalizacije na našem području. Jer ipak ne
smijemo zanemariti činjenicu kako nektar iz drače budi ljubavni žar. A to opet
znači da možemo stvoriti jedan od karakterističnih brendova koji će biti prepoznatljiv na našem i širem europskom
tržištu-hercegovačku mednu viagru!
• Konzumacija meda
Ako med uzimate u raznim napicima (čajevima i sl.) morate paziti
da čaj nije prevruć jer se prevelikim
zagrijavanjem gube ljekovita svojstva
meda. Med treba biti potpuno otopljen utekućini, jer samo će ljudski
organizam potpuno iskoristiti njegove ljekovite tvari. Uzimamo li med
bez tekućine, poželjno ga je držati
u ustima sve dok se ne otopi. Zbog
lake probavljivosti trenutno vraća izgubljenu energiju, a dugotrajnom primjenom osigurava fizičku izdržljivost
i psihičku stabilnost. Njegova ga svojstva čine nezaobilaznom namirnicom
u zdravoj prehrani. Konzumacijom
meda na pravilan način taj proizvod
pretvaramo u lijek.
• Voda u medu
Voda je nakon ugljikohidrata drugi
značajan sastojak meda. Zakonski
omjer vode u medu ovisi od vrste i
iznosi od 15 - 20%. Količina vode
nazočne u medu utječe na njegovu
viskoznost, težinu i kristaliziranje.
Tako se med u kojem je nazočna veća
količina vode kasnije kristalizira. Količina vode u medu nije stalna zbog
njegove hidroskopnosti.
• Kiseline u medu
Med pčele medarice sastavljen je
i od niza organskih kiselina. Mravlja
kiselina npr. prisutna je sa 10% količine u medu iako se nekad smatralo
da je ima više i da je jedna od glavnih
prisutnih kiselina. Med pored mravlje
sadrži i oksalnu, jantarnu, limunsku,
vinsku, mliječnu, glukonsku, piroglutaminsku, maleinsku, valerijansku i benzojevu kiselinu.
2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakora.
Za unutarnju i vanjsku upotrebu.
Dostupno u pakiranjima: 100g, 150g; 250g i 500g.
AKTIVPLUS
Polica AKTIV PLUS pruža sigurnu zaštitu od posljedica nesretnog
slučaja uz iznimno povoljnu godišnju premiju!
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM:
— za slučaj smrti uslijed nezgode
5.000,00 KM
— za slučaj trajnog invaliditeta
10.000,00 KM
— za slučaj 100% trajnog invaliditeta
15.000,00 KM
— dnevna naknada za bolničko liječenje
10,00 KM
Odabirom uplate većeg iznosa godišnje premije i svote pokrića po
polici AKTIV PLUS bit će veće.
Dovoljno je da nas kontaktirate
telefonski ili da posjetite Vama
najbliže prodajno mjesto Croatia
osiguranja d.d. kako bismo Vam
aktivirali ovo iznimno povoljno i
korisno osiguranje.
www.croatiaosiguranje.ba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalaža
U ponudi HP Mostar možete pronaći paketsku
ambalažu u pet različitih dimenzija:
LOGOTIP d.o.o.
za izdavaštvo i grafičku djelatnost
Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiH
Tel.: 00 387 39 703-841
Fax: 00 387 39 700-130
e-mail: [email protected]
www.tiskara-logotip.com
Naziv artikla
Dimenzija (mm)
Paket S
230x150x90
Cijena (KM)
1,20
Paket M
300x200x100
1,70
Paket L
300x230x140
2,00
Paket XL
300x240x230
2,50
Paket XXL
480x300x200
3,00
www.post.ba
besplatni info telefon
080 088 088
50
ZANIMLJIVOSTI
Prilagodljivost korovskih biljaka
Korovi su nepoželjna grupa biljaka koji protiv volje uzgajivača rastu
zajedno sa gajenim biljkama. Proizvode ogromne količine sjemena,
što im omogućava veliku ekspanziju u prostoru. Tako npr.
zubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizvede oko 1000-2000 sjemenki, divlja mrkva (Daucus carota)
4000-10000 sjemenki, mišjakinja (Stellaria media) od
15000-25000 sjemenki, hudoljetnica (Erigeron canadensis)
od 100000-2000000 sjemenki. Pored ogromne količine sjemena, značajna je i velika otpornost tog sjemena na različite
nepovoljne uvjete vanjske sredine.
Neobično drvo Kapok
Divovska lula –biljka neugodne mirisa
Biljka s vrlo velikim cvjetovima koji
ne samo da izgledaju poput lešine već
tako i «mirišu». Tim mirisom mame
muhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačicama nalik vršama tako dugo zadržavaju
dok nisu naprašene polenom. I druge biljke iz ove porodice
postavljaju takve mamce, no obično imaju manje cvjetova,
kao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis).
Velecvjetna lula (A. grandiflora) često se zamjenjuje s golemom lulom, no ona ima na donjem kraju cvjetnog ruba
nastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m.
Muha kroz brojke
U tropskom području Amerike, drvo
Kapok je nadvisilo prašume. Stoga su
prastanovnici prašuma mislili da ono
nosi nebo. Naraste u visinu do 70 metara. Nije samo zanimljivo zbog svoje
visine. Naime njegovi cvjetovi mirišu
kao kiselo mlijeko, a oprašuju ih šišmiši. «Vuna» koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se za
punjenje jakni i prsluka za plivanje.
Kao prenosioci zaraznih bolesti muhe
su krive za smrt 1/3 Evropske populacije
u 14.stoljeću. Mogu se naći u svim dijelovima svijeta osim polarnih područja.
Više od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovom
probavnom traktu, a puno više na tijelu i na gama. Očekivani
životni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca. Par muha može
izleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana. Iza svake
muhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivaju.
Kućna muha leti brzinom od 6,5 km/h.
Legenda o čaju
Pelud ili cvjetni prah
Prema legendi, kineski car ShenNong iz 2400. g. pr. Krista sjedio
je u prirodi i pio vruću vodu, kad
su mu s obližnjeg drveta čajevca
(Camelia sinensis) doletjeli neki
listovi i pali ravno u posudu s vodom. Opazivši da je voda
promijenila boju, car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključio
da je voda poprimila i ugodan okus. Nakon što je popio još
malo “vode s lišćem”, osjetio se odmornije i svježije. Bilo je
to rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posjeduje ljekovita svojstva. Ipak, vjerojatno su prvi svakodnevni
uživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristili
kao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi duševnu energiju.
Pelud ili cvjetni prah su muške stanice prašnika cvjetova, koje pčele sakupljaju s biljaka gomilanjem u košarice zadnjih nogu. U košnici spremaju
prah u stanice saća, te ga prešaju udarcima glave uz dodatak
sline i meda. Na taj način prah je zaštićen od prodora zraka
i kvarenja, te prepušten potrebnim kemijskim promjenama.
Uz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelančevine, masti, mineralne tvari i vitamine. Pelud je prirodni izvor
proteina, važnih vitamina i 28 minerala. Toliko bogatstvo
hranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvodu. Primjerice, od 22 poznate amino kiseline u biokemiji, sve
su nađene u peludu. Sva pelud nije iste hranjive vrijednosti,
ali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela.
Jaja japanske prepelice
PRODAJA 063 323 021
Proizvođač Ante Prskalo
Široki Brijeg
KLUB
WEB SHOP
SJEMENARNA
nas vodi
ra
e
n
rt
a
p
ih
n
v
lo
s
o
p
i
aca
Zadovoljstvo naših kup poslovanja, zato smo odlučili
šeg
na svim područjima na titi web shop i tako
vlas
od ove godine otvoriti
ti ugodnost
ći
u
g
o
m
o
iH
B
le
je
ci
ju
doma.
kupcima na teritori
g
to
ti
s
la
v
ti
s
o
n
b
o
d
u
da iz
kupovine naših proizvo
Sjemenarna web shop Vam nudi:
• Preglednu strukturu ponude i proizvoda,
NOVO!
Web Shop
• Jednostavno naručivanje,
• Sigurno plaćanje
(plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe),
• Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH
(minimalna narudžba 60 KM)
opa
h
s
b
e
w
o
k
re
p
ti
a
v
o
p
u
ok
Sve detalje o tome kak i - shop.sjemenarna.com
nic
potražite na našoj stra
Želimo Vam ugodnu kupovinu!!!
[email protected]
www.sjemenarna.com
INOVATIVNA ZAŠTITA
OD MUHA I KOMARACA
2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
FIN ZAVJESA
PROTIV KOMARACA
I MUHA

Vina Laguna muškat ruža 2012

Očuvanje ugroženih domaćih sorata vinove loze

ovdje - Sjemenarna

KOMARCI

1. Podnositelj zahtjeva Applicant Ime (First name): Prezime (Last

- Franjevci

ovdje - Sjemenarna

ovdje - Sjemenarna

ovdje - Sjemenarna

Untitled - Sjemenarna

Marelica - Poljoprivredni institut Osijek

Sorte pšenice i ječma - Poljoprivredni institut Osijek

Marabel bi trebalo da se sadi na zemlji sa dobrim uvjetima

Šljiva - Poljoprivredni institut Osijek

Na peronu br 7.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

ovdje - Dani berbe grožđa Brotnjo 2014

ovdje - Sjemenarna

21 svetozar savic.pdf

Pirjana teleća rebra recept by Kuhar - Moja

hrv - Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

likopen-u-rajcici