narodna straža

fft«.f O T E * *
POtTHRIHfl PtHćBHH U
flOTOVOH.
/
*j
NARODNA STRAŽA
6 i P £ ij j K
NAUĆNi
O O 3 J E K
POJEDINI BROJ Dh.. 2*50.
IZLAZI SVAKE SUBOTE. - PRETPLATA IZNOSI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZMJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO CIJENIKU. - PISMA I PRETPLATA SE ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.
BROJ M.
ŠIBENIK,
10. TRAVNJA
Nova Radićeva kapitulacija.
j e baš na Uskrs širom drodjeknula vesela uskrsna vyest,
da j e pala Pašić-Radićeva vlada,
svaki iskreni rodoljub bio se t o m u
od srca po veselio. Općenito se m i
slilo, da taj p a d vlade znači ujedno
i konac lažnoga sporazuma, što ga
je pred kakvu godinu dana slabičak
Stjepan Radić bio prisiljen sklopiti,
da se tako oslobodi tamnice i spasi
glavu, a u stvari nije bio nikakav
sporazum, nego samo nastavak veli
kosrpske politike Nikole Pašića, koji
je s tim sporazumom htio da utvrdi
svoj dominirajući položaj u o v o j naloj državi za n e d o g l e d n o vrijeme.
Radić mu j e u t o m u baš dobro p o
služio, kao nitko dosad. P o d krin
kom toga lažnog sporazuma izvjesna
klika, kojoj j e bio najodučnijim pred
stavnikom sin ministarskoga pred
sjednika, izrabljivala j e državu i
njezinu upravu u svoje lične svrhe,
koje j e raskrinkao zet Ljube J o v a novića. I onako prenapeta žica m o
rala j e sad puknuti. Podiglo se j a
vno mnijenje ne samo k o d prečana,
nego i u samoj Srbiji, pa i m e đ u
istim uviđavnijim radikalima, koji su
već siti korupcije i dobro uviđaju,
da u interesu konsolidacije naše dr
žave najprije treba obračunati sa
korupcijom u državnoj upravi. Sad
je trebalo uputiti državnu politiku
putem zdravoga razvoja u smjeru
istinskoga i poštenoga sporazuma,
kojim j e bila krenula za DavidovićKorošcefe vlade. Ozbiljno se v e ć
radilo o tomu, da Kralj povjeri Ljubi
Jovano vicu sastav šire koncentracione
vlade, koju bi o n sastavio p o m o ć u
poštenih radikala, davidovićevaca,
muslimana, slovenskih pučana i radićevaca. Ta vlada bila bi nastavila
od Korošca i Davidovića započeti
rad oko konsolidacije naše države
putem zdrave, poštene, saglasno v o
đene nutarnje politike, koja n e bi
poznavala vladajućih i podjarmljenih,
uživajućih i izrabljivanih, nago sa
mo jednakopravnu braću jednoga te
istoga doma. Kraj dosadašnjega cen
tralističkog režima i sistema sastavom
ovakve vlade očekivao se velikom
napetošću čas po čas. Kod svih nas
bila j e stoga opravdano p o n o v n o uikrsla v e ć dobrano zamrla nada, da
će nam sada biti nešto bolje, i ako
nam je loše dosadašnje iskustvo nalagalo najveći oprez i rezerviranost.
Međutim sve se te nade i očekivanja
rasplinušte o nagli, neočekivani pre
okret.
Stjepan Radić j e neposredno iza
zvao krizu RR vlade svojim zahtje
vom, da Nar. Skupština o d m a h p o
katoličkim blagdanima 8. t tnj. m o
ra nastaviti r a d o m te da se moraju
uzeti u pretres interpelacije opozicije
o aferi Rade Pašića. Na s v o m e z b o
ru u Sušaku osudio j e „šaku v a m
pira, koja se oborila |preko njegova
(Pašićeva) sina na našu d r ž a v u .
Navijestio j e , da .„korupcija mora
crknuti, jer ako ona n e crkne, p o ž derat će n a s . U Crikvenici je r e k a o :
„Ja sam znao, da m e đ u radikalnim
ministrima ima korupcionista i m o
-
u
r a o sam to trpjeti, da dobijemo
b u d ž e t . . U „Domu" je o v i h dana
napisao, da j e naš „narod j o š uvijek
politički zarob^en", da se nepresta
n o svađao s Pašićem. Okrivljivao je
Pašića, da j e „pomislio, da m o ž e
biti nad n a r o d o m , nad parlamen
tom, nad kraljem". Ujedno j e tvrdio,
da „pod P a š i ć e v o m v l a d o m ne će i
ne m o ž e biti u našoj državi ni o p
ćinske ni nikakve druge samoupra
ve". Najavio j e , da će se sastaviti
n o v a vlada bez Pašića. N o kad se
6. t mj. povratio u Beograd, nastao
je preokret. Sastao se sa radikalom
Janjićen., uvečer j e u pratnji dra
Nikića pošao u dvor, a 7. t. mj. sa
stao se sa Pašićem, nakon čega j e p o
n o v n o bio u dvoru, a kad se vratio
novinarima j e svečano izjavio: „Mi n e
v o d i m o b o r b u protiv P a š i ć a te naglašujem, da n e m a m o n i š t a proti
n j e m u . Sve će kjepo svršiti". T o m
prigodom o p o z v a o j e sve ranije iz
j a v e u Sušaku i Crikvenici te pisa
nje u „Domu".
Tako j e Stjepan Radić p o n o v n o
dokazao, da ima dva l i c a : jedno na
zborovima i u „Domu", a drugo u
Beogradu, Tako j e Stjepan Radić
spasio Nikolu Pašića, kad je o n i
njegova bliža okolina bio izgubio
već svaku nadu. T a k o j e Stjepan
Radić doživio n o v u kapitulaciju ovaj
put pred Uzunovićem, a zapravo
pred Pašićem, jer j e ne samo o p o z
v a o svoje ranije izjave proti Pašiću
i radikalima, nego i odustao o d svoga
zahtjeva, da Nar. Skupština 8. t. m j .
nastavi radom, kao i da se u Skup
štini raspravi afera Rade Pašića. Sad
se i o n slaže sa Pašićem, da to nije
nikakvo političko pitanje, nego da
ta atera spada pred s u d ! Tako j e
Stjepan Radić p o n o v n o o n e m o g u ć i o
širu koncetracionu vladu istinskoga
sporazuma i odlučne borbe protiv
korupcije. Tako čitava ova kriza RR
vlade nije bila nego — kako j e zgodno
opazio j e d a n zagrebački dnevnik —
j e d n a aprilska komedija, u kojoj j e
ulogu glavnoga komedijanta baš sjaj
no odigrao Stjepan Radić. Komedija
j e ta svršila tako, da j e sastavljena
1926.
GODINA VI.
nova RR vlada, koja nije nego p o
goršano izdanje bivše Pašić-Radićeve
vlade.
Ličnost n o v o g a predsjednika vla
d e g. Nikole Uzunovića u punoj
mjeri jamči n a m za to, da će sve
ostati pri starom. S v o j e d o b n o je bio
oduševljeni pristaša zloglasnoga N a
cionalnog Bloka. On je čovjek bez
vlastite inicijative i slijepo oruđe u
Pašićevim rukama. Uzunovićeva da
kle vlada j e vjerna kopija PašićRadićeve, a kao kopija je gora o d
originala. Kako j e sam Uzunović
izjavio, a Radić potvrdio, program
n o v e vlade bit će točni nastavak
bivšega režima. G. Radić ć e isto ta
ko vjerno podupirati Uzunovića kao
što je Pašića, i to tim bolje, što
U z u n o v i ć e v a vlada ima čvrst temelj,
na kojem će lako iz vadati svoju
državnu politiku, proračun, koji su
radićevci izglasali u prelijepoj slozi
sa radikalima i čije će provađanje
na svojoj koži u prvom redu osjetiti
Hrvati i Slovenci.
Ovakvo rješenje krize je zastalno
m n o g o gore negoli da j e Pašiću bio
p o n o v n o povjeren sastav vlade. Ova
ko ć e i unaprijed politiku naše dr
ž a v e voditi g. Pašić, a d a za nju
s a m o sada n e ć e više nositi nikakve
odgovornosti. Sav odijum odsad n e
c e više pasti na njega, n e g o na Uzunovića i na Radića. Onda je lako
shvatljivo, zašto je baš Pašić želio,
da Radić ostane u novoj vladi.
Sva sreća, da, kako se općenito
misli u svim političkim krugovima,
ova Uzunovićeva vlada n e će biti
duga vijeka. S p a d o m njezinim tre
bat će zauvijek obračunati, n e s a m o
sa P a š i ć e m i njegovom bližom o k o
linom, nego i sa Stjepanom R a d i ć e m ,
k o m u treba u prvom redu zahvaliti
z a o v a k o „krasno" rješenje vladine
krize, što m u hrvatski narod n e će
ni n e m o ž e nikada zaboraviti! Mje
rodavni faktori morat će se ipak
n a p o k o n odlučiti za radikalnu pro
mjenu kursa u našoj državi, kako
to odlučno traži sva o n a većina
poštenih elemenata u o v o j državi,
koja istinski ljubi o v u državu i želi,
da se v e ć j e d n o m konsolidira i u p u
ti putem napretka i blagostanja.
9
Nova RR vlada.
Kad j e Stjepan R a d i ć na p o v r a
tku iz Sušaka u Beograd p o n o v n o
kapitulirao: p o v u k a o sve svoje izja
v e u Sušaku, odustao o d zahtjeva,
da N
Skupština o d m a h nastavi
radom . terpelacije opozicije o R a
di Pašiću da se pretresu u Nar.
Skupštini, nastao j e nagli preokret u
rješavanju vladine krize. Kralj j e
povjerio sastav vlade radikalu N i k o
li Uzunoviću, čovjeku najvećega p o
vjerenja Pašićeva. N a k o n kratkoga
razgovora sa Pašićem i R a d i ć e m sa
stavio je o n listu n o v e vlade i p o d n i o
ju Kralju na potpis, koji je to o d m a h
i učinio.
N o v a vlada o v a k o je sastavljena:
Ministar predsjednik i zamjenik
ministra financija: Nikola U z u n o
v i ć (novi).
Ministar pravde: Marko G j u r i č i ć ,
Ministar vanjskih posala: Dr Mom
čilo N i n č i ć ,
Ministar unutrašnjih djela: B o ž a
Maksimo vić,
Ministar financija: nepopunjeno,
Ministar trgovine: Dr Ivan K r a j a č ,
Ministar prosvjete: Stjepan R a d i ć ,
Ministar za izjednačenje z a k o n a :
Dr Milan S r š k i ć ,
Ministar g r a d e v i n a : Milorad V u j i č i ć (novi),
Ministar vjera: Miša T r i f u n o v i ć ,
Ministar socijalne politike: Milan
S i m o n o v i ć,
Ministar agrara: Pavle R a d i ć ,
Ministar pošta: Benjamin Š u perina,
Ministar saobraćaja: Krsta
letić,
OGLASI PO
Mi -
Ministar poljoprivrede i v o d a :
Vasa J o v a n o v i ć ,
Ministar šuma i ruda: Dr Nikola
Nikić,
Ministar
zdravlja: Dr
Slavko
Miletić,
Ministar vojni: general D u š a n
Trif uno vić.
Prema t o m e ima 12 radikalskih
ministara. Računaju se m e đ u pristaše
Ljube J o v a n o v i ć a : Milorad Vujičić
i Miša Trifunović, a kao pristaše
Pašićevi: Marko Gjuričić, Milan Sim o n o v i ć , Krsta Miletić i Vasa Jo
vanović, dok su neutralni: Momčilo
Ninčić, B o ž a Maksimović i dr Milan
Srškić. Karakteristično je, da j e n o
vi ministar Milorad Vujičić uzet iz
grupe g. Ljube Jovanovića.
N a k o n potpisa ukaza o n o v o j
vladi uputili su se ministri u dvor i
položili zakletvu. Osim ukaza mini
stara potpisao j e kralj i ukaz o dr
žavnim podsekretarima.
Podsekretari ostaju isti: U mininistarstvu socijalne politike dr Juraj
K r n j e v i ć , u ministarstvu prosvjete
Josip P a s a r i ć , u ministarstvu fi
nancija Mirko N e u d o r f e r i Andra
P e t r o v i ć (radikal), u ministarstvu
šuma i ruda Dr Bogoljub K u j u n d ž i ć , u ministarstvu agrarne reforme
dr Vlada A n d r i ć , Bora M i l o v a
n o v i ć i Laza Š u v a k o v i ć , radikali. .
Za ispražnjeno mjesto ministra
financija spominje se g. Ninko P e r i ć .
Ličnost g. Gj urica se također uzima
u obzir, ali obzirom na njegovo
važno poslaničko mjesto u L o n d o n u
izgleda, da će o n biti tamo zadržan.
P r i g o d o m sastava n o v e vlade bila
se u Beogradu pronijela vijest, da
se uz Pašića p o v u č e i g. Radić, ali
j e o d m a h o v a vijest demantirana,
što više g . P a š i ć j e n a g l a s i o , d a
bi ž e l i o , da R a d i ć o s t a n e u v l a d i .
P o sastavu vlade doznalo se. da
Pašić ide na oporavak a M^nte
Carlo. Ministar financija Stojadmović vraća se bankarstvu, te m u je
za cijelo vrijeme ministrovanja bilo
zadržano mjesto direktora Engleske
Trgovačke banke.
Polititki pregled.
Dok je Stjepan Radić na Sušaku oštro
nastupio proti Uzunoviću i naglasio, da
toga čovjeka mora nestati s političke po
zornice, a kamoli još da bi postao opet
ministrom, sama tri dana kasnije u Beo
gradu prima ga za predsjednika vlade i
hvali ga kao zlatnu dušu i kao uzor pred
sjednika vlade. Koje čudo onda, da svi po
litički krugovi najodlučnije osuđuju ovakvo
postupanje Radićevo i izrazuju se, da je
Stjepan Radić najveća zapreka za normalan
razvoj naše nutarnje politike.
Kao glavni uzrok ovako naglom pre
okretu kod Radića među drugima navada
se i ovaj: Radikali su posljednjih dana
spremali neke dokumente, da dokažu u
Nar. Skupštini, kakvi su korupcionisti bili
radićevski ministri i što je sve radio sam
Stjepan Radić. Tako između ostaloga su
navađali, da se korišćlvao državnim vozo
vima vozeći čitavu porodicu. Osim toga
da su njegovi ministri pravili razne trgovine
i slično.
Javnost je naša vijest o sastavu nove
RR vlade primila s dosta nepovjerenja.
Općenito se misli i očekuje, da ne će biti;
duga vijeka. U opozicionim krugovima v i - '
.MAEODNA STKAžA"
STR. 2.
jest je primljena posvema mirno. Opozicija
je najodlučnija; da ustraje u borbi protiv
korupcije, a za politiku iskrenoga i pravo
ga sporazuma. Svi osuđuju Radića. Misli
se, da je Radićev nepromišljeni govor na
Sušaku bio jedan od glavnih udaraca već
pripravljenoj kombinaciji sa Ljubom Jovanovićem.
Nar. Skupština se sastaje istom 5. svibnja,
kako je to htio Pašić Za 17 L mj. Pašić
je sazvao glavni odbor radikalne stranke«
Očekuje se, da će tom prigodom pasti ve
like odluke.
Rade Pašić, sin bivšega predsjednika vla
de, je 5. t. mj. naglo otputovao sa obitelju
na Krf navodno radi smrti svoga tasta.
Zgodno novine opažaju, da se ne zna, kada
će se vratiti sa sprovoda svoga tasta.
Zemljoradnici su se fuzionirali sa posla
nicima njemačke stranke u jedan klub, ta
ko da je predsjednikom izabran Joca Jovanović, a potpredsjednikom dr Stjepan
Kraft Klub broji 9 članova: 4 zemljoradni
ka i 5 Nijemaca, a zove poslanički klub
Saveza Zemljoradnika.
Na Mussolinija u I t a l i j i pokušan je
atentat. Dok se vozio na otvorenje među
narodnoga kirurškog kongresa, ispalila je
u njega hitac iz revolvera irska aristokratkinja miss Violette Albine Gibson, treća
kćerka nekadašnjega lorda Ashbournea.
Atentat nema nikakve političke pozadine,
vać je čin eksaltirane ženske, koja je za
pravo spadala u ludnicu. Mussolini samo
je lako ranjen na nosnicama, tako da je
mogao poduzeti odmah put u Tripolis, ka
ko je bio nakanio. Prigodu ovoga atentatu
izrabili su fascisti, da u Rimu demoliraju
i spale zgradu opozicionoga lista „11 Mondo" te sličnu demonstraciju prirede pred
redakcijom lista „Voće Republicana", kao
i pred ruskim sovjetskim poslanstvom. I u
Milanu su priređene demonstracije te spa
ljeni opozicioni listovi. — U inostranstvu,
u Cannesu, umro je vođa talijanke opozi
cije Giovanni Amendola, i to od posljedica
povreda, što su mu ih u decembru 1923.
nanijeli fašisti, kad su ga na rimskim uli
cama za bijeloga dana napali, do krvi izlupali, te ostavili na ulici da leži, a da se
nitko od prolaznika nije usudio da mu
priteče u pomoć. Kasnije je morao da seli
u inostranstvo.
Za predsjednika g r č k e republike iza
bran je diktator general Pangalos, pošto
se opozicija apstinirala od izbora, tako da
su glasovi pali samo za Pangalosc. Sada
se on hvali, kako su svi izbornici za nj.
Briandovoj vladi u F r a n c u s k o j uspjelo je, da napokon protura linancijalne
zakone sa, većinom od 236 glasova protiv
159. Nade je, da ni senat ne će odbiti ovaj
principijelni stav većine parlamenta.
Abd-el-Krim navijestio je sveti rat svi
ma kršćanskim zavojevačima u M a r o k u
i poziva sva plemena, da mu pomognu kod
potjerivanja Francuza i Španjolaca.
Liberalua stranka Bratianu-a prepustila
je vlast u R u m u n j s U c o j generalu Avarescu, vođi najmanje opozicione stranke,
koja u parlamentu ima samo 12 poslanika
od 369, a u senatu samo 2 senatora od njih
200. General Avarescu je sad raspisao par
lamentarne izbore za 25. svibnja, pak se
na njima, nada dobiti većinu, kako je i
Bratianu kod prošlih izbora od 7 poslanika
znao poskočiti na 256,
jesam
Tko
li
platio
pretplatu ?
JC našat> i ? o kakova por
gTeiku u
e!'iclito"omp. - a ? u r c u ?
T k o j e i k a d a o š t e t i o ™t u«
upotrebom Schiehtovojj
sapuna?
Nitko n i k a d a !
S c h i c h t o v s a p u n b i o b " jeftiniji,
k a d b i s e p r a v i o Sa m in e p a r n ; e 1 i*
jeftinih s i r o v i n a .
Iz najboljih s r o v h a i u z n j v f ć i i
p a t n j u pravi s e n a f b o l / s s a p u n n a
•vljelu:
S c h i c h t o v s e pisni.
Pazite na znak .Jelen I
Općinski izbori.
Temelj na tačka programa Hr
vatske Pučke Stranke jest zahtjev
za autonomijama. Njezine autono
mije nijesu nikakvo demagoško geslo
pri zavađanju širokih masa. Njoj j e
istinski d o toga, da vlast ima u svo
jim rukama narod, a to se j e d i n o
postizava p o m o ć u autonomija. Prva
stepenica te narodne vlasti bila bi
u općinama. Stoga je Hrvatska P u
čka Stranka uvijek preko svojih gla
sila zahtijevala općinske izbore. N o
vladajućim se strankama nije žurilo.
Dok su njihovi vikači i agitatori na
sva usta trubili: Narod mora da
vlada! - o n a m o za punih 7 godina
nijesu dali prigode, da narod d o đ e
do svojih temeljnih prava.
N a p o k o n se radićevsko-radikalska
vlada odlučila i rasoisala općinske
izbore za 16. svibnja t. g. Nije to
učinila iz nikakve ljubavi prema n a
rodu, nego se brati ja posvadiše, tko
će više miljenika posaditi na k o m e sarske stolice, pa, j e r se nijesu m o
gli da nagode, jedini je izlaz bio —
općinski izbori.
Sada j e na narodu, da položi
ispit svoje političke zrelosti. Nakon
12 godišnjega komesarijatskog pašovanja, kad se nije pazilo na o p ć i n
ske interese, v e ć samo na o n e p o
litičke partije; kad se bez ikakva
nadzora upravljalo općinskom imo
v i n o m , n o v a c rasipao desno i lijevo,
zapuštale školske zgrade i pute vi, v e
ćina se naših općina naiazi na rubu
ekonomske propasti. Sada je e v o
narod stavljen pred jedan veliki za
datak, da bira svoje nouzdanike i
da njima povjeri zaštitu i upravu
svoje kuće, rad i nastojanje o k o
općega dobra, obranu svih svojih
interesa.
Sada je na narodu, d a se pokaže
sposobnim i svijesnim svoje vlastite
odgovornosti. Odsad n e m o ž e da
bude isprike sa abnormalnim stanjem
na općini, sa n e m o g u ć n o š ć u utjecaja
na upravu, sa nasilnim režimom i t.
d. Treba svatko da upamti, da ć e
m u uprava o p ć i n e biti onakva, ka
kvu b u d e narod izabrao. B u d e li
loša, nitko m u više n e ć e biti kriv,
nego o n s a m .
Obično se p o rezultatima o p ć i n
skih izbora mjere snage pojedinih
političkih stranaka. N o nije ispravno.
Možda p o gradovima igraju glavnu
ulogu politički razlozi, ali na selu
više se pazi na ličnosti i na eko
n o m s k e razloge. Tako treba i d a b u
de. N a upravu općine treba da d o
đu ljudi pošteni i čestiti, sposobni i
požrtvovni, puni volje za rad, koji
će znati i htjeti popraviti dugodišnje pogrješke i postaviti red p o
općinama, te takvi, koji su svojim
dosadašnjim
radom
dali dokaza
svoje sposobnosti, čestitosti, rada,
samoprijegora i ljubavi.
P o srijedi ć e biti n e s a m o inte
res, n e g o i obraz. Stoga neka ljudi
narodnoga povjerenja budu takvi,
koji ć e j a v n o ispovijedati svoje hr
vatsko uvjerenje, da opet sa naših
općina b u d e lepršala hrvatska trobojka.
Neka dakle narod dobro promi
sli, k o m e ć e povjeriti svoj n o v a c ,
svoje imanje, svoju prosvjetu, svoj
mir i poredak, svoju budućnost i
svoju čast!
Nar.zast. Franjo Zebot z a naše potrebe.
Prigodom debate o budžetu mi
nistarstva saobraćaja govorio je n a
rodni zastupnik
slovenske pučke
stranke Franjo Žebot, te se u*svom
govoru dotakao i naših loših saobra
čajnih prilika ovim riječima:
Pruga Knin Šibenik, dotično Split
ne odgovara saobraćajnim, potreba
ma. Nije odgovarala ni prije,* a sa j a
radi spoja s n o v o m ličkom prugom
j o š manje. Pruga ne može da svla
da velike količine ugljena iz rudnika
Siverić, bauksita iz Drniša, drvlja iz
Bosne, kao i drugih zemljoradničkih
proizvoda, što se „en m a s s e
izvažaju preko šibenske luke. P o d u z e ć a
se nalaze radi toga u velikim nepri
likama, jer ne mogu u pravo vrijeme
prenijeti d o mora ogromne količine
robe, koja se izvaža u inozemstvo
velikikim prekooceanskim parobrodi
ma. Tužbe na to su < p avdane. Na
Knin je vezana i bosanska željeznica
drvlja Prijedor-Knin, a radi sadašnje
kapacitete stare pruge ne može da
se razvije promet s drvljem.
Pru£u iz Knina d o Drniša treba
čim prije upotpuniti i zgraditi još
drugi kolosjek. N a d a sve pak j e po
trebno izgraditi novu željezničku
prugu preko Žitnica i Konjevrata do
Šibenika. S tom bi prugom vožnja
o d Šibenske luke d o unutarnjih sre
dišta države bila skraćena za više
o d ure. T i m bi se m n o g o zaštedjelo
na vremenu i troškovima, a saobra
ćaj bi radi toga pojeftinio. Izgradnja
te pruge preko Žitnica i Konjevrata
ne bi prouzrokovala nikakvih oso
bitih tehničkih poteškoća te ne bi
zahtijevala velikih financijalnihžrtava.
a
U Bosni, u L ubiji, nalaze se
veliki rudnici željeza. T o prirodno
bogatstvo se n e m o ž e izraoiti radi
pomanjkanja saobraćajnih sredstava.
T a k o se n e m o ž e razviti ni indu,atrija drvlja, boksita, ni ugljena, što
znači ogromnu štetu za narod i
državu. ( O i o b r a v a n j e na ljevici k o d
zastupnika SLS).
Saobraćajne prilike p o moru su
u sjevernom Jadranu tako mizerne,
da ih nije m o g u ć e opisati. Otocima
i obalama sjeverne Dalmacije fale
najpotrebnije pomorske veze. U k o
liko pak postoje neke parobrodar
ske pruge, podržavaju ih v e ć i n o m
stari, trošni parobrodi. Inozemski
turiste se vrlo interesiraju za sjever
nu Dalmaciju. Dosta j e , da s p o m e
nem otok Rab, sve otočje o d Krka
do Zlarina i t. d. N o sa sadašnjim
mizernim komunikacionim sredstvi
ma je n e m o g u ć e podignuti i vršiti
saobraćaj stranaca. Brze pruge nije
su dovoljne. Osobito j e zapostavljen
Šibenik.
Gubitkom Zadi a primorje sjeverne
Dalmacije izgubilo je svoje d o s a d a
šnje saobraćajno središte, za što nije
dobilo nikakve zamjene. Narod se
muči, jer mora putovati p o svojim
poslovima i potrebama u udaljenija
mjesta, a nema saobraćajnih pruga.
Badi toga trpi veliku št^tu. Gubi
m n o g o vremena i troši silu nove«.
Vlada n e posvećuje sjevernoj
Dalmaciji nikakve pažnje. S v e lužbe
naroda su uzalud. T u su krajevi,
kao n. pr. Murter, Betina, Zlosela,
koji su imali za 5 0 godina parobro
darske veze sa središtem svog« kra
ja, a sad je ili nemaju ili su pak
slabe i nedovoljne. T a k o
imamo
pritužbe sve i svuda. Treba da se
vlada makne i da toaiu narodu
olakša njegovo teško stanje te da
se stara za nj, (Pljesak na ljevici.)
BROJ :
Italija daje silne subvencije
i im parobrodarskim društvima, ]
dan na d a n Šire k o d n a s svoju
tivnost i koja će znatno štetov
u koliko v e ć n e štetuju, razvoju i
šega parobrodarstva.
Talijanska društva snizuju ob
rom na velike državne subven
prevozne tarife na neznatnu sv
T a k o se m o ž e putovati na talijan
parobrodima za 5 lira, dok treba \
ćati na našim parobrodima za istu c
ljinu 100 dinara. T o nije nikak
. razmjer. Treba da država zaštiti i
ša društva pred takvom konku
čijom, i to n e s a m o iz ekonomsl
n e g o i iz političkih i narodnosnih
zloga. (Veliko odobravanje.)
Osim pučanina Slovenca Že
nije o interesima našega kraja i
dan sjevernodalmatinski
zastup
ni riječi r e k a o . Čovjek i neho
mora pomisliti ili da ti Zago
Pasarići i Bačinići n e poznaju i
nevolje i potrebe ili da su lijeni
da su birani s a m o za posmatrač
Iz Hrv. Pučke Stranke.
Upute za općinske izbore. Oj
izbori bit će provedeni u čitavoj Dali
u nedjelju (6. svibnja t. g. Svira orgai
cijarua, odnosno pouzdanicima i pristaša!
gdje još ne postoji organizacija HPS, preporučamo, da se odmah dadu na hitan rad
oko agitacije i temeljitih priprema za sve,
što je u vezi s ovim izborima. U tu svrha
treba izvršiti slijedeće: 1. Gdje postoji or
ganizacija, odbor treba da se odmah sastane
i dalje Sto češće sastaje te rukovodi sa
izbornim poslom. Prvi i najhitniji posao
jest pregledati biračke spiskove i tražiti
tražiti
potrebne ispravke. Gdje ne postoji orj
zacija, treba u tu svrhu odmah u s
župi stvoriti mjesni izborni odbor od
rem 3 lica. 2. Mjesne organizacije ili
mjesni izborni odbori treba da Što prije istvore
zajednički općinski izborni odbor. Kot. taj.
stranke treba da se brinu, dase u kotaru os
nuju i mjesni i općinski izborni odbori, da se
uredi pitanje agitacije i pitanje kandidatskih lista za pojedine općine- Nastup u po
jedinim općinama određuju odnosni odbori
stranke u sporazumu sa kotarskim i sa
pokrajinskim tajništvom. Mjesni "općinski
odbori treba da se što prije jave pokrajin
skom tajništvu, da se ovo bude moglo s njima,
staviti u doticaj. Pokrajinsko Tajništvo tt
Splitu daje sve potrebite informacije za ci
jelu pokrajinu. Kod Tajništva se naručuje
zakon o općinskim izborima uz cijenu od
4 dinara.
•
=5
1
Tečaj u Sinju. 24. i 25. pr. mj. održan
je u Sinju dvodnevni seljački politički te-'
ćaj, koji je baš sjajno uspio, upravo iznad
svakog očekivanja. Na tečaju je bilo zastu-.
pano 19 cetinskih sela. Prvoga dana je te
čaju prisustvovalo preko 100 izabranih ce
tinskih težaka, a na Blagovijest ih je bilo
i do 300. Svi su ti učesnici s najvećom
pažljivošću upravo gutali predavanja, koja
su ih se sa debatom iza njih silno dojmila.
H izišli su se sa Čvrstom i nrpokolebivom
•dlukora, da će najdalje do Duhova u svim
sinjskim župama biti piovedcna svestrana
organizacija Hrvatske Pučke Stranke. Na
tečaju su predavali: Ganza don Bartul i
Radonjić o. dr Bone iz Sinja te prof. Ivo
Juras, MUieić dr Ivo, Sibe Zaninović i Vodanović don Jerko iz Splita. — Ovaj je te
čaj jasno pokazao, da se hrvatska katoli
čka Cetina opot vraća u krilo svoje Hrvat
ske Pučke Stranke.
Tečaj u Makarskoj. 5. i 6. t. mj. Odr
žan je dvodnevni seljački politički tečaj a
Makarskoj, kojemu je prisustvovalo oko 60
seljaka osim učesnika iz Makarske. Kao što
tečaj u Šibeniku i Sinju, tako je i ovaj U
Makarskoj potpuno uspio. Seljaci su
najvećim zanimanjem pratili predavanja I
iza njih živo sudjelovali u raspravi. Tom
se prigodom najbolje vidjelo, kako je cje
lokupni program HPS upravo Izvađen i*
duše našega hrvatskog seljaka, pa ga on
neopisivim oduševljenjem prihvaća, kad ga
upozna. Na tečaju su predavali: Deltć don
Niko i CikojeviĆ o. Ante iz Makarke, te
MiliĆić dr Ivo, Pušfć Dahbor i. Vod;mović
don Jerko iz Splita.
Sastanci u Drnišu Na Blagovijest 25.
pr. mj. prof Ivo Juras održao je u Drnišu
dva vrlo uspjela sastanka HPS. Prvi sasta-
nak, koj* l °držan ujutro za seljake iz
okolišnih aela, otvorio je i vodio g. Niko
Kosor, koji je u svom govoru istaknuo
nove prilike, u kojima ae nalazi hrvatski
narod, Iza n J « J° sakupljenom narodu
govorio prof. J u r a s 0 sadašnjem politi
čkom položaju, temeljnim načelima i do
sadašnje* radu HPS te radu drugih stra
naka. Istaknuo je ovom prigodom, kako
danas P°
hrvatskim zemljama narod
sve to više uviđa, da je program HPS i
njesln dosadašnji rad dobar i častan, pa
se «ato sve to viSe kupi u njezine redove.
Popodne je održan drugi sastanak, koji je
otvorio mjesni župnik o. Ivan T o m a s o vid, a vodio ga je g. dr Ivan B u i ć , koji
je u svom govoru istakao potrebu hrvttske
i katoličke orijentacije nose politike. 1 na
ovom sastanku govorio je prof. J u r a s
o političkom položaju te programu i radu
HPS. Razvio se zatim prijateljski razgovor
0 mnogim gospodarskim, kulturnim i po
litičkim pitanjima, koja intercsuju naS na
rod. Provedena je organizacija stranke te za
Drniš i okolicu izabran ovaj odbor: Pred
sjednik dr Ivan Buić, potpredsjednik Niko
Kosor, tajnik o. Ivan Toraasović, blagajnik
Ivan Ramljak, te odbornici: Joko Živković,
Ante Novak, Ivan Leontić, Ivan Labor,
Mirko Topić, Niko Maiada i Mirko Popović.
e
e
a
11
s v i m
ću. Odbornicima bili su izabrani: Antuno
vić Marko p. Šime, Marić Jakov Matin, Ma
rić Ante Antin i Ante Rošić Matln, Naša
organizacija za sada broji 2H članova sve
čestitih težaka posjednika iz Vukšića.
Ima nade, da će u našu organizaciju
stupiti sve, što osjeća pošteno, kršćanski i
hrvatski u našem selu.
Ovom zgodom držao je zgodno pre
davanje o programu Hrv Pučke Stranke
naš novo izabrani predsjednik Josip Marić,
koji je bio oduševljeno pozdravljen.
Govorili su još Antunović Joso i Marić
Ivan dokazujući, kako su sve stranke, a
osobito Radićeva stranka, kroz ovo 8 go
dina varale narod, a jedina Hrvatska Pu
čka Stranka kazivala mu je istinu.
U kasnu večer sastanak je završen sa
poklicima: Da živi Stjepan Barić, Vladimir
Kulić, da živi Hrv. Pučka Stranka i gla
var Ilija Marić!
Živila Hrvatska Pučka Stranka!
Ive Marić
Joso Marić.
tajnik
predsjednik
Sastanak u Preku. Prošlih dana pro
vedena je organizacija HPS i u P r e k u .
Nakon uvjerljivog i oduševljenoga govora
prof. I. J u r a s a o programu stranke i po
litičkom položaju, kojim je sve prisutne
oduievio za HPS, izabran je ovaj mjesni
odbor: Predsjednik Tome šoSa, potpred
sjednik Božo Marčelić, tajnik trgovac Mate
Malina, blagajnik Pave Košta, njegov za
mjenik Marko Mašina pk. Martina. U odbor
1 stranku su stupili najuvaženije ličnosti u
mjestu.
Sastanci u ninskoj općini. 2., 4 i 5.
t mj. održani su veoma uspjeli nastanci.
HPS u R a ž a n c u , L j u p č u i P o l j i c i m a
Prisutnima, među kojima ie bilo i radićevaca,
prof I J ur as protumačio je program i dosa
dašnji rad HPS, koja je uvijek visoko držala
hrvatski barjak. Kao svugdje, tako i u ovom
kraju narod se sve to jače okuplja u HPS.
U Ražancu je provedena mjesna orgauizaeija HPS, u koju su stupili mnogi po izbor
ljudi, a u odbor su birani: Predsjednik
Grgo KovačevlćV potpredsjednik Bore Mioćić, tujnik Pere Kožul te odbornici: Vice
Marelić, Frane Mdetić, Ive Knežević, Mate
Vučlnović i Ivan Grbić. Skoro će se pro
vesti mjesne organizacije i po drugim selima.
Sastanci u Dugopolju i Dolu na Bra
du. 5. t. mj. član pokr. vodstva HPS g.
Drago Ba r t u lica u D u g o p o l j u , najve
ćem selu općine Klis, a pokr. tajnik don
Jerko V o d a n o v i ć 27. pr. mj. u Dolu (na
Braču) održali su vrlo uspjele sastanke i
proveli organizaciju stranke. Seljani obaju
mjesta su se jako oduževili za HPS i uvje
rili, da je. jedina ona, kadra da hrvatski na
rod pravim stazama povede k nedvojbenom
uspjehu.
AA&l DOPISI.
WSš\
VUKŠIĆ, 28. ožujka 1926.
Osnutak Organizacije Hrv. Pučke Stranke.
Na poziv Josipa Marica Josipova danas
se sastadosmo u kući našega glavara Ilije
Marica t zasnovasmo Organizaciju Hrv.
Packe Stranke.
Za presjednika je jednoglasno izabran
Josip Marić, za potpresjcdnika Antunović
Joso p. Šime, za tajnika Marić Ive p. Mate,
a za blagajnika Marić Ilija, glavar u Vukši-
TVORNICA KONOPA
GRGO UREM
-
ŠIBENIK
-
Strosmajerov put br. 65.
Izradjuje konope svih
mogućih vrsta i debljina.
Prodala svih ribarskih
predmeta.
PREKO, 8. travnja 1926.
Profesorski Ispit. Prošlih dana na beo
gradskom univerzitetu s odličnim uspje
hom položio je profesorski ispit naš mješćanin franjevac-trećoredac vlč. O. Dobroslav Sorić, upravitelj mjesne privatne gim
nazije s pravom javnosti. Agilnom sveće
niku i našem prijatelju naše najtoplije
čestitke 1
Glavna skupština „Orla" održana je
28. ožujka, na kojoj je izabran novim pred
sjednikom brat Mate Šoša.
SALI, 4 . travnja 1926.
Na odgovor „Državi*.
Slatko smo se nasmijali svi saljani, kad
smo pročitali dopis Države od 31. ožujka.
Kako i ne bismo videći nekoć toliko
bahatoga dopisnika, koji se znao prijetiti i
lijevo i desno, kako se pretvorio u umi
ljato janje ili bolje u plačljivu babu. Ra
zumijemo njegovu bol i suze, kad je prisi
ljen ulagivati se i toliko mu „mrskim"
redićevcima protiv „prokletih" pučana. No
kako će se istom rasplakati 16 svibnja, kad
bude morao reći: S Bogom, općino mojal"
On je upravio na nas jedno pitanje, pa
neka i on nniua dozvoli jedno: Kamo vam
orjunaški in«kovi, otkad se pretvoriste u
radikalc 't
PuČanin - saljanin.
B
c a ; u Dubravi: Dubrava, Danilo-Biranj i Kraljice; u L o z o v c u : L o z o vac, Vrulje-Bilice; u Konjevratima :
Konjevrate, Goriš-Brnjica, Radonić,
Gradina i č v r l j e v o ; u Zatonu. Za
ton, Rasline i S r i m a ; Primošten ima
dva glasačka mjesta, a Rogoznica
j e d n o . Birački spiskovi izloženi su
kod o p ć i n e u sobi br. 4, te j e sva
k o m e s l o b o d n o da ih pregleda i
prepiše o d 9 sati izjutra d o p o d n e .
Petnaest dana po proglašenju izbora,
t. j . od 4. aprila traje rok za traže
nje ispravaka biračkih spiskova. Ispravke se traže usmeno i pismeno
kod općine, ili pismeno kod prvo
stepenog suda. Općinski se vijećnici
i zamjenici moraju birati po izbor
nim kandidatskim listama, koje se
moraju predati o d 20. do uključivo
29. t. mj. Izjava o vezivanju kandidatskih lista mora se dati barem 8
dana prije izbora političkoj sreskoj
vlasti. Kandidatske tište predaju se
na propisanom formularu.
O d l a z a k presv. biskupa u Lurd.
Na Uskrs je presv. biskup dr Jerko
Mileta u pratnji kapt. dekana Msgra
Mirića don Ivana otputovao za Lju
bljanu, da odatle sa slovenskim h o
dočasnicima proslijedi za Lurd.
25. g o d i š n j i c a M i s e O. Nikole
P a s i n i . Bez buke, skoro i n e ć p a ž e no, proslavio j e naš sugrađanin konventualac O. Nikola Pasini svoj sre
brni pir: 25. godišnjicu misnikovanja
7. t. mj. u crkvi svoga reda. Da
z v o n a svojim slavljenjem u neobični
sat nijesu pobudila radoznalost kod
građanstva, nitko, osim stanovitoga
broja rodbine i prijatelja, n e bi bio
doznao za taj događaj. U 9 sati otčitao j e naš svečar tihu sv. Misu na
istom žrtveniku, na k o m e j e pred 25
godina otpjevao prvu. Misi su pri
sustvovali: draga starica, majka svečareva, sa svoja četiri sina i njiho
vim obiteljima i znancima te s a m o
stanska braća. Poslije Mise svečar
je zapjevao u zahvalu zahvalnicu
„Tebe B o g a hvalimo," a nazočni
prihvatiše. Preko Mise udarao je na
orguljama 0 . Stanko Firisin. Svečar
neka o v o m prigodom primi naše
najsrdačnije čestitke!
STANKOVC1, 8. travnja 1926.
Orlovska manifestacija katoličke misli.
Prigodom Velikoga tjedna naše orlovsko društvo baš lijepo se istaklo javnom
manifestacijom svojih katoličkih načela.
Na Veliki četvrtak svi su Orlovi za
jednički pristupili na sv. pričest. Na čelu
im pet odoraša. Preko svečane službe Božje,
koju su odslužila tri svećenika, sa svake
strane oltara stajala su po dva Orla u odo
rama. Grob Gospodinov su naizmjence
čitavo vrijeme Čuvala po dva Orla u odo
Posjeta beogradskih akademi
rama. Ovo je prvi put, da se kod nas čuva
č a r a . Nekoliko studenata matema
grob Gospodinov. Zato su Orlovi svojim
tike na beogradskom filozofskom
lijepim odorama te ozbiljnim i pobožnim
držanjem na sve dobre katolike učinili naj fakultetu posjetilo je u srijedu na
veći i najljepši utisak.
prolasku naš grad. U društvu opć.
Poslije uspjele manifestacije njihovih na • upravitelja g. Vlašića, komandanta
rodnih načela prigodom proslave tisućgomjesta ppukovnika g. Radovića i ne
dišnjice hrvatskoga kraljevstva u Benkovcu,
Banjevcitna i Staukovcima evo i ove ma koliko odličnih građana pregledali
nifestacije njhovih katoličkih načela sa stra su gradske znamenitosti i završili
ne naših Orlova! Tako oni sve više stiču
svoj izlet, gdje najobičnije izleti
simpatije svojih mješćana, a roditelji gube
završavaju, na slapovima Krke.
bojazan, da im djeca idu u slaba društva
i ne slijede uspomene svcjih pređa, dok
Zabava Narodne Ženske Zadru
stupaju među Orlove, koji se tako od
g e . 5. t. mj. priredila je mjesna Na
likuju ljubavlju i odanošću pradjedovskoj
rodna Ženska Zadruga u Gradskom
vjeri i domovini.
Ovom prigodom bilo je dakako i mr Kazalištu dječju zabavu u dobro
mljanja sa strane protivnika. Njihov jal je tvorne svrhe.
tim veći, čira više uviđaju, da im je borba
Američka y a c h t a „Sayonara" na
protiv Oriova bozuspješna. Pokršila im se
putu za Zadar svratila se i zausta
koplja 1
vila neko vrijeme u našoj luci. N e
Na Uskrs Orlovi nijesu mogli da dadu
predstavu, jer nažalost još nemaju zato koliko bogatih amerikanaca-izletnika
zgodne dvorane.
tom prigodom pregledalo j e naš
Prisutnik.
grad.
IZ ORADA I OKOLICE.
Općinski izbori. Naša
općina
ima pravo na 41 vijećnika i 41 z a
mjenika, koji se imaju izabrati 16.
svibnja, Za grad ie o d r e đ e n o 5 gla
sačkih mjesta. U Mandalini glasovat
će s e l a : Mandalina, Donjepolje, Zablaće, Krapanj i Jadrtovac; u Vrpolju: Vrpolje, Perković-Slivno, Roraja.
Vrsno-Podine, Mravnice i Grebašti-
Naši pokojnici. Prošle s e d m i c e
umrli su u privatnom stanu: Nikola
Plenča Stipanov iz Vrpolja (29 g.),
Jakica Aužina žena Marka iz V u č e vaca (28 g ) , Joso Županović Dunkin
(2 g.). Ivan Grandeš pk. Mate iz Da
nila Kraljice (80 g ) i Kata Jurić
Dunkina (10 g.); u bolnici: Ermenegild Wolf pk. Josipa iz Trsta (61 g.)
i Seše Gjuretija (28 dana, nezakonio dijete). — P. u m. I
Oko p r o d u ž e n j a o b a l e . Generalni
direktor državnih žrljcznica g. Leonfda Franić došao je u naš grad radi
v e ć pokrenutoga pitanja o produ
ženju obale. S njim j e bio i direktor
ugljenokopa u Drnišu inž. g Rikard
Kramer.
P r e d a v a n j e . Prof, dr Jelka P e rić održala je u prostorijama N a
rodne Ženske Zadruge predavanje o
ženskom pokretu. Iza predavanja j e
izabran p o d o d b o r — koji pripada
odboru u Splitu — čije s u pročelnice
gđa K. .Pasini i gđica N. Kušar.
B a u x i t . Jugoslavenski parobrod
„Rudnik" stigao j e u našu luku, da
ukrca za Roterdan 6.500 tona bauxita.
P r i g o d o m o t v o r a v e s l a č k e se*
z o n e Fom. Šport. Klub „Krka" p o
zivlje sve o n e , koji se žele posvetiti
veslačkom športu, neka se prijave
g. Mr. ph. Ljubomiru Montani.
Stranci. Ove su g o d i n e v e ć zara
na počeli zalaziti u naše krajeve
strani izletnici. T a k o je v e ć nekoliko
uglednih Švicara iznajmilo yachtu
„Nirvanu" k o d gg. braće Vukov iz
Zlarina u svrhu, da o b a d učita . na
primorje. Prekjučer su stigli u n a š
grad, te su snimili nekoliko zanimlji
vih predjela i zgodnih m o m e n a t a
gradske vreve, osobito na trgu i
drugim živahnim miestima. Publicira
njem ovih snimaka vršit će propa
gandu za što veće posjećivanje nanaših krajeva. Priredili su izlet na
slapove Krke i proslijedili svoje p u
tovanje za Trogir i Split, gdje na
mjeravaju ostati dulje vremena.
P r o m e t u luci. 4. o. mj. prispio
je u našu luku tal. parobrod „Ugo
Bassi", da ukrca 400 tona karbida
za L o n d o n . 8. o. mj. je taL paro
brod „Promontore" o d v e o 1500 to
na ugljena za Monfalcone. 9. o. m j .
je doplovio holandeški parobrod
„Zeus^ po 300 tona karbida za A m
sterdam, a dvije tal. jedrenjače „ Alessandro" i „Trionfo" po 295 tona
ugljena za R a v e n n u i S. Giorgio di
N o g a r o . Jug. parobrod „Ivo Račić"
krca za Đuonosaires 8.000 m",a tal.
parobrod
„Britania" za Cataniu
1.300 m drvene građe.
3
Otvorenje t e l e g r a f a k o d p o š t e
L o k v a - R o g o z n i c a . 21. pr. mj. o t v o
ren je telegraf kod pošte L o k v a - R o
goznica na području Direkcije pošta
i telegrafa u Splitu.
00SP0D. PREGLED.
Zagrebačka burza od 9. t raj. noti
rala je : Din 802 50 za 100 austr.-šilinga, Din
10.968 za 1 švic franak, Din 228.43 za
100 tal. lira, Din 27638 za 1 engl. funtu u
čeku, Din 5685 za l dolar u čeku, Dio
5620 za 1 dolar u novcu, Din 16855 za 100
čeških kruna, Din 199.— za 100 franc. fra
naka, Din 13.537 za 1 njem. marku, Din 292.50
za 1000.-- nominalne ratne štete. Tendencija
mirna.
Rezultati proljetnoga velikoga sajma Za
grebačkoga Zbora.
Koliko se dosad moglo ustanoviti, po
lučili su izlagači kod proljetnoga velikoga
sajma u velikoj većini slučajeva rezultate,
koji ih obzirom na današnje poslovne, pri
like potpuno zadovoljavaju.
Na ovom prvom vinskom sajmu |)rli
metnuto je više desetaka vagona viia, do*
promet u šampanjcu, finim desertnim vi
nima, šljivovici i likerima iznaša nekoliko
milijuna dinara.
Vrlo dobre rezultate polučila je speci
jalna izložba automobila — treća, koju je
priredio Zagrebački Zbor. Prodano je sve
ga oko 80 automobila, i to u pretežnom
broju kupcima, koji su došli iz svih kra
jeva države. Od spomenutoga broja proda
nih automobila otpadaju dvije trećine na
velika, ostatak na mala osobna i na teretna
kola. Osim toga prodano je oko 20 moto
cikla i isto toliko bicikla, rCkoliko trakto
ra, blizu 10 čamaca te autopribora u vri
jednosti oko četvrt milijuna dinara.
BROJ
„NARODNA STRAžA"
STB. 4.
Kako su sajam posjetili gospodari iz
svih krajeva države u znatnom broju, po
lučila je i proda gospodarskih, poljoprivre
dnih i podrumarskih strojeva i sprava zamjernu visinu.
Zadovoljni su i izlagači radioaparata,
jer je rezultat sajma pokazao, da interes
za radio i u našoj državi raste od dana u
dan.
Ukupni promet nadilazi svotu od 20
milijuna dinara. Posjet kupaca iz pokrajine
bio je vrlo dobar. Dnevno stizavalo je u
Zagreb po prilici 1000 stranaca, koji su se
sa sajamskim legitimacijama javili kod
uprave Zbora. Posjetioci iz bližih mjesta,
koji putuju bez legitimacija, nijesu kod to
ga uzeti u obzir. Posjet sa strane zagre
bačkoga općinstva bio je usprkos vrlo lo
šega vremena razmjerno dobar. Općenito
se moglo opaziti, da se među posjetiocima
isticao veliki broj ozbiljnih interesenata.
Dobar rezultat specijalnoga proljetnoga saj
ma dobar je znak za uspjeh velikoga je
senskoga općega sajma.
Međunarodna izložba plakata, bogata
brojem komada i visokom umjetničkom
kvalitetom čitavih serija, pobudila je vanre-
Vlasnik, izdavatelj i odgovorni ~.
dni interes kod onoga dijela inteligentne
publike, koji znade da cijeni umjetničku Ante Erga. — Tisak Pučke Tiskare t
zamisao, dotjeranu izradbu i vrijednost benlku — (predstavnici: Jerolim i VJ<
modernoga plakata u službi propagande i stav Matačić).
reklame. Uprava zbora primila je međutim
daljnjih nekoliko hiljada plakata, proširila
TRAŽI SE AKVIZITER, koji bi 1
je izložbu uz paviljon B još i na industrij
sku palaču, tako da sada izložba obuhvaća voljan preuzeti poslove kod jednoga i
preko 6000 zanimivih plakata iz svih kra stupstva osiguravajućega društva i JoS
jeva svijeta. — Izložba plakata ostaje otvo neka zastupstva. Nastup odmah,
rena do opoziva dnevno od 8 do 12 i od
14 do 18 sati. Ulaznina za odrasle Din. 2, pobliže upute obratiti se Upravi
za đake i djecu Din. 1.
1
Zadružna Gospodarska Banka d. d. u Ljubljani
VLASTITA ZGRADA
UL. KRALJA TOMISLAVA 108
Podružnica Šibenik.
BRZ. NASLOV OOSPOBANKA
T E L E F O N BR. J6. NOĆNI 6 7 .
Podružnice: CELJE, DJAK0V0, MARIBOR, NOVI SAD, SARAJEVO, S0MB0R, SPLIT,
jjl
Ispostava: BLED.
Dionička
glavnica
Ulošci nad Din. 250-000000
^
i pričuva
preKo bin. 16.ooo.ooo.
Ovlašteni prodavaoc srećaka državne lutrije.
PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE D3 UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE.
OPREMA S V E J J A T O V N E ^ ^
^

Download Report