broi 29 . Zaqreb.30. rujna 2014 tb a*{€EvEB KONFERENCIJA,,|MAM sTAV" - BORBA PROTTV ALKOHOLA, DUhIANA I DRUGIH OPIjATA oe geffieracnJe ! fakou nogodiSnje provedbe projekta hilam stdv f \f l- X generalru te zakliueali da ga djeca koja su bila ukljuEena u nj smatraju inoativdm, drugaEijim i zminljivim, a nastavnici i suadnici koji su ga provodili da ga Lele provoditi i ubuduie, a da su realicije na provedbu progama vrlo dobre svjedoEi podatak da je na listi dekanja za ukljudivanje u program deset zagrebalkih 5kola ,kazano je zau5noj konferenciji o islastvima provedbe togodiinjeg prcjekta lruam star', koja odrZma je krajem proSlog tjedna. Program Intant srav udiD.liovit je europski ikolski program prevencije koriStenja duhana, all(o- i hoia i drugrJr sredstava ov.isnosti sre6u i razumijevanje odgovore traZe u vttualdm svijetu. Nude im se lo5i izbori: alkohol, ftoga, kocka, nikotin, intemetske igrice i dz drugih ovisnosti. Zalaga- njem dlarova i volontera Udruge Pet plus dobili.smo:pravo Ii. cencije za provodenje proglama Intam stav, origilallog naziva Unplugged.te smo do sadaovim programom u }Lvatskoj obuhvatili tredinu zagrebadkih osnovnih 5kola, odnosno njiir 34, zatim i snudna suadni.ka te oko 2000 udenika i njihovih roditelja i skrbnita. Ove smo godiue proveli progrm Innnt stav i u PoZegi. Tuo smo u program ukljuEili tri osnovue !ko1e sa 14 rmeda i 2l nastavniliom i strud- 92 uEitelja nim suadnikom koji su- obmkazala je koji je rnovativan, jer je razvijen zovals 797 udeni-ka kao rezultat nekoliko Davidovi6 i dodala da su uEitelje i strudne suadnike educirali licenciani eduliatori Udruge Pet plus za provodmje 12 cjelina s udenicima i za vodenje tri rodi- zenralja Euopske urfje u okvin projekta EUJ)ap (Eurcpean Drug Addic. tion Prevention - ELiopski projekt plevencije ovisnosti o drogi). U uvodu konfereucije l\llira DavidoYid, voditeljica projelta lnunt stav i predsjedn.ica Udruge Pet plus, kzala je kako je doista neprocjenjivo sudjelovmje, pomo6 i dopriaos sviju ukljudenih u prcjekt,jer samo na taj nadin projekti:Zive, a rezuluti su vid- Ijivi. : - U dmainje su doba obiteljski i metluljudski odnosi 6esto ' zalemareni, savljaju6i na pno rtjesto materijalne ]rijednosti koje rajvi5e Stete nmose dj_qci _i nladima. U poplavi materijalizma i isiuivljenih Zivotnih vrijednosti odmaleDa je zanemarena djeija osnovna potreba za pripadno56u i pravom na ljubav, razumijevanje i zastitu. Drustvo te mlade ljude svojim standardima osuduje na moraluo i duhovno propadanje, roditelji im odmalena umjesto zagrljaja prufuju i kupuju skupe poklone kojima umiruju svoju savjest,jer ne provode kvalitetno vrijeme s njima. Umjesto sadrZajnog druZenja i odgovomog odgoja, djeca usYajaju roditeljska vjerovanja i stav kako je dovjek sretan lto vise ima. U nemogu6nosti da ostvare svoje Zivotno pravo na mir, reve n c ij a s e u zajed n P ici - ,,Intant stav" udinkovit je eurupski ikolski prograru prevenciie koriitenja duhana, alkohola i drugih sredstava ovisnosti koii je inovativan, ier ie razvijen kao rezultat nekoliko zemalja Europske wxije u olwiru projekta EU-Dap - Europski projekt prevencije ovisttosti o drogi sastavnica svakoga kurikuluma jesu vrijedrosti i svi 6emo se sloZiti da obrizovanje bez wijednosti nrce pridonijeti kompletuom razvoju i Skolovanju djeteta. Bitno je da se djeca odgajaju cjelovito i vazno je imati ne samo amje nego uvojiti i stavove, pa E&o znaju da je putsmje Stetno, ali hebaju usvpjiti stav i vri'jednost da ne trebhju prihvatiti to 5io je Et€tno, kazaia je Plaza Le- teljska susreta. Samoodriiv proiekt - Ptograa Imam srcv, nmije- Djen Sestim i sedmim ruedima osnovnih skola, provodi se ve6 osam godina u nekolilio euopskih.zemalja, ali se zbog svoje uspjelnosti prolirio i na podrudja zvm Europe te se i dalje natavlja Siriti. Znanstvena evaluacija udirkovitosti progrma pokza.la je kako je program uEinkovit u od.godi prvoguimlnjlsrgd-q1ava ovisnosti, dakle pu5enje, alliohol i druge droge, te smanjenju kotiStenja alkohola, duhana i kanabisa kod m.ladih ukljuEenih u pro- gmm. Zavriili smo treiu godiuu provedbe ovog projekta u zagrebaEk.rm Sltolama i jednu goditru u pozeskrm Skolama te se nadamo da ie nadleZne institucije i ministarstva i dalje prepoznati i podrZati ovaj kvalitetan Program te omoguiiti da djeluje i da se pro5iri na ostale di-ieloYe RePuttike Hnatske. Sigmi smo da bi uvodenje prcgrma htqtn stav kao sastavDog dijela kuril'tluma zdravstvenog odgoja za osnovne Skole pridonijelo proitenju znanja i zivotnih \jeStina potrebroh dog ada Glavni govornik na konlerenciji bio je Daniel Pellaux, master lrener programa ,,lmam stav", koji.ie govorio o zajednidkom Europskom projektu prevencije ovisnosti o drogi i koji zadnjih godina redovito sudjeluje u radu hruatskog dijela projelda. Daniel PellaJx, koji se punih trideset godina bavi prevencijom, osvrnuo se na djecje igrokaze, kaavsi kako su udenici u njima pokeali zavidno znanje i umjesnost. - I ja bih htio da se kceri vrate ranije doma, ali to nije uvijek tako. Prevencija je nesto Slo se mora dogadaii u zajednici, a ne samo u Skolama i izolirano. Ako nema zaledni6kog i sinkroniziranog djelovanja, onda su I rezultaii slabiji. Znamo da je potreban odredeni protok vremena prije nego Sto se vide konkretni rezultati i sioga je vazno da minlstarstva i druge institucije financiraju projekte j prije nego Sto se vide rezultati. Cesto su nanr proJekti piekratki, a pojavljuju se i novi projekli i poainjemo ih koristit plije nego Sto smo vidjell (olr su stvarni rezultati projelita koleg smo ve6 imali i tesko je pratfti rezuitate i promjene. Stoga nastojjmo promoviraii dugoroing Drojekte. kao sto je i ovaj koji je nastao kao rezullat da je vrlo bitno da se djeca odgajaju u tolerantnom uta, dodavli . za- cjdldkupnci iijtilcivmii leai*e kao druStvenog biia. Osim Eto stjedu vjestine potrebne za Zivot, djeca uEe kako zauzeti svoj stav i kalio se oduprijeti pritisku okoline i talio ne ugroziti svoje zdmvlje s bilo kalivim rizilnim pona3anjima. Ujedno se na taj nadin udenici bolje metlusobno povezuju i stvaraju meZu podrske, sto omogu6uje pozitivniji i zdraviji odnos prema Zivotu. Program Imant srav povezuje glavne Eimbeni.lie u prevenciji ovisnosti, a to su drzava, Skole i obitelj. I tu leZi snaga njegove uspjelnosti. Rezultata je mnogo, tu su tri godine kontinuiranog rada i truda svih zaposlenih na 9l'J.i,j,;:"##5ff,il"I;s,:?i ?:!"Ji3 ;fliBii I utemeljeno je na najsvjeiijim programima prevenci1ffi,Xk'j:XTiir]i!fl',l,1'"#;lii:'fr.i"F*'}l njsgove udinkovitosti. Kao rezultat ie tog programa rzvili smo dvanaest lekcija koje su spoj kompetitivnih I sveobuhvatni spoj drustvenih vjestina i novih nadina ramisljanja. lnovacija je u ovom programu da se ne fokusiramo samo na prevenciju zlouporabe droge nego takoder radimo na i vrednovanja tome da se mijeniaju vrijednosti, odnosno da se razvijaju sustavi vrsdnovania informacija koJe ie djeci pomoii u razvijanju osobnih i drustvenih vjestina stavova u njihovu 2ivotu - i kazao je Pellaux. Bitno je reci ne Udenici iz osnovnih Skola Stenjevec i lvan Cankar izveli su nekoliko igrokaza u kojima su pokazali kako mladi live, s poukom kako prevenirati probleme s kojinla sB mogu suo6iti. Kal(o su l(azali udenici, njiroa se taj projekt jako svidio. Istal(nuli su da su igrokazinra pokazali kal(o rlesavati probleme. r.ako rmati stav i l(ako dlogi i alkoholu reci ne te pronaij svoje,ja" i suodavati se s nepredvidenim situacijanra. prcjektu diji posao ne prestaJe kada istekne ugovor. NaIe tri godine imaju dodatnu vrijednost u onome Bto ostaYljmo iza sebe. Ostavljamo educirane struEnjake koji su autorizirani provod! ti pro$am i kad prqekt zavrSi. nam je uvijek osposobiti barem detiri generacije nastavnika i strudnih suradnika tako da ikole mogu educirati sve gene- Cilj racije. Ulaganje u znanje najve6i je tro5ak ovih projekata, ali se on vi5estruko isplati baS zato 5to 6e od toga dobrobit imati i idu6e generacije. Udruga je od MZOSa i MIZ-a u te tri godine primila 520 000 kuna. Jednostavnom matematikom dolazimo do cijene obrazovanja po educiranom udenil:u od 226 kuna. Medutim, ako ubrojimo izravno ukljudene udenile, nmtavnike i strudno osoblje te roditelje i obitelj dje- ce, dolazimo do brojke od vile od deset tisu6a ljudi,Sto troiak edukacije svodi na pedesetak kuna, a projekt je potpuno samoodrZiv alio educirano osoblje nastavi rad u svojim ikolama istalinula je Davidovii. Op6a prevencija Predstavnica lt4inisttrstYa znanosti, obrazovanja i sporta Mara Plaza Leutar istaknula je kalio je vrlo vaZno unapdjediti a]:tivoosti vezane za opdu prevenciju u borbi protiv ovisnosti. - Nacionalninr okvimiur ku- rikulumon: obuhvaiene su lri stvari vezane za darainju temu. i solidamom duhu s puno poitovanja i uvaZavluja - Prednosti koje imamo u provodenje naSih projekta jesu duga tradicija, zatim pra6enje suvremenilr pristupa i ketanja iz podruEja prevencije, zatim ustrojene institucije i kvalitetni struinjaci te dobra ekipiranost skola. Istodobno, ima i prostora za unapredenje i treba Pove6ati broj treninga s uditeljima i struEnim suradnicima koji to Provode i samom djecom - rekla je Plaza Leuta'. O iskustvu Skole u provedbi programa govorila je profe-sorica Kornelija Sabljak iz OS DobriSa Cesarii iz Po2ege. Ona je naglasila kalio je ovaj progrm temeljen na uienju Zivotnilr vjeStina i konceptu socljalnih utjecaja te time op6enito Promide pozitivno i zdravo ponalanje i posebno utjede na PrevenciJtl koriStenia sredstava ovisnosti. - lnate su aktivnosti na radi- onicma zanimljive, runolike i drugadije od onih na koje su uEenici navikli. SYi su udenici uklju6eni u rad i svida im se ta interaLtivnost radionica kao i didenica da imaju pravo izraziti svoje misljenje. lsto talio uEe se oduprijeti negativnim socijalnint utjecajima, imaju pristup provjerenim intbrrnacijanra. a takodet' razvijaju i Zivotne i socijalne vjeitine. Vrlo je vaino 5to str n provodenie prcgrama uliljuieni i roditelji koji su na sastaucinra a.ktivno sudjelovali tr Pro\'odenjil ptogtLtfra Inafit slov. I santa satn koja uUjuduje zDanje, ljeltine. td:.rder rod;telj i voljela bih jedncg drrra cia imr,ie dijete Prod,: olaj program. Al;o snlo trspleil u svrirum razredrt natriiti.!tdno ilj rlvojc dlecc da itiiaju tLrr. itrlrltgo smo napravili -;nkljtrc'iJa1e r.r olesorica Sabl irl.. vrijednosti. Kao bitna lvica Buljan a to su ltompetencije. vrijednosti i medupredruetna provedbrr. Kurikulalra relornra usmjerena je na razvoj staYove i i ishod kr:mpeteucija