Magazin ProCredit Bank Broj 2 - Juni/Lipanj 2010.
svijet
Tema broja:
Fiskalne kase
Otvoren Business center u Mostaru
Fitch potvrdio rejting ProCredit Bank
Krediti za trajna
obrtna sredstva
Posebna ponuda za mala i srednja preduzeæa!
do
i
d
ije 0.
r
v
da . 201
u
pon . 07
31
www.procreditbank.ba
Dobrodošli u
Poslovni svijet!
Poštovani klijenti,
Nakon što smo izdali prvi broj magazina Poslovni svijet dobili
smo vašu podršku kroz pozive i èestitke, te vam se ovim putem
zahvaljujemo. To potvrðuje da smo na putu da stvorimo magazin
koji æe osim zanimljivih tema, postati vodilja za vaše poslovanje.
proèitajte u ovom broju. Reæi æemo samo da ona preduzeæa koja se
ponašaju etièno i doprinose ekonomskom razvoju, te u isto vrijeme
poboljšavaju život svojih zaposlenika, njihovih obitelji, zajednice i
društva u cjelini spadaju u ovu kategoriju.
Svi smo svjesni da su u Bosnu i Hercegovinu, u ekonomskom i
finansijskom smislu, došla teža vremena. Obièno, pod takvim
okolnostima, banke se teže odluèuju preuzeti rizike, a
preduzeæima je teže dobiti potrebnu finansijsku podršku.
ProCredit Bank je uprkos izazovima nastavila pružati
sveobuhvatne bankarske usluge, inovirati proizvode u skladu s
vašim potrebama, te je otvorila business centre u Sarajevu, Ilidži,
Tuzli, Banjaluci i Mostaru. S tim u vezi, u ovom broju saznajte
koje su novosti iz naše banke, te proèitajte razgovor sa
direktorom ProCredit Bank, Frieder Woehrmann-om koji govori o
svim aktuelnim dogaðanjima.
Nakon predstavljanja našeg klijenta Megadrvo d.o.o. iz Bijeljine, u
ovom broju se selimo u Jelah gdje smo razgovarali sa vlasnikom
privrednog društva AS, koji nam je otkrio na koji se naèin
preduzeæe razvijalo i koji su im planovi za buduænost. Ako pak
želite da se u iduæem broju pojavi èlanak o vašem preduzeæu,
pozivamo vas da ne oklijevate, te da nas pozovete u posjetu. Naš
magazin èita više od 3000 ProCredit Bank klijenata, što æe vam
zasigurno omoguæiti da unaprijedite svoje poslovanje kroz
proširenje mreže vaših kontakata.
Donošenjem zakona o fiskalnom sistemu fiskalne kase æe se
poèeti primjenjivati u Federaciji BiH. S tim u vezi æe se
uvoðenjem fiskalnih kasa objektivnije iskazivati stvarno
realizovani gotovinski promet u poslovnim knjigama. Takoðer,
fiskalne kase æe u konaènici doprinijeti eliminisanju rada na crno i
sive ekonomije. Više o fiskalnim kasama proèitajte u temi broja
na strani 13.
Vjerovatno se u današnje vrijeme èesto susreæete sa pojmom
društveno odgovornog poslovanja. Šta ovakvo poslovanje
ukljuèuje i na koji naèin posluju društveno odgovorna preduzeæa
Ako u ovom trenutku pišete svoj biznis plan donosimo vam brojne
savjete kako da to uèinite na naèin da bankari i investitori upravo
vama odobre finansijska sredstva. Takoðer, proèitajte više o
prodajnim tehnikama koje mogu unaprijediti svako poslovanje,
izgradnji poslovnog stila i tehnološkim novitetima.
Zamislite da vi sutra postanete lider, ili ste veæ u toj ulozi? Šta èiniti
i kako se ponašati? Ne zabrinjavajte se, nego proèitajte èlanak na
strani 23 utemeljen na svjetskom bestseller-u „Vještina
pobjeðivanja“ Jack Welch-a i saznaæete koje su kljuène odrednice
svakog lidera.
Uživajte i u ovom izdanju magazina Poslovni svijet!
Redakcija
Vaši komentari su dobrodošli!
Željeli bi da magazin „Poslovni svijet“ sadrži teme koje su Vama
interesantne i korisne. Stoga, kako bi ga uèinili još kvalitetnijim
pozivamo Vas da prijedloge tema koje æemo obraditi u magazinu
šaljete na e-mail:
[email protected]
ili nas kontaktirate na broj telefona:
033 253 994.
Stojimo Vam na raspolaganju!
Stavovi i mišljenja iznesena u ovoj publikaciji su
mišljenja autora i ne mogu se smatrati zvaniènim
stajalištima ProCredit Bank d.d. Sarajevo
Izdvajamo iz Sadržaja
Aktuelnosti iz ProCredit Bank
6-7
13 - 15
ProCredit Bank ponudila kredite za kupovinu,
izgradnju i dogradnju poslovnih prostora
Tema broja
Fiskalne kase
18 - 19
Business profil - AS Jelah
„Želimo postati jedan od pet najveæih proizvoðaèa
konditorskih proizvoda u Jugoistoènoj Evropi“
20 - 21
Kako napisati poslovni plan?
23 - 24
Liderstvo – svakodnevni èin
uspostavljanja ravnoteže
32
Najavljujemo sajmove
Kontaktirajte nas:
Adresa
ProCredit Bank
Magazin „Poslovni svijet“
Emerika Bluma 8
71000 Sarajevo
Tel: 033 254 994
Fax: 033 250 950, lokal 258
Izdavaè
ProCredit Bank d.d. Sarajevo
E-mail: [email protected]
Web: www.procreditbank.ba
Aktuelnosti iz domaæe ekonomije
5
Obezbijediti uslove za razvoj malih i srednjih preduzeæa
Z
akon o promociji malih i srednjih preduzeæa i
preduzetništva BiH neophodan je kako bi se uredila
situacija u ovoj oblasti i kako bi se stvorili uslovi za
korištenje sredstava iz IPA fondova, reèeno je na javnoj raspravi o
ovom prijedlogu zakona, održanoj krajem aprila u Sarajevu.
Ljubiša Æosiæ iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih
odnosa BiH istakao je da je donošenje zakona o promociji malih i
srednjih preduzeæa i preduzetništva kratkoroèni prioritet
Evropskog partnerstva BiH i da je predviðeno Strategijom za
razvoj malih i srednjih preduzeæa za period 2009-2011. godine.
Predstavljajuæi Prijedlog zakona Æosiæ je naveo da se njime mala
i srednja preduzeæa definišu kao preduzeæa sa zaposlenih do
250 ljudi i prihodom manjim od 95 miliona KM.
„Ovim zakonskim prijedlogom predviða se osnivanje foruma za
pomoæ malim i srednjim preduzeæima“, dodao je Æosiæ.
Prema rijeèima predsjedavajuæeg Zajednièke komisije za
ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH
Zorana Koprivice, 90 odsto preduzeæa u svijetu èine mala i
srednja preduzeæa, koja su nosioci privrednog razvoja
najrazvijenijih svjetskih zemalja.
„Predloženim zakonom vrši se usklaðivanje sa zakonodavstvom
EU i drugim evropskim dokumentima“, istakao je Koprivica
konstatujuæi da bi se njegovim usvajanjem otvorila moguænost
bržeg i efikasnijeg korištenja stranih izvora sredstava za podršku
razvoju malih i srednjih preduzeæa.
Igor Gavran iz Spoljnotrgovinske
komore BiH kao glavnu korist
predloženog zakona, ukoliko on
bude usvojen u Parlamentarnoj
skupštini BiH, vidi to što æe se
dobiti podaci koliko malih i
srednjih preduzeæa ima u
BiH, što trenutno niko ne
zna.
„Na osnovu tih podataka i
statistika moæi æemo
napraviti plan podrške malim
i srednjim preduzeæima“,
istakao je Gavran konstatujuæi
da je ova podrška trenutno
daleko više razvijenija u Republici
Srpskoj nego u Federaciji BiH.
Javnu raspravu o Prijedlogu zakona o promociji
malih i srednjih preduzeæa i preduzetništva u BiH organizovala je
Zajednièka komisija za ekonomske reforme i razvoj
Parlamentarne skupštine BiH.
www.biznis.ba
Kompanije u BiH oèekuju
smanjivanje broja zaposlenih u 2010.
K
ompanije u BiH oèekuju dalja smanjivanja broja zaposlenih u iduæem razdoblju, pokazali su
rezultati istraživanja koje je u martu 2010. provela kompanija PricewaterhouseCoopers(PwC).
Istraživanje pod nazivom HR barometar u kojem je sudjelovalo 100 kompanija iz BiH, Albanije,
Bugarske, Crne Gore, Makedonije, Srbije odnosi se na efekte antikriznih mjera koje su kompanije
poduzele u prošloj godini i planovima za ovu godinu u oblasti upravljanja ljudskim resursima, odnosno
kako to kažu u PwC-ljudskim kapitalom. Prema rijeèima Mubere Brkoviæ, menadžerice u
PricewaterhouseCoopersu, dok se u veæini zemalja regiona oèekuje poveæanje broja zaposlenih u
2010. godini, po HR barometru, Bosna i Hercegovina, neæe pratiti taj trend. "Naime samo 14%
kompanija u BiH oèekuje poveæanje broja zaposlenih, a èak 43% smatra da æe morati doæi do
daljeg smanjivanja broja zaposlenih", kaže Brkoviæ.
www.e-kapija.ba
Kafa u BiH nije samo brand – U malom crnom zrnu buduænost je države
T
radicija prerade kafe u BiH gaji se godinama, a naša zemlja poznata je i po najveæoj džezvi kafe na svijetu. Jednostavno reèeno,
kafa u BiH je brand, te stoga upravo u ovom malom crnom zrnu je i buduænost naše zemlje. Podaci Vanjskotrgovinske komore
BiH govore da je uprkos teškoj ekonomskoj situaciji u zemlji i svijetu, te èinjenici da se njena cijena vezuje za berze i kurs dolara
njen izvoz poveæan drastièno. U poreðenju na prošlogodišnji izvoz pržene kafe iz BiH u zemlje EU i SAD izvoz je veæi za 49 posto.
Najveæi dio izvoza èini pržena kafa, mada je poveæan i izvoz sirove kafe.Za dobre poslovne rezultate svakako je zaslužan i novi Zakona
o akcizama usvojen prošle godine, kao i otežavajuæe okolnosti (loša zakonska regulativa, naplata, nemar države), koji su domaæe
proizvoðaèe natjerali da pronalaze nova tržišta. Iako se ova aromatièna biljka, èudnog svojstva proizvodi u 60 zemalja svijeta,
kompanije u BiH u ovoj godini oèekuju porast izvoza. Svi ovi podaci ukazuju na èinjenicu da proizvodnja kafe u BiH ima itekako dobru
perspektivu, a što su naši proizvoðaèi i dokazali prilagoðavanjem i odgovaranjem na stroge zahtjeve stranih tržišta.
www. e-kapija.ba
Aktuelnosti iz ProCredit Bank
6
Otvoren
Biznis centar
ProCredit Bank u
Mostaru
P
roCredit Bank je u prisustvu klijenata, malih i srednjih
preduzeæa i gostiju otvorila Biznis Centar u Mostaru. U
Biznis centru mala i srednja preduzeæa æe imati pristup
sveobuhvatnim bankarskim uslugama prilagoðenim ovom
privrednom segmentu. Takoðer, privrednici æe s osobljem
ProCredit Bank moæi razgovarati o buduæim planovima
njihovih preduzeæa, te dobiti potrebne bankarske savjete.
ProCredit Bank ponudila kredite za kupovinu,
izgradnju i dogradnju poslovnih prostora
P
roCredit Bank je ponudila namjenske kredite za kupovinu novih ili nadogradnju postojeæih poslovnih prostora, na taj naèin
omoguæavajuæi privrednicima da ulože u svoj posao u cilju njegovog dugoroènog razvoja.
Za kredit mogu aplicirati sve privatne firme i poduzetnici bez obzira na tip registracije sa iskustvom u poslovanju od 12 mjeseci.
Minimalni iznos kredita je 20.000 KM sa rokom otplate do 10 godina. Važno je naglasiti da klijenti imaju moguænost korištenja do 6
mjeseci odložene otplate. Još jedna od pogodnosti
je ta da je obezbjeðenje kredita fleksibilno. Klijenti
mogu kombinovati sredstava obezbjeðenja kao što
su: jemci, zalog pokretne imovine, hipoteka ili
depozit. Predmet kredita nije obavezan kao
kolateral.
ProCredit Bank je od svog osnivanja usmjerena na
kreditiranje malih i srednjih preduzeæa i poduzetnika,
buduæi da smatramo da su upravo ova preduzeæa
kljuèni pokretaè razvoja privrede. Sadašnja
ekonomska situacija je na mnoge naèine otežala
poslovanje privrednika i kreirala nove izazove na
koje treba odgovoriti. Meðutim, svaki izazov je i
šansa da privrednici donesu pravu odluku i naprave
odluèan korak za unaprjeðenje svog poslovanja i
svoje tržišne pozicije. Svi naši krediti za
poduzetnike, te mala i srednja preduzeæa su kreirani
na naèin da pruže znaèajnu podršku za svaki njihov
poslovni korak.
Aktuelnosti iz ProCredit Bank
7
Agencija Fitch potvrdila rejting
ProCredit Bank u BiH
M
eðunarodna rejting agencija "Fitch
Ratings Ltd." potvrdila je sve
poslovne rejtinge ProCredit Bank sa
stabilnim prognozama za buduæe poslovanje,
zadržavajuæi ih time na najveæem nivou u
Bosni i Hercegovini. Ovo je pozitivan znak da
je banka adekvatno odgovorila izazovima
ekonomskog okruženja zemlje, te da æe u
2010. nastaviti sa podrškom malim i srednjim
preduzeæima u cilju daljeg napretka.
Vlasnièka struktura i podrška dionièara
ProCredit Bank, prvenstveno ProCredit
Holding-a AG iz Frankfurta, su dodatno
opredijelile da je banka zadržala i rejting
podrške poslovanju. Potvrde rejtinga od
strane agencije "Fitch Ratings Ltd" omoguæiti
æe ProCredit Bank lakši pristup eksternim
sredstvima finansiranja, znaèajnim za dalje
kreditno poslovanje ProCredit Bank.
Održan zajednièki event ProCredit Bank i
Udruženja privrednika UPUT, Travnik
U
organizaciji filijale Travnik i Udruženja privrednika UPUT
u Travniku održan je event kako bi se privrednicima
predstavila banka i njene usluge u cilju dalje saradnje.
Event-u je prisustvovao veliki broj privrednika što je bila dobra
prilika za izgradnju daljih poslovnih odnosa. Takoðer, privrednici
su imali priliku slušati predavanje prof. Nikole Grabovca sa
univerziteta Apeiron koji je govorio o makroekonomskoj politici u
BiH.
Seminaru prisustvovalo više od 150 privrednika
Razgovor
8
ProCredit – partner banka za mala
i srednja preduzeæa u zemlji
Razgovor sa direktorom ProCredit Bank
Frieder Woehrmann
K
rajem prošle godine imenovani
ste za direktora ProCredit Bank.
Zanimljiv je podatak da ste prije
desetak godina veæ jednom bili na èelu
ove banke u BiH i da ste radili uglavnom
na Balkanu, u okviru grupacije
ProCredit banaka. Koliko se bankarski
sektor u našoj zemlji promijenio u
meðuvremenu i gdje vidite položaj Vaše
banke u BiH, kao i na prostoru regiona
Jugoistoène Evrope?
Wo e h r m a n n : F u n k c i j u d i r e k t o r a
ProCredit Bank u Bosni i Hercegovini (BiH)
sam obavljao u periodu od 1999. do 2002.
godine. To je bio važan period za banku,
kada je ProCredit postavljala svoje temelje
na ovom tržištu. Sada kada sam ponovo
ovdje mogu ocijeniti da je bankarski sektor
u BiH doživio veoma dinamièan razvoj i
evidentno je da je broj bankarskih usluga
namjenjenih graðanima i privredi porastao.
ProCredit Bank je u ovom periodu takoðer
rasla i razvijala se. Na konkurentnom
tržištu, naša banka je izgradila imidž banke
za mala i srednja preduzeæa, te smo
dokazali da kreditiranje u cilju razvoja može
biti finansijski održivo.
Kako ocjenjujete stanje u bh.
bankarskom sektoru i kakva su Vaša
oèekivanja u narednom periodu?
Woehrmann: Iako je bankarski sektor
doživio brojne turbulencije usljed otežanih
okolnosti na tržištu uzrokovanih
posljedicama finansijske krize, možemo
konstatovati da je stanje stabilno i da
likvidnost banaka u BiH nije ugrožena.
Meðutim, ono s èim se trenutno banke
suoèavaju je evidentan pad kreditne
sposobnosti klijenata i moguænosti urednog
servisiranja kredita. Poveæana je
Razgovor
9
nekvalitetna aktiva što je
negativno uticalo na
profitabilnost banaka.
Nadamo se da je ova
situacija djelovala poput
poziva na buðenje
za privrednu granu
koja se udaljila od
osnovnih principa dobrog,
društveno odgovornog
bankarstva koje ukljuèuje
razumjevanje klijentovih
potreba, fokusiranje na
dugoroèan odnos, a ne na
kratkoroèan profit. Ova
dešavanja su dodatno
uèvrstila principe na kojima
posluje ProCredit Bank, te
naš pristup klijentima. Prije
svega, naše odluke o
kreditiranju zasnivamo na
razumijevanju sposobnosti
klijenta da otplati kredit.
Vremenom upoznajemo
svoje klijente i smatramo
Otvaranje Business centra u Tuzli.
da oni nisu „cilj prodaje“,
veæ dugoroèni poslovni
partneri kojima nudimo
i srednjim preduzeæima u cijeloj BiH. Za
spektar usluga i pružamo dobre savjete.
èitaoce koji nisu upoznati, naglasio bi da se
paket sastoji od kredita za osnovna i obrtna
S tim u vezi, takoðer je od iznimne važnosti sredstva, kredita po tekuæem raèunu,
da banke usko saraðuju sa klijentima i da odnosno cjelokupne palete bankarskih
se fokusiraju na njihove situacije usluga kako za firmu, tako za uposlenike
prouzrokovane krizom, te da zajedno firme. Svakako, više informacija privrednici
nalaze naèine kako ih prevaziæi. Bitno se mogu dobiti u našim poslovnim jedinicama i
fokusirati na reprograme kreditnih Biznis centrima.
zaduženja kod firmi sa neprilagoðenom
strukturom refinansiranja i reprogram u ProCredit Bank je nedavno otvorila svoj
sluèajevima gdje preduzeæa posluju na èetvrti Biznis centar. Možete nam reæi
zdravim temeljima i imaju šansu za dalji više o tome?
opstanak na tržištu.
Woehrmann: Evidentno je da su
Takoðer, bitno je kreditne aktivnosti ekonomski i finansijski teška vremena u
banaka snažnije usmjeriti na privredu, što BiH. U ovakvoj situaciji, banke obièno više
ProCredit Bank i èini. Mi vjerujemo da su o k l i j e v a j u d a p r e u z m u r i z i k e , a
mala i srednja preduzeæa ta koja imaju kompanijama je teže da dobiju potrebnu
najveæi kapacitet da kreiraju radna mjesta finansijsku podršku. S tim u vezi, otvorili
u zemlji i podrže napredak ekonomije. S smo naše centre u Tuzli, Ilidži, Mostaru,
tim u vezi, cilj nam je da strategijom Banja Luci i Sarajevu. Centri su namjenjeni
poslovanja ojaèamo svoju usmjerenost na iskljuèivo malim i srednjim preduzeæima,
zadovoljavanje potreba malih i srednjih tako da privrednici na jednom mjestu imaju
preduzeæa u zemlji. Jasno je da mala pristup svim bankarskim uslugama
p r e d u z e æ a t r e b a j u p o u z d a n u , neophodnim za njihovo poslovanje.
transparentnu partner banku koja Takoðer, našim klijentima æemo u Biznis
fleksibilno može odgovoriti na potrebe centrima osigurati individualan pristup i
finansiranja i u otežanim uslovima na pružiti potrebno savjetovanje. Nadam se da
tržištu, tako da æemo privrednicima æe Biznis centri biti pogodno mjesto u kojem
nastaviti pružati adekvatan i njima mala i srednja preduzeæa mogu završavati
posveæen tretman, te njima prilagoðene svoje svakodnevno poslovanje s bankom.
bankarske usluge.
Siguran sam da æemo zajedno pronaæi
najbolja rješenja za njihovo poslovanje.
U ponudi Vaše banka je i ProBiznis
paket usluga. Da li je ovaj paket Nedavno je banka organizovala
namjenjen samo privrednicima s seminare za raèunovoðe. Èime ste se
pojedinih podruèja ili ga je moguæe vodili kada ste poduzeli ovakvu
iskoristiti i u cijeloj BiH?
inicijativu?
Kako ProCredit Bank posluje na podruèju
Federacije BiH i Republike Srpske,
ProBiznis paket usluga je dostupan malim
Woehrmann: ProCredit Bank dosta ulaže
u edukaciju svojih klijenata, malih i
srednjih preduzeæa, odraslih i djece. Mi
vjerujemo da samo dobro
informisano društvo može
donijeti pravilne finansijske
odluke. Takoðer, kao
odgovoran partner želimo
unaprijediti odnose sa
grupama sa kojima
svakodnevno saraðujemo,
te smo zbog toga
organizovali i seminare za
raèunovoðe. Ovo je jedan
u nizu od edukativnih
projekata koje je poduzela
ProCredit Bank. Banka je
samo u protekloj godini
implementirala brojne
projekte kao što su: „Kako
razgovarati s bankom?“,
„Kako planirati kuæni
budžet?“, „Biti ili ne biti
žirant“, itd., kako bi
pomogli graðanima da
lakše i s razumjevanjem
koriste bankarske usluge,
kontrolišu svoje finansije,
te donesu pravilne
finansijske odluke.
Da li ste registrovali i u
k ojoj m je r i uv a ž ili z a ht je v e z a
reprogramiranjem kredita upuæenih
prema Vašoj banci od strane graðana i
takoðer, da li su bh. preduzeæa pokazala
interes za takvom vrstom
reprogramiranja?
Woehrmann: Prošla godina je bila
izazovna kako za graðane, tako i za mala i
srednja preduzeæa. U ovakvoj situaciji
nastojali smo djelovati konstruktivno i
pomoæi im da prevaziðu novonastalu
situaciju omoguæavajuæi reprogram kredita.
Imali smo odreðen broj zahtjeva za
reprogramom kredita, te smo naglašavali
da klijenti obavezno razgovaraju s bankom
u sluèaju da se suoèe sa problemima u
otplati kako bi se iznašlo najbolje rješenje
na obostrano zadovoljstvo. Trudili smo se
pomoæi da rata kredita bude onolika kolike
su finansijske moguænosti naših klijenata.
Finansijska kriza je još daleko od
okonèanja. Mogu li se u tekuæoj 2010.
godini oèekivati nove poteškoæe u
poslovanju bh. banaka i u njihovom
okruženju, odnosno kakve su Vaše
projekcije za 2010. godinu?
Woehrmann: Što se bankarskog sektora
tièe on je stabilan i ta stabilnost neæe biti
ugrožena u ovoj godini. Takoðer, smatram
da æe se kreditiranje u toku ove godine
intenzivirati. Što se tièe ProCredit Bank, mi
æemo nastaviti sa podrškom privredi, te
æemo raditi na principima društveno
odgovornog bankarstva, a to je: shvatiti
potrebe klijenata, realnost i opravdanost
investicije, te shodno tome kreirati ponudu.
Osnova poslovne saradnje i dalje ostaje
dugoroèno partnerstvo zasnovano na
interesima obje strane.
Društvena odgovornost
10
Važnost društveno odgovornog
poslovanja u današnje vrijeme
„Društveno odgovorno poslovanje je stalna posveæenost poslovnog sektora da se ponaša etièno i doprinese ekonomskom razvoju,
dok u isto vrijeme poboljšava život svojih zaposlenika, njihovih obitelji, zajednice i društva u cjelini."
Making Good Business Sense, Richard Watt,
World Business Council for Sustainable Development
Društveno odgovorno poslovanje, podrazumjeva temeljna naèela poslovanja jedne institucije. Ta temeljna naèela su
sastavni dio korporativne strategije kompanije, a oèitavaju se u svim segmentima njenoga rada kao što su: izbor ciljne
grupe, pružanje kvalitetnih usluga, odnos prema klijentima i uposlenicima, te uèestvovanje u društveno odgovornim
projektima.
ProCredit Bank je do sada implementirala brojne
društveno odgovorne projekte aktivno uèestvujuæi
u unaprijeðenju zajednice u kojoj posluje
P
osmatrano iz perspektive
modernog shvatanja društvene
odgovornosti preduzeæa, u BiH
ovaj koncept poslovanja još nije
udomaæen. Meðutim, mnogi primjeri
društveno odgovorne prakse, kao što su
stipendije, zaštita na radu, recikliranje,
treninzi i volonterizam uposlenika, fondovi
solidarnosti mogu se naæi i u djelovanju
bih. kompanija. Iskustva su pokazala da
društvena odgovornost ima svoje
dugogodišnje korijene u BiH – samo joj
nedostaje više promocije.
Biti društveno odgovoran ne znaèi samo
ispunjavati zakonske obaveze, veæ i preko
toga, investirati u ljudski kapital, okoliš i
graditi odnose sa zaposlenicima, kupcima,
širom okolinom. Investiranje u tehnologije
koje nisu opasne po okoliš može doprinijeti
kompetitivnosti preduzeæa. U socijalnoj
sferi, ulaganje u edukaciju, radne uvjete, te
razvijanje dobrih odnosa sa zaposlenicima
takoðer može doprinijeti produktivnosti
preduzeæa.
Društvena odgovornost
11
Èetiri su temeljna podruèja djelovanja
preduzeæa u kontekstu društveno
odgovornog poslovanja: ponašanje na
tržištu, odnos prema zaposlenima,
odnos prema okolišu, te odnos s
lokalnom zajednicom i društvom u
cjelini.
Nadalje, i institucionalni i individualni
investitori, kao što pokazuju istraživanja,
sve više postojanje prakse društvene
odgovornosti vide kao dokaz da se
preduzeæem dobro upravlja, te time ona
postaje faktor u donošenju njihovih
poslovnih odluka. Èinjenica da Evropska
unija, kroz èitav niz inicijativa, snažno
podupire društveno odgovorno
poslovanje predstavlja dodatni razlog
zbog kojeg bi sva bih. preduzeæa trebala
razmotriti uvoðenje naèela društvene
odgovornosti u vlastite poslovne procese.
Na društveno odgovorno poslovanje bi se
trebalo gledati kao na investiciju, a ne
trošak.
Društvena odgovornost kao dio
strategije i identiteta
Kod društveno odgovornog poslovanja se
opæenito radi o tome da preduzeæe
preuzima odgovornost za svoje aktivnosti
koje nadilaze sferu iskljuèivo
komercijalnih interesa. Neki ga smatraju
naèinom ostvarivanja konkurentske
prednosti, drugi pak važnim odgovorom
na rastuæe potrebe glavnih sudionika kao
što su zaposlenici, ulagaèi, potrošaèi, te
aktivisti i struènjaci za pitanja okoliša.
Društvena odgovornost preduzeæa se
odnosi na proces u kojem vodeæe
korporacije prihvaæaju odgovornost prema
društvenoj i prirodnoj okolini kao dio vlastite
strategije i identiteta, ukljuèujuæi je u
vlastite poslovne procese, te redovno
izvještavaju javnost o ekonomskim,
društvenim i ekološkim posljedicama
svoga djelovanja.
Društveno odgovorno poslovanje svoje
mjesto nalazi tamo gdje se susreæu
ekonomska korist i korist za društvo u širem
smislu. Uveæana vrijednost na strani
dionièara nije uvijek u potpunosti
kompatibilna sa interesima, ciljevima i
potrebama koje istièu kljuèni sudionici. Na
društveno odgovorno poslovanje se sve
više gleda kao na sredstvo kojim privreda
nastoji ostvariti ravnotežu izmeðu vlastitog
poriva za ostvarenjem dobiti i društva na
koje pri tome utièe.
Zlatna pravila za drušveno odgovorno
djelovanje!
djeluj na naèin kako bi oèekivao
da drugi djeluju prema tebi.
djeluj na naèin da je rezultat toga
od znaèaja za što veæi broj ljudi.
djeluj na naèin da aktivnost, koju
si poduzeo može biti univerzalni
zakon ili pravilo ponašanja pod
tim uvjetima.
poduzimaj aktivnosti tako da
neutralni skup profesionalaca to
smatra ispravnim.
Interna dimenzija društveno
odgovornog poslovanja
Unutar preduzeæa, društveno odgovorna
praksa ukljuèuje zaposlenike i odnosi se na
podruèja kao što su investiranje u ljudski
kapital, zdravlje i sigurnost, te upravljanje
promjenama. Odgovorna praksa u sferi
zaštite okoliša odnosi se uglavnom na
upravljanje prirodnim resursima koji se
upotrebljavaju u proizvodnji.
Upravljanje ljudskim resursima
Jedan od velikih izazova pred današnjim
preduzeæima je kako privuæi i zadržati
zaposlenike koji imaju odgovarajuæe
znanje i vještine. U tom kontekstu,
odgovarajuæe mjere mogu ukljuèivati
cjeloživotno uèenje i osnaživanje
zaposlenika; bolji protok informacija unutar
poduzeæa; bolju uravnoteženost izmeðu
rada, obitelji i slobodnog vremena, jednake
plaæe i uvjeti za napredovanje žena;
sigurnost na poslu, itd. Aktivno praæenje
zaposlenika koji ne mogu raditi zbog
invaliditeta ili povrede na radu, takoðer je
dio ovakovog poslovanja, koje ujedno
doprinosi smanjenju troškova. Odgovorno
ponašanje pri zapošljavanju, ukljuèujuæi
nediskriminirajuæu praksu koja doprinosi
zapošljavanju pripadnika manjina, starijih
radnika, žena, nezaposlenih duže
vremena, te ljudi s posebnim potrebama
doprinosi postizanju ciljeva Evropske
strategije zapošljavanja, te smanjenju
nezaposlenosti i borbi protiv socijalne
iskljuèenosti.
Društvena odgovornost
Zdravlje i sigurnost na poslu
Zdravlje i sigurnost na poslu tradicionalno
se rješava propisima i obveznim mjerama.
Preduzeæa, vlade, te poslovne
organizacije i udruženja sve više
pokušavaju iznaæi dodatne naèine
promocije zdravlja i sigurnosti.
12
Eksterna dimenzija društveno
odgovornog poslovanja
Društveno odgovorno poslovanje proteže
se i izvan samog preduzeæa – na lokalnu
zajednicu i razlièite sudionike (pored
zaposlenika i dionièara): poslovne partnere
i dobavljaèe, potrošaèe, javnu upravu,
lokalne udruge i sl.
Prilagoðavanje promjenama
Lokalne zajednice
U svijetu je sve više prisutno
restruktuiranje preduzeæa, s ciljem
smanjenja troškova, poveæanja
produktivnosti, poveæanja kvalitete, te
usluga za potrošaèe. To èesto znaèi
zatvaranje pogona i/ili otpuštanje radnika
što dovodi do socijalnih, ali i politièkih kriza
u zajednicama. Restruktuiranje na
socijalno odgovoran naèin znaèi pronaæi
ravnotežu i uzeti u obzir interese i brige
onih na koje te odluke i promjene utièu.
Restruktuiranje mora biti pažljivo
planirano, uz ukljuèivanje svih
potencijalnih rizika, donošenja
alternativnih strategija i sl.
Upravljanje uticajima na okoliš i
prirodne resurse
Uticaj na okoliš može biti smanjen
r a c i o n a l n o m u p o tr e b o m r e s u r s a ,
smanjenjem emisija u zrak, tlo, vode, te
smanjivanjem kolièine otpada kroz
odvojeno sakupljanje otpada i recikliranje.
Takva praksa smanjuje ujedno i troškove
preduzeæa!
Društveno odgovorno poslovanje
obuhvaæa i proteže se na integriranje
preduzeæa u okruženje u kojem djeluju.
Preduzeæa doprinose lokalnim
zajednicama kroz osiguranje radnih mjesta
ili plaæanje poreza. S druge strane,
preduzeæa ovise o zdravstvenom stanju
radne snage, stabilnosti i prosperitetu
zajednice u kojima rade. Zainteresirana su
za znanje i vještine lokalne radne snage, a
èesto su im i klijenti iz okruženja. Stoga je
vrlo važan ugled preduzeæa kao
proizvoðaèa i poslodavca, ali i aktera na
lokalnoj sceni. Mnoga preduzeæa su stoga
ukljuèena u život lokalne zajednice,
osiguravajuæi prekvalifikaciju ili
dokvalifikaciju, pomažuæi u oèuvanju
okoliša, zapošljavajuæi ljude s posebnim
potrebama, partnerstvom sa zajednicama,
sponzoriranjem lokalnih sportskih klubova i
kulturnih manifestacija, donacijama u
humanitarne svrhe i sl.
Poštivanje ljudskih prava
Podruèje ljudskih prava je kompleksno
obuhvaæa politièke, pravne i moralne
ProCredit Bank je obnovila most u Zavidoviæima
dimenzije. Pored poštivanja ljudskih prava,
tu spada poštivanje radnih standarda i
radnog prava, a obuhvaæa i elemente
zaštite okoliša. Tu spada i borba protiv
korupcije, kao bitnog problema razvoja, što
zahtijeva transparentno poslovanje.
Briga za okoliš
Mnoga preduzeæa su akteri na
meðunarodnom i globalnom planu te tako
utièu na globalni okoliš. Sve se više govori
o ulozi poslovnog sektora u postizanju
održivog razvoja. Generalni tajnik UN-a je
pokrenuo inicijativu «Global Compact»
(Globalni sporazum) – èiji je cilj potaknuti
preduzeæa da budu partneri u poboljšanju
stanja u društvu i okolišu.
Društveno odgovorno investiranje
Praksa društveno odgovornog investiranja
ukljuèuje ponašanja i prakse preduzeæa u
odnosu na društveno okruženje i okoliš.
Razlièiti su naèini da se potakne, nagradi ili
osudi praksa preduzeæa u toj domeni.
Može se provesti «skeniranje» i selekcija
preduzeæa; zagovaranje od strane
dionièara kako bi se poboljšalo društveno
odgovorno poslovanje poduzeæa, te
investiranje u zajednicu kako bi se
pomogao lokalni razvoj. U svijetu postoje i
organizacije za socijalno/društveno
investiranje koje su posveæene integriranju
socijalne odgovornosti i brige za okoliš s
investiranjem.
Tema broja
13
Autor: Hajrudin Hadžimehanoviæ,
Federalno ministarstvo finansija
Fiskalne kase
K
ad se spomene pojam fiskalne
kase kod poreznog obveznika se
prvo javlja asocijacija na
kontinuiranu kontrolu od strane porezne
uprave koja ne prestaje za razliku od
fizièke kontrole poreznih inspektora koja
završava njihovim odlaskom. Kako bi se
bolje razumjelo šta predstavlja kontrola
poslovanja poreznog obveznika putem
fiskalne kase potrebno je ovladati
osnovnim pojmovima: šta je to
fiskalizacija i šta je uopæe fiskalna kasa?
Sam pojam fiskalizacije oznaèava
postupak stavljanja fiskalne kase u
funkciju evidentiranja prometa u skladu sa
Zakonom o fiskalnim sistemima.
Prema Zakonu o fiskalnom sistemu,
fiskalni sistem sastoji se od:
a) fiskalnog ureðaja,
b) terminala,
c) softverske aplikacije
Fiskalni ureðaj je fiskalna kasa/pisaè ili
drugi ureðaj za registriranje prometa
dobara i usluga unesenih u njenu bazu
podataka o dobrima i uslugama koji se na
propisani naèin priopæuju kupcu dobra,
odnosno korisniku usluga (kijentu) uz
istovremeno evidentiranje na kontrolnoj
traci ili drugom mediju fiskalne kase ili
drugom fiskalnom ureðaju, te njegovo
periodièno evidentiranje u fiskalnoj
memoriji fiskalne kase/pisaèa ili drugog
fiskalnog ureðaja, kao i formiranje
ispisanih fiskalnih kasa. Obvezu
evidentiranja svakog pojedinaènog
ostvarenog prometa preko fiskalnog
ureðaja i to neovisno od naèina plaæanja
(gotovina, èek, virman) ima svaka osoba
koja je upisana u odgovarajuæi registar za
promet dobara odnosno pružanje usluga
klijentima.
Obveza evidentiranja prometa putem
fiskalne kase ne odnosi se na:
samostalnog poljoprivrednog
proizvoðaèa, u sluèaju prodaje
vlastitih poljoprivrednih
proizvoda na pijaènim tezgama i
obiteljskom poljoprivrednom
gazdinstvu,
vlasnika samostalne zanatske
radnje, u sluèaju prodaje vlastitih
proizvoda umjetnièkog i starog
zanatstva i domaæe radinosti na
pijaènim tezgama i sliènim
objektima,
banke i osiguravajuæa društva,
energetska, komunalna,
telekomunikacijska i druga
preduzeæa koja naknadu za
prodanu robu, odnosno pružene
usluge naplaæuju ispostavljanjem
raèuna o obraèunu potrošnje
prekomjernih instrumenata
(elektrièna energija, plin, grijanje,
voda, telefon i dr.)
poštanske aktivnosti i prijevoz i
isporuku poštanskih pošiljki
obavezno socijalno osiguranje,
djelatnost vjerskih organizacija,
umjetnièko i književno
stvaralaštvo i scensku
umjetnost,
rad umjetnièkih ustanova,
djelatnost knjižnica,
djelatnost arhiva,
djelatnost muzeja,
prodaju preko automata,
djelatnost èistaèa i nosaèa
djelatnost obrazovanja
(predškolsko, osnovno, srednje i
visoko )
Prije poèetka upotrebe fiskalna kasa mora
biti fiskalizirana. Samo fiskalna kasa na
kojoj je ovlašteni proizvoðaè utisnuo
identifikacijski broj fiskalne kase i modula,
može biti fiskalizirana, dok kase bez
identifikacijskog broja nisu fiskalne, veæ
obiène registar kase.
Proizvoðaè je dužan, prije poèetka
proizvodnje fiskalnih kasa za koje je dobio
dodjelu identifikacijskog broja (IB) fiskalne
kase za svaku fiskalnu kasu, te da (IB) na
vidljiv naèin i trajno obilježi na gornjoj
stranici svake proizvedene fiskalne kase i
upiše u fiskalnu memoriju. Jednim
dodjeljenim IB proizvoðaè može trajno
obilježiti samo jednu fiskalnu kasu i isti
upisati u fiskalnu memoriju te kase.
Fiskalna kasa je ureðaj za registrovanje
prometa dobara i usluga unesenih u njenu
bazu podataka o dobrima i uslugama koji
se na propisan naèin priopæavaju kupcu
dobara, odnosno korisniku usluga (klijentu)
uz istovremeno evidentiranje u fiskalnoj
memoriji fiskalne kase, kao i formiranje i
štampanje fiskalnih dokumenata. Fiskalne
kase se po mnogim karakteristikama
razlikuju od obiènih registar kasa. Pored
operativne memorije one imaju i tzv. fiskalni
modul koji sadrži posebno ugraðenu
fiskalnu memoriju. Prije poèetka
Tema broja
fiskalizacije u fiskalnu memoriju se upisuje
PDV broj obveznika ili porezni
identifikacijski broj za lica koja nisu
upisana u registar PDV obveznika,
identifikacijski broj fiskalnog modula, te
vremenske odrednice kraja fiskalizacije.
Osnovne razlike izmeðu registar kase i
fiskalne kase sastoje se u slijedeæem:
1.
Fiskalne kase imaju program
(softver) izraðen kao samostalni fiskalni
modul koji je zaštiæen od izmjene ili
brisanja, a koji koristi standarne funkcije
za registrovanje operacija prilikom
evidentiranja prometa proizvoda i usluga,
rada pisaèa, zaslona i upravljanja upisom
podataka u fiskalnu memoriju;
2.
Onemoguæavaju brisanje
podataka iz operative (RAM) memorije
bez uklanjanja plombe od strane
ovlaštenog servisa;
3.
Onemoguæavaju brisanje
brojaèa, i to: broja fiskalnog isjeèka, broja
izmjena poreznih stopa i broja izvršenih
brisanja (RAM) memorije;
4.
Onemoguæavaju brisanje baze
podataka fiskalne kase pomoæu bilo koje
specijalne funkcije
5.
Osiguraju smještanje najmanje
1800 dnevnih izvještaja u fiskalnu
memoriju
6.
Osiguraju smještanje 30
promjena poreznih stopa u fiskalnu
memoriju
7.
Osuguraju smještanje 50 reseta
u fiskalnu memoriju
8.
Ne dozvoljavaju prodaju robe
koja nije unesena u registar zaliha,
9.
Mogu da memoriraju u prosjeku
12.000 atrikala i
10.
Imaju tzv. fiskalni kapacitet od
minimum 5 do 7 godina.
Predviðeno je da se fiskalna kasa može
pojaviti u dva osnovna oblika. Pored
klasiènog oblika registar kase koji je
dopunjen fiskalnim modulom i na taj naèin
predstavlja fiskalnu kasu, za porezne
obveznike koji su do sada promet
evidentirali preko raèunara predviðena je
moguænost fiskalizacije fiskalne kase
putem fiskalnog printera koji prima
naredbe od nadreðenog raèunara.
Fiskalne kase su faktièki i mali digitroni koji
imaju kontrolnu traku i fiskalnu memoriju,
koji se mogu dodati raèunaru za one koji
æe koristiti raèunare i fiskalni pisaè
umjesto fiskalnih kasa.
Srce fiskalne kase, pored svih ostalih
propisanih elemenata zaštite predstavlja
tzv. fiskalni modul koji je fizièki zaliven za
kuæište kase i sadrži podatke o prometu
robe i porezu koji je vlasnik radnjepreduzeæa dužan platiti. Podaci iz tog
modula se ne mogu brisati, i u njega se
14
prije upotrebe posebnim postupkom
upisuju podaci o preduzeæu. Ukoliko
trgovina koristi tzv. POS sisteme odnosno
PC raèunare umjesto kasa postoji
moguænost dodavanja fiskalnog pisaèa
sistemu kako bi se došlo do sistema koji je
u skladu sa Zakonom.
Prijedlogom Zakona o fiskalnim sistemima
u FBIH, ostavljena je moguænost
povezivanja sa fiskalnom kasom preko
porta fiskalne kase, dodatne opreme kao
što su PC raèunar, barkod èitaè, vaga,
dodatni pisaè i dr.
Fiskalni pisaè ima potpuno istu
funkcionalnost kao i fiskalna kasa, osim
naravno neophodnosti tipkovnice za unos
podataka. On komunicira sa raèunarom
specifiènim protokolom i softver raèunar
mora podržavati konkretan tip fiskalnog
pisaèa. Fiskalne kase koje imaju
adekvatne prikljuèke omoguæavaju rad sa
bar-kodom, èitaèima, èitaèima kreditnih
kartica i rad u mreži, odnosno njihovu
kontrolu i upotrebu sa softverom za
trgovinu i robno-materijalno raèunovodstvo
na PC raèunarima. Naravno softver PC
raèunara mora biti prilagoðen radu s
konkretnim modelom fiskalne kase.
FISKALNI DOKUMENTI
Obiène kase imaju kontrolnu traku koju
dobivaju, kako kupac u vidu raèuna tako i
prodavac kao rolnu ili gomilu raèuna.
Dokumenti koje, uglavnom štampa fiskalna
kasa su posebni dokumenti koji se
propisuju Zakonom o fiskalnim sistemima u
koje ubrajamo: fiskalni isjeèak, fiskalni
raèun, dnevno i periodièno izvješæe, te
prosjek stanja. Obveznik je dužan da
kontrolnu traku, dnevno i periodièno
izvješæe èuva najmanje tri godine.
Fiskalni isjeèak i fiskalni raèun
Putem fiskalnog isjeèka se pojedinaèno
evidentira svaki ostvareni i stornirani
promet na malo koji je naplaæen u gotovini.
Pored obaveznih elemenata koje sadrži
svaki blagajnièki raèun zanimljivo je kako
ovaj isjeèak mora sadržavati i reklamne
poruke obveznika. Ako se plaæanje u
maloprodaji vrši na osnovu fakture u istoj
se mora naznaèiti redni broj fiskalnog
isjeèka na osnovi koga je evidentiran
promet u fiskalnoj kasi.
Dnevno izvješæe
U dnevnom izvješæu se
evidentiraju totali dobara i
usluga iz svih fiskalnih
isjeèaka zabilježenih u
operativnoj memoriji i
saèinjenih od trenutka
formiranja prethodnog
dnevnog izvješæa.
Obveznik je dužan
dnevno izvješæe formirati
i štampati jednom
dnevno.
Presjek stanja
Presjek stanja je fiskalni
dokument koji se ne formira
redovno veæ samo na zahtjev Porezne
uprave ili potrebe poreznog obveznika.
Periodièno izvješæe
Periodièno izvješæe je fiskalni dokument
koji je obveznik dužan formirati i štampati
na kraju rada, posljednjeg dana svakog
poreznog razdoblja u kojem se evidentiraju
totali prometa dobara i usluga iz svih
fiskalnih isjeèaka saèinjenih u zadatom
izvješajnom razdoblju.
BEŽIÈNI PRENOS
PODATAKA OD POREZNOG
OBVEZNIKA PREMA
POREZNOJ UPRAVI
U prijedlogu Zakona o fiskalnim sistemima
se zahtjeva kako se iz fiskalne kase (iz
operativne i fiskalne memorije), mora
osigurati moguænost oèitovanja i
preuzimanja podataka od strane Porezne
uprave. Ureðaj se prikljuèuje na fiskalnu
kasu i preko odašiljaèa mobilne telefonije
serveru Porezne uprave šalje informacije o
broju izdatih fiskalnih raèuna za svaku
radnju i fiskalnu kasu, pri èemu se ostvaruje
taèan uvid u to ko raèune izdaje, a ko to ne
radi. Obaveza je poreznog obveznika da
terminal drži povezan, tako da fiskalna
kasa radi u okviru tog mrežnog sklopa koji
povezuje fiskalnu kasu i Poreznu upravu.
Takoðe obveznik je dužan osigurati
daljinsko èitanje izvještaja iz fiskalne kase
preko treminala, kroz zahtjevano razdoblje.
Naravno kao i kod fiskalnih kasa i od
proizvoðaèa terminala se oèekuje da
osiguraju sve zahtjevane tehnièke i
finkcionalne karakteristike za šta moraju
dobiti saglasnost Porezne uprave.
GPRS terminal, jednom instaliran u
fiskalnu kasu, isporuèuje naredbe za
èitanje dnevnih izvještaja iz fiskalne
memorije na osnovu èega se saèinjeni
dnevni izvještaj kodira i šalje u server
Porezne uprave, gdje biva dekodiran i
unesen u bazu podataka.Porezni obveznik
sam bira operatora mobilne telefonije
preko kojeg æe se povezati na GPRS ureðaj
u sklopu koje svaki terminal šalje i prima
podatke.
Tema broja
15
PROIZVOÐAÈI FISKALNIH
KASA
Prema predloženom Zakonu o fiskalnim
sistemima BiH, porezni obveznik je
slobodan izabrati od kojeg æe ovlaštenog
proizvoðaèa nabaviti fiskalnu kasu. Status
ovlaštenog proizvoðaèa za promet
fiskalnih kasa, isti mogu steæi ispunjenjem
propisanih uvjeta od kojih su najvažniji
uvjerenje o ispunjenosti tehnièkih i
funkcionalnih karakteristika fiskalne kase,
obaveza da pruži podatke o organizaciji
servisne mreže (adresa i naziv ovlaštenog
servisa, kadrovska i tehnièka
opremljenost) i organizaciji distributivne
mreže (adresa i naziv ovlaštenog
distrubutera, kadrovska i tehnièka
opremljenost) i uz pribavljanje suglasnosti
Ministarstva. Pored toga proizvoðaè je
dužan izdati pismenu izjavu da fiskalna
kasa za koju se zahtjeva davanje
saglasnosti za stavljanje u promet nema
skrivene funkcije koje nisu navedene u
pripadajuæoj dokumentaciji i izjavu kako
æe fiskalna kasa koja se stavlja u promet
biti tehnièki funkcionalno identièna sa
uzorkom tipa fiskalne kase za koji je izdato
uvjerenje o ispunjenosti tehnièkih i
funkcionalnih karakteristika fiskalne kase.
UÈINCI UVOÐENJA
FISKALNIH KASA
Makroekonomski uèinci uvoðenja
fiskalnih kasa
Proces fiskalizacije utièe na poveæanje
fiskalne discipline i zaštita fiskalnih
prihoda. Fiskalizacija postaje važna u
zemljama poput BiH koje imaju na
raspolaganju nedovoljno instrumenata za
postizanje makroekonomske stabilnosti.
U zemljama u tranziciji èije je obilježje
makroekonomska nestabilnost uvoðenje
fiskalnih kasa je dalo pozitivne rezultate
što pokazuju primjeri Poljske u kojoj se
naplata poreza poveæala za 20%, dok je u
Crnoj Gori uplata poreza uveæana za pet
do šest puta. U Srbiji je implementacija
Zakona o PDV-u i Zakona o fiskalnim
kasama smanjila sivu ekonomiju za 26%
(poveæanje prihoda u prvoj godini
uvoðenje fiskalnih kasa).
Koliko je to zapravo sigurno? Gledano s
tehnièke sigurnosti je prilièno velika, ali
ona ne može biti potpuna. Stoga je
neprikosnoven interes države da svim
raspoloživim instrumentima utjeèe na
osiguranje provoðenja ovih mjera, kako
kroz stvaranje pravnog okvira tako i kroz
nadzor propisanih normi.
Uticaj na efikasnost rada
Federalne Porezne uprave
Pored uèinaka na makroekonomsku
stabilnost i poveæanja discipline u
prikupljanju poreznih prihoda postoji još
dosta pozitivnih efekata koji se mogu
dobiti uvoðenjem fiskalnih kasa sa
terminalima za daljinsko oèitovanje s
aspekta uèinkovitosti rada Porezne
uprave. Na ovaj naèin se omoguæava
bežièni prenos podataka u poreznu
administraciju o dnevnoj prodaji svakih 14
dana ili tokom drugog predloženog
razdoblja (1KB svakih 14 dana).
Dnevni i periodièni izvještaj koji se primaju
putem terminala omoguæuju da se kontrole
rade ciljano i da se unaprijed vrši njihova
priprema, što poveæava kavalitetu kontrole
poreznog obveznika. Porezni inspektor
kontinuirano prati promet kod poreznog
obveznika i prilikom vršenja kontrole ne
gubi vrijeme na upoznavanje sa njegovim
izlaznim raèunima. S druge strane se štedi i
dragocjeno vrijeme poreznog obveznika,
obzirom da je porezna kontrola unaprijed
pripremljena. Njen najveæi dio æe se obaviti
u kancelariji. Na ovaj naèin se poveæava
uèinkovitosti rada porezne administracije i
poboljšava upravljanje ljudskim resursima.
Takoðe, broj ljudi koji su potrebni za
obavljanje kontrole se smanjuje.
Troškovi implementacije za
daljinsko oèitavanje podataka
Što se tièe troškova implementacije
sustava oni su za poreznu administraciju
skoro ravni nuli. Troškovi se svode samo na
nabavku modema, koji su neophodni za
dekodiranje podataka primljenih putem
terminala. Neophodan je i profesionalni
program za analizu podataka primljenih od
strane poreznih obveznika koji obavljaju
iste aktivnosti i otkrivanje onih koji
izbjegavaju evidentiranje prometa putem
registar kase, te profesionalnog programa
koji preporuèuju plan kontrole. Za održanje
sistema troškovi su jednaki nuli s obizirom
kako æe troškovi komunikacije biti plaæeni
od strane poreznih obveznika.
Baza podataka koja se sastoji od izvještaja
primljenih putem terminala osigurava
pored ostalog sadrži i:
1.
usporedbu podataka o poreznim
povratima sa podacima iz baze podataka
što rezultira kontrolom taènosti podataka iz
povrata PDV-a
2.
praæenje trendova oporezivanja
(obveza) u usporedbi sa okruženjem
3.
kombiniranje metoda snimanja i
praæenje fluktuacija u evidentiranju prodaje
U odnosu na porezne obveznike prednosti
se sastoje u sljedeæem: bežiæni prijenos o
dnevnoj prodaji poreznog obeznika prema
Poreznoj upravi, što obvezniku štedi
vrijeme na formatiranju podataka u registar
kasi, obzirom da se èitaju odmah, bežièni
updating podataka o vrstama artikala
(niveliranje cijena, dodavanje novih
artikala) i bežièni prijenos liste prodatih
artikala.
Uticaj na fiskalnu disciplinu
Uspješnost zaštite fiskalnih prihoda
zasigurno ovisi o blagovremenoj primjeni
raspoloživih fiskalnih instrumenata, od
kojih uvoðenju fiskalnih kasa, pripada
znaèajno mjesto. Brzina provoðenja
procesa fiskalizacije na teritoriji
Federacije Bosne i Hercegovine,
uvjetuje i brzinu uspostavljanja stabilnog
makroekonomskog sistema i ima
neprocjenjivu vrijednost u zaštiti interesa
Federacije Bosne i Hercegovine s pozicije
jaèanja fiskalne discipline i zaštite u
prikupljanju fiskalnih prihoda.
Iskustva uvoðenja fiskalnih kasa u
Republici Srpskoj, koja je prije provoðenja
procesa fiskalizacije imala gotovo
identièno ureðeno tržište kao mi sada,
pokazuju snažan uticaj iste na fiskalnu
disciplinu. Za porezne obveznike koji se
prije nisu registrovali za PDV, prema
podacima dobivenim iz fiskalne kase,
utvrðeno je da prelaze prag PDV-a i
shodno tome su bili obvezni registrirati se.
Zahvaljujuæi fiskalnim kasama, na ovaj
naèin se otkrivaju obveznici koji
predstavljaju nelojalnu konkurenciju onim
obveznicima koji su registrovani za PDV i
koji vrše uredno prijavljivanje i obraèun
svojih poreznih obveza.
Dakle, uvoðenjem fiskalnih sistema u
oblasti indirektnog i direktnog oporezivanja
ne samo da bi se utjecalo na poveæanje i
zaštitu fiskalnih prihoda, nego bi se
sprijeèila i distorzija konkurencije izmeðu
poreznih obveznika zasnovana na utaji
poreznih obveza.
Uvoðenje digitalnih ureðaja-kasa, kao
najsavremenijih sofistificiranih rješenja u
unapreðenju fiskalizacije, s aspekta države
pojednostavljeno se svodi na smanjenje
„sive“ ekonomije, spreèavanje fiskalnih
utaja i stvaranje ravnopravnijih uvjeta na
tržištu u korist legalnog nad nelegalnim
poslovanjem.
Finansijska edukacija
16
U organizaciji ProCredit Bank održan
seminar za raèunovoðe u Sarajevu i Tuzli
P
roCredit Bank je u saradnji sa
edukativno konsultantskom
kuæom iz Tuzle FIN Consult
organizovala seminar za raèunovoðe na
temu „Poslovni ambijent i porezno
okruženje u BiH – stanje i perspektive“.
„Odluèili smo se na ovakvu incijativu jer
želimo da kao odgovoran partner
unaprijedimo dugoroène odnose sa
preduzeæima u BiH. S obzirom da naša
zemlja prolazi kroz privrednu i poreznu
reformu, na seminaru se prvenstveno
diskutovalo o poreznoj problematici.
Takoðer smo aktuelizirali pitanja vezano
za regulativu raèunovodstvene profesije
u našoj zemlji,“ izjavila je Zenubija
Spahiæ-Hajdareviæ, direktorica Odjela za
mala preduzeæa ProCredit Bank.
ProCredit Bank je u sklopu seminara prezentirala
paket bankarskih proizvoda „ProSavjetnik“
namjenjen upravo profesionalcima iz oblasti
raèunovodstva i finansija koji im osigurava brzu
realizaciju poslovnih planova uz partner banku,
povlaštene usluge bankarskih proizvoda, te
edukaciju kroz seminare èije troškove pokriva
ProCredit Bank.
Seminaru je prisustvovalo više od 400
raèunovodstvenih tehnièara, raèunovoða i revizora
sa podruèja Sarajevskog i Tuzlanskog kantona.
„Stav ProCredit Bank je da se povjerenje gradi
brigom o klijentima i voðenjem raèuna o njihovim
potrebama, a ne pukom prodajom usluga. Dobro
informisan klijent æe donijeti ekonomski opravdanu
odluku, ali i doživljavati svoju banku kao
pouzdanog poslovnog partnera. S tim u vezi æemo
nastaviti sa sliènim edukativnim naporima i u ovoj
godini“, dodala je Spahiæ-Hajdareviæ.
Na najèešæa pitanja koja su postavili uèesnici
seminara u ovom broju odgovara FIN Consult,
strana 28.
Business profil
18
O radu preduzeæa AS d.o.o., trenutnim aktivnostima i planovima za buduænost
razgovarali smo sa gosp. Sulejmanom Hrviæem, direktorom i vlasnikom preduzeæa.
„Želimo postati jedan od pet najveæih
proizvoðaèa konditorskih proizvoda
u Jugoistoènoj Evropi“
Možete nam reæi više o privrednom
društvu “AS”?
Hrviæ: Privredno društvo “AS” d.o.o.
osnovano je 1995. godine. Sjedište
društva se nalazi u Jelahu-Tešanj, u
savremenom poslovnom objektu površine
10.000 m2 , u kome su objedinjeni uprava
društva, proizvodnja keksa i centralni
distribucijski centar. Društvo djeluje u dva
profitna centra i to trgovaèki sektor i
proizvodni sektor. Zapošljavamo 375
zaposlenika.
Društvo je veoma uspješno obavilo svoju
misiju u sektoru trgovine. Osnovna
djelatnost društva je trgovina na veliko i
malo robama široke potrošnje što ukljuèuje
sve vrste prehrambenih proizvoda,
sredstva za održavanje higijene, alkoholna
i bezalkoholna piæa, kozmetiku, cigarete,
itd. Prodajni asortiman obuhvata preko
5000 artikala.
Naime, iako smo relativno mladi na tržištu,
postali smo vodeæi trgovac u regionu sa
godišnjim prometom od preko 76.000.000
KM, sa respektabilnim organizacijskim i
tehnièko-tehnološkim ustrojstvom. Od
osnutka društva ukupan promet se
poveæavao u prosjeku 20% godišnje.
Trgovaèki profitni centar ima svoje
prodajne centre u Jelahu, Cazinu, Maglaju,
Zavidoviæima, Sarajevu i Mostaru. Danas
iz tih centara snabdjevamo preko 2000
kupaca širom BiH. Maloprodajna mreža
ima 8 prodajnih jedinica koje su locirane na
podruèju opæine Tešanj.
Takoðer, društvo se bavi proizvodnom
djelatnošæu. Možete nam reæi više o
tome?
Hrviæ: Da, svoju djelatnost smo proširili i na
podruèje proizvodnje. Zapoèeto je sa
jednostavnim oblikom proizvodnje i to
proizvodnja šeæer kocke, mljevene kafe i
pakovanje zrnaste i praškaste robe. Za
pokretanje vlastite proizvodnje društvu je
posebno važan oslonac bila veæ izgraðena
Business profil
19
Poslovne novine 2008.god. na listi od
stotinu najveæih firmi u Bosni i Hercegovini
AS se nalazi na 33. mjestu.
Preduzeæe “AS” je od strane udruženja
privrednika “Biznis centar” Jelah-Tešanj
proglašen za najbolje preduzeæe u 2009.
godini na podruèju opštine Tešanj.
Da li ste aktivni i na podruèju društveno
odgovornih aktivnosti?
Hrviæ: Svakako! Pored svih poslovnih
aktivnosti, bavimo se i društveno
odgovorinim aktivnostima kako bi
doprinijeli društvu u kojem radimo i
poslujemo. Postali smo prepoznatljivi po
svojim aktivnostima u sponzorisanju
sportskih, kulturnih, humanitarnih i drugih
aktivnosti koje se sprovode na podruèju
opæine Tešanj, kao i cijele BiH.
veleprodajna distributivna mreža, kao i
vlastita mreža maloprodaje. Postignuti
rezultati u tom pogledu su bili znatno iznad
oèekivanja.
Nakon poèetnih i zaista pozitivnih
iskustava sa vlastitom proizvodnjom
odluèili smo pokrenuti zahtjevnije i
izazovnije projekte na podruèju
proizvodnje hrane. Praæenjem ponude i
potražnje na tržištu uoèene su velike
moguænosti u podruèju proizvodnje keksa.
Naime, potražnja za ovim proizvodima
bilježi permanentan porast tokom
nekoliko posljednjih godina što je u
neposrednoj korelaciji sa porastom
kupovne moæi stanovništva.
Nakon provedenih analiza prodaje putem
vlastitih prodajnih objekata u zadnjih
nekoliko godina, te prikupljanja
informacija o proizvoðaèima i uvoznicima
keksa i sagledavanja njihovih potencijala i
nedostataka zakljuèeno da je upravo
proizvodnja keksa podruèje u kome æe
privredno društvo «AS», iskorištavajuæi
svoj tržišni potencijal, na pravi naèin
odgovoriti na poticaje sa tržišta.
Sagledavanjem tržišnih moguænosti
odreðeni su kapaciteti neophodni za
proizvodnju, a na osnovu toga utvrðene
osnovne karakteristike cjelokupne
investicije. Inicijalna vrijednost investicije
iznosila je 7.000.000 KM, a ona je
ukljuèivala nabavku zemljišta, izgradnju
proizvodno-skladišnog objekta i nabavku
opreme za proizvodnju. Da bi smo
èitateljima približili o kojim se proizvodima
radi, u segmentu proizvodnje keksa naš
proizvodni asortiman èine keks „Petit
beurre“, “Sendviè“ keks, i „Štrudla“ keks.
2007 godine ste uspješno izvršili
kupovinu vama do tada najveæeg
konkurenta na tržištu tvornicu keksa i
vafla „KENT“ Visoko - firmu s 100%
stranim kapitalom. Kako ocjenjujete tu
investiciju?
Hrviæ: To je bila odlièna investicija, jer smo
kupovinom tvornice keksa i vafla „KENT“
udvostruèili svoje kapacitete, kupili veliki
dio tržišta i tada veæ prepoznatljive
brendove Kent.
Koji su planovi preduzeæa u periodu koji
je pred nama?
Sve je to rezultiralo da smo po zadnjim
istraživanjima nezavisne istraživaèke kuæe
„GFK“ u segmetnu tvrdih keksova
preduzeæe koje sa svojim brendovima
Master i Kent zauzima prvo mjesto i to
ispred Krasa, Bambija,Klasa i ostalih
proizvoðaèa.
Hrviæ: Imamo dosta planova i izazova za
predstojeæi period. Cilj nam je kontinuirano
sprovoditi aktivnosti na poboljšanju
kvaliteta naših proizvoda. U tome æe nam
uveliko pomoæi uspostavljanje i izgradnja
kvalitetne saradnje sa nauènim i struènim
institucijama u zemlji i inozemstvu u oblasti
prehrambene tehnologije i marketinga.
Današnja proizvodnja keksa iznosi preko
600 tona, a proizvodnja kocke, pakovanje
zrnaste robe, pakovanje praškaste robe i
prerada kafe prelazi 700 tona mjeseèno što
znaèi da æemo ove godine preæi
proizvodnju od 15.000 tona gotovih
proizvoda.
Takoðer, nastojat æemo poveæavati fizièki
obim postojeæeg proizvodnog programa uz
proširenje proizvodnih kapaciteta u
proizvodnji, distribuciji i logistici. Dosta
pažnje æemo posvetiti i uvoðenju novih
poizvoda.
Da li izvozite svoje proizvode?
Hrviæ: Od ukupne proizvodnje keksa 25%
plasiramo na ino-tržišta uglavnom u zemlje
regiona i Ameriku. U novembru smo
potpisali ugovor sa distribucijskom kuæom
iz Njemaèke za distribuciju naših gotovih
proizvoda za Europsku uniju. Najznaèajnije
izvozno tržište nam je tržište Hrvatske gdje
smo se uspjeli pozicionirati u veæini velikih
trgovaèkih lanaca. Jedan od ciljeva
preduzeæa je do dosegnemo izvoz preko
40% od ukupne proizvodnje gotovih
proizvoda.
Sudeæi po rezultatima koje ostvarujete,
kriza nije imala veæeg uticaja na vaše
poslovanje tokom protekle godine. Po
èemu je za vas 2009. godina bila
znaèajna?
Hrviæ: U 2009 smo u cilju proširenja
proizvodnje otvorili i novu investiciju za
proizvodnju Vafla. U tom pravcu nabavili
smo najsavremeniju opremu kapaciteta
250 tona mjeseèno i izgradili novi
savremeni objekat površine 3500 m2.
Potvrda znaèajnih poslovnih rezultatata na
podruèju Bosne i Hercegovine jeste i
nekoliko godina uzastopno svrstavanje Asa meðu sto najuspješnijih preduzeæa u
Bosni i Hercegovini, a prema bh. èasopisu
Kako smatramo da su uposlenici kljuè za
dalje uspjehe, zapošljavat æemo struène,
kvalificirane i kompetentne mlade radnike. I
dalje æemo uspostavljati sisteme
upravljanja kvalitetom po svim
meðunarodnim standardima.
Ako pak govorimo o periodu od 5 do 7
godina, „AS“ vidimo kao jednog od pet
najveæih proizvoðaèa konditorskih
proizvoda u Jugoistoènoj Evropi. Takoðer
se vidimo kao proizvoðaè èokolada, snack
proizvoda i desertnih proizvoda.
Savjeti za Vaš bolji biznis
20
Kako napisati
poslovni plan?
Prije nego zapoènete pisati svoj poslovni plan, sjetite se da bankari i investitori vjeruju
da æete upravljati poslom i novcem s jednakom pažnjom koju posveæujete svom planu.
T
rebate pripremiti poslovni plan za
svoje preduzeæe. Gledate u prazan
dokument i trepereæi indikator koji
vas zove da poènete s pisanjem. Niste
sigurni odakle poèeti niti kako uopšte
treba izgledati ono što pišete, te
odustajete, zakljuèivši da æe sutra biti
mnogo bolji dan za sastavljanje plana. A
uz to, postoje i hitnije stvari kojima se
trebate posvetiti.
strateške partnere? Smišljate naèin kako
da prestignete konkurenciju?
Koji god bio vaš razlog – važno je da se
razlog može lako dokuèiti iz vašeg plana.
Napišite kraæi odlomak o tome zašto pišete
poslovni plan i po èemu æe biti izvrstan.
Nazovite to misijom svog poslovnog plana
– ona æe vas motivirati i pomoæi vam
razjasniti poruku koju želite prenijeti
èitatelju.
No šta uèiniti kad èekanje sutrašnjeg dana
p o s t a n e n e p r i h v a t l j i v o ? Ve æ i n a
poduzetnika našla se u ovakvoj situaciji neki su iz nje izašli kao pobjednici, a neki
nisu.
Iskoristite sve što vam je veæ dostupno.
Zašto pišete ovaj plan?
Prikupljate li kapital? Utvrðujete proces
posla? Uvodite novi proizvod? Tražite
Prouèite svaki dokument na raèunaru ili u
registratorima koji bi mogao sadržavati
informacije koje trebate ukljuèiti u svoj plan.
Iznenadit æete se koliko toga korisnog veæ
imate i kako veæ u ovom koraku možete
napisati dosta u svom planu. Prikupite
promotivne materijale koje ste sastavili,
obavijesti medijima, novinske èlanke,
finansijske izvještaje proteklih razdoblja,
bitne web stranice, svoje zabilješke i
korespondenciju. U ovom trenutku neka
vas ne brine kvaliteta i hijerarhija tih izvora.
Samo ih prikupite – što više, to bolje.
Samo pišite!
U onaj prazan dokument s poèetka našeg
teksta poènite pisati svoje zamisli, ideje,
pojmove, pitanja i popise poslova, prema
naslovima vašeg poslovnog plana.
Pretoèite svoje misli na papir, i zasad ne
brinite o tome što se radi o natuknicama.
Ovo neka bude vaš brainstorming –
iznesite što više ideja. Zatim oznaèite one
koje trebaju biti razraðene, one koje
predstavljaju izazov, kao i one koje trebaju
tuði doprinos. Nastojte razmjestiti svoje
bilješke u rubrike poslovnog plana u koje
logièno pripadaju.
Savjeti za Vaš bolji biznis
21
specifiènog marketinškog
sredstva u rubrici koja se
bavi marketingom, trebat
æete ukljuèiti pripadajuæe
troškove negdje u rubrici
finansija.
Napravite završnu skicu
i dovršite izraèune.
ignorisati. Predlažemo da nazovete
nekoliko ljudi èije mišljenje cijenite i
zamolite ih da proèitaju vaš plan i daju svoje
prijedloge. Zamolite ih za povratnu
informaciju i naglasite da cijenite iskreno
mišljenje. To je bitno jer biste u protivnom
mogli èuti tek "èini mi se OK", što je gubitak
vremena za obje strane.
Usavršite detalje svog plana.
Ponekad je najteži
dio projekta upravo
završavanje, pogotovo
kad se radi o neèem
tako opsežnom poput
poslovnog plana. No ako
ste pratili sve korake
dosad, uspjeh gotovo da
je veæ ovdje.
Sastavite prvu skicu plana.
Sad je vrijeme da informacije koje ste
prikupili i svoje zabilješke iz prethodnog
koraka oblikujete u smisleni tekst.
Natuknice pretvorite u reèenice, spajajte
odlomke i strukturirajte informacije.
Tokom ovog procesa vodite listu „to-do
poslova“, odnosno onog što ste obavili i
što još trebate uèiniti, kako biste mogli
pratiti rubrike koje zahtijevaju detaljniji
pristup, istraživanja ili izraèune.
Kad završite, proèitajte prvu verziju
nekoliko puta, te pribilježite gdje što treba
ispraviti. U ovoj je fazi vaš plan vjerojatno
još uvijek prilièno štur, no na pravom ste
putu da postane izvrstan.
Vrijeme je za istraživanje.
Poènite razmišljati kao advokat i
prikupljajte dokaze u korist svog plana.
Vaš je cilj pronaæi informacije, istraživanja
i citate koji æe poduprijeti premise i
zakljuèke vašeg poslovnog plana.
Posjetite biblioteku, kontaktirajte zavod za
statistiku, službe za korisnike vaših
konkurenata, te zatražite informacije.
Ukratko, razgovarajte sa svima koji bi vam
mogli pomoæi prikupiti relevantne
informacije za vaš poslovni plan.
Poènite razmišljati o brojevima.
Tek je u ovoj fazi preporuèljivo poèeti
sastavljati formalne finansijske izraèune i
predviðanja. Poènete li ranije, dogodit æe
se jedna od dvije stvari: ili æe brojke koje
koristite biti uglavnom proizvod vaše
mašte, te æete ih ionako morati mijenjati; ili
æete pokušati napisati poslovni plan,
obaviti istraživanja, usavršiti detalje i
dovršiti kalkulacije – istovremeno, te ništa
od toga neæe biti obavljeno.
Pripremite li finansijske podatke u ovom
koraku, mnogo je vjerovatnije da æe brojke
i izraèuni koje dobijete biti realni i u korist
vašeg plana. Na primjer, dotaknete li se
Izbjegnite najèešæu
grešku koje poduzetnici
èine u ovoj fazi, te
nekoliko puta proèitajte
svoj plan kako biste otkrili
sve pravopisne i gramatièke greške,
vizualno dotjerali tekst i tablice, te otkrili i
posljednje nelogiènosti.
Sjetite se da bankari i investitori vjeruju da
æete upravljati poslom i novcem s
jednakom pažnjom koju posveæujete svom
planu. Stoga napravite dokument koji æe
odaslati upeèatljivu poruku o kvaliteti vašeg
rada.
Postavite rok.
Kako poslovni plan ne bi ostao nedovršen,
postavite sebi rok kojeg ne možete
Mišljenja pokusnih èitaoca pomoæi æe vam
da dotjerate kljuène dijelove svog
poslovnog plana. Navedite sve dodatne
informacije koje nedostaju, ukljuèite ideje
svojih èitatelja, te razjasnite dijelove koji
nisu dobro razraðeni. Napravite dodatak
ukoliko je potrebno, stvorite èistu
naslovnicu i sadržaj, kao i izjavu o
poslovnoj tajni.
Na kraju, pripremite sažetak od
maksimalno jedne stranice koji æe
sadržavati najvažnije podatke i ciljeve
vašeg poslovnog plana. Tu stranicu
smjestite odmah iza stranice sa sadržajem,
dakle, na poèetku plana.
Svoj poslovni plan odštampajte na
laserskom printeru kako bi izgledao što
profesionalnije, te ga dajte uvezati.
I èestitamo! Sad ste ponosni vlasnik
kvalitetnog poslovnog plana.
Savjeti za Vaš bolji biznis
22
O
kreditima...
Kako izgleda kreditni proces u banci od momenta
kad ste podnijeli zahtjev za kredit?
skali u odreðenim vremenskim
razmacima, najèešæe jednom
godišnje, još jednom provjerava i
Vaše finansijsko stanje.
Kako se ponašati ako doðe do
problema u otplati kredita?
d Vaše želje za kreditom do
pristanka banke ima nekoliko
koraka, što se u bankarskim
krugovima naziva i proces odobravanja
kredita. Obavili ste razgovor sa kreditnim
službenikom, zajedno ste popunili zahtjev
za kredit. Šta se dešava dalje?
O
Unos podataka: podaci iz kreditnog
zahtjeva se unose u sistem banke,
odnosno u posebno napravljena
dokumenta za tu svrhu.
Analiza kredita: Vaš zahtjev za kredit se
procjenjuje. U ovoj fazi banka provjerava
da li ste kreditno sposobni provjerava se i
mjeri Vaš „kreditni bonitet“.
Odluka o davanju kredita: odluka se
donosi na osnovu èvrsto utvrðenih
kriterija, koje svaka banka odreðuje za
sebe. U zavisnosti od kompleksnosti
kredita i samog iznosa, može se desiti da
odluku donosi nekoliko osoba ili èak
kreditni odbor, koji se, ovisno o visini
kredita, sastoji od razlièitih službenika ili
menadžera banke, a u pojedinim
sluèajevima i èlanova nadzornog odbora
banke. Oni zajedno razmatraju Vaš
zahtjev, uzimajuæi u obzir sve dokumente
koja ste podnijeli kao dokaz Vaše kreditne
sposobnosti i donose pozitivnu ili
negativnu odluku.
Obavještavanje klijenta o odluci
banke: banka klijenta obavještava o
pozitivnoj ili negativnoj odluci, najèešæe u
roku od jednog do tri dana. Ukoliko je Vaš
zahtjev za kredit odbijen, banka bi trebalo
da Vam pruži objašnjenje. Nakon
obavještavanja klijenta, u sluèaju
pozitivne odluke, banka priprema
dokumente za realizaciju kredita.
Realizacija kredita: u ovoj fazi
potpisujete ugovor o kreditu i njegove
sastavne dijelove, kao i ugovore o
obezbjeðenju.
Praæenje: nakon odobrenja kredita,
banka zapoèinje fazu praæenja. Banka u
pravilnim vremenskim razmacima
provjerava koliko se pridržavate svih
obaveza koje su u vezi sa kreditnim
ugovorom. Pri tom se prema odreðenoj
Svako u nekom trenutku može da
se suoèi sa finansijskim
problemima. U tom trenutku je
važno ostati smiren i priseban, na
vrijeme tražiti razgovor sa bankom i
zajedno sa bankom pronaæi mjere za
rješavanje krize. Vrlo èesto æete upravo u
ovakvim trenucima vidjeti da li Vam je
banka prije svega pouzdan partner ili samo
prodavac usluga. Kljuè za uspješno
sprovoðenje Vaših interesa leži u dobroj
pripremi za razgovor.
Srednjoroène mjere sanacije
1. Poveæajte prihode (razgovarajte o
poveæanju plate ili probajte poboljšati Vaš
posao, naðite dodatni posao, razmotrite
moguænost promjene posla ili izmjena u
Vašem poslovanju).
2. Smanjite troškove (npr. provjerite opcije
promjene adrese i smanjenja zakupnine,
provjerite moguænosti uštede na
mjeseènim raèunima, ili eliminišite sve
neophodne troškove itd.).
Dugoroène mjere sanacije
1. Imovina/obaveze (npr. prodajte nešto od
imovine: zamijenite postojeæi automobil
jeftinijim, prodajte nepotrebnu imovinu,
razmotrite preseljenje u manji stan ili manji
poslovni prostor i sl.).
To znaèi da prije razgovora sa bankom
morate dati osnovni i moguæi odgovor na
kljuèno pitanje koje glasi: kako mogu da
prevaziðem problem?
Prvi korak da se doðe do moguæih riješenja
može biti u tome da analizirate uzroke koji
su Vas doveli u kriznu situaciju. Ko svoju
finansijsku situaciju sagleda trezveno i
realno, prije æe doæi do rješenja.
Sagledajte sljedeæe:
1. Uzroke: šta je uzrok, koje su najbitnije
mjere za prevazilaženje i u kojem
vremenskom periodu?
2. Prijedloge: koje prijedloge æete
predstaviti banci (npr. odloženo plaæanje ili
reprogram kredita)?
3. Argumente: navedite tri argumenta koji
odgovaraju prijedlozima koje ste iznijeli.
Sve informacije koje ste predstavili u svom
konceptu moraju biti razumljive banci.
Preporuèujemo Vam da sve informacije
potkrijepite priloženim dokumentima.
Osnova za rješenje je uvijek koncept, koji
ukazuje na naèin za kratkoroèno,
srednjoroèno i dugoroèno prevazilaženje
krize, i na èinjenicu da æe se finansijski
položaj poboljšati tako da se otplata kredita
ponovo normalizuje.
Kratkoroène mjere sanacije
1.
Ukoliko imate bilo kakve rezerve,
iskoristite je da biste vratili dugove.
2.
Revidirajte prioritete troškova:
možda možete manje bitan trošak koji je
lakše kasnije platiti da iskoristite za otplatu
kreditnog duga (neke druge mjeseène
troškove koji nisu od egzistencijalnog
znaèaja preusmjerite na plaæanja rate
kredita, razmislite o racionalizaciji).
Objašnjenje bankarskih termina
- Saglasnost o pljenidbi novèanih
sredstava (administrativna zabrana) daje
pravo banci da blokira Vaša redovna
mjeseèna primanja, odnosno plaæu, u
sluèaju da prestanete sa redovnom
otplatom kredita.
- Žirant je osoba koja svojim sredstvima
garantuje banci da æe preuzeti Vaše
obaveze u sluèaju da Vi više ne budete u
stanju da ih redovno izmirujete.
- Mjenica je vrijednosni papir kojim se Vi,
kao njen izdavalac, obavezujete da
korisniku – banci isplatite iznos na koji
mjenica glasi. Mjenica koju izdate daje
garanciju banci i na Vašu cjelokupnu
imovinu – bilo da se radi o poslovnoj ili
privatnoj imovini, potpisom mjenice Vi
svojom cjelokupnom imovinom (ili bilo
kojim njenim dijelom) garantujete redovnu
otplatu kredita.
- Zalog predstavlja dio Vaše imovine koji
služi kao obezbjeðenje duga, odnosno dio
imovine koji banka može prenijeti u svoje
vlasništvo u sluèaju da prestanete
ispunjavati svoje obaveze po osnovu
ugovora o kreditu.
- Hipoteka banci daje pravo da iz
nepokretne imovine koju ste založili naplati
Vaš dug po osnovu kredita u sluèaju da ne
isplaæujete kredit na vrijeme.
Savjeti za Vaš bolji biznis
23
LIDERSTVO – svakodnevni èin
uspostavljanja ravnoteže
Zamislite da vi sutra postanete lider, ili ste veæ u toj ulozi?
Šta èiniti i kako se ponašati?
N
e postoji recept ili formula koja æe
vam pomoæi da budete izvrstan
lider. Liderstvo je puno izazova i
nosi ogromnu odgovornost i pritisak.
Uspješno liderstvo može imati razlièite
forme i oblike. Postoje tihi i bombastièni
lideri, oni koji su analitièni ili pak
impulsivni.Teško je odrediti koje su to
osobine koje æe vas odvesti na vrh.
Meðutim jedno je sigurno: uspješni lideri
brinu o svojim uposlenicima, o njihovom
razvoju i uspjehu. Uspješni lideri posjeduju
iskrenost i integritet, nose optimizam i
humanost. Oni posjeduju inteligenciju i
energiju koja ih dovodi na vrh. S druge
strane pojedine vještine liderstva se uèe,
kao što je samouvjerenost, koju zadobijate
kod kuæe, u školi ili baveæi se nekim
sportom. Druge vještine se opet savladaju
na poslu bilo na greškama koje mogu biti
jednako dobar uèitelj kao i pozitivno
iskustvo.
Zamislite da vi sutra postanete lider, ili ste
veæ u toj ulozi? Šta èiniti i kako se ponašati?
Sudeæi po tvrdnjama Jack Welch-a, koji je
godinama uspješno vodio General Electric,
postoje pravila koja vam mogu pomoæi u
nastojanju da što bolje vodite posao. U
ovom èlanku æemo pokušati odgovoriti šta
radi jedan voða i koja su to pravila koja æe
mu pomoæi da svoj posao radi uspješno.
Èlanak je baziran na knjizi Vještina
pobjeðivanja, istog autora.
Savjeti za Vaš bolji biznis
Lideri neprestano unaprijeðuju svoj
tim, koristeæi svaki susret kao priliku da
procjenjuju, obuèavaju i grade
samopouzdanje
Ono što æe vam zasigurno pomoæi da
budete dobar lider su kvalitetni ljudi. Stoga
je bitno postarati se da su pravi ljudi na
pravim mjestima. Treba podržavati one
koji zaslužuju i imati hrabrosti eliminisati
one koji nisu dorasli poziciji. Uspješan
voða mora voditi raèuna da su uposlenici
educirani, te ih kritikovati i pomoæi im da
poboljšaju svoj uèinak na radnom mjestu.
Meðutim osim kritikovanja, potrebno je biti
sposoban nagraditi one koji to zaslužuju
obasipajuæi ih rijeèima hvale, ohrabrenja,
brige i priznanja. Na ovaj naèin gradite i
njihovo samopouzdanje koje im pomaže
da preuzmu rizike i postignu ono za što su
vjerovali da nije ostvarivo. Zamislite da ste
baštovan koji hoda i zalijeva. S vremena
na vrijeme æete morati išèupati i korov, ali
uglavnom dobra njega i pažnja æe dati
rezultate.
24
Vaši ljudi bi trebali uvijek da znaju kakva je
njihova pozicija kad je o njihovom uèinku
rijeè. Moraju da znaju kako stoji preduzeæe.
Ponekad su vijesti manje dobre, kao što je
neminovno otpuštanje radnika i svaka
normalna osoba bi da ih ne prenosi. Ali
morate se susprostaviti impulsu da krijete ili
ublažavate poruke jer to direktno nanosi
štetu povjerenju i energiji tima. Takoðer,
zapamtite da lideri ne stièu poene tako što
kradu ideje od svojih ljudi i prisvajaju ih.
Lideri posjeduju hrabrost da donose
nepopularne odluke i èine smjele
poteze
unutrašnji glas. Od vas je recimo traženo da
uložite novac u novu poslovnu zgradu. Cifre
su savršene. Oèito je da prevelik kapacitet
èuèi iza ugla, da æete na toj zgradi zaraditi.
Meðutim iako nemate nijedan opipljiv dokaz
protiv negativne odluke, u stomaku
osjeæate muèninu. Bitno je da takav posao
zaustavite iako æete razbjesnjeti mnoge.
Imajte na umu da ste izabrani za lidera jer
vidite više od drugih i èešæe ste bili u pravu.
Slušajte svoj unutrašnji glas. On vam nešto
govori.
Sve tajne liderstva proèitajte u knjizi
„Vještina pobjeðivanja“ autora Jack
Welch-a!
Niste lider da biste zadobili svaèiju podršku i
ljubav, vi ste lider da bi ste vodili naprijed.
Lideri neprestano donose smijele odluke.
U ovom procesu važno je da slušate svoj
Proèitajte:
Lideri se staraju da ljudi ne samo
sagledaju misiju nego da žive i dišu sa
njom
Na koji naèin to postižete? Kao prvo ciljevi
moraju biti jasni, jer ako su magloviti onda
su i neostavrivi. Pravac mora biti toliko
jasan da ako probudite svog zaposlenika u
sred noæi, on mora biti sposoban odgovoriti
u kojem smjeru kompanija ide. Jedan od
najèešæih problema u organizacijama i
kompanijama je taj što lideri viziju prenose
svojim neposrednim kolegama, potom se
ona gubi i nikada ne stiže do onih koji su na
prvoj liniji fronta. Samo se sjetite koliko
puta ste naletjeli na neljubaznog
službenika firme koja propagira brzinu i
uslužnost, a koji vas je hladno ostavio da
èekate ne dajuæi vam potrebne
informacije.
Lideri se uvlaèe u svaèiju kožu, odišu
pozitivnom energijom i optimizmom
Nesreæne gomile voðeni sumornim i
èangrizavim voðom teško pobjeðuju.
Naravno da æe se desiti da je privreda u
lošem stanju, konkurencija žestoka, ili
nešto sasvim treæe. Meðutim, vi kao lider
ste dužni usprotiviti se negativistièkim
tendencijama i enegiènim stavom uraditi
sve da se problemi prevaziðu. To znaèi da
izaðete iz svoje kancelarije, uðete u
svaèiju kožu, date do znanja da vam je
stalo do toga da znate šta vaši ljudi rade da
bi zajednièki hrlili ka cilju.
Lideri pomoæu iskrenosti,
transparentnosti i pohvala izgraðuju
povjerenje
Lideri kod svojih ljudi moraju zadobiti
povjerenje. Do povjerenja se dolazi kad su
lideri transparentni, iskreni i drže datu rijeè.
Najnovija knjiga Jack Welcha zasigurno se može oznaèiti kao
biblija poslovanja buduæih generacija. Nekoliko utemeljenih
razloga je za ovako zahtevnu kvalifikaciju. Knjigu je napisao
najuspešniji direktor General Electrica, izabran za
najuspešnijeg menadžera svih vremena prema anketi
visokotiražnog New York Timesa. Knjiga koja je postala
bestseler odmah nakon objavljivanja 2005, rezultat je
autorovog iskustva i Suzy Welch, urednice Harvard Business
Review, koji su uspešnu poslovnu praksu pretoèili u rukopis
kao univerzalno štivo za menadžere.
Savjeti za Vaš bolji biznis
25
Uspješnom PRODAJOM
DO USPJEŠNOG poslovanja
no što mi zovemo prodajom, je ustvari komunikacija
sa klijentom u cilju uspostavljanja dugoroène
saradnje, bazirane na uzajamnom povjerenju.
Pomislite samo kome vi vjerujete? Nekom ko je pokazao da
razumije vas i vaše potrebe, spreman je da vas sasluša, pokaže
da je osoba u koju se možemo pouzdati, struèna, ozbiljna,
sigurna u sebe, koja u svakom trenutku zna šta radi i šta govori.
Vjerujemo onima koji su nam bliski, koje viðamo èesto i uvijek su
tu za nas.
O
Naèin na koji prodajemo je kljuè uspjeha!
Prodajni stav svakako zavisi od:
Samo kvalitetnim, ljubaznim i profesionalnim stavom
zaposlenika, fokusom na prave potrebe sagovornika, stvaramo
preduslove za takav odnos sa klijentima koji æe biti baziran na
obostranom povjerenju i zadovoljstvu.
Svaku prodaju najbolje je zapoèeti kvalitetnom pripremom!
Potrebno je informisati se o:
Pristup klijentima ne treba da bude šablonski.
Razlièiti klijenti cijene razlièite stvari u prodajnom pristupu. Dok
neki vole prvo da razmijene po koju neformalnu rijeè sa
službenikom, drugi insistiraju na èisto poslovnoj komunikaciji i
žele “odmah da preðu stvar”. S tim u vezi, naèin komuniciranja
treba da se uskladi sa tipom klijenta.
Samouvjerenosti i optimizma prodavca.
Entuzijazma za posao, kompaniju i proizvode.
Sposobnosti da se izgradi kredibilitet kod klijenta
Liène ambicije i sposobnosti da se postane
vrhunski profesionalac u poslu.
Liène sposobnosti da se prevaziðu prodajne krize.
Svojoj ponudi (proizvodi / usluge)
Konkurenciji (njihovi uslovi)
Klijentu (djelatnost, reputacija, profil
sagovornika...)
Istoriji meðusobnih odnosa (Uspješni / manje
uspješni dosadašnji odnosi...)
Savjeti za Vaš bolji biznis
6 prodajnih koraka:
1. Uvodni dio razgovora
Imate samo jednu šansu da na nekoga ostavite
prvi utisak. Iskoristite je na najbolji naèin!
Ljubazno i iskreno pozdravite klijenta, nasmiješite
mu se. Iskren osmijeh je izuzetno snažno
sredstvo za brže i lakše otvaranje i uspostavljanje
komunikacije.
Vaša neverbalna komunikacija mora biti usklaðena sa
verbalnom, jer kako izgledate i naèin na koji nešto
kažete govori mnogo više od samih rijeèi!
Neformalnim razgovorom otvorite komunikaciju,
opustite sagovornika i pripremite ga za važnije
teme.
2. Utvrðivanje potreba
Hodajte klijentovim cipelama!
Prodaja je jednostavan proces: prvo, treba da otkrijete
šta je to što klijentu treba. Drugo, pomozite mu da
razumije da vi imate to što njemu treba.
U prodaji ne postoji šablon. Najbolje riješenje za
jednog klijenta ne mora biti najbolje i za drugog.
Tehnika postavljanja otvorenih pitanja može da
olakša dobijanje relevantinih informacija od klijenata.
To su pitanja na koja klijent ne može da odgovori samo
sa DA ili NE. Npr: Kako ste zadovoljni...? Kakvo je
Vaše dosadašnje iskustvo...?
Vještina pažljivog slušanja je kljuèna za uspostavljanje
kvalitetnog odnosa!
Ne podrazumevajte da klijent zna šta je najbolje
za njega. Uvijek pitajte za svrhu korišæenja usluge
koju traži, možda imate nešto što je adekvatnije
za njega.
3. Prezentovanje proizvoda / usluga
Gledajte na proizvod / uslugu koju nudite oèima
klijenta.
Klijenti se uvijek pitaju “Kakve JA imam KORISTI
od ovog prijedloga?”
Prvi cilj treba biti da se sagovornik zainteresujete
za prijedlog koji mu se nudi. Treba mu prièati o
prednostima korišæenja tih usluga i eksplicitno mu
navesti koje koristi on može imati od toga.
Kada je sasvim izvijesno da je klijent shvatio koju
konkretnu korist on ima od prijedloga, tek onda je
došao momenat da se klijentu predoèe sve
karakteristike usluga, tj. da se klijentu detaljno predoèe
svi uslovi korišæenja, kao i propratni troškovi.
Prilagodite konkretne koristi vašim potencijalnim
klijentima.
4. Otklanjanje primjedbi
Prodaja bez ubijeðivanja i pregovaranja se zapravo
svodi na prosto usluživanje!
Prigovori su prirodna stvar, oèekujte ih i uèite kako
da se nosite sa njima.
Prigovor je znak da vas klijent sluša i da vam nudi
moguænost da nastavite prodaju. Na taj naèin se
od vas traži da ga uvjerite u pozitivne aspekte vaših
usluga.
Prodaja poèinje kada klijent kaže NE! NE ne mora
uvijek znaèiti NE, može znaèiti:
da klijent/sagovornik traži još informacija
da prijedlog/ideja nisu shvaæeni
da je odbijanje sigurnija opcija
da je odbijanje manja šteta od prihvatanja
Kako prevaziæi primjedbe?
Mirno i u prijateljskom duhu.
Nikako ne prekidati klijenta u toku
izlaganja, uz apsolutno razumijevanje i
osmijeh krenite u rješavanje date primjedbe.
U ovom koraku klijent zapravo od nas traži
26
da ga uvjeravamo da je odluka o kupovini
dobra i razumna i da mu pomognemo da
otkloni unutrašnje otpore koje ima zbog
bojazni od donošenja pogrešne odluke.
Svaki prigovor treba pažljivo saslušati i
promišljeno odgovoriti na njega, u skladu
sa potrebama klijenata.
Svaki uspiješno riješen prigovor je jedan
korak bliže prodaji.
Neke od tehnika prevazilaženja primjedbi:
Minimalizacija - Umanjite znaèaj prigovora
Kompenzacija - Ponudite alternativna
rješenja
5. Zakljuèivanje prodaje – Veoma važan
segment, stoga obratite pažnju!
Zakljuèivanje je poenta svega, pobjedonosni gol,
cilj igre!
Zakljuèivanje je poziv klijentu da donese odluku o
kupovini.
Moramo da pitamo da bismo uspijeli!
U ovom koraku treba da preuzmete inicijativu, tj. da
utièete na klijenta da konaèno donese odluku o
saradnji.
Pratite reakcije klijenta i dinamiku prodajnog
razgovora.
Èim opazite signale spremnosti na saradnju,
krenite u „zatvaranje” prodaje.
Èekanjem, kasnom reakcijom ili bespotrebnim
dodatnim uvjeravanjem, možete propustiti povoljan
trenutak za „zatvaranje” prodaje.
Nesigurnost klijenata izaziva odugovlaèenje, a to
vodi u neodluènost. Prosjeèna osoba, ako se ne
radi o redovnoj kupovini, teško donosi odluku bez
neèije pomoæi. Razlog za toliku neodluènost leži u
strahu da æe odluka koju donesu biti pogrešna.
Dobri prodavci imaju razumevanja za taj strah i
znaju da je neodluènost veliki destruktivac. Zato oni
razvijaju vještinu traženja i stimulisanja donošenja
pozitivne odluke koju zovemo zakljuèenje prodaje.
Ovaj korak èesto predstavlja najizazovniji dio
prodajnog razgovora, zbog èinjenice da se upravo ovdje
susreæemo sa moguænošæu da nas klijent odbije ili odloži
kupovinu. Iako prodavci znaju da je zakljuèenje kljuè prodaje,
èitavih 50% prodajnih razgovora se završi, a da prodavac nije
inicirao zapoèinjanje saradnje potpisivanjem zahtjeva,
potpisivanjem ugovora ili èak ni zakazivanjem narednog
sastanka.
6. Postprodaja
Sa zakljuèivanjem prodaje, saradnja sa klijentom je poèela!
Sada dobijamo šansu da ispunimo obeæanja data u prodajnom
procesu, da klijentu prodamo dodatne usluge, da provjeravamo
njegovo zadovoljstvo saradnjom sa nama, da preduprijedimo
eventualno nezadovoljstvo i napuštanje firme.
Pod postprodajom podrazumevamo:
Brigu o klijentima
Cross selling – unakrsna prodaja više proizvoda
Up selling – poveæanje volumena istog proizvoda
Savjeti za Vaš bolji biznis
25
?
a
j
i
a
n
n
ž
e
j
i
a
c
v
j
o
a
t
Zaš (ni)je n
e
o n a.
k
a
ik
p
ko n presku ....
a
k
a
žale jer je , cijen
o
t
u
a
s
g
n
e èe u uslu a, cije
s
i
j
c
i
o
en
zetn dati sv re: cij
u
d
Po u pro govo
o
g
mo staln
i
Sv
K
ao poduzetnik
poèetnik, a ako
se još bavite i
uslugama morat æete odrediti njihovu
cijenu. Kako? Kako odrediti cijenu tako da budete
u plusu, a da opet i dobijete posao? Nevjerojatno koliko
ljudi i dalje misli kako je cijena najvažnija. Meðutim
dovoljno je da pogledamo u vlastiti život i shvatit æemo da
sama cijena igra malu ulogu u odluèivanju. Uzmimo
primjer i pogledajmo što trenutno imamo na sebi od
odjeæe, obuæe, nakita i ostalih sitnica. Koju od tih stvari
smo kupili SAMO ZATO jer je bila najjeftinija? Ako ste žena
najvjerojatnije nemate niti jednu takvu stvar na sebi, a ako
ste muškarac možda su to èarape. Možda. Što nam to
govori? Da je za odluku o kupovini potrebno znatno više
informacija od same cijene.
Kako sve èešæe komuniciramo s poduzetnicima uviðamo
da su spremni platiti znatno više samo da konaèno riješe
svoje probleme. Niko ne traži najjeftiniju ponudu nego
traže rješenje svojih problema. A za dobro rješenje
spremno æe platiti više. I upravo je tu prilika za Vas da se
zaradi novac. Potrebno je biti “malo” bolji od ostalih i
ponuditi rješenje problema, a ne nižu cijenu. Malo se više
potruditi i uspjeh je gotovo zagarantovan. Jedini uslov je
naravno da uopæe postoji stvarna potreba (problem) za
uslugama koje nudite.
Ako se pitate zašto velike firme stalno angažiraju
druge velike firme i plaæaju ogromne novce za njihove
usluge kada znaju i za dosta drugih, manjih kompanija koje
bi to možda bolje odradile i sigurno znatno jeftinije. Jasno je
kada se radi o velikim poslovima za koje manje tvrtke
nemaju kapacitete, ali i za obiène stvari angažirati jako
skupe “brand” firme nema smisla. Meðutim, stvar je u tome
da je menadžere strah od pogrešne odluke i osjeæaju se
sigurnije potrošiti gomilu novaca na poznatu tvrtku. Ukoliko
se dogode problemi lakše æe se obraniti reèenicom: uzeo
sam najbolju firmu, umjesto: uzeo sam najjeftiniju. Upravo
tu je problem s manjim tvrtkama koje još nemaju izgraðeni
brand na tržištu. Ljudi se boje angažirati ih jer ne znaju što
mogu oèekivati. Na vama je da smanjite taj otpor i da na
primjer ponudite garanciju kvalitete za usluge koje æete
obaviti. Ponudite mjerljivi rezultat kojeg æete ispuniti, a u
protivnom vraæate sav ili dio novca.
Kada kao mlada tvrtka doðete na razgovor i kažu vam da ste
preskupi umjesto opravdavanja bolji je odgovor protu
pitanjem: U odnosu na što? Na druge usluge? Na
konkurenciju? Ukoliko zaista imaju ponudu druge tvrtke
koja je jeftinija od vaše zašto bi ipak trebali uzeti vas? Samo
vi znate odgovor na zadnje pitanje, ali ono što uvijek možete
reæi je kako ste primijetili da NE voze najjeftiniji automobil niti
nose najjeftinije odijelo, zašto bi se onda zadovoljili i
najjeftinijom uslugom?
www.imamnovac.com
Predstavljamo
28
“Fin-consult” d.o.o. Tuzla
Edukativno-konsultantska kuæa “Fin-consult” d.o.o. Tuzla ima uspješnih 5 godina od osnivanja i rada. Osnovna djelatnost firme je
pružanje usluga edukacije u raèunovodstvenoj profesiji i usluga poslovnog konsaltinga.
Ismet Kaliæ - direktor FIN Consult
S
jedište firme je u Tuzli sa
podružnicom u Brèko distriktu BiH.
Finconsult ima sedam zaposlenih u
stalnom radnom odnosu i oko èetrdeset
vanjskih saradnika i konsultanata,
univerzitetskih profesora i eksperta iz
prakse. Finconsult je prva i do sada jedina
kuæa u BiH, koja je uspjela objediniti i
uspješno realizirati set edukacija u
raèunovodstvenoj profesiji, i to:
Edukacije kandidata za sticanje
zvanja u raèunovodstvenoj
profesiji: certificirani
raèunovodstveni tehnièar
(CRT), certificirani raèunovoða
(CR) i ovlašteni revizor (OR).
Kontinuirana profesionalna
edukacija (KPE) certificiranih
raèunovodstvenih tehnièara,
certificiranih raèunovoða i
ovlaštenih revizora
Kurs knjogovodstva (kurs za
voðenje poslovnih knjiga na
Foto: AFP/File
raèunaru).
Finconsult u proteklih pet godina je postao
prepoznatljiv po uspješnosti u pružanju
usluga poslovnog konsaltinga:
raèunovodstveni, porezni, finansijski i
upravljaèki konsalting. Pored pružanja
usluga poslovnog konsaltinga uspješnim
firmama na podruèju TK i Brèko distrikta,
istièu se uspješno realizirani projekti
uvoðenja menadžment informacionog
sistema podržanim od TAM-BAS-a (EBRD)
najuspješnijim izvozno orjentiranim
firmama na TK. Finconsult je prva domaæa
konsultantska kuæa koja je realizirala
projekte za Vladu Brèko distrikta BiH, èime
smo pokazali da možemo uspješno
realizirati projekte i u javnom sektoru.
U cilju snažnijeg poticaja razvoja
raèunovodstvene profesije, kao jedna od
vodeæih edukativno-konsultantskih kuæa u
BiH, pokrenuli smo nauèno-struèni èasopis
pod nazivom „Poslovni konsultant“. Svrha
„Poslovnog konsultanta“ je pomoæ
jaèanju konkurentske pozicije naših
BiH kompanija, putem aktueliziranja
savremenih tema iz oblasti raèunovodstva,
finansija, revizije, menadžmenta, poreskih
propisa, regulative i standarda EU, te opæih
i specijalistièkih oblasti upravljanja i
poslovanja. Uredništvo èasopisa je
formirano na meðunarodnom nivou, dok je
u završnoj fazi procedura meðunarodne
indeksacije èasopisa u EBSCO Publishig
bazi akademskih èasopisa i publikacija
(Business Source Corporate).
Pitanja i odgovori vezano za
raèunovodstvenu profesiju
Na najèešæa pitanja koja su postavili
uèesnici na seminarima za raèunovoðe
koje su zajednièki implementirali ProCredit
Bank i FinConsult, odgovara Ismet Kaliæ
direktor FinConsult-a!
1. Ko sve mora podnijeti godišnju
poreznu prijavu za 2009. godinu?
Godišnju poreznu prijavu poreza na
dohodak moraju podnijeti fizièka lica koja
su u toku poreznog perioda ostvarila
prihode po ovim osnovama:
od nesamostalne djelatnosti (
plaæe, oporezive naknade plaæa, koristi i
dr.) ;
od obavljanja samostalne
djelatnosti (registrovane i neregistrovane)
obrta i djelatnosti srodnih obrtu, slobodnih
zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i
šumarstva, osim onih obveznika koji
shodno èlanu 31. Zakona o porezu na
dohodak odnosno èlanovima 49. i 50.
Pravilnika, porez na dohodak od
samostalne djelatnosti mogu plaæati u
paušalnom iznosu;
od obavljanja drugih samostalnih
djelatnosti iz èlana 12.,stav 4. Zakonanaknade po osnovu djelatnosti èlanova
predstavnièkih organa vlasti, èlanova
skupština i nadzornih odbora privrednih
subjekata, upravnih odbora, steèajnih
upravnika, sudija porotnika, kao i po
osnovu ugovora o djelu (rada u
komisijama, akviziteri, trgovaèki putnici,
sudski vještaci, sportske sudije i delegati i
druge povremene samostalne djelatnosti
koje se obavljaju uz neku osnovnu
Predstavljamo
29
polugodišnji period. Malo je vjerovatno da
æe porezni obveznik imati kreirane
poredbene izvještaje za neki drugi period
prethodne godine, kako bi se podaci iz istih
perioda mogli porediti. Ipak, ukoliko
porezni obveznik ima popunjen bilans
stanja i bilans uspjeha za prethodni i tekuæi
porezni period i ako postoje objektivni
razlozi i dokazi za smanjenje akontacije,
takvu prijavu trebalo bi prihvatiti.
4. Da li je otpis potraživanja bez
utuživanja porezno priznati
rashod?
samoatalnu i nesamostalnu djelatnost), te
po osnovu autorskih honorara koje
ostvaruju nauènici, umjetnici, novinari,
struènjaci, književnici i dr.;
od imovine i imovinskih prava,
osim sluèajeva iz èlana 32., stavovi 2, 3 i 4
kada se obustavljeni i plaæeni porez na
ostvareni prihod od imovine i imovinskih
prava u toku poreznog perioda smatra
konaènom obavezom i ne uraèunava se u
ukupan prihod na koji se utvrðuje ukupan
godišnji porez na dohodak.
2. Kako se vrši povrat više
uplaæenih poreza i doprinosa na
plaæu? Na èiji raèun æe se izvršiti
povrat više plaæenog poreza na
dohodak (poreznog obveznika ili
poslodavca-uplatioca) nakon
podnošene godišnje porezne
prijave?
Prema èlanu 69. stav 3. Pravilnika o
primjeni Zakona o porezu na dohodak,
povrat se vrši prema odredbama Zakona o
Poreznoj upravi, na osnovu zahtjeva
poreznog obveznika izvršit æe se povrat
preplaæenog iznosa i to u roku od 20 dana
od dana isteka roka za podnošenje
porezne prijave. Ovaj rok je preuzet iz
Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak
taj rok je za povrat poreza na dohodak za
2009. godinu produžen do konca 2010.
godine.
Foto: AFP/File
Procedure povrata, zavisno od budžetaproraèuna na koji je više ili pogrešno
uplaæena porezna obaveza regulirane su
federalnim, odnosno kantonalnim
propisima, tj. odgovarajuæim pravilnicima
o tome koje sve radnje treba da preduzme
stranka da ostvari pravo na povrat, a ove
odredbe nisu promijenjene, postoje od
ranije i po njima je trebalo da postupate
kao i do sada. Konkretno, porez na
dohodak se uplaæuje na kantonalne
budžete, te æe se i povrat vršiti u skladu sa
kantonalnim propisima – procedurama za
povrat.
U nadležnosti Porezne uprave je
donošenje rješenja o utvrðivanju više
uplaæenih prihoda, na osnovu potrebne
dokumentacije i evidencija o svim
potrebnim podacima i to što je moguæe prije
nakon podnesenog zahtjeva poreznog
obveznika, odnosno isteka roka za
podnošenje porezne prijave, zbog roka od
20 dana propisanog u Zakonu o Poreznoj
upravi Federacije BiH i Zakonu o porezu na
dohodak. Porezna uprava Federacije BiH
rješenje dostavlja na nadležno postupanje
ovlaštenom ministarstvu finansija –
federalnom ili kantonalnom (zavisno od
toga gdje se porez uplaæuje – federalni ili
kantonalni budžet), odnosno, u sluèaju
preplaæenog ili pogrešno uplaæenog iznosa
doprinosa nadležnom zavodu osiguranja,
koji donose rješenje o odobravanju povrata
i izdaje nalog za povrat sredstava na teret
odnosnog budžeta-proraèuna. Povrat više
plaæenog poreza na dohodak, nakon
provedene porezne procedure, treba
izvršiti na raèun poreznog obveznika.
3. Kojim periodiènim izvještajima
porezni obveznik može tražiti
smanjenje akontacije poreza na
dobit? Da li samo po
šestomjeseènom
raèunovodstvenom izvještaju,
kvartalnom ili za drugi period?
Shodno èlanu 43. stav 1. Pravilnika o
primjeni Zakona o porezu na dobit, ako se
radi o znatnijem padu poduzetnièke
aktivnosti u tekuæoj godini u odnosu na
prethodnu godinu, obveznik dostavlja
finansijske izvještaje za protekli i tekuæi
porezni period (bilans stanja i bilans
uspjeha), kao i druge relevantne dokaze uz
svoj zahtjev. Striktna obaveza predaje
finansijskih izvještaja postoji samo za
kalendarsku godinu. Meðutim, veæina
poreznih obveznika prijave predaje i za
Prema èlanu 14. stav 2. Zakona,
potraživanja se smatraju sumnjivim i
spornim: ako nisu naplaæena u roku 12
mjeseci od datuma dospijeæa, ukoliko je
obveznik utužio takvo potraživanje ili
podnio zahtjev za izvršenje nadležnom
sudu, ako je pokrenut postupak prinudne
naplate, ako su ta potraživanja prijavljena u
steèajnom postupku nad dužnikom, i ako je
postignut sporazum sa dužnikom u
postupku steèaja ili likvidacije.
Prema èlanu 14. Pravilnika, sumnjiva i
sporna potraživanja priznaju se kao
porezno dopustiv rashod u poreznom
bilansu ako je obveznik poreza preduzeo
bar jednu od mjera propisanih u èlanu 14.
Zakona.
Po ovom pitanju postoji utvrðen Stav
Ministarstva finanansija iz kojeg proizilazi
da ako je preduzeta bilo koja od mjera
nabrojanih u Zakonu, dovoljna je da se
otpis sumnjivih i spornih potraživanja
prizna kao porezno dopustiv rashod. Po
istom Stavu dovoljan uslov je i protekli
period od 12 mjeseci. To znaèi da porezni
obveznik može, na osnovu tužbe da otpiše
sumnjivo i sporno potraživanje i prije roka
od godine dana ili obratno – nakon godine
dana i bez tužbe da otpiše takvo
potraživanje.
5. Šta je dokaz rezidentnom
obvezniku poreza na dobit
Federacije o plaæanom porezu na
dobit u Republici Srpskoj i BD
BiH?
Prema èlanovima 35. i 36. Zakona o porezu
na dobit, rezidentu se umanjuje obraèunati
i plaæeni porez na dobit u RS i BD, a isti je
dužan da podnese dokaze o visini dobiti i
plaæenom porezu nerezidentne poslovne
jedinice. Shodno èlanu 29. Pravilnika,
umanjenje se priznaje na osnovu bilansa
uspjeha i poreznog bilansa koje su te
poslovne jedinice predale i ovjerile kod
nadležnog poreznog organa RS i BD.
Prema tome, dokazi o visini utvrðenog
poreza na dobit u RS i BD i plaæanju poreza
na dobit su: bilans uspjeha i poreznog
bilansa ovjereni od strane Poreznih uprava
RS i BD i uplatnica o plaæenom porezu na
dobit.
Poslovna tehnologija
30
Novost iz Applea:
Ureðaj iKey koji æe zamijeniti hrpu kljuèeva koje nosite
Kompanija Apple objavila je kako planira zamijeniti tradicionalne kljuèeve novom
visokotehnološkom alternativom.
Tehnologija nazvana iKey još je u razvoju, a zahvaljujuæi njoj korisnici više neæe
morati nositi hrpu kljuèeva veæ æe samo jednim elektronièkim ureðajem moæi
otkljuèati vrata automobila, ulazna vrata stana ili pak ureda.
Informacije o novom tehnološkom dostignuæu Applea obznanjene su u javnosti
nakon što je kompanija prijavila svoj patent navodeæi kako bi veæ sljedeæa
generacija iPhonea mogla sadržavati i ovaj ureðaj.
“Ureðaj može komunicirati sa vanjskim ureðajem za otvaranje brava. Za primjer,
ovaj ureðaj bi mogao biti model iPhonea“, navodi se u prijavi za patent koju je
Apple podnio amerièkom uredu za patente.
“Vanjski ureðaj može biti bilo koji odgovarajuæi elektronièki ureðaj kao što je prenosivi media player ili elektronska brava pomoæu koje se
mogu otvoriti vrata kuæe, auta ili bilo kojeg drugog prostora“, navedeno je dalje u prijavi patenta.
Ikey koristi sliènu tehnologiju kao i kartice za pristup, a Apple se nada da æe ovaj ureðaj zamijeniti i hrpu kljuèeva koje ljudi nose, ali i
kartice za pristup koje danas uglavnom koriste veæe firme, objavio je Daily Telegraph
www.sarajevo-x.com
Istraživanje
Rok trajanja laptopa je tri godine
Veæina prijenosnika æe u razdoblju od tri godine nakon kupovine prestati raditi, pokazalo je
istraživanje tvrtke SquareTrade. Tvrtka SquareTrade analizirala je više od 30.000 novih laptopa
devet razlièitih proizvoðaèa. Pokazalo se da u prosjeku 31 posto njih potpuno zakaže za manje od tri
godine nakon kupovine, bez obzira na to je li uzrok otkazivanja kvar (u 20,4% sluèajeva) ili sluèajno
ošteæenje (10,6%). Istraživanje je takoðer pokazalo da su Asus i Toshiba najpouzdaniji brandovi
kada je rijeè o laptopima. SquareTrade smatra da je visoki postotak kvarova velik zbog izuzetno
sofisticiranih mehanièkih dijelova i "delikatnih" elektronièkih komponenti koji se ugraðuju u laptope.
www.sarajevo-x.com
Direktna konkurencija Microsoft Officeu
Predstavljeni Google Docs za poslovne ljude
Google je pred èetristo direktora velikih amerièkih komapanija predstavio dotjeranu verziju
Google Docsa namijenjenu poslovnim ljudima na eventu nazvanom Google Atmosphere 2010.
Novi Google Docs trenutno nudi bolje opcije od svog konkurentskog softvera. Meðu ostalim,
nudi moguænost istovremenog rada 50 korisnika na istom dokumentu.
Ureðivaè teksta i tablica imaju nove moguænosti i rade brže nego prije, a dokumenti se
sinhroniziraju svakih par sekundi kako bi omoguæili nesmetan paralelan rad mnoštvu autora.
Osim toga, Google je dodao alat nalik Microsoft Paintu za jednostavnu obradu fotografija.
Microsoft i IBM reagirali su istog trena na novi softver kralja tražilica i najavili sudjelovanje u
nastojanju da korisnici prigrle raèunarstvo "u oblaku". Korištenje interneta za pristup softveru
koji se izvršava na udaljenom raèunaru nije ništa novo, no Microsoft, IBM, Cisco i Google žele da korporacije koriste njihove programe
za kolaborativne poslovne projekte. To znaèi da æe imati pristup osjetljivim podacima kompanija. Nedavno istraživanje pokazalo je da
87% zaposlenika velikih kompanija koristi e-mail, no samo 24% njih koristi stranice za dijeljenje dokumenata. Korištenje takvih stranica
olakšalo bi rad timovima èiji se èlanovi ne nalaze na istom mjestu, što je danas èesta pojava, pogotovo u IT tvrtkama.
www.tehnoklik.hr
Poslovni stil
31
Nosite ono s èime se znate nositi
"Svi smo mi poruke i svako je poruka za sebe bez obzira na medij koji odabere.”
ada pripremamo važnu
prezentaciju, poèinjemo s
pripremama nekoliko sedmica, a
ponekad i nekoliko mjeseci ranije. Glavni
prioriteti su nam priprema same teme,
naèin izlaganja, oprema, itd. No, jedan od
osnovnih segmenata vlastitog
samopouzdanja (uz ZNANJE!) je – naš
izgled.
K
Proèitajte ove savjete:
NE kupujte odjeæu na dan/ niti dan prije.
Sve što vam je potrebno veæ posjedujete.
Izgubit æete vrijeme i dragocjene živce
tražeæi spas u novom komadu odjeæe. Iako
ste neko odijelo ili haljinu veæ nekoliko puta
odjenuli, ako se u tome dobro osjeæate, a
komplimente su vam veæ i prije udijelili,
nema razloga da tu uspješnicu ne ponovite.
Istraživanja su nam pokazala da se 50%
uticaja prilikom izlaganja zasniva na
izgledu, iduæih 40% na osobnom
samopouzdanju, a 10% na onome što u
tom trenutku govorite. Isto tako, èinjenica
je da ne postoji komunikacijsko držanje
bez mane. Zato budite najbolji u vlastitom
izdanju jer vas niko ne može odglumiti
bolje od vas samih.
NE idite na poludnevno kampovanje kod
frizera.
Kosa je jedan od najjaèih aduta svake žene.
Briga o kosi je važna. No, šišanje i farbanje
kose ostavite za dane kada æete imati više
vremena. Radite li to dan prije važnog
dogaðaja, vjerojatno æe siroti frizer istrpiti
vaše napade živaca jer se sve radi u zadnji
tren. Umjesto toga: kljuène rijeèi su èista i
fenirana kosa.
Žene su sklone pribjegavanju rješavanja
vizualnog identiteta u zadnji èas.
Funkcionisanje pod stresom, posebno
kada je o izgledu rijeè, može rezultirati
lošim idejnim rješenjima. A kada se ne
osjeæamo dobro u vlastitoj koži, ne
možemo uspostaviti dobar kontakt s
ljudima koji nas slušaju. Nasuprot tome,
kada smo dobro pripremljeni u svim
segmentima, publici koja nas sluša
možemo prenijeti pozitivnu emociju kroz
prezentaciju materijala. Izgledajte dobro i
osjeæat æete se odlièno na dan velike
prezentacije.
NE pribjegavajte promjeni imidža.
Veliki projekti su prilika da pokažete svoje
novo "ja", korak naprijed u vašoj karijeri koji
ste napravili. Ako se ne radi o vjenèanju, i to
vašem, nema nikakve potrebe za
ekstremnim promjenama imidža pred
važan dogaðaj. Na primjer, ako u
svakodnevnom životu nemate izrazito
valovitu kosu, nemojte se baš sada odluèiti
na izgled Julije Roberts. To iznenaðenje
ostavite za proslavu Nove godine ili neki
drugi dogaðaj.
NE nosite vrtoglavo visoke pete.
Naravno, ovo pravilo ne vrijedi ukoliko ste u
njima svakodnevno i sasvim vam je
svejedno nosite li petu od 15 centimetara ili
ravnu cipelu. Ako za vrijeme prezentacije
stojite (što je poželjno) ili vam je tlo po kojem
æete hodati nepoznato, budite oprezni.
Bolje je biti bliže tlu nego oblacima!
NE nosite odjeæu koja vas stišæe.
To je najèešæe sluèaj sa èarapama s previše
"dena". U želji za vitkim, definiranim
izgledom u lijepoj èarapi koja oblikuje nogu,
možete ostati bez zraka, posebice ako
spadate u kategoriju "tremašica".
NE zaboravite boèicu vode za vrijeme
prezentacije.
Jedna od pojava koja se manifestira kod
treme prije prezentacije je osjeæaj suhoæe u
ustima. Neæe vam ništa pomoæi ako
popijete litru vode prije – dapaèe, uza sve
nuspojave treme, doæi æete i u situaciju da
æete morati na toalet upravo za vrijeme
govora. Stoga neka voda bude kraj vas
tokom prezentacije, kako biste mogli otpiti
gutljaj kad je najpotrebnije.
www.net.hr
Sajmovi
ProCredit bank na
6. Sajmu privrede Biznis 2010. Tešanj
U Sportsko-rekreativnom centru u Tešnju održan je Sajam
privrede Biznis 2010. Sajam su ovorili premijer ZDK Miralem
Galijaševiæ i Opæinski naèelnik Fuad Šišiæ. U svom obraæanju
Opæinski naèelnik je posebno naglasio visok stepen znanja i
vještina, te inovativnost i poduzetnost tešanjskih privrednika
kao važan preduslov za pozicioniranje na tržištu. Na 6. Sajmu
privrede Biznis 2010. izlagalo je 113 domaæih izlagaèa i devet
firmi sa inostranim kapitalom. ProCredit Bank je bila uèesnik
sajma u cilju ostvarivanja kontakata i produbljivanja saradnje
sa malim preduzeæima koja izlažu na sajmu.
32
Najavljujemo sajmove:
02 – 06.06.2010
Meðunarodni sajam nomješataja „SAN“
Banja Luka
Organizator:
BANJA LUKA FAIR LTD.
Adresa: Pilanska bb, 78 000 Banja Luka,
Telefon/Fax: 00 387 51 333 200; 333 223;
E-mail: [email protected]
Website: www.banjalukafair.com
02 – 05.09.2010
8. Meðunarodni sajam ekologije - EKOBIS 2010
Gradska otoka Bihaæ
Organizator:
Unsko-sanski kanton – Privredna komora
Adresa: Trg Maršala Tita bb, 77 000 Bihac,
Telefon/Fax: 00 387 37 227 762; 00 387 37 228 304;
E-mail: [email protected]
Website: www.pkusk.com.ba
08 – 12.09.2010
Meðunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije
AGROS
Banka Luka
Organizator:
BANJA LUKA FAIR LTD.
Adresa: Pilanska bb, 78 000 Banja Luka,
Telefon/Fax: 00 387 51 333 200; 333 223;
E-mail: [email protected]
Website: www.banjalukafair.com
15 – 19.09.2010
Meðunarodni sajam šljive
Gradaèac
Organizator:
„Gradaèac Fair“ Ltd.
Adresa: H. K. Gradašèeviæa 57, 76 250 Gradaèac,
Telefon/Fax: 00 387 35 817 133, 817 440; 00 387 35 817 460
E-mail: [email protected]
Website: www.gradacackisajam.com.ba
16 – 19.09.2010
9. meðunarodni sajam agrikulture „INTERAGRO 2010“
Agrotrade center „Knez Ivo od Semberije“, Bijeljina
Organizator:
„GRAD“
Adresa: Miloša Crnjanskog 38, 76 300 Bijeljina,
Telefon/Fax: 00 387 55 203 403; 00 387 55 203 321
E-mail: [email protected]
Website: www.bnfair.com
Izdvajamo
33
ProCredit Bank ponudila
kredite za trajna obrtna
sredstva
ProCredit Bank je veæ dvanaestu godinu usmjerena na pružanje
bankarskih usluga malim i srednjim preduzeæima, vjerujuæi da su
ona kljuèni pokretaè razvoja privrede u našoj zemlji. S tim u vezi,
ProCredit Bank nastoji privrednicima pružiti adekvatan tretman,
te njima prilagoðene bankarske usluge
„Cilj nam je da strategijom poslovanja koja se fokusira na
privrednike ojaèamo svoju usmjerenost na mala i srednja
preduzeæa u zemlji. Jasno je da ova preduzeæa trebaju pouzdanu, transparentnu partner banku koja može na fleksibilan naèin
odgovoriti na potrebe finansiranja i u otežanim uslovima na tržištu“, izjavio je Frieder Woehrmann, direktor ProCredit Bank.
Svjesni da potrebe privrednika za trajnim obrtnim sredstvima èesto prevazilaze rok kratkoroènih kredita, ProCredit Bank je ponudila
kredit za trajna obrtna sredstva po vrlo povoljnim uslovima, sa rokom otplate od 36 do 60 mjeseci. Varijabilna kamatna stopa za
vrijeme trajanja ponude, taènije do 31.07. ove godine, iznosi veæ od 7,75% (EKS 8,61%).
ProCredit Bank je u prva èetiri mjeseca ove godine plasirala preko 30 miliona KM privrednicima. Nivo isplata kredita u iznosima
preko 20.000 KM se poveæao za oko 20% u odnosu na zadnji kvartal 2009. godine. Samo u ovoj godini banka je ponudila tri nova
proizvoda u skladu sa potrebama malih i srednjih preduzeæa. Uz to, ProCredit Bank privrednicima nudi poslovne pakete, kredite za
investicije kao što je npr. renoviranje, nadogradnja i kupovina poslovnih prostora, te sve ostale usluge neophodne za svako
poslovanje.
Kako bi privrednicima pružili adekvatnu podršku, ProCredit Bank je otvorila i Biznis centre u Sarajevu, Ilidži, Mostaru, Tuzli i Banja
Luci. Kako su Biznis centri posveæeni iskljuèivo malim i srednjim preduzeæima, privrednici na jednom mjestu imaju pristup svim
bankarskim uslugama neophodnim za njihovo poslovanje. „U Biznis centrima osiguravamo individualan pristup i pružamo potrebno
savjetovanje svakom klijentu. Nadam se da su Biznis centri ugodno mjesto u kojem mala i srednja preduzeæa mogu završavati
svoje svakodnevno poslovanje s bankom,“ zakljuèio je Woehrmann.
Posjetite Biznis centre ProCredit Bank u
Sarajevu, Ilidži, Banja Luci, Mostaru i Tuzli!
Banja Luka
Business Center
Ilidža
Business center
Mostar
Business Center
Sarajevo
Business Center
Tuzla
Business Center
Kralja Petra I
Karaðorðeviãa 91
Hrasnièka cesta 4
Biskupa Èule bb
Topal Osman paše 32
Bulevar 15. maja bb
Tel. +387 33 771 130
Fax +387 33 771 131
Tel. +387 36 449 720
Fax +387 36 449 729
Tel. +387 33 561 981
Fax +387 33 232 174
Tel. +397 35 319 800
Fax +397 35 319 801
Tel. +387 51 229 340
Fax +387 51 229 373
Svijet poslovne knjige!
34
Preporucujemo:
Mali divovi - Tvrtke koje su odluèile biti sjajne, a ne velike
Autor: Bo Burlingham
O knjizi:
U Malim divovima detaljno je opisano 14 privatnih tvrtki koje su odluèile "biti sjajne, a ne velike" a
sve one, primjeæuje autor, imaju neka zajednièka obilježja. Za poèetak, sve su èvrsto odluèile biti
najbolje u onome što rade; trude se stvoriti sjajno mjesto za rad, pružati izvanrednu uslugu
potrošaèima, imati izvrsne odnose sa svojim dobavljaèima, davati velik doprinos zajednici u
kojoj žive i rade te pronaæi sjajan naèin kako æe živjeti. Uz to, nauèili su da, ako žele briljirati u
svemu tome, u mnogim sluèajevima moraju uvelike ogranièiti velièinu i brzinu svojega rasta.
Bogatstvo koje stvaraju, iako znatno, samo je nusproizvod uspjeha na tim drugim podruèjima.
KAKO STVORITI USPJEŠNU PRODAJU
Autor: Robert J. Calvin
O knjizi:
Knjiga Kako stvoriti uspješnu prodaju (izvorni naslov: Sales Management), autora Roberta J.
Calvina, svjetski je poznati udžbenik namijenjen poslodavcima i prodajnom menadžmentu u
stvaranju uspješnih prodajnih struènjaka i timova. To je poslovni proces koji ukljuèuje uèenje i
svladavanje prodajnih vještina, tehnika i kanala, odabir najkvalitetnijih prodavaèa i njihovo
zadržavanje u vašoj kompaniji, te motiviranje prodajnog osoblja kroz plaæe, bonuse, provizije,
naknade i druge savremene oblike nagraðivanja.
Korisne Web stranice:
www.igabih.com
Informacije o bonitetu kompanija - factoring
Investment Guarantee Agency
www.bhepa.ba
Baze bh. kompanija
Registar izvoznika
www.fipa.gov.ba
Registracija strane firme / investicije
Agencija za promociju stranih ulaganja (FIPA)
www.uino.gov.ba
Carinska tarifa
ZA MALA I SREDNJA PREDUZE]A
Biznis je za nas partnerstvo, a na{ cilj je prepoznati potrebe na{ih
dugogodi{njih partnera. ProBiznis paket usluga za mala i srednja
preduze}a, uz profesionalnu i Vama prilago|enu uslugu, sadr`i sve {to
Va{ biznis treba!

Poslovni Svijet JUNI ZA WEB

Ovdje - ProCredit Bank

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA .

Poslovni Svijet MAJ 2012

SVETO IME - fra Drago Ljevar

iii. ponašanje wipos kase nakon nadogradnje

pravilnik kase uzajamne pomoći srhca - SRHCA

„K A S A“

KO NIJE OBAVEZAN DA IMA FISKALNI UREĐAJ

Sigurnost

Nebo - Zarez

Katalog parkirnih sustava sa naplatom

Broj 4., nedjelja, od 08. do 21.10.

Dragi prijatelji Calivite,

Ostariti u Švicarskoj

Tunjić PVC program

KONTROLA I ODGOVORNOST U POSLOVANJU BANAKA