close

Enter

Log in using OpenID

24. rujna 2014. Priopćenje Komisije HBK Iustitia et pax Biskupi

embedDownload
38/2014
24. rujna 2014.
Priopæenje Komisije HBK Iustitia et pax
Biskupi odbacuju moguænost stavljanja moratorija na
referendume u Republici Hrvatskoj jer bi to znaèilo
suspenziju demokratskog politièkog ureðenja; oèekuju
da se hrvatske vlasti zauzmu da Hrvati u Srbiji imaju
sva ljudska i manjinska prava kao Srbi u Republici
Hrvatskoj te od svih, a osobito od nositelja vlasti, traže
da promièu neovisnost, slobodu i odgovornost javnih i
privatnih medija
Izjava biskupa Vlade Košiæa
Iz sve duše prosvjedujem protiv odluke o zatvaranju
sisaèke Rafinerije, apeliram na odgovorne da se
odupru pritiscima i obrane ne samo naš grad Sisak
nego i Hrvatsku i naše ljude, osobito radnike i njihove
obitelji te spase buduænost za koju su se s ljubavlju
žrtvovali toliki naraštaji najboljih hrvatskih ljudi
Novi nadbiskup Chicaga Blase J. Cupich hrvatskog
je podrijetla
Hrvatska zajednica u Chicagu je oduševljena, istièe
kustos hrvatskih franjevaca za Ameriku i Kanadu fra
Jozo Grbeš
Papa u Albaniji
U svom èetvrtom meðunarodnom putovanju, prvom
nekoj europskoj zemlji, papa Franjo ohrabrio je vjeru i
nadu Crkve i naroda u Albaniji, podsjeæajuæi ih na
njihovu muèenièku prošlost i hvaleæi suživot razlièitih
vjerskih zajednica kao primjer za Europu i svijet
Domovinske vijesti
Karitativno djelovanje danas
Godišnja skupština sveæenika Dubrovaèke biskupije
Godišnja skupština sveæenika Hvarske biskupije
Obljetnica smrti biskupa Sreæka Badurine
Biskup Štambuk: Dajmo važnost župnom vjeronauku
Svjetovni franjevci u demokratskom društvu
Blagoslov crkve Hrvatskih muèenika u Èavoglavama
Vjernici Zadarske nadbiskupe hodoèastili u Mariju Bistricu
Završeni jubilarni 30. redovnièki dani u Zagrebu
Proslavljena 200. obljetnica crkve u Raèinovcima
Nuncij D'Errico slavio misu u Velikom Trgovišæu
Prvi susret obitelji Splitsko-makarske nadbiskupije
Dvostruki jubilej u Moravèu
Sveèanost prijenosa moæi sv. Šimuna iz Zadra u Jastrebarsko
Crkva u Hrvata
Ðakonsko reðenje isusovca Ante Topiæa
Papa Franjo – ohrabrenje i izazov za teologiju i pastoral u Istoènoj i
Srednjoj Europi
U Subotici održan festival duhovnih pjesama
Sveæenik iz Dubrovnika na misi s Papom u Tirani
Inozemne vijesti
Šesta sjednica Vijeæa kardinala
Škotski katolièki biskupi pozivaju na jedinstvo i suradnju
Australski biskupi oštro protiv zloporaba u sportu
Papa Franjo imenovao rektora HKS-a dr. Tanjiæa èlanom
Meðunarodne teološke komisije
Prilog dokumenti
Katolicitet i apostolstvo Crkve
Molitva pape Franje Svetoj obitelji za Sinodu
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Rovinj proslavio svoju zaštitnicu
Umirovljeni biskup Ivan Milovan proslavio zlatni sveæenièki
jubilej u župi gdje je pastoralno djelovao više od tri
desetljeæa, prije preuzimanja biskupske službe
Rovinj, 16.9.2014. (IKA) - Rovinj je 16. rujna proslavio
svoju nebesku zaštitnicu, sv. Eufemiju, kada se ujedno slavi i
Dan grada.
Središnje sveèano koncelebrirano misno slavlje u župnoj
crkvi Sv. Eufemije predvodio je umirovljeni biskup Ivan
Milovan, zajedno sa splitsko-makarskim nadbiskupom
Marinom Barišiæem, mjesnim ordinarijem Draženom
Kutlešom te èetrdesetak sveæenika. Ove je godine blagdan
proslavljen u posebno sveèanom ozraèju jer je mons.
Milovan ujedno proslavio svoj zlatni sveæenièki jubilej u
župi gdje je pastoralno djelovao više od tri desetljeæa, prije
preuzimanja biskupske službe. Osim toga, na sveèanosti su
sudjelovali i sudionici susreta animatora za duhovna zvanja
nad/biskupijskih i redovnièkih zajednica koji je u
organizaciji Vijeæa za sjemeništa i duhovna zvanja Hrvatske
biskupske konferencije održan u Biskupijskom pastoralnom
centru "Emaus" u Novigradu. Mons. Kutleša istaknuo je
posebnu povezanost Rovinja sa Splitom preko svojih
nebeskih zaštitnika, naime, i sv. Eufemija i sv. Duje,
zaštitnik Splita, položili su svoj život za vjeru iste godine,
304. za vrijeme progona cara Dioklecijana. Poput valovlja na
kojem je Eufemijin sarkofag doplovio do rovinjske obale,
jednako tako do nas dopire val milosrdne ljubavi Božje, i ta
Ljubav želi u srce svakoga èovjeka unijeti poruku da je
Božji. Vrlo èesto èovjek se udalji od sebe, od svoga srca, no
Bog nas želi vratiti nama samima, bližnjima i sebi. U svijetu
koji se gradi na sebiènosti i nepravdi potrebno je osluškivati
kako bi osjetili taj milosni val Božje ljubavi, te da bi nam,
kao i Eufemiji, bio važniji Božji poziv nego "dekret cara",
rekao je nadbiskup Barišiæ.
Eufemija, što na grèkom jeziku znaèi "dobro govoriti",
zasigurno je drugima govorila dobro, a i živjela je takvim
životom da se o njoj moglo govoriti dobro. Eufemija je bila
mlada svjedokinja kršæanske nade. I danas ima takvih
mladih koji poput Eufemije žive kršæansku nadu. Toj
mladeži treba dati povjerenje i dopustiti da svijetu prièaju
o boljoj buduænosti i da je stvaraju, da tu nadu uprisutnjuju
ovdje u našoj sadašnjosti. Meðu nama ima Eufemija koje
trebamo uvažiti i s njima graditi bolje sutra, naglasio je
propovjednik.
U kontekstu rada Vijeæa za duhovna zvanja na èijem je èelu,
nadbiskup je istaknuo opasnost da poziv koji mladi osjeæaju
bude ugušen strahovima starijih. Jednako tako opasno je
imati kljuènu ulogu u radu s mladima ukoliko smo hladni.
Na kraju je propovjednik zazvao zagovor svete muèenice
Eufemije da mladost bude ta prethodnica koja æe nam prièati
o buduænosti i hrabriti nas da odgovorimo na Božji poziv,
jer, za Boga nitko nije anoniman.
Završne zahvale i èestitanje župnika uime župe izrekao je
župnik i dekan preè. Milan Zgrabliæ. Sveèanost je završena
blagoslovom sa svetièinim relikvijama, te ophodom vjernika
oko sarkofaga.
Misno slavlje pjevanjem su popratili pjevaèi Zbora župe sv.
Blaža iz Zagreba pod ravnanjem Ronija Brausa. Tijekom
dana u župnoj je crkvi bilo više misnih slavlja, a posebno su
sveèane bile misa na talijanskom jeziku te misa poldanica
koje je ove godine predvodio preè. Rudi Koraca, župnik iz
Umaga, ovogodišnji zlatomisnik koji je dugo godina bio
župnik u susjednoj župi Bale.
2
24. rujna 2014. broj 38/2014
Posljednji ispraæaj don Emila Bilavera
Nadbiskup Puljiæ uime don Emila zamolio oproštenje zbog
"nesmotrenog", "ludog" èina koji je poèinio
Škabrnja, 16.9.2014. (IKA) - Više tisuæa vjernika iz cijele
Zadarske nadbiskupije i drugih dijelova Hrvatske, stotinu
sveæenika iz mjesne Crkve i drugih biskupija, ispratilo je u
utorak 16. rujna, don Emila Bilavera, sveæenika Zadarske
nadbiskupije, u njegovoj rodnoj župi Uznesenja BDM u
Škabrnji. Misu zadušnicu u župnoj crkvi, sprovodne obrede i
pokop na groblju sv. Luke u Škabrnji, predvodio je zadarski
nadbiskup Želimir Puljiæ. "Dopala me teška dužnost oprostiti
se od sveæenika don Emila i biti navjestiteljem Božje nade i
utjehe. A u isto vrijeme, na rastanku od njegovih zemnih
ostataka, biti prijenosnikom i tumaèem njegove poruke bez
oporuke. Moram vam priznati, braæo i sestre, kako se kao
njegov nadbiskup osjeæam žalosno i nemoæno. Žalostan sam
i potresen poput njegove mame Ljubice, brata i sestara
kojima izražavam blizinu i duboko suosjeæanje. Osjeæam se i
ljudski nemoæno poput pisca knjige Tužaljki iz koje smo èuli
odlomak", rekao je nadbiskup Puljiæ u homiliji, u
potresenosti drhtavog glasa do suza.
Pouzdajuæi se u Božje milosrðe, nadbiskup se okupljenima
obratio uime don Emila koji je, rekao je, na putu prema
Božjem sudištu. "Obraæam vam se i molim vas u njegovo
ime: Oprostite mu. Prenosim zamuckujuæi tu njegovu žarku
molbu prije nego doðe pred lice Svevišnjega. Oprosti, draga
moja majko Ljubice, za pretešku bol koju sam ti nanio
svojim nesmotrenim èinom. Oprostite mi drage moje sestre,
brate, rodbino i prijatelji. Oprostite mi, oèe Nadbiskupe i
kolege sveæenici, što sam svojom posveæenom rukom uèinio
što nisam smio. Oprostite, dragi vjernici, koje sam hranio
Božjom Rijeèju i tijelom njegovim, što sam vas ovim ludim
èinom sablaznio i možda u vjeri pokolebao. Sve vas još
jednom usrdno molim: Oprostite, ako možete. Ponavljam,
oprostite, jer mi je vaše oproštenje nužno za vjeèno
spasenje", rekao je mons. Puljiæ, nastavivši: "Dragi don
Emile. Šutnja i potresenost okupljene zajednice pozitivan je
odgovor na tvoj vapaj. Na posljednjem ispraæaju u tvojoj
rodnoj župi od srca ti praštamo. I dok ti pružamo ruku
pomirnicu, molimo i tvoje oproštenje, te svi upuæujemo
žarku molitvu Svemoguæemu nek ti iskaže svoje obilno
milosrðe", rekao je mons. Puljiæ. Izrazio je žaljenje koje
dijeli s njegovom rodbinom, rodnom župom, vjernicima
Bibinja gdje je posljednje dvije godine djelovao i drugih
župa gdje je služio: Kali, Kukljica, Obrovac, Medviða,
Puntamika u Zadru. "Bogu zahvaljujemo za sve dobro što je
za svog sveæenièkog života uèinio i njegovu dušu toplo
preporuèujem Božjem milosrðu. Neka mu naše molitve
pomognu da ga Svemoguæi pridruži uskrsnuæu Krista
Gospodina. Molimo Svemoguæega da privede don Emila u
prostranstva gdje tuge ni boli više neæe biti, nego mir i radost
u Gospodinu", rekao je mons. Puljiæ.
Uime sveæenika, na groblju se od don Emila oprostio don
Zdenko Dundoviæ, župnik Zemunika.
Don Emil je roðen u Škabrnji 13. listopada 1966. g., u
obitelji Nikole i Ljubice Bilaver r. Rogiæ, koji su roditelji još
jednog sina i èetiri kæeri. Don Emilova sestra Milka je
redovnica karmeliæanki Božanskog Srca Isusova, te su
redovnice te zajednice u velikom broju bile na sprovodu, kao
i sestre drugih redovnièkih zajednica. Don Emil je u nedjelju
14. rujna hicem iz pištolja u svojoj rodnoj kuæi u Škabrnji
sebi oduzeo život. Don Emil je bio višegodišnji povjerenik
Zadarske nadbiskupije za pastoral obitelji i voditelj
ika
zaruènièkih teèajeva na Puntamici. Puno je pridonio u
organizaciji meðunarodnog kongresa Humanae vitae 2008.
g. u Zadru, koji je u suorganizaciji Ureda HBK za obitelj
okupio mnoge zainteresirane o temi življenja ljudske
spolnosti u svjetlu nauka Crkve. Bio je angažiran i u
organizaciji odlaska vjernika Zadarske nadbiskupije na
susret s papom Benediktom XVI. u Zagrebu 2011. g. Don
Emil je u ratno doba, kao župnik u Kalima i Kukljici, bio
zauzet u pružanju pomoæi hrvatskim braniteljima i
ugroženim ljudima. Duhom zajedništva podržavao je
nadbiskupijske inicijative i u njima rado sudjelovao.
Njegova druželjubiva i društvena narav poznata je u svim
župama gdje je nastojao obradovati najmlaðe za blagdana,
osobitu pažnju iskazivao je i župnom zboru. Na Puntamici je
kao župnik postavio kip bl. Alojzija Stepinca po kojem je
nazvan i trg ispred te crkve u kojoj se zauzeo i za
postavljanje vitraja na 20 stakala crkve koju je uredio i u
njenim drugim materijalnim potrebama, sanirajuæi nastala
ošteæenja. Podržavao je potrebe misionara fra Ilije Barišiæa i
djece u misiji u Kongu, animirajuæi župljane na kumstva te
je Puntamika brojem dobroèinitelja meðu najbrojnijima koji
pomažu školovanje djece u Kongu. Mislio je i na prognane
Banjoluèane koji nastanjuju njegovu bivšu župu Puntamika
te ih je ohrabrio i gostovanjem pomoænog banjoluèkog
biskupa Marka Semrena, kao i na albanske obitelji koje žive
na Puntamici te se svake posljednje nedjelje u mjesecu u toj
crkvi s drugim Albancima iz nadbiskupije okupljaju na misi.
Don Emil je rado suraðivao s laicima i podržavao djelovanje
crkvenih pokreta i udruga.
Susret dekana Rijeèke nadbiskupije
Rijeka, 16.9.2014. (IKA) - U Nadbiskupijskom ordinarijatu
u Rijeci pod predsjedanjem rijeèkog nadbiskupa Ivana
Devèiæa održan je 16. rujna sastanak dekana Rijeèke
nadbiskupije. Tema sastanka bila je Godina obitelji u
Rijeèkoj nadbiskupiji koja je otvorena uoèi blagdana sv.
Vida u istoimenoj katedrali 14. lipnja ove godine, a koja æe
završiti II. nacionalnim susretom katolièkih obitelji 19.
travnja 2015. u svetištu Majke Božje Trsatske.
U raspravi je stavljen naglasak na pastoralni rad s obiteljima
u župama, pogotovo na redovni župni pastoral u koji je
potrebno unijeti više obiteljskih tema. Kao primjeri su
istaknuti pripreme za sakramente krštenja, prve prièesti i
krizme, zatim odreðeni životni dogaðaji poput raznih
godišnjica, bolesti i sluèajeva smrti. Istaknuto je kako župa,
kao zajednica Isusovih vjernika, treba postati bliska
obiteljima koji ju saèinjavaju da bi one same mogle postati
aktivnijim subjektima župnog života i prenošenja vjere.
Dekani su preporuèili održavanje tribina na razini dekanata
te veæu ukljuèenost obitelji u programe Ureda za obitelj
Rijeèke nadbiskupije, posebno u sudjelovanje u Obiteljskoj
školi, Roditeljskoj školi, praæenju mladih braènih i
pripremama za brak i obitelj. Na tragu poruke koju je
nadbiskup uputio na otvorenju Godine obitelji i ovog su puta
pozvani župnici i svi pastoralni djelatnici da u svojim
propovijedima, katehezama i nagovorima obraðuju poruke
sv. Ivana Pavla II. koje nam je uputio s mise na Delti na
Duhove 2003., te pape Benedikta XVI. upuæene s
Hipodroma 2011. s Prvoga nacionalnog susreta katolièkih
obitelji, kao i ostale crkvene dokumente o obitelji i sve ono
što æe zakljuèiti izvanredna Biskupska sinoda o obitelji koja
æe se uskoro održati. U nastavku je bilo rijeèi o pastoralu
mladih, ministranata i o radu na promicanju duhovnih
zvanja. Zakljuèeno je da se imenuju novi èlanovi
povjerenstva za pastoral mladih, kao i za povjerenstvo za
ministrante i duhovna zvanja.
Domovinske vijesti
Rijeka: Misa uz poèetak školske i katehetske godine
Rijeka, 16.9.2014. (IKA) - U povodu poèetka nove školske i
katehetske godine rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio
je 16. rujna sveèano koncelebrirano misno slavlje u crkvi
Uznesenja BDM u Rijeci. Najstarija rijeèka župna crkva do
posljednjeg je mjesta bila ispunjena uèenicima, ravnateljima
škola, profesorima i vjerouèiteljima, dok je liturgijsko
pjevanje animirao band Assunta.
U propovijedi nadbiskup je mladima poruèio da su uèitelji
oni koji u svom pouèavanju iz riznice duha iznose, kako bi
Isus rekao, "staro i novo", a na uèenicima je da primljenom
znanju kasnije dodaju i nešto novo, nešto svoje. "Tako
napreduje ljudsko znanje i uveæava se iz naraštaja u naraštaj
ljudska kultura. Svaki pojedinac, svaki naraštaj dužan je
onomu što su drugi prije njega spoznali i ostvarili, dodati
nešto novo. Zbog toga je uèenje kreativan proces, a ne samo
usvajanje i ponavljanje predanog gradiva." Objašnjavajuæi
Isusove rijeèi "staro i novo" nadbiskup je istaknuo da nijedan
pojedinac i nijedna generacija ne poèinju od poèetka, niti
mogu ostvariti pravi napredak ako ne poznaju što je veæ prije
bilo otkriveno. Isus nam je primjer za to, jer ljudi su
primjeæivali novost slušajuæi ga, a on je itekako poznavao
mudrost i znanje sakupljeno u svetim knjigama i u usmenoj
predaji svoga naroda, kao i mnoga tumaèenja svetih tekstova
i predaja, rekao je nadbiskup.
"Prema Isusu, istinska tradicija i vjernost onome što je bilo
poznaje se po tome koliko su otvoreni za novo. Znamo
koliko je i danas taj odnos izmeðu staroga i novog složen i
koliko smo skloni pojednostavljenim rješenjima, bilo da
nijeèemo novo u ime staroga ili staro u ime novoga te
sukladno tome jedni druge etiketiramo kao konzervativce ili
progresiste", upozorio je. Isus nas uèi kako pomno
razlikovati, jer istinski se napredak i život ne temelje na
iskljuèivosti nego na dijalektici starog i novog, istaknuo je
nadbiskup Devèiæ. Dodao je kako je za takav odnos izmeðu
starog i novog, osobito izmeðu starih i novih naraštaja u
obitelji, potrebno razvijati smisao i osjeæaj, što je sigurno i
jedna od važnih zadaæa škole.
Isus nas uèi i kako treba uèiti, poruèio je. Uèiti znaèi
neumorno tražiti i tragati za zakopanim blagom, a to blago
jest istina. "Traženje istine vrijedno je, prema Isusu, svakog
truda i žrtve. Stoga, dragi uèenici, budite zaljubljenici u
istinu i uložite sve svoje sile i sposobnosti uma i srca kako
biste je, uz pomoæ svojih uèitelja, otkrili i nauèili razlikovati
od laži i zabluda. U tom æe vam smislu i vjeronauk puno
pomoæi u traženju i otkrivanju Istine."
Osvræuæi se na izreku: "Znanje je moæ", nadbiskup je
mladima poruèio kako je potrebno uèiti kako se znanjem
služiti. Može se dogoditi da nas znanje uèini oholima i
samodostatnima, ali usporedno s rastom u njemu ne budemo
socijalno osjetljivi i društveno odgovorni. Stoga je
nadbiskup podsjetio na rijeèi sv. Pavla koji kaže da znanje
mora biti povezano s ljubavlju, jer ona one koji znaju znanje
èini osjetljivima za one koji ne znaju i potièe ih da svoje
znanje s takvima podijele. Potrebno je i uèiti kako bismo
pridonijeli poboljšanju života za sve, a ne samo za sebe. U
sluèaju da svojim znanjem želimo služiti samo sebi, dogodit
æe se obratno: mi æemo služiti njemu kao idolu kojemu æemo
sve žrtvovati, upozorio je nadbiskup Devèiæ. "Ljubav nas
prisiljava da se odgovorno koristimo svojim znanjem i
umijeæem. Ona nas zaustavlja pred tajnom koju trebamo
poštovati. Ona nam kaže da ne možemo sve pretvoriti u
objekt svoje znatiželje i u konaènici svoje moæi. Zato dragi
uèenici i uèenice, težite za znanjem, ali istodobno rastite za
zajednicu i za život u cjelini, kako biste tako svojim znanjem
doprinosili izgradnji boljeg svijeta", zakljuèio je nadbiskup
Devèiæ.
24. rujna 2014. broj 38/2014
3
Domovinske vijesti
U Ðakovu predstavljena knjiga mons. dr. Marina
Srakiæa posveæena biskupu Bäuerleinu
U sklopu Teološko-pastoralnoga seminara
Ðakovo, 16.9.2014.
(IKA/TU) - U sklopu Teološkopastoralnoga seminara, koji se od 16. do 18. rujna održavao
u Ðakovu, u utorak 16. rujna predstavljena je nova knjiga
mons. dr. Marina Srakiæa, nadbiskupa u miru, "Cruce et
labore. Biskup Stjepan Bäuerlein i Ðakovaèka i Srijemska
biskupija (1951.-1973.)". Okupljene je pozdravio urednik
prof. dr. Vladimir Dugaliæ, naglasivši kako je rijeè o 12.
knjizi u nizu Sabranih djela. O knjizi su govorili recenzenti:
prof. dr. Miroslav Akmadža, znanstveni savjetnik Hrvatskog
instituta za povijest u Slavonskom Brodu, dr. Mato
Artukoviæ, znanstveni savjetnik istog Instituta, Podružnice
za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, mons. mr. Luka
Marijanoviæ, umirovljeni profesor KBF-a u Ðakovu, Marijan
Beljan, èlan Uprave Glasa Slavonije, te sam autor.
Prof. dr. Akmadža je kao povjesnièar istaknuo da knjigu
karakterizira kritièki pristup i samom Bäuerleinu, i njemu
podložnom sveæenstvu, i prilikama u samoj biskupiji,
iznoseæi bez ustruèavanja i najosjetljivije detalje iz povijesti
biskupije, èime èini hrabar iskorak u suvremenoj crkvenoj
historiografiji. Pritom ne postupa ni navijaèki ni optuživaèki,
veæ nastoji dati što realniju sliku osoba i dogaðaja
navedenog vremena, a sve potkrjepljuje autentiènim
izvorima koji knjizi daju izniman znanstveni karakter, rekao
je meðu ostalim prof. Akmadža. Zakljuèio je: "Knjiga
nadbiskupa Srakiæa popunit æe veliku prazninu u našoj,
posebice crkvenoj, historiografskoj produkciji i zadovoljiti
uže znanstvene potrebe, kao i znatiželju šire javnosti."
Dr. Mato Artukoviæ istaknuo je da je knjiga mons. Srakiæa
prvi monografski prikaz života i rada biskupa Bäuerleina,
koji je djelovao u važnom povijesnom razdoblju za Crkvu i
narod. Kompozicija knjige kronološki je postavljena, a sva
razdoblja života i rada vjerno prikazana. U svakom poglavlju
autor donosi izvore, koji više govore od bilo koje
interpretacije, što je vrlo sretno izabrana metoda jer djelo
èini èitkijim i zanimljivijim. Uz relevantnu literaturu, autor
obilno koristi izvornu graðu i to je ono što ovu knjigu èini
posebno vrijednim doprinosom hrvatskoj historiografiji,
napose povijesti Crkve. "Ovaj intelektualni napor dr. Marina
Srakiæa predstavlja dobro, vrijedno i korisno djelo koje je
biskup Bäuerlein svakako zaslužio. Utemeljeno na izvornoj
graði, ono predstavlja pouzdan vodiè svakom novom
istraživaèu. To je jedno od onih djela za koje poželite, kad
ga proèitate, da ima još stranica, osjeæajuæi žaljenje što ste ga
tako brzo proèitali", zakljuèio je u predstavljanju dr.
Artukoviæ.
Mons. mr. Luka Marijanoviæ iznio je neka osobna
svjedoèanstva vezana uz biskupa Bäuerleina, koji mu je bio
profesor katehetike i pedagogike i koji ga je zaredio za
sveæenika. "Hvala Bogu da je došlo drugo i drukèije vrijeme,
kad se opušteno i s dovoljne vremenske distance može na
znanstven i struèan naèin, posve meritorno i ozbiljno, na
znanstveno potkrijepljen naèin pisati o biskupu Bäuerleinu, i
podsjetiti nas koji smo ga više ili manje poznavali, ili pak
upoznati one koji ga uopæe nisu imali prilike upoznati, s
njegovim likom i djelom: tko je on zapravo bio! Smijemo
reæi da je ovaj obimni rad, pisan znanstvenim aparatom i
akribijom, vrijedan i kao takav uvijek aktualan u
pastoralnom pogledu. Najviše koristi od ovoga djela imat
æemo mi, pastoralni sveæenici. Ovo djelo poticaj je za
unaprjeðenje našega vlastitoga djelovanja, za promišljanje o
Crkvi danas i perspektivama za buduænost, zakljuèio je
mons. Marijanoviæ. Marijan Beljan iz Glasa Slavonije uputio
je nadbiskupu Srakiæu èestitke za ovo dostignuæe te zahvalio
za ukazano povjerenje. Nazoènima se obratio i autor mons.
4
24. rujna 2014. broj 38/2014
ika
Srakiæ, koji je podsjetio na vrijeme u kojemu je Bäuerlein
stao na èelo biskupije, teško stradale u II. svjetskom ratu i
poslije njega: "Vrijeme je to u kojemu je izbaèen vjeronauk
iz škole, vrijeme osnivanja sveæenièkih udruženja, potom
famozna 1968. godina previranja i revolucije na svim
moguænim podruèjima, nezadovoljstva na sve strane, zatim
'Bijela knjiga' o kojoj smo malo znali i diskutirali." Za
pokojnog biskupa je rekao da je vodio puno brige o
sveæenièkim i redovnièkim zvanjima, katehizaciji djece i
mladih, duhovnoj obnovi sveæenika i laika. "Što se tièe
katehizacije, možemo ga s pravom nazvati 'pionirom
vjeronauènog pokreta' nakon Drugoga svjetskog rata, ne
samo u Ðakovaèkoj i Srijemskoj biskupiji, nego na podruèju
cijele Biskupske konferencije Jugoslavije", rekao je
nadbiskup Srakiæ, dodavši: "Neka ova knjiga bude znak da
biskupu Bäuerleinu želimo odati dužnu poèast."
Susret dekana Zadarske nadbiskupije
Zadar, 17.9.2014. (IKA) - Pod predsjedanjem zadarskog
nadbiskupa Želimira Puljiæa, susret dvanaest dekana
Zadarske nadbiskupije održan je u srijedu 17. rujna u velikoj
dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Zadru. Nakon molitve
i uvodnog pozdrava nadbiskupa Puljiæa, dekani su razmotrili
sadržaj hodoèašæa vjernika Zadarske nadbiskupije u
nacionalno marijansko svetište Mariju Bistricu u subotu 20.
rujna. Prijavljeno je dvije tisuæe hodoèasnika koje æe
predvoditi nadbiskup Puljiæ i trideset i pet sveæenika. U
trogodišnjem hodu u vjeri u Zadarskoj nadbiskupiji, druga
pastoralna godina, Godina obitelji (2013./2014.), završava
tim hodoèašæem, kada æe mons. Puljiæ u Mariji Bistrici
predvoditi misno slavlje i pobožnost Križnog puta.
Dekani su razmatrali i sadržaj predstojeæe Godine euharistije
u Zadarskoj nadbiskupiji (2014./2015.) koja æe zapoèeti u
nedjelju 5. listopada, a završiti prve nedjelje listopada 2015.
g. Dogovoreno je da æe svaka župa u Godini euharistije
organizirati svoj Euharistijski dan, a u svakom dekanatu æe
se održati i dekanatski euharistijski kongres. Završetak
Godine euharistije æe biti okupljanje vjernika iz cijele
Zadarske nadbiskupije na zajednièkom nadbiskupijskom
euharistijskom kongresu u Zadru. Sveæenici æe poticati
vjernike na rast u dubljoj pobožnosti prema euharistijskom
otajstvu, na euharistijska klanjanja i blagoslove s Presvetim
oltarskim sakramentom prve nedjelje u mjesecu, jer je u
euharistiji izvor i vrhunac svega kršæanskog djelovanja. Na
sastanku je nadbiskup Puljiæ priopæio dekanima sljedeæa
imenovanja: don Igor Ikiæ je nadbiskupijski vikar za
pastoral, a generalni vikar Zadarske nadbiskupije je don
Josip Lenkiæ, ujedno i kancelar nadbiskupije.
Sjednica Stalnog vijeæa Unije franjevaèkih provincijala
Europe
Dubrovnik, 17.9.2014. (IKA) - Sjednica Stalnog vijeæa
Unije franjevaèkih provincijala Europe (UFME) održana je
17. rujna u franjevaèkom samostanu Male braæe u
Dubrovniku, a predsjedao je predsjednik Unije fra Miljenko
Šteko, provincijal franjevaèke provincije Uznesenja Marijina
iz Mostara. Na sjednici se okupilo desetak sudionika kako bi
pripravili skupštinu svih provincijala iz Europe koja æe se
održati u listopadu sljedeæe godine u Dubrovniku, a na kojoj
æe sudjelovati sedamdesetak franjevaèkih provincijala.
Naveèer su se sudionici Stalnog vijeæa UFME u Slanom
susreli i s predsjednikom Vijeæa Hrvatske biskupske
konferencije za ustanove posveæenog života i družbe
apostolskog života dubrovaèkim biskupom Matom Uziniæem.
Domovinske vijesti
ika
Drugi dan Teološko-pastoralnog seminara
Ðakovo, 17.9.2014. (IKA/TU) - Drugi dan Teološkopastoralnog seminara na KBF-u u Ðakovu održan je 17.
rujna. Predavaèi su nastavili promišljati o temi ovoga
susreta, pobudnici pape Franje Evangelii gaudium, te su
održali 3 predavanja.
Prof. dr. Ivica Raguž održao je prvo predavanje na temu
Povlašteno mjesto siromaha u Božjem narodu. Predavaè je u
izlaganju želio dokazati zašto siromasi zauzimaju povlašteno
mjesto u Crkvi te je o siromaštvu promišljao pod
starozavjetnim i novozavjetnim vidom, te na koncu o ulozi i
zadaæi današnje Crkve prema siromašnima.
Naglasio je da su u izraelskom narodu siromasi imali
povlašteno mjesto, navodeæi citate iz Psalma 113, Knjige
mudrih izreka, ali i nekih izvanbiblijskih tekstova kao što je
Knjiga jubileja. Posebno je istaknuo razlog Božje brige za
siromašne, a to je onaj koji nalazimo u Izr 14, 21, gdje se
kaže da je Bog stvoritelj siromaha i posebno mu je stalo do
onih koji su siromašni.
U Novom zavjetu siromasi dobivaju još povlaštenije mjesto
jer sam uzvišeni Bog u Isus Kristu postaje malen. Bog u
Novom zavjetu ne samo da se brine za siromahe, nego i sam
postaje siromah. Bogataši æe teško u Kraljevstvo nebesko
upravo zato jer se rijetko dogaða da su siromašni duhom, a
obiluju duhovnim bogatstvom – ohološæu i umišljenošæu.
Predavaè je naglasio da je Božja velièina u tome što se brine
za stvarne siromahe, a to treba nastavljati i Crkva. No, skrb
za siromašne ne znaèi samo novèanu skrb, nego i skrb za
dušu.
Drugo predavanje održao je mr. Ivica Musa, DI, iz Osijeka,
na temu "Važnost socijalnog dijaloga. Pastoralni naglasci
pape Franje". Kako je mr. Musa i sam isusovac, kao i Papa,
predavaè se dao u izlaganje kratke biografije pape Franje te
u išèitavanje isusovaèke duhovnosti i odgoja u postupcima i
odlukama pape Franje u njegovu dosadašnjem pontifikatu.
Posebno je istaknuo da se Papa vodi isusovaèkim naèinom
djelovanja pri upravljanju Crkvom, navodeæi kao primjer
èinjenicu da je Papa osnovao Vijeæe kardinala koje se rijetko
sastaje, svaki èlan iznosi svoje pojedinaèno mišljenje, a
konaènu odluku donosi sam Papa pri èemu preuzima
potpunu odgovornost za odluku koja ostaje samo njegova,
što je tipièan naèin isusovaèkog upravljanja. Predavaè se
upitao "Kakav pastoral vidi papa Franjo?", te je istaknuo tri
vidika Papina viðenja pastorala: teološki, iskustvenopastoralni, te eklezionalno-socijalni vidik. U svakom od ta tri
vidika Papa stavlja naglasak na samu evangelizaciju,
nasuprot visokog teologiziranja.
Posljednje, treæe u nizu predavanje, održao je doc. dr.
Miljenko Anièiæ s KBF-a u Ðakovu na temu "Karitas –
trajna obveza Crkve". Predavanja je podijelio u dva dijela,
gdje je u prvome istaknuo da je Bog u Isusu Kristu postao
èovjekom i zato je Božje milosrðe dobilo ljudsko lice.
Predavaè je i naglasio: "Mi se posveæujemo brizi za èovjeka.
No, karitas se temelji na Božjoj ljubavi prema nama. Karitas
podrazumijeva Božju ljubav prema èovjeku i odgovor
ljubavi èovjeka prema èovjeku. On znaèi ljubav koja se
daruje. Živi iz stava èovjekoljublja, ali se ne može na njega
reducirati." Takoðer je naglasio da nas papa Franjo uèi kako
od siromašnih imamo mnogo toga za nauèiti, oni nas trebaju
evangelizirati a mi im trebamo biti prijatelji. U drugom
dijelu predavanja doc. Anièiæ iznio je svoja iskustva kao
dugogodišnji ravnatelj Caritasa Banjaluèke biskupije te je
donio zakljuèke da Crkva mora proizlaziti iz ljubavi prema
bližnjemu i odluke da mu èini dobro, a suosjeæanje s
patnikom se ne odnosi na emocionalnu razinu, nego na želju
da mu èinim dobro.
Karitativno djelovanje danas
Okrugli stol Teološko-pastoralnog seminara za sveæenike
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
Ðakovo, 17.9.2014.
(IKA) - Drugog dana teološkopastoralnog seminara za sveæenike Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije, koji se održava u Ðakovu, u srijedu 17. rujna
glavna je tema socijalna dimenzija evangelizacije. Radni dio
prijepodnevnog dijela programa završen je okruglim stolom
i raspravom sudionika na temu: Moguænosti karitativnog
djelovanja u našim prilikama. Govorili su mons. Fabijan
Svalina, ravnatelj Hrvatskog Caritasa, vlè. Ivica Rebiæ,
ravnatelj Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije i vlè.
Markan Kormanjoš, ravnatelj Caritasa slavonskobrodskih
dekanata.
U svojem izlaganju mons. Svalina skrenuo je pozornost na
probleme strateškog planiranja i promišljanja mjesta i uloge
Caritasa u cjelovitim pastoralnim planovima: od nacionalne
razine preko mreže nad/biskupijskih Caritasa, preko
dekanata pa do župnih Caritasa. Takoðer je upozorio na
važnost trajne i sustavne edukacije i formacije za Caritas
cijelog naroda Božjeg – sveæenika, redovnika i vjernika – te
na važnost odgoja za Caritas. "Bez nove evangelizacije
ostvarene pomoæu ljubavi i svjedoèanstva kršæanskoga
siromaštva, navještaj Evanðelja – koji je isto tako prvi èin
ljubavi – ulazi u opasnost da bude neshvaæen i da se utopi u
moru rijeèi kojemu nas, iz dana u dan, današnje
komunikacijsko društvo izlaže. Ljubav djela jamèi
nedvosmislenu snagu ljubavi rijeèi", istaknuo je mons.
Svalina, jer "... funkcije i službe u Crkvenom životu ne
mogu rasti svaka za sebe, nego u bliskoj povezanosti koja
gotovo da postaje osmoza, smjesa Rijeèi, sakramenta i
caritasa s ciljem izgradnje i proèišæenja Crkve u perspektivi
izgradnje Kraljevstva. Stoga, svaka zajednica, u duhu
Drugog vatikanskog sabora mora rasti i izgraðivati se,
iskljuèujuæi svako apsolutiziranje i izdvajanje kateheze,
liturgije i svjedoèenja ljubavi (caritasa), ali gradeæi putove
Crkve koji su, što je moguæe više, jedinstveni i potpuni."
Vlè. Rebiæ govorio je o naravi i svrsi Caritasa Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije (usp. Statut Caritasa, 1. listopada
1994.), o ustroju struktura te potrebi umrežavanja èlanova
dekanatskih i regionalnih Caritasa sa središnjim uredom
kako bi se ostvario Kristov poziv na djelotvornu ljubav
prema svim ljudima u potrebi, oživjelo i osnažilo rad
èlanova i stvorila baza podataka radi uèinkovitijeg
djelovanja. Osvrnuo se na projekte koje Caritas Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije provodi i planira s naglaskom na
projekt „Ljubav uvijek naðe put", stalni projekt za pomoæ
stradalima od poplava na podruèju Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije. Završna je misao njegova izlaganja da su ljudi
u potrebi oko nas, i oni su naša stvarnost, a djelima mogu
ljubiti èovjeka u potrebi tako da mu služim. Zdravi i
zadovoljni pojedinci, zdrave i sretne obitelji temelj su naše
buduænosti.
Vlè. Kormanjoš u svojem izlaganju naglasak je stavio na
potrebe, obveze i moguænosti rada i razvoja dekanatskih
Caritasa istièuæi kako je aktivan župni Caritas znak žive
zajednice, povlašteno mjesto za odgoj srca koje odgaja za
slušanje, darivanje vremena, sudjelovanje i pratnju osoba u
potrebi na naèin da ih se osnaži u preuzimanju odgovornosti
za vlastiti život.
.
24. rujna 2014. broj 38/2014
5
Domovinske vijesti
Godišnja skupština sveæenika Dubrovaèke biskupije
Dr. Neven Šimac održao predavanje o kršæanima i politici u
suvremenom svijetu, Europi i hrvatskom narodu
Slano, 17.9.2014. (IKA) - Godišnja skupština sveæenika
Dubrovaèke biskupije zapoèela je s radom u utorak 16. rujna
u franjevaèkom samostanu u Slanom predavanjem dr.
Nevena Šimca o kršæanima i politici u suvremenom svijetu,
Europi i hrvatskom narodu.
Nakon molitve Treæeg èasa, okupljene je pozdravio
dubrovaèki biskup Mate Uziniæ te zahvalio sveæenicima što
su se odazvali u velikom broju. Posebno je pozdravio one
sveæenike koji su svoje djelovanje u Dubrovaèkoj biskupiji
zapoèeli u prethodnoj godini. Osvræuæi se na temu
predavanja dr. Šimca, i govoreæi o politièkom angažmanu
Crkve kroz povijest, rekao je da su "naši vjernici, graðani,
odbijali takav angažman Crkve, te ga nisu prihvatili. Tako je
bilo i u tom razdoblju, tako je to i danas i to puno puta
možemo osjetiti kad se dogodi da mi vjernicima s našim
priopæenjima, a nekad koristeæi oltar u politièke svrhe,
govorimo jedno, a oni kao da za 'dišpet' postupe drugaèije
nego smo im mi sugerirali, što je na neki naèin opravdano,
jer naši vjernici mogu i imaju pravo razmišljati svojom
glavom, mogu i imaju pravo èiniti svoje izbore i nisu, kad je
politika u pitanju, dužni slušati ono što im mi govorimo. (…)
Postavljaju nam se pitanja koja je naša uloga, na koji naèin
mi sveæenici možemo djelovati, ne samo kao evangelizatori,
nego i kao èlanovi ovog društva koji sigurno kao i drugi
èlanovi ovom društvu želimo dobro? Koja je naša uloga? Što
nam je èiniti? Kako razumjeti stanje? Kako razumjeti naš
narod? (…) Na koji naèin mi kao sveæenici možemo pomoæi
našem narodu? (…) Što mi kao graðani i kao sveæenici
možemo uèiniti da bi stanje u našoj domovini, u našem
narodu, a onda posredno u Europi i svijetu bilo bolje?"
Istaknuo je važnost odgovora na ta pitanja jer "mi nismo ovo
što jesmo zbog nas, nego zbog onih kojima smo poslani".
Fra Ljudevit Lasta, župnik u Slanom i domaæin ovog susreta,
takoðer je sve pozdravio, izrazivši radost da se i ove godine
sveæenici na svojoj skupštini okupljaju u samostanu u
Slanom.
Generalni vikar Dubrovaèke biskupije mons. dr. Petar Paliæ
posebno je pozdravio sve koji su preuzeli nove službe na
novim župama, ali i one koji su od ove godine u mirovini.
Takoðer, sveæenike je ukratko upoznao s tijekom ove
dvodnevne skupštine, a upoznao ih je ukratko i s biografijom
dr. Šimca.
Govoreæi o kršæanima i politici, dr. Šimac je rekao da je rijeè
o odnosu "od odbojnosti do nužde i od dezertiranja do
zauzetosti", istaknuvši da je vrlo èesto rijeè o promašenom
susretu, tj. ne-susretu, a razlog je trostruk: vlastitosti politike
i vjere, svijet politike, te konaèno i sami kršæani. Istaknuo je
da napetosti dolaze izmeðu logike ljubavi, tj. davanja bez
raèunanja i logike sebiènosti, tj. dam ako daš, te napetosti
ideala i interesa. Zatim je rekao što je politika u odreðenim
trenucima nažalost postala: "Politika je kroz povijest sebe
debelo obezvrijedila i karikirala, iskazala se kao nasilje
meðu ljudima, kao mjesto strasti, koristoljublja, korupcije,
cinizma, laži i prijevare. Došlo je i do suvremene
degradacije politike i parlamentarne demokracije,
degradacije socijale i silne komercijalizacije ne samo kulture
i umjetnosti, veæ i èitavog sustava informiranja. No, najveæa
je odgovornost na nama kršæanima. Naša percepcija politike
je da je ona u sebi esencijalno perverzna, moralno opasna".
No, nakon toga istaknuo je da bi politika trebala biti nešto
pozitivno i vrijedno: "Nismo proèitali socijalni nauk Crkve
koji nam govori da je politika prvenstveno služenje javnom
interesu kao horizontali i opæem dobru kao vertikali. (…) Mi
smo ti koji nismo izvršili svoju dužnost. (…) Politiku treba
6
24. rujna 2014. broj 38/2014
ika
shvatiti kao pravo i dužnost kršæana laika, te je potrebno
rehabilitirati politiku, kao plemenit i nimalo lak posao, kao
viši oblik ljubavi prema bližnjemu, ne kao oblik suæuti ili
karitativne djelatnosti, nego kao zauzetosti za zajednicu,
sirote, osamljene ljude, djecu, pa èak i neprijatelje".
Istaknuo je da za politièara nije dovoljno samo poštenje, veæ
i kompetencija: "Treba poznavati pravo, ekonomiju,
financije, meðunarodne odnose. Poštenje nije jamstvo.
Postoji nužnost poštenja, ali i nužnost kompetentnosti".
Rekao je da se ne smije težiti stvaranju "kršæanskih" stranki:
"Mi smo graðani kršæanske inspiracije i stavova, ali možemo
'živjeti' u razlièitim strankama, a na tome inzistira i papa
Ratzinger, dakako istièuæi da ne možemo suraðivati s onima
koji ruše naše temeljne vrednote".
Govoreæi o kršæanima opæenito, a onda i u politici, rekao je
da se javlja i novo, protu-kršæanstvo, i to u razvijenom dijelu
svijeta, te da "moramo biti svjesni da je naša perspektiva
zapravo perspektiva malog stada, to je naša buduænost", ali
istovremeno je izrazio i nadu: "Meðutim, svijet, religiozan i
nereligiozan,
ima
potrebu
za
duhovnim,
za
transcendentirajuæim".
Posebno je govorio o kršæanima i politici u hrvatskom
narodu, rekavši da veæ od povijesti u Hrvata postoji snažna i
raširena svijest o gubitku narodne i državne samostalnosti i o
nesudjelovanju u politici. Istaknuo je krivo shvaæanje
politike, te da æe politika ostati prljava stvar, ako se njome
budu bavili "prljavi" ljudi, a postat æe plemenita zauzetost
kad se nje dohvate dobri ljudi, kompetentni znalci države i
demokracije, prava i ekonomije, Europe i svijeta. Istaknuo je
da su mnogi praktièni vjernici društveno i politièki
apstinenti, nezauzeti u graðanskim udrugama, sindikatima i
strankama. Nakon toga je upitao jesmo li spremni, nasuprot
strukture grijeha graditi u politici i socijalnoj sferi "autoceste
dobrote i strukture svetosti", te "želimo li mi kršæani u životu
i politici biti svjedoci istine, dobrog, istinitog, sretnog
življenja, kako to kaže Enzo Bianchi, i može li nas po tome
svijet prepoznati kao Isusove uèenike?"
Rekao je da se povremeno nažalost dogaða politièka
zloupotreba propovjedaonice, kada pojedini klerici bez
mandata graðana, i bez znanja politike, uzurpiraju pravo
predstavljanja naroda, upitavši "gdje se tu zaustavlja naše
pravo, odnosno naše dužnosti". "Ili kad se iz institucionalne
Crkve potièe laike na društvenu i politièku angažiranost, ali s
idejom da se manipulira tim laicima, da budu izraz neèega
što nisu sami promislili i domislili", rekao je dr. Šimac,
istaknuvši da bi trebalo "raditi na politizaciji laika, i
depolitizaciji klerika".
U poslijepodnevnom dijelu rada izvješæa su podnijeli
proèelnici biskupijskih ureda, ustanova i vijeæa, a nakon
radnog dijela sveæenici su zajedno slavili euharistiju.
Sveæenièka skupština Dubrovaèke biskupije završila je s
radom u srijedu 17. rujna, nakon završnih izvješæa
predstavnika biskupijskih ureda. Sveæenicima je, uz ostalo,
predstavljen biskupijski pastoralni plan za novu pastoralnu
godinu koja æe biti proglašena Godinom Bogu posveæenog
života.
Kancelar Dubrovaèke biskupije don Ivica Pervan sveæenike
je upoznao s nekim novostima u voðenju administracije, a
generalni vikar mons. dr. Petar Paliæ, moderator skupštine,
zahvalio je svima na sudjelovanju i kvalitetnom doprinosu
radu skupštine.
Ovo je veæ treæa godina kako se sveæenici Dubrovaèke
biskupije zajedno s dubrovaèkim biskupom Matom
Uziniæem okupljaju na dvodnevnoj skupštini te u radu i
molitvi razmatraju aktualna pitanja s ciljem poboljšanja
pastoralnog rada u biskupiji.
ika
Provincijal Kodžoman kod gradonaèelnika Bandiæa
Zagreb, 17.9.2014. (IKA) - Gradonaèelnik Zagreba Milan
Bandiæ primio je 17. rujna u Gradskoj upravi provincijala
Franjevaèke provincije Presvetoga Otkupitelja fra Joška
Kodžomana sa suradnicima. U prijateljskom razgovoru,
meðu ostalim, bilo je rijeèi o aktualnim planovima ureðenja
unutrašnjosti župne crkve Majke Božje Lurdske u
Zvonimirovoj. Gosti su najavili i aukciju slika i humanitarni
koncert na kojemu æe se prikupljati sredstva za ureðenje
crkve, priopæila je Služba za informiranje Ureda
gradonaèelnika.
Godišnja skupština sveæenika Hvarske biskupije
Tema skupštine bila je Evangelii gaudium o homiliji
Bol, 17.9.2014. (IKA) - U dominikanskom samostanu u
Bolu na otoku Braèu u srijedu, 17. rujna, održana je godišnja
skupština sveæenika Hvarsko-braèko-viške biskupije na
kojoj je sudjelovalo dvadesetipet sveæenika, meðu kojima su
bili generalni vikar don Stanko Jerèiæ te hvarski, braèki i
viški dekani don Emil Pavišiæ, don Toni Plenkoviæ i don
Paulin Bjaževiæ. Nakon moljenja Jutarnje, koncelebrirano
euharistijsko slavlje u samostanskoj crkvi Gospe od
Milosrða predvodio je hvarski biskup Slobodan Štambuk
koji je misno slavlje, izmeðu ostaloga, nakanio i za „dobar
duh meðu sveæenicima".
Tema radnog dijela sastanka bila je homilija. Na poticaj pape
Franje, koji je srce svoje enciklike Evangelii gaudium –
Radost evanðelja posvetio upravo homiliji, profesor s
Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu dr. fra Ante
Vuèkoviæ najprije je pustio kratke video i audio zapise
trojice poznatih hrvatskih mladih propovjednika: bosanskog
franjevca fra Ive Paviæa, studentskog kapelana don Damira
Stojiæa i hercegovaèkog franjevca fra Marija Knezoviæa.
Potom su sveæenici iznijeli svoja zapažanja o tim zapisima.
To je profesoru Vuèkoviæu poslužilo kao uvod u predavanje
o homiliji i njezinoj pripremi u svjetlu enciklike Radost
evanðelja. Fra Ante je encikliku smjestio u suvremeni
kulturni i vremenski kontekst te uputio na odnose i razlike
homilije s grèkim shvaæanjem važnosti retorike, židovskim
naèinom tumaèenja svetih tekstova, protestantskim trudom
oko naviještanja Rijeèi i smještajem homilije usred
bogoslužja posveæenog euharistijskom jedinstvu Krista,
pastira i zajednice vjernika. Posvješæujuæi poteškoæe u
zapadnoj homiletskoj praksi s izvornom radošæu naviještanja
Božje rijeèi, predavaè je predavanje usmjerio prema
èetvrtom, praktiènom dijelu susreta. Sveæenici su u radu u tri
grupe zajedno tražili Božju poruku i osjetljivost svojih
zajednica u susretu s evanðeljem sljedeæe nedjelje koje
govori kako u Božjem kraljevstvu Gospodar vinograda daje
jednaku plaæu i radnicima koji su došli posljednji kao i
onima koji su došli prvi. Tako su sveæenici Papine upute u
Radosti evanðelja preveli u praksu i nakon rada u grupama
iskusili koliko je važno i plodonosno i na takav naèin truditi
se oko Božje rijeèi i njegove nazoènosti u zajednici. Od
mnoštva dobrih misli koje su se na ovom skupu o homiliji
èule istièe se ona kako „možemo biti sretni što ljudi u našim
župama još uvijek od sveæenika traže odgovore na pitanja
koja ih muèe". Sveæenik nipošto ne smije podcjenjivati ni
ljude ni njihova pitanja. Naprotiv, u svjetlu uputa pape
Franje u enciklici Radost evanðelja, mora imati dovoljno
vremena i mudrosti da ljudima dade odgovor na njihova
pitanja.
Uslijedila je rasprava o aktualnim pitanjima, osobito o
pitanju sveæenièkog doma i žrtvoslova župa Hvarsko-braèkoviške biskupije.
Domovinske vijesti
Misa na godišnjicu smrti Badurine u franjevaèkom
samostanu na Pehlinu u Rijeci
Rijeka, 17.9.2014. (IKA) - U povodu obilježavanja 18.
godišnjice smrti šibenskog biskupa i osnivaèa samostana
franjevaca treæoredaca na Pehlinu, mons. Sreæka Badurine te
blagdana Rana sv. Franje, u crkvi sv. Franje Asiškog na
Pehlinu u Rijeci u srijedu, 17. rujna misno slavlje predvodio
je don Ivan Bodrožiæ. Govoreæi o mons. Badurini istaknuo je
kako je bio pastir koji je u teškim vremenima pognuo leða i
bio na službu narodu. S druge strane, sv. Franjo je kao
ponizni sluga Kristov prihvatio svete rane kao Isusovu
povlasticu kojom se suoblièio s Kristom i stavio na
raspolaganje ljudima. Onaj koji nosi utisnute Kristove rane
najbolje može biti na službu ljudima i suosjeæati s Kristom,
rekao je don Bodrožiæ. "Sv. Franjo se svega odrekao i to je
èudo nasljedovanja Isusa. Ništa nije imao, ali je samoga sebe
dao u služenju malenima." Toga je bio svjestan i biskup
Badurina, rekao je u nastavku don Bodrožiæ. Upozoravao je
na tragedije koje se dogaðaju ako se ljudi udalje od križa.
Kao primjer je naveo biskupovu propovijed u korizmi 1995.
u kojoj upozorava kako se u Hrvatskoj vodi ne samo vidljiva
borba, nego i ona nevidljiva koja se protivi križu i Kristu. Tu
borbu svakodnevno je gledao kada je u ratu s ljudima dijelio
patnje i boli, rekao je propovjednik. Biskupu Badurini
Kristov križ bio je izvor iz kojega je crpio snagu za
pomaganje ljudima u ratu, ali i poraæu. "Bio je lijek
ranjenima jer se trudio suoblièiti s Kristom. Hrvatskom
narodu nosio je Krista, jer je znao da je Krist odgovor za sve
patnje, ali i danas je solidaran s nama i prati nas iz rajske
slave", zakljuèio je don Bodrožiæ.
Uoèi misnoga slavlja molitva krunice održala se u atriju
samostana ispred replike nadgrobne ploèe mons. Badurine.
Djelatnici Dubrovaèke biskupije novu pastoralnu godinu
poèeli misom i zajednièkim doruèkom
Dubrovnik, 18.9.2014. (IKA) - Novu pastoralnu godinu
djelatnici Dubrovaèke biskupije zapoèeli su u èetvrtak, 18.
rujna, jutarnjim euharistijskim slavljem i zajednièkim
doruèkom u zgradi Biskupijskog sjemeništa u Dubrovniku.
Predvoditelj misnog slavlja dubrovaèki biskup Mate Uziniæ
u propovijedi je rekao zaposlenicima da im posao u biskupiji
ne bi trebao biti samo naèin na koji æe prehraniti sebe i svoje
obitelji, što je takoðer važno, nego da budu svjesni da su, na
neki naèin, izdvojeni izmeðu 75 tisuæa vjernika u biskupiji i
da u njoj imaju posebne službe. Svojim naèinom života, ako
se trude vršiti svoje poslanje, pružaju i drugima dobar
primjer, slièno kao što bi to trebali èiniti sveæenici i osobe
Bogu posveæenog života.
Osvræuæi se na evanðeosku ulomak o ženi koja je puno
ljubila jer joj je puno bilo oprošteno, biskup je istaknuo
važnost toga da se sve èini iz ljubavi. „Biskupija ne postoji
samo zbog sebe, biskupijski aparat nije sam sebi svrha. Kad
bi to tako bilo, onda bi ga bilo najbolje ukinuti. Mi smo tu
zbog svih drugih, zbog one 63 župe koje imamo i onih 75
tisuæa vjernika. A i šire! Mi smo dio Katolièke Crkve i ne
smijemo iz svog djelovanja izgubiti katolièku perspektivu.
Kad se dogaða nešto loše nekom kršæaninu na drugom kraju
svijeta, pa i nekom èovjeku opæenito, onda to nije nešto što
se mene ne tièe. Katolièka Crkva je univerzalna, ona je
otvorena svima", poruèio je biskup djelatnicima.
Uz molitvu Bogu za blagoslov nove pastoralne godine u
kojoj bi svoje svakodnevne obveze trebali obavljati s novim
žarom, a u otvorenosti milosti Božjoj stvari mijenjati na
bolje, susret je završen zajednièkim doruèkom u vrtu
sjemeništa.
24. rujna 2014. broj 38/2014
7
Domovinske vijesti
Novigrad: Susret animatora za pastoral duhovnih zvanja
Novigrad, 18.9.2014. (IKA) - U biskupijskom pastoralnom
centru "Emaus" u istarskom Novigradu od 16. do 18. rujna
održan je susret na koji se odazvalo gotovo 40 animatora za
pastoral duhovnih zvanja iz cijele Hrvatske, a sudjelovali su
i neki animatori iz Bosne i Hercegovine. Svake se godine
animatori susreæu kako bi se u meðusobnom susretu
obogatili meðusobnim iskustvima, ali kako bi se i sami
formirali za svoju odgovornu službu u nad/biskupijama,
redovnièkim zajednicama ili odgojnim ustanovama.
Pod vodstvom splitsko-makarskoga nadbiskupa Marina
Barišiæa, animatori su se ove godine sakupili razmišljati o
temi. "Zajedništvo – jedinstvo razlièitih". Gost predavaè
susreta bio je isusovac, psiholog, o. Mihaly Szentmartoni,
profesor na Gregorijani u Rimu.
Susret animatora otvoren je pozdravnim govorom
nadbiskupa Barišiæa, a prvi dan susreta protekao je u
meðusobnom upoznavanju preko vlastitih iskustva svakog
pojedinog animatora u djelovanju u pastoralu duhovnih
zvanja. Uveèer prvoga dana svi animatori s nadbiskupom
pošli su u Rovinj na misu povodom blagdana sv. Eufemije.
Nadbiskup je u propovijedi istaknuo kako svi trebaju biti
Eufemije (ljudi koji dobro govore), uvijek okrenuti
pozitivizmu.
Drugog dana susreta o. Szentmartoni održao je dva
predavanja. U prvom na temu: "Mit i stvarnost zajednice"
istaknuo je da je za razumijevanje zajednice važno shvatiti
njezinu bit, a to je da svi budu za jedno, da imaju isti cilj, isti
fokus. Zajedništvo nije pasivno stanje, veæ dinamika, a
savršena zajednica ne postoji. Zajednica nije vrednota po
sebi, veæ je usmjerena na postizanje zajednièkog cilja.
Zajednice, osobito vjerske, ne smiju biti terapeutske
zajednice, ili lijek za samoæu, ni mjesta potpunog
totalitarizma. Predavaè je govorio i o uvjetima zajedništva
kao i problemima zajedništva i sukobu generacija u
zajedništvu. Istaknuo je i potrebne kreposti u zajednici koje
se oèituju kroz tri rijeèi: molim, hvala i oprosti.
U drugom predavanju, na temu: "Otkrivanje i praæenje
duhovnog zvanja", predavaè je govorio o praæenju osoba na
putu ostvarenja duhovnog zvanja, kao i o njihovu odgoju sa
svim današnjim problemima na koje se u tome nailazi.
Predavanje je temeljio na nekoliko pitanja: Koga mi
odgajamo? Zašto mi odgajamo? Kako odgajati? i Tko
odgaja? U poslijepodnevnim satima, svi animatori bili su
gosti poreèko-pulskog biskupa Dražena Kutleše. Nakon
razgledavanja muzeja i Eufrazijeve bazilike u Poreèu, slavila
se misa u bazilici na nakanu novih duhovnih zvanja.
Posljednji dan protekao je u predavanju o. Szentmartonija
koji je kao zakljuèak rekao da u odgoju postoje dva procesa:
izravan odgoj i neizravan odgoj. Izravan odgoj odnosi se na
pouèavanje, davanje informacija, tumaèenje smisla, itd.
Neizravan odgoj odnosi se na ozraèje u obitelji i odgojnoj
skupini, na ulogu dnevnog reda i nametnute discipline, a
povrh svega na primjer roditelja odnosno odgojitelja. "Stoga
dopustite da završim ovo predavanje protupitanjem: Jesmo li
mi vjerodostojni odgojitelji, jesmo li mi odgovorne osobe?
Ako nismo, onda je uzaludan sav naš trud, ako jesmo, onda
možemo hrabro nastaviti naš zapoèeti posao!"
Na kraju je dogovoreno da æe se susret animatora za
duhovna zvanja u 2015. godini održati od 22. do 24. rujna
2015. na Košljunu. Tema susreta æe biti posveæeni život u
poslanju Crkve, a predavaè æe opet biti o. Mihaly
Szentmartoni. Susret ja završen zahvalnom misom koju je
predvodio nadbiskup Barišiæ.
8
24. rujna 2014. broj 38/2014
ika
Završio Teološko-pastoralni seminar u Ðakovu
Ðakovo, 18.9.2014. (IKA/TU) - Posljednji, treæi dan
Teološko-pastoralnog seminara koji se održao na KBF-u u
Ðakovu, obilježila su tri izlaganja pod zajednièkom temom
"Duhom ispunjeni evangelizatori". Prvo izlaganje pod
naslovom "Kerygmatska i mistagoška kateheza" iznio je dr.
Stanislav Šota koji je ukazao na tri evangelizacijska pristupa.
Prvi je konzumistièko-tradicionalnalistièki, gdje mnogi
pastoralni djelatnici ostaju u sakristijama ne prepoznavajuæi
konkretno stanje, moguænosti i perspektive. Drugi navodi
progresivistièko-pukoaktivicizirani
koji
karakterizira
jurnjava i žurba bez nekakvog pastoralnog programa te
rezignirano-dezertersko-svojevoljno-personificirani pristup
za koji je karakteristièno prešutno napuštanje katehetskog
pastoralnog rada bez dopuštenja hijerarhije i prepuštanje
katehetskog rada nestruènjacima. Naglasio je kako je
evangelizacija u temelju objave te da kateheza treba biti u
srcu crkvenog poslanja i pretpostavlja kerygmatski trenutak
navještaja Radosne vijesti. Oslanjajuæi se na promišljanja
pape Franje u pobudnici Evangelii gaudium istaknuo je kako
Papa kerygmu shvaæa kao dogaðaj izmeðu Krista i onoga
koji oèekuje obraæenje. Zahtjeva djelovanje i angažman u
svakoj katehezi koja mora biti u službi rasta u vjeri i trenutak
osobnog susreta s Bogom. U katehezi temeljnu ulogu ima
upravo prvi navještaj koji karakterizira i specificira sadržaj:
doživljena Božja ljubav, govor, odgovor, osobno iskustvo
vjere, obraæenje te je dr. Šota naglasio kako je središnje
mjesto kerygme upravo ljubav.
Drugo predavanje održao je mr. fra Žarko Relota, župnik i
policijski kapelan u Splitu, pod naslovom "Priprema za
homiliju te pitanje motivacije za novi misionarski polet".
Iznio je nekoliko kljuènih pitanja koja se tièu pripreme
homilije, istaknuvši kako bi sama priprava trebala biti
motivacija svima sveæenicima a onda i vjernicima laicima da
èine isto. Vjernici veliku važnost daju homiliji te èesto trpe
zbog propovijedanja sveæenika pa tako raste nezadovoljstvo
prema propovijedima i propovjednicima. Istièe kako je
propovijed: "Verbalni instrument kojim Bog preko svojih
ministara prenosi narodu poruku spasenja". Propovijed je
komunikacija izmeðu Boga i èovjeka gdje mu Bog
progovara svoju Radosnu vijest. Istaknuo je kako propovijed
ne smije biti predavanje, biraèki zbor, skupština ili miting.
"Homilija ne smije biti panegirik, prijetnja i dodvoravanje".
Prof. dr. Vladimir Dugaliæ, profesor na KBF-u u Ðakovu,
izlagao je temu "Odnos Crkve prema siromaštvu". Zadržao
se najviše na odnosu Crkve prema materijalnom siromaštvu
pozivajuæi se na papu Franju koji želi siromašnu Crkvu za
siromašne. "Materijalno siromaštvo nije kršæanski ideal",
istaknuo je. Citirao je Kompendij socijalnog nauka Crkve,
koji u br. 113. naglašava kako društvena nejednakost
prouzroèena nepravdom postoji od poèetka ljudskog roda i
iluzija je da je neæe biti. Istièuæi veliku povezanost aktualnog
pape s papom Pavlom VI., naglašava kako se papa Franjo
èesto poziva na Pavla VI. i na njegovu encikliku
Quadragesimo Anno i mnogi æe reæi daje pontifikat pape
Franje slièan pontifikatu Pavla VI. Papa Franjo istièe kako je
evangelizacija uprisutnjivanje Božjeg kraljevstva u svijetu te
kerygma posjeduje neizbježan socijalni sadržaj. Zakljuèio je
kako Kristovo otkupljenje ima socijalno znaèenje i da
evangelizacija mora uništavati nutarnje strukture društva.
"Papa socijalni nauk Crkve promatra iskljuèivo teološki – u
središte stavlja teologiju dara".
Na kraju treæega dana TPS-a bilo je rijeèi o nadbiskupijskoj
mrežnoj stranici koja je u završnoj fazi redizajniranja.
Domagoj Zušæak govorio je o novim moguænostima i
prednostima mrežne stranice te je zajedno s prof. dr.
Dugaliæem
predstavio
redizajniranu
web
stranicu
ika
Nadbiskupije koja æe uskoro biti predstavljena javnosti. Na
samom kraju nazoènima se obratio nadbiskup Ðuro Hraniæ,
zahvalivši Povjerenstvu za TPS i svim predavaèima, kao i
svim sveæenicima koji su se odazvali na susret.
Biskup Uziniæ posjetio obitelji stradale u olujnom
nevremenu u Župi dubrovaèkoj
Dubrovnik, 18.9.2014. (IKA) - Dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ obišao je u èetvrtak 18. rujna obitelji stradale u
olujnom nevremenu krajem proteklog tjedna u Župi
dubrovaèkoj. Biskup se u Kuparima upoznao s onim što je
poplava uèinila pojedinim obiteljima, a èlanovi obitelji
izrazili su bojazan da im se poplava može opet dogoditi jer
je konfiguracija terena takva da se oni nalaze na najnižim
toèkama te je moguæe da ponovno dožive poplavu, a nekima
se to i prije dogaðalo. Iskazali su i dileme oko toga ima li
smisla popravljati uništene prostorije ako se uzrok poplava
ne riješi. S obzirom da je uz biskupa u obilasku bio i
naèelnik opæine Silvio Nardelli, sve svoje bojazni su i njemu
iznijeli, tražeæi da im se konkretno kaže kako æe im opæina i
država pomoæi jer sami nisu krivi za poplave koje su im se
dogodile.
Veæina obitelji je veæ poèistila uništene prostorije u
prizemljima i izbacila ono što se više neæe moæi
upotrebljavati, te su poèeli s popravcima zidova i podova.
No, otežano im je funkcioniranje dnevnog života zbog
nemoguænosti boravka u poplavljenim prostorijama ili
smještaja bolesnika u njih, a tu su i problemi s djecom koja
moraju izvršavati svoje školske obveze, a trenutaèno nemaju
najbolje uvjete za to. Razgovori su u pojedinim trenucima
bili praæeni i otvorenim emocijama, od suza u kojima su
mještani isplakivali nakupljeni stres i strah do ljutnje i
osjeæaja bespomoænosti pred onim što sami ne mogu
promijeniti, a prijeti normalnom odvijanju života njihovih
obitelji. Neki od njih rekli su kako im je sad ipak lakše jer su
nekom rekli ono što ih muèi, moleæi za razumijevanje jer su
to izrekli na možda preemotivan naèin.
U izjavi za medije biskup Uziniæ rekao je kako biskupija
preko Caritasa može donekle ublažiti situaciju u smislu male
materijalne pomoæi kao što to može uèiniti i svojom
blizinom, svojim suosjeæanjem s ljudima, ali i da buðenjem
svijesti kod ljudi možda može pomoæi puno više. "Ja
vjerujem da je sama èinjenica da ljudima pokazujemo da
suosjeæamo s njima veæ dovoljna, ali trebamo pokušati i
napraviti što možemo", rekao je biskup te dodao kako mu
kao veliki problem izgleda to što se stalno pokušava
"ublažavati posljedice i ovdje i na drugim mjestima u
Hrvatskoj, a trebalo bi se malo više pozabaviti uzrocima, jer
ako ne uklonimo uzroke, nismo sigurni da se ovo neæe za
koji dan, tjedan ili mjesec ponoviti".
Biskup je takoðer rekao da je Caritas, nakon što se poplava
dogodila, uèinio ono što je èinio u sluèaju drugih potrebnih u
Hrvatskoj, izdvojivši hitnu pomoæ, od 25 tisuæa kuna, te da
je spreman pomoæi ljudima s polovnim namještajem i
bijelom tehnikom koja se nalazi u skladištu Caritasa. "Ne
možemo promijeniti situaciju, ali nadam se da je možemo
ublažiti", rekao je biskup.
Govoreæi o procjeni posljedica stradanja od poplava,
naèelnik Nardelli rekao je da su, prilikom slanja zahtjeva
županiji za proglašenje elementarne nepogode, bili
procijenili da se radi o iznosu od 7 do 10 milijuna kuna.
"Meðutim sad nakon prijava graðana i prvih procjena vidimo
da je šteta znaèajno veæa. Broj objekata koji su pretrpjeli
štetu od poplave od prvotno procijenjenih 50, se, nažalost,
popeo na 117 do danas prijavljenih", rekao je.
Naèelnik je odbio kritiku da je za sve kriv problem
Domovinske vijesti
oborinske odvodnje u Župi, rekavši kako se ovdje radi u
prvom redu o izvorištima koja su nastala u brdu i slila se u
Župu, a velike kolièine padalina dogodile su se u vrlo
kratkom vremenu. "Oborinska odvodnja je uvijek problem i
definitivno treba raditi na izgradnji novih kanala i održavati
postojeæe, meðutim ovo što se dogodilo je elementarna
nepogoda kakvu nitko ne pamti", izjavio je naèelnik.
U pratnji dubrovaèkog biskupa bili su ravnatelj Caritasa
Dubrovaèke biskupije mr. don Robert Æibariæ, koji je i
župnik u susjednim župama koje nisu doživjele ovakve
poplave, ali je u stalnom kontaktu s obiteljima na terenu i
odgovornima tražeæi moguæe naèine pomoæi, te župnik župe
sv. Ilara u Mlinima mr. don Bernardo Pleše, koji je uz
pomoæ susjeda obranio i župnu kuæu od poplava i koji je veæ
sljedeæeg dana ujutro išao u obilazak poplavljenih.
Biskup Uziniæ je u vrijeme poplave zbog obveza bio izvan
biskupije te je prvog dana po povratku na posao pošao na
teren, susreæuæi se sa stradalima u poplavama.
Obljetnica smrti biskupa Sreæka Badurine
Biskup Ivas predvodio misu zadušnicu za šibenskog biskupa
Badurinu i žrtve Domovinskog rata
Šibenik, 18.9.2014. (IKA) – Na osamnaestu obljetnicu smrti
šibenskog biskupa Sreæka Badurine, u srijedu 17. rujna, misu
zadušnicu u katedrali Svetog Jakova u Šibeniku u
koncelebraciji s veæim brojem sveæenika, te bratom
pokojnog biskupa fra Ivanom Badurinom, predvodio je
šibenski biskup Ante Ivas. Euharistiju je služio i za sve žrtve
Domovinskog rata.
"Ovih dana slavimo uspomenu na dane 'ponosa i slave'.
Dane kada se naš narod s hrabrošæu i vjerom u Boga
odvažno suprotstavio strašnim silama zla. Danas se s
ponosom sjeæamo tih teških i junaèkih dana koji su obilovali
jedinstvom i odluènošæu, ljubavlju i žrtvom branitelja,
molitvom i podrškom puka i naroda. Sjeæamo se veèeras
dana kad je srce pobijedilo èelik. Kad je odluènost branitelja
izazvala strah neprijatelja. Bila je to znaèajna pobjeda,
putokaz kojim æe hrvatski narod krenuti", rekao je biskup
Ivas.
Citirao je generala Mladena Markaèa koji je protekle godine
na spomendan "Rujanskog rata" u Šibeniku rekao kako bi svi
mi trebali biti glasniji kad se govori o ratnim dogaðajima,
žrtvama i uspjesima Domovinskog rata. Jedino se na istini
može graditi mir i blagostanje. Iskrivljavanje istine i
nametanje laži raða optuživanjem i mržnjom koja ubija,
rekao je biskup koji je upozorio kako se danas moramo
svakodnevno susretati s otvorenim lažnim zlonamjernim i
zloèestim konstrukcijama i sramotnim falsifikatima naše
povijesti. Žalostan sam što o tome s ovoga mjesta danas
moram govoriti. Danas na ovaj spomendan to sam dužan
govoriti radi istine, poruèio je biskup Ivas.
Osvrnuo se i na negativna pisanja srpskog samostalnog
tjednika Novosti o hrvatskim žrtvama, Domovinskom ratu i
crkvi na Udbini. Uputio je na dva velika pitanja. Prvo je
zašto se s toliko propagande želi izokrenuti istina o
Domovinskom ratu? Drugo pitanje je zašto Hrvatska ne
može graðanima osigurati miran i dostojanstven život. Zašto
je toliko socijalne nepravde, korupcije i nereda, zapitao je
biskup Ivas.
Danas se spominjemo i biskupa Sreæka Badurine, duhovnog
branitelja grada Šibenika i Šibenske biskupije. On nam je
svijetli primjer kako se treba boriti sve do iznemoglosti i
smrti, da prava istina o Domovinskom ratu dopre do ljudi.
To je biskup smatrao važnim za mir i pomirenje, istinsku
slobodu i buduænost domovine, poruèio je biskup Ivas.
24. rujna 2014. broj 38/2014
9
Domovinske vijesti
Varaždin: Nadbiskup Srakiæ proslavio s kolegama 58
godina mature
Domaæini tog susreta ove godine bili su franjevci koji su
trenutaèno na službi u Varaždinu fra Branimir Kosec i fra
Bernardin Šulj
Varaždin, 18.9.2014. (IKA) - Pedeset osam godina mature
proslavila je u èetvrtak 18. rujna u Varaždinu generacija
sveæenika i laika kojoj pripada i umirovljeni nadbiskup
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije mons. Marin Srakiæ.
Domaæini tog susreta ove godine bili su franjevci koji su
trenutaèno na službi u Varaždinu fra Branimir Kosec i fra
Bernardin Šulj. Stoga je slavlje zapoèelo misom u crkvi Sv.
Ivana Krstitelja u Varaždinu. Prisutne je pozdravio i
dobrodošlicu im poželio gvardijan franjevaèkog samostana u
Varaždinu fra Marko Maloviæ
Mons. Srakiæ zahvalio je na srdaènoj dobrodošlici,
pozdravio sve prisutne te izrazio veliku radost što im se u
ovom slavlju pridružio fra Bonaventura Duda. U homiliji
rekao je kako u posljednje vrijeme primjeæujemo da u Crkvi
sve više prodire pravi duh navještaja Radosne vijest. "Došla
su vremena kada treba doista govoriti od srca srcu. Neki æe
reæi da je to sada nova metoda koju Crkvi nameæe papa
Franjo. Postojao je i treba postojati taj duh navještaja
Radosne vijesti, tako da iz ljudske rijeèi doista prisutni osjete
radost. Zato su i biskupi sabrani na sinodi biskupa, kad je
bila tema o novoj evangelizaciji, za uvod kazali: neka nam
primjer u toj novoj evangelizaciji bude susret Isusa sa
Samarijankom.", rekao je nadbiskup Srakiæ. Isus je najprije
uspostavio kontakt. Dao joj je do znanja da poznaje njezin
život, a onda je svojom blizinom i prisutnošæu otvorio dušu
te osobe.
"Doista trebamo ozbiljno shvatiti naš ljudski i kršæanski
život. Svi smo mi Božji dužnici. Dani su nam talenti,
sposobnosti i moguænosti da ih iskoristimo, pa da ih radeæi
na njima i s njima zaradimo na svoje dobro, na dobro našega
bližnjega i na slavu Božju. S ovim našim susretom kao da bi
Gospodin htio svima nama kazati: tu ste, imam vam nešto
reæi. Prisjetite se svega onoga što ste slušali kroz osam
godina vašeg zajednièkog života. Jesmo li to prihvatili,
jesmo li to shvatili, jesmo li to realizirali?", upitao je
nadbiskup Srakiæ, zakljuèivši molitvom da Gospodin uèini
ono što oni nisu uspjeli.
Na kraju svim prisutnima obratio se i fra Branimir Kosec,
organizator ovog susreta, zahvalivši na odazivu sa željom da
se i dalje tako susreæu kako bi zahvalili Gospodinu za sve
darove koje im je na razne naèine podijelio.
Biskup Štambuk: Dajmo važnost župnom vjeronauku
Hvar, 18.9.2014.
(IKA) – Hvarski biskup Slobodan
Štambuk uputio je poruku župnicima, redovnicama i
vjernicima laicima koji sudjeluju u vjeronauènoj pouci u
župama trootoèke biskupije. "Svim uzrastima pristupimo s
ljubavlju i pažnjom kolikogod je to moguæe. Zbog više
razloga, osim prvoprièesnicima i krizmanicima, u župi bi
trebalo posebnu pozornost posvetiti grupama malih prvašiæa,
osmašima koji završavaju osnovno školovanje i
maturantima", istièe u poruci biskup Štambuk. Preporuèa
pastoralnim suradnicima da u župi pripreme posebni susret s
prvašima i njihovim roditeljima, te im posvete posebnu
pozornost. Podsjeæa i na važnost sliènih susreta s osmašima i
maturantima, istièuæi važnost župnoga vjeronauka. "Ljubav
je, uz ostalo, domišljata. A sve 'zaèinimo' molitvom 'za naše
vjerouèenike'", istièe u poruci biskup Štambuk.
10
24. rujna 2014. broj 38/2014
ika
Jubileji Družbe službenica milosrða
Dubrovnik, 18.9.2014. (IKA) - Pedeset godina redovništva
proslavilo je u èetvrtak 18. rujna u kapelici samostana na
Pilama u Dubrovniku pet redovnica Družbe službenica
milosrða (Anæela) u Dubrovniku, a dvije redovnice su
proslavile 25. obljetnicu. Euharistijsko slavlje predvodio je
generalni vikar Dubrovaèke biskupije mons. dr. Petar Paliæ,
a na slavlju je bila i provincijalna poglavarica s. Mariangela
Galiæ. U procesiji sa svijeæama na kojima su bila ispisana
njihova imena i broj godina koji je prošao od njihovih prvih
redovnièkih zavjeta u kapelicu su ušle slavljenice s.
Klementina Banožiæ, s. Irma Æurkoviæ , s. Elvira Kvesiæ, s.
Kazimira Mamiæ i s. Veronika Penava, koje su slavile zlatni
jubilej te 'srebrne' s. Mirjana Kutleša i s. Roza Markoviæ.
Tijekom slavlja redovnice su obnovile svoje redovnièke
zavjete. "Mi svoj život nismo dali nekoj izmišljenoj osobi,
nekom mrtvom idealu. Mi svoj život nismo posvetili nekoj
ideji koja je na neko odreðeno vrijeme, a kasnije propada.
Mi svoj život nismo žrtvovali za neku ideologiju. Mi smo, vi
ste, svoj život žrtvovali za osobu Isusa Krista, onoga za koga
vjerujete da vas je doista spasio, da je došao na ovaj svijet,
da je na ovom svijetu sve što je uèinio bilo dobro. I da taj isti
Isus Krist i danas živi u svojoj Crkvi, u svojoj rijeèi koju
slušamo, po sakramentima koje slavimo, a onda i po našim
životima kojim ga nastojimo svjedoèiti", rekao je, uz ostalo,
u propovijedi mons. Paliæ.
U Zagrebu poèeli 30. redovnièki dani
Zagreb, 19.9.2014. (IKA) - "Zauzeto živjeti sadašnjost,
gledati s nadom u buduænost. Put prema drugaèijoj
prisutnosti redovnièkog života u Crkvi i svijetu" – tema je
jubilarnih 30. redovnièkih dana o kojoj hrvatsko
redovništvo, ususret Godini posveæenog života koju æe na
što æe na prvu nedjelju došašæa otvoriti papa Franjo,
razmišlja ove godine. Nakon što su Redovnièki dani
protekloga vikenda održani u dominikanskom samostanu u
Splitu, zagrebaèki dio poèeo je u petak 19. rujna u
samostanu i crkvi hercegovaèkih franjevaca u Dubravi.
Sudionike je pozdravio domaæin gvardijan fra Draženko
Tomiæ, a Redovnièke dane otvorio je predsjednik
Konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica o.
Vinko Mamiæ.
Središnji sadržaj Redovnièkih dana bilo je koncelebrirano
euharistijsko slavlje koje je s okupljenim redovništvom
slavio zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. "Drago
mi je da sam s vama koji živite posveæeni život. Taj vaš
život odnosi se na svu Crkvu jer vi ste unutar nje znak, znak
zaruèništva, potpune pripadnosti Kristu. To svoje
svjedoèanstvo, pripadnosti Crkvi po zavjetima, u potpunosti
darujete Crkvi i svijetu. Ako na te vaše zavjete gledamo
imaginarno, možemo ih doživljavati kao osiromašenje. A
vaši su zavjeti, naprotiv, obogaæenje", rekao je u propovijedi
kardinal Bozaniæ, naglašavajuæi što svijet oèekuje od
redovništva. "Svijet od redovnika i redovnica oèekuje
dvostruko svjedoèenje, bratsko-sestrinske ljubavi unutar
svoje zajednice i s drugim èlanovima Crkve, ali i s onima
koji su izvan Crkve. Zato nije u redu da redovnik ili
redovnica stvara bilo kakve podjele. Važna je i eshatološka
perspektiva. Sigurno osjeæate kako vas vjernici rado susreæu
jer intuitivno svjedoèite eshatološku prisutnost. U tome treba
biti dosljedan", rekao je kardinal Bozaniæ, zapitavši se kakvo
je svjedoèanstvo nedavno u Hrvatskoj dala redovnica
benediktinka iz Španjolske. "Svatko ima pravo na svoje
osobno mišljenje, ali ako netko svojim javnim istupima ne
svjedoèi zajedništvo Crkve, onda je rijeè o antisvjedoèenju."
Kardinal je zakljuèio da redovnici i redovnice u Hrvatskoj
ika
svjedoèe jako zajedništvo, da bi Crkva u Hrvatskoj bila puno
siromašnija da nema redovnièke prisutnosti i djelovanja, te
je zahvalio hrvatskom redovništvu na svemu što èini za
Crkvu u Hrvatskoj i pozvao na zauzetiju molitvu za duhovna
zvanja. Na kraju mise redovnici i redovnice darovali su
kardinalu sliku s motivom Svete obitelji akademskoga
slikara Ante Mamuše te kardinalu posvjedoèili da molitvom
prate i njega i njegovu pastirsku službu.
Prije i poslije mise održana su sadržajna predavanja o raznim
perspektivama i trenucima redovnièkoga života. Prijepodne
je govorio salezijanac don Stjepan Bolkovac, a poslijepodne
dominikanac o. Slavko Sliškoviæ. Te su sadržaje obojica
predstavili i na Redovnièkim danima u Splitu.
Jubilej 30. glavnoga godišnjeg redovnièkog okupljanja u
Hrvatskoj obogaæen je otvorenjem izložbe fotografija s
dosadašnjih Redovnièkih dana.
Akcijom "Spremni za dobro" Caritas Zagrebaèke
nadbiskupije pomogao 194 uèenika
Zagreb, 19.9.2014. (IKA) - Sredstvima prikupljenim u akciji
"Spremni za dobro", koju je na nacionalnoj razini
organizirao Hrvatski Caritas te sredstvima od donacija
fizièkih osoba, Caritas Zagrebaèke nadbiskupije je prigodom
poèetka školske godine 2014./2015. pri kupnji školskih
knjiga i pribora ukupnim iznosom od 51.620 kuna pomogao
194 djece iz 131 socijalno ugrožene obitelji s podruèja
Zagrebaèke nadbiskupije. Kroz "Susret solidarnosti", koji je
održan u subotu 23. kolovoza u prostorijama pastoralnog
centra župe sv. Leopolda Bogdana Mandiæa, novim torbama,
pernicama, školskim potrepštinama, odjeæom i slatkišima
zagrebaèki Caritas je pomogao u opremanju 97 prvašiæa.
Poèetkom rujna isplatom novèanih sredstava u iznosu od 350
kuna po djetetu pomoæ u opremanju školaraca primilo je još
97 djece koje su župni Caritasi prepoznali i preporuèili kao
najugroženije i najpotrebnije, te obitelji iz evidencije
Caritasove socijalne službe, priopæeno je iz Caritasa
Zagrebaèke nadbiskupije.
"Vjerujemo da smo i ovom akcijom makar malo olakšali
roditeljima koji nemaju dovoljno sredstava kako bi svoju
djecu svim što je potrebno pripremili za školu", izjavila je
ravnateljica nadbiskupijskog Caritasa s. Jelena Lonèar, te je
zahvalila svima koji su se na bilo koji naèin ukljuèili u ovu
akciju te vratili osmijeh na lica brojnih školaraca.
Biskup Škvorèeviæ èestitao novom nadbiskupu Chicaga
Požega, 20.9.2014. (IKA) - Dosadašnji biskup Spokanea u
Sjedinjenim Amerièkim Državama mons. Blase J. Chupich
hrvatskog podrijetla imenovan je 20. rujna za nadbiskupa i
metropolita Chicaga. Požeški biskup Antun Škvorèeviæ
uputio mu je èestitku sljedeæeg sadržaja: "Veoma sam se
obradovao Vašem imenovanju za nadbiskupa i metropolita
Chicaga. Želio bih Vam izraziti svoju iskrenu i bratsku
èestitku za povjerenje koje Vam je iskazao papa Franjo.
Za vrijeme Vašeg posjeta Požegi koncem mjeseca ožujka
ove godine zajedno s dr. Declanom Murphyjem bio sam
impresioniran Vašom osobom, napose naèinom na koji ste
postavljali razlièita pitanja i probleme. Složili smo se oko
toga kako se Crkva ne bi trebala boriti protiv suvremene
kulture, nego je evangelizirati. Radostan sam što æe Vaš
odmjeren i mudar glas biti sada snažniji s katedre Crkve
Chicaga.
Vaše teško, ali dragocjeno poslanje nadbiskupa i metropolita
Chicaga pratim svojom molitvom u nadi ponovnog viðenja u
domovini Vaših predaka i u Požegi.
U bratskoj blizini i sa srdaènim pozdravima u Gospodinu".
Domovinske vijesti
Svjetovni franjevci u demokratskom društvu
Zagreb, 20.9.2014. (IKA) - Kao ni vjernici laici opæenito, ni
svjetovni franjevci ne mogu se nipošto odreæi sudjelovanja u
"politici" pa su se, kako bi bolje sagledali aktualni društveni
i politièki kontekst, sastali 20. rujna na èetvrtom godišnjem
Teèaju za socijalni nauk Crkve i društveno-politièko
djelovanje svjetovnih franjevaca pod geslom "Kršæani u
demokratskom društvu". Èlanovi Franjevaèkoga svjetovnoga
reda i Franjevaèke mladeži okupljeni u samostanu franjevaca
konventualaca na Svetom Duhu iz gotovo svih hrvatskih
krajeva (Èakovec, Ilok, Novalja, Osijek, Rijeka, Varaždin,
Zadar, Zagreb), zapoèeli su susret euharistijskim slavljem
koje je predvodio nacionalni duhovni asistent Reda fra
Zvonimir Brusaè.
Radni dio teèaja poèeo je izlaganjem mr. Jure Vujiæa,
pravnika i politologa, posveæenog osobito geostrateškim
pitanjima, inaèe proèelnika Odjela za politologiju Matice
hrvatske, na temu "Buduænost identiteta ljevice i desnice u
suvremenom globalnom društvu". Objasnivši genezu dvaju
politièkih identiteta iz naslova, istaknuo je kako je uopæe ta
široko prihvaæena stroga distinkcija ustvari neutemeljena.
Ujedno je ponudio pregled politièkih ideja i strujanja
nadahnutih kršæanskim vrijednostima u meðunarodnim
okvirima, dajuæi primjere kršæanskog socijalizma i
socijalnog katolicizma koji su se razvijali u zapadnim
europskim zemljama. Protumaèio je takoðer pojavu
neoliberalizma i prodornost monetaristièke politike u
današnjem vremenu. U opširnoj raspravi koja je uslijedila,
mr. Vujiæ odgovorio je na brojna pitanja te se osvrnuo i na
aktualnu temu izmjena izbornog sustava.
Drugi dio teèaja bio je posveæen dokumentu "Za život
svijeta. Pastoralne smjernice za apostolat vjernika laika u
Crkvi i društvu" u Hrvatskoj što ga je godine 2012. objavila
HBK. Dokument je predstavila Marija Žebec, tajnica Ureda
HBK za laièka društva, pokrete i zajednice. Izložila je
njegovu osnovnu strukturu, a posebnu pozornost posvetila je
podruèjima i razinama suodgovornosti vjernika laika u
društvu. Promišljanje o problematikama za koje se laici
moraju smatrati odgovornima potaknulo je raspravu o
moguænostima djelovanja svjetovnih franjevaca. Došlo se do
zakljuèka o potrebi korektivnog djelovanja, kao u sluèaju
štetnog projekta zagrebaèke spalionice otpada, no naroèito
afirmativnog djelovanja, ustrajnim zalaganjem za dobro u
domeni zaštite dostojanstva socijalno marginaliziranih,
oèuvanja stvorenoga te pravilnog vrednovanja ljudskoga
rada – podruèja za koja se franjevci smatraju osobito
odgovornima – i to djelovanja koje gleda na duge staze.
Deset godina župe u Budaševu
Budaševo, 20.9.2014. (IKA) - Župa bl. Alojzija Stepinca u
Budaševu sveèano je u subotu 20. rujna proslavila deset
godina postojanja. Središnje misno slavlje predvodio je
gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ u zajedništvu s
petnaestak sveæenika Sisaèke i susjednih biskupija, bivšim
župnicima preè. Matom Sukaliæem i vlè. Nikolom
Majcenom, te domaæim župnikom Krešimirom Buliæem.
Biskupa Bogoviæa uime župljana pozdravio je Ivan Tomaš,
podsjetivši na veliku želju vjernika za osnivanjem župe, te
put od planova do završetka župne crkve. U homiliji biskup
Bogoviæ èestitao je okupljenima obljetnicu, te govorio o
hrvatskom martirologiju i porukama koje donose hrvatski
muèenici na èelu sa zaštitnikom župe bl. Alojzijem
Stepincem. Proslavi je prethodila trodnevnica koju su
predvodili duhovnik osjeèkih studenata o. Arek Krasicki i
rektor svetišta Majke Božje Gorièke kod Baške preè.
Marinko Barbiš.
24. rujna 2014. broj 38/2014
11
Domovinske vijesti
Blagoslov crkve Hrvatskih muèenika u Èavoglavama
Šibenik, 20.9.2014. (IKA) - Crkvu Hrvatskih muèenika u
Èavoglavama, deset godina nakon postavljanja kamena
temeljca i èetiri godine nakon blagoslova zvona, u subotu
20. rujna blagoslovio je šibenski biskup Ante Ivas. U
sveèanom misnom slavlju posveæen je i oltar crkve.
U homiliji biskup Ivas recitirao je stihove Thompsonovih
pjesma. Mi smo živa Božja Crkva. Bez nas žive Crkve, svi
naši hramovi, crkve, katedrale s kojima se naš narod dièi
ništa ne bi znaèile. Kad su u Domovinskom ratu srušili crkve
mislili su srušit æe i nas, ali ne može se crkva srušiti kad je u
èovjeku i u njegovoj duši sagraðena, poruèio je biskup Ante
Ivas.
Volio bih da rijeèi Svetog pisma ponesemo danas s ovog
našeg slavlja. Da svaki od nas pita "gdje je moj stol, jesam li
ja možda koji put sudionik vražjeg stola". Ja više neæu ništa
govoriti nego æu vas prepustiti da osjetite kako èovjek koji
hoæe živjeti svoju Crkvu može svome narodu darovati puno
lijepih razmišljanja, lijepih poticaja i lijepih pjesmi. Neka se
zasrame oni koji u ovim rijeèima i pjesmi vide nešto drugo,
poruèio je biskup Ivas poèevši recitirati poznate stihove
Marka Perkoviæa koji govore o domovini, domoljublju,
Bogu, zavièaju.
Prema obièaju potpisana je i povelja koju potpisuju biskup i
župnik, no u Èavoglavama je uz njih dvojicu supotpisnik bio
i Marko Perkoviæ Thompson koji je sam inicijator izgradnje
crkve. Na kraju misnog slavlja održao je kratki govor i
zahvalio prisutnima.
Vjernici Zadarske nadbiskupe hodoèastili u Mariju
Bistricu
Hrvati se s pravom ubrajaju meðu kršæanske narode koji
posebice vole i štuju Mariju. Naša prošlost je povezana s
njom. Hrvatski vladari i duhovni pastiri Mariji su podizali
velièanstvena svetišta, crkve i katedrale. Marija nas je
saèuvala od krivovjerja i ulijevala snagu da se izdrži pod
komunizmom, fašizmom i ateizmom
Marija Bistrica, 20.9.2014. (IKA) - Hodoèašæe dvije tisuæa
vjernika Zadarske nadbiskupije i èetrdesetoricom sveæenika,
predvoðenih zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljiæem,
održano je u subotu 20. rujna u nacionalnom marijanskom
svetištu u Mariji Bistrici. Na otvorenom prostoru za
vanjskim oltarom koncelebrirano euharistijsko slavlje
predvodio je nadbiskup Puljiæ. To je nadbiskupijsko
hodoèašæe, koje je okupilo sve generacije vjernika, od djece
do starijih sa štakama, završni dio u zakljuèenju pastoralne
Godine obitelji u mjesnoj Crkvi. Naime, Zadarska
nadbiskupija trogodišnji ciklus Godine vjere koju je
proglasio papa Benedikt XVI. obilježila je Godinom obitelji
(2013./2014.), a slijedi je Godina euharistije (2014./2015.).
"Hodoèašæe je radosni i zahvalni poklik i èin njoj koja je
najblagoslovljenija meðu ženama, završetak nadbiskupijske
Godine obitelji. Mariji, majci obitelji, želimo zahvaliti za sve
blagoslove koje smo od nje i njenom zaštitom primili.
Hodoèašæe je zahvalnost za ono što jesmo, za ono što
vjerujemo, za dar Crkve kojoj pripadamo i u kojoj se
osjeæamo kod kuæe. Ono je zahvalnost za dar Marije, naše
majke koju nam je Isus u posljednjim trenucima svoga
ovozemnog života povjerio preko svoga uèenika Ivana",
rekao je mons. Puljiæ u homiliji misnog slavlja koje je, za
vrijeme ulazne procesije sveæenika i nadbiskupa od crkve do
vanjskog prostora, poèelo uvodnom rijeèju mons. Zlatka
Korena, rektora bistrièkog svetišta. Crkva na otvorenom je
prostor gdje je prvi slavio misu sv. papa Ivan Pavao II.,
najveæi prijatelj naše domovine i najdraži bistrièki
12
24. rujna 2014. broj 38/2014
ika
hodoèasnik, rekao je mons. Koren, istaknuvši da je to
hodoèašæe u osobitoj godini velikih jubileja. "Prošlo je
trideset i pet godina od proslave Branimirove godine u Ninu
(1979.) pod geslom 'Hrvatska katolièka obitelj dnevno moli i
nedjeljom slavi misu'. Trideset godina prošlo je otkad smo
zahvalnim nacionalnim euharistijskim kongresom u Mariji
Bistrici (1984.) proslavili trinaest stoljeæa kršæanstva u
Hrvata, moleæi snagu i za ovo stoljeæe. Prošlo je dvadeset
godina otkad je prvi put na hrvatsko tlo stupio sv. Ivan
Pavao II. (1994.)", rekao je mons. Koren, istaknuvši da je to
hodoèašæe najljepši dar Mariji Bistrici u ovoj godini
spomena velikih jubileja, kada na poseban naèin molimo i za
što skoriju Stepinèevu kanonizaciju.
"Lijepo je biti u bistrièkom svetištu i prisjetiti se tih važnih
obljetnica. Branimirova godina imala je svoje središte baš u
Zadarskoj nadbiskupiji, u Ninu. Velièanstveni skup 1984. g.,
kao završnica velikog hodoèašæenja po Hrvatskoj, završila je
euharistijskim kongresom upravo u Mariji Bistrici. Na to
velièanstveno slavlje papa Ivan Pavao II. nije mogao doæi,
jer su ondašnje vlasti rekle da vrijeme još nije dozorilo. No,
prije dvadeset godina došao je na zagrebaèki Hipodrom, a u
Mariji Bistrici je èetiri godine kasnije u velièanstvenoj
proslavi proglasio našeg najodliènijeg sina blaženim,
kardinala Alojzija Stepinca. Te nas obljetnice ispunjaju
zahvalnošæu", rekao je nadbiskup Puljiæ, istaknuvši da želi
biti pobožni hodoèasnik koji bistrièkoj Gospi prinosi
zahvalnost vjernika Zadarske nadbiskupije te moli Gospin
blagoslov obiteljima diljem Hrvatske i svijeta. "Povijest
èovjeka i ljudskog spasenja ide preko obitelji, a Mariju
nazivamo kraljicom obitelji. Molimo za naš narod i obitelji,
da budu dostojne svoga roditeljskog poziva. Da roditelji
budu ispunjeni strahopoštovanjem pred Bogom, životom i
vjeènošæu. Bog je htio da njegov sin bude èlan ljudske
obitelji. Neka obitelji rijeèju i primjerom svjedoèe vjeru",
potaknuo je mons. Puljiæ, govoreæi o velikoj ulozi Marije u
osobnoj i narodnoj povijesti. Poželjevši da i dalje bdije nad
nama, nadbiskup je zahvalio Mariji za pomoæ i zaštitu koju
nam je obilno pokazivala.
"Hrvati se s pravom ubrajaju meðu kršæanske narode koji
posebice vole i štuju Mariju. Naša prošlost povezana je s
njom. Hrvatski vladari i duhovni pastiri Mariji su podizali
velièanstvena svetišta, crkve i katedrale. S Marijom smo
prebrodili sve kušnje na vjetrometini sukoba, dok su se
vodili ratovi, kada je trebalo stati na braniku vjere. Marija
nas je saèuvala od krivovjerja i ulijevala snagu da se izdrži
pod komunizmom, fašizmom i ateizmom", rekao je mons.
Puljiæ, istaknuvši da je uz Isusa, Marija u središtu Crkve.
"Ona je roðenjem Krista uništila smrt i ljudima donijela novi
život. Isus je naš život. Zato je Marija poèetak novog svijeta.
Marija je orijentir, ne izmišljena utjeha, nego stvarno dana
nada èovjeèanstvu. U njoj su položena nebeska obeæanja i
ostvarene Božje nakane", rekao je mons. Puljiæ. Crkva je
svoj ovozemni hod poèela u dvorani Posljednje veèere s
Marijom, s njom završava i hodoèasnièki put prema
buduænosti, prema vjeènosti. U Mariji se susreæu Kristova
otajstva s Kalvarije i dvorane Posljednje veèere, rekao je
nadbiskup, potaknuvši vjernike da u treæoj Godini vjere u
mjesnoj Crkvi, u Godini euharistije, razmišljaju o
nedokuèivoj ali stvarnoj Božjoj nazoènosti u euharistiji koju
je Krist ustanovio. "Isus je meðu nama i spreman je svaki
trenutak blagosloviti nas, utješiti i ojaèati. On nas upuæuje
prema svojoj Majci kao odvjetnici i zagovornici, da budemo
s njom postojani u molitvi", zakljuèio je nadbiskup Puljiæ.
Hodoèašæe je završeno pobožnošæu Križnog puta na
bistrièkoj Kalvariji za koji je mons. Koren priredio prigodna
razmišljanja, obogaæenih i mislima kardinala Stepinca,
aktualizirajuæi ih za sadašnji trenutak u nizu potreba
ika
hrvatskog naroda i društva: za vlast, obitelji otvorene životu,
školstvo i odgoj, mladež bez poroka, pravedna pravna
procesuiranja, ispravno vrednovanje rada, prepoznavanje
truda neznanih ljudi koji žive od obrade zemlje od strane
stanovnika u gradovima, dostojnu starost, dostojanstvenu
smrt itd. U misnom slavlju sudjelovali su i hodoèasnici iz
Križevaèke eparhije, Rijeèke nadbiskupije i Požeške
biskupije. Vjernici su hodoèasnièki dan poèeli pohodom
bistrièkoj bazilici gdje su izvršili zavjet oko Gospina kipa i
zajednièki molili krunicu, a podno oltara se nalazila slika
Gospe od Zeèeva iz Nina, zavjetnog i središnjeg
marijanskog svetišta Zadarske nadbiskupije.
Završeni jubilarni 30. redovnièki dani u Zagrebu
Biskup Uziniæ poruèio redovnicima i redovnicama da žive
radikalno i s radošæu ono na što su se zavjetovali
Zagreb, 20.9.2014. (IKA) - U samostanu hercegovaèkih
franjevaca u zagrebaèkoj Dubravi u subotu 20. rujna
završeni su dvodnevni jubilarni 30. redovnièki dani.
Hrvatsko je redovništvo ove godine razmišljalo o temi
"Zauzeto živjeti sadašnjost, gledati s nadom u buduænost.
Put prema drugaèijoj prisutnosti redovnièkoga života u
Crkvi i svijetu".
Prijepodnevno je predavanje održala franjevka provincije
Svete obitelji dr. s. Vinka Bešliæ. Govorila je o euharistiji
kao o nosivom temelju Crkve, o tome da redovnici kao ljudi
posveæena života Crkvi daruju sebe èiste, siromašne i
poslušne te da su na taj naèin ukorijenjeni u Krista. Istaknula
je da su sekularizacija i konzumerizam prodrli i u samostane,
ali da unatoè tome u Crkvi i danas sjaji proroèko
svjedoèanstvo posveæenih osoba. Zakljuèila je da
samostansko zajedništvo zahtijeva odricanje i žrtvu,
sudioništvo svakog pojedinca, da je to zajedništvo važno
oèuvati, ali pritom ne izgubiti identitet pojedine osobe.
Misno slavlje zatim je u koncelebraciji s predsjednikom
Konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica o.
Vinkom Mamiæem, dominikanskim provincijalom fr. Antom
Gavriæem,
kapucinskim
provincijalom
fra
Jurom
Šarèeviæem, salezijanskim provincijalom Pejom Orkiæem te
s još nekoliko sveæenika redovnika, predvodio dubrovaèki
biskup Mate Uziniæ, koji je i predsjednik Vijeæa HBK za
ustanove posveæenog života i družbe apostolskog života.
U propovijedi je istaknuo da su u samostanima svakodnevne
mise nerijetko rutina pa da redovništvo nerijetko ne dopušta
otajstvu da ga dotakne te da je najgore što bi se redovništvu
moglo dogoditi pomisao da je dosegnut maksimum, da treba
zaboraviti na oholost i samodostatnost i razmišljati o tome
kako postiæi bolje i više. Na pitanje kako to uèiniti, biskup
Uziniæ objasnio je da je odgovor dao Isus koji je pozvao
Petra da izveze na puèinu i da baci mreže. Petrova je logika,
istaknuo je biskup Uziniæ, bila drugaèija jer je on cijelu noæ
beskorisno lovio. "Na redovništvu je da poput Petra uskladi
svoje zajednice ne ljudskom logikom, veæ logikom Isusa
Krista", rekao je biskup Uziniæ, podsjetivši da je bolje u
zajednici nikakav nego ikakav redovnik ili redovnica te da
nije dobro zbog straha da æe redovnièka zajednica nestati
smanjivati kriterije pri prihvaæanju kandidata. "Ionako bira
Gospodin koji æe naæi naèin s novim generacijama",
zakljuèio je biskup Uziniæ, poruèivši redovnicima i
redovnicama da žive radikalno ono na što su se zavjetovali i
da to ne bude življeno sa žalošæu, nego s radošæu. Jer da
redovništvu nije ništa oduzeto, veæ da mu je dano više nego
drugima pa da je zato na redovništvu i veæa odgovornost.
Na kraju misnoga slavlja o. Gavriæ zahvalio je i biskupu
Uziniæu na svoj njegovoj zauzetosti oko redovništva, i o.
Mamiæu kojemu uskoro istjeèe mandat predsjednika
Domovinske vijesti
redovnièke konferencije, na svoj ljubavi i skrbi za hrvatsko
redovništvo u protekle tri godine.
U popodnevnom je dijelu programa održan okrugli stol na
kojem je uz biskupa Uziniæa i uz predavaèe s ovogodišnjih
Redovnièkih dana don Stjepana Bolkovca, fr. Slavka
Sliškoviæa i s. Vinku Bešliæ sudjelovao glavni urednik Glasa
Koncila mons. Ivan Mikleniæ. Moderatorica je bila
novinarka Tanja Baran. Raspravljalo se o tome da je
potrebna puno jasnija vizija Crkve u buduænosti, bolje
prepoznavanje i rješavanje sadašnjih problema, a da se za
sve to treba osposobljavati. Istaknuto je da se Crkva nije
najbolje snašla nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj te
da nije odgojila nove kadrove koji bi se mogli suprotstaviti
starima iz prošloga sustava. Mons. Mikleniæ pozvao je
hrvatsko redovništvo da kao iznimna snaga u Crkvi i društvu
preokrene hrvatsku stvarnost posebice kroz neprestano
darivanje sebe mladima i starima, kroz daljnja osnivanja
vrtiæa i škola, umirovljenièkih domova.
Kroz program jubilarnih 30. redovnièkih dana u Zagrebu
vodili su voditelj Povjerenstva za trajnu formaciju redovnica
i redovnika pri Hrvatskoj konferenciji viših redovnièkih
poglavara i poglavarica dominikanski provincijal Anto
Gavriæ i èlanica Povjerenstva sestra Kæeri milosrða Vianeja
Kustura, a Redovnièke dane zatvorila je potpredsjednica
Hrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara i
poglavarica s. Jasna Luèiæ.
Struèni skup za vjerouèitelje poèetnike, pripravnike i
njihove mentore
Ðakovo, 20.9.2014.
(IKA/TU) - "Struèno-metodièka
priprema za polaganje struènog ispita" tema je struènog
skupa za sve vjerouèitelje poèetnike, pripravnike i mentore u
osnovnim i srednjim školama Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije i Požeške biskupije, održanoga 20. rujna u
prostorima Katolièkog bogoslovnog fakulteta u Ðakovu, u
organizaciji
Katehetskog
ureda
Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije, Katehetskog ureda Požeške biskupije i
Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) Podružnica Osijek.
Nakon pozdrava predstojnika obaju katehetskih ureda, dr.
Teute Rezo i vlè. Ante Iviæa, te Ane Mlinariæ, više savjetnice
za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje,
okupljenima se obratio i ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro
Hraniæ. Posebnu rijeè uputio je sveæenicima, potaknuvši ih
na zauzetije djelovanje na polju katehetskog i
vjerouèiteljskog rada, kako u školskom vjeronauku tako i u
župnoj katehezi, jer je to sastavni dio sveæenièke službe.
Vjerouèiteljima mentorima zahvalio je za njihovu ozbiljnu
službu te ih zamolio da se s ljubavlju posvete pripravnicima,
kako bi se što bolje i kvalitetnije snašli i zavoljeli to što rade,
a pripravnicima da s ljubavlju pristupaju katehezi. "Veliki
dio vjerouèitelja uistinu daje puno i kvalitetno radi. Ponosni
smo na vaš rad i doprinos koji dajete cjelokupnom ozraèju
odgojno-obrazovnog rada u vašim školama", rekao je mons.
Hraniæ.
Prvo predavanje o pravnom statusu vjeronauka u školama
održala je dr. Teuta Rezo. Iznijela je kratki vremenski
presjek povijesti školskog vjeronauka od Habsburške
Monarhije do današnjih dana te podsjetila na meðunarodne
ugovore koji jamèe školski vjeronauk i vjerski odgoj u
predškolskim ustanovama. Nadalje je govorila o statusu
vjeronauka u školama te o kanonskom mandatu
vjerouèitelja. "Vjerouèitelj je odgovoran za cjelovito i
ispravno prenošenje vjere, za svjedoèanstvo osobnog života i
za trajno usavršavanje odgojiteljskog umijeæa. Vjerouèitelj
je odgovoran prema Crkvi koja ga šalje i u èije ime naviješta
i prenosi Radosnu vijest te je odgovoran i prema onima
24. rujna 2014. broj 38/2014
13
Domovinske vijesti
kojima je poslan. U isto vrijeme vjerouèitelj je suodgovoran
u zajednici u kojoj radi i živi s drugim odgojnim subjektima
– u župnoj zajednici, školi, obitelji, društvu u cijelosti",
istaknula je dr. Rezo, dodavši takoðer kako katolièki
vjeronauk predaju kvalificirani vjerouèitelji koji su po sudu
crkvene vlasti prikladni za to i koji zadovoljavaju
odgovarajuæe odredbe zakonodavstva RH, pridržavajuæi se
svih dužnosti i prava koja iz toga proizlaze. Predavanje je
zakljuèila navodeæi kako vjerouèitelj ima obvezu trajnog
struènog usavršavanja i unutar same škole, a isto tako i u
organizaciji kako Nacionalnog, tako i nad/biskupijskog
Katehetskog ureda, u što svakako ulazi njegova trajna
duhovna formacija.
Polaganje struènoga ispita iz vjeronauka tema je o kojoj je
govorila viša savjetnica Ankica Mlinariæ. Pripravnike je
upoznala s programom stažiranja, dužnostima škole i
njihovim dužnostima te se osvrnula na sadržaj struènog
ispita koji se provodi u tri dijela. Navela je osnovne sadržaje
koje program pripravnièkog staža obuhvaæa te uputila na
Priruènik za struèni ispit uèitelja i struènih suradnika u
osnovnom školstvu koji se može naæi na web stranicama
Agencije za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr). Upozorila
je i na potrebu redovitog struènog usavršavanja, koje je
zakonska i moralna obveza svakog odgojno-obrazovanog
djelatnika, napose vjerouèitelja. Pripravnicima se obratila i
mentorica na struènim ispitima u OŠ Franje Krežme u
Osijeku, vjerouèiteljica Jasminka Raškoviæ.
"Metodièka kompetencija vjerouèitelja u pisanome radu na
struènome ispitu – teorijska i analitièka razmatranja", tema
je o kojoj veæ redovito govori doc. dr. Vesna Bjedov, s
Filozofskog fakulteta Sveuèilišta u Osijeku. Predavanja doc.
dr. Bjedov pokazala su se vrlo korisnima. Naime,
analizirajuæi pisane radove vjerouèitelja i uoèavajuæi
najèešæe pogreške, doc. dr. Bjedov vjerouèiteljima je ukazala
na naèine kako poboljšati kvalitetu rada. Istraživanja su
pokazala da su se pisani radovi uistinu poboljšali, a
vjerouèitelji podigli kvalitetu pismenosti.
Nakon predavanja, u poslijepodnevnim satima, nazoèni su
pristupili radu u radionicama, gdje su pod vodstvom
vjerouèiteljica Jasmine Raškoviæ, Mirjane Srednoselec i Ane
Volf obraðivali teme "Sinteza i aktualizacija u nastavi
vjeronauka", "Praæenje, vrednovanje i ocjenjivanje na
nastavi vjeronauka" te "Pravila dobre komunikacije kao
uvjet uspješnog poslanja", a cjelodnevni susret završio je
evaluacijom skupa i molitvom.
Gospiæ: Biskupijski Caritas pomogao u nabavci
udžbenika za 60 uèenika
Gospiæ, 21.9.2014. (IKA) - O rezultatima nacionalne
humanitarne akcije "Spremni za dobro" koju je u lipnju
organizirao Caritas u suradnji s tvrtkama Lidl i Unija papir,
javnost su upoznali ravnatelj Caritasa Gospiæko-senjske
biskupije vlè. Luka Blaževiæ i direktor Lidlovog robno
distribucijskog centra u Perušiæu Franko Gržetiæ. U akciji su
prikupljali stare školske udžbenike, bilježnice, èasopise i
novine u 85 Lidlovih trgovina u cijeloj Hrvatskoj gdje je
prikupljeno ukupno 400.360 kg papira koje je otkupio Unija
papir te su sredstva pridružena u Fond za pomoæ u nabavki
školskih udžbenika i pribora za uèenike osnovnih i srednjih
škola. Ukupno je 1000 uèenika ostvarilo pravo na pomoæ u
iznosu od 350 kuna od èega je na prostoru Caritasa
Gospiæko-senjske biskupije ta pomoæ uruèena za 60 uèenika
osnovnih i srednjih škola. Ravnatelj Blaževiæ i direktor
Gržetiæ izrazili su zadovoljstvo provedenom akcijom te su
najavili daljnju suradnju u organizaciji humanitarnih akcija i
prikupljanja pomoæi najsiromašnijim obiteljima u Hrvatskoj.
14
24. rujna 2014. broj 38/2014
ika
Proslavljena 200. obljetnica crkve u Raèinovcima
Misnim slavljem predsjedao ðakovaèko-osjeèki nadbiskup
Ðuro Hraniæ
Raèinovci, 21.9.2014. (IKA/TU) – Crkva Roðenja sv. Ivana
Krstitelja u Raèinovcima, sela koje je u svibnju pogoðeno
katastrofalnom poplavom, bila je u nedjelju 21. rujna
ispunjena vjernicima koji su željeli proslaviti njezinu 200.
obljetnicu.
Misnim slavljem predsjedao je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup
Ðuro Hraniæ, u koncelebraciji sveæenika Drenovaèkoga
dekanata: dekana i župnika u Posavskim Podgajcima preè.
Marka Mikiæa, gunjanskoga župnika Ivana Živiæa,
soljanskoga župnika Vinka Dubravca i domaæina,
drenovaèkog župnika i upravitelja župe u Raèinovcima
Zorana Aladiæa te tajnika Nadbiskupije vlè. Marija Brkiæa.
Na poèetku slavlja pozdrav je uputio domaæin vlè. Aladiæ,
izrazivši zadovoljstvo što je na 200. obljetnicu župne crkve
došao nadbiskup Hraniæ te podsjetivši kako je crkva graðena
od 1807. do 1812., a završena i blagoslovljena 1814.
Graðena je u romanskom slogu i zaštiæeni je spomenik
kulture. Premda je Raèinovce i samu crkvu pogodila
katastrofalna poplava, uvijek je bilo vjernika koji su dolazili
pred oltar tražeæi snagu, rekao je župnik.
U homiliji nadbiskup je izrazio suosjeæanje za stanje u
kojemu se Raèinovci nalaze danas, nakon velike poplave u
svibnju, svjestan da je u tom kraju život bio težak i prije
poplave; stanovnici su živjeli uglavnom od poljoprivrede,
malo je zaposlenih, mladi su i prije poplave odlazili iz sela i
svi se pitaju kako æe se posljedice poplave odraziti na ionako
nepovoljno kretanje broja stanovnika u toj župi.
Situaciju u župi povezao je s evanðeoskim odlomkom toga
dana, koji govori o vlasniku vinograda koji pet puta izlazi na
trg po dodatne nadnièare, i koji pokazuje kako radnicima
smeta širokogrudnost gospodara vinograda koji ide dalje od
pravednosti i ugovora. "Isus nam prispodobom poruèuje:
Bog ne postupa prema principu 'dajem koliko daš, plaæam
koliko si zaradio', nego on ljubi i daje svakome onoliko
koliko mu treba. Bogu nije bitan broj radnih sati ili godina
pobožnog življenja, nego ljubav kojom netko ljubi njega i
bližnjega", rekao je nadbiskup.
"Zato vi dragi Raèinovèani i zato svi mi vjernici imamo
potrebu za crkvom. Zato imate potrebu obilježiti 200.
obljetnicu izgradnje ove župne crkve. Obilježavamo i
slavimo tu obljetnicu unatoè stradanju i poplavi, jer imamo
potrebu napunjati se Bogom koji je veæi i bolji od naše
ljudske pravednosti, jer imamo potrebu za njegovom
dobrotom i ljubavlju, njegovom milošæu. Volimo ovaj toranj
i s njim se poistovjeæujemo, treba nam ova crkva i ovo sveto
mjesto, jer imamo potrebu za crkvom u kojoj æemo i dalje
slušati Božju rijeè i primati sakramente kako bismo poput
gospodara vinograda, kao ljudi u svom svakodnevnom
životu, imali hrabrost za zastupanje Božjih principa, Božjeg
milosrða i ljubavi meðu nama, u društvu i u našim
svakodnevnim odnosima", rekao je nadbiskup Hraniæ.
Okupljene vjernike potaknuo je da budu podrška svome
župniku da se ne umori te da kao èovjek i sveæenik ne
posustane, zahvalivši im na svakoj pomoæi i poželjevši im
snage da u teškim situacijama sve što èine – èine iz ljubavi
prema Bogu, radosni što je Bog dobri otac koji ih sve voli i
brine da svi dobiju onoliko koliko im je potrebno.
Misno slavlje pjesmom je pratio domaæi zbor ove župe.
Slavlju je nazoèio i naèelnik Opæine Drenovci Jakša Šestiæ, a
župna zajednica uruèila je nadbiskupu prigodne darove. Za
èetiri godine župa Raèinovci oèekuje veliku proslavu – 250.
obljetnicu svoga postojanja.
ika
Nuncij D'Errico slavio misu u Velikom Trgovišæu
Veliko Trgovišæe, 21.9.2014. (IKA) - U prigodi proslave
svetkovine Blažene Djevice Marije od sedam žalosti, u njoj
posveæenoj župnoj crkvi u Velikom Trgovišæu u nedjelju 21.
rujna sveèanu misu predvodio je apostolski nuncij u
Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D' Errico u
koncelebraciji sa župnikom Ivanom Dužaiæem i više
sveæenika. Nunciju je dobrodošlicu u to poznato zagorsko
mjesto priredio puhaèki orkestar Mrzlo Polje koji ga je
doèekao pred župnom crkvom s prigodnom glazbom.
Prije poèetka euharistijskog slavlja župnik domaæin Dužaiæ
pozdravio je nuncija D'Errica i njegovog savjetnika u
nuncijaturi mons. Jeana Francoisa Lantheauma. Pozdrave je
uputio i naèelnik Opæine Veliko Trgovišæe Robert Greblièki
koji se osvrno na veliki broj mladih koji upravo u to mjesto
dolaze zasnivati svoje obitelji. Zahvalivši na dobrodošlici,
nuncij je izrazio zadovoljstvo što se mogao odazvati pozivu
župnika s kojim ga povezuje prijateljstvo i pohvalio ga zbog
svega što je napravio u župi u ovih osamnaest godina te
istaknuo da æe ga pratiti u svojim molitvama. Nuncij je
takoðer rekao da se s radošæu odazvao pozivu u to mjesto
koje je toliko važno za Hrvatsku jer iz njega svoje korijene
vuèe i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuðman.
U homiliji nuncij se osvrno na odlomak iz Ivanova evanðelja
gdje Isus kaže svojoj majci "Ženo evo ti sina". Pritom misli
na apostola Ivana, rekao je nuncij, ali taj apostol Ivan smo
svi mi i tim rijeèima Isus nas je sve povjerio svojoj Majci
koja je postala naša nebeska Majka i Majka Crkve. U
svakodnevnom životu postavljamo si pitanja zašto se
dogaðaju bolesti, zašto ne možemo naæi posao, zašto se sve
to dogaða baš nama, puno je tih zašto, a Marija je ta koja nas
poziva da cijenimo bol i patnju kao jedan oblik pokore,
premda to nije uvijek lako. Ti svakodnevni križevi dopuštaju
nam da budemo bliži Isusovom križu. Trebamo prihvatiti taj
križ kao dar od Boga, a našoj nebeskoj Majci povjeriti naše
boli i naše patnje, zakljuèio je nuncij.
Sveèano euharistijsko slavlje uvelièao je mješoviti župni
zbor uz orguljsku pratnju Ivana Milažara i ravnanjem
Božidara Šipka. Prinosne darove donijeli su mladi župljni
odjeveni u tradicionalne narodne nošnje. Na kraju mise
župnik je darovao nunciju veliko licitarsko srce i košaru s
tradicionalnim domaæim proizvodima. Nuncij je u sklopu
svog dolaska u Veliko Trgovišæe posjetio i staru školu koju
je polazio i dr. Franjo Tuðman.
Dan muèenika Franjevaèke provincije Presvetog
Otkupitelja
Misa zadušnica za 44 sveæenika ubijena u tijeku II. svjetskog
rata i poraæa
Imotski, 21.9.2014.
(IKA) – Na kapitulu imotskoga
samostanskog okružja 10. rujna odreðeno je da se u
imotskom okružju Dan muèenika Franjevaèke provincije
Presvetog Otkupitelja obilježi u nedjelju 21. rujna.
Uz sudjelovanje velikog broja vjernika u župnoj crkvi Sv.
Franje u Imotskom toga dana slavljena je misa zadušnica za
44 sveæenika Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja
koji su ubijeni tijekom II. svjetskog rata i poraæa. Misu je
predvodio imotski gvardijan fra Kristijan Stipanoviæ, uz
koncelebraciju jedanaestorice sveæenika, meðu kojima su
bili novi èlan imotskoga samostana fra Bruno Pezo i
umirovljeni sveæenik Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
rodom iz Slivna Vlado Mikrut. Na poèetku mise fra Bruno
proèitao je imena fratara ubijenih od 1942. do 1948.
U propovijedi fra Rafael Begiæ, pastoralni pomoænik u
Prološcu, spomenuo je prvu hrvatsku operu "Ljubav i zloba"
i istaknuo kako je hrvatski narod tijekom svoje povijesti
Domovinske vijesti
doživio mnogo zlobe od drugih naroda i ideoloških sustava,
na poseban naèin od komunizma. Od više od 600 sveæenika
ubijenih u II. svjetskom ratu i poraæu, 44 su bili èlanovi ove
Provincije. Nadalje je istaknuo kako su fratri kojih se
spominju istinski muèenici jer su ubijeni zbog svoje vjere i
rodoljublja. Naveo je rijeèi sv. Pavla iz Poslanice
Filipljanima: "Krist æe se proslaviti u mome tijelu, bilo
životom, bilo smræu". Krist se uistinu proslavio u životu
naših fratara muèenika pa neka se tako proslavi i u nama po
našoj ljubavi prema Bogu, Domovini i bližnjima, rekao je fra
Rafael, a objavljeno je na mrežnim stranicama Franjevaèke
provincije Presvetog Otkupitelja.
Župa sv. Mateja u Dugavama proslavila župnu
svetkovinu
Zakljuèena Godina župnog zajedništva zapoèeta protekle
godine
Zagreb, 21.9.2014.
(IKA) - Župa sv. Mateja u
novozagrebaèkom naselju Dugave proslavila je u nedjelju
21. rujna svoju župnu svetkovinu. Sveèano euharistijsko
slavlje predvodio je rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog
sjemeništa u Zagrebu mr. Anðelko Košæak. U propovijedi,
govoreæi o životu sv. Mateja, istaknuo je posebnost Matejeva
poziva i susreta s Isusom, koji je iz temelja promijenio
njegov dotadašnji život. Susret s Isusom za sv. Mateja bio je
odluèujuæi trenutak nakon kojega više ništa nije bilo isto.
Povezujuæi taj susret s redovitim susretima u molitvenim i
euharistijskim slavljima, propovjednik je istaknuo da "nitko
od nas ne može ostati ravnodušan i isti". Kao što je sv.
Matej, nakon Isusova poziva da ga slijedi, osjetio radost i tu
radost je želio podijeliti s drugima, tako su i vjernici pozvani
radost evanðelja dijeliti sa svojom braæom i sestrama.
Propovjednik je posebno pozvao župljane i obitelji župe sv.
Mateja da budu ono što je i njihov nebeski zaštitnik apostoli. "I ovo naše vrijeme poziv je i izazov da budemo
apostoli svojih obitelji, naroda i vremena. Obitelj koja se
redovito zajedno okuplja na molitvu i u crkvi, ali i u svojoj
kuæi, vidljivi je znak Božje prisutnosti. Zato to ne smijemo
zanemariti ili smatrati nebitnim u strci s današnjim
obvezama i poteškoæama. Obitelj koja je zajedno i koja
zajedno moli postaje svjedoèanska i kao takva ona je znak
zajedništva èitave Crkve", rekao je mr. Košæak. Proslavu
župne svetkovine uvelièao je župni mješoviti zbor kao i
mnogi župljani koji su se aktivno ukljuèili u organizaciju
proslave.
Župnoj svetkovini prethodila je trodnevna priprava. Župni
vikar župe sv. Josipa na Trešnjevci Ivan Vuèak predvodio je
misu prve veèeri trodnevnice te podijelio i svoj
mladomisnièki blagoslov. Nakon misnog slavlja, župljani su
zajednièkom molitvom pred Presvetim Oltarskim
Sakramentom zahvalili za dar župe.
Druge veèeri trodnevnice misu je predvodio upravitelj župe
u Utrini Vlado Letinèiæ, a župljani župe sv. Mateja zajedno
su molili pomoæ i zagovor bl. Alojzija Stepinca, èije su moæi
ugraðene u oltar župne crkve. Posebno povezani s našim
blaženikom u pripremi za njegovu kanonizaciju, molili su za
svoje osobne nakane i potrebe, ali i za što skorije njegovo
proglašenje svetim. Treæega dana duhovne priprave misu je
predvodio upravitelj župe u Sloboštini Ivica Šturliæ, a nakon
misnoga slavlja okupljena zajednica zajedno sa svojim
župnikom, utekla se pod moænu zaštitu Blažene Djevice
Marije, moleæi da "kao naša Majka i Majka Crkve, bdije i
prati svojim majèinskim zagovorom sve obitelji župe i èitavu
župnu zajednicu". Ovogodišnjom proslavom župne
svetkovine, župa sv. Mateja u Dugavama zakljuèila je
Godinu župnoga zajedništva.
24. rujna 2014. broj 38/2014
15
Domovinske vijesti
Prvi susret obitelji Splitsko-makarske nadbiskupije
Cilj susreta bio je da obitelji u zajednièkoj molitvi, slavlju
euharistije, predavanjima i razgovorima, razmjeni iskustava
i druženju ojaèaju vjeru, meðusobnu ljubav i obiteljsko
zajedništvo
Vepric, 21.9.2014. (IKA) - U organizaciji marijanskog
svetišta i duhovnog centra Vepric te Obiteljskog
savjetovališta Splitsko-makarske nadbiskupije, u nedjelju 21.
rujna u Vepricu je održan prvi Susret obitelji Splitskomakarske nadbiskupije. Cilj susreta bio je da obitelji u
zajednièkoj molitvi, slavlju euharistije, predavanjima i
razgovorima, razmjeni iskustava i druženju ojaèaju vjeru,
meðusobnu ljubav i obiteljsko zajedništvo kako bi mogle
izdržati pod svagdašnjim teretima i izazovima.
Susret, na kojem se okupilo više od 250 èlanova obitelji,
poèeo je molitvom krunice i euharistijskim slavljem koje je
predvodio upravitelj svetišta don Mijo Šurlin. U homiliji
govorio je o ljepoti i teškoæama življenja kršæanskog braka
te o važnosti kršæanskog odgoja djece. Ponovio je kako je
brak uzvišen na razinu sakramenta te da je potrebno da
supružnici žive euharistijski život svjesni svete zajednice
koju su sklopili. "Dragi braèni drugovi, pozvani ste da živite
pashalnu ljubav koja u vašoj djeci stvara neoboriv temelj. To
da se meðusobno ljubite, najviše je što možete dati svojoj
djeci koja æe potom sve ostalo, èitav život, graditi na toj
ljubavi. U tom sluèaju neæe biti potrebne nikakve prisile ili
nagovaranja na normalan, zdrav i odgovoran kršæanski život
veæ æe vaša ljubav i vaše svjedoèanstvo odgajati za vas",
istaknuo je propovjednik. Upozorio je da se lako može upasti
u zabludu formalnog savršenstva braka i obitelji, no kako se
kršæani trebaju usmjeriti na onostranost.
"Svaka obitelj ima probleme i teškoæe. No, moramo imati na
umu da sakrament braka predstavlja Božju ljubav koja se
ostvarila u pashi po kojoj živi kroz povijest. Upravo to
sudioništvo u Kristovoj pashi, koja ukljuèuje i smrt na križu,
ruši svaku formalnu savršenost i otvara naše živote i braène i
obiteljske odnose Bogu", rekao je Šurlin.
Nakon zajednièkog euharistijskog slavlja uslijedila su
predavanja. O temi "Obitelj - škola ljubavi, vjere i
odgovornosti" govorila je dr. Željka Markiæ, a o
"Horizontima nade za obitelji u Hrvatskoj" dr. Petar
Krešimir Hodžiæa. Dr. Markiæ istaknula je da je roditeljski
odnos temeljna slika po kojoj djeca grade èitav svoj svijet te
da je upravo obitelj nezamjenjivo mjesto gdje se odgaja za
ljubav, vjeru i život te da ni škola ni župa neæe odraditi
posao umjesto njih. Napomenula je kako roditelji èesto
zaborave da i oni rastu zajedno s djecom te da moraju raditi
na vlastitoj promjeni motivirani upravo ljubavlju prema
njima. Dodala je kako ne treba posustati kada se ne uoèe
greške koje su naèinjene pri odgoju djece jer Bog ravna sve
greške i nema tog odnosa u obitelji koji se ne može
popraviti. Istaknula je kako je dobro i potrebno djeci
postavljati granice i poticati ih da aktivno sudjeluju u životu
kako bi razvili samopouzdanje i odgovornost. Dr. Hodžiæ
rekao je da su kršæani pozvani uperiti pogled prema
horizontima nade koji su prisutni u Hrvatskoj, poput pogleda
supružnika i osmijeha djeteta, dobrih i lijepih odnosa s
bližnjima, formiranja obiteljskih i molitvenih zajednica,
hodoèašæa, susreta katolièke mladeži i obiteljskih susreta,
borbe za život, borbe za promjenu društvene nepravde,
otvaranja katolièkih škola i sl.
U drugom dijelu programa sudionici su mogli sudjelovati u
šest radionica "Kako ljubavlju nadvladati konflikt"
(voditeljica prof. psihologinja Jelena Burazin), "Povjerenjem
i vjerom do dobre braène komunikacije" (prof. Maja Jakšiæ),
"Govor tijela u braku – od erosa do agape" (dr. Petar
Krešimir Hodžiæ), "Nedjelja – obiteljski rituali i obiteljska
16
24. rujna 2014. broj 38/2014
ika
molitva" (dr. Danijela De Michelli Vitturi) "Snagom istine i
nade kroz zamke virtualnog svijeta" (prof. Rajka Šore) i
"Kako razvijati odgovornost u obitelji" (dr. Željka Markiæ).
Susret je završio klanjanjem pred Presvetim Oltarskim
Sakramentom. Da bi roditelji neometano mogli pratiti
predavanja i radionice, tijekom cijelog susreta organizirano
je èuvanje djece kroz brojne igraonice za koje su, kao i za
hranu, zaslužni èlanovi zajednice "Molitva i rijeè".
Dvostruki jubilej u Moravèu
Kardinal Bozaniæ na proslavi 200. obljetnice posvete crkve i
680. obljetnice prvog pisanog traga župe
Moravèe, 21.9.2014. (IKA) - Dvostruki jubilej, dvjestotu
obljetnicu posvete župne crkve i 680. obljetnicu prvoga
pisanoga traga župe Moravèe proslavili su vjernici toga
prigorskoga mjesta u nedjelju 21. rujna, izvijestio je portal
Glasa Koncila. Misno slavlje predvodio je zagrebaèki
nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, u koncelebraciji sa
župnikom domaæinom Marijanom Gradinšæakom i drugim
sveæenicima.
"U ovoj drevnoj župi došlo se Bogu zahvaliti za dvije stotine
godina župne crkve, a prije toga je bila druga, jer ni ne zna
se otkad postoji. Spomen je star 680 godina. Stojimo na
dubokim korijenima naših pradjedova. Mi preuzimamo
njihovu baštinu i nastavljamo slaviti Boga", napomenuo je
kardinal Bozaniæ. Podsjetio je kako je moraveèka župa
omoguæila nastajanje novih župa, kao što su i na podruèju
nekadašnje Zagrebaèke nadbiskupije nastale èetiri nove
biskupije. "Budimo zahvalni i radujmo se napretku susjednih
župa. Župa je ona koja okuplja vjernike, u vjernièkom
zajedništvu. Želim da u vjernièkom, katolièkom i hrvatskom
zajedništvu rastete i u ovo naše doba", zakljuèio je
zagrebaèki nadbiskup.
U pozdravnoj rijeèi župnik Gradinšæak èestitao je kardinalu
Bozaniæu 25. obljetnicu biskupstva i istaknuo kako o
dvostrukoj župnoj obljetnici èitava zajednica svojim
doprinosom pokazuje kako opæe dobro staviti ispred sitnih
interesa. Uime župljana, zagrebaèkoga nadbiskupa
pozdravila je Marta Galiæ. Na misi je pjevao mješoviti zbor
župe Presvetog Trojstva, a meðu brojnim vjernicima bili su i
pripadnici vatrogasnih, lovaèkih i braniteljskih društava iz
Moravèa i okolice.
Proslavi je prethodila duhovna priprava koju je od 18. do 20.
rujna predvodio dr. fra Božo Lujiæ. Održani su koncerti
"Pjesmom Boga slavimo" i "Suncu prosi svaka roža"
domaæih i susjednih zborova i KUD-ova. Uprizoreno je i
glazbeno-scensko djelo "Graditelji" o povijesti moraveèke
župe.
Gradnja crkve Presvetog Trojstva zapoèela je 1813., a
dovršena je u jesen 1814. Napravljena je od kamene iz Gore,
a cigla rukom raðena, spajana s blatom i gašenim vapnom.
Župa se tada prostirala od Laza do Bedenice i od Globoèeca
do ceste Zelina-Varaždin. Župnik Gustav Barababoš
sredinom 19. stoljeæa je opismenjavao vjernike Moravèa do
1872. kada je osnovana škola. Ilirski preporod zahvatio je i
moraveèki kraj, a župna crkva èuva spomen na posljednje
poèivalište ilirca opata Ivana Krizmaniæa. Stanovnici
Moravèa prošli su kao i cijela Hrvatska kroz razlièite
ideologije i ratna stradanja, doèekali samostalnost, a 1998. i
cestu koja ih povezuje sa svetištem Majke Božje Bistrièke u
Mariji Bistrici. Ususret ovogodišnjim obljetnicama župna
crkva je potpuno obnovljena.
.
ika
Sveèanost prijenosa moæi sv. Šimuna iz Zadra u
Jastrebarsko
Jastrebarsko, 21.9.2014.
(IKA) - Zadarski nadbiskup
Želimir Puljiæ, u pratnji generalnog vikara i kancelara
Zadarske nadbiskupije te upravitelja svetišta Sv. Šimuna u
Zadru don Josipa Lenkiæa, donio je u nedjelju 21. rujna moæi
sv. Šimuna, èije se tijelo kao jedinstvena relikvija èuva u
Zadru, u grad Jastrebarsko, kao dar novosagraðenoj
grkokatolièkoj župnoj crkvi Preobraženja Gospodnjega, koja
je sagraðena kao jubilarna crkva o 400. obljetnici svetoga
sjedinjenja i osnutka Grkokatolièke Crkve u Hrvatskoj
(1611.-2011.). U pratnji sveèevih moæi bili su i Katedralni
zbor sv. Stošije iz Zadra, kulturno-umjetnièka društva "Sv.
Šime" iz Rtine-Ražanca, "Sv. Jeronim" iz Vlašiæa na Pagu i
"Sloga" iz Betine na Murteru. Mnoštvo hodoèasnika,
vjernika i graðana iz Jastrebarskog i okolice, Žumberka,
Zagreba i Križevaca okupilo se na Strossmayerovu trgu, u
središtu Jastrebarskog, zajedno s izaslanstvima grada
Jastrebarskog, na èelu kojega je bio gradonaèelnik Zvonimir
Novosel te Zadra, koji je predstavljao prof. Radovan
Dunatov, proèelnik ureda za kulturu. Okupile su se i
vatrogasne postrojbe jaskanskog kraja kao i brojna kulturnoumjetnièka društva u tradicijskim nošnjama. Moæi je na bini
doèekao križevaèki vladika Nikola Kekiæ s kancelarom
Križevaèke eparhije podðakonom Livijom Marijanom te
brojnim grkokatolièkim i rimokatolièkim sveæenicima.
Nakon pozdrava gradonaèelnika Novosela, uslijedilo je
sveèano pjevanje evanðelja o Prikazanju u Hramu te èitanje
dokumenta o autentiènosti na latinskom i hrvatskom jeziku.
Nadbiskup Puljiæ izrazio je radost da u ovom osobitom i
povijesnom èasu može svetoj Crkvi križevaèkoj predati moæi
svetog starca koji je na svojim rukama držao samoga Isusa
Krista. Nakon pjevanja tropara i kondaka sv. Šimunu,
vladika Kekiæ je pod nebnicom nosio šrkinjicu s moæima u
velièanstvenoj
procesiji
središnjom
ulicom
grada
Jastrebarskog u kojoj je sudjelovalo veliko mnoštvo.
Na èelu procesije su išli vatrogasni i župni barjaci brojnih
župa, izmeðu dviju kolona vatrogasaca, folkloraša u
nošnjama te èlanovima Katedralnog zbora iz Križevaca i
Æirilo-metodova kora iz Zagreba. Nebnicu nad moæima
nosili su žumberaèki Uskoci u svojim nošnjama, a pred
njima je išao zadarski nadbiskup Puljiæ i brojni sveæenici
obaju katolièkih obreda, rimskog i bizantskog. U procesiji je
svirala limena glazba grada Jastrebarskog, a pjevanje je
predvodio Katedralni zbor iz Zadra.
U grkokatolièkoj župnoj crkvi Preobraženja Gospodnjega
procesiju je doèekao apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj
nadbiskup Alessandro D'Errico. Moæi su postavljene na
tetrapod pred ikonostasom te je uslijedilo pjevanje Akatista
(hvalospjeva) sv. Šimunu, hvalospjeva u kojem je odjekivao
zaziv: Raduj se, preblaženi Bogoprimèe, pravedni starèe
Šimune!" Vladika Kekiæ zahvalio je zadarskom nadbiskupu
na ovako dragocjenom daru i potakao sve da dolaze na
poklon i molitvu pred sveèevim moæima te da ga nasljeduju
u pravednosti i bogoljubnosti, a osobito djecu èiji je
zaštitnik. Uz pjevanje Šimunova hvalospjeva "Sad otpuštaš"
na staroslavenskom, vladika je prenio moæi na posebno
pripravljeno postolje (proskinetarij), gdje se nalazi i
novoposveæena ikona sv. Šimuna i gdje æe relikvija biti
stalno pohranjena i dostupna èašæenju vjernika. Apostolski
nuncij D'Errico zatim je blagoslovio djecu. Na kraju su
vjernici mogli pristupiti sv. moæima i èastiti ih, a Katedralni
zbor iz Zadra pod ravnanjem maestra Žana Moroviæa održao
je vrlo zapažen koncert duhovnih skladbi iz bizantske,
glagoljaške i latinske liturgijske baštine. Sve je završilo
narodnim veseljem okupljenoga mnoštva.
Domovinske vijesti
Predstavljen zbornik "U službi Crkve i naroda" o životu
i radu nadbiskupa Franiæa
Split, 21.9.2014. (IKA) - U sklopu meðunarodne književnoznanstvene manifestacije XXVI. "Knjige Mediterana" (21. 27. rujna) koja je usmjerena ka istraživanje i afirmiranje
mediteranskih ishodišta hrvatske kulture, u nedjelju 21. rujna
u splitskom Zavodu Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti predstavljen je zbornik radova o pokojnom
splitsko-makarskom nadbiskupu i metropolitu Frani Franiæu.
Djelo "U službi Crkve i naroda. Zbornik radova o životu i
radu nadbiskupa Frane Franiæa" objavljeno je u prigodi 5.
obljetnice smrti i 100. obljetnice roðenja (1912-2012.) u
nakladi Crkve u svijetu. O knjizi su govorili splitskomakarski nadbiskup Marin Barišiæ, mons. dr. Drago
Šimundža, prof. dr. Marko Trogrliæ i prof. dr. Josip
Vrandeèiæ. Knjiga, u èetiri dijela, donosi radove 25 teologa i
povjesnièara sa znanstvenog simpozija koji je održan u
prosincu 2012. godine u organizaciji Nadbiskupskog
ordinarijata u Splitu, Katolièkoga bogoslovnog fakulteta
Sveuèilišta u Splitu i Grada Kaštela. Knjiga, koju su uredili
dr. Drago Šimundža i prof. dr. Nediljko Ante Anèiæ, na kraju
u posebnom prilogu donosi Opæi prikaz zbornika (na
hrvatskom, engleskom, njemaèkom i talijanskom jeziku) te
kazalo imena. U uvodnom izlaganju urednik zbornika dr.
Šimundža, dugogodišnji bliski Franiæev suradnik, prikazao
je životni put i crkveni duh nadbiskupa Frane Franiæa (1912.2007.). Istaknuo je njegov dugogodišnji sveæenièki (70),
biskupski (56) i profesorski staž (38), napomenuvši da je
najduže služio u kronologiji salonitanskih i splitskih biskupa.
Od toga je 34 godine predvodio Splitsko-makarsku
nadbiskupiju (1954.-1988.), prvo kao biskup, potom kao
nadbiskup i metropolit. "U svom je radu i životu bio
neumoran apostol vjere i odgovoran pastir Crkve, ugledan
èlan Koncila i našeg episkopata. Hrabro i dostojanstveno
predvodio je Božji narod, pastirski odluèno i vjerodostojno
te tako ostao znakoviti simbol biskupskog poziva i postojani
svjedok evanðeoskog poslanja", rekao je dr. Šimundža.
Govoreæi o životu i djelu nadbiskupa Franiæa, nadbiskup
Barišiæ rekao je kako je nadbiskup Franiæ bio jedan od
najdugovjeènijih
nadbiskupa
u
Splitsko-makarskoj
nadbiskupiji, te je usporedio teška i tamna vremena prvog
salonitanskog biskupa Dujma s olovnim vremenima
nadbiskupa Franiæa koji je, takoðer, ostavio duboko
svjedoèanstvo. "Nadbiskup Franiæ bio je èovjek èvrstih
stavova u pitanjima vjere, morala, Crkve, ustrajan do kraja spreman na muèeništvo, a s druge strane bio je osoba
otvorena novostima i suradnji", istaknuo je nadbiskup te
dodao kako je pet godina odmaka mali period za objektivno i
cjelovito vrednovanje Franiæeva života i rada, no pohvalio je
izdavanje Zbornika, za kojeg vjeruje da je tek prvi u nizu jer
"je još puno toga što trebamo otkriti o ovom velikom i
znaèajnom èovjeku, koji je zadužio ne samo Splitskomakarsku, nekoæ salonitansku Crkvu, veæ i Crkvu u Hrvata".
"Doista s nadbiskupom Franiæem se moglo i ne slagati, ali ga
se nije moglo ne cijeniti, uvažavati i poštivati", zakljuèio je
metropolit Barišiæ.
U svom osvrtu dr. Trogrliæ i dr. Vrandeèiæ složili su se kako
je Zbornik donio niz važnih elemenata za izgradnju solidne
konstrukcije u daljem prouèavanju misli i djela ovog velikog
èovjeka. "Otvorena su nova pitanja. Osvjetljenja stara.
Plodno je zakljuèena jedna važna inicijativa za
obilježavanjem Franiæeve stogodišnjice roðenja spomenutim
simpozijem, zasigurno kao prvi konkretan korak u daljnjim
objektivnim nastojanjima za temeljitim i sustavnim
sagledavanjem Franiæeva života, djela i misli", zakljuèio je
prof. Trogrliæ.
24. rujna 2014. broj 38/2014
17
Domovinske vijesti
Kardinal Puljiæ slavio sveèanu misu u rijeèkoj župi sv.
Mateja
Rijeka, 21.9.2014. (IKA) - Vrhbosanski nadbiskup kardinal
Vinko Puljiæ predvodio je u nedjelju 21. rujna u crkvi Sv.
Mateja na Viškovu u Rijeci sveèano euharistijsko slavlje u
povodu proslave svetkovine župe. Kardinala, sveæenike
Kastavskoga i drugih dekanata Rijeèke nadbiskupije,
predstavnike opæinske vlaste, udruge branitelja, kulturna i
umjetnièka društva te Udrugu bosanskih Hrvata "Prsten"
pozdravio je župnik mons. Ivan Nikoliæ.
Ispred župnog pastoralnog vijeæa i vjernika župe sv. Matej,
kardinala je pozdravio Luka Mataniæ, a mladi u narodnim
nošnjama vrhbosanskom nadbiskupu uruèili su repliku slike
Gospe Trsatske koju na osobit naèin štuje kardinal Puljiæ,
rekao je mons. Nikoliæ.
Kardinal je na poèetku propovijedi istaknuo kako je sv.
Matej bio carinik i smatrao se nedostojnim slijediti Isusa.
"Nismo dostojni, ali Bog ima povjerenja u nas i Bog nas
zove. Mnogi su i danas ostavili ovozemaljsku sigurnost da bi
slijedili Isusa i to se teško može objasniti onima koji ne
vjeruju. Isus nam je rekao da nije došao radi pravednika,
nego radi grešnika. To nam i danas daje utjehu. Isus nas
traži, a èovjek u svojoj grešnosti najprikladniji je da naðe
Boga", rekao je u nastavku kardinal Puljiæ.
Èovjek cijeli život provede u potrazi za sreæom tražeæi dobar
posao, braènog druga, a zaboravlja ono najvažnije. Objasnio
je kako za èovjeka nema ništa gore ako ima prazninu u duši i
srcu. Zato je važno Boga tražiti, jer Bog je ljubav.
"Kad Bog u nas ima povjerenja i mi moramo s našim
povjerenjem Njemu odgovoriti. Bog ima povjerenja u nas, a
mi èesto gubimo povjerenje u njega." Podsjetio je na
prispodobe o izgubljenoj drahmi, izgubljenom sinu i
izgubljenoj ovci poruèivši da nam se Bog uvijek raduje kada
mu dopustimo da nas naðe, kada se pokajemo i danas kada
se ispovijedamo i odrièemo grijeha.
U nastavku je istaknuo kako je za izgradnju župne zajednice
važno zajednièko slavljenje mise koja izgraðuje i èovjeka
osobno. Društvo je danas razjedinjeno, zatrovano, u
medijima pratimo samo loše vijesti i s pravom se pitamo ima
li smisla živjeti u ovakvome svijetu, rekao je vrhbosanski
nadbiskup.
"To je zato jer smo izgubili povjerenje u Boga! Malo treba
da Bogu povjerujemo i odmah æemo iæi drugaèiji kroz život.
Isus nas nikada nije varao i mi smo zaboravili da slijedeæi
Krista raspetoga moramo nositi i svoj križ. Treba samo stati i
ljubiti Isusovim srcem, jer on u nas ima povjerenja."
Nakon èetrnaest stoljeæa našeg postojanja stjeèe se dojam
kao da Isus nije meðu nama. Trebamo si postaviti pitanje
zašto ne raèunamo na njega? Potrebno je dušu ispuniti
radosnom vjerom i pouzdanjem u Boga, jer uvijek patimo za
onim što nemamo, a ne radujemo se onome što imamo,
poruèio je kardinal Puljiæ. U nastavku je istaknuo kako
moramo biti spremni zauzeti se u javnom životu, darovati se
za izgradnju boljeg društva, a ne biti pasivni promatraèi.
"Ako znamo jedni za druge živjeti, lijep život æemo
izgraðivati. To nas uèi vjera naša", poruèio je. Zakljuèujuæi
propovijed osvrnuo se na krizu duhovnih zvanja, rekavši
kako je na župnoj zajednici i obiteljima odgovornost djecu
odgajati u vjeri. "Ukoliko ne budemo imali obitelji s djecom
koju æemo odgajati da slijede Isusa, postupno æemo
nestajati", zakljuèio je kardinal Puljiæ.
.
18
24. rujna 2014. broj 38/2014
ika
Zlatna misa biskupa Milovana u rodnoj župi
Svetvinèenat, 21.9.2014. (IKA) - U nedjelju 21. rujna, dan
prije svog 74. roðendana, umirovljeni biskup Ivan Milovan
proslavio je 50. obljetnicu misništva u svojoj rodnoj župi
Svetvinèentu, u župnoj crkvi Uznesenja BDM. Biskup je
misno slavlje predvodio u koncelebraciji s više sveæenika.
Prije poèetka misnoga slavlja biskupu su upuæene prigodne
rijeèi pozdrava i èestitke uime župe. Biskup Milovan je za tu
prigodu pozvao kao propovjednika vlè. Marinka Barbiša,
sveæenika Krèke biskupije. On je u homiliji istaknuo važnost
èovjeka, iznad svega, te važnost njegova odnosa prema
Bogu, prema drugima, prema pravim vrijednostima i prema
prirodi. Govoreæi o braku, propovjednik je istaknuo kako je
brak najsavršenija slika presvetog Trojstva na zemlji. Isus je
došao ozdraviti ranjenu ljudsku dušu i zato osniva novo
zajedništvo, a svoje uèenike naziva prijateljima. Izabire
apostole, a nakon toga vremena zajednica Crkve nastavlja se
okupljati uz sveæenike, biskupe.
Osvrnuvši se na biskupovu obljetnicu, propovjednik je
pojasnio znaèenje pojma jubilej, giubilare, radosno kliktati iz
zahvalnosti za sjeæanje. Stoga slavlje jubileja posadašnjuje
prošlost za koju se radosno zahvaljuje. Upravo poput
memorije u euharistiji, "ovo èinite meni na spomen",
istaknuo je vlè. Barbiš. Svaki je jubilej ujedno i slavlje
poniznosti zbog saznanja da je Bog po meni nešto uèinio,
naglasio je propovjednik.
Na kraju misnog slavlja župnik Darko Zgrabliæ proèitao je
zapis iz kronike župe na dan kada je održana mlada misa
biskupa Milovana, 24. srpnja 1964. godine. "Prvi puta
služena je sveta misa na staroslavenskom jeziku. Pjevao je
zbor sv. Antuna iz Pule. Na toj mladoj misi propovijedao je
preè. o. Tomislav Šagi, profesor na Bogoslovnom fakultetu u
Zagrebu. Recitirali su uz simbole èetiri djevojèice i jedan
djeèak", zapisao je župnik.
Èestitarima se uz prigodni dar pridružio i naèelnik Opæine
Svetvinèenat Dalibor Macan, a uslijedile su i èestitke uime
rodbine te prigodna èestitka u stihovima. Biskup se u
završnim zahvalama prisjetio i mnogih koji su prešli u
vjeènost te zahvalio župniku i župljanima što se tu uvijek
vraæa doista kao doma. Biskupove rijeèi okupljeni su
vjernici popratili dugim pljeskom. Nakon završnog
blagoslova uslijedilo je èašæenje relikvija bl. Miroslava
Bulešiæa, relikvijar s djeliæem platna s blaženikovom krvlju,
koji je bio izložen u Areni prigodom beatifikacije.
Poslije misnog slavlja druženje je nastavljeno na trgu ispred
crkve uz zvuke harmonike, te uz nastup djeèjega kulturno
umjetnièkog društva u narodnim nošnjama koji su izveli
tradicionalne istarske plesove.
Kardinal Bozaniæ èestitao mons. Cupichu na imenovanju
Zagreb, 22.9.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ uputio je èestitku mons. Blaseu Josephu
Cupichu u povodu njegova imenovanja za nadbiskupa
Chicaga.
Novoimenovanom nadbiskupu kardinal je zaželio
plodonosan rad u novoj, povjerenoj mu službi. Izrazio je
nadu za susretom u zagrebaèkoj katedrali kako bi
nadbiskupu Cupichu još jednom, u katedrali koja èuva
zemne ostatke bl. Alojzija Stepinca, uputio èestitku.
Kardinal Bozaniæ zazvao je na kraju svjetlo Duha Svetoga i
zagovor Presvete Djevice na novu pastoralnu službu mons.
Cupicha, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke
nadbiskupije.
ika
U Klanjcu blagoslovljeno raspelo isusovca Marijana
Gajšaka
Klanjec, 22.9.2014. (IKA) – Zagrebaèki pomoæni biskup
Valentin Pozaiæ blagoslovio je u nedjelju 21. rujna na
Klanjeèkom vidikovcu bronèano raspelo akademskog kipara
isusovca Marijana Gajšaka, roðenog u Klanjcu 1944.
Ogranak Matice hrvatske u Klanjcu uz darove mnogobrojnih
darovatelja Klanjèana, Ministarstva kulture RH, Županije
krapinsko-zagorske i grada Klanjca, postavio je to raspelo uz
70. obljetnicu roðenja o. Marijana Gajšaka i 20. obljetnicu
njegove smrti. Na prigodnoj sveèanosti na Klanjeèkom
vidikovcu govorili su župan Krapinsko-zagorski Željko
Kolar, Vesna Juriæ Bulatoviæ, pomoænica ministrice kulture
RH, gradonaèelnik Klanjca Zlatko Brlek, ravnateljica
Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu Snježana Pintariæ,
predsjednik Ogranka MH u Klanjcu Nikola Filko, o. Tonèi
Trstenjak uime isusovaca i fra Franjo Jasenoviæ, župnik i
gvardijan u Klanjcu. U programu sveèanosti i misnom
slavlju sudjelovali su mješoviti zbor KUD-a "Naša lipa" iz
Tuhlja i zbor župe Navještenja BDM iz Klanjca.
Bronèano raspelo odliveno je u ljevaonici umjetnina
"Ujeviæ" u Zagrebu, betonski križ izraðen je po projektu
"Laterna-projekta" takoðer iz Zagreba i postavljen na
odmorištu Klanjeèki vidikovac uz cestu Zagreb-KlanjecKumrovec. Bit æe to trajni spomenik na umjetnika Marijana
Gajšaka èiji su brojni radovi do 12. listopada izloženi u
izložbenoj dvorani kulturnog centra Klanjec na izložbi
"Marijan Gajšak – Povratak u klanjeèki Dol".
Jesenska sjednica Prezbiterskog vijeæa Gospiæko-senjske
biskupije
Gospiæ, 22.9.2014. (IKA) - Jesenska sjednica Prezbiterskog
vijeæa Gospiæko-senjske biskupije održana je u ponedjeljak
22. rujna u ordinarijatu u Gospiæu. Sjednicu na kojoj je
raspravljano o šest toèaka dnevnog reda i podneseno 12
izvješæa sazvao je gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ.
Vijeæe èine predstavnici svih šest dekanata biskupije kao i
oni koji ulaze u njegov sastav prema službi koju obnašaju.
Nakon uvodne molitve i èitanja zapisnika s prethodne
sjednice, biskup Bogoviæ iznio je svoje viðenja stanja u
biskupiji za proteklo razdoblje u kojem je pastoralno
djelovalo 49 sveæenika. Biskup je skrenuo pozornost na
poštovanje sakralnog te s tim u vezi kumulativne mise.
Crkva podržava svaki korak prema veæoj demokratizaciji
društva pa u tom smislu podupire i graðanske inicijative koje
idu u tom smjeru, kao što je najnoviji sluèaj izjašnjavanja
graðana za preferencijalno glasovanje. Spomenuo je akciju
popisa stradalnika, muèenika, potrebu da svaki župnik slavi
svaki dan euharistiju u svojoj župi. Na kraju je govorio
stanje sjemeništaraca i bogoslova.
Voðenje sjednice zatim je preuzeo predsjednik Poslovnog
odbora Prezbiterskog vijeæa mons. mr. Tomislav Rogiæ.
Mons. mr. Tomislav Šporèiæ iznio je kalendar pastoralne
godine koja je u znaku evanðelja, radosne vijesti s geslom:
"Vrati mi radost svoga spasenja i uèvrsti me duhom
spremnim". Spomenute aktivnosti realizirat æe se brojnim
susretima na razini biskupije, dekanata i župe. Dvogodišnji
teèaj vjere je završen a treba se pripremiti za novi koji æe
trajati takoðer dvije godine, s ciljem da vjernike osposobi za
djelatniji rad u zajednici. Mons. Rogiæ govorio je o teèaju za
mlade animatore, kancelar Marinko Milièeviæ o radu
biskupske kancelarije. Tako je istaknuo broj od 702
krizmanika, obraðeno je 236 postupaka za ženidbu. Vlè.
Nikola Turkalj izvijestio je o radu Katehetskog ureda a
mons. Tomislav Rogiæ o Crkvi hrvatskih muèenika na
Domovinske vijesti
Udbini. Istaknuo je podatak da je ove godine nacionalno
svetište pohodilo 300 autobusa što znaèi uz individualne
posjete gotovo 15 tisuæa hodoèasnika.
Izvješæa Povjerenstva za pastoral mladeži podnio je vlè.
Josip Šimatoviæ; Povjerenstva za duhovna zvanja vlè.
Marinko Milièeviæ, Povjerenstva za ministrante don
Anðelko Kaæunko, Povjerenstva za susrete pjevaèkih
zborova mons. Mile Èanèar, Povjerenstva za župna
pastoralna vijeæa i obiteljski pastoral mons. mr. Tomislav
Šporèiæ, Povjerenstva za misije vlè. Ivica Miloš,
Povjerenstva za medije mons. Mile Peciæ i Povjerenstva za
pastoral Roma vlè. Josip Štefanèiæ.
Izjava biskupa Bogoviæa o preferencijalnom glasovanju
U ovom sluèaju podrška ne znaèi poistovjeæivanje s bilo
kojom strankom ili odreðenom politikom, nego podržavanje
jednoga konkretnog prijedloga inicijative graðana, koji želi
osigurati veæi utjecaj naroda na izbor onih koji njime
upravljaju
Gospiæ, 22.9.2014. (IKA) - Na jesenskom zasjedanju
Prezbiterskog vijeæa Gospiæko-senjske biskupije 22. rujna, a
potaknut time što je graðanska inicijativa "U ime obitelji"
pokrenula prikupljanje potpisa za novi referendum o
izmjenama izbornog zakonodavstva, gospiæko-senjski
biskup Mile Bogoviæ uputio je èlanovima Vijeæa i preko njih
svim sveæenicima i vjernicima sljedeæu poruku:
"Graðanska inicijativa 'U ime obitelji' poluèila je veliki
uspjeh na našoj nacionalnoj sceni kada je pokrenula
referendum o braku kao zajednici muškarca i žene. Koliko
aktualna politièka vlast i pojedini mediji drže do glasa i volje
naroda, pokazalo se i prije i poslije referenduma. Sada je ista
'Inicijativa' pokrenula drugi referendum o preferencijalnom
(preferiranom) glasovanju.
Prva inicijativa bila je moralnoga karaktera pa je razumljivo
da je Crkva tu trebala biti jasna i odreðena : dala je svoju
svekoliku potporu inicijativi. Sada je rijeè o promjeni
izbornog sustava, pa i neki katolici smatraju da bi se Crkva
tu trebala držati po strani jer se ona ne smije poistovjetiti ni s
jednim politièkim sustavom. To je istina, ali to ne znaèi da
Crkva nema prava - pa èak i obveze - pridonositi poboljšanju
svakog društva i društvenog ureðenja. U ovom sluèaju
podrška ne znaèi poistovjeæivanje s bilo kojom strankom ili
odreðenom politikom, nego podržavanje jednoga konkretnog
prijedloga inicijative graðana, koji želi osigurati veæi utjecaj
naroda na izbor onih koji njime upravljaju. Rekli bismo da je
tu rijeè ne samo o demokratskom nego i o naravnom pravu
koje treba podržati svatko, bez obzira na stranaèko,
ideološko i vjersko uvjerenje, i bez obzira otkuda inicijativa
dolazi. Takvu inicijativu trebalo bi podržati da je potekla od
bilo koje politièke stranke, što se ni tada ne bi smjelo
tumaèiti da se podržava i sve ostalo što ta stranka zastupa.
Rijeè je o pravu naroda da odluèuje o svojoj sudbini, a to se
danas ne bi smjelo nigdje osporavati i omalovažavati.
Veæ je na razne naèine reèeno da su se sadašnje politièke
elite previše otuðile od naroda i nastoje u vremenu izmeðu
izbora biti što manje od njega uvjetovane. Preferencijalnim
(preferiranim) glasovanjem sprijeèilo bi se da sudbina
naroda bude povjeravana onima koje narod smatra
nesposobnima, koji svoju poziciju u vlasti zahvaljuju
mjestom na stranaèkoj listi.
Snižavanje praga za izborne liste u ovom sluèaju nije od
bitne važnosti, ali može biti korisno za lakšu promjenu
okoštalih struktura vlasti.
Iz gore navedenoga jasno je da podržavam navedenu
inicijativu i preporuèujem je svim sveæenicima i vjernicima i
svim graðanima".
24. rujna 2014. broj 38/2014
19
Domovinske vijesti
Dokumentarni film o sluzi Božjem fra Ivanu Peranu
Dubrovnik, 22.9.2014. (IKA) - Dokumentarni film o sluzi
Božjem fra Ivanu Peranu, skladatelju Puèke mise najpoznatije mise koja se pjeva u Crkvi u Hrvata i popularno
se naziva Peranova misa, prikazan je u ponedjeljak 22. rujna,
u blagovaonici samostana Male braæe. Film je najavio i o
pokojnom fra Ivanu, koji je od 1967. do 1973. godine bio
gvardijan samostana Male braæe u Dubrovniku, kratko
govorio dr. fra Stipe Nosiæ. Na promociji je bilo više fra
Ivanovih pjevaèa i ministranata.
Film "Sluga Božji fra Ivan Peran, radosni slavitelj Kristova
evanðelja" u trajanju od 55 minuta napravljen je prigodom
11. obljetnice njegove smrti (Split, 14. rujna 2003.). Režirao
ga je Sanjin Badurina, a na DVD-u ga je objavio "Video
studio Piloto" i Franjevaèki provincijalat iz Zadra.
Sluga Božji fra Ivan Peran roðen je u Kaštel Starom 25.
lipnja 1920. S novicijatom na Košljunu, godine 1937.
postaje franjevac, u Dubrovniku studira teologiju i tamo je
1943. zareðen za sveæenika. Godine 1946. pozvan je u
vojsku, ubrzo lažno optužen za rušenje komunistièke države,
osuðen na smrt strijeljanjem, potom pomilovan prvo na
dvadeset, potom na pet godina strogog zatvora. Nakon
održane zatvorske kazne, u žaru vjere provodi èitav život
kao odgojitelj mladih franjevaca, profesor crkvene glazbe i
zborovoða, putujuæi navjestitelj Evanðelja, provincijalni
ministar, voditelj posjetitelja na Košljunu gdje je proveo
najveæi dio svojeg redovnièkog života. Umro je u samostanu
na Poljudu u Splitu 14. rujna 2003. Sprovodno slavlje
obavljeno je na Košljunu, gdje je sudjelovao veliki broj
vjernika i redovnica, te oko 150 sveæenika, predvoðenih
krèkim biskupom Valterom Županom i rijeèkim
nadbiskupom Ivanom Devèiæem. Svi su svojim
sudjelovanjem, a neki i rijeèima, posvjedoèili da je umro
franjevac sveta života. U travnju 2010. pokrenut je postupak
za njegovo proglašenje blaženim i svetim, što se vodi u
Nadbiskupijskom ordinarijatu u Splitu. O desetoj obljetnici
smrti, u rujnu 2013., njegovi posmrtni ostaci preneseni su u
košljunsku crkvu.
Predstavljena knjiga "Crkvena arhitektura 7. i 8.
stoljeæa"
Split, 22.9.2014.
(IKA) - U sklopu meðunarodne
manifestacije XXVI. Knjige Mediterana 22. rujna u Zavodu
za znanstveni i umjetnièki rad HAZU u Splitu predstavljena
je knjiga prof. Mirje Jarak s odsjeka za arheologiju
Filozofskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu "Crkvena
arhitektura 7. i 8. stoljeæa". Knjiga je objavljena u nakladi
Književnog kruga Split, a predstavili su je: Krešimir Filipec,
Nenad Cambi, Radoslav Božanèiæ i autorica. Sadržaj je
oblikovan kroz osvrte na pojedinaène graðevine, a radi se o
dobro poznatim "antologijskim" graðevinama o kojima se
daju osnovni podaci, ali i iznose recentne spoznaje i još
uvijek otvorena pitanja i problemi. Ipak, u knjizi se cjelovito
sagledava razvoj sakralne arhitekture u pojedinim
podruèjima te istièe važnost u razumijevanju povijesnoga
razdoblja 'izmeðu antike i srednjeg vijeka'. U knjizi se rana
crkvena arhitektura u Hrvatskoj izlaže usporedno s razvojem
u drugim zemljama mediteranskog kruga.
"Buduæi da je nakana knjige uputiti na bitne znaèajke
sakralne umjetnosti 7. i 8. st. u razlièitim europskim
podruèjima, prikaz arhitekture u Hrvatskoj omoguæit æe
svakodnevan pogled na mjesto i znaèenje rane
predromanièke arhitekture u Hrvatskoj u kontekstu razvoja
europske ranosrednjovjekovne arhitekture", reèeno je na
predstavljanju.
20
24. rujna 2014. broj 38/2014
ika
Trinaesta obljetnica biskupskog reðenja nadbiskupa
Hraniæa
Ðakovo, 22.9.2014.
(IKA/TU) – Veèernjim misnim
slavljem u ðakovaèkoj prvostolnici 22. rujna ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ proslavio je s vjernicima 13.
obljetnicu svoga biskupskog reðenja. Uz umirovljenoga
nadbiskupa Marina Srakiæa te generalnog vikara mons. Ivana
Æuriæa, koncelebriralo je još sedam sveæenika. Podsjetivši
kako ovakvo misno slavlje nije samo lijepi obièaj i tradicija,
nego nešto puno više i sadržajnije, nadbiskup je zahvalio
okupljenima na dolasku i pružanju podrške, rekavši: "Danas
se ponizno u duhu ponovno prostirem pred ovaj oltar pred
kojim sam se prostro prije 13 godina na svome biskupskom
reðenju, i molim Gospodina da izlije na mene svojega
Svetoga Duha da me usmjerava i vodi."
U svojoj homiliji nadbiskup je govorio o ljudima koji su
društvena biæa i meðu kojima postoji realan utjecaj jednih na
druge, i koji trebaju jedni druge, kako u dobru, tako i u zlu.
"No, zbog realnog utjecaja jednih na druge, mi svojom
molitvom, duhovnošæu, solidnošæu podržavamo jedni druge.
Zato danas zahvaljujem svim sveæenicima, a na osobit naèin
vama, bližim suradnicima s kojima sam svakodnevno, za
vašu podršku i pomoæ. Biskup bez sveæenika ne može ništa.
I istodobno se preporuèujem vašoj velikodušnoj i nesebiènoj
suradnji, kako bismo mi sveæenici u središnjim biskupijskim
ustanovama mogli ostvariti pozitivan utjecaj i na sve
sveæenike u Biskupiji. Svi smo svjesni toga kako i drugi
sveæenici i vjernici i te kako gledaju na nas i od nas puno
oèekuju. Mi možemo i trebamo na njih ostvarivati pozitivan
utjecaj", rekao je nadbiskup.
Okupljenim vjernicima rekao je kako i njega i sve ostale
sveæenike mogu nositi i dati im krila svojom molitvom,
svojom suradnjom, preuzimanjem odgovornosti, svojim
inicijativama i podrškom. "Hvala vam što nam ne
podrezujete krila, te nas primjerom svoga života potièete na
dobro", rekao je nadbiskup te Gospodinu i okupljenom puku
uputio molbe: Gospodinu za milost, za ponizno i razborito
srce, a vjernike da mole za njega i za sve sveæenike, te im
budu ohrabrenje i podrška.
Uime nadbiskupa Srakiæa, cijele nadbiskupije, napose svih
sveæenika, redovnika i redovnica, vjerouèitelja i kateheta,
župnih suradnika i svih Kristovih vjernika, èestitku
nadbiskupu uputio je generalni vikar mons. Ivan Æuriæ.
Podsjetio je na dan biskupskoga reðenja prije 13 godina,
kada je nadbiskup Srakiæ zaredio mons. Hraniæa za biskupa i
u svojoj ga homiliji pozvao rijeèima njegova gesla: "Izvezi
na puèinu!" te nastavio obrazlažuæi da je rijeè o "puèini"
jedne velike biskupije, u ratu stradalih i povratnièkih župa,
da je rijeè o puèini nove evangelizacije kako bi "po
kršæanskom životu zasjalo novo lice Crkve, ljudskoga
društva i èitavoga svijeta", puèini zajedništva u apostolatu s
drugim
biskupima,
prezbiterijem,
redovnicama
i
redovnicama, puèini snažne zauzetosti oko formiranja
angažiranih i ozbiljnih vjernika laika, puèini društvene
zajednice, politièkih i ekonomskih odnosa, svijeta kulture,
znanosti, puèini tolikih potrebnikâ - nezaposlenih, pogoðenih
nevoljama… "Tako široko i duboko more ljudskoga života,
vjere i poslanja Crkve! Toliko zahtijeva i izazova!", istaknuo
je mons. Æuriæ, poželjevši nadbiskupu da bude i ostane
radostan na tako zahtjevnoj puèini na kojoj je pozvan vršiti
svoju službu te mu izražavajuæi spremnost i želju onih u èije
ime upuæuje èestitku da ga i nadalje podupiru suradnjom i
molitvom.
Misno slavlje animirao je Mješoviti katedralni zbor pod
vodstvom mo. Ivana Andriæa i uz orguljsku pratnju mo.
Vinka Sitariæa, kojima je nadbiskup Hraniæ uputio posebnu
zahvalu.
ika
Izjava biskupa Košiæa u povodu najave o zatvaranju
sisaèke Rafinerije
Iz sve duše prosvjedujem protiv odluke o zatvaranju sisaèke
Rafinerije, apeliram na odgovorne da se odupru pritiscima i
obrane ne samo naš grad Sisak nego i Hrvatsku i naše ljude,
osobito radnike i njihove obitelji te spase buduænost za koju
su se s ljubavlju žrtvovali toliki naraštaji najboljih hrvatskih
ljudi
Sisak, 23.9.2014. (IKA) – U povodu najava moguæeg
zatvaranja Rafinerije u Sisku, sisaèki biskup Vlado Košiæ
uputio je 23. rujna izjavu za javnost sljedeæeg sadržaja:
Veæ više dana svi mi u Sisku sa strahom slušamo o najavama
da æe se zatvoriti naša sisaèka INA Rafinerija. Bolno je
uopæe i pomisliti na sudbine radnika i njihovih obitelji koji
æe biti pogoðeni takvom odlukom, ako se ona donese.
Osobno gledam veæ pet godina propadanje našega grada
Siska i Županije i èudim se kako to da neki drugi gradovi i
županije mogu razvijati svoje gospodarstvo te kulturne i
druge sadržaje, samo naš Sisak i naša Sisaèko-moslavaèka
županija to ne mogu. Vode li ih krivi ljudi i je li država
zakazala pa se u okrenutosti divljem kapitalizmu u tzv.
tržišnoj utakmici posve okrenula samo pohlepi za profitom,
a ne vidi ljude bez kojih, na kraju, ni tog profita neæe biti.
Socijalna država je u našem Ustavu, ali osjetljivost za pitanja
radništva, ljudske sudbine i uopæe pitanja hrvatskog èovjeka
svedene su nažalost na niske grane. Naša vlast je èesto samo
na rijeèima zauzeta za naš narod, a u stvarnosti èesto se
pokazuje da joj je stalo samo do vlastitih povlastica te ne zna
ili èak i ne želi braniti ni nacionalne interese ni obiènog
èovjeka koji upravo u tome treba svoju državu, naime da ga
ona štiti od nasrtaja koji mu rade o glavi. Iz sve duše
prosvjedujem protiv odluke o zatvaranju sisaèke Rafinerije,
apeliram na odgovorne da se odupru pritiscima i obrane ne
samo naš grad Sisak nego i Hrvatsku i naše ljude, osobito
radnike i njihove obitelji te spase buduænost za koju su se s
ljubavlju žrtvovali toliki naraštaji najboljih hrvatskih ljudi.
Blagdan sv. Pija iz Pietrelcine proslavljen kod kapucina
u Dubravi
Sveèano misno slavlje predvodio je biskup Uziniæ
Zagreb, 23.9.2014. (IKA) - Blagdan sv. Pija iz Pietrelcine
proslavljen je 23. rujna u kapucinskoj župi sv. Leopolda
Bogdana Mandiæa u Zagrebu-Dubrava sveèanim misnim
slavljem koje je predvodio dubrovaèki biskup Mate Uziniæ u
koncelebraciji s provincijalnim ministrom Hrvatske
kapucinske provincije fra Jurom Šarèeviæem, remetskim
dekanom fra Brankom Lipšom, voditeljem trodnevnice fra
Jozom Zovkom, provincijalnim savjetnikom i varaždinskim
gvardijanom fra Željkom Cestarom, mjesnim gvardijanom
fra Jurom Šimiæem i župnikom župe sv. Leopolda Bogdana
Mandiæa fra Ivicom Vrbiæem.
U propovijedi biskup Uziniæ govorio je o patru Piju kao
izvanrednom sveæeniku, nadasve poznatom ispovjedniku i
duhovnom uèitelju te njegovu svetaèkom služenju Bogu i
ljudima, uvodno citirajuæi poruku koju je o. Pio izabrao za
poleðinu svoje mladomisnièke slièice i kao svoj životni
program: "Isuse, koji si moj dah i moj život, danas kada te
drhteæi podižem u otajstvu ljubavi, uèini da zajedno s tobom
svijetu budem Put, i Istina, i Život, a tebi svet sveæenik, žrtva
savršena."
Govoreæi o obraæenju, na koje je za života sv. Pio uvijek
pozivao, biskup Uziniæ je rekao: Obraæenje na koje poziva
sv. Pijo nije samo obraæenje ljudi, nego, naravno kao
obnova, ono se odnosi i na institucije. Ovdje mislim osobito
na Crkvu na svim razinama, od obitelji, preko župe,
Domovinske vijesti
biskupije, redovnièkih zajednica pa sve do opæe Crkve, ali to
vrijedi i za druge institucije.
Usporeðujuæi Pijova vremena s današnjima, biskup je
istaknuo: I ono što se s Pijom dogaðalo, ono što su mu neki
èinili uime Crkve, a to nije samo nešto što se moglo dogoditi
u prošlosti, zahtijeva obnovu Crkve. Èesto se žalimo da su
kršæani u ovom našem vremenu postali graðani drugog reda.
Ima tu istine. Doæi æe i gora vremena. U povijesti ih je bilo, a
u nekim dijelovima svijeta ima i sada. Sjetimo se da smo
prije desetak dana, simbolièno upravo na blagdan Uzvišenja
sv. Križa, bili pozvani moliti za kršæane Iraka i Sirije. Važno
je, meðutim, da mi svojim životom ne dajemo povoda, da
ustrajemo u dobru i u tim situacijama teških križeva na koje
smo raspeti s Kristom i Krist u nama. I još je nešto važno,
dapaèe važnije, a to je da mi kršæani budemo kršæani jedni
drugima. Ništa se nismo nauèili iz primjera sv. Pija, ako
meðu nama, u našim zajednicama postoji neki naš "Pio"
kojeg ne razumijemo, kojeg ogranièavamo, kojemu ne damo
da se razvije, kojeg ponižavamo, osuðujemo. Pa i ako nije
Pio, nitko ne smije biti izbaèen, nitko se ne smije osjetiti
iskljuèen.
Ne možemo nasljedovati sv. Pija, zakljuèio je na kraju
biskup Uzniæ, po milosnim darovima koji su bili njegov
iznimni privilegij, ali možemo ga nasljedovati strpljivim
suoèavanjem s našim patnjama i suoèavanjem u ljubavi s
patnjama naše braæe i sestara. To su stigme koje su i nama
moguæe i po kojima i mi možemo zajedno s Isusom biti i
Put, i Istina, i Život. Neka nam sv. Pijo iz Pietrelcine svojim
zagovorom pomogne da tako i bude, kako bi Crkva
odbacujuæi svaku bahatost i kreæuæi putovima poniznosti, a s
Crkvom i svi mi kao njezini èlanovi u bogatstvu službi,
poslanja i darova, postala "Kuæom za ublažavanje boli",
navjestiteljicom evanðelja i Isusovom suradnicom u planu
spasenja èovjeka i èovjeèanstva, sve do potpunog ostvarenja
Božjega kraljevstva kojemu su bili i ostaju znakom i
navještajem sveti ljudi poput sv. Pija.
Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor Anselmo
Canjuga pod ravnanjem Frane Kussa.
Proslavi blagdana sv. Pija prethodila je trodnevnica koju je
predvodio fra Jozo Zovko, a svakog 23. u mjesecu u toj se
kapucinskoj župi posebno èasti spomen na sv. Pija iz
Pietrelcine.
Posebna pobožnost sv. Piju u kapucinskoj župi sv. Leopolda
Bogdana Mandiæa njeguje se i èasti tri godine, otkako je župi
iz Italije pristigla relikvija sv. Pija.
Izjava dr. Tanjiæa
Drago mi je da mogu nastaviti niz hrvatskih teologa koji su
do sada djelovali kao èlanovi Meðunarodne teološke komisije
Zagreb, 23.9.2014. (IKA) - Papa Franjo imenovao je rektora
Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta prof. dr. sc. Željka Tanjiæa
èlanom Meðunarodne teološke komisije u razdoblju od
2014. do 2019. godine.
"Zahvalan sam Svetom Ocu na iskazanom povjerenju i
imenovanju. Radujem se zajednièkom radu i suradnji s
ostalim èlanovima Komisije na èelu s prefektom
Kongregacije za nauk vjere kardinalom Gerhadom
Ludwigom Müllerom. Drago mi je da mogu nastaviti niz
hrvatskih teologa koji su do sada djelovali kao èlanovi
Komisije, prof. dr. sc. Tomislav Šagi-Buniæ, prof. dr. sc.
Ivan Fuèek, DI, prof. dr. sc. Ivan Golub i prof. dr. sc.
Tomislav Ivanèiæ, a kojom je dvanaest godina predsjedavao
kardinal Franjo Šeper", izjavio je rektor Tanjiæ nakon
imenovanja.
24. rujna 2014. broj 38/2014
21
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Rijeèki nadbiskup posjetio olivetansku benediktinsku
zajednicu u Lendinari
Rovigo, 14.9.2014. (IKA) - U povodu blagdana Uzvišenja
sv. Križa na poziv opata o. Christophera Zielinskog OSB
Oliv., a u pratnji biskupskog vikara vlè. Matije Matièiæa,
nadbiskup mons. dr. Ivan Devèiæ predvodio je u nedjelju, 14.
rujna sveèanu misu u prepunoj bazilici marijanskog svetišta
u Lendinari kod Roviga u Italiji. Opat Zielinski, osim službe
opata, vrši i službu predstojnika Ureda za liturgiju i
umjetnost u Kongregaciji za bogoštovlje i disciplinu
sakramenata te službu glavnog savjetnika Kongregacije za
kler i sjemeništa u Vatikanu. Opat Zielinski bio je i jedan od
suorganizatora našeg nadbiskupijskog zahvalnog hodoèašæa
u Rim 2010. godine u kojem je sudjelovalo 550 hodoèasnika.
Postoji povijesna i duhovna veza izmeðu olivetanaca i
Rijeèke nadbiskupije, jer su u Opatiji kod Isusovaca do
srpnja 1938. boravili upravo benediktinci olivetanci.
Prijateljstvo izmeðu ove benediktinske opatije i Rijeèke
nadbiskupije postalo je intenzivnije od 2006. godine, a
posebno je bilo uèvršæeno dolaskom opata Zielinskog u
nekoliko navrata u jednu od rijeèkih župa te na
nadbiskupijska liturgijska slavlja, a posebno za sv. Vida. I iz
tog razloga nadbiskup se rado odazvao pozivu opata i
zajednice monaha.
Na poèetku misnog slavlja opat Zielinski uputio je poseban
pozdrav i zahvalu za odaziv rijeèkom nadbiskupu te se
spomenuo povijesnih okolnosti koje povezuju nadbiskupiju i
benediktinsku zajednicu. Nadbiskup je, pak, u propovijedi
progovorio o otajstvu Križa koji je naš jedini put do
spasenja. Pri tome je podsjetio vjernike da nam je upravo
Isus sa Križa dao Mariju za našu majku i majku Crkve, te ih
je pozvao da se nauèe Bogu zahvaljivati za patnju i bol, što
nije lako, ali je potrebno. Škola patnje je škola vjere i života,
zakljuèio je nadbiskup. Nakon mise nadbiskup se zadržao u
razgovoru s vjernicima i monasima.
Na misi uz mnoštvo vjernika bili su prisutni lokalni
gradonaèelnik i naèelnik policije.
Ðakonsko reðenje isusovca Ante Topiæa
Prvo reðenje jednog isusovca u Bosni - Isusovci su ostavili
duboki trag u Travniku, rekao je kardinal Puljiæ te u
propovijedi podsjetio na Slugu Božjega Petra Barbariæa
Travnik, 18.9.2014. (IKA/KTA) - U sjemenišnoj crkvi sv.
Alojzija Gonzage u Travniku nadbiskup metropolit
vrhbosanski kardinal Vinko Puljiæ podijelio je 18. rujna red
ðakonata isusovcu Anti Topiæu. Euharistijsko slavlje
predvodio je kardinal Puljiæ uz koncelebraciju 42 sveæenika,
meðu kojima su bili provincijal Hrvatske pokrajine Družbe
Isusove, o. Ante Tustonjiæ, kao i roðeni brat novozareðenog
ðakona vlè. Davor Topiæ, župnik u Skopju.
Na poèetku propovijedi kardinal Puljiæ je ustvrdio da prema
njegovim saznanjima ovo je bilo prvo ðakonsko reðenje u
sjemenišnoj crkvi, ali i prvo reðenje jednog isusovca u
Bosni. U nastavku je govorio o velikom prinosu pripadnika
Družbe Isusove u gradu na Lašvi. „Isusovci su ostavili
duboki trag u ovoj kuæi, poèevši od sam gradnje do cijelog
ustrojstva života i rada ove institucije i zavoda kao odgojne
kuæe i škole, sve dok ih partizani nisu protjerali", kazao je
izmeðu ostaloga kardinal Puljiæ.
Zatim je govorio o Sluzi Božjemu Petru Barbariæu èiji se
grob danas nalazi u sjemenišnoj crkvi i pri tome je podsjetio
da su komunisti pokušali sprijeèiti širenje pobožnosti prema
22
24. rujna 2014. broj 38/2014
njemu sakrivši njegove posmrtne ostatke, ali u tome nisu
uspjeli jer se vjernièki narod i dalje njemu utjecao i od njega
dobivao razlièite milosti.
Potom je vjernicima pojasnio tri stupnja svetog reda te im
istaknuo kako se èin reðenja obavlja po uzoru na apostole,
polaganjem biskupovih ruku te rekao da Crkva danas za
ðakone uglavnom redi one koje sprema za red sveæeništva.
Osim toga upoznao ih je s obvezama koje reðenik preuzima i
pri tome je kazao: "On preuzima ono što su i prvi ðakoni
èinili: služiti zajednici, prvo onima kod euharistije, a onda i
kod karitativne djelatnosti." Uz to pojasnio je da se reðenik
obvezao i na molitvu èasoslova. Obrativši se reðeniku
kardinal Puljiæ ga je potaknuo da otvori srce Evanðelju da
mu ono bude svagdanja hrana. "Danas preuzimaš obvezu
Krista naviještati, ali ono što budeš naviještao to treba
izlaziti iz tvoga uvjerenja", istaknuo je kardinal. Nakon
propovijedi uslijedio je èin reðenja. Na kraju euharistijskog
slavlja nazoènima se obratio i isusovaèki provincijal o.
Tustonjiæ koji je izmeðu ostaloga kazao: "Naša povezanost s
BiH je duboka. Nekada su isusovci iz drugih zemalja i
krajeva dolazili ovdje i rado služili narodu Božjemu. Danas
imamo osjeæaj da BiH daje nove isusovce za druge krajeve."
Uz to izrekao je zahvale kardinalu Puljiæu i vodstvu
travnièkog sjemeništa na èelu s rektorom na spremnosti i
organizaciji reðenja.
Vjernici Slavonskobrodskoga dekanata hodoèastili na
grob nadbiskupa Stadlera
Misno slavlje predvodio je kardinal Puljiæ - Hodoèasnici
izrazili solidarnost sa župom u Maglaju
Slavonski Brod, 20.9.2014. (IKA) - Dvjestopedeset vjernika
Slavonskobrodskoga dekanata sa svojim je sveæenicima i
redovnicama na èelu s dekanom Ivanom Leniæem,
inicijatorom i glavnim ogranizatorom, hodoèastilo u subotu
20. rujna u Sarajevo, na grob svog velikog sugraðanina,
prvoga vrhbosanskog nadbiskupa, sada sluge Božjega Josipa
Stadlera. Središte hodoèašæa bila je sarajevska prvostolnica
Srca Isusova u kojoj je misno slavlje predvodio vrhbosanski
nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ. Posebna nakana toga
sedmoga u nizu hodoèašæa bila je molitva za sveæenièka i
redovnièka zvanja te kršæansku izgradnju mladih.
"Zadivljujuæa je bila vjera nadbiskupa Stadlera, njegovo
pouzdanje u Boga i ljubav prema Crkvi. Saèuvao je
ustrajnost i postojanost duha, ispravan pravac unatoè svim
iskušenjima", istaknuo je na poèetku propovijedi kardinal
Puljiæ te pozvao Broðane da se mole tom velikanu duha,
svom sugraðaninu da im pomogne da saèuvaju vjeru i u svim
iskušenjima izvrše svoje poslanje. Ustvrdivši da je njihov
dolazak ohrabrenje vjernicima Sarajeva, kardinal Puljiæ im je
u jednostavnosti svoga govora na srce stavio brojne poticaje.
Govoreæi pak prije molitve za Stadlerovo proglašenje
blaženim i molitve za duhovna zvanja na njegovu grobu,
pojasnio je da je svako duhovno zvanje izmoljeno i dar je od
Boga.
Na povratku iz Sarajeva hodoèasnici su pohodili župu i
svetište Leopolda Mandiæa u Maglaju. Uz molitveni program
iskazali su svoju kršæansku solidarnost u stradanju te župe u
nedavnim poplavama. Domaæem župniku Josipu Jeliæu
predali su pet tisuæa kuna od kolekte te priloge hodoèasnika
za najpotrebitije.
ika
Papa Franjo – ohrabrenje i izazov za teologiju i pastoral
u Istoènoj i Srednjoj Europi
U Linzu održan skup Mreže srednjoeuropskih i
istoènoeuropskih pastoralnih teologa i teologinja
Linz, 20.9.2014. (IKA) - "Papa Franjo – ohrabrenje i izazov
za teologiju i pastoral u Srednjoj i Istoènoj Europi" - tema je
struènog skupa Udruge PosT – mreže srednjoeuropskih i
istoènoeuropskih pastoralnih teologa i teologinja, koji je
održan od èetvrtka 18. do subote 20. rujna u Linzu. Na skupu
se okupilo trideset èetvero pastoralnih teologa i teologinja iz
više zemalja Istoène i Srednje Europe, meðu kojima je bila i
skupina pastoranih teologa iz Hrvatske. Prvoga dana prof.
em. ddr. Paul M. Zulehner, na èiju je inicijativu udruga i
osnovana, predstavio je u Centru za mlade biskupije Linz
"STUWE" studiju "Aufbruch 3" (2017), u sklopu koje bi se
nastavilo istraživanje vjere i života u poskomunistièkim
zemljama Istoène i Srednje Europe.
Drugi dan skupa održan je u pastoralnom prostoru "mensch
& arbeit voestalpine" koji se nalazi u blizini tvornièkih
postrojenja u Linzu u kojima se proizvodi èelik, a u sklopu
kojih radi 28.000 ljudi. S obzirom da Biskupija Linz to
podruèje djelovanja prema radnicima posebno drži važnim,
izgraðen je taj pastoralnih prostor s crkvom Sv. Barbare, a
pastoralno osoblje skrbi za radnike i njihove potrebe. Nakon
što je okupljene pozdravio predsjednik Udruge prof. dr. Pero
Araèiæ, djelatnice centra su sudionike i sudionice skupa
upoznali s tim centrom. Predavanje o crkvenom razvoju koje
trebaju vizije održao je ddr. Zulehner te je istaknuo kako to
upravo nudi papa Franjo. Prof. dr. Wieslav Przygoda održao
je predavanje o sirmaštvu kao pastoralnom principu prema
papi Franji. Prof. dr. Michal Opartny govorio je o resepciji
èeške "teologije umiruæe Crkve" u sklopu vizije "siromašna
Crkva – Crkva siromašnih". Prof. dr. Josip Baloban govorio
je o papi Franji i umornim europskim navjestiteljima i
kršæanima. "Papa je svjestan koliko su današnji kršæani i
navjestitelji, osobito u europskim Crkvama, umorni u svom
pastoralnom radu. Usprkos stoga Papa od njih oèekuje budu
sol zemlje i svjetlo svijeta. Papa Franjo ima na srcu reformu
struktura, ali i reformu vjernika i navjestitelja. Papa Franjo
poput pape Pavla VI. ustraje na tome da današnji èovjek
radije slijedi svjedoke, a manje uèitelje. Papa Franjo pritom
poziva da se svi kršæani i navjestitelji vrate na iskustvo
utemeljitelja Isusa i prve Crkve. Papa je svjestan da cijelo
èovjeèanstvo, a dijelom i kršæane, sve više zahvaæa
postmoderni i globalizirani individualizam. K tomu se Papa
zauzima da u središtu navještenja, politike, gospodarstva i
globalizacije bude prije svega èovjek, ne ne novac, profit i
karijera", istaknuo je prof. dr. Josip Baloban.
U subotu 20. rujna skup je nastavio djelovanje u
prostorijama sjemeništa Biskupije Linz. Posebno je bilo
rijeèi o Udruzi PosT, koja djeluje veæ deset godina, od kojih
je dr. Araèiæ predsjednik Uruge sedam godina. Sudionici su
podsjetili kako je nastala Udruga i u kojem æe se smjeru
dalje razvijati. Zanimanje je budilo i predavanje dr. Tarasa
Chagale o krizi u Ukrajini 2014 – pod vidom izazova za
Crkvu u toj zemlji. Sudionici su imali progodu razgovarati s
prof. dr. Hildegard Wustmans, profesoricom pastoralne
teologije na teološkom privatnom sveuèilištu u Linzu. U
popodnevnim satima toga dana sudionici su posjetili župu
Linz-Marcel Callo u Linz Auwiesenu u kojoj je i slavljeno
misno slavlje.
Valja istaknuti, kako se pastoralni teolozi i teologinje
ukupljeni u toj Udruzi svake godine na svom struènom
skupu okupe uglavnom u zemljama Istoène i Srednje
Europe, meðu kojima i u Hrvatskoj (Ðakovo i Zagreb), a
predavanja sa skupova objavljuju se u progodnim
zbornicima.
Crkva u Hrvata
Novi nadbiskup Chicaga Blase J. Cupich hrvatskog je
podrijetla
Hrvatska zajednica u Chicagu je oduševljena, istièe kustos
hrvatskih franjevaca za Ameriku i Kanadu fra Jozo Grbeš
Vatikan, Washington, 20.9.2014. (IKA) - Papa Franjo
imenovao je biskupa Blasea J. Cupicha novim nadbiskupom
Chicaga, a na tome æe mjestu nasljediti kardinala Francisa
Eugenea Georgea. Imenovanje je 20. rujna u Washingtonu
objavio nadbiskup Carlo Maria Vigana, apostolski nuncij u
SAD-u.
Novoimenovani nadbiskup Blase J. Cupich hrvatskoga je
podrijetla. Oba su mu roditelja djeca hrvatskih useljenika
koji su se poèetkom 20. stoljeæa doselili iz Hrvatske u SAD.
Obje obitelji pripadale su hrvatskoj župi sv. Petra i Pavla u
Omahi. Roðen je 19. ožujka 1949. u Omahi, Nebraska, u
obitelji u kojoj je bilo devetero djece. Za sveæenika je
zareðen godine 1975, a za biskupa 1998. Od godine 2010.
bio je biskup biskupije Spokane. Ravnatelj je Ureda za
pomoæ Katolièkoj Crkvi u Središnjoj i Istoènoj Europi pri
Biskupskoj konferenciji Sjedinjenih Amerièkih Država. Više
je puta pohodio Hrvatsku, a posljednji puta u ožujku ove
godine kada je pohodio više hrvatskih biskupija a kardinal
Josip Bozaniæ uruèio mu je spomen-medalju Zagrebaèke
nadbiskupije s likom blaženih pastira Augustina Kažotiæa i
Alojzija Stepinca.
Hrvatska zajednica u Chicagu oduševljena je što je
novoimenovani nadbiskup hrvatskoga podrijetla, rekao je
kustos hrvatskih franjevaca za Ameriku i Kanadu fra Jozo
Grbeš. "Nakon što smo na podruèju Chicaga prisutni više od
175 godina, sada imamo novoga nadbiskupa koji je vrlo
ponosan na svoje hrvatske korijene", rekao je Grbeš
amerièkim medijima. Na tiskovnoj konferenciji u Chicagu u
subotu ujutro novinari su novoimenovanog nadbiskupa pitali
o njegovu hrvatskom podrijetlu na što je on odgovorio da se
veseli susretu s hrvatskom zajednicom u Chicagu.
Na podruèju Chicaga živi više od 250 tisuæa vjernika
hrvatskoga porijekla, a u najmanje tri katolièke župe služi se
misa na hrvatskome jeziku, navodi se u knjizi "Croatians of
Chicagoland" Marije-Dugandžiæ-Pašiæ.
Ustolièenje novog nadbiskupa bit æe 18. studenoga u
katedrali u Chicagu.
Blagoslovljena hrvatska kapela u svetištu Djevice
Siromaha u Banneuxu (Belgija)
Banneux, 20.9.2014.
(IKA) - Tradicionalno hrvatsko
nacionalno hodoèašæe u marijansko svetište Djevice
Siromaha u Banneuxu, kod Liegea u Belgiji, održano je u
subotu 20. rujna. Došli su brojni Hrvati iz Belgije i iz
susjednih zemalja Nizozemske, Njemaèke i Luksemburga,
pod okriljem svojih misija. Na hodoèašæu je sudjelovao i
Mario Nobilo, veleposlanik Republike Hrvatske u Kraljevini
Belgiji. Claude Grbeša, koji je rodom iz Liegea, zastupao je
Stalno predstavništvo Republike Hrvatske pri Europskoj
uniji u Bruxellesu.
Sveèanom misom u glavnoj crkvi predsjedao je fra Tomo
Anðiæ, koji vodi Hrvatsku katolièku misiju u Bruxellesu i
Antwerpenu i koji je tom prilikom proslavio tridesetu
obljetnicu misništva.
Nastupio je zbor Hrvatske katolièke zajednice u Liegeu pod
vodstvom Jelice Džanko, dok je slavlje na orguljama pratio
Jean-Marie Barin-Turica.
Ove je godine hodoèašæe obilježeno otvorenjem i
blagoslovom novoizgraðene hrvatske spomen-kapele.
Tijekom sveèanosti upravitelj svetišta vlè. Leo Palm
zahvalio je HKZ u Liegeu, dušobrižniku Mirku Skorinu, a
24. rujna 2014. broj 38/2014
23
Crkva u Hrvata
osobito Ivici Novakoviæu, koji je zamislio konaèni plan
kapele i koji ju je dobrovoljno izgradio.
Kapela je izgraðena od klesanog kamena i od sitnog granita
izvaðenih iz obližnjih kamenoloma. U unutrašnjosti je
ugraðen lik Gospe Bistrièke, koji predstavlja sveukupna
hrvatska marijanska svetišta. Pokraj njega je kopija križa s
tropletom, koji se nalazi na Višeslavovoj krstionici, i molitva
"Kraljice Hrvata, moli za nas", uklesana na glagoljici, te na
latinskom, hrvatskom i francuskom jeziku. Ta su tri djela
izradili od bijelog kamena s otoka Braèa klesari Petar
Rajèeviæ i Adriano Drpiæ, iz Puèišæa.
Hrvatska katolièka zajednica u Liegeu uspjela je tim
pothvatom
ostvariti
dugogodišnju
želju
hrvatskih
hodoèasnika - izgraditi u jednom od najpoznatijih
marijanskih svetišta u Belgiji, plemeniti spomenik, koji æe
svjedoèiti dugo godina o prisutnosti brojnih pobožnih Hrvata
u ovom kraju i u susjednim zemljama.
Hrvatski hodoèasnici posjeæuju marijansko svetište Djevice
Siromaha u Banneuxu od samoga njegovog osnutka, nakon
što se Gospa ukazala u više navrata jednoj siromašnoj
djevojèici, poèetkom godine 1933. Crkva je službeno
priznala ukazanja veæ godine 1942. Organizirana godišnja
hodoèašæa hrvatskih vjernika poèela su 1976., na inicijativu
vlè. Josipa Grošiæa, ondašnjeg voditelja HKM u Liegeu.
Tradiciju je nastavio njegov nasljednik, isusovac Drago
Rogina, koji je bio vrlo aktivan, tijekom dugog razdoblja,
sve do 2007. godine. Danas HKZ u Liegeu i dalje nastoji
prirediti svake godine hrvatsko hodoèašæe u Banneux, uz
svesrdnu pomoæ i potporu sadašnjega dušobrižnikai drugih
sveæenika iz susjednih hrvatskih katolièkih misija.
Klekheim: Proslava Gospe – zaštitnice župe
Kelkheim, 21.9.2014. (IKA) - Gospa Velikoga hrvatskog
krsnog zavjeta sveèano je proslavljena u nedjelju 21. rujna u
Hrvatskoj katolièkoj župi Main-Taunus/Hochtaunus, koje je
i zaštitnica. Sveèano misno slavlje u punoj crkvi Sv.
Dionizija u Kelkheimu predvodio je vlè. dr. Mladen Parov,
profesor na Katolièkome bogoslovnom fakultetu u Splitu, u
zajedništvu s domaæinom, župnikom fra Marinkom
Vukmanom. Prije misnog slavlja išlo se u ophodu od
sakristije kroz dvorište ispred crkve te u crkvu, u kojem su
mladi u hrvatskim narodnim nošnjama nosili sliku s reljefom
Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta i položili je ispred
oltara.
Dr. Mladen Parlov je u propovijedi, nakon što je prikazao
povijest nastanka blagdana Gospe Velikoga hrvatskog
krsnog zavjeta, upozorio na ulogu koju Blažena Djevica
Marija ima u životu Crkve. Istaknuo je kako sv. Luka
prikazuje Mariju kao kovèeg Novog zavjeta, kao onu koja u
svom krilu nosi svoj život, ali ne da bi ga zadržala za sebe
nego da bi ga darivala drugima. Marijin pohod Elizabeti
ispunja Elizabetu Duhom Svetim i radošæu. Kao da Luka želi
istaknuti, nastavio je propovijednik, ondje gdje je Marija tu
je Bog, ljubav, radost i mir. Potom je u nastavku pojasnio u
èemu Marija pomaže svojoj ljubljenoj djeci. Upozorio je
kako suvremeni stil života dovodi do gubitka identiteta koji
se temelji na obitelji i vjeri. Baš tu, zakljuèio je dr. Parlov,
Marija pristiže u pomoæ svojoj djeci pomažuæi im da
oèuvaju obitelj, svoj jezik i vjeru, koja ih povezuje s
Gospodinom Bogom i otvara put u istinski život.
Milodari te nedjelje bili su namijenjeni za potrebe Caritasa.
Misno slavlje uvelièao je župni mješoviti zbor pod vodstvom
s. Magdalene Višiæ i orguljskom pratnjom Hrvoja Barnjaka.
Za sve vjernike prireðen je ispred crkve zajednièki agape.
Dr. Parlov toga je dana predvodio i misna slavlja u Bad
Homburgu i Bad Sodenu.
24
24. rujna 2014. broj 38/2014
ika
U Subotici održan festival duhovnih pjesama
"Kad gori pod nogama" pobjednièka pjesma Hosanafesta
2014.
Subotica, 21.9.2014. (IKA) - U dvorani sportova u Subotici
u nedjelju 21. rujna održan je deveti festival duhovnih
pjesama "Hosanafest". Glavna nagrada Hosanafesta 2014.,
koju dodjeljuju meðusobno sami izvoðaèi, pripala je
debitantima
iz
Èepina
kod
Osijeka,
vokalno
instrumentalnom sastavu Trinity, s pjesmom "Kad gori pod
nogama".
Na Hosanafestu ove godine sudjelovalo je 107 izvoðaèa, a
izvedeno je 15 novih pjesama.
Glavnu nagradu, statuu logo festivala, djelo dizajnerice iz
Subotice Ðurðice Orèiæ, u realizaciji Krunoslava Horvata iz
Tavankuta, pripala je pjesmi "Kad gori pod nogama" koju je
napisala i uglazbila Marina Hojsak, a obradio Daniel Hojsak.
Pjesma "Kad gori pod nogama" osvojila je i nagradu
struènog povjerenstva.
Dodijeljene su i nagrada za najbolji tekst te nagrada
štiæenika zajednice Hosana. Za najbolji tekst nagraðena je
pjesma "Mostovi", koju je pjevao vlè. Ljubo Vukoviæ iz
Zagreba, a napisala je Tajana Šariæ, dok su štiæenici
Zajednice Hosana nagradili pjesmu "Traganje" VIS–a Novo
nebo iz Zenice.
Na natjeèaj Hosanafesta pristiglo je 32 skladbe od kojih je
najboljih 15 izvedeno pred oko dvije tisuæe gledatelja.
Tijekom boravka u Subotici sudionici festivala posjetili su
Humanitarno–terapijsku zajednicu za pomoæ ovisnicima
Hosana, gdje su dan ranije, u subotu 20. rujna, imali
duhovnu obnovu. Tada je voditelj zajednice i štiæenik
Andras Škofljanec i službeno završio svoj boravak u
zajednici, u kojoj je živio èetiri i pol godine.
Hosanafest je festival èiji prihod ide u korist zajednice
štiæenika koji se oporavljaju od droge, alkohola, kocke i
drugih poroka.
Generalni pokrovitelj ovogodišnjeg festivala bila je
Zagrebaèka županija.
Sveæenik iz Dubrovnika na misi s Papom u Tirani
Don Frano Èivljak pastoralno skrbi za vjernike u Albaniji
Tirana, 21.9.2014. (IKA) - Na Papinoj misi na Trgu Majke
Terezije u Tirani u Albaniji 21. rujna sudjelovao je i mladi
sveæenik iz Dubrovnika don Frano Èivljak, koji je prošle
godine zareðen za sveæenika.
Roðen je godine 1985. u Dubrovniku gdje je završio
osnovnu i srednju školu. Filozofsko-teološki studij pohaðao
je u Skadru u Albaniji. Ðakonsko reðenje je primio 8.
prosinca 2012. godine u katedrali Sv. Nikole u Lezhi
(Albanija), a sveæenièko reðenje na istom mjestu 29. lipnja
prošle godine.
Don Frano je èlan Neokatekumenskog puta i nakon reðenja
svoju sveæenièku službu zapoèeo je u katedrali u Lezhi
(Albanija), mjestu s oko 40 tisuæa stanovnika.
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Šesta sjednica Vijeæa kardinala
Vatikan, 17.9.2014. (IKA) - Šesta sjednica Vijeæa kardinala
održana je od 15. do 17. rujna, priopæio je Tiskovni ured
Svete Stolice. Papa Franjo bio je na svim sastancima, osim u
srijedu prije podne zbog opæe audijencije. Na prethodnim
sastancima kardinali su se osvrnuli na rad svih kongregacija
i Papinskih vijeæa, ali su posvetili znaèajan dio vremena
izvješæima povjerenstava za ekonomska i organizacijska
pitanja (COSEA i CRIOR) te pitanjima koja se odnose na
ekonomske dikasterije. Rad na tom podruèju sada može se
smatrati praktièki dovršenim, nakon konstituiranja Vijeæa i
Tajništva za ekonomiju. Tiskovna konferencija koju je
kardinal Pell održao u srpnju bila je posveæena rezultatima
tog rada te pokretanju aktivnosti tih novih tijela.
Stoga se na ovom susretu Vijeæa kardinala nastavio rad
vezan uz druge dikasterije. U meðuvremenu, više èlanova
Vijeæa pripremilo je priloge o razlièitim pitanjima u okviru
svoje nadležnosti, koji su predloženi ili predstavljeni Vijeæu.
Na susretima ovih dana uglavnom se raspravljalo o dvije
"vruæe" teme. Prva je laikat i obitelj. To je vrlo široko
podruèje, koje obuhvaæa mnoga pitanja, ukljuèujuæi
primjerice ulogu žene u društvu i Crkvi, mladež, djetinjstvo,
ili teme vezane uz udruge i pokrete, i tako dalje. Druga tema
obuhvaæa pitanja vezana uz pravdu i mir, caritas, migrante i
izbjeglice, zdravlje i zaštitu života i ekologije, osobito
ljudske ekologije.
Raspravom su obuhvaæena brojna velika pitanja koja spadaju
u nadležnosti sadašnjih Papinskih vijeæa i naèin na koji se
uhvatiti u koštac s njima na koordiniran i cjelovit naèin.
Vijeæe kardinala ne donosi odluke, veæ izraðuje prijedloge za
Papu, koji svakako namjerava provesti šire konzultacije,
takoðer s obzirom na razne dikasterije, ukljuèujuæi u njih i
njihove voditelje. Dakle, prijedlozi Vijeæa æe se dalje
prouèavati, i za oèekivati je da æe Papa o tome govoriti,
primjerice, tijekom sastanaka s voditeljima dikasterija.
Sastavljen je i distribuiran nacrt Uvoda nove apostolske
konstitucije. Kardinal Maradiaga, koordinator, pripremio je
složeni plan kako bi se olakšalo organizaciju priloga i
razmišljanja predstavljenih na prethodnim sastancima te
ukljuèilo nove.
Cilj je na sljedeæim zasjedanjima Vijeæa (od 9. do 11.
prosinca 2014. te od 9. do 11. veljaèe 2015. godine)
pripremiti što je moguæe cjelovitiji nacrt nove Konstitucije
tako da se stvore pretpostavke za daljnje konzultacije koje
Papa želi provesti. Što se tièe Povjerenstva za zaštitu
maloljetnika, proteklih je dana objavljeno imenovanje
tajnika u osobi mons. Roberta Olivera. U sljedeæih æe
nekoliko tjedana biti precizirani drugi vrlo važni aspekti u
vezi Statuta i daljnjih èlanova Povjerenstva. Oèekuje se da
æe to biti definirano na sljedeæem sastanku samog
Povjerenstva, zakazanog za poèetak listopada.
Što se tièe Povjerenstva za vatikanske medije, kojim
predsjeda lord Chris Patten, prvi sastanak æe se održati od
22. do 24. rujna u Domu Svete Marte i bit æe posveæen
prvenstveno izradi okvira za zajednièku bazu podataka koja
je nužna èlanovima (od kojih su neki vanjski suradnici) u
njihovu radu, zatim planiranju rada koji treba ostvariti
tijekom narednih mjeseci, kao i metodologiji. Samo æe
povjerenstvo, na tom prvom susretu, utvrditi vlastitu
strategiju komunikacije. Zato ne treba oèekivati intervjue i
priopæenja prije samog sastanka.
Papa Franjo o znaèenju biskupske službe
Sveti Otac susreo se s biskupima zareðenima ove godine
Vatikan, 18.9.2014. (IKA) – Papa Franjo primio je 18. rujna
u audijenciju biskupe reðene tijekom godine. Nakon zahvale
kardinalu Ouelletu, proèelniku Zbora za biskupe, te
kardinalu Sandriju, proèelniku Zbora za istoène Crkve, Papa
je rekao da je radostan jer napokon vidi novozareðene
biskupe te što je susret uprilièen na poèetku njihove
biskupske službe, kada su se smirile prve emocije i kad se
odgovornost, na neki naèin, prilagoðava njihovim krhkim
leðima, a ulje kojim ih je pomazao Duh Sveti silazi na
povjerenu im Crkvu. Veæ ste iskusili da je Evanðelje
otvoreno nad vašom glavom postalo kuæa gdje se može
prebivati s Božjom Rijeèju; a da prsten na vašoj desnoj ruci,
koji je katkada pretijesan ili je preširok pa može skliznuti,
posjeduje snagu da vaš život èvrsto priveže uz Krista i
njegovu Zaruènicu – kazao je papa Franjo
Potièuæi biskupe da ozbiljno shvate primljeno otajstvo, da se
uvijek dive Božjem planu spasenja, te da se ne boje hoditi u
Božjoj i prisutnosti Crkve, koja je u prvom redu Njegova,
Papa je rekao da im želi govoriti o temama koje su mu na
srcu. Osjeæam dužnost podsjetiti crkvene pastire ne
nerazdvojivu vezu izmeðu trajne biskupove nazoènosti i
rasta stada. Kada je odsutan pastir, onda su u opasnosti
pastoralna skrb i spas duša – ustvrdio je Papa dodajuæi:
Krist se u pastirima dariva Crkvi, on svoju Crkvu ljubi i svoj
život daje za nju. Ljubav èini sliènima one koji je dijele,
stoga sve što je lijepo u Crkvi od Krista dolazi, premda je
istina da proslavljeno èovještvo Zaruènika nije omalovažilo
naša obilježja. Neki vele da braèni parovi nakon
dugogodišnjega èvrstog životnog zajedništva i vjernosti
postupno nalikuju jedan na drugoga. Vi ste prstenom
vjernosti svezani s Crkvom koja vam je povjerena. Ljubav
prema Kristovoj zaruènici vam omoguæuje da postupno u
njezino lice utisnete crte svoga izgleda. A to nije moguæe
postiæi bez bliskosti, ustrajnosti, postojanosti i strpljivosti –
ustvrdio je Sveti Otac.
Govoreæi o biskupskoj službi, Papa je rekao da biskupi nisu
'oroèeni', niti imaju rok trajanja poput lijekova, ili
pokvarljive hrane, koja se baca kad se pokvari. Važno je ne
prijeèiti životnu snagu koja izvire iz dubine primljenoga
dara, a to vas štiti od napasti besciljnog lutanja, jer "ni jedan
vjetar ne pomaže onomu koji ne zna kamo ide". A mi smo
nauèili kamo idemo: idemo uvijek k Isusu. Tražimo "gdje je
njegovo boravište", jer uvijek vrijedi njegov odgovor prvim
uèenicima: "Doðite i vidite!"– kazao je Papa.
Treba prebivati u Njemu ako želite prebivati u svojim
crkvama, treba prebivati u njegovoj rijeèi, u njegovoj
Euharistiji, u "stvarima Oca njegova", naroèito u njegovu
križu, istaknuo je Papa biskupima. Ne treba biti samo u
prolazu, nego treba trajno boraviti. Kao u vjeènu svjetlu kraj
Svetohraništa, i u vašem pogledu povjereno vam Stado treba
vidjeti plamen Uskrsloga. Biskupi ne smiju biti pesimisti,
oslanjati se na same sebe, uzmicati pred tamom svijeta ili se
miriti s prividnom pobjedom zla nad dobrom. Niste pozvani
èuvati prošlost, nego evanðeosku radost, stoga ne možete
živjeti bez radosti Božje ljubavi; bogatstva koje si svijet ne
može podariti – upozorio je papa Franjo a prenosi Radio
Vatikan.
Papa je potaknuo biskupe da vole povjereni im Božji puk, pa
i kad narod pogriješi; ne umarajte se "iæi do Gospodina" da
izmolite oproštenje i novi poèetak. Nauèite poniznu ali i
neodoljivu snagu koja proizlazi iz vikarske uloge, jer je
24. rujna 2014. broj 38/2014
25
Inozemne vijesti
korijen svakoga otkupljenja. I žurno biskupsko poslanje
izvire iz "vidjeti gdje boravi Gospodin i prebivati s njim".
Samo onaj tko sretne i prebiva u Bogu može ljude približiti
Gospodinu, a meðu njima i brojne sveæenike.
Potièem vas da budete pastiri i oèevi, da uvijek naðete
vremena za svoje sveæenike, da ih primite, saslušate i vodite.
Želio bih da vas se uvijek može naæi, ali ne preko
obavijesnih sredstva koja posjedujete, nego da osobno
primate ljude i slušate njihove stvarne potrebe, dajuæi im
cjelovitost i širinu crkvenoga nauka, a ne zbirku jadikovka.
Prihvatite sve bez razlike, svima pokažite odluènost i
oèinsku nježnost. Nikada ne popustite napasti da svoju
slobodu žrtvujete poradi udobnosti i konsenzusa, jer Crkva i
svijet imaju pravo da na biskupovim usnama naðu
oslobaðajuæe Evanðelje – ustvrdio je Sveti Otac.
Govoreæi o Božjem puku povjerenom biskupskoj skrbi, Papa
je rekao da je za rast naroda potrebna biskupova strpljivost.
Dobro mi je poznata pustoš našega vremena. U voðenju
naroda treba oponašati Mojsijevu strpljivost, trošeæi
posljednju mrvu snage da narod približite Bogu. To je
najvažnije. Preporuèam vam osobito mlade i starije osobe.
Prve jer su naša krila, a druge jer su naši korijeni. Bez tih
krila i korijena, niti znamo što smo, niti kamo trebamo iæi –
rekao je Papa biskupima.
Zakljuèujuæi govor, Papa je istaknuo da u novim biskupima
odsijeva neiscrpivo bogatstvo Crkve, rasprostranjene po svoj
zemlji, da po njima Rimski biskup, Petrov nasljednik, grli
Katolièku crkvu. Nije potrebno podsjeæati na pojedine i
dramatiène situacije naših dana. Želio bih da u svakoj
mjesnoj Crkvi preko vas odzvanja poruka ohrabrenja.
Vraæajuæi se svojim kuæama, narodu prenesite Papin srdaèni
pozdrav i recite mu da je uvijek u Papinu srcu – zakljuèio je
papa Franjo govor biskupima koji su zareðeni tijekom ove
godine.
Taize šalje mlade u znak solidarnosti u razlièite zemlje
Pariz, 18.9.2014. (IKA) - S obzirom na predstojeæe veliko
okupljanje u kolovozu 2015. godine, ekumenska zajednica iz
Taizea nastoji s mladim ljudima cijelog svijeta produbljivati
pitanja oko nove solidarnosti. Kako bi popratila ovo
promišljanje s konkretnim koracima, od srpnja ove godine
mladi ljudi odlaze u malim skupinama kao "male privremene
zajednice" u razlièite zemlje: da mole zajedno, posjeæuju
kršæane iz razlièitih Crkava i pomažu u konkretnim
socijalnim projektima. Radi se o inicijativama koje su
ogranièene na nekoliko tjedana i na kojima sudjeluju mladi a ne braæa iz Zajednice.
Ilan, mladi Francuz, piše iz Kijeva: "Za naše ukrajinske
domaæine, vrlo je važno vidjeti da postoje ljudi koji ih
posjeæuju,
unatoè
trenutaènim
dogaðanjima."
Iz
portugalskog luèkog grada Porto piše Judith, mlada Njemica:
"Život naše male, privremene zajednice obilježen je
molitvom tri puta dnevno, kao i sudjelovanjem u socijalnom
radu lokalne župe. Brinemo o djeci, mladima, beskuænicima
i starijim osobama".
A Marc, mladi Francuz, izvješæuje iz Bruxellesa: "Pomagali
smo u posljednjih nekoliko tjedana belgijskoj organizaciji
"Poverello" koja osigurava beskuænicima topli obrok
svakoga dana, za simboliènu naknadu. Osim toga, nalazimo
se tri puta dnevno na molitvi."
Podrobnije informacije o inicijativi mogu se naæi na
http://www.taize.fr/hr_article17008.html
ika
Kardinal Kasper: Sinoda bi trebala raspravljati bez
unaprijed pripremljenih odgovora
Nisu potrebni veæ unaprijed pripremljeni odgovori, nego
"produbljena pojašnjenja u atmosferi slušanja", izjavio je
kardinal
Beè, 18.9.2014. (IKA) - Njemaèki kardinal Walter Kasper
od predstojeæe Sinode biskupa oèekuje razmjenu mišljenja o
situaciji u kojoj se nalaze obitelji, kao i o pitanju primanja
prièesti rastavljenih i ponovno oženjenih osoba. Nisu
potrebni veæ unaprijed pripremljeni odgovori, nego
"produbljena pojašnjenja u atmosferi slušanja", izjavio je
kardinal 18. rujna za Kathpress. Podsjetio je da se crkveni
brak temelji na Isusovu evanðelju i da njegovu nerazrješivost
Crkva ne može mijenjati. U svom izlaganju pred
Konzistorijem 21. veljaèe, u nazoènosti pape Franje, nisam
iznio gotova rješenja, nego "postavljao pitanja", istaknuo je
kardinal. Jasno je rekao kako je euharistija sakrament
spasenja, premda danas postoje neki teolozi koji na nju
gledaju drugaèije.
U intervjuu danom listu "La Stampa", od 18. rujna, kardinal
Kasper
je
izrazio
iznenaðenje
zbog
neobiènih
suprotstavljenosti meðu kardinalima prije Sinode biskupa o
kojima je saznao iz medija. Iz medija je tako saznao da æe 1.
listopada biti objavljena knjiga u kojoj petorica kardinala
pišu o pitanju razvedenih i ponovno oženjenih osoba.
Kao odgovor na najavljenu knjigu, s prilozima kardinala
Gerharda Ludwiga Müllera, Raymonda Lea Burkea, Waltera
Brandmüllera, Carla Caffarra i Velasia De Paolisa, kardinal
Kasper u "La Stampi" istièe da Bog u svom milosrðu ne
pušta nikoga da propadne, nego svima želi dati novu priliku.
Zato Crkva tim ljudima mora "biti blizu, pomagati im,
savjetovati ih i ohrabrivati". K tome im je potrebna i
sakramentalna milost, smatra kardinal, a prenosi Kathpress.
"Ne može im se dopustiti drugi brak, ali crkveni oci bi rekli:
da biste preživjeli nakon brodoloma – trebate dasku spasa",
istaknuo je kardinal, dodajuæi da se uvijek mora odluèivati
od sluèaja do sluèaja, jer jedinstveno rješenje ne postoji.
Rizik od "previše milosrða" ne postoji, a Božje milosrðe,
štoviše, bilo je i "središnja tema koncilskog i pokoncilskog
doba u Katolièkoj Crkvi", istaknuo je kardinal Kasper.
Povod razgovoru bila je najavljena knjiga "Ostati u
Kristovoj istini", koja bi u Italiji trebala biti objavljena 1.
listopada. Knjiga donosi stajališta nekoliko teologa, meðu
kojima su i petorica kardinala. Proèelnik Kongregacije za
nauk vjere kardinal Müller veæ je u srpnju pisao da Crkva
nema prostora za drugaèiji pristup prema rastavljenima i
ponovno oženjenima, a u èlanku za "L'Osservatore Romano"
iz listopada prošle godine upozorava da pastoralnu skrb
rastavljenih i ponovno vjenèanih osoba ne valja svesti samo
na pitanje primanja euharistije. Istodobno je u napisu iz
srpnja naglasio da je moguæe da su mnogi brakovi nevaljani,
jer supružnici u vrijeme sklapanja braka nisu bili svjesni
znaèenja braka u katolièkom smislu. Kongregacija sada
ulaže "puno energije" kako bi pronašla odgovor na taj
izazov. Kao prioritetni cilj Sinode biskupa o obitelji za
kardinala Müllera je nastojanje da se ponovno otkrije
sakramentalni karakter braka i obitelji te da se mlade ljude
ohrabri za ženidbu. Djeca pogoðena rastavom "možda su
najsiromašnija meðu siromašnima u svijetu", smatra kardinal
a nisu zanemarivana samo u zemljama Treæeg svijeta, nego i
u bogatim državama Europe i Sjeverne Amerike.
.
.
26
24. rujna 2014. broj 38/2014
ika
Papa Franjo primio biskupe iz Obale Bjelokosti
Vatikan, 19.9.2014. (IKA) - "Vaša zemlja propatila je 'teške
podjele'. Vi budite sa svoje strane potpuno zauzeti u
nastojanjima oko nacionalnoga pomirenja", pozvao je papa
Franjo biskupe Obale Bjelokosti za posjeta ad limina 18.
rujna. Papa je takoðer potaknuo biskupe da nastave dijalog s
muslimanima kako bi, "obeshrabrili svako nasilje i svako
krivo religijsko tumaèenje sukoba koji ste iskusili." Papa ih
je, osim toga, kako prenosi Radio Vatikan, potaknuo na
konstruktivno održavanje veza s državnim vlastima i
razlièitim dijelovima društva, u evanðeoskom duhu dijaloga
i suradnje. Istaknuo je potrebu bratskog duha meðu
sveæenicima, zauzetost oko obitelji kako bi se oduprle
sekularizaciji, brigu za stare i napuštene te potaknuo na
produbljivanje dijaloga s kulturom za autentiènu
inkulturaciju; jasno odbacujuæi sve protivno vjeri, ali
prihvaæajuæi ono što je dobro.
Papa Franjo sudionicima skupa o evangelizaciji
posvijestio važnost molitve i svjedoèenja
Vatikan, 19.9.2014. (IKA) – Drugoga dana meðunarodnog
skupa o apostolskoj pobudnici pape Franje "Evangelii
Gaudium - Radost Evanðelja" koji se u organizaciji
Papinskog vijeæa za promicanje nove evangelizacije od 18.
do 20. rujna održava u dvorani Pavla VI. u Vatikanu,
sudionicima se obratio papa Franjo.
Pozdravljajuæi Papu uime dvije tisuæe sudionika iz
šezdesetak zemalja sa svih kontinenata, predsjednik
Papinskog vijeæa za promicanje nove evangelizacije
nadbiskup Rino Fisichella istaknuo je kako je to okupljanje
djelatnika u pastoralu, od kojih je gotovo polovica laika,
promišlja apostolsku popudnicu pape Franje iz raznih vidova
kao pastoralni projekt. Ohrabrujuæi pastoralne djelatnike u
njihovu radu, Papa ih je posebno usmjerio prema onima koji
se nalaze na "egzistencijalnim periferijama naših dana", jer
oni su poput "ovaca bez pastira". Stoga je zadatak Crkve
pronaæi put kako doprijeti do njih, te mudro i velikodušno
odgovoriti na njihova oèekivanja. Unatoè mnogim
negativnostima koje su uvijek glasne, moguæe je prepoznati
znakove koji potièu nadu i ohrabruju, rekao je Papa, jer ovo
je "pogodno vrijeme", u kojem smo pozvani raditi na širenju
Kraljevstva Božjega. Papa je istaknuo kako evangelizacija
mora biti usmjerena na ljude i njihov susret s Bogom, a da bi
se to postiglo važan je preduvjet: molitva i kontemplacija.
Pastoral koji nije poduprijet molitvom i kontemplacijom
nikad neæe doprijeti do ljudskih srdaca. Zaustavit æe se na
površini, i neæe dozvoliti da sjeme Rijeèi Božje pusti korijen,
poène nicati, rasti, te dati plodove, rekao je Papa, te uputio
na dvije važne rijeèi: strpljivost i upornost. Mi nemamo
"èarobni štapiæ" za sve, ali imamo povjerenje u Gospodina
koji nas prati i nikad nas ne napušta. A na nama je sijati i
predano svjedoèiti, rekao je Papa.
Rijeè bez svjedoèenja su isprazne, zar ne? Ne služe.
Svjedoèenje je ono koje traje i daje vrijednost rijeèima.
Hvala vam za vašu predanost. Blagoslivljam vas, i molim.
Ne zaboravite moliti za mene, jer moram mnogo govoriti. I
ja moram dati kršæansko svjedoèenje, zakljuèio je papa
Franjo.
Skupu nazoèe i sudionici iz Hrvatske: generalni vikar
Vojnoga ordinarijata prof. dr. Jakov Mamiæ, predstojnica
Ureda za vjeronauk u školi Zagrebaèke nadbiskupije prof.
dr. s. Valentina Mandariæ, proèelnica Katehetskog ureda
Sisaèke biskupije s. Smilja Èirko, te Marija Beloševiæ
potpredsjednica Meðunarodne udruge katolika esperantista u
ime navedene udruge.
Inozemne vijesti
Škotski katolièki biskupi pozivaju na jedinstvo i suradnju
Edinburgh, 19.9.2014. (IKA) – Škotski katolièki biskupi
pozvali su dan nakon referenduma o neovisnosti Škotske
tamošnje vjernike na jedinstvo i suradnju za dobro cijeloga
naroda. Biskupi su u priopæenju zahvalili svima koji su
sudjelovali u raspravama oko nezavisnosti, a sve sudionike
tih debata biskupi su veæ u prijašnjim izjavama pozivali da
se pridržavaju kršæanskih vrijednosti. Svoje priopæenje
objavljeno 19. rujna biskupi su završili s "Bože èuvaj
Škotsku". Još u èetvrtak naveèer pozvala je i Škotska Crkva,
državna prezbiterijanska Crkva, sve graðane i politièare na
jedinstvo bez obzira na rezultate referenduma.
Australski biskupi oštro protiv zloporaba u sportu
Sydney, 20.9.2014.
(IKA) - Australska biskupska
konferencija izražava zabrinutost zbog širenja – u
neprofesionalnom sportu – dopinga, oklada te postizanja
pobjede po svaku cijenu. Pobjednièka kruna? U pretjerivanju
koje je zahvatilo sport pobjednièka bi se kruna moglo
pretvoriti u trnovu krunu, pišu australski biskupi
podsjeæajuæi na rijeèi sv. Ivana Pavla II. sportašima tijekom
Velikoga jubileja. U dokumentu "Kruna za Australiju. Dati
maksimum u našoj sportskoj naciji" biskupi govore o zemlji
gdje se mnogi bave sportom, što svjedoèe i medalje osvojene
na svakoj Olimpijadi.
Nije prvi put da neka biskupska konferencija dokument
posveæuje sportu, ali je važan kontekst u kojem je dokument
objavljen: Socijalni dan koji se svake godine posljednje
nedjelje u mjesecu rujnu obilježava u svim australijskim
župama, s ciljem da se istakne odgojna uloga sporta,
naroèito meðu mladima, te da se upozori na društvenu
opasnost ako se iz vidika izgube istinske sportske
vrijednosti, povlaðujuæi samo novcu i uspjehu, izvještava
Radio Vatikan. Sport je ogledalo našega društva, objasnio je
biskup Christopher Saunders, predsjednik Biskupskoga
vijeæa za socijalnu pravdu. Sport odražava ono najbolje što
kao pojedinci i kao nacija posjedujemo, ali može odražavati i
našu najcrnju stranu. Previše se navikavamo na nasilje; na
zloporabu droga i alkohola, kod igraèa i kod gledatelja; u
igri i izvan igre. Nezakonite oklade i korupcija ozbiljno
prijete cjelovitosti sporta i njegovoj sposobnosti da izgraðuje
zajednicu. Diskriminacija i iskljuèivanje narušavaju njegovu
temeljnu dimenziju, odnosno sposobnost izgradnje kao i
istinsku pozornost prema iskljuèenima, objasnio je biskup.
Biskupi predlažu podroban ispit savjesti o tomu kako se živi
sport. Izgleda da se mentalitet pobjede po svaku cijenu naglo
širi i u neprofesionalnom sportu, da su i najmlaði izloženi
pritisku zbog postizanja rezultata, da igraju i kad su
ozlijeðeni, da krše pravila te da ne poštuju duh igre. Biskupi
izrièito osuðuju svaku vrstu dopinga, a Crkva u Australiji
poziva da se ne gleda kroz prste popularnim sportašima ako
su nasilni izvan igrališta. Današnji je sustav moæan stroj za
novac: u posljednjem desetljeæu dohodak od sportskih
oklada porastao za 278%, ne raèunajuæi kriminalne
aktivnosti koje su i u Australiji potaknule istraživanja o
korupciji u sportu. Ako je glavna svrha sporta novac onda
nema više mjesta za njegovu najljepšu stranu, uklanjanje
svake razlike izmeðu bogatih i siromašnih, pružanja stvarne
prigode onomu koji je u tisuæu drugih životnih okvira bio
baèen na rub društva. Danas i sport može biti stroj za
iskljuèivanje, istièe se u dokumentu.
Biskupi pozivaju na bavljenje istinskim sportom. Pozvani
smo da kao vjernici prepoznamo obnoviteljsku snagu sporta
za sve, posebice za najslabije. Upravo zbog toga sport
moramo štiti na svim razinama i promicati najbolju stranu
naše sportske nacije, zakljuèili su australski biskupi.
24. rujna 2014. broj 38/2014
27
Inozemne vijesti
Papa utemeljio posebno povjerenstvo za reformu
crkvenoga postupka proglašenja ništavnosti ženidbe
Vatikan, 20.9.2014. (IKA) - Papa Franjo ustanovio je
posebno povjerenstvo za reformu crkvenoga postupka
proglašenja ništavnosti ženidbe. To novo tijelo treba izraditi
prijedloge za pojednostavnjenje i skraæenje postupka, pri
èemu æe ostati nedirnuto naèelo nerazrješivosti braka,
izvijestio je 20. rujna Radio Vatikan. Odluka o ustanovljenju
povjerenstva, kojemu je na èelu dekan Rimske rote mons.
Pio Vito Pinto i koje treba odmah zapoèeti radom, donijeta
je još u kolovozu.
Papa u Albaniji
U svom èetvrtom meðunarodnom putovanju, prvom nekoj
europskoj zemlji, papa Franjo ohrabrio je vjeru i nadu
Crkve i naroda u Albaniji, podsjeæajuæi ih na njihovu
muèenièku prošlost i hvaleæi suživot razlièitih vjerskih
zajednica kao primjer za Europu i svijet
Tirana, 21.9.2014. (IKA) – Papa Franjo posjetio je u
nedjelju 21. rujna Albaniju. Bilo je to njegovo èetvrto
meðunarodno putovanje i prvi pohod nekoj europskoj zemlji
izvan Italije. Nakon slijetanja zrakoplova u meðunarodnoj
zraènoj luci Majka Terezija u Tirani, Papu su ušli pozdraviti
apostolski nunciji i crkveni poglavari, dok je premijer Edi
Rama èekao ispred zrakoplova. Vjera ne smije nikada služiti
kao opravdanje za nasilje, istaknuo je papa Franjo na
poèetku svoga posjeta. Nitko ne smije uzimati religiju kao
opravdanje za svoja djela kojima se ugrožava dostojanstvo
èovjeka i njegova temeljna prava, na prvom mjestu pravo na
život i vjersku slobodu, upozorio je Papa. Obraæajuæi se
albanskome predsjedniku, vladi, graðanskim vlastima i
diplomatskim predstavnicima u Albaniji, papa Franjo
istaknuo je da je miroljubiv suživot i suradnja meðu
pripadnicima razlièitih vjeroispovijesti dragocjen dar toj
zemlji. U govoru u Predsjednièkoj palaèi Papa je izrazio
radost i zahvalnost zbog ozraèja poštovanja i povjerenja koje
postoji izmeðu katolika, pravoslavnih i muslimana u
Albaniji. Istièuæi neophodnost poštovanja ljudskih prava,
vjerskih sloboda i slobode izražavanja, što je neophodno za
razvoj i osobe i opæeg dobra, Papa je istaknuo da albanski
primjer pokazuje kako "miroljubiv i plodan suživot meðu
ljudima i zajednicama vjernika razlièitih religija nije samo
poželjan, nego i ostvariv i realan".
Papa Franjo osvrnuo se i na nove izazove s kojima se treba
suoèiti u svijetu koji teži gospodarskoj i kulturnoj
globalizaciji, upozorivši da se mora uložiti napor kako bi se
osiguralo da rast i razvoj budu u službi sviju a ne samo
malog dijela stanovništva. Razvoj æe biti autentièan samo
ako je održiv i pravedan i poštuje prava siromašnih i èuva
okoliš. Zajedno s globalizacijom tržišta mora iæi
globalizacija solidarnosti, zajedno s gospodarskim rastom
mora rasti poštovanje za stvoreno, zajedno s pravom
pojedinca, mora se jamèiti prava onih koji su most izmeðu
pojedinaca i države, prava obitelji, istaknuo je poglavar
Katolièke Crkva u prvome govoru u Albaniji.
Papa Franjo zahvalio je Crkvi u Albaniji što je za vrijeme
komunistièkoga progona ostala postojana u vjeri. Ta je
država za komunistièke diktature do godine 1990. bila
"zemlja muèenika", rekao je Papa u propovijedi na misi koju
je slavio na Trgu Majke Terezije u Tirani s više desetaka
tisuæa vjernika, meðu kojima su bili i hodoèasnici iz Crne
Gore, Makedonije i Kosova. Majku Tereziju nazvao je
hrabrom i velikom kæerkom te zemlje. "Mnogi su biskupi,
sveæenici, redovnici i redovnice te vjernici laici svoju
vjernost platili životom", istaknuo je Papa, osvræuæi se na
28
24. rujna 2014. broj 38/2014
ika
komunistièku diktaturu, dodajuæi kako su progoni pogodili i
pravoslavne i muslimane. Komunistièke vlasti uèinile su sve
da bi istjerali Boga iz srca ljudi, te Krista i Crkvu iz povijesti
svoje zemlje koja je bila meðu prvima u prihvaæanju svjetla
Evanðelja, rekao je Sveti Otac, pozvavši vjernike da njihova
vjera bude radosna i žareæa te da se ne boje odgovoriti na
Kristov poziv. U duhu stojim pred zidom groblja u Skadru,
spomeniku muèeništva katolika koji su strijeljani, te ih se
molitveno i zahvalno spomenuti, rekao je Papa spominjuæi
se albanskih muèenika vjere.
Mladima, novom albanskom naraštaju, kako je rekao, prije
molitve Anðeoskog pozdravljenja preporuèio je da grade
svoju egzistenciju na Kristu, jer on je uvijek vjeran, pa i
onda kada griješimo. Dao im je do znanja da idolatrija
novca, pogrešne individualistièke slobode, ovisnosti i nasilja
ne usreæuju. Treba znati reæi "da" susretima kulture i
solidarnosti, ljepoti, koja je neodjeljiva od dobra i istine.
Reæi "da" životu, žrtvovanom velikodušno i vjerno u malim
stvarima. Tako æete izgraditi bolju Albaniju i bolji svijet,
poruèio je Papa.
Na susretu s predstavnicima razlièitih vjerskih zajednica na
Katolièkom sveuèilištu u Tirani papa Franjo ponovio je kako
nitko ne može koristiti Božje ime da bi opravdao nasilje.
Istaknuo je da je "autentièna vjera izvor mira a ne nasilja...
Ubijanje u Božje ime je teško svetogrðe. Diskriminacija u
Božje ime je nehumana". Upozoravajuæi da vjerska sloboda
ne može biti zajamèena samo zakonodavnim aktima, Papa je
sve potaknuo da promièu poštovanje i suradnju u službi za
opæe dobro. Kada je netko siguran u svoja uvjerenja, tada
nema potrebu vršiti pritisak na druge. Takoðer je citirao
rijeèi pape Ivana Pavla II. za njegova posjeta Albaniji godine
1993. kada je rekao da je vjerska sloboda dar svakome
pojedinom èovjeku. Papa Franjo iznova se osvrnuo i na
razdoblje komunizma, rekavši da je Albanija svjedoèila
nasilju i tragediji uzrokovanima nasilnim izopæavanjem
Boga iz života pojedinaca i društva, a što je rezultiralo
obožavanjem idola i gubitkom dostojanstva i prava
muškaraca i žena.
Meðuvjerski susret Papa je zapoèeo sa šalom. "S malo
humora može se reæi, da ovo izgleda kao na nogometnoj
utakmici – katolici protiv ostalih... Svi zajedno za dobro
domovine i èovjeèanstva. Budite znak za svoju zemlju!"
Prije susreta s vjerskim predstavnicima Papa je ruèao s
albanskim biskupima. Crkvi u Albaniji papa Franjo darovao
je kopiju najstarijeg postojeæeg albanskog misala Gjona
Buzukusa iz godine 1555. èiji se izvornik èuva u
Vatikanskoj biblioteci.
Na molitvi Veèernje u tiranskoj katedrali papa Franjo
poruèio
je
albanskim
sveæenicima,
redovnicima,
redovnicima i predstavnicima laièkih pokreta da unatoè
mnogim teškoæama moraju imati snage izaæi i služiti
najpotrebnijima. Podsjetio je na pastire koji su platili visoku
cijenu za ateistièkog režima, iskusivši zatvor i progone zbog
svoje vjernosti Kristu. Kada ljubav prema Kristu stavimo
iznad svega, tada smo sposobni izaæi iz sebe, naših osobnih
ili zajednièkih sitnièavosti, i krenuti prema Isusu koji nam
dolazi u našoj braæi i sestrama. Njegove su rane i danas
vidljive na tijelima tolikih muškaraca i žena koji su gladni i
žedni, koji su poniženi, koji su u bolnici ili zatvoru. Ono što
ljudi danas traže nisu struènjaci nego ponizni svjedoci
Božjeg milosrða i nježnosti, zakljuèio je Sveti Otac.
Papu Franju duboko je pogodilo svjedoèenje 84-godišnjeg
sveæenika Ernesta Simonija o zatvoru i zlostavljanju koje je
proživio za komunistièkog režima koji ga je bio osudio i na
smrt. "Željeli su da govorim protiv Crkve, ali ja nisam na to
pristajao", rekao je Simoni. O komunistièkom teroru protiv
vjernika svjedoèila je i 85-godišnja s. Marija Kaleta. I sada
ika
kada se sjetim toga vremena, èini mi se nevjerojatnim kako
smo mogli podnijeti toliko strašnih patnji ali znam da nam je
Gospodin davao snagu, strpljivost i nadu, rekla je redovnica.
Papa ih je nakon njihova svjedoèenja duboko dirnut zagrlio.
Posljednja postaja Papina boravka u Albaniji bio je posjet
centru Betanija koji skrbi za nemoænu i nezbrinutu djecu, a
koji u Tirani vodi Talijanski Caritas. Sveti Otac posvjedoèio
je da vjera koja se izražava kroz ljubav i milosrðe može
izbrisati ravnodušnost, nevjericu i apatiju. Dobrota može
ponuditi mnogo više nego novac koji èesto razoèarava te se
izjasnio protiv mjerenja svega kroz moæ i novac. Dobrota je
sama po sebi nagrada i vodi nas bliže Bogu, rekao je Papa,
zahvalivši i blagoslovivši sve djelatnike, volontere i
korisnike centra, povjerivši ih sve zaštiti njihova zaštitnika
sv. Antuna.
Od 3,2 milijuna stanovnika Albanije njih 517.000 je katolika
u šest biskupija i 124 župe. Za njih skrbe osmorica biskupa,
54 dijecezanska sveæenika, 93 sveæenika-redovnika, te 478
zavjetovanih redovnika i redovnica. U zemlji djeluje i 36
misionara, te 331 vjerouèitelj. Crkva vodi 54 djeèja vrtiæa i
osnovnih škola, 14 srednjih škola, te pet koledža i
sveuèilišta. Takoðer ima osam bolnica, 29 klinika, 16 kuæa
za starije i nemoæne, 16 sirotišta, tri obiteljska i pro-life
savjetovališta, te još dva druga centra.
Papin razgovor s novinarima na povratku iz Tirane
Tirana/Vatikan, 21.9.2014. (IKA) - Premda je putovanje
zrakoplovom iz Albanije u Rim trajalo svega 90 minuta,
papa Franjo ipak je 21. rujna našao vremena za sada veæ
tradicionalni razgovor s novinarima tijekom leta. U
razgovoru posveæenom iskljuèivo apostolskom pohodu
Albaniji, Papa je istaknuo èinjenicu da je Albanija na
periferiji Europe, kazavši kako je time "htio dati znak".
Takoðer je istaknuo da, unatoè tome što muslimani u
Albaniji èine veæinu, to nije "muslimanska zemlja; to je
europska zemlja", te se osvrnuo na suradnju izmeðu islama,
pravoslavlja i katolištva.
Ponovio je važnost kulture "zajednièkog života",
"tolerancije" i "bratstva" u toj balkanskoj zemlji. Papa je
rekao da je "od samog poèetka" bio impresioniran mladošæu
kojom odiše ta zemlja. "Rekli su mi da je to najmlaða država
u Europi", rekao je on. "Vidite jednu višu kulturu...
sposobnu izgraditi bratstvo."
Papa je rekao da je dva mjeseca prouèavao povijest progona
u toj zemlji tijekom komunistièkog razdoblja, pokušavajuæi
to shvatiti. "To je bilo okrutno razdoblje, razina okrutnosti je
bila strašna", rekao je Papa. "Kad sam vidio [plakate
ubijenih tijekom komunistièkog razdoblja], ne samo
katolika, nego i pravoslavaca i muslimana... to se dogodilo
jer su rekli da vjeruju u Boga. Sve tri zajednice dale su
svjedoèanstvo za Boga i sada svjedoèe svoje bratstvo."
Papa Franjo priznao je da je bio ganut do suza slušajuæi
svjedoèenje sveæenika koji je proveo u zatvoru 27 godina,
rekavši kako je bio impresioniran èovjekovom poniznošæu te
mu se èinilo da on prièa prièu svih progonjenih.
Papa Franjo takoðer je potvrdio da æe njegovo putovanje u
Strasbourg biti 25. studenoga, a njegovo putovanje u Tursku
nekoliko dana kasnije, 30. studenoga, na blagdan sv Andrije,
koji æe proslaviti u Istanbulu s patrijarhom Bartolomejem.
Kada su ga podsjetili da je Turska na granici s Irakom, Sveti
Otac je rekao: "Zemljopis se ne može mijenjati."
.
Inozemne vijesti
"Crkva bez granica, Majka sviju"
Predstavljena Papina poruka za Svjetski dan selilaca i
izbjeglica 2015.
Vatikan, 23.9.2014. (IKA) – "Crkva bez granica, Majka
sviju", tema je poruke pape Franje za Svjetski dan selilaca i
izbjeglica 2015. koja je 23. rujna predstavljena u Vatikanu.
Poruku su predstavili predsjednik Papinskog vijeæa za
pastoral selilaca i izbjeglica kardinal Antonio Maria Veglio i
tajnik toga Papinskog vijeæa mons. Joseph Kalathiparambil.
Mons. Kalathiparambil istaknuo je kako bijeg prema
sigurnosti ukljuèuje putovanje u èesto i po život opasnim
uvjetima. Usprkos tome, to je jedini naèin da se stigne u
zemlju u kojoj se može naæi zaštitu i moguænost da se živi
dostojanstveno. Ne može se dovoljno snažno naglasiti da
osobe u potrebi, koje ne posjeduju ispravne putne isprave ili
osobne dokumente, uživaju pravo na meðunarodnu zaštitu.
Njima je potpuno nemoguæe zadovoljiti stroge uvjete koje su
nametnule pravila kojima se ureðuju meðunarodna
putovanja, kao što su obveze posjedovanja putovnice ili vize
izdane od strane države u kojoj žele tražiti zaštitu. Taj
nezavidni položaj èini tražitelje azila ranjivima, nemoænima,
žrtvama koje traže zaštitu i koje postaju lak plijen krijumèara
i trgovaca spremnih izvlaèiti profit raznim oblicima
izrabljivanja.
U stranu se zemlju ne stiže uvijek, jer ponekad se umire
nevidljiv u moru ili u pustinji ili se završava u zatvoru ili pak
u nekom od mnogobrojnih logora prepunih izbjeglica i
prognanika. Mnogi od njih žive godinama, ako ne i
generacijama, bez nade i moguænosti planiranja vlastite
buduænosti.
Mnoge izbjeglice i tražitelji azila, rekao je u nastavku mons.
Kalathiparambil, doživjeli su traumu rata ili ozbiljnih kršenja
ljudskih prava, ne samo u zemljama porijekla, veæ i u
tranzitnim zemljama gdje je pritvaranje uobièajeno, a mnogi
od njih, osobito žene i djeca, na putovanju su pretrpjeli neke
oblike nasilja i zlostavljanja.
U svijetu više od 50% izbjeglica èine djeca i broj djece bez
pratnje ili djece odvojene od roditelja koja prelaze preko
granica raznih zemalja je u stalnom porastu. Oni putuju sami
tjednima, kopnom i morem, u nadi da æe doæi do roðaka ili
poznanika u sigurnoj zemlji, prkoseæi sustavima zaštite
zemalja kroz koje prolaze. Djeca koja dolaze u naša društva
imaju ista prava kao i sva djeca i stoga moraju biti zaštiæeni,
rekao je mons. Kalathiparambil. Njihov najbolji interes mora
biti primarna briga. Potrebno je stoga izgraditi odgovarajuæe
strukture za njihovo prihvaæanje. Za te nevine žrtve nisu
prikladni i ne mogu se tolerirati zatvori gdje se èesto naðu u
promiskuitetu s odraslima, što ostavlja na njima veliku
fizièku i psihièku traumu.
U poruci Papa nas poziva da se sjetimo da "Krist uvijek èeka
da ga prepoznamo u seliocima i izbjeglicama, prognanicima
i izbjeglicama". Nažalost, èesto ih u zemljama tranzita i
odredišta èekaju nekonzistentne politike koje raðaju
siromaštvo i diskriminiraju izbjeglice koje se potiskuje na
rub društva.
Države su pozvane na suradnju u duhu meðunarodne
solidarnosti da konkretno odgovore na priznavanje potrebe
za zaštitom, za vraæanjem ljudskoga dostojanstva
izbjeglicama i lijeèenjem uzroka prisilnog seljenja. Crkva,
suputnica èovjeèanstva, zalaže se da se uvijek štiti
dostojanstvo i središnjost ljudske osobe i istièe vrijednost
solidarnosti i dijaloga meðu narodima.
Izazov pred kojim stojimo danas jest taj da se ne
navikavamo na ljudske tragedije koje doživljavaju prisilno
raseljeni ljudi i da ne prevlada ravnodušnost, "slabost naše
ljudske naravi", zbog èega èesto "osjeæamo napast da
budemo kršæani na sigurnoj udaljenosti od rana Gospodina".
24. rujna 2014. broj 38/2014
29
Inozemne vijesti
Svaki korak, zakljuèio je mons. Kalathiparambil, koji èinimo
jedni prema drugima uèi nas da otkrivamo znaèenje rijeèi
solidarnost, da predano radimo na opæem dobru i da
postanemo "znak i oruðe jedinstva cijeloga ljudskog
roda"(Lumen gentium, 1).
U sklopu predstavljanja iznijeti su i podaci o broju selilaca u
svijetu, prema kojima je godine 2013. u svijetu bilo oko 232
milijuna meðunarodnih migranata, a taj se broj od 1990. do
2013. poveæao za ukupno 77 milijuna, odnosno za 50%. Od
toga oko 59% selilaca (ili 136 milijuna) živi u razvijenim
regijama od svijeta, dok su regije u razvoju prihvatile
preostalih 41% (ili 96 milijuna migranata).
Od oko 136 milijuna meðunarodnih migranata koji žive na
sjeveru svijeta, oko 82 milijuna (odnosno 60%) roðeno je u
nekoj od zemalja u razvoju, dok je preostalih 54 milijuna
(odnosno 40%), roðeno u nekoj drugoj sjevernoj zemlji.
Od oko 96 milijuna meðunarodnih migranata koji žive na
jugu svijeta, oko 82 milijuna (86%) roðeni su na jugu, dok
preostalih 14 milijuna (14%) potjeèu sa Sjevera.
Što se tièe podruèja odlaska meðunarodnih migranata, Azija
je prvi kontinent na listi s oko 92,5 milijuna selilaca, slijedi
Europa (58,4 milijuna ljudi), Latinska Amerika i Karibi
(36,7 milijuna ljudi) i Afrika (31,3 milijuna ljudi). Na
posljednjim su mjestima Sjeverna Amerika s oko 4,3
milijuna migranata i Oceanija s 1.900.000 migranata.
Kada je rijeè o kontinentu / regiji odredišta, prvo mjesto
pripada Europu, gdje sada ima oko 72,4 milijuna selilaca;
slijedi s oko 70,8 milijuna imigranata Azija te Sjeverna
Amerika s oko 53,1 milijuna imigranata. Na posljednjem su
mjestu Afrika (18,6 milijuna), Latinska Amerika i Karibi
(8,5 milijuna), te konaèno, Oceanija sa 7,9 milijuna
useljenika.
Iduæi Svjetski dan selilaca i izbjeglica slavi se 18. sijeènja
2015.
Izjava o. Lombardija o pokretanju kaznenog postupka
protiv bivšeg nuncija mons. J. Wesolowskog
Vatikan, 23.9.2014. (IKA) - Promicatelj pravde (tužitelj)
Prvostupanjskog suda Države Vatikanskoga Grada pozvao je
23. rujna na razgovor bivšeg nuncija mons. Wesolowskog,
protiv kojeg je pokrenuta kriminalistièka istraga. Prema
priopæenju proèelnika Tiskovnog ureda Svete Stolice o.
Federica Lombardija, koju je prenio Radio Vatikan, prelat –
koji je veæ na prvom stupnju Kongregacije za nauk vjere, po
okonèanju kaznenog kanonskog administrativnog procesa,
osuðen na svoðenje na klerièki stalež - obaviješten je o
optužbama koje mu se stavljaju na teret u kaznenom
postupku koji se protiv njega vodi zbog teških djela
seksualnog zlostavljanja djece koja su se dogodila u
Dominikanskoj Republici. Ozbiljnost navoda iz optužbi
navela je Ured istražitelja da poduzme restriktivne mjere
koje se, s obzirom na zdravstveno stanje optuženog, o èemu
svjedoèi medicinska dokumentacija, sastoje u kuænom
pritvoru, zajedno s tim povezanim ogranièenjima, u
prostorijama unutar Države Grada Vatikana.
Postupci koje su poduzeli sudski organi Države
Vatikanskoga Grada slijedi želju koju je izrazio Papa da se
tako težak i delikatan sluèaj razriješi bez otezanja, uz
prikladnu i nužnu strogost, uz puno preuzimanje
odgovornosti od strane najviših institucija Svete Stolice.
.
30
24. rujna 2014. broj 38/2014
ika
Papa Franjo imenovao rektora HKS-a dr. Tanjiæa
èlanom Meðunarodne teološke komisije
Zagreb, 23.9.2014. (IKA) - Papa Franjo imenovao je u
utorak 23. rujna rektora Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta
prof. dr. sc. Željka Tanjiæa èlanom Meðunarodne teološke
komisije. Dr. Tanjiæu povjeren je petogodišnji mandat (2014.
- 2019.), koji æe obnašati zajedno s 29 novoimenovanih
èlanova Komisije, objavio je Tiskovni ured Svete Stolice.
Meðunarodnu teološku komisiju ustanovio je papa Pavao VI.
11. travnja 1969. kako bi pomagala Svetoj Stolici, te
posebno Kongregaciji za nauk vjere, u prouèavanju važnih i
aktualnih doktrinalnih pitanja. Komisija se sastoji od teologa
iz razlièitih nacija i teoloških smjerova, koji su istaknuti u
svojoj znanstvenoj izvrsnosti i odanosti Uèiteljstvu Crkve.
Više o radu Komisije može se saznati na službenoj mrežnoj
stranici www.cti.va.
Dan molitve za predstojeæu Sinodu
Vatikan, 23.9.2014. (IKA) - Nedjelja 28. rujna bit æe
posveæena molitvi za III. izvanrednu opæu Biskupsku sinodu
koja æe se održavati od 5. do 19. listopada i ima za temu
"Pastoralni izazovi vezani uz obitelj u kontekstu
evangelizacije", priopæeno je iz tajništva Biskupske sinode.
Pozivaju se krajevne Crkve, župne zajednice, ustanove
posveæenog života, društva i udruge da, u danima prije
Sinode i tijekom održavanja sinodskih radova, mole na
euharistijskim slavljima i drugim slavljima. U Rimu æe se
svaki dan moliti u kapeli Salus Populi Romani bazilike Svete
Marije Velike (Santa Maria Maggiore). Vjernici se toj
nakani mogu pridružiti svojom osobnom molitvom, napose
molitvom u obitelji. Preporuèuje se Molitva Svetoj obitelji
za Sinodu, koju je sastavio papa Franjo, te neke indikativne
prošnje za sveopæu molitvu koje se mogu uvrstiti u nedjeljnu
misu 28. rujna, te moliti tijekom održavanja Sinode. Jednu se
nakanu može dodati molbenici na Jutarnjoj molitvi
èasoslova i prošnjama Veèernje. Preporuèuje se, nadalje,
takoðer molitva krunice za sinodske radove.
Kardinal Müller primio generalnog poglavara
Sveæenièkoga bratstva svetoga Pija X.
Vatikan, 23.9.2014. (IKA) – U utorak 23. rujna u sjedištu
Kongregacije za nauk vjere održan je susret proèelnika
Kongregacije za nauk vjere kardinala Gerharda Müllera i
generalnog poglavara Sveæenièkoga bratstva svetoga Pija X.
mons. Bernarda Fellaya, priopæio je Tiskovni ured Svete
Stolice.
Na susretu su razmatrana neka pitanja doktrinarne i
kanonske naravi te je dogovoreno da se napreduje postupno i
u razumnim rokovima prema prevladavanju poteškoæa i
željenom postizanju punog zajedništva.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Katolicitet i apostolstvo Crkve
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 17. rujna
2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
U ovom tjednu nastavljamo govoriti o Crkvi. Kada
ispovijedamo svoju vjeru mi kažemo da je Crkva "katolièka"
i "apostolska". Ali koje je pravo znaèenje tih dvaju izraza,
tih dvaju karakteristiènih obilježja Crkve? I koja je njihova
vrijednost za kršæanske zajednice i za svakog od nas?
1. Katolièka znaèi sveopæa. Potpunu i jasnu definiciju dao je
jedan od crkvenih otaca iz prvih stoljeæa, sveti Æiril
Jeruzalemski, kada kaže: "Katolièka Crkva se zove zato što
se nalazi po cijelome svijetu, od jednog kraja do drugoga;
zato što posvuda i pravovjerno nauèava sve istine koje su na
korist ljudima kako bi došli do spoznaje i zato što te dogme
uèe o svim vidljivim i nevidljivim stvarnostima, na nebu i na
zemlji" (Kateheza XVIII, 23).
Oèiti je pokazatelj katoliciteta Crkve èinjenica da ona govori
sve jezike. A to nije ništa drugo veæ plod Pedesetnice (usp.
Dj 2, 1-13): Duh Sveti je, naime, osposobio apostole i èitavu
Crkvu da radosnu vijest spasenja i Božje ljubavi pronesu do
svih i sve do nakraj zemlje. Tako je Crkva roðena katolièka,
to jest u njoj je od samih poèetaka "jednoglasje"; ona
naprosto mora biti katolièka, okrenuta evangelizaciji i
susretu sa svima. Božju se rijeè danas èita na svim jezicima,
svi imaju Evanðelje na svom jeziku, da ga mogu èitati. I
vraæam se ponovno na istu temu: uvijek je dobro nositi sa
sobom malo Evanðelje, bilo da ga nosimo u džepu ili torbi, i
proèitati tijekom dana jedan ulomak iz njega. To je dobro za
nas. Evanðelje je rašireno na svim jezicima jer Crkva,
navještaj Isusa Krista Otkupitelja, je prisutna u èitavom
svijetu. I zato se kaže da je Crkva katolièka, jer je sveopæa.
2. Ako je Crkva roðena katolièka, to znaèi da je roðena kao
"izlazeæa" Crkva, da je misionarska. Da su apostoli ostali
tamo u dvorani Posljednje veèere i da nisu izašli pronositi
evanðelje Crkva bi bila samo Crkva onog naroda, onoga
grada, one dvorane Posljednje veèere. Ali svi su izašli po
svijetu, od samog trenutka raðanja Crkve, od trenutka kada
je na njih sišao Duh Sveti. I zato je Crkva od samog svog
postanka "izlazeæa" Crkva, to jest misionarska. To je ono što
želimo reæi kada je nazivamo apostolskom, jer je apostol
onaj koji donosi radosnu vijest Isusova uskrsnuæa. Taj nas
izraz podsjeæa da Crkva, na temelju apostola i u kontinuitetu
s njima – apostoli su ti koji su išli i osnivali nove Crkve,
postavljali nove biskupe i tako u èitavom svijetu, u
kontinuitetu. Danas smo svi mi u kontinuitetu s onom
skupinom apostola koji su primili Duha Svetoga a zatim su
"izašli van", pošli propovijedati –, je poslana nositi svim
ljudima taj navještaj evanðelja, prateæi ga sa znakovima
Božje nježnosti i moæi. I to je plod dogaðaja Pedesetnice:
Duh Sveti, naime, prevladava svaki otpor, svladava napast
zatvaranja u same sebe, meðu malobrojne izabrane, i stava
kako je Božji blagoslov namijenjen samo nama. Ako
primjerice neki kršæani to èine i kažu: "Mi smo izabrani, mi
jedini", na kraju umiru. Umiru najprije u duši, a zatim umiru
u tijelu, jer nemaju života, nisu kadri roditi život, druge
ljude, druge narode: nisu apostolski. I upravo je Duh taj koji
nas vodi ususret braæi, pa i onima najudaljenijima u svakom
smislu, da mogu dijeliti s nama ljubav, mir, radost koju nam
je Uskrsli Gospodin ostavio na dar.
3. Što za naše zajednice i za svakoga od nas znaèi biti
dijelom jedne Crkve koja je katolièka i apostolska? To prije
svega znaèi da nam je stalo do spasenja èitavog ljudskog
roda, da ne budemo ravnodušni i nezainteresirani za sudbinu
tolike naše braæe, veæ da budemo prema njima otvoreni i s
njima solidarni. To znaèi nadalje imati osjeæaj punine,
cjelovitosti, sklada kršæanskog života, odbacujuæi uvijek
parcijalne, jednostrane stavove koji nas zatvaraju u nas same.
Biti dijelom apostolske Crkve znaèi biti svjesni da je naša
vjera usidrena u navještaj i svjedoèenje samih Isusovih
apostola – ona je usidrena ondje, dug je lanac koji se proteže
od tamo –; i stoga se osjeæati uvijek pozvanima, osjeæati se
poslanima, u zajedništvu s nasljednicima apostola,
naviještati, srcem punim radosti, Krista i njegovu ljubav
èitavom èovjeèanstvu. Želim ovdje podsjetiti na herojski
život mnogih misionara i misionarki koji su napustili svoju
domovinu i pošli naviještati evanðelje u druge zemlje, na
druge kontinente. Jedan mi je brazilski kardinal, koji je dosta
radio u Amazoniji, rekao da kada ide u neko mjesto, neko
selo ili grad u Amazoniji, uvijek poðe na groblje i ondje vidi
grobove tih misionara, sveæenika, redovnica – rijeèju
apostola – koji su išli naviještati evanðelje. I on smatra da
svi oni mogu ovaj èas biti proglašeni svetima, oni su ostavili
sve da naviještaju Isusa Krista. Zahvaljujmo Gospodinu što
Crkva ima tolike misionare, što je imala tolike misionarke i
treba ih još više! Zahvaljujmo Gospodinu za to. Možda
meðu tolikim mladima, mladiæima i djevojkama koji su
ovdje, ima netko tko želi postati misionar: samo naprijed!
Lijepo je to, nositi evanðelje Isusovo. Neka bude hrabar,
neka bude hrabra!
Molimo se dakle Gospodinu da obnovi u nama dar svoga
Duha, da svaka kršæanska zajednica i svaki krštenik budu
izraz svete majke Crkve katolièke i apostolske.
Apel Svetog Oca
Iduæu nedjelju, s Božjom pomoæi, posjetit æu Albaniju.
Odluèio sam posjetiti tu zemlju jer je mnogo propatila zbog
strašnog ateistièkog režima i sada ostvaruje mirni suživot
meðu svojim razlièitim vjerskim sastavnicama. Veæ sada od
srca pozdravljam albanski narod i zahvaljujem za pripremu
toga pohoda. Molim sve da me prate molitvom, po zagovoru
Gospe dobrog savjeta. Hvala.
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji, Tirana,
nedjelja 21. rujna 2014.
Draga braæo i sestre, prije nego zakljuèim ovo slavlje, želim
pozdraviti sve vas, koji ste došli iz Albanije i susjednih
zemalja. Zahvaljujem vam za vašu prisutnost i za
svjedoèenje vaše vjere.
Posebno pozdravljam vas, mladi! Kažu da je Albanija
najmlaða europska zemlja i vama se obraæam. Pozivam vas
da gradite svoj život na Isusu Kristu, na Bogu: tko gradi na
Bogu gradi na stijeni, jer je on uvijek vjeran, i onda kada
smo mi nevjerni (usp. 2 Tim 2, 13). Isus nas poznaje bolje
od bilo koga drugog; kada pogriješimo, on nas ne osuðuje
veæ nam kaže: "Idi i odsada više nemoj griješiti" (Iv 8, 11).
Dragi mladi, vi ste novi naraštaj, novi naraštaj Albanije,
buduænost zemlje. Snagom evanðelja i primjerom svojih
predaka i primjerom vaših muèenika, znajte reæi "ne"
idolopoklonstvu novca – "ne" idolopoklonstvu novca! - "ne"
lažnoj individualistièkoj slobodi, "ne" ovisnostima i nasilju; i
24. rujna 2014. broj 38/2014
31
Prilog dokumenti
recite naprotiv "da" kulturi susreta i solidarnosti, "da" ljepoti
nerazdvojivoj od dobra i istine; "da" životu življenom u
velikodušnosti i vjernom u malim stvarima. Tako æete graditi
bolju Albaniju i bolji svijet, tragom svojih predaka.
Obratimo se sada Djevici Mariji, koju èastite prije svega kao
"Gospu od dobrog savjeta" koju se èasti u, vama vrlo
dragom, svetištu u Skadru. Njoj se u duhu obraæam i
povjeravam joj èitavu Crkvu u Albaniji i èitav albanski
narod, napose obitelji, djecu i starije, koji su živo sjeæanje
naroda. Neka vas Gospa vodi da kroèite "zajedno s Bogom,
prema nadi koja nikada ne razoèarava".
Priopæenje Komisije HBK Iustitia et pax o referendumu,
Hrvatima Bunjevcima, slobodi medija i obnašanju javnih
dužnosti u Republici Hrvatskoj
Zagreb, 22. rujna 2014.
1. Referendum o preferencijalnom glasovanju
U sluèaju referenduma vezanog uz brak i obitelj Crkva ga je
podržala, jer je u skladu s njezinim moralnim naukom, a to
je da je brak zajednica muškarca i žene, te da je obitelj
utemeljena na toj zajednici i nijedna druga zajednica u
usporedbi s njome ne može imati iste uèinke i prava.
Gledom na referendum o preferencijalnom glasovanju i
promjeni izbornog sustava Stalno vijeæe HBK je reklo kako
"nema ništa protiv ukoliko doprinosi plodonosnijoj i veæoj
demokratiènosti, te uz to promièe i služi opæem dobru
društva. Pogotovo ako se njime ne krše pozitivni državni
zakoni i propisi RH, te pri tome ne narušavaju kršæanske
vrijednosti koje su važna sastavnica hrvatske kulture. U tom
vidu data je moguænost graðanskoj inicijativi 'U ime obitelji'
skupljati potpise i ispred crkve".
Pozivaju se stoga vjernici i graðani neka se dobro
informiraju i prouèe ponuðena rješenja te prema vlastitoj
spoznaji i savjesti odluèe hoæe li potpisati zahtjev za
pokretanje
referenduma.
Ne
ulazeæi
u
sadržaj
referendumskih pitanja, niti u zakonodavna rješenja samog
provoðenja referenduma, odbacujemo moguænost stavljanja
moratorija na referendume u Republici Hrvatskoj. To bi,
naime, znaèilo suspenziju demokratskoga politièkog
ureðenja, a to je protivno Ustavu Republike Hrvatske.
2. Hrvati Bunjevci
Bolna je èinjenica da se hrvatska manjina u Vojvodini
politièki podijelila na Hrvate i Bunjevce. Nedopustivo je,
meðutim, da predsjednik Srbije proglašava Bunjevce
"autohtonim narodom koji nisu ni Hrvati ni Srbi", pa im
poklanja udžbenike na æirilici. To je oèito pokušaj
asimilacije i odnaroðivanja Bunjevaca koju je više desetljeæa
provodila velikosrpska politika. Zbog toga se oèekuje da se
hrvatske vlasti zauzmu da Hrvati u Srbiji imaju sva ljudska i
manjinska prava kao Srbi u Republici Hrvatskoj. Ljudska su
prava, naime, univerzalna pa je dužnost i obveza nositelja
vlasti brinuti se za njihovo poštivanje i ostvarenje. Tu
obvezu napose imaju hrvatske vlasti gledom na Hrvate izvan
domovine.
3. Sloboda medija i èestitost nositelja dužnosti
U posljednje vrijeme primjetni su pritisci i miješanje
pojedinaca i institucija na slobodu medija. Zabrinjavajuæe je
kad takvi pritisci dolaze iz ureda visokih dužnosnika
Republike Hrvatske. Zbog toga se traži od svih, a osobito od
nositelja vlasti da promièu neovisnost, slobodu i
odgovornost javnih i privatnih medija.
Oèekuje se takoðer da nositelji dužnosti mogu biti samo oni
koji su moralni, èestiti koji se brinu za javno – opæe dobro, a
32
24. rujna 2014. broj 38/2014
ika
ne za privatne interese. Svjesni smo da je to ideal koji je
ponekad teško u potpunosti zadovoljiti. No, taj ideal treba
uvijek imati pred oèima i prema njemu težiti. U tom vidu
potièe se Zakonodavca neka uredi zakonodavni okvir tako da
se ne izgubi iz vida ideal kojeg treba u obnašanju javnih
dužnosti ostvarivati.
U Zagrebu, 22. rujna 2014.
+ Vlado Košiæ, predsjednik komisije HBK Iustitia et pax
Molitva pape Franje Svetoj obitelji za Sinodu
Isuse, Marijo i Josipe
u vama promatramo
sjaj istinske ljubavi,
vama se s pouzdanjem obraæamo.
Sveta Nazaretska obitelji,
uèini i naše obitelji
mjestima zajedništva i prostorom molitve,
istinskim školama evanðelja
i malim domaæim Crkvama.
Sveta Nazaretska obitelji,
neka u obiteljima nikada više ne bude
nasilja, zatvorenosti i podjele:
neka svatko tko je povrijeðen i sablažnjen
brzo osjeti utjehu i doživi ozdravljenje.
Sveta Nazaretska obitelji,
neka predstojeæa Biskupska sinoda
ponovno probudi u svima svijest
o svetom i nepovredivom znaèaju obitelji
i njezinoj ljepoti u Božjoj promisli.
Isuse, Marijo i Josipe,
èujte našu poniznu molitvu i uslišite nas.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
7
File Size
404 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content