close

Enter

Log in using OpenID

2. Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Jesenje

embedDownload
Broj 14 - Godina 19.
Krapina, 18. srpnja, 2011.
KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA
ISSN
SADRŽAJ
AKTI ŽUPANA
1. Odluka o povjeravanju izrade II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Klanjca
2. Odluka o povjeravanju izrade Izmjene i dopune Urbanističkog plana
uređenja naselja Klanjec, Mihanovićev Dol i Lepoglavec
3. Rješenje o imenovanju članova Povjerenstva za pregled i ocjenjivanje ponuda i odabir projekata koji
će se sufinancirati prema Pravilniku o poticanju korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih
osoba u Krapinsko-zagorskoj županiji za 2011. godinu 4. Odluka o proglašenju elementarne nepogode
5. Odluka o proglašenju elementarne nepogode 798
798
798
799
799
GRAD DONJA STUBICA
AKTI GRADSKOG VIJEĆA
1. Odluka o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Jezerčica-Zaluke
2. II. Izmjena Programa održavanja objekata komunalne infrastrukture u Gradu Donja Stubica
799
801
GRAD OROSLAVJE
AKTI GRADSKOG VIJEĆA
1. Odluka o izradi Urbanističkih planova uređenja gospodarskog područja Mokrice 1 i Mokrice 2
2. Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Oroslavje za 2010.godinu
3. Godišnje izvršenje Programa za 2010. godinu
4. Rješenje o razrješenju predsjednika Gradskog vijeća
5. Rješenje o izboru predsjednika Gradskog vijeća
6. Odluka o proglašenju svojstva javnog dobra
7. Odluka o stavljanju van snage Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja radne zone Mokrice 803
805
815
824
825
825
825
OPĆINA BEDEKOVČINA
AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA
1. I. izmjena Plana prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Bedekovčina za 2011. godinu
825
OPĆINA JESENJE
AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
1. 2. Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Jesenje (usklađenje sa Zakonom)
825
OPĆINA PETROVSKO
AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
1. Odluka o komunalnom redu 2. Odluka o obračunu i naplati naknade za razvoj sustava javne vodoopskrbe
3. Odluka o dodjeli priznanja općine Petrovsko
4. Odluka o koeficijentu za obračun plaće namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu općine Petrovsko
860
867
867
868
Strana 798 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
OPĆINA ZLATAR BISTRICA
AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
1. Urbanistički plan uređenja dijela naselja i gospodarskog područja „Jugo-zapad“ naselja, Zlatar Bistrica
2. Odluka o nerazvrstanim cestama na području općine Zlatar Bistrica
AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA
1. Zaključak o utvrđivanju prijedloga Urbanističkog plana uređenja dijela naselja
„Sjevero-zapad“ naselja Zlatar Bistrica za javnu raspravu i objavi javne rasprave
KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA
AKTI ŽUPANA
Na temelju članka 38. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09 i
55/11) i članka 32. Statuta Krapinsko-zagorske županije
(„Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“, broj
13/01, 5/06, 11/06-pročišćeni tekst i 14/09) župan Krapinsko-zagorske županije donosi
ODLUKU
O POVJERAVANJU IZRADE II. IZMJENE I
DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA
GRADA KLANJCA
I.
Zavodu za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske
županije povjerava se izrada II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Klanjca.
II.
Međusobna prava i obveze između Krapinsko-zagorske županije i Grada Klanjca u vezi izrade II. izmjene
i dopune Prostornog plana uređenja Grada Klanjca urediti
će se posebnim Sporazumom.
III.
Ova Odluka objavit će se u „Službenom glasniku
Krapinsko-zagorske županije“.
KLASA: 350-02/11-01/13
URBROJ: 2140/01-02-11-2
Krapina, 27. lipnja 2011.
Ž U PAN
mr.sc. Siniša Hajdaš Dončić, v.r.
Na temelju članka 38. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09 i
55/11) i članka 32. Statuta Krapinsko-zagorske županije
(„Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“, broj
13/01, 5/06, 11/06-pročišćeni tekst i 14/09) župan Krapinsko-zagorske županije donosi
ODLUKU
O POVJERAVANJU IZRADE IZMJENE I
DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
NASELJA KLANJEC, MIHANOVIĆ DOL I
LEPOGLAVEC
I.
Zavodu za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske
županije povjerava se izrada Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Klanjec, Mihanović Dol i
Lepoglavec.
II.
Međusobna prava i obveze između Krapinsko-
868
890
894
zagorske županije i Grada Klanjca u vezi izrade Izmjene
i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Klanjec,
Mihanović Dol i Lepoglavec urediti će se posebnim
Sporazumom.
III.
Ova Odluka objavit će se u „Službenom glasniku
Krapinsko-zagorske županije“.
KLASA: 350-02/11-01/12
URBROJ: 2140/01-02-11-2
Krapina, 27. lipnja 2011.
Ž U PAN
mr.sc. Siniša Hajdaš Dončić, v.r.
Na temelju čl. 32. Statuta Krapinsko-zagorske županije («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije»
broj 13/01, 5/06, 11/06 - pročišćeni tekst i 14/09.) i točke
VI. Pravilnika o poticanju korištenja obnovljivih izvora
energije kod fizičkih osoba u Krapinsko-zagorskoj županiji za 2011. godinu (KLASA: 310-01/11-01/10, URBROJ:
2140/01-02-11-1), župan Krapinsko-zagorske županije
dana 04. srpnja 2011. godine d o n o s i RJ E Š E N J E
O IMENOVANJU ČLANOVA POVJERENSTVA
ZA PREGLED I OCJENJIVANJE PONUDA
I ODABIR PROJEKATA KOJI ĆE SE
SUFINANCIRATI PREMA PRAVILNIKU O
POTICANJU KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH
IZVORA ENERGIJE KOD FIZIČKIH OSOBA U
KRAPINSKO-ZAGORSKOJ ŽUPANIJI
ZA 2011. GODINU
I.
U Povjerenstvo za pregled i ocjenjivanje ponuda i
odabir projekata koji će se sufinancirati prema Pravilniku
o poticanju korištenja obnovljivih izvora energije kod
fizičkih osoba u Krapinsko-zagorskoj županiji za 2011.
godinu imenuju se:
1. ANĐELKO FEREK-JAMBREK, dipl.ing., zamjenik župana, predsjednik,
2. Predstavnik Regionalne energetske agencije
Sjeverozapadne Hrvatske, član,
3. Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost, član.
II.
Ovo Rješenje objavit će se u „Službenom glasniku
Krapinsko-zagorske županije“.
KLASA: 310-01/11-01/15
URBROJ: 2140/01-02-11-2
Krapina, 04. srpanj 2011.
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
ŽUPAN
mr.sc. Siniša Hajdaš Dončić, v.r.
Na temelju članka 6. stavka 1. Zakona o zaštiti od
elementarnih nepogoda („Narodne novine”, broj 73/97.) i
članka 32. Statuta Krapinsko-zagorske županije („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije” broj 13/01, 5/06.
i 11/06. – pročišćeni tekst i 14/09.) donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ELEMENTARNE NEPOGODE
I.
Zbog velikih materijalnih šteta koje su dana 11.
srpnja 2011. godine nastale na poljoprivrednim kulturama uključujući i dugogodišnje nasade, na građevinskim
objektima i motornim vozilama, na elektrovodima i
mreži javne rasvjete, kao i na lokalnim i nerazvrstanim
cestama na području grada Klanjca te općina Kumrovec
i Kraljevec na Sutli, a uzrokovane olujnim nevremenom
popračenim jakom tučom (gradom)i vjetrom, proglašavam elementarnu nepogodu za područje grada Klanjca te
općine Kumrovec i općine Kraljevec na Sutli.
II.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i
objavit će se u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske
županije”.
KLASA: 920-01/11-01/05
URBROJ: 2140/01-02-11-5
Krapina, 12. srpanj 2011.
ŽUPAN
mr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, v.r.
Na temelju članka 6. stavka 1. Zakona o zaštiti od
elementarnih nepogoda („Narodne novine”, broj 73/97.) i
članka 32. Statuta Krapinsko-zagorske županije („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije” broj 13/01, 5/06.
i 11/06. – pročišćeni tekst i 14/09.) donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ELEMENTARNE NEPOGODE
I.
Zbog velikih materijalnih šteta koje su dana 11.
srpnja 2011. godine nastale na poljoprivrednim kulturama
i na lokalnim i nerazvrstanim cestama na području općine
Zagorska Sela koje su uzrokovane olujnim nevremenom
popraćenim jakom tučom (gradom) i vjetrom, proglašavam elementarnu nepogodu za područje općine Zagorska
Sela.
II.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i
objavit će se u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske
županije”.
KLASA: 920-01/11-01/05
URBROJ: 2140/01-02-11-8
Krapina, 13. srpanj 2011.
ŽUPAN
mr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, v.r.
Strana 799 - Broj 14.
GRAD DONJA STUBICA
Na temelju članka 78. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine” br. 76/07., 38/09. i 55/11),
te članka 32. Statuta Grada Donja Stubica (“Službeni
glasnik Krapinsko-zagorske županije”, br. 14/09), Gradsko vijeće Grada Donja Stubica na 21. sjednici održanoj
06.07.2011. godine, donijelo je
ODLUKU
O IZRADI IZMJENA I DOPUNA
URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
JEZERČICA-ZALUKE
1. PRAVNA OSNOVA
Članak 1.
(1) Temeljni prostorni plan – Urbanistički plan uređenja Jezerčica-Zaluke u Donjoj Stubici izradio je Zavod
za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu
Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i donesen
je 26.09.2007.(“Službeni glasnik Krapinsko-zagorske
županije “, br. 16/07.) od 02.10.2007. g.
(2) Prostorni plan uređenja Grada Donja Stubica
prihvatilo je 15. prosinca 2010. godine Gradsko vijeće
Grada Donja Stubica,a objavljen je u “Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije” , br.30/10. od 16.
prosinca 2010. g.
(3) Budući da je člankom 78. Zakona određena
obveza donošenja Odluke o izradi izmjena i dopuna
postojećeg prostornog plana, to Grad Donja Stubica
ovom Odlukom želi omogućiti izradu Izmjena i dopuna
Urbanističkog plana uređenja Jezerčica-Zaluke (u daljem
tekstu: Izmjena i dopuna Plana).
2. RAZLOZI ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA
PLANA
Članak 2.
(1) Glavni razlog pristupanju izradi Izmjena i dopuna Plana jest njegovo usklađivanje s realnim potrebama i
mogućnostima provedbe, te radi usklađivanja s Prostornim
planom uređenja Grada Donja Stubica, koji je u međuvremenu stupio na snagu.
3. OBUHVAT IZRADE PLANA
Članak 3.
(1) Granica Izmjena i dopuna Plana se ne mijenja u
odnosu na temeljni Urbanistički plan uređenja JezerčicaZaluke, (23,76 hektara), što je usklađeno i s Prostornim
planom uređenja Grada.
(2) Djelomične izmjene namjene, prometnica,
urbanih pravila i urbanističkih pokazatelja odnose se na
zapadni dio obuhvata Plana, tj. za predio Zaluke.
4. OCJENA STANJA U OBUHVATU PLANA
Članak 4.
(1) Predio Termi Jezerčice postupno se uređuje u
skladu s važećim Urbanističkim planom uređenja Jezerčica-Zaluke. U prostoru Zaluka do sada nisu poduzeti nikakvi građevni zahvati jer su većim dijelom onemogućeni
uslijed imovinsko-pravnih poteškoća.
(2) Dosadašnjom primjenom Urbanističkoga plana
uređenja Jezerčica-Zaluke stanje okoliša unutar obuhvata
Plana je očuvano bez bitne promjene u odnosu na ranije
Strana 800 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
stanje.
5. CILJEVI I PROGRAMSKA POLAZIŠTA
IZRADE IZMJENA I DOPUNA PLANA
Članak 5.
(1) Grad Donja Stubica potiče i stvara predpostavke
za izgradnju, uređenje i komunalnu opremljenost predjela
Jezerčica-Zaluke kao turističko-rekreacijskog i poslovnog
predjela u mjestu Donja Stubica, što će znatno pridonijeti gospodarskom oporavku i unaprijeđenju razvojnih
djelatnosti Grada.
(2) Osnovni ciljevi izrade Izmjene i dopune Plana
jesu stvoriti preduvjete za daljnji kvalitetan razvoj mjesta
Donja Stubica uvažavajući potrebu usklađenosti planskih odrednica sa stvarnim potrebama i mogućnostima
provedbe.
6. POTREBNE STRUČNE PODLOGE
Članak 6.
(1) Za potrebe izrade Izmjena i dopuna Plana koristit
će se postojeće katastarske, geodetske i druge podloge
rabljene u izradi Prostornog plana uređenja Grada Donja
Stubica, te planovi postojeće i planirane infrastrukture,
odnosno sve postojeće digitalne podloge važećega Urbanističkoga plana uređenja Jezerčica-Zaluke.
(2) Radi usklađenja planiranog i stvarnog stanja
potrebno je pribaviti novelirane geodetske podloge,
posebice za dijelove gdje su razlike u odnosu na stvarno
stanje na terenu.
7. NAČIN PRIBAVLJANJA STRUČNIH RJEŠENJA
Članak 7.
(1) Na osnovi Odluke o izradi Izmjena i dopuna
Plana, programskih zahtjeva, studije urbanističko-arhitektonskog i pejsažnog oblikovanja i uređenja prostora Zaluka (koju treba izraditi), procijenjene vrijednosti radova
i temeljem Zakona o javnoj nabavi Grad Donja Stubica
će provesti postupak nabave roba i usluga do 70.000,00
kuna za izradu Izmjena i dopuna Plana.
(2) Budući da je Arhitektonski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu izrađivač temeljnog Urbanističkog plana uređenja Jezerčica-Zaluke, kao i druge prostorno-planske
dokumentacije Grada Donja Stubica, to će se Izmjena i
dopuna Plana naručiti od Arhitektonskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
8. Institucije i osobe koje će sudjelovati u izradi
izmjena i dopuna Plana
Članak 8.
(1) Popis intitucija i osoba (određeni posebnim
propisima) koji će sudjelovati u izradi Izmjena i dopuna
Plana na način osiguravanja podataka iz svog djelogruga,
te podnošenjem zahtjeva da se određeni dijelovi Plana
usklade sa stvarnim stanjem ili njihovim potrebama:
1. Krapinsko zagorska županija,Upravni odjel za
za promet i komunalnu infrastrukturu, Krapina, Magistratska 1
2. Krapinsko zagorska županija,Upravni odjel za
gospodarstvo i financije, Krapina, Magistratska 1
3. Krapinsko zagorska županija,Zavod za prostorno
uređenje,Krapina, Magistratska 1
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
4. Krapinsko zagorska županija, Upravni odjel za
prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapina,
Magistratska 1
5. MUP-PU Krapinsko-zagorska, Zabok, Matije
Gupca 53
6. Uprava za ceste Krapinsko zagorske županije,
Pregrada, Stjepana Radića 17
7. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni
ured za zaštitu i spašavanje Krapina, Krapina, Ulica Ivana
Rendića 7,
8. Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Krapini, Krapina, Magistratska 12
9. Ministarstvo kulture-Uprava za zaštitu prirode,
Zagreb, Runjaninova 2
10. Zagorski vodovod Zabok, Zabok, Ulica K.Š.
Đalskog 3
11. Komus d.o.o. u stečaju, Donja Stubica, Kolodvorska ul. 16
12. Hrvatske vode VGI za slivno područje „KrapinaSutla“, Veliko Trgovišće, Zagrebačka 13
13. Hrvatske šume, Zagreb, Ljudevita Farkaša
Vukotinovića 2
14. Hrvatski telekom,Sektor za dokumentaciju i
telekom. infrastrukturu, Zagreb, Palmotićeva 82
15. HT Hrvatske telekomunikacije d.d Zabok,
Matije Gupca 19A
16. HEP Operator distribucijskog sustava, d.o.o.
Elektra Zabok, Zabok, M. Gupca 57
17. HEP Zagreb, Ulica Grada Vukovara 37
18. Hrvatske vode, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 220
19. Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3
20. HŽ Hrvatske željeznice, Zagreb. Mihanovićeva 12
21. Mjesni odbor Donja Stubica.
9. ROK ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA PLANA
Članak 9.
(1) Odluka o izradi će se, u skladu sa čl. 79. Zakona
o prostornom uređenju i gradnji, dostaviti tijelima i osobama iz točke 8. ove odluke s pozivom da u roku od 10
dana dostave svoje zahtjeve (podatci, planske smjernice
i propisani dokumenti) za uvrštenje u Izmjene i dopune
Plana.
(2) Po sklapanju Ugovora s Izrađivačem Izmjena
i dopuna Plana, utvrdit će se rokovi unutar kojih će se:
- održati predhodna rasprava, te izraditi potrebno
Izvješće;
- utvrditi nacrt prijedloga Plana, te uputiti na javni
uvid i raspravu, a nakon prihvaćenog Izvješća o predhodnoj raspravi. Javni uvid trajat će 30 dana nakon čega će se izraditi odgovori na primjedbe fizičkih i pravnih osoba;
- Izraditi Konačni prijedlog Plana, a nakon što Povjerenstvo za praćenje izrade Plana pregleda i prihvati
odgovore Izrađivača na pristigle primjedbe.
(3) Konačni prijedlog Izmjene i dopune Plana s
prihvaćenim primjedbama i prijedlozima, Izvješće o prehodnoj raspravi, kao i Izvješće o javnoj raspravi, dostavit
će se Gradu radi upućivanja Gradskom vijeću i utvrđivanja
Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Plana.
- iz kom.
naknade
- iz
grobljanske
naknade
- iz ostalih
sredstava
proračuna
- tekuće
pomoći iz
KZŽ
I. izmjena
Pov./smanj II. izmjena
1.000.000,00
1.000.000,00
127.000,00
127.000,00
667.045,00
-22.140,00 644.905,00
0
22.140,00
22.140,00
20.000,00
8.000,00
4.000,00
35.000,00
0,00
8.000,00
2.000,00
35.000,00
0,00
8.000,00
2.000,00
35.000,00
20.000,00
0,00
2.000,00
0,00
20.000,00
8.000,00
4.000,00
35.000,00
0,00
20.000,00
0,00
2.000,00
0,00
II. izmjena
Usluge-kn
65.000,00
30.000,00
95.000,00
II. izmjena
Materijal-kn
0,00
0,00
0,00
Povećanje/
smanjenje
I izmjena
Ukupno-kn
65.000,00
30.000,00
95.000,00
I izmjena
Usluge-kn
65.000,00
30.000,00
95.000,00
I izmjena
Materijal-kn
0,00
0,00
0,00
II
Održavanje objekata komunalne infrastrukture po ovom Programu, obuhvaća:
Na temelju članaka 30. Zakona o komunalnom
gospodarstvu (“Narodne novine” broj 26,03-pročišćeni tekst, 82/4,110/04-Uredba, 178/04,38/09, 79/09 i 153/09),
te članka 32. Statuta Grada Donja Stubica (“Službeni glasnik Krapinsko -zagorske županije”, broj 14/09), Gradsko
vijeće Grada Donja Stubica na 21. sjednici od 06.07.2011.
godine , donijelo je
II. IZMJENU PROGRAMA
ODRŽAVANJA OBJEKATA KOMUNALNE
INFRASTRUKTURE U GRADU DONJA STUBICA
ZA 2011.GODINU
Program održavanja komunalne infrastrukture u
Gradu Donja Stubica za 2011. godinu (“Službeni glasnik
Krapinsko-zagorske župnije”, br.31/10 i 4/11) mijenja se
i glasi:
I
Za izvršenje Programa održavanja objekata komunalne infrastrukture u Gradu Donja Stubica za 2011. godinu, u Proračunu za 2011. godinu, planirana su sredstva
u ukupnoj svoti od 1.794.045,00 kuna, i to:
10. ZABRANA I VRIJEME TRAJANJA ZABRANE IZDAVANJA AKATA KOJIMA SE ODOBRAVAJU
ZAHVATI U PROSTORU TIJEKOM IZRADE I DONOŠENJA PLANA
Članak 10.
(1) Do donošenja Odluke o Izmjeni i dopuni Plana mogu se izdavati akti kojima se odobrava gradnja
građevina prema važećem Prostornom planu uređenja
Jezerčica-Zaluke samo uz pismenu suglasnost i stručno
mišljenje Izrađivača Plana.
11. IZVORI FINANCIRANJA IZRADE PLANA
Članak 11.
(1) Izrada Plana financirat će se iz Proračuna Grada
Donja Stubica.
Članak 12.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osam dana nakon
objave u “Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije”.
KLASA: 350-02/11-01/1
URBROJ: 2113/01-04/1-11-10
Donja Stubica, 06.07.2011.
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA
Anđelko Glivar, dr.med., v.r.
Strana 801 - Broj 14.
II. izmjena
Ukupno-kn
65.000,00
30.000,00
95.000,00
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
1. Održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih
površina
- redovito čišćenje javnih površina,
- redovito čišćenje zelenih površina,
- odvoz smeća 50%
- sanacija divljih deponija
sve prema Programu Komunalnog pogona za 2011.g.
2. Održavanje javnih površina i parkova
- sadnice (cvijeće, grmlje i drveće)
- uređenje fontane
- održavanje dječjih igrališta
- deratizacija
- redovito održ.zelenih i asfaltiranih javnih površina
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
te parkovnih staza
- uređenje staza u parkovima
- održavanje i popravak autobusnih stajališta
Ukupno:
3. Održavanje nerazvrstanih cesta
- sanacija udarnih rupa (u svim naseljima)
- popravak bankina 200 m3 ( u svim naseljima)
- strojno čišćenje granja uz ceste i puteve (u svim naseljima)
- horizontalna signalizacija (D.Stubica i Vučak škola)
- iskop cestovnih jaraka 1500 m (u svim naseljima)
- prometno ogledalo 2 kom (Vučak)
- prometni znakovi (u svim naseljima)
- betonske cijevi fi:30,40,50,60,100 cca 217 k.(u svim
naseljima)
- armaturna mreža kom 65 (u svim naseljima)
- cement t. 5 (u svim naseljima)
- slivne rešetke 6 (4 D.Stubica,2 Vučak)
- poklopci za šaht kom 6 (4 D.Stubica,2 Vučak)
- beton m3 80 (u svim naseljima)
- šljunak 0-10 t 100 (D.Stubica)
- šljunak 0-30, 0-60 m3 2346 (u svim naseljima)
- ostali materijal i usluge
- izrada propusta
- zimska služba
- strojno čišćenje asf.površina
- rad stroja 145 h
- uređenje odvojka Golubovečke ulice
-sanacija klizišta Gornji Hruševec-Hreni
Ukupno:
4. Održavanje mjesnog groblja i mrtvačnice
- odvoz smeća 50%
- uređenje staza – šljunak 4 – 8 mm 50 m3
48.000,00
2.500,00
4.500,00
100.000,00
100.000,00
3.000,00
5.000,00
15.000,00
18.000,00
0,00
1.500,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2.000,00
0,00
3.500,00
96.000,00
17.000,00
21.000,00
270.000,00
6.000,00
19.450,00
35.000,00
40.000,00
652.450,00
65.000,00
0,00
20.000,00
1.500,00
2.000,00
45.500,00
0,00
2.000,00
0,00
0,00
0,00
3.200,00
7.500,00
20.000,00
10.000,00
3.000,00
4.800,00
6.300,00
30.000,00
1.500,00
44.000,00
4.950,00
0,00
30.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
167.250,00
0,00
1.500,00
170.000,00
0,00
-170.000,00
0,00
0,00
1.500,00
10.000,00
3.000,00
4.800,00
6.300,00
30.000,00
1.500,00
44.000,00
4.950,00
0,00
30.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
167.250,00
0,00
2.000,00
0,00
0,00
0,00
3.200,00
7.500,00
20.000,00
20.000,00
1.500,00
2.000,00
45.500,00
65.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2.000,00
0,00
3.500,00
96.000,00
17.000,00
21.000,00
100.000,00
6.000,00
19.450,00
35.000,00
210.000,00
652.450,00
100.000,00
3.000,00
5.000,00
15.000,00
18.000,00
0,00
1.500,00
0,00
48.000,00
2.500,00
4.500,00
100.000,00
65.000,00
1.500,00
10.000,00
3.000,00
4.800,00
8.300,00
30.000,00
5.000,00
140.000,00
21.950,00
21.000,00
130.000,00
6.000,00
19.450,00
35.000,00
210.000,00
819.700,00
100.000,00
5.000,00
5.000,00
15.000,00
18.000,00
3.200,00
9.000,00
20.000,00
68.000,00
4.000,00
6.500,00
145.500,00
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
65.000,00
1.500,00
10.000,00
3.000,00
4.800,00
8.300,00
30.000,00
5.000,00
140.000,00
21.950,00
21.000,00
300.000,00
6.000,00
19.450,00
35.000,00
40.000,00
819.700,00
100.000,00
5.000,00
5.000,00
15.000,00
18.000,00
3.200,00
9.000,00
20.000,00
68.000,00
4.000,00
6.500,00
145.500,00
Strana 802 - Broj 14.
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
II. izmjena
Ukupno-kn
15.000,00
15.000,00
1.794.045,00
II. izmjena
Usluge-kn
15.000,00
15.000,00
1.514.450,00
0,00
0,00
Povećanje/
smanjenje
I izmjena
I izmjena
Usluge-kn
Ukupno-kn
- usluge tekućeg održavanja kanalizacije
15.000,00
15.000,00
Ukupno:
15.000,00
15.000,00
SVEUKUPNO
1.514.450,00 1.794.045,00
III
Ova II. Izmjena Programa objaviti će se u “Službenom glasniku Krapinsko Zagorske županije”.
I izmjena
Materijal-kn
0,00
0,00
279.595,00
0,00
II. izmjena
Materijal-kn
0,00
0,00
279.595,00
475.000,00
116.845,00
591.845,00
475.000,00
60.000,00
535.000,00
0,00
56.845,00
56.845,00
475.000,00
60.000,00
535.000,00
0,00
56.845,00
56.845,00
475.000,00
116.845,00
591.845,00
12.000,00
40.000,00
117.000,00
- ostali materijal i usluge
- uređenje novih grobnih mjesta
Ukupno:
5. Javna rasvjeta
- troškovi električne energije javne rasvjete
- troškovi održavanja i popravka javne rasvjete
Ukupno:
6. Kanalizacija
8.500,00
0,00
10.000,00
20.500,00
40.000,00
127.000,00
0,00
8.500,00
0,00
10.000,00
20.500,00
40.000,00
127.000,00
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
12.000,00
40.000,00
117.000,00
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
Strana 803 - Broj 14.
KLASA: 363-02/10-01/8
URBROJ:2113/01-04/5-11-3
Donja Stubica, 06.07.2011.
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA
Anđelko Glivar,dr.med., v.r.
GRAD OROSLAVJE
Na temelju članka 78. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji /N:N: broj 76./07. i 38./09.)
i članka 32. Statuta Grada Oroslavja (Službeni glasnik
Krapinsko-zagorske županije broj 16./09./, Gradsko vijeće
Grada Oroslavja , na 16 sjednici održanoj 30. 06. 2011.
godine, donijelo je
ODLUKU
O IZRADI URBANISTIČKIH PLANOVA
UREĐENJA GOSPODARSKOG PODRUČJA
MOKRICE 1 I MOKRICE 2
OPĆE ODREDBE
Članka 1.
1. Donosi se Odluka o izradi Urbanističkih planova
uređenja gospodarskog područja Mokrice 1 i Mokrice 2
( u daljnjem tekstu: Odluka) kao dva zasebna prostornoplanska dokumenta.
PRAVNA OSNOVA
Članak 2.
1. Odluka se donosi na temelju članka 26.,75. i 76.
Zakona o prostornom uređenju i gradnji, ( u nastavku
teksta: Zakona), te članka 110. Odluke o Izmjenama i
dopunama Prostornog Plana uređenja Grada Oroslavja
(usklađenje sa Zakonom), (Službeni glasnik Krapinskozagorske županije broj 2/11).
OBUHVAT PLANA
Članak 3.
1. Obuhvat Urbanističkih planova uređenja gospodarskog područja Mokrice 1 i Mokrice 2 određen je Izmjenama i dopuna prostornog Plana uređenja Grada Oroslavja
(u nastavku teksta Plan), te prikazan u grafičkom dijelu
Plana na kartografskom prikazu 4. Građevinska područja
4. C. 1. k.o. Mokrice u mjerilu 1:5000 kao i kartografskom
prikazu 3.C Područja primjene posebnih mjera uređenja i
zaštite u mjerilu 1:25000.
2. Područje obuhvata Planova je prostor površine
oko 119,3891 ha.
Članak 4.
1. Nositelj izrade Urbanističkih planova uređenja
gospodarskih područja Mokrice 1 i Mokrice 2 je Grad
Oroslavje kojega zastupa gradonačelnik, a odgovorna
osoba za praćenje izrade Plana je pročelnik Jedinstvenog
upravnog odjela Grada Oroslavja.
OCJENA STANJA U OBUHVATU PLANA
Članak 5.
1. Područje za koje se izrađuju Planovi određeno je
u Izmjeni i dopuni Prostornog plana uređenja Grada Oroslavja kao područje gospodarske namjene – proizvodne i/
ili poslovne. Gospodarski predjel predviđen je u sjevernom
dijelu Grada kod čvora spojne ceste sa naplatnim kućicama
Strana 804 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
na autocestu A2, planirane brze državne ceste- Zagrebački
prsten (A4 čvor Popovec)- Marija Bistrica- Gornja Stubica- Bedekovčina – Zabok – Oroslavje ( čvor Mokrice
) sa spojem na autocestu A2 i naplatnim kućicama, i
državne ceste D 307. To je jako povoljan dio Grada za
gospodarski predjel iz više razloga: 1. blizina središta
Grada, ali vizualno i funkcionalno dovoljno odvojeno od
središta, 2. dobra mogućnost opremanja zemljišta svom
potrebnom infrastrukturom, 3. dobra prometna povezanost
postojećim i još više planiranim državnim, županijskim i
lokalnim cestama. Teren unutar obuhvata Plana je ravan i
neizgrađen a parcele su u znatnoj mjeri zapuštene.
RAZLOZI ZA IZRADU PLANA
Članak 6.
Razlozi za izradu Planova su:
- planska obaveza temeljem Odluke o izmjeni i
dopuni Prostornog plana uređenja Grada Oroslavja,
- detaljnije definiranje namjene prostora,
- osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture,
- odrediti uvjete uređenja i korištenja površina i
građevina,
- definirati zahvate u prostoru značajne za prostorno
uređenje područja te izradu detaljnih planova,
- uvjetovati zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom
od prirodnih i drugih nesreća,
- odrediti podjelu područja na posebne prostorne
cjeline,
- definirati razmještaj djelatnosti u prostoru,
- definirati mjere za zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti,
- odrediti norme i osnovu za uređenje zelenih površina,
POPIS POTREBNIH STRUČNIH PODLOGA
URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA POTREBNIH
ZA IZRADU
Članak 7.
1. Za potrebe izrade UPU-a gospodarskog područja
Mokrice 1 i 2 nije planirana posebna izrada stručnih podloga, nego će se u izradi koristiti raspoloživa dokumentacija
prostora koju iz područja svog djelokruga osiguravaju
tijela i osobe određene posebnim propisima.
NAČIN PRIBAVLJANJA STRUČNIH RJEŠENJA
Članak 8.
1. Stručne podloge koje za potrebe izrade UPU-a
iz područja svog djelokruga osiguravaju tijela i osobe
određene posebnim propisima, pribavit će se u skladu
s odredbama članka 79. Zakona o prostornom uređenju
i gradnji u roku od 30 dana od dana dostave Odluke o
izradi UPU-a.
VRSTA I NAČIN PRIBAVLJANJA KATASTARSKIH PLANOVA I ODGOVARAJUĆIH POSEBNIH
GEODETSKIH PODLOGA
Članak 9.
1. U skladu s odredbama Pravilnika o sadržaju,
mjerilima i kartografskog prikaza, obveznim prostornim
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova
kartografski prikaz UPU-a izrađivat će se na topografsko-
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
katastarskoj podlozi u mjerilu 1:2000 ili pak digitalnoj
katastarskoj podlozi i dodatno korištenje digitalne hrvatske osnovne karte u mjerilu 1:5000.
2. Za potrebe izrade UPU-a koristit će se i najnovija
digitalna orto-foto karta.
POPIS TIJELA I OSOBA ODREĐENIH POSEBNIM PROPISIMA, KOJA DAJU ZAHTJEVE ZA IZRADU PLANA IZ PODRUČJA SVOG DJELOKRUGA,
TE DRUGIH SUDIONIKA KOJI ĆE SUDJELOVATI
U IZRADI URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
Članak 10.
Podaci, planske smjernice i dokumenti iz područja
svog djelokruga za potrebe izrade UPU-a zatražit će se od:
1. MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA
RH; Policijska uprava Krapinsko-zagorske županije,
Zabok,
2. MINISTARTSVA KULTURE RH, Uprave za
zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Krapini,
3. ZAVODA ZA PROSTORNO UREĐENJE, Područni ured u Krapini,
4. KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava
Donja Stubica,
5. HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE; Elektra
Zabok,
6. HT HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d.,
Zabok,
7. HRVATSKE VODE; Vodnogospodarski odjel za
područje Krapinsko-zagorske županije,
8. ZAGORSKI VODOVOD, Zabok,
9. KOMUS u stečaju, Donja Stubica,
10. „PLINACRO“, Zagreb,
11. HRVATSKE CESTE, Zagreb, Vončinina 3,
12. HRVATSKE VODE, Zagreb, Ul. Grada Vukovara
ROK ZA IZRADU URBANISTIČKIH PLANOVA
UREĐENJA
Članak 11.
Rokovi za izradu pojedinih faza oba UPU-a su
slijedeći:
- dostava zahtjeva za izradu plana ( podaci, planske
smjernice i propisani dokumenti) – u roku od 45 dana od
dana potpisa ugovora,
- izrada Nacrta prijedloga UPU-a za potrebe
prethodne rasprave- u roku od 60 dana od dana dostave
zahtjeva, odnosno, po isteku roka za dostavu zahtjeva,
- izrada Prijedloga UPU-a za potrebe javne raspraveu roku od 30 dana od prihvaćanja Izvješća o prethodnoj
raspravi,
- Javni uvid u Prijedlog UPU-a u trajanju od 30 dana,
- izrada Izvješća o javnoj raspravi- u roku od 30 dana
od proteka roka za davanje pisanih prijedloga i primjedbi,
- izrada Nacrta konačnog prijedloga UPU-a – u
roku od 30 dana od prihvaćanja izvješća o javnoj raspravi,
- dostava mišljenja tijela i osoba određenih posebnim propisima na Nacrt konačnog prijedloga UPUa u
roku od 30 dana,
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
- izrada Konačnog prijedloga UPU-a- u roku od 15
dana od isteka roka za dobivanje mišljenja tijela i osoba
određenih posebnim propisima,
- donošenje Odluke UPU-a- početkom 2012. godine.
ZABRANA I VRIJEME TRAJANJA ZABRANE
IZDAVANJA AKATA KOJIMA SE ODOBRAVAJU
ZAHVATI U PROSTORU, ODNOSNO GRAĐENJE
TIJEKOM IZRADE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
Članak 12.
1. Do stupanja na snagu ova dva Plana nije dozvoljeno izdavanje akata za građenje novih građevina na
području obuhvata Urbanističkog plana uređenja gospodarskog područja Mokrice 1 i Mokrice 2.
IZVORI FINANCIRANJA IZRADE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
Strana 805 - Broj 14.
Članak 13.
1. Izrada Urbanističkih planova uređenja gospodarskog područja Mokrice 1 i Mokrice 2 ( UPU) financirat će
se iz izvora osiguranih od strane Grada Oroslavja.
ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 14.
1. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od
dana objave u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske
županije“.
KLASA:021-06/01-09/02
URBROJ:2113/04-01/01-09-16
U Oroslavju, 30. 06. 2011.godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:
dr. Danko Pušćenik, v.r.
Temeljem članka 112. Zakona o proračunu (“Narodne novine” br. 87/08.) i članka 32. Statuta grada Oroslavja (Službeni
glasnik Krapinsko- zagorske županije br. 16/2009.) Gradsko vijeće na 16. sjednici održanoj 30.06.2011. godine donijelo je
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA
GRADA OROSLAVJA ZA 2010. GODINU
OPĆI DIO
Članak 1.
Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna grada Oroslavja za razdoblje od 01.01.2010. do 31.12.2010. godine sastoji
se od:
IZVRŠENJE
Prorač 2010. Prorač 2010. IND IND
31.12.2009.
II IZMJENA IZVRŠENJE 5/4 5/3
A RAČUN PRIHODA I RASHODA
3
4
5
6
7
PRIHODI 10.733.199,55
14.182.800,00 10.328.789,03
73
96
PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 170.032,69
96.300,00
96.638,57 100 57
RASHODI 8.274.825,82
8.098.100,00
7.811.047,30
96
94
RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU
4.442.839,86
965.700,00
745.979,13
77 17
RAZLIKA-VIŠAK/MANJAK
- 1.814.433,44
5.215.300,00 1.868.401,17
36- 103
B RAČUNA ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA
PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽ.
-
37.000,00
36.769,00
99
IZDACI ZA FINANC. IMOV. I OTPLATE ZAJMOVA 159.372,00
136.400,00
118.953,06
87 75
NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE
- 159.372,00
- 99.400,00
- 82.184,06
83 52
C RASPOLOŽIVIH SRED. IZ PRETHODNIH GODINA
RASPOLOŽIVA SRED. IZ PRETHODNIH GODINA- 3.142.064,15 - 5.115.900,00 - 5.115.869,59 100 163
VIŠAK / MANJAK + RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ
PRETHODNIH GODINA + NETO ZADUŽIVANJE /- 5.115.869,59
- - 3.329.652,48
- 65
FINANCIRANJE
Članak 2.
Prihodi i primici Proračuna grada Oroslavja po iznosima i vrstama te rashodi i izdaci po namjenama utvrđuju se u
Bilanci prihoda-primitaka te rashoda-izdataka Proračuna, kako slijedi
ŠIFRA IZVORA Klasif. Broj
konta NAZIV RAČUNA
A) RAČUN PRIHODA I RASHODA
6
PRIHODI POSLOVANJA
61 Prihodi od poreza
01611 Porez i prirez na dohodak
01613 Porezi na imovinu
01614 Porezi na robu i usluge
63 Pomoći iz inoz.i subjek.unutar opće drž.
04 633 Pomoći iz proračuna
634 Pomoći od ost. subjekata unutar opće drž.
64 Prihodi od imovine
IZVRŠENJE
31.12.2009.
10.733.199,55
8.274.613,83
7.635.476,45
497.971,64
141.165,74
309.477,50
309.477,50
34.141,03
324.527,66
II IZMJENA
2010.
IZVRŠENJE IND IND
31.12.2010. 7/6 7/5
14.182.800,00 10.328.789,03
9.556.700,00 6.802.282,20
7.759.700,00 6.220.591,06
1.665.000,00
448.102,76
132.000,00
133.588,38
496.500,00
325.831,77
496.500,00
291.690,74
389.000,00
264.436,55
73 96
71 82
80 81
27 90
101 95
66 105
59 94
68
81
Strana 806 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
01641 Prihodi od financijske imovine
8.571,41
03 642 Prihodi od nefinancijske imovine
315.956,25
65 Pr. od prodaje roba i usluga
1.527.133,23
0103 651 Administrativne pristojbe
35.925,44
0103 652 Prihodi po posebnim propisima
1.491.207,79
66 Ostali prihodi
297.447,33
05 663 Donacija od pravnih i fiz.oso.izv. opće drž. 297.447,33
7
PRIHODI OD PROD.NEFINANC.IMOVINE
170.032,69
71 Prihod od prodaje zemljišta
-
06 711 Pr. Od prodaje građ.zemljišta
-
72 Prih. od prodaje proizvedene imovine
170.032,69
06 721 Pr. od prodaje građevinskih objekata
170.032,69
3
RASHODI POSLOVANJA
8.274.825,82
31 Rashodi za zaposlene
2.186.272,98
0104 311 Plaće
1.929.267,81
01312 Ostali rashodi za zaposlene
47.848,88
0104 313 Doprinosi na plaće
209.156,29
32 Materijalni rashodi
3.328.682,97
01321 ¸Naknade troškova zaposlenima
105.182,00
0103 04 322 Rashodi za materijal i energiju
978.061,99
0103 06 323 Rashodi za usluge
2.056.152,67
0103 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja
189.286,31
34 Financijski rashodi
137.311,49
01342 Kamate za primljene zajmove
3.259,95
01343 Ostali financijski rashodi
134.051,54
35 Subvencije 354.880,57
0107 352 Sub. poljopriv.,obrtnicima, malim i sr.pod. 354.880,57
36 Potpore
470.509,97
01363 Potpore unutar opće države
470.509,97
37 Naknade građ. i kućanstvima iz proračuna
936.729,22
0104 372 Naknade građ. i kućanstvima iz proračuna 936.729,22
38 Donacije i ostali rashodi
860.438,62
01381 Tekuće donacije
572.844,62
01382 Kapitalne donacije
284.200,00
01383 Kazne, penali i naknade štete
3.394,00
01385 Izvanredni rashodi
-
01386 Kapitalne pomoći unutar opće države
-
4
RASHODI ZA NABAVU NEF.IMOVINE
4.442.839,86
41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine
218.480,00
0103 412 Nematerijalna imovina - u obliku prava
218.480,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dug.imov.
1.758.912,28
0103 04 421 Građevinski objekti
1.655.735,88
0103 422 Postrojenja i oprema
75.476,40
01424 Knjige
27.700,00
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nef.imovini
2.465.447,58
0103 04 05451Dodatna ulaganja na gr.objektima
2.465.447,58
01452 Dodatna ulaganja na postrojenjima i opremi
-
PRIHODI POSLOVANJA(6) PR.OD PRODAJE
NEF.IMOVINE(7)
10.903.232,24
RASHODI POSLOVANJA(3)+
RASHODI ZA NAB.NEF.IMOVINE(4)
12.717.665,68
RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK
- 1.814.433,44
B) RAČUN ZADUŽIVANJA / FINANCIRANJA
8
PRIM.OD FINANC.IMOVINE I ZADUŽIVANJA
-
81 Primljene otplate glavice danih zajmova
-
07 811 Primici glavnice zajmova danih dr.raz.vlasti 37.000,00
84 Primici od zaduživanja
-
842 Primljeni zajmovi od banaka
-
5.500,00
383.500,00
3.660.100,00
38.000,00
3.622.100,00
80.500,00
80.500,00
96.300,00
7.800,00
7.800,00
88.500,00
88.500,00
8.098.100,00
2.275.300,00
1.973.700,00
87.400,00
214.200,00
3.359.300,00
125.400,00
1.048.400,00
1.592.700,00
592.800,00
124.800,00
3.500,00
121.300,00
87.200,00
87.200,00
294.000,00
294.000,00
1.102.800,00
1.102.800,00
854.700,00
485.800,00
362.600,00
6.300,00
-
-
965.700,00
118.200,00
118.200,00
795.400,00
657.900,00
94.500,00
43.000,00
52.100,00
49.000,00
3.100,00
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
7.831,14
256.605,41
2.867.912,85
30.295,48
2.837.617,37
68.325,66
68.325,66
96.638,57
7.708,00
7.708,00
88.930,57
88.930,57
7.811.047,30
2.229.543,68
1.941.147,52
76.207,22
212.188,94
3.342.536,12
104.600,09
1.076.434,63
1.567.997,70
593.503,70
145.788,44
1.522,32
144.266,12
86.883,10
86.883,10
305.873,15
305.873,15
1.129.080,85
1.129.080,85
571.341,96
448.499,90
117.124,35
5.717,71
-
-
745.979,13
118.006,20
118.006,20
576.178,58
363.126,72
178.901,86
34.150,00
51.794,35
48.768,55
3.025,80
142
67
78
80
78
85
85
100
99
99
100
100
96
98
98
87
99
100
83
103
98
100
117
43
119
100
100
104
104
102
102
67
92
32
91
14.279.100,00 10.425.427,60
73
9.063.800,00
5.215.300,00
8.557.026,43
1.868.401,17
37.000,00
37.000,00
36.769,00
-
-
36.769,00
36.769,00
99
-
-
91
81
188
84
190
23
23
57
52
52
94
102
101
159
101
100
99
110
76
314
106
47
108
24
24
65
65
121
121
66
78
41
168
77 17
100 54
100 54
72 33
55 22
189 237
79 123
99
2
100
2
98
96
94 67
36- 103
99
99
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
845 Primljeni zajmovi od trgov.društava
-
-
5
IZDACI ZA FIN.IMOVINU I OT.ZAJMOVA
159.372,00
136.400,00
54 Izdaci za otplatu glavnice primlj.zajm.
159.372,00
136.400,00
01541 Otplate gl. pr.zajmova od dr.razina vlasti
100.000,00
73.400,00
01542 Otplate gl. pr.zajmova od tuzemnih banaka
59.372,00
63.000,00
545 Otplate gl. pr.zajmova od trgovačkih društava
-
-
8 PRIMICI OD FIN.IMOVINE I ZADUŽIVANJA
-
37.000,00
5 IZDACI ZA FI.IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA
159.372,00
136.400,00
RAZLIKA - 159.372,00
- 99.400,00
C) RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PROTEKLIH GODINA
9
VLASTITI IZVORI
- 3.142.064,15 - 5.115.900,00
92 REZULTAT POSLOVANJA
- 3.142.064,15 - 5.115.900,00
0103 04 922 Višak / manjak prihoda
- - 5.115.900,00
A
RAZLIKA PRIHODA I RASHODA +
B
NETO FINANCIRANJE +
- 5.115.869,59
-
C
VIŠAK PRIHODA POSLOVANJA IZ PR.GODINE
Članak 3.
POSEBNI DIO
RAZDJEL 001 GRADSKO VIJEĆE
GLAVA 00101 GRADSKO VIJEĆE
Funk.klas. 016 Ostale javne usluge
Program 1001 Donošenje akata i mjera iz djelokruga pred.i izvr.tijela i samouprave
Aktivnost A100001 Predstavnička i izvršna tijela
3
Rashodi poslovanja
255.716,22
94.000,00
32 Materijalni rashodi
148.032,49
94.000,00
01323 Rashodi za usluge
53.996,00
36.200,00
01329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja
94.036,49
57.800,00
36 Pomoći dane unutar države
89.483,73
-
363 Pomoći dane unutar države
89.483,73
-
38 Ostali rashodi
18.200,00
-
01381 Tekuće donacije
18.200,00
-
UKUPNO 255.716,22
94.000,00
UKUPNO GLAVA 1
255.716,22
94.000,00
UKUPNO RAZDJEL 1
255.716,22
94.000,00
RAZDJEL 002 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL GRADA OROSLAVJA
GLAVA 00201 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL
Gl.prog. A01 Rad Jedinstvenog upravnog odjela
Funk.klas. 011 Opće i javne službe-Izvrna i zak.tijela
Program 1001 Priprema i donošenje akata iz djelokruga tijela
Aktivnost A100001 Administrativno, tehničko i stručno osoblje
3
Rashodi poslovanja
1.422.423,93
1.970.200,00
31 Rashodi za zaposlene
933.446,41
910.000,00
01311 Plaće
773.845,14
724.000,00
01312 Ostali rashodi za zaposlene
26.500,00
61.100,00
01313 Doprinosi na plaće
133.101,27
124.900,00
32 Materijalni rashodi
397.954,18
941.100,00
01321 Naknade troškova zaposlenima
77.544,00
86.100,00
01322 Rashodi za materijal i energiju
107.257,69
147.800,00
01323 Rashodi za usluge
210.668,90
237.800,00
01329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja
2.483,59
469.400,00
18.895
34 Financijski rashodi
91.023,34
119.100,00
01343 Ostali financijski rashodi
91.023,34
119.100,00
UKUPNO 1.422.423,93
1.970.200,00
Projekt K100001 Informatizacija uprave
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
58.256,40
52.600,00
41 Neproizvedena dugotrajna imovina
-
6.100,00
01412 Nematerijana imovina-program za arhiviranje
-
6.100,00
Strana 807 - Broj 14.
-
118.953,06
118.953,06
73.400,00
45.553,06
-
36.769,00
118.953,06
- 82.184,06
- 5.115.869,59
- 5.115.869,59
- 5.115.869,59
87
87
100
72
75
75
73
77
99
87
83
75
52
100 163
100 163
100
- 3.329.652,48
65
94.779,41
94.779,41
36.162,00
58.617,41
-
-
-
-
94.779,41
94.779,41
94.779,41
101
101
100
101
101
101
101
37
64
67
62
1.959.382,71
907.068,19
720.265,06
62.937,22
123.865,91
929.795,61
73.737,50
152.674,43
234.097,17
469.286,51
99
100
99
103
99
99
86
103
98
100
138
97
93
237
93
234
95
142
111
122.518,91
122.518,91
1.959.382,71
103 135
103 135
99 138
52.341,94
6.076,20
6.076,20
100
100
100
37
37
37
90
Strana 808 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
42 Rashodi za nabavu proizvedene im.
58.256,40
43.400,00
01422 Postrojenja i oprema
58.256,40
43.400,00
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nef.imovini
-
3.100,00
01452 Dodatna ulaganja na postrojenjima i opremi
-
3.100,00
UKUPNO 58.256,40
52.600,00
Program 1002
Otplata pozajmice - Županija KZ
Aktivnost A100001 Otplata pozajmice
5
Izdaci za otplatu zajmova
100.000,00
73.400,00
54 Izdaci za otplatu glavnice primlj.zajm.
100.000,00
73.400,00
01541 Otplate gl. pr.zajmova od dr.razina vlasti
100.000,00
73.400,00
UKUPNO 100.000,00
73.400,00
UKUPNO GLAVA 1
1.580.680,33
2.096.200,00
GLAVA 00202 VATROGASTVO I CIVILNA ZAŠTITA
Gl.prog. B01 Javni red i sigurnost grada
Funk.klas. 031 Usluge policije
Program 1001 Sprećavanje krađa i povećaje sigurnosti grada
Projekt T100001 Sufinanciranje projekta-Policija u zajednici
3
Rashodi poslovanja
3.700,00
3.200,00
32 Materijalni rashodi
3.700,00
3.200,00
01323 Rashodi za usluge
3.700,00
3.200,00
UKUPNO 3.700,00
3.200,00
Funk.klas. 032 Usluge protupožarne zaštite
Program 1002 Zaštita od požara i civilna zaštita
Aktivnost A100001 Civilna zaštita
3
Rashodi poslovanja
-
16.000,00
32 Materijalni rashodi
-
16.000,00
01322 Službena odjeća-torbic za tekliće
-
1.000,00
01323 Ostale usluge-Plan zaštite
-
15.000,00
UKUPNO -
16.000,00
Aktivnost A100002 Donacija službama za zaštitu od požara
3
Rashodi poslovanja
422.244,04
507.600,00
36 Pomoći dane unutar opće države
178.044,04
145.000,00
01363 Pomoći unutar opće države
178.044,04
145.000,00
38 Donacije i ostali rashodi
244.200,00
362.600,00
01382 Kapitalne donacije
244.200,00
362.600,00
UKUPNO 422.244,04
507.600,00
UKUPNO GLAVA 2
425.944,04
526.800,00
GLAVA 00203 GOSPODARSTVO
Gl.prog. C01 Razvoj gospodarstva na području grada
Funk.klas. 042 Ekonomski poslovi-poljoprivreda,šumarstvo, ribolov i lov
Program 1001 Razvoj gospodarstva
Aktivnost A100001 Poticaj razvoja poljoprivrede
3
Rashodi poslovanja
133.877,70
16.900,00
32 Materijalni rashodi
327,70
900,00
01323 Rashodi za usluge
327,70
900,00
35 Subvencije 133.550,00
16.000,00
01352 Subvencije poljoprivrednicima
133.550,00
16.000,00
UKUPNO 133.877,70
16.900,00
Aktivnost A100002Poticaj razvoja obrtnništva, malog i sr. poduzetništva
3
Rashodi poslovanja
221.330,57
71.200,00
35 Subvencije 221.330,57
71.200,00
0107 352 Subv.obrtnicima, malim i sr.poduzetnicima 221.330,57
71.200,00
UKUPNO 221.330,57
71.200,00
Projekt T100001 Strategija razvoja grada Oroslavja
3
Rashodi poslovanja
32.640,00
33.000,00
32 Materijalni rashodi
32.640,00
33.000,00
1 323 Rashodi za usluge
32.640,00
33.000,00
UKUPNO 32.640,00
33.000,00
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
43.239,94
43.239,94
3.025,80
3.025,80
52.341,94
73.400,00
73.400,00
73.400,00
73.400,00
2.085.124,65
100
100
98
98
100
90
100 73
100 73
100 73
100 73
99 132
3.111,90
3.111,90
3.111,90
3.111,90
97
97
97
97
15.904,05
15.904,05
904,05
15.000,00
15.904,05
99
99
90
100
99
262.176,09
145.051,74
145.051,74
117.124,35
117.124,35
262.176,09
281.192,04
52
100
100
32
32
52
53
17.595,40
889,60
889,60
16.705,80
16.705,80
17.595,40
74
74
84
84
84
84
62
81
81
48
48
62
66
104 13
99 271
99 271
104 13
104 13
104 13
70.177,30
70.177,30
70.177,30
70.177,30
99
99
99
99
32
32
32
32
14.760,00
14.760,00
14.760,00
14.760,00
45
45
45
45
45
45
45
45
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Funk.klas. 045 Ekonomski poslovi-promet
Program 1002
Održavanje i izgradnja sustava cestovnog prometa
Aktivnost 100001 Održavanje nerazvrstanih cesta
3
Rashodi poslovanja
823.359,29
32 Materijalni rashodi
782.531,09
322 Rashodi za materijal
1.830,00
03 323 Rashodi za usluge
780.701,09
34 Financijski rashodi
40.828,20
343 Zatezne kamate
40.828,20
UKUPNO 823.359,29
Projekt K100001 Izgradnja cesta, nogostupa
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
2.751.451,20
42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imov.
526.221,90
422 Postrojenja i oprema
526.221,90
45 Rashodi za dodatna ulaganja
2.225.229,30
04 451 Dodatna ulaganja na gr.objektima
2.225.229,30
UKUPNO 2.751.451,20
Projekt K100002 Postava autobusnih stajališta
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
17.220,00
42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imov.
17.220,00
01422 Postrojenja i oprema
17.220,00
UKUPNO 17.220,00
Funk.klas. 047 Ekonomski poslovi-turizam
Program 1003
Program turističkih događanja
Aktivnost 100001 Pomoć u radu Turističke zajednice
3
Rashodi poslovanja
16.186,62
38 Ostali rashodi
16.186,62
01381 Tekuće donacije
16.186,62
UKUPNO 16.186,62
UKUPNO GLAVA 3
3.996.065,38
GLAVA 00204 GLAVA 4 - KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
Gl.prog. D01
Podizanje standarda života u zajednici
Funk.klas. 062 Razvoj zajednice
Program 1001
VLASTITI POGON GRADA
Aktivnost A100001 Rad vlastitog pogona-plaće i materijlni troškovi
3
Rashodi poslovanja
426.863,69
31 Rashodi za zaposlene
364.799,80
0104 311 Plaće
302.644,78
01312 Ostali rashodi za zaposlene
10.100,00
0104 313 Doprinosi na plaće
52.055,02
32 Materijalni rashodi
62.063,89
0104 321 Naknade troškova zaposlenima
23.638,00
01322 Rashodi za materijal i energiju
25.029,29
01323 Rashodi za usluge
13.396,60
UKUPNO 426.863,69
Projekt K100001 Nabava opreme
3
Rashodi poslovanja
3.525,14
32 Materijalni rashodi
265,19
03 323 Rashodi za usluge-registracija traktora
265,19
03 329 Premija osiguranja-traktor
600,00
34 Financijski rashodi
3.259,95
03 342 Kamate za primljene zajmove
3.259,95
343 Negativne tečajne razlike-otp.kredita-traktor
19.973,21
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
-
42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imovine
-
03 422 Postrojenja i oprema
-
5
Izdaci za financijsku imovinu i otp.zajmova
59.372,00
54 Izdaci za otplatu glavnice primlj.zajm.
59.372,00
Strana 809 - Broj 14.
495.000,00
495.000,00
20.000,00
475.000,00
-
-
495.000,00
465.327,17
465.327,17
-
465.327,17
-
-
465.327,17
94
94
-
98
94
57
59
60
26.000,00
26.000,00
26.000,00
26.000,00
26.000,00
100
1
26.000,00
26.000,00
26.000,00
100
100
100
1
1
1
42.100,00
42.100,00
42.100,00
42.100,00
42.066,00
42.066,00
42.066,00
42.066,00
100
100
100
100
244
244
244
244
7.000,00
7.000,00
7.000,00
7.000,00
691.200,00
7.000,00
7.000,00
7.000,00
7.000,00
642.925,87
100
100
100
100
93
43
43
43
43
16
407.600,00
368.200,00
304.100,00
11.600,00
52.500,00
39.400,00
27.900,00
10.100,00
1.400,00
407.600,00
403.735,40
367.656,49
303.802,46
11.600,00
52.254,03
36.078,91
24.244,00
10.796,61
1.038,30
403.735,40
99
100
100
100
100
92
87
107
74
99
95
101
100
115
100
58
103
43
8
95
4.900,00
1.400,00
800,00
573,69
3.500,00
3.500,00
22.808,18
1.312,65
738,96
96
21.495,53
1.522,32
9.000,00
9.000,00
9.000,00
63.000,00
63.000,00
8.879,67
8.879,67
8.879,67
45.553,06
45.553,06
57
465 647
94 495
92 279
614 659
43 47
99
99
99
72
72
77
77
Strana 810 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
03 542 Otplate gl. pr.zajmova od tuzemnih banaka 59.372,00
63.000,00
45.553,06
UKUPNO 62.897,14
76.900,00
77.240,91
Program 1002 Održavanje i izgradnja objekata komunalne infrastrukture
Aktivnost A100001Održavanje i uređivanje parkova, gradskog groblja i kanalizacije
3
Rashodi poslovanja
563.839,49
377.000,00
379.843,55
32 Materijalni rashodi
563.839,49
377.000,00
379.843,55
322 Rashodi za materijal
118.247,30
169.000,00
162.080,35
03 323 Rashodi za usluge
445.592,19
208.000,00
217.763,20
UKUPNO 563.839,49
377.000,00
379.843,55
Projekt K100001 Uređenje parkova-povijesni spomenici
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
234.023,57
53.300,00
53.228,25
42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imovine
150.677,54
53.300,00
53.228,25
03 421 Građevinski objekti
150.677,54
53.300,00
53.228,25
45 Dodatna ulaganja na građ. Objektima
83.346,03
451 Dodatna ulaganja na građ. Objektima
83.346,03
UKUPNO 234.023,57
53.300,00
53.228,25
Projekt K100002 Izgradnja objekata odvodnje
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
142.969,70
60.200,00
60.178,93
42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imovine
142.969,70
60.200,00
60.178,93
04 05 421 Građevinski objekti
142.969,70
60.200,00
60.178,93
UKUPNO 142.969,70
60.200,00
60.178,93
Projekt K100003 Izgradnja radne zone
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
52.150,98
100.600,00
100.585,00
42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imovine
52.150,98
100.600,00
100.585,00
04 421 Građevinski objekti
52.150,98
100.600,00
100.585,00
UKUPNO 52.150,98
100.600,00
100.585,00
Funk.klas. 063 Opskrba vodom
Projekt K100004 Izgradnja objekata vodoopskrbe
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
376.149,10
40.300,00
40.297,99
42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imovine
376.149,10
40.300,00
40.297,99
04 421 Građevinski objekti
376.149,10
40.300,00
40.297,99
UKUPNO 376.149,10
40.300,00
40.297,99
Funk.klas. 051 Zaštita okoliša-upravljanje otpadom
Program 1003
Program zaštite okoliša
Aktivnost A100001 Odvoz kućnog i glomaznog otpada
3
Rashodi poslovanja
103.685,50
146.000,00
135.174,66
32 Materijalni rashodi
103.685,50
146.000,00
135.174,66
03 323 Rashodi za usluge
103.685,50
146.000,00
135.174,66
UKUPNO 103.685,50
146.000,00
135.174,66
Aktivnost A100002Preventivna deratizacija jav.površina i stambenih objekata
3
Rashodi poslovanja
-
8.000,00
7.995,00
32 Materijalni rashodi
-
8.000,00
7.995,00
03 323 Rashodi za usluge
-
8.000,00
7.995,00
UKUPNO -
8.000,00
7.995,00
Aktivnost A100003Veterinarsko-higijeniski nadzor u odvoženju lešina životinja sa javnih površina
3
Rashodi poslovanja
2.467,25
16.000,00
15.165,90
32 Materijalni rashodi
2.467,25
16.000,00
15.165,90
03 323 Rashodi za usluge
2.467,25
16.000,00
15.165,90
UKUPNO 2.467,25
16.000,00
15.165,90
Projekt K100001 Sanacija smetišta- Kanjiža
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
57.810,00
104.000,00
103.916,55
42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imovine
57.810,00
104.000,00
103.916,55
03 04 421 Građevinski objekti
57.810,00
104.000,00
103.916,55
UKUPNO 57.810,00
104.000,00
103.916,55
Projekt K100002 Nabava komunalne opreme za sakupljanje kom.otpada
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
-
85.000,00
84.716,25
42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imovine
-
85.000,00
84.716,25
03 04 421 Građevinski objekti
-
85.000,00
84.716,25
72 77
100 123
101 67
101 67
96 137
105 49
101 67
100
100
100
23
35
35
100
23
100
100
100
100
42
42
42
42
100
100
100
100
193
193
193
193
100
100
100
100
11
11
11
11
93
93
93
93
130
130
130
130
100
100
100
100
95
95
95
95
615
615
615
615
100
100
100
100
180
180
180
180
100
100
100
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
UKUPNO -
85.000,00
UKUPNO GLAVA 4
2.022.856,42
1.474.900,00
GLAVA 00205 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE
Gl.prog. E01
Razvoj zajednice
Funk.klas. 061 Razvoj stanovanja
Program 1001
Razvoj stanogradnje
Projekt K100001 Program 1000 solarnih kolektora u KZŽ
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
88.274,90
9.500,00
42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imovine
88.274,90
9.500,00
421 Građevinski objekti
88.274,90
9.500,00
UKUPNO 88.274,90
9.500,00
Funk.klas. 062 Razvoj zajednice
Program 1002
Prostorno planiranje
Projekt K100001 Izrada Urbanističkog plana i Detaljnog urbanističkog plana
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
218.480,00
112.100,00
41 Rashodi za nabavu neproizvodne imovine
218.480,00
112.100,00
03 06 412 Nematerijalna imovina u obliku prava 218.480,00
112.100,00
UKUPNO 218.480,00
112.100,00
Program 1003 Poboljšanje uvjeta života u zajednici
Aktivnost A100001 Održavanje društvenih domova i ost.zgrada
3
Rashodi poslovanja
241.966,76
270.000,00
32 Materijalni rashodi
241.966,76
270.000,00
0103 322 Rashodi za materijal i energiju
68.411,00
104.500,00
03 323 Rashodi za usluge
160.176,89
151.500,00
03 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja
13.378,87
14.000,00
UKUPNO 241.966,76
270.000,00
Aktivnost A100002 Uređenje okoliša društ.domova i ost.zgrada
3
Rashodi poslovanja
-
103.000,00
32 Materijalni rashodi
-
103.000,00
03 323 Rashodi za usluge
-
103.000,00
UKUPNO -
103.000,00
Projekt T100001 Uređenje dječjih igrališta
3
Rashodi poslovanja
6.100,00
1.000,00
32 Materijalni rashodi
6.100,00
1.000,00
03 323 Rashodi za usluge
6.100,00
1.000,00
UKUPNO 6.100,00
1.000,00
Projekt K100001 Uređenje mrtvačnice - stepenice
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
50.166,40
23.000,00
45 Rashodi za dodatna ulaganja
50.166,40
23.000,00
03 451 Dodatna ulaganja na gr.objektima
50.166,40
23.000,00
UKUPNO 50.166,40
23.000,00
Funk.klas. 064 Javna rasvjeta
Program 1004 Javna rasvjeta
Aktivnost A100001 Troškovi javne rasvjete
3
Rashodi poslovanja
475.348,78
487.000,00
32 Materijalni rashodi
475.348,78
487.000,00
03 322 Rashodi za materijal i energiju
475.348,78
487.000,00
UKUPNO 475.348,78
487.000,00
Projekt T100001 Održavanje javne rasvjete
3
Rashodi poslovanja
160.646,54
132.000,00
32 Materijalni rashodi
160.646,54
132.000,00
03 322 Rashodi za materijal i energiju
58.990,03
19.000,00
03 323 Rashodi za usluge
101.656,51
113.000,00
UKUPNO 160.646,54
132.000,00
Projekt K100001 Izgradnja javne rasvjete
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
79.053,76
-
42 Rashodi za nabavu proizv.dug.imovine
79.053,76
-
04 421 Građevinski objekti
79.053,76
-
Strana 811 - Broj 14.
84.716,25
1.462.078,39
100
99
72
9.427,27
9.427,27
9.427,27
9.427,27
99
99
99
99
11
11
11
11
111.930,00
111.930,00
111.930,00
111.930,00
100
100
100
100
51
51
51
51
266.568,36
266.568,36
103.010,01
150.282,30
13.276,05
266.568,36
99
99
99
99
95
99
110
110
151
94
99
110
102.414,05
102.414,05
102.414,05
102.414,05
99
99
99
99
922,50
922,50
922,50
922,50
92
92
92
92
15
15
15
15
22.768,55
22.768,55
22.768,55
22.768,55
99
99
99
99
45
45
45
45
495.247,33
495.247,33
495.247,33
495.247,33
102
102
102
102
104
104
104
104
130.703,30
130.703,30
18.126,21
112.577,09
130.703,30
99 81
99 81
95 31
100 111
99 81
-
-
-
-
Strana 812 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
UKUPNO 79.053,76
-
-
Projekt K100002 Rekonstrukcija postojeće mreže javne rasvjete
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
17.404,50
-
-
45 Rashodi za dodatna ulaganja
17.404,50
-
-
451 Dodatna ulaganja na gr.objektima
17.404,50
-
-
UKUPNO 17.404,50
-
-
UKUPNO GLAVA 5
1.337.441,64
1.137.600,00 1.139.981,36
GLAVA 00206 PROGRAMSKA DJELATNOST ŠPORTA
Gl.prog. F01Rekreacija i šport
Funk.klas. 081 Službe rekreacije i sporta
Program 1001 Organizacija športskih aktivnosti
Aktivnost A100001 Organizacija rekreacije i športskih aktivnosti
3
Rashodi poslovanja
411.800,00
400.000,00
363.200,00
38 Ostali rashodi
411.800,00
400.000,00
363.200,00
01381 Tekuće donacije
411.800,00
400.000,00
363.200,00
UKUPNO 411.800,00
400.000,00
363.200,00
Projekt T100001 Izrada projektne dokumentacije za izgradnju klubskih prostorija
3
Rashodi poslovanja
52.054,00
-
-
32 Materijalni rashodi
12.054,00
323 Rashodi za usluge
12.054,00
38 Ostali rashodi
40.000,00
-
-
01382 Kapitalne donacije
40.000,00
-
-
UKUPNO 52.054,00
-
-
UKUPNO GLAVA 6
463.854,00
400.000,00
363.200,00
GLAVA 00207 GLAVA 7 - PROGRAMSKA DJELATNOST KULTURE
Gl.prog. G01
Kultura
Funk.klas. 082 Službe kulture
Program 1001
Program javnih potreba
Aktivnost A100001 Kulturne manifestacije
3
Rashodi poslovanja
115.132,21
101.500,00
101.587,94
32 Materijalni rashodi
91.632,21
62.500,00
62.587,94
01323 Rashodi za usluge
13.244,85
12.500,00
11.266,90
01329 Ostali nespomen.rashodi poslovanja
78.387,36
50.000,00
51.321,04
38 Ostali rashodi
23.500,00
39.000,00
39.000,00
01381 Tekuće donacije
23.500,00
39.000,00
39.000,00
UKUPNO 115.132,21
101.500,00
101.587,94
Program 1002
Sufinanciranje ustanova koje pružaju kulturne usluge
Aktivnost A100001Proračunski korisnik - OTVORENO UČILIŠTE - redovno poslovanje
3
Rashodi poslovanja
253.705,89
200.000,00
199.484,59
31 Rashodi za zaposlene
82.805,89
157.800,00
149.215,00
01311 Plaće
69.905,89
130.000,00
126.590,00
01312 Ostali rashodi za zaposlene
2.900,00
5.800,00
625,00
01313 Doprinosi na plaće
10.000,00
22.000,00
22.000,00
32 Materijalni rashodi
170.900,00
42.200,00
50.269,59
01321 Naknade troškova zaposlenima
7.200,00
5.539,59
77
01322 Rashodi za materijal i usluge
63.000,00
15.000,00
17.800,00
01323 Rashodi za usluge
107.900,00
20.000,00
26.930,00
UKUPNO 253.705,89
200.000,00
199.484,59
Tekuće održavanje i režije
32 Materijalni rashodi
9.499,90
25.000,00
29.515,21
03 322 Rashodi za materijal i usluge
8.519,90
25.000,00
29.515,21
01323 Rashodi za usluge
980,00
-
-
UKUPNO 9.499,90
25.000,00
29.515,21
Projekt K100001 Uređenje Doma kulture
4
Rashodi na nab.nefinanc.imovine
89.301,35
-
-
45 Rashodi za dodatna ulaganja
89.301,35
-
-
01451 Dodatna ulaganja na gr.objektima
89.301,35
-
-
UKUPNO 89.301,35
-
-
100
85
91
91
91
91
88
88
88
88
91
78
100 88
100 68
90 85
103 65
100 166
100 166
100 88
100 79
95 180
97 181
11 22
100 220
119 29
119
135
100
28
25
79
118 311
118 346
118 311
-
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Aktivnost A100002Proračunski korisnik - GRADSKA KNJIŽNICA OROSLAVJE
Redovno poslovanje Gradske knjižnice
3
Rashodi poslovanja
127.292,00
132.100,00
31 Rashodi za zaposlene
99.800,00
104.300,00
01311 Plaće
82.900,00
86.600,00
01312 Ostali rashodi za zaposlene
2.900,00
2.900,00
01313 Doprinosi na plaće
14.000,00
14.800,00
32 Materijalni rashodi
25.292,00
25.600,00
01321 Naknade troškova zaposlenima
4.000,00
4.200,00
01322 Rashodi za materijal i usluge
9.992,00
10.000,00
01323 Rashodi za usluge
10.300,00
10.400,00
01329 Ostali nesp.rashodi poslovanja
1.000,00
1.000,00
34 Financijski rashodi
2.200,00
2.200,00
01343 Ostali financijski rashodi
2.200,00
2.200,00
4
Rashodi na nab.nefinanc.imovine
27.700,00
43.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dug.imovine
27.700,00
43.000,00
01424 Knjige
27.700,00
43.000,00
UKUPNO 154.992,00
175.100,00
Projekt K100002 Uređenje knjižnice
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
-
200.000,00
42 Rashodi za nabavu proizv.dug.imovine
-
200.000,00
04 421 Građevinski objekti
-
200.000,00
UKUPNO -
200.000,00
Funk.klas. 084 Religijske i dr. službe zajednice
Program 1003
Uređenje sakralnih objekata
Aktivnost 100001 Uređenje crkve u Oroslavju
3
Rashodi poslovanja
20.000,00
2.000,00
38 Ostali rashodi
20.000,00
2.000,00
01381 Tekuće donacije
20.000,00
2.000,00
UKUPNO 20.000,00
2.000,00
UKUPNO GLAVA 7
642.631,35
703.600,00
GLAVA 00208 PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
Gl.prog. H01
Obrazovanje
Funk.klas. 091 Predškolsko i osnovno obrazovanje
Program 1001
Program predškolskog obrazovanja
Aktivnost A100001
Troškovi smještaja djece u dječjim jaslicama
3
Rashodi poslovanja
216.178,69
338.700,00
36 Pomoći dane unutar opće države
33.658,69
61.700,00
01363 Pomoći unutar opće države
33.658,69
61.700,00
37 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač.
182.520,00
277.000,00
01372 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač.
182.520,00
277.000,00
UKUPNO 216.178,69
338.700,00
Aktivnost A100001Proračunski korisnik - DV “CVRKUTIĆ” OROSLAVJE
3
Rashodi poslovanja
746.856,88
775.000,00
31 DV OROSLAVJE-Rashodi za zaposlene
705.420,88
735.000,00
01311 Plaće
699.972,00
729.000,00
01312 Ostali rashodi za zaposlene
5.448,88
6.000,00
32 DV OROSLAVJE-Materijalni rashodi
41.436,00
40.000,00
0104 322 Rashodi za materijal i energiju
41.436,00
40.000,00
UKUPNO 746.856,88
775.000,00
Projekt K100001 Dogradnja dječjeg vrtića
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
182.428,00
5.000,00
42 Rashodi za nabavu proizv.dug.imovine
182.428,00
5.000,00
01421 Građevinski objekti
182.428,00
5.000,00
UKUPNO 182.428,00
5.000,00
Program 1002
Program osnovnog obrazovanja
Aktivnost A100001 Pomoći školama
3
Rashodi poslovanja
75.923,51
33.000,00
Strana 813 - Broj 14.
140.930,00
99.544,00
84.430,00
1.045,00
14.069,00
39.612,00
1.079,00
21.723,00
16.381,00
429,00
1.774,00
1.774,00
34.150,00
34.150,00
34.150,00
175.080,00
107
95
97
36
95
155
26
217
158
43
81
81
79
79
79
100
111
100
102
36
100
157
27
217
159
43
81
81
123
123
123
113
-
-
-
-
-
-
-
-
2.000,00
2.000,00
2.000,00
2.000,00
507.667,74
100
100
100
100
72
10
10
10
10
79
340.191,90
64.231,90
64.231,90
275.960,00
275.960,00
340.191,90
100
104
104
100
100
100
157
191
191
151
151
157
770.617,43
706.060,00
706.060,00
-
64.557,43
64.557,43
770.617,43
99
96
97
-
161
161
99
103
100
101
156
156
103
4.920,00
4.920,00
4.920,00
4.920,00
98
98
98
98
3
3
3
3
32.937,01
100
43
Strana 814 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
36 Pomoći unutar opće države
75.923,51
33.000,00
01363 Pomoći unutar opće države
75.923,51
33.000,00
UKUPNO 75.923,51
33.000,00
Funk.klas. 092 Srednjoškolsko obrazovanje
Program 1003
Program srednoškolskog obrazovanje
Aktivnost A100001 Pomoć Srednjoj školi Oroslavje
3
Rashodi poslovanja
64.950,00
21.300,00
36 Pomoći unutar opće države
64.950,00
21.300,00
01363 Pomoći unutar opće države
64.950,00
21.300,00
UKUPNO 64.950,00
21.300,00
Aktivnost A100002 Stipendije učenicima
3
Rashodi poslovanja
76.800,00
89.200,00
37 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač.
76.800,00
89.200,00
01372 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač.
76.800,00
89.200,00
UKUPNO 76.800,00
89.200,00
Funk.klas. 094 Visoka naobrazba
Program 1004
Program visokoškolskog obrazovanja
Aktivnost A100001 Stipendije studentima
3
Rashodi poslovanja
92.800,00
94.800,00
37 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač.
92.800,00
94.800,00
01372 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač.
92.800,00
94.800,00
UKUPNO 92.800,00
94.800,00
Funk.klas. 096 Dodatne usluge u obrazovanju
Program 1005
Dodatne usluge u obrazovanju iznad standarda
Aktivnost A100001Sufinanciranje javnog prijevoza učenika i studenata
3
Rashodi poslovanja
272.322,38
290.900,00
37 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač.
272.322,38
290.900,00
01372 Ostale naknade građanima i kuć.
272.322,38
290.900,00
UKUPNO 272.322,38
290.900,00
Aktivnost A100002 Sufinanciranje prehrane učenika
3
Rashodi poslovanja
16.056,00
42.000,00
37 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač.
16.056,00
42.000,00
01372 Ostale naknade građanima i kuć.
16.056,00
42.000,00
UKUPNO 16.056,00
42.000,00
Aktivnost A100003Rješavanje govorno-jezičnih poteškoća predškolske i školske djece
3
Rashodi poslovanja
26.000,00
24.000,00
37 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač.
26.000,00
24.000,00
01372 Ostale naknade građanima i kuć.
26.000,00
24.000,00
UKUPNO 26.000,00
24.000,00
UKUPNO GLAVA 8
1.770.315,46
1.713.900,00
GLAVA 00209 PROGRAMSKA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI
Gl.prog. I01Socijalna zaštita
Funk.klas. 104 Obitelj i djeca
Program 1001
Pomoći obiteljima
Aktivnost A100001 Oprema za novorođenčad
3
Rashodi poslovanja
91.900,00
94.000,00
37 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač.
91.900,00
94.000,00
01372 Ostale naknade građanima i kuć.
91.900,00
94.000,00
UKUPNO 91.900,00
94.000,00
Funk.klas. 106 Stanovanje
Aktivnost A100002 Pokrivanje troškova stanovanja
3
Rashodi poslovanja
64.227,79
87.000,00
37 Donacije i ostali rashodi
64.227,79
87.000,00
0104 372 Tekuće donacije
64.227,79
87.000,00
UKUPNO 64.227,79
87.000,00
Funk.klas. 107 Socijalna pomoć stanovništvu
Aktivnost A100003 Pomoć obiteljima i kućanstvima
3
Rashodi poslovanja
114.103,05
103.900,00
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
32.937,01
32.937,01
32.937,01
100
100
100
43
43
43
21.225,23
21.225,23
21.225,23
21.225,23
100
100
100
100
33
33
33
33
88.600,00
88.600,00
88.600,00
88.600,00
99
99
99
99
115
115
115
115
92.400,00
92.400,00
92.400,00
92.400,00
97
97
97
97
100
100
100
100
314.162,39
314.162,39
314.162,39
314.162,39
108
108
108
108
115
115
115
115
38.392,00
38.392,00
38.392,00
38.392,00
91
91
91
91
239
239
239
239
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
1.727.445,96
100
100
100
100
101
92
92
92
92
98
95.999,99
95.999,99
95.999,99
95.999,99
102
102
102
102
104
104
104
104
79.674,06
79.674,06
79.674,06
79.674,06
92
92
92
92
124
124
124
124
119.892,41
115 105
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Strana 815 - Broj 14.
37 Donacije i ostali rashodi
114.103,05
103.900,00
119.892,41 115 105
372 Tekuće donacije
114.103,05
103.900,00
119.892,41 115 105
UKUPNO 114.103,05
103.900,00
119.892,41 115 105
Aktivnost A100004Pomoć u kući starijim osobama-zajednički Projekt
3
Rashodi poslovanja
24.750,00
33.000,00
33.000,00 100 133
36 Pomoći unutar opće države
24.750,00
33.000,00
33.000,00 100 133
01363 Pomoći unutar opće države
24.750,00
33.000,00
33.000,00 100 133
UKUPNO 24.750,00
33.000,00
33.000,00 100 133
Funk.klas. 109 Aktivnost socijalne zaštite
Program 1002
Humanitarna skrb kroz udruge građana
Aktivnost A100001 Humanitarna aktivnost Crvenog križa
3
Rashodi poslovanja
30.000,00
15.800,00
15.800,00 100 53
38 Donacije i ostali rashodi
30.000,00
15.800,00
15.800,00 100 53
01381 Tekuće donacije
30.000,00
15.800,00
15.800,00 100 53
UKUPNO 30.000,00
15.800,00
15.800,00 100 53
Aktivnost A100002Poticaj djelovanja udruga građana, umirovljenika, udruge civilnih invalida i dr.
3
Rashodi poslovanja
53.158,00
22.000,00
21.499,90
98 40
38 Donacije i ostali rashodi
53.158,00
22.000,00
21.499,90
98 40
01381 Tekuće donacije
53.158,00
22.000,00
21.499,90
98 40
UKUPNO 53.158,00
22.000,00
21.499,90
98 40
Program 1003 Pružanje socijalne zaštite
Aktivnost A100001Pružanje socijalne zaštite žrtvama od požara, poplava i dr.prir.katastrofa
3
Rashodi poslovanja
3.394,00
6.300,00
5.717,71
91 168
38 Donacije i ostali rashodi
3.394,00
6.300,00
5.717,71
91 168
01383 Kazne penali i naknade šteta
3.394,00
6.300,00
5.717,71
91 168
UKUPNO 3.394,00
6.300,00
5.717,71
91 168
UKUPNO GLAVA 9
381.532,84
362.000,00
371.584,07 103 97
UKUPNO RAZDJEL 2
12.621.321,46
9.106.200,00 8.581.200,08
94 68
RAZDJEL 1 + RAZDJEL 2
12.877.037,68
9.200.200,00 8.675.979,49
94 67
Šifra izvora:
01Opći prihodi i primici
02Vlastiti prihodi
03Prihodi za posebne namjene
04Pomoći
05Donacije
06Prihodi o nefin.imovine
07Prihodi od prodaje nef.imovine
08Namjenski prihodi od zaduživanja
Članak 4.
Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna grada Oroslavja objavit će se u Službenom glasniku Krapinsko zagorske
županije.
KLASA: 021-06/01-09/02
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA
UBROJ: 2113/04-01/01-09-16
Dr. Danko Puščenik, v.r.
Oroslavje,30.06.2011.godine
Na temelju članka 28. Zakona o komunalnom gospodarstvu (N.N. broj: 26./03. – pročišćeni tekst 82./04., 110./04.
– Uredba i 178./04.) i članka 32. Statuta grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 16/2009.),
Gradsko vijeće grada Oroslavja na 16. sjednici održanoj dana 30.06.2011. godine, donijelo je
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA
ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE NA
PODRUČJU GRADA OROSLAVJA ZA 2010. GODINU
Članak 1.
Ovim Programom održavanja komunalne infrastrukture za 2010. godinu (u daljnjem tekstu: Program) predviđene se
potrebe održavanja komunalne infrastrukture na području grada Oroslavja. Program je izvršen kroz slijedeće aktivnosti:
1. Održavanje nerazvrstanih cesta,
2. Održavanje i uređivanje parkova, gradskog groblja i kanalizacije,
Strana 816 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
3. Održavanje javne rasvjete na području Grada.
Članak 2.
Financiranje Programa predviđa se iz slijedećih izvora:
Izvori financiranja
PLAN
IZVRŠENJE
%
03 Prihodi za posebne namjene
1.841.900,00
1.810.034,37
98
Članak 3.
Sredstva iz članka 2. ovog Programa utrošena su u 2010. godini za slijedeće namjene:
1. Održavanje nerazvrstanih cesta
Dionice nerazvrstanih cesta, potrebne količine kamenog materijala, betonskih cijevi i usluge građevinske mehanizacije utvrdio je gradonačelnik na prijedlog Mjesnih odbora.
Sredstva za tu namjenu utrošena su:
PLAN
IZVRŠENJE
%
1) Nabava kamenog materijala, usluge navoza i razgrtanja kamenog
materijala na nerazvrstanim cestama
20.000,00
-
0
5.000,00
-
0
5.000,00
-
0
5.000,00
-
0
5) Sanacija klizišta na nerazvrstanim cestama
5.000,00
-
0
6) Čišćenje snijega na nerazvrstanim cestama u zimskim uvjetima
i posipavanje ceste zbog poledice
206.000,00
183.300,75
88,98
7) Nabava i postava prometnih znakova
1.000,00
-
0
8) Krpanje rupa na asfaltiranim cestama, te asfaltiranje
247.000,00
246.516,42
99,8
9) Geodetske katastarske usluge
1.000,00
510,00
51
10) Izrada idejnog rješenja i trošk.za održ.neraz.cesta
UKUPNO:
Izvori financiranja
03 Prihodi za posebne namjene
495.000,00
35.000,00
465.327,17
0
94,01
495.000,00
495.000,00
465.327,17
465.327,17
2) Strojno porezivanje nerazvrstanih cesta radi širenja kolnika, kopanje
odvodnih kanala s odvozom zemlje
3) Nabava i ugradnja betonskih cijevi u odvodne kanale uz nerazvrstane
ceste radi odvodnje atmosferskih voda
4) Zemljani radovi na nerazvrstanim cestama građevinskom
mehanizacijom
2. Održavanje i uređivanje parkova, gradskog groblja i kanalizacije – sredstva su utrošena kako slijedi:
PLAN
IZVRŠENJE
%
1) Materijal za uređenje javnih površina parkova, groblja: oploćnici,
stupići, betonske cijevi, rebraste cijevi, daske i drvena građa, beton,
cement, armaturne mreže, flaks, gnojivo i dr.potrošni materijal
64.000,00
69.968,71
109
2) Gorivo i materijal za popravak strojeva i alata
3) Nabava sadnica cvijeća
4) Materijal za održavanje kanalizacije
33.000,00
34.000,00
30.000,00
29.000,19
33.557,55
29.553,90
88
99
99
102.412,07
105
5) Uređenje javnih površina- košnja trave u parkovima i groblju, Oro-trgu,
ispred stambenih zgrada u ulici Milana Prpića, oko zgrade zdravstvene
stanice, uređivanje žive ograde na groblju, uz nogometno igralište, uz
Park obitelji Prpić, park Vranizany; sadnja sadnica cvijeća, uređivanje
98.000,00
cvjetnjaka tijekom cijele godine; uklanjanje drveća srušenih uslijed starosti
i jakog vjetra te ostalog raslinja koje je potrebno ukloniti s jav.površina;ugovori
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Strana 817 - Broj 14.
6) Manji građevinski radovi na uređenju javnih površina
7) Popravak i nabava božićnog nakita i dekorativne rasvjete,
8) Sanacija kanalizacije-Zagorsko naselje
9) Održavanje strojeva i alata
10) Odvoz glomaznog otpada s javnih površina
11) Preventivna deratizacija javnih površina
10) Vet.-higij.nadzor u odvoženju lešina s javnih površina
13)-a) Uređenje okoliša Društv.domova-ugovori
82.000,00
28.000,00
8.000,00
146.000,00
8.000,00
16.000,00
28.000,00
80.473,41
27.450,00
7.427,72
135.174,66
7.995,00
15.165,90
27.900,65
98
13) -b)Uređenje okoliša Društv.domova-zemljani radovi
75.000,00
74.513,40
99
14) Uređenje dječjih igrališta
1.000,00
922,50
92
15) Troškove za održavanje i otplatu kredita za traktor te nabavu nove
opreme
76.900,00
77.240,91
100
98
93
93
100
95
100
Ukupno
727.900,00 718.756,57
99
Izvori financiranja
03 Prihodi za posebne namjene
727.900,00 718.756,57
99
3. Održavanje objekata i uređaja javne rasvjete obuhvaća rashode vezane na utrošak električne energije, materijal
za održavanje i usluge održavanja mreže javne rasvjete, projekta i suglasnosti vezane uz javnu rasvjetu, utrošena su kako
slijedi:
Troškovi javne rasvjete
Materijal za održavanje
Usluge za održavanje
PLAN
487.000,00
19.000,00
113.000,00
619.000,00
IZVRŠENJE
495.247,33
18.126,21
112.577,09
625.950,63
%
102
95
100
101
619.000,00
625.950,63
101
Izvori financiranja
03 Prihodi za posebne namjene
Članak 4.
Program se tijekom godine izvršavao ovisno o prilivu sredstava u Proračun u 2010. godini.
Članak 5.
Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije».
KLASA: 021-06/01-09/02
UBROJ: 2113/04-01/01-09-16
U Oroslavju, 30.06.2011. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA
Dr. Danko Puščenik, v.r.
Temeljem članka 30. stavak 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu (N.N. br. 36./95., 70./97., 128/99., 57/00.,
129/00., 59/01., 26./03. i 82/04.) te članka 32. Statuta grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije broj
16/2009.) Gradsko vijeće na 16. sjednici od 30.06.2011. godine donijelo je
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA GRADNJE OBJEKATA I UREĐAJA
KOMUNALNEINFRASTRUKTURE NA PODRUČJU GRADA OROSLAVJA
ZA 2010. GODINU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Programom određena je izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području grada Oroslavja
za 2010. godinu.
Članak 2.
Sukladno članu 30. Stavka 1 Zakona o komunalnom gospodarstvu, utvrđeni programi izvršeni su kako slijedi:
1. Asfaltiranje cesta
Asfaltiranje cesta - nadzor
Ukupno
PLAN
26.000,00
26.000,00
IZVRŠENJE
26.000,00
26.000,00
%
100
100
Strana 818 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Izvori financiranja
05 Donacije - sufinaciranje građana
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
26.000,00
26.000,00
26.000,00
26.000,00
100
100
42.100,00
42.100,00
42.066,00
42.066,00
100
100
42.100,00
42.066,00
100
53.300,00
53.300,00
53.228,25
53.228,25
100
100
53.300,00
53.228,25
100
60.200,00
60.200,00
60.178,93
60.178,93
100
40.200,00
20.000,00
60.200,00
60.178,93
60.178,93
150
40.300,00
40.300,00
40.297,99
40.297,99
100
100
37.000,00
3.300,00
40.300,00
36.423,49
3.874,50
40.297,99
98,4
117
100
100.600,00
100.600,00
100.585,00
100.585,00
100
100.600,00
100.585,00
100
Sanacija smetišta Kanjiža
104.000,00
103.916,55
100
Nabava komunalne opreme za sakupljanje komunalnog otpada
Ukupno
Izvori financiranja
03 Prihodi za pos. namjene (kom.doprinos)
04 Pomoći -Fond za zaštitu okoliša
85.000,00
189.000,00
84.716,25
188.632,80
100
100
147.000,00
42.000,00
189.000,00
146.812,80
41.820,00
188.632,80
100
100
100
9.500,00
9.500,00
9.427,27
9.427,27
99
99
9.500,00
9.427,27
2. Postava autobusnih stajališta
Postava 4 autobusna stajališta
Ukupno
Izvori financiranja
03 Prihodi za posebne namjene (kom.doprinos)
3. Uređenje parkova-povijesni spomenici
Uređenje parkova
Ukupno
Izvori financiranja
03 Prihodi za pos.namjene(sp.renta, kom.dop)
4. Izgradnja objekata odvodnje
Izgradnja kanalizacije- Tvornička ulica
Ukupno
Izvori financiranja
03 Prihodi za pos. namjene (kom.doprinos)
05 Donacije - sufinaciranje građana
5. Izgradnja objekata vodoopskrbe
Izgradnja vodovodne mreže-kod Hursa Zlatka
Ukupno
Izvori financiranja
04 Pomoći iz žup.proračuna
03 Prihodi za pos. namjene (kom.doprinos)
6. Izgradnja radne zone
Izrada studije, idejnog projekta i geodetska snimka
Ukupno
Izvori financiranja
04 Pomoći iz državnog proračuna
7. Program zaštite okoliša
8. Razvoj stanogradnje
Program 1000 solarnih kolektora KZŽ
Ukupno
Izvori financiranja
03 Prihodi za pos. namjene (kom.doprinos)
9. Prostorno planiranje
100
99
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Izrada izmjene prostornog plana
Geodetski radovi
Ukupno
Izvori financiranja
03 Prihodi za pos.namjene(kom.dop)
06 Prihodi od prodaje (povrata) nef.imovine
10. Uređenje mrtvačnice
Uređenje mrtvačnice
Ukupno
Izvori financiranja
03 Prihodi za pos.namjene(kom.dop)
11. Uređenje gradske knjižnice
Dodatno ulaganje na objektu
Ukupno
Izvori financiranja
04 Pomoći iz državnog proračuna
12. Dogradnja DV “Cvrkutić” Oroslavje
Proširenje vrtića
Ukupno
Izvori financiranja
03 Prihodi za pos.namjene(kom.dop)
Strana 819 - Broj 14.
85.000,00
27.100,00
112.100,00
84.870,00
27.060,00
111.930,00
100
100
100
55.800,00
56.300,00
112.100,00
47.057,30
64.872,70
111.930,00
84
115
100
23.000,00
23.000,00
22.768,55
22.768,55
99
99
23.000,00
22.768,55
99
200.000,00
200.000,00
-
0
200.000,00
200.000,00
-
0
5.000,00
5.000,00
4.920,00
4.920,00
98
98
5.000,00
4.920,00
98
Članak 3.
Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije».
KLASA: 021-06/01-09/02
UBROJ: 2113/04-01/01-09-16
U Oroslavju, 30.06.2011. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA
Dr. Danko Puščenik, v.r.
Na temelju članka 19. i 35. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi («Narodne novine» broj: 33/01. i 60/01.), i
članka 32. Statuta grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 16/2009.), Gradsko vijeće grada
Oroslavja na svojoj 16. sjednici održanoj dana 30.06.2011. godine donijelo je
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA
JAVNIH POTREBA U KULTURI GRADA OROSLAVJA ZA 2010. GODINU
I.
Osigurana sredstva Programom javnih potreba u kulturi, a u cilju poticanja i promicanja kulturnih djelatnosti, Grad
je sudjelovao u sufinanciranju javnih potreba u kulturi, financijskim sredstvima iz Proračuna grada Oroslavja za 2010.
godinu u iznosu od 507.667,74 kuna kako slijedi:
1. Promidžbeni materijali i tisak
2. Kulturne manifestacije
3. KUD «Sloboda» Oroslavje i mažoretkinje
4. Donacija vjerskim zajednicama
5. Otvoreno učilište Oroslavje-prorač.korisnik
6. Gradska knjižnica-proračunski korisnik
PLAN
12.500,00
50.000,00
39.000,00
2.000,00
225.000,00
175.100,00
IZVRŠENJE
11.266,90
51.321,04
39.000,00
2.000,00
228.999,80
175.080,00
%
90
103
100
100
102
100
Strana 820 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Ukupno
Izvori financiranja
01 Opći prihodi i primici
03 Prihodi za posebne namjene (sufinanciranje)
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
503.600,00
507.667,74
101
478.600,00
25.000,00
503.600,00
494.277,03
13.390,71
507.667,74
103
54
101
II
Korisnici sredstava iz točke I. ovog Programa mogli su odobrena sredstva koristiti samo ako su dostavili financijska
izvješća za 2009. godinu, a gradonačelnik iste prihvatio.
III.
O utrošku financijskih sredstava iz točke II. ovog Programa, korisnici su obvezni Gradskom vijeću putem Jedinstvenog upravnog odjela podnijeti godišnje izvješće i to najkasnije do kraja ožujka 2011. godine.
IV.
Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije».
KLASA: 021-06/01-09/02
UBROJ: 2113/04-01/01-09-16
U Oroslavju, 30.06.2011. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA
Dr. Danko Puščenik, v.r.
Na temelju članka 27. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
«Narodne novine» broj: 43/92., pročišćeni tekst, 69/92., 25./93., 2/94., 44./94., 47./94., 58./95., 11./96., 11./97.,
68./92., 96./99., 120/00., 94./01. i 78./02.) i članka 32. Statuta grada Oroslavja («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske
županije» broj 16/2009.), Gradsko vijeće na svojoj 16. sjednici održanoj dana 30.06.2011. godine donijelo je
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA UTROŠKA SREDSTAVA OD PRODAJE
STANOVA NA KOJIMA POSTOJI STANARSKO PRAVO ZA 2010. GODINU
I.
Ovim Programom određena je uplata novčanih sredstava u gradski proračun od prodaje 85 stanova na kojima postoji
stanarsko pravo, a koji se prodaju s rokom otplate od 15 do 30 godina, počevši od 1992. godine.
II.
Za razdoblje od 01.01. do 31.12.2010. godine u Proračun grada uplaćena su sredstva u iznosu od 192.067,93 kuna
od planiranih 185.000,00 kuna.
Sredstva su utrošena kako slijedi:
IZVRŠENJE
105.637,36
31.765,87
54.664,70
192.067,93
55% Državi za otplatu stanova
Tekuća pričuva za socijalne stanove
Prostorni urbanistički planovi
Ukupno:
III.
Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije».
KLASA: 021-06/01-09/02
UBROJ: 2113/04-01/01-09-16
U Oroslavju, 30.06.2011. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA
Dr. Danko Puščenik, v.r.
Na temelju članka 76. Zakona o sportu (Narodne novine broj: 71/06.) i članka 32. Statuta grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 16/2009.), Gradsko vijeće grada Oroslavja na svojoj 16. sjednici održanoj
30.06.2011. godine donijelo je
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA
JAVNIH POTREBA U SPORTU GRADA OROSLAVJA ZA 2010. GODINU
II.
Osigurana sredstva u proračunu grada Oroslavja za financiranje javnih potreba u sportu grada Oroslavja za 2010.
godinu raspoređuju se kako slijedi:
Rad športskih klubova i Udruga:
PLAN
IZVRŠENJE
%
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Nogometni klub Oroslavje
Skijaški klub Oroslavje
Šahovski klub Oroslavje
AMK Oroslavje
KK Obrtnik Oroslavje
ŠRK KLEN Oroslavje
Šport. druš. Ferdinand Budicki
Teniski savez KZŽ
Triatlon klub Rudolf Perešin
Motociklistički klub Oroslavje
Streličarski klub Oroslavje
Veterani NK Oroslavje
Biciklistički klub Stubaki
Športska zajednica KZŽ
Moto klub Zagorski orlovi Oroslavje
Strijelac Krušljevo Selo
Planinarsko društvo Runolist Oroslavje
Ukupno
Izvori financiranja
01 Opći prihodi i primici
Strana 821 - Broj 14.
400.000,00
181.500,00
102.000,00
5.000,00
2.000,00
17.000,00
17.000,00
1.500,00
8.000,00
3.500,00
2.000,00
1.500,00
3.200,00
3.000,00
2.000,00
3.000,00
7.000,00
4.000,00
363.200,00
91
400.000,00
363.200,00
91
III.
Korisnici sredstava iz točke I. ovog Programa mogli su odobrena sredstva koristiti samo ako su dostavili financijska
izvješća za 2009. godinu, a gradonačelnik iste prihvatio.
IV.
O utrošku financijskih sredstava iz točke II. ovog Programa, korisnici su obvezni Gradskom vijeću putem Jedinstvenog upravnog odjela podnijeti godišnje izvješće i to najkasnije do kraja ožujka 2011. godine.
V.
Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije».
KLASA: 021-06/01-09/02
UBROJ: 2113/04-01/01-09-16
U Oroslavju, 30.06.2011. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA
Dr. Danko Puščenik, v.r.
Na temelju članka 7. Zakona o socijalnoj skrbi («Narodne novine» broj 73./97., 27./01., 59./01. i 82./01.) i članka
32. Statuta grada Oroslavja («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije», br. 16/2009.), Gradsko vijeće na 16. sjednici
od 30.06.2011. godine, donijelo je
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA RASPOREDA SREDSTAVA ZA POTREBE
SOCIJALNE SKRBI OSIGURANIH U PRORAČUNU GRADA OROSLAVJA ZA 2010. GODINU
I.
Za razdoblje od 01.01. do 31.12.2010. godine sredstva po Programu za potrebe socijalne skrbi utrošena su kako slijedi:
Pomoć domaćinstvima za novorođenu djecu,
Pomoć za podmirenje troškova stanovanja,
Jednokratne novčane pomoći socijalno ugroženim obiteljima i
kućanstvima,
PLAN
94.000,00
87.000,00
IZVRŠENJE
95.999,99
79.674,06
%
102
92
20.000,00
34.085,54
170
Pomoć u novcu soc.ugroženim umirovljenicima
30.000,00
32.355,00
108
Pomoć i njega u kući
Pomoć obiteljima umrlih umirovljenika
Pomoć obiteljima u naravi - socijani paketi
2.200,00
20.000,00
20.300,00
2.142,00
20.000,00
19.989,87
97
100
98
Strana 822 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
Financiranje ljetovanja djece, koja su medicinski indicirana, iz socijalno
ugroženih obitelji,
11.400,00
11.320,00
99
Pomoć po Programu -pomoć u kući starijim osobama
33.000,00
33.000,00
100
6.300,00
5.717,71
91
324.200,00
334.284,17
103
262.400,00
61.800,00
324.200,00
272.034,17
61.750,00
500,00
334.284,17
104
100
Pružanje socijalne zaštite žrtvama požara, poplava i drugih prirodnih
katastrofa,
Ukupno
Izvori financiranja
01 Opći prihodi i primici
04 Pomoći iz županijskog proračuna
05 Donacije
103
II.
Humanitarna skrb kroz rad Crvenog križa Donja Stubica te rada Udruga (invalida, umirovljenika, Hrvatske žene,
mladih, Petrože i drugih) financirala se kako slijedi:
Donacija Crvenom križu Donja Stubica
Donacija Udrugama :
Udruga dobrovoljaca dom .rata
Udruga Petrože Krušljevo Selo
Udruga mladih FENIX
Udruga mladih AA Zagorje Zabok
Udruga Putar Oroslavje
Svinjogojska udruga Pikača
Ukupno Udruge
Sveukupno
Izvori financiranja:
01 Opći prihodi i primici
PLAN
15.800,00
IZVRŠENJE
15.800,00
%
100
22.000,00
37.800,00
1.000,00
1.500,00
4.000,00
3.000,00
9.999,90
2.000,00
21.499,90
37.299,90
98
99
37.800,00
37.299,90
134
IV.
Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije».
KLASA: 021-06/01-09/02
UBROJ: 2113/04-01/01-09-16
U Oroslavju, 30.06.2011. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA
Dr. Danko Puščenik, v.r.
Na temelju članka 32. Statuta grada Oroslavja («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije», br. 16/2009.),
Gradsko vijeće na 16. sjednici od 30.06.2011. godine, donijelo je
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA RASPOREDA SREDSTAVA ZA POTREBE
OBRAZOVANJA U PRORAČUNU GRADA OROSLAVJA ZA 2010. GODINU
I.
1. Program predškolskog obrazovanja koji se sastoji od troškova smještaja djece u dječjim jaslicama i Proračunskog
korisnika – Dječji vrtić «Cvrkutić» Oroslavje izvršen je kako slijedi:
Troškovi smještaja djece u dječjim jaslicama
PLAN
338.700,00
IZVRŠENJE
340.191,90
%
100
Proračunski korisnik-DV “Cvrkutić” Oroslavje-redovna djelatnost
Ukupno:
Izvori financiranja
01 Opći prihodi i primici
775.000,00
1.113.700,00
770.617,43
1.110.809,33
99
100
1.099.700,00
1.100.809,33
100
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Strana 823 - Broj 14.
04 Pomoći iz državnog proračuna
14.000,00
10.000,00
71
1.113.700,00
1.110.809,33
100
2. Program osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja koji se sastoji od pomoći Osnovnoj i Srednjoj školi te stipendija
učenika i studenata izvršen je kako slijedi:
PLAN
Pomoći - Osnovna škola Oroslavje
33.000,00
Pomoći- Srednja škola Oroslavje
21.300,00
Stipendije učenicima
89.200,00
Stipendije studentima
94.800,00
Ukupno
238.300,00
Izvori financiranja
01 Opći prihodi i primici
238.300,00
3.Program dodatnih usluga u obrazovanju iznad standarda izvršen je kako slijedi:
PLAN
42.000,00 290.900,00 IZVRŠENJE
32.937,01
21.225,23
88.600,00
92.400,00
235.162,24
%
100
100
99
97
99
235.162,24
99
IZVRŠENJE
38.392,00 314.162,39 %
91
108
Sufinanciranje školske kuhinje za djecu socijalno ugroženih obitelji,
Sufinanciranje cijene željezničkog prijevoza učenika, studenata i
radnika,
Rješavanje govorno jezičnih poteškoća predškolske i školske djece. 24.000,00 24.000,00 100
Ukupno
356.900,00 376.554,39 106
Izvori financiranja
01 Opći prihodi i primici
356.900,00 376.554,39 106
II.
Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije».
KLASA: 021-06/01-09/02
UBROJ: 2113/04-01/01-09-16
U Oroslavju, 30.06.2011. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA
Dr. Danko Puščenik, v.r.
Na temelju članka 32. Statuta grada Oroslavja («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» broj 16/2009.),
Gradsko vijeće na svojoj 16. sjednici održanoj dana 30.06.2011. godine donijelo je
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA UTROŠKA SREDSTAVA OD PRODAJE
POS-ovih STANOVA ZA 2010. GODINU
I.
U Proračun grada Oroslavja uplaćuju se novčana sredstva od prodaje 14 stanova na adresi Stjepana Radića 6b –
POS-ova zgrada.
II.
U razdoblju od 01.01. do 31.12.2010. godini nije bilo uplate sredstava, a iz tog razloga ni troškova.
III.
Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije».
KLASA: 021-06/01-09/02
UBROJ: 2113/04-01/01-09-16
U Oroslavju, 30.06.2011. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA
Dr. Danko Puščenik, v.r.
Na temelju članka članka 32. Statuta grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije broj 16/2009.)
Gradsko vijeće na 16. sjednici od 30.06.2011. godine donijelo je
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA
RAZVOJA GOSPODARSTVA NA PODRUČJU GRADA OROSLAVJA
ZA 2010. GODINU
I.
Sredstva po Programu za razvoj gospodarstva na području grada za razdoblje od 01.01. do 31.12.2010. utrošena su
Strana 824 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
kako slijedi:
1. Poticaj razvoja poljoprivrede
Osjemenjivanje krava
Osjemenjivanje krmača
Subvencije poljoprivrednicima
Ukupno
Izvori financiranja
01 Opći prihodi i primici
2. Poticaj razvoja obrtništva, malog i sr.poduzetništva
Subvencije obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima
Subvencije regresirane kamate
Ukupno
Izvori financiranja
01 Opći prihodi i primici
07 Namjenski prihodi od povrata -KZŽ
3. Strategija razvoja grada Oroslavja
Savjetodavne usluge
Ukupno
Izvori financiranja
01 Opći prihodi i primici
4. Pomoć u radu Turističke zajednice
Donacija . Turistička zajednica
Ukupno
Izvori financiranja
01 Opći prihodi i primici
%
PLAN
14.000,00
2.000,00
900,00
16.900,00
IZVRŠENJE
13.589,60
4.005,80
17.595,40
97
200
0
104
16.900,00
16.900,00
17.595,40
17.595,40
104
104
71.200,00
71.200,00
70.177,30
70.177,30
99
99
34.200,00
37.000,00
71.200,00
33.408,30
36.769,00
70.177,30
98
99
99
33.000,00
33.000,00
14.760,00
14.760,00
45
45
33.000,00
33.000,00
14.760,00
14.760,00
45
45
7.000,00
7.000,00
7.000,00
7.000,00
100
100
7.000,00
7.000,00
7.000,00
7.000,00
100
100
II.
Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije».
KLASA: 021-06/01-09/02
UBROJ: 2113/04-01/01-09-16
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA
U Oroslavju, 30.06.2011. godine
Dr. Danko Puščenik, v.r.
Na temelju članka 32. Statuta Grada Oroslavja
( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske Županije broj
16./09.) i članka 79. Poslovnika Gradskog vijeća Grada
Oroslavja ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 16./09), Gradsko vijeće Grada Oroslavja je na
16. sjednici održanoj dana 30. 06. 2011. godine donijelo
RJEŠENJE
O RAZRJEŠENJU PREDSJEDNIKA GRADSKOG
VIJEĆA
1.BOŽIDAR ZIMIĆ,razrješava se dužnosti predsjednika Gradskog vijeća Grada Oroslavja.
2.Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a
objavit će se u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske
županije“.
KLASA:021-06/01-09/02
URBROJ:2113/04-01/01-09-16
U Oroslavju, 30. 06. 2011. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:
dr. Danko Pušćenik, v.r.
Na temelju članka 32. Statuta Grada Oroslavja
( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske Županije broj
16./09.) i članka 76. i 79. Poslovnika Gradskog vijeća
Grada Oroslavja ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske
županije broj 16./09), Gradsko vijeće Grada Oroslavja je
na 16. sjednici održanoj dana 30. 06. 2011. godine donijelo
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
RJEŠENJE
O IZBORU PREDSJEDNIKA GRADSKOG
VIJEĆA
1. dr. DANKO PUŠĆENIK, bira se za predsjednika
Gradskog vijeća Grada Oroslavja.
2. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a
objavit će se u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske
županije“.
KLASA:021-06/01-09/02
URBROJ:2113/04-01/01-09-16
U Oroslavju, 30. 06. 2011. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:
dr. Danko Pušćenik, v.r.
Na temelju članka 32. Statuta Grada Oroslavja
(Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj
16./09.), Gradsko vijeće Grada Oroslavja je na 16. sjednici
održanoj dana 30. 06. 2011. godine, donijelo
ODLUKU
O PROGLAŠENJU SVOJSTVA JAVNOG DOBRA
Članak 1.
Gradsko vijeće Grada Oroslavja proglašava javnim
dobrom u općoj uporabi k.č.br. 1830/15 k.o. Oroslavje
površine 156 čhv odnosno 560 m2, u skladu sa Skicom
za iskolćenje i sa kopijom katastarskog plana od 21. 06.
2011. godine.
Članak 2.
Odluka o proglašenju svojstva javnog dobra Gradskog vijeća Grada Oroslavja prilaže se prijedlogu za
provođenje zemljišnoknjižnog pojedinačnog ispravnog
postupka, radi uknjižbe k.č. br. 1830/15 k.o. Oroslavje,
kao javnog dobra u općoj uporabi u zemljišne knjige.
KLASA:021-06/01-09/02
URBROJ:2113/04-01/01-09-16
U Oroslavju, 30. 06. 2011. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:
Danko Pušćenik, dr. med., v.r.
Na temelju članka 32. Statuta Grada Oroslavja
(Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj
16./09.), Gradsko vijeće Grada Oroslavja na svojoj 16.
sjednici održanoj 30. 06. 2011. godine donijelo je
ODLUKU
O STAVLJANJU VAN SNAGE ODLUKE O
IZRADI URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
RADNE ZONE MOKRICE
Članak 1.
Stavlja se van snage Odluka o izradi Urbanističkog
plana uređenja radne zone Mokrice (Službeni glasnik
Krapinsko-zagorske županije broj 8./11.).
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije.
KLASA:021-06/10-01/02
URBROJ:2113/04-01/01-10-16
U Oroslavju, 30. 06. 2011. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:
Danko Pušćenik , dr. med., v.r. Strana 825 - Broj 14.
OPĆINA BEDEKOVČINA
Na temelju članka 10. stavka 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine» broj 86/08 i
61/11) i članka 46. Statuta Općine Bedekovčina («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» broj 18/09),
načelnik Općine Bedekovčina , utvrđuje
I. IZMJENU PLANA PRIJMA
U SLUŽBU U JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL
OPĆINE BEDEKOVČINA ZA 2011. GODINU
I.
U Planu prijma u službu u Jedinstveni upravni
odjel Općine Bedekovčina za 2011. godinu („Službeni
glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 5/11) točka VI. mijenja se i glasi:
„U 2011. godini planira se prijam u službu 3 vježbenika i to: 2 vježbenika sa višom stručnom spremom i
1 vježbenik sa srednjom stručnom spremom.“
II.
Ova I. izmjena Plana prijma stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije».
KLASA: 119-01/11-01/01
URBROJ: 2197-02-01/11-2
Bedekovčina, 20. lipnja 2011.
NAČELNIK
Rajko Vidiček , v.r.
OPĆINA JESENJE
Na temelju stavka (6), članka 100. i članka 102. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09)
i članka 15. Statuta općine Jesenje („Službeni glasnik
Krapinsko-zagorske županije“ broj 15/09.), Općinsko
vijeće općine Jesenje, na svojoj 17. sjednici održanoj 08.
07. 2011., donijelo je:
2. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA
UREĐENJA OPĆINE JESENJE
(usklađenje sa Zakonom)
1. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) 2. Izmjene i dopune prostornog plana uređenja
Općine Jesenje (usklađenje sa Zakonom) (u daljnjem
tekstu Plan) izradio je Arhitektonski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i
pejzažnu arhitekturu.
Članak 2.
(1) Ovim Planom mijenjaju se Prostorni plana
uređenja Općine Jesenje (Službeni glasnik Krapinsko
zagorske županije 6/03.) i Prostorni plan uređenja Općine
Jesenje – Izmjene i dopune 2007. (Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije 15/07.) tako da se:
a) mijenjaju dijelovi poglavlja 1. Polazišta, koje
postaje podpoglavlje 1. Polazišta, poglavlja 3. Obavezni
prilozi Planu, Knjige II;
b) mijenjaju dijelovi poglavlja 3. Plan prostornog
Strana 826 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
uređenja Općine Jesenje, koje postaje podpoglavlje 3.
Plan prostornog uređenja Općine Jesenje, poglavlja 3.
Obavezni prilozi Planu, Knjige II;
c) mijenja cjelokupno poglavlje 4. Odredbe za
provođenje, koje postaje poglavlje 1. Odredbe za provođenje, Knjige I.
d) briše Poglavlje Kartogrami, te
e) mijenja Kartografski dio Plana, koje postaje
poglavlje 2. Kartografski dio Plana, Knjige I.
(2) Ovim Planom prikazani su samo izmijenjeni dijelovi Prostornog plana uređenja Općine Jesenje (Službeni
glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 6/03. I 15/07).
Poglavlja temeljnog Plana koja nisu izmijenjena nisu
prikazana ovim Planom.
Članak 3.
(1) Plan se sastoji od:
Knjige I koja sadrži:
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE:
1. OPĆE ODREDBE
2. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE
2.1. Korištenje i namjena površina
3. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
3.1. Građevine od važnosti za državu i županiju
3.2. Građevinska područja naselja
3.2.1. Opće odredbe
3.2.1.1. Oblikovanje naselja
3.2.1.2. Oblikovanje građevine
3.2.1.3. Priključak građevne čestice i građevine na
njoj na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu te
odlaganje otpada
3.2.1.4. Građevna čestica, regulacijska i građevinska
linija, udaljenost građevine od bočne međe i izgrađenost
čestice
3.2.1.5. Najveća visina građevine
3.2.1.6. Namjena osnovne građevine
3.2.2. Građevine stambene namjene
3.2.2.1. Stambena građevina
3.2.2.2. Višestambena građevina
3.2.3. Građevine mješovite namjene
3.2.4. Građevine gospodarske namjene
3.2.5. Građevine javne i društvene namjene, građevine posebne namjene I građevine športsko-rekreacijske
namjene
3.2.6. Pomoćne i gospodarske te sporedne građevine
uz osnovnu građevinu
3.2.7. Građevine infrastrukture
3.3. Izdvojena građevinska područja van naselja uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti
3.3.1. Opće odredbe
3.3.2. Izdvojena građevinska područja van naselja
gospodarske namjene – proizvodne (i) i/ili poslovne (k)
3.3.3. Izdvojena građevinska područja van naselja
gospodarske namjene – ugostiteljsko turističke (T)
3.3.4. Izdvojena građevinska područja van naselja
športsko-rekreacijske namjene (R)
3.3.5. Izdvojena građevinska područja van naselja
– groblje (+)
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
3.3.6. Građevine infrastrukturne
3.4. Izgrađene strukture van građevinskog područja
3.4.1. Građevine koje se mogu ili moraju graditi van
građevinskog područja na poljoprivrednom ili šumskom
zemljištu
3.4.1.1. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne poljoprivredne proizvodnje
3.4.1.2. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje za vlastite potrebe
3.4.1.3. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne stočarske, peradarske i sl. proizvodnje
3.4.1.4. Uzgajališta riba (ribnjaci), uzgajališta puževa, glista, žaba i sličnih životinja
3.4.1.5. Građevine koje služe rekreaciji, a koriste
prirodne izvore
3.4.2. Građevine koje se mogu ili moraju graditi van
građevinskog područja na šumskom zemljištu
3.4.1.4. Uzgajališta riba (ribnjaci), uzgajališta puževa, glista, žaba i sličnih životinja
3.4.1.5. Građevine koje služe rekreaciji, a koriste
prirodne izvore
3.4.2. Građevine koje se mogu ili moraju graditi van
građevinskog područja na šumskom zemljištu
4. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI
TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
4.1. Prometni sustav
4.1.1. Cestovni promet
4.1.2. Željeznički promet
4.2. Drugi i komunalni infrastrukturni sustavi
4.2.1. Pošta i javne telekomunikacije
4.2.2. Plinoopskrba
4.2.3. Elektroenergetika
4.2.4. Vodoopskrba
4.2.5. Odvodnja otpadnih voda
4.2.6. Uređenje vodotoka i voda
5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I
GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
5.1. Opća načela zaštite
5.2. Prirodne i krajobrazne vrijednosti
5.3. Kulturno-povijesne cjeline i građevine te ambijentalne vrijednosti
6. POSTUPANJE S OTPADOM
7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ
7.1. Zaštita tla
7.1.1. Zaštita poljoprivrednog tla
7.1.2. Zaštita šumskog tla
7.2. Zaštita voda
7.3. Zaštita zraka
7.4. Zaštita od buke
7.5. Zaštita prirodnih i krajobraznih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina te ambijentalnih vrijednosti
7.6. Mjere za poboljšanje, očuvanje i unapređenje
stanja u okolišu
7.7. Mjere posebne zaštite
7.7.1. Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
8. MJERE PROVEDBE PLANA
8.1. Obveza izrade i donošenja prostornih planova
uređenja užih područja
8.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
8.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
9. PRIJELAZNE, ZAVRŠNE I ZAKLJUČNE
ODREDBE
II. KARTOGRAFSKI DIO PLANA:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u
mjerilu1:25000
1.A. Prostori za razvoj i uređenje
2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE
2.A. Plan prometa, u mjerilu1:25000
2.B. Pošta i telekomunikacije, u mjerilu1:25000
2.C. Energetski sustavi, u mjerilu1:25000
2.D. Vodnogospodarski sustavi i odlaganje otpada,
u mjerilu 1:25000
3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA
3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja, u mjerilu1:25000
3.B. Područja posebnih ograničenja u korištenju, u
mjerilu1:25000
3.C. Područja primjene posebnih mjera uređenja i
zaštite, u mjerilu1:25000
4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA u mjerilu 1:5000
4.A. K.O. Jesenje
4.B. K.O. Jesenje
4.C. K.O. Jesenje
4.D. K.O. Jesenje
, (2) Plan obuhvaća područje Općine Jesenje (u
daljnjem tekstu Općina). Na području Općine se, sukladno Zakonu o područjima županija, gradova i općina u
Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 16/07 i 46/10), nalazi pet
naselja: Brdo Jesensko, Cerje Jesensko, Donje Jesenje,
Gornje Jesenje i Lužani Zagorski. Plan utvrđuje uvjete za
uređenje prostora Općine, određuje svrhovito korištenje,
namjenu, oblikovanje, obnovu i saniranje građevnog i
drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu i očuvanje
prirodnih i kulturnih dobara.
Članak 4.
Pojmovnik
(1) U Planu se koriste pojmovi definirani Zakonom
o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09),
pojmovi definirani propisima donesenim na temelju tog
Zakona i pojmovi uvriježeni u praksi. Ovdje se daju pojmovi uvriježeni u praksi koji nisu definirani tim Zakonom
i propisima donesenim na temelju tog Zakona:
1. Uređena građevna čestica je čestica kojoj se može
u skladu s Planom osigurati minimalna veličina, pristup
s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i dovoljan
broj parkirališnih mjesta.
2. Neuređena građevna čestica je čestica koja ne
zadovoljava uvjete uređene građevne čestice.
3. Regulacijska linija je linija koja odvaja javnu
površinu od privatne (u smislu javnog ili privatnog dobra,
odnosno vlasničkog načina korištenja).
4. Građevinska linija je linija na kojoj se obavezno
Strana 827 - Broj 14.
mora graditi prednje pročelje građevine(a).
5. ����������������������������������������������
Samostojeća građevina je građevina koja je odmaknuta od bočnih međa.
6. Poluugrađena građevina je građevina na jednoj
bočnoj međi tako da sa susjednom građevinom na toj međi
čini sklop dvojne građevine ili završetak niza.
7. Ugrađena građevina je građevina na obje bočne
međe kao interpolacija tj. ugradnja u postojeću izgradnju
ili dio planiranog niza.
8. ��������������������������������������������������
Etaža je naziv za pojedinu prostornu razinu građevine (Podrum - Po, Suteren - Su, Poluukopana etaža - Pue,
Prizemlje - Pr, Kat - K i Potkrovlje - Pk).
9. Poluukopana etaža (Pue) je dio građevine čiji se
prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je od 50,0199,99% svog volumena u konačno zaravnati teren.
10. ����������������������������������������������
Krov je stropna konstrukcija zadnje etaže građevine, u koju se ubrajaju svi slojevi krova. Krov može
biti ravni ili kosi (jednostrešni, dvostrešni, trostrešni,
četverostrešni ili višestrešni sa skošenjima na zabatima
(“lastavica” istog nagiba kao i osnovni krov)) nagiba do
najviše 45°.
11. ��������������������������������������������
Krovna kućica je dio krovne konstrukcije kosog krovišta koja služi za ugradnju okomitog prozora za
osvjetljenje prostora potkrovlja sa namjenom kroz najviše
dva raspona krovnih rogova.
12. �������������������������������������������
Krovni nadozidani prozor je dio krovne konstrukcije kosog krovišta koji služi za ugradnju okomitog
prozora za osvjetljenje prostora potkrovlja sa namjenom.
Prednje pročelje spomenutog mora biti u ravnini pročelja
građevine. Širina prednjeg pročelja spomenutog najviše
do 1/3 dužine pročelja, odnosno ne više od 4,00 m duljine
krovne plohe.
13. Krovni prozor je otvor koji služi za osvjetljenje
prostora potkrovlja sa namjenom i potkrovlja bez namjene
ako nemaju zabatne zidove u visini potkrovlja, a izvodi
se isključivo u krovnoj ravnini krovišta.
14. Visina krovnog vijenca mjeri se od konačno
zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na
njegovom najnižem dijelu do:
a) točke spoja pročelja i završne obrade krova kod
ravnog krova bez nadozida krova, odnosno
b) najviše točke završne obrade nadozida krova kod
ravnog krova sa nadozidom krova, odnosno
c) točke spoja pročelja i završne obrade krova kod
kosog ili zaobljenog krova bez nadozida krova i bez
strehe, odnosno
d) najviše točke završne obrade nadozida krova
kod kosog ili zaobljenog krova sa nadozidom krova i bez
strehe, odnosno
e) točke spoja pročelja sa završnom obradom donje
plohe strehe kod kosog ili zaobljenog krova bez nadozida
krova i sa strehom, odnosno
f) najviše točke završne obrade nadozida krova
kod kosog ili zaobljenog krova sa nadozidom krova i sa
strehom.
15. Erker je prostor na pojedinom katu i potkrovlju
građevine koji je isturen u odnosu na pročelje građevine.
Iznad stropne ploče erkera moguće je izvesti loggiu, bal-
Strana 828 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
kon, terasu, kosi, zaobljeni ili ravni krov.
16. Loggia je prostor pojedine etaže građevine koji
je otvoren s jedne strane. Može biti isturen van pročelja
građevine. Ako je dio isturenja lođe van pročelja građevine
otvoren i ograđen s tri strane samo s ogradom, taj se dio
naziva balkon.
17. Balkon je prostor pojedine etaže građevine
koji je isturen u cijelosti van pročelja građevine, ograđen
ogradom i odignut je od kote konačno zaravnanog i uređenog terena.
18. Terasa je prostor pojedine etaže građevine ili na
terenu koji može biti nenatkriven i u tom slučaju zagrađen
zidovima sa najviše četiri strane, ili natkriven i u tom
slučaju zagrađen zidovima sa najviše dvije strane.
19. Nadstrešnica je konstrukcija kojom se natkriva
određena površina/prostor (terasa ili dio uređenog terena)
građevne čestice i koja je zagrađena sa najviše s jedne
strane.
2. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE
Članak 5.
(1) Načela za određivanje namjene površina
određenih Planom, koje određuju temeljno urbanističkograditeljsko i prostorno-krajobrazno uređenje te zaštitu
prostora su:
• načela održivoga razvoja,
• načela zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa,
• načela racionalnog, svrsishodnog i razboritog
planiranja i korištenja prostora,
• načela optimalnog usklađenja interesa različitih
korisnika prostora i
• ������������������������������������������������
pravila urbanističke, prostornoplanerske i krajobraznoplanerske struke.
(2) Primarni cilj Plana je propisati, omogućiti i
potaknuti:
a) prostorni razvoj svih naselja Općine zasnovan
na demografskom razvitku (koji se temelji na prirodnom
priraštaju, te doseljavanju i povratku stanovnika), te uspostava ravnoteže između takvog demografskog razvitka
i cjelokupnog prostornog razvoja Općine;
b) zaštitu i neophodnu sanaciju različitih oblika
vrijedne prirodne i kulturne baštine;
c) gospodarski razvoj zasnovan na: poljoprivredi,
turizmu, upravnim i uslužnim funkcijama, te proizvodnim
i prerađivačkim pogonima; te
d) ���������������������������������������������������
uz sve lokalne potrebe, osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i sadržaje državnog,
županijskog značaja.
2.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
Članak 6.
KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
(1) U skladu s temeljnim načelima i ciljevima, kao
i svim obvezama i ulaznim podacima (polazištima) iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja (PPKZŽ - za
područje Općine) područje Općine razgraničeno je prema
osnovnim kategorijama korištenja i namjene površina na:
A. Površine unutar građevinskih područja:
1. Građevinska područja naselja (GPN) svih naselja
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
(površine izgrađenog dijela naselja te uređenog i neuređenog neizgrađenog dijela naselja za daljnji razvoj i širenje
naselja) za mješovitu namjenu.
2. Izdvojena građevinska područja van naselja
(IGPVN) pojedinih naselja (površine izgrađenog te uređenog i neuređenog neizgrađenog dijela za daljnji razvoj
i širenje) za:
a) gospodarsku namjenu proizvodnu i/ili poslovnu
(I) i/ili (K),
b) gospodarsku namjenu ugostiteljsko turističku (T)
c) športsko-rekreacijsku namjenu (R) i
d) groblje (+), te na
B. Površine van građevinskih područja:
1. Poljoprivredne površine - poljoprivredna tla
isključivo osnovne namjene (P);
2. Šumske površine (Š)
3. Ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište (PŠ),
4. Vodene površine – vodotoci i retencije
5. Ostale površine
a) eksploatacijsko polje kamenoloma Gorjak
b) odlagalište komunalnog otpada Gorjak
c) ������������������������������������������������
površine infrastrukturnih sustava (IS) – prometnice, dalekovodi, plinovodi.
(2) Sve je prikazano na kartama 1. Korištenje i namjena površina i kartama serije 2. Infrastrukturni sustavi
i mreže u mjerilu 1:25000 te detaljnije na kartama grupe
4. Građevinska područja u mjerilu 1:5000.
(3) Prostornim planovima uređenja užih područja
(urbanistički plan uređenja – UPU, ili/i detaljni plan uređenja – DPU), planirat će se daljnja detaljnija razgraničenja
prema namjeni površina u skladu s osnovnom namjenom
površina i ostalim utvrđenim uvjetima.
Članak 7.
UVJETI KORIŠTENJA
(1) Korištenje prostora unutar obuhvata Plana za
izgradnju građevina, kao i uređivanje zemljišta te obavljanje drugih djelatnosti iznad na ili ispod površine zemlje
može se obavljati isključivo u suglasju s Planom, odnosno
postavkama koje iz njega proizlaze.
(2) Korištenje te detaljnija namjena površina,
uređenje i izgradnja u dijelu prostora Općine planira se i
provodi u skladu s posebnim uvjetima korištenja. Granice
područja posebnih uvjeta korištenja, područja posebnih
ograničenja u korištenju, uređenja zemljišta te područja
i dijelova primjene planskih mjera zaštite prikazani su
na kartografskim prikazima serije 3. Uvjeti korištenja i
zaštite prostora u mjerilu 1:25000. Granice područja posebnih uvjeta korištenja, područja posebnih ograničenja u
korištenju te područja i dijelova primjene planskih mjera
zaštite prikazane su i na kartama serije 4. Građevinska
područja u mjerilu 1:5000.
3. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
3.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU
I ŽUPANIJU
Članak 8.
GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I
ŽUPANIJU
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
(1) Na području Općine Jesenje (unutar obuhvata
Prostornoga plana) nalaze se sljedeće građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku:
1. Dalekovod 220 kV (postojeći)
2. �����������������������������������������������
Brza cesta «Zagorska magistrala»: Krapina – Jesenje – Lepoglava – Ivanec – Varaždin (planirana)
3. Brza željeznička pruga Krapina – Lepoglava –
Varaždin (planirana)
4. Retencije za obranu od poplave Velika i Mala
Ravninščica (planirane)
(2) Za građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku
primjenjuje se Uredba o određivanju zahvata u prostoru i
građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku
dozvolu (NN 116/97).
(3) Na području Općine Jesenje (unutar obuhvata
Prostornoga plana) nalaze se sljedeće građevine od važnosti za Krapinsko-zagorsku županiju (osim navedenih
građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku): Ž 2099
Krapina (Ž2098) – G. Jesenje – Bednja (D 508)
Postojeći dalekovodi i transformatorska postrojenja
110 kV
3.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
3.2.1. OPĆE ODREDBE
Članak 9.
GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA (GPN)
(1) Građevinska područja naselja (GPN) su utvrđena
ovim Planom za naselja Brdo Jesenjsko, Cerje Jesenjsko,
Donje Jesenje, Gornje Jesenje i Lužani Zagorski te se
smatraju površinama (područjima) mješovite namjene.
Pretežita namjena im je stambena, ali mogu sadržavati
i površine:
a) pratećih namjena, koje su u funkciji zadovoljenja
standarda stanovanja u naselju (društvene, javne, rekreacijske i sl.),
b) infrastrukturnih sustava te
c) gospodarskih namjena koje nisu u suprotnosti
sa stambenom, ili su pak razgraničene ovim Planom kao
površine utvrđene isključive namjene unutar ukupne
površine naselja.
(2) Unutar građevinskih područja naselja, u skladu
sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i
38/09), ovim Planom je utvrđeno razgraničenje na:
a) izgrađeni dio (utvrđen tijekom izrade Plana) i
b) uređeni i neuređeni neizgrađeni dio (za daljnji
razvoj planirane namjene).
(3) Granice građevinskih područja naselja, razgraničenja na izgrađeni te uređeni i neuređeni neizgrađeni
dio utvrđene su granicama katastarskih čestica (gdje je
to bilo moguće). Utvrđena razgraničenja su prikazana na
karti 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25000
te detaljnije na kartama serije 4. Građevinska područja u
mjerilu 1:5000.
3.2.1.1. Oblikovanje naselja
Članak 17.
OBLIK NASELJA
(1) Da bi se očuvala tradicijska slika naselja, zadržan
je organski oblik naselja, koji je dijelom nastao i uslijed
Strana 829 - Broj 14.
topografsko-reljefnih uvjeta Općine.
(2) Što racionalnije koristiti izgrađeno građevinsko
područje, osigurati višenamjensko i optimalno korištenje
njegovog najvrjednijeg dijela i ukloniti neracionalnosti
te novom gradnjom prvenstveno popunjavati prostor
interpolacijama i nedovoljno ili neracionalno izgrađenih
dijelova naselja.
(3) U neizgrađenim dijelovima naselja treba planirati ceste sa dostatnom širinom kolnika, nogostupa i
zelenim pojasom bar sa jedne strane ceste, te javne zelene
površine. U izgrađenim dijelovima naselja, osobito u dijelovima koji su obuhvaćeni uvjetima zaštite, treba očuvati
tradicijski oblik graditeljske strukture, ali na način da se
dio preostalih neizgrađenih površina očuva i za potrebne
javne i zelene površine.
Članak 18.
KIOSCI, NADSTREŠNICE ZA SKLANJANJE
LJUDI U JAVNOM PROMETU, POKRETNE NAPRAVE,
KOMUNALNI OBJEKT I UREĐAJ U OPĆOJ
UPORABI TE KONSTRUKCIJE PRIVREMENIH
OBILJEŽJA
(1) Unutar građevinskog područja naselja se mogu
postavljati kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretne naprave, komunalni objekt i uređaj
u općoj uporabi i druge konstrukcije privremenih obilježja
(reklamni panoi, oglasne ploče, reklamni stupovi i sl.) kao
i ostala urbana oprema.
(2) Za postavu spomenutog stavkom 1. ovog članka
izdaju se dozvole u skladu s propisima, ovim Planom,
Odlukom o rasporedu kioska, nadstrešnica za sklanjanje
ljudi u javnom prometu, pokretnih naprava, komunalnih
objekata i uređaja u općoj uporabi te konstrukcija privremenih obilježja ili Odlukom o komunalnom redu, te
drugim odgovarajućim aktima za područje Općine koji se
odnose na sve navedeno.
(3) Kioskom se smatra estetski oblikovana građevina lagane konstrukcije koji se može u cijelosti ili dijelovima prenositi i postavljati pojedinačno ili u grupama.
Kiosci se mogu postaviti na javne površine (javne zelene
površine, građevne čestice javnih sadržaja i sl.) i to u neposrednu blizinu javne prometne površine, ali van cestovnih
pojasa. Kiosci se mogu postavljati i na privatnu građevnu
česticu, ako je prostor između regulacijske i građevne linije osnovne građevine veći od 5,00 m. Postavljaju se tako
da prednja strana kioska (tamo gdje je prodaja), zajedno
sa prodajnim pultom bude najmanje 60 cm uvučena od
javne površine (regulacijske linije). Prostor ispred kioska,
kao i dio prostora kojim se dolazi do ulaska u kiosk mora
se popločiti. Kiosk se mora moći priključiti na prometnu
površinu te komunalnu i drugu infrastrukturu.
(4) Nadstrešnicom za sklanjanje ljudi u javnom
prometu se smatra estetski oblikovana građevina lagane
konstrukcije, koji se može postavljati pojedinačno ili u
grupama na javnim površinama.
(5) Pokretnim napravama smatraju se štand, odnosno klupa, stol i kolica za prodaju raznih artikala, ledenica,
ambulantna, ugostiteljska i slična prikolica, bankomat,
Strana 830 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
automat, peć i naprava za pečenje plodina, spremište za
priručni alat i materijal, pozornica i slične naprave, stol,
stolica, pokretna ograda i druga naprava koja se postavlja
ispred ugostiteljskih, zanatskih i drugih radnji, odnosno
u njihovoj neposrednoj blizini, te šatori povodom raznih
manifestacija, djelatnost cirkusa, luna parka, zabavne
radnje, automobili kao zgodici na nagradnim igrama i
igrama na sreću, čuvarske kućice, prijenosni WC-i i sl.
Mogu se postavljati pojedinačno ili u grupama na javnoj
i/ili privatnoj površini.
(6) Komunalni objekti i uređaji u općoj uporabi su
javna rasvjeta, ploča s planom naselja, javni sat, javni
zahod, javni zdenac, vodoskok, fontana, spomenik, spomen - ploča, skulptura, sakralno obilježje, javna telefonska
govornica, poštanski sandučić, spremnici za otpad i slični
objekti i uređaji. Mogu se postavljati pojedinačno ili u
grupama na javnoj i/ili privatnoj površini.
(7) Svaki pojedini kiosk, nadstrešnica za sklanjanje
ljudi u javnom prometu, pokretna naprava, komunalni
objekt i uređaj u općoj uporabi te konstrukcija privremenog obilježja, te ostala urbana oprema kao i grupa spomenutih, moraju biti smješteni tako da je na primjeren način
omogućena opskrba, da ni u kojem pogledu ne umanjuju
preglednost prometnica, ne ometaju promet pješaka i
vozila, ne otežavaju održavanje i korištenje postojećih
pješačkih, prometnih i komunalnih građevina.
Članak 19.
UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA
(1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici postavlja prema ulici, a pomoćne i gospodarske građevine uz
osnovnu građevinu u pozadini. Dozvoljava se i drugačiji
smještaj građevina na čestici ako oblik terena i oblik
čestice, te tradicijski način izgradnje dopuštaju iznimku.
(2) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji mora se osigurati smještaj za sva potrebna vozila
sukladno članku 87.
(3) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase i
slično moraju se urediti (izvesti) tako da ne narušavaju
izgled okolnog prostora, te da se ne promijeni prirodno
otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih
građevina.
(4) Nije dopušteno uređenje građevne čestice kojim
se kota konačno uređenog i zaravnatog terena uz građevinu mijenja više od 1,5 m u odnosu na prirodni zatečeni
teren, odnosno ukupna zaravnata površina terena građevne
čestice dobivena zasjecima, usjecima ne smije prijeći više
od 30% površine čestice
(5) Najmanje 20% površine građevne čestice mora
biti pejzažno uređeno.
(6) U pejzažnom uređenju građevne čestice treba
primjenjivati autohtono raslinje, te smišljeno saditi listopadno drveće i grmlje tamo gdje je ljeti potrebna sjena,
a zimi osunčanje te trajnozeleno i crnogorično raslinje
tamo gdje je kroz cijelu godinu potreban zeleni zaštitni
ili ukrasni pojas.
Članak 20.
OGRADE, ŽIVICE, DVORIŠTA
(1) Izgradnja ograda na građevnim čestica treba
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
biti sukladna tradicijskom načinu građenja ovog prostora. Ograda može biti žičana, metalna, drvena, betonska,
zidana, djelomično zidana, i sl., kombinacija ostalih
materijala ovdje navedenih, a preporuča se drvena ili
zelena sa zasađenom živicom od sljedećih biljnih svojti:
grab, glog, svib, drijen, klen, hudika, lijeska, trnina, tisa,
ukupne visine do 2,0 m.
(2) Ograda se postavlja na lijevu među, sa unutrašnje
strane, promatrano od javne prometne površine prema
samoj čestici. Kod ugaonih čestica ograda se postavlja i
na desnoj međi (prema drugoj prometnoj ili nekoj javnoj
površini).
(3) U dvorištima ne saditi bilje koje je strano lokalnom krajoliku, ne unositi egzotično bilje. Valja koristiti
stare lokalne svojte drveća (lipa, orah i starinske sorte
jabuka); grmlja (jorgovan, klokočik, pajasmin) i cvijeća
(potočnica, lijepa kata, zvjezdan, kokotić, božur, hortenzija, neven, perunika, ljiljan, dalija (georgina) i vrtni
suncokret).
(4) Autohtone krajobrazne ambijente duž postojećih
ulica i putova na građevnoj čestici valja čuvati i omogućiti
nastajanje novih, kao što su šumarci, skupine stabala i
drvoredi duž cesta i putova, i sl.
3.2.1.2. Oblikovanje građevine
Članak 21.
OBLIKOVANJE GRAĐEVINE
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina unutar područja povijesnih graditeljskih cjelina i kulturnog krajolika
te povijesnih sklopova mora se prilagoditi postojećem
ambijentu, što znači da mora biti u skladu s lokalnim tradicijskim oblicima, materijalima i bojama građevina ovog
prostora, te usklađeno s krajobrazom i tradicijskom slikom
ovog prostora. Područja povijesnih graditeljskih cjelina
i kulturnog krajolika te povijesnih sklopova prikazan na
kartama 3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja u mjerilu
1:25000 te na kartama serije 4. Građevinska područja u
mjerilu 1:5000. Radi zaštite ambijentalnih vrijednosti
pojedinih naselja određuju se slijedeće mjere i postupci
oblikovanja građevina i njihovih detalja:
a) tlocrtni i visinski gabariti građevina, oblikovanje
građevina, pokrov i nagib krovišta, građevni materijali,
završne obrade te boje moraju biti u skladu s tradicijom
i okolnim građevinama, krajobrazom i načinom građenja
u tom dijelu naselja i
b) građevine koje se grade kao poluugrađene ili
ugrađene moraju činiti arhitektonsku cjelinu.
(2) Na uličnoj strani građevine moguće je smjestiti
terase, lođe i balkone samo ako je građevina udaljena od
regulacijske linije najmanje 5,0 m, ili ako je građevina u
izgrađenoj jezgri ili dijelu naselja u kojem je to uobičajeno
na manjim udaljenostima.
Članak 22.
KROVOVI GRAĐEVINA
(1) Krov svih građevna mora biti ravni ili kosi
(jednostrešni, dvostrešni, trostrešni, četverostrešni ili
višestrešni sa skošenjima na zabatima (“lastavica” istog
nagiba kao i osnovni krov)) nagiba do 45°, osim kod
vjerskih građevina.
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
(2) Krov može biti pokriven s crijepom ili ostalim
suvremenim materijalima za pokrov, ali nikako materijalima na bazi azbesta i materijalima u visokom sjaju
(materijalima reflektirajućih obilježja). Krovni prepust je
moguć najviše do 80 cm kod strehe, a 120 cm kod zabata,
mjereći od pročelja građevine.
(3) Ako se građevina gradi na udaljenosti manjoj od
1,00 m od međe sa susjednom građevnom česticom, ista
ne smije imati krovne plohe prema toj čestici, odnosno
krovna voda se mora prihvatiti i odvesti na vlastitu česticu.
(4) Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja
krovnih kućica i krovnih nadozidanih prozora.
3.2.1.3. Priključak građevne čestice i građevine na
njoj na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu te
odlaganje otpada
Članak 23.
PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I GRAĐEVINE NA NJOJ NA PROMETNU POVRŠINU I
KOMUNALNU I INFRASTRUKTURU TE ODLAGANJE OTPADA
(1) Građevna čestica i građevine na njoj trebaju
imati priključak na prometnu površinu.
(2) ������������������������������������������������
Građevna čestica i građevine na njoj se priključuju na prometnu površinu na način kako to propisuje
pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za cestu na
koju se priključuje i sukladno članku 85.
(3) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji neke građevine mora se osigurati smještaj za sva
potrebna vozila sukladno članku 86. Ako se na građevnoj
čestici ne može osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta mora se smanjiti planirani kapacitet sadržaja
i namjene građevine ili odustati od gradnje.
(4) Građevne čestice i građevine na njoj se moraju
priključiti na komunalnu infrastrukturnu mrežu (telekomunikacijsku elektroenergetsku, plinoopskrbnu, vodoopskrbnu, odvodnje otpadnih voda) ukoliko ista postoji i ako za
to postoje tehnički uvjeti. Priključivanje građevne čestice
i građevine na njoj na komunalnu infrastrukturnu mrežu
obavlja se prema posebnim uvjetima nadležne pravne
osobe (davatelja usluge s javnim ovlastima) nadležnog
za pojedinu komunalnu mrežu, akta lokalne samouprave
i važećim zakonskim propisima i pravilnicima.
(5) Treba težiti da se što prije provede podzemna
mreža komunalne infrastrukture i izvrši podzemno priključenje građevina na nju.
(6) Priključci na infrastrukturnu mrežu moraju biti
izvedeni tako da ne narušavaju estetski izgled uličnih
pročelja građevina.
(7) Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada (smještaj
spremnika za otpad) ako je organiziran odvoz otpada.
Prostor za odlaganje otpada treba biti lako pristupačno
s prometne površine i treba biti zaklonjeno od izravnoga
pogleda s ulice.
(8) Prostor za kratkotrajno odlaganje otpada treba
biti veličine tako da omogući postava dovoljnog broja
spremnika za selektivno prikupljane korisnog otpada
Strana 831 - Broj 14.
radi reciklaže.
(9) Odlaganje otpada je moguće i van građevne čestice, ali tada to mora biti u spremnike koji se postavljaju
na javnim površinama sukladno članku 18.
(10) Spremnici se nikako ne smiju postavljati na
javne zelene ili parkovne površine, uređena parkirališt,
već samo na posebno popločene/asfaltirane površine lako
pristupačne sa javne prometne površine.
3.2.1.4. Građevna čestica, regulacijska i građevinska
linija, udaljenost građevine od bočne međe i izgrađenost
čestice
Članak 24.
GRAĐEVNA ČESTICA
(1) Građevna čestica stambene građevine mora
imati osigurani pristup na prometnu površinu minimalne
širine 3,00 m, a kod svih ostalih građevina minimalne
širine 6,00 m.
(2) Na jednoj građevnoj čestici, u građevinskom
području naselja, može se graditi:
a) jedna osnovna građevina,
b) jedna pomoćna građevina i
c) jedna gospodarska građevina.
Osim spomenutih građevina mogu se graditi i druge
sporedne građevine te uređenja koja služe za redovitu
uporabu građevne čestice i građevina na njoj, sve sukladno
članku 51. kao i kiosci i pokretne naprave, komunalni
objekt i uređaj u općoj uporabi te konstrukcije privremenih
obilježja sukladno članku 18. Sve spomenute građevine i
uređenja čine jednu funkcionalnu cjelinu.
(3) Oblik i veličina građevne čestice treba omogućiti
njeno svrhovito korištenje i izgradnju. Parcelaciju treba
prilagoditi tradicijskim oblicima i veličinama. Ne treba
ujednačavati veličinu i oblik građevnih čestica.
(4) Minimalne površine građevnih čestica su za svaku pojedinu građevinu, u ovisnosti o njezinoj namjeni dijelu Općine u kojem se grade, utvrđene u daljnjem tekstu.
Članak 25.
REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA
(1) Položaj regulacijske linije određuje se tako da
se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u
skladu sa člankom 85.
(2) Udaljenost građevinske linije građevine od
regulacijske linije mora biti najmanje 5,00 m. Iznimno,
kod rekonstrukcije građevine izgrađene na manjoj udaljenosti, ili ako se građevinska linija planirane građevine
prilagođava građevinskim linijama izgrađenih građevina
duž iste prometnice, udaljenost građevinskle linije može
biti i manja, ili se građevinska i regulacijska linija mogu
i preklapati. Nadalje, sve spomenuto u ovom stavku uz
poštivanje stavka (1) članka 85.
(3) Kod građevina koje se grade na regulacijskoj
liniji (građevinska i regulacijska linija se preklapaju) istaci
na pojedinim etažama (loggie, balkoni ili erkeri) prema
javnoj prometnoj površini nisu dozvoljeni.
Članak 26.
UDALJENOST GRAĐEVINE OD BOČNE MEĐE
(1) U građevinskom području naselja građevina se
može graditi:
Strana 832 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
a) odmaknuto od bočnih međa– tj. kao samostojeća
građevina;
b) na jednoj bočnoj međi – tj. kao poluugrađena
građevina tako da sa susjednom građevinom na toj međi
čini sklop dvojne građevine ili završetak niza;
c) na obje bočne međe (kao interpolacija tj. ugradnja
u postojeću izgradnju ili dio planiranog niza) – tj. kao
ugrađena građevina.
(2) Samostojeće i poluugrađene građevine s otvorima na slobodnom pročelju prema susjednim međama
moraju biti, kako bi se spriječilo širenja požara na susjedne
građevine, udaljene od susjednih međa najmanje 3 metra.
Ova udaljenost može biti i manja ako se dokaže (uzimajući
u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu vanjskih
otvora na vanjskim zidovima i drugo) da se požar neće
proširiti na susjedne građevine.
(3) Ugrađene i poluugrađene građevine međusobno
moraju biti odvojene zidom bez otvora vatropropusnosti
90 minuta koji, u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti 90
minuta), nadvisuje najviši krov najmanje 0,50 m, ili završava konzolom duljine 1,00 m u prostor građevine ispod
pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala
najmanje na dužini konzole.
Članak 27.
IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE
(1) Izgrađenost građevne čestice se iskazuje koeficijentom izgrađenosti (Kig).
(2) Koeficijenti izgrađenosti građevne čestice (Kig)
su za svaku pojedinu građevinu, u ovisnosti o njezinim
namjenama i dijelu Općine u kojem se grade, utvrđeni u
daljnjem tekstu.
3.2.1.5. Najveća visina građevine
Članak 28.
NAJVEĆA VISINA GRAĐEVINE
(1) Najveća visina građevina uvjetuje se kroz najveću visinu krovnog vijenca.
(2) Najnižom kotom zaravnatog i uređenog terena
uz pročelje građevine ne smatraju se:
a) kota dna okna izvedenog uz građevinu (svijetle
širine do 1,00 m) radi prozračivanja i/ili osvjetljenja
podruma - Po, poluukopane etaže - Pue i suterena - Su;
b) najniža kota rampe (svijetle širine do 5,50 m) za
pristup u etažu podruma - Po, poluukopane etaže - Pue i
suterena - Su; te
c) najniža kota stubišta (svijetle širine do 1,50 m)
za pristup u etažu podruma - Po, poluukopane etaže - Pue
i suterena - Su.
(3) Građevina može imati samo jednu etažu Suterena - Su ili Poluukopane etaže - Pue, Prizemlja - Pr
i Potkrovlja – Pk, a više etaža Podruma - Po i Kata - K.
(4) Najveća visina građevina je za svaku pojedinu
građevinu, u ovisnosti o njezinim namjenama i dijelu
Općine u kojem se grade, utvrđena u daljnjem tekstu.
3.2.1.6. Namjena osnovne građevine
Članak 29.
NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
(1) Namjena osnovne građevine na građevnoj čestici određena je udjelom površine određene namjene u
ukupnoj površini građevine. Građevine prema namjeni
mogu biti:
a) ��������������������������������������������
stambene namjene (stambene građevine i višestambene građevine) – više od 70% stanovanje;
b) �������������������������������������������
mješovite namjene (stambeno-poslovne građevine i poslovno-stambene građevine) – jedna namjena
pretežita;
c) gospodarske namjene (građevine proizvodne,
zanatske, uslužne, trgovačke, ugostiteljsko-turističke i
sl. namjene);
d) javne i društvene namjene (upravne, socijalne,
zdravstvene, školske i predškolske, kulturne, vjerske, sl.);
e) posebne namjene (policijske uprave, vatrogasni
dom i sl.);
f) športsko-rekreacijske namjene (sve vrste dvorana;
plivački bazeni na otvorenom; nogometna, rukometna,
košarkaška, teniska i druga igrališta na otvorenom i sl.) i
g) građevine infrastrukture.
3.2.2. GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE
Članak 30.
GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE
(1) Građevine stambene namjene ovisno o broju
stambenih jedinica mogu biti:
a) stambene građevine ili
b) višestambene građevine.
3.2.2.1. Stambena građevina
Članak 31.
STAMBENA GRAĐEVINA
(1) Stambenom građevinom smatra se građevina
koja zadovoljava dva pokazatelja:
a) sadržava najviše tri samostalne stambene jedinice i
b) u građevinskoj (bruto) površini građevine stambena namjena čini više od 70% površine.
(2) U stambenoj građevini je moguće obavljanje
tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije.
(3) Stambena građevina se može graditi u građevinskom području naselja (GPN).
Članak 32.
POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE STAMBENE
GRAĐEVINE
(1) Površina građevne čestice za gradnju stambene
građevine mora omogućiti projektiranje i gradnju građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog
stanovanja i poslovanja, kao i sve propisane standarde i
normative, te tako na zadovoljavajući način participirati
u fizičkoj strukturi i izgledu naselja.
(2) Veličina građevne čestice stambene građevine
ne može biti manja od:
a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način:
400 m2 u neizgrađenim, a 300 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u
neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u
izgrađenom ne manja od 12,00 m),
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
b) za gradnju građevine na poluugrađeni način:
350 m2 u neizgrađenim, a 250 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u
neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u
izgrađenom ne manja od 10,00 m) i
c) za gradnju građevine na ugrađeni način: 225 m2
u neizgrađenim, a 175 m2 u izgrađenim dijelovima naselja
(širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 10,00 m, a u izgrađenom
ne manja od 8,00 m).
(3) Iznimka je dozvoljena kod postojećih stambenih
građevina izgrađenih na građevnoj čestici manje veličine
od utvrđene stavkom (2) ovog članka uz, u tom slučaju,
obavezu da veličina građevne čestice ne bude manja od
postojeće.
Članak 33.
IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE STAMBENE GRAĐEVINE - (Kig)
(1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig)
građevne čestice stambene građevine su:
a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način
do 40 %,
b) za gradnju građevine na poluugrađeni način do
45 % i
c) za gradnju građevine na ugrađeni način do 50 %.
Članak 34.
VISINA STAMBENE GRAĐEVINE
(1) Stambena građevina može imati visinu krovnog
vijenca do 9,00 m.
3.2.2.2. Višestambena građevina
Članak 35.
VIŠESTAMBENA GRAĐEVINA
(1) Višestambenom građevinom smatra se građevina
koja zadovoljava dva pokazatelja:
a) sadržava četiri ili više samostalnih stambenih
jedinica i
b) u građevinskoj (bruto) površini građevine stambena namjena čini više od 70% površine.
(2) U višestambenoj građevini je moguća prisutnost
odnosno obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti
od požara i eksplozije.
(3) Višestambena građevina se može graditi u građevinskom području naselja (GPN).
Članak 36.
POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE
(1) Površina građevne čestice za gradnju višestambene građevine mora omogućiti projektiranje i gradnju
građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog
stanovanja i poslovanja, kao i sve propisane standarde i
normative, te tako na zadovoljavajući način participirati
u fizičkoj strukturi i izgledu naselja.
(2) Veličina građevne čestice višestambene građevine ne može biti manja od:
a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način:
600 m2 u neizgrađenim, a 450 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u
Strana 833 - Broj 14.
neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 16,00 m, a u
izgrađenom ne manja od 14,00 m),
b) za gradnju građevine na poluugrađeni način:
450 m2 u neizgrađenim, a 350 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u
neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u
izgrađenom ne manja od 12,00 m) i
c) za gradnju građevine na ugrađeni način: 350 m2
u neizgrađenim, a 300 m2 u izgrađenim dijelovima naselja
(širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgrađenom
ne manja od 10,00 m).
Članak 37.
IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE - (Kig)
(1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig)
građevne čestice višestambene građevine su:
a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način
do 40 %,
b) za gradnju građevine na poluugrađeni način do
45 %,
c) za gradnju građevine na ugrađeni način do 50 %.
Članak 38.
VISINA VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE
(1) Višestambena građevina može imati visinu
krovnog vijenca do 9,00 m.
3.2.3. GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE
Članak 39.
GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE
1) Građevinom mješovite namjene smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja:
a) sadržava jednu ili više samostalnih stambenih i
poslovnih jedinica i
b) u građevinskoj (bruto) površini građevine jedna
od namjena (stambena ili poslovna namjena) čini više
od 50% površine, što znači da je ta namjena pretežita
namjena.
(2) Građevina mješovite namjene može biti:
a) ���������������������������������������������
stambeno-poslovna građevina (građevina pretežito stambene namjene) ili
b) poslovno-stambena građevina (građevina pretežito poslovne namjene).
Pretežita namjena građevine je korištenje prostora i
površina građevine za više namjena a jedna je prevladavajuća, što znači da ta namjena čini više od 50% građevinske
(bruto) površine.
(3) U stambeno-poslovnoj građevini i poslovnostambenoj građevini je moguća prisutnost odnosno
obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara
i eksplozije.
(4) Građevina mješovite namjene se može graditi u
građevinskom području naselja (GPN).
Članak 40.
POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE
(1) Površina građevne čestice za gradnju građevine
mješovite namjene mora omogućiti projektiranje i gradnju
Strana 834 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog
stanovanja i poslovanja te odvijanja javnih i društvenih
aktivnosti kao i sve propisane standarde i normative,
te tako na zadovoljavajući način sudjelovati u fizičkoj
strukturi i izgledu naselja.
(2) Veličina građevne čestice građevine mješovite
namjene ne može biti manja od:
a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način:
600 m2 u neizgrađenim, a 450 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u
neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 16,00 m, a u
izgrađenom ne manja od 14,00 m),
b) za gradnju građevine na poluugrađeni način:
450 m2 u neizgrađenim, a 350 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u
neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u
izgrađenom ne manja od 12,00 m) i
c) za gradnju građevine na ugrađeni način: 350 m2
u neizgrađenim, a 300 m2 u izgrađenim dijelovima naselja
(širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgrađenom
ne manja od 10,00 m).
Članak 41.
IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE - (Kig)
(1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig)
građevne čestice građevine mješovite namjene su:
a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način
do 40 %,
b) za gradnju građevine na poluugrađeni način do
45 % i
c) za gradnju građevine na ugrađeni način do 50 %.
Članak 42.
VISINA GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE
(1) Građevina mješovite namjene može imati visinu
krovnog vijenca do 9,00.
3.2.4. GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE
Članak 43.
GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE
(1) Građevinom gospodarske namjene smatra se
građevina koja zadovoljava dva pokazatelja:
a) �������������������������������������������������
sadržava jednu ili više samostalnih jedinica gospodarske namjene i
b) ����������������������������������������������
u građevinskoj (bruto) površini građevine gospodarska namjena čini 100% površine.
(2) Građevina gospodarske namjene može biti:
proizvodna, zanatska, uslužna, trgovačka, ugostiteljskoturistička i sl.
(3) U gospodarskoj građevini moguće je obavljanje
tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije.
(4) Građevina gospodarske namjene se može graditi
u građevinskom području naselja (GPN).
Članak 44.
POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE
(1) Površina građevne čestice za gradnju građevine gospodarske namjene mora omogućiti projektiranje
i gradnju građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
suvremenog poslovanja kao i sve propisane standarde i
normative, te tako na zadovoljavajući način sudjelovati
u fizičkoj strukturi i izgledu naselja.
(2) Veličina građevne čestice građevine gospodarske
namjene ne može biti manja od:
a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način:
600 m2 u neizgrađenim, a 450 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u
neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 16,00 m, a u
izgrađenom ne manja od 14,00 m),
b) za gradnju građevine na poluugrađeni način:
450 m2 u neizgrađenim, a 350 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u
neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u
izgrađenom ne manja od 12,00 m) i
c) za gradnju građevine na ugrađeni način: 350 m2
u neizgrađenim, a 300 m2 u izgrađenim dijelovima naselja
(širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgrađenom
ne manja od 10,00 m).
Članak 45.
IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE - (Kig)
(1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig)
građevne čestice za gospodarsku namjenu su:
a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način
do 40 %,
b) za gradnju građevine na poluugrađeni način do
45 % i
c) za gradnju građevine na ugrađeni način do 50 %.
Članak 46.
VISINA GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE
(1) Građevina gospodarske namjene može imati
visinu krovnog vijenca do 8,00 m.
3.2.5. GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE
NAMJENE, građevine posebne namjene I građevine
športsko-rekreacijske namjene
Članak 47.
GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE,
GRAĐEVINE POSEBNE NAMJENE i GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE
(1) Građevinom javne i društvene namjene smatra
se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja:
a) sadržava jednu ili više samostalnih jedinica javne
i društvene namjene i
b) u građevinskoj (bruto) površini građevine javna
i društvena namjena čini 90% površine.
(2) Građevina javne i društvene namjene može biti:
upravna, socijalna, zdravstvena, predškolska, školska,
kulturna, vjerska građevina i građevina sl. namjene.
(3) Uz građevine predškolske i školske namjene moguće je graditi dvorane i vanjska borilišta, igrališta za sve
vrste sportova i prostore za boravak djece na otvorenom.
(4) Građevinom posebne namjene smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja:
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
a) sadržava jednu ili više samostalnih jedinica
posebne namjene i
b) ������������������������������������������������
u građevinskoj (bruto) površini građevine posebna namjena čini 90% površine.
(5) Građevine posebne namjene su građevine policijske uprave, vatrogasnog doma i sl. građevine.
(6) Građevinom športsko-rekreacijske namjene
smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja:
a) sadržava jednu ili više samostalnih jedinica
športsko-rekreacijske namjene i
b) ������������������������������������������������
u građevinskoj (bruto) površini građevine športsko-rekreacijska namjena čini 90% površine.
(7) Građevine športsko-rekreacijske namjene su sve
građevine u službi svih sportova i/ili rekreacije (dvorane;
plivački bazeni na otvorenom; nogometna, rukometna, košarkaška, teniska i druga igrališta na otvorenom i sl.; klupske prostorije, svlačionice, manji ugostiteljski sadržaji,
suvenirnica, gledališta i sl uz borilišta na otvorenom; i sl.)
(8) U građevini javne i društvene namjene, građevini posebne namjene i građevini športsko-rekreacijske
namjene moguće je obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez
opasnosti od požara i eksplozije.
(9) Građevina javne i društvene namjene, građevina posebne namjene i građevina športsko-rekreacijske
namjene se može graditi u građevinskom području naselja
(GPN).
Članak 48.
POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, GRAĐEVINE
POSEBNE NAMJENE I GRAĐEVINE ŠPORTSKOREKREACIJSKE NAMJENE
(1) Površina građevne čestice za gradnju građevine
javne i društvene namjene, građevine posebne namjene
i građevine športsko-rekreacijske namjene mora omogućiti projektiranje i gradnju građevine koja će zadovoljiti
osnovne uvjete suvremenog bavljenja sportom, poslovanja
te odvijanja javnih i društvenih aktivnosti kao i sve propisane standarde i normative, te tako na zadovoljavajući
način sudjelovati u fizičkoj strukturi i izgledu naselja.
(2) Veličina građevne čestice građevine javne i
društvene, građevine posebne namjene i građevine športsko-rekreacijske namjene ne može biti manja od:
a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način:
600 m2 u neizgrađenim, a 450 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u
neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 16,00 m, a u
izgrađenom ne manja od 14,00 m),
b) za gradnju građevine na poluugrađeni način:
450 m2 u neizgrađenim, a 350 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u
neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u
izgrađenom ne manja od 12,00 m) i
c) za gradnju građevine na ugrađeni način: 350 m2
u neizgrađenim, a 300 m2 u izgrađenim dijelovima naselja
(širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgrađenom
ne manja od 10,00 m).
Članak 49.
Strana 835 - Broj 14.
IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, GRAĐEVINE POSEBNE NAMJENE I GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE - (Kig)
(1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig)
građevne čestice građevine javne i društvene namjene,
građevine posebne namjene i građevine športsko-rekreacijske namjene su:
a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način
do 40 %,
b) za gradnju građevine na poluugrađeni način do
45 %,
c) za gradnju građevine na ugrađeni način do 50 %.
Članak 50.
VISINA GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE
NAMJENE, GRAĐEVINE POSEBNE NAMJENE I
GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE
(1) Građevina javne i društvene namjene, građevina posebne namjene i građevina športsko-rekreacijske
namjene može imati visinu krovnog vijenca do 8,00 m.
Kod vjerske građevine visina zvonika do 20,00 m.
3.2.6. POMOĆNE i GOSPODARSKE te SPOREDNE GRAĐEVINE UZ OSNOVNU GRAĐEVINU
Članak 51.
POMOĆNE I GOSPODARSKE TE SPOREDNE
GRAĐEVINE UZ OSNOVNU GRAĐEVINU
(1) Uz osnovnu građevinu (stambene, mješovite,
gospodarske, javne i društvene posebne te športsko-rekreacijske namjene) može se graditi i jedna pomoćna građevina koja služi za redovitu uporabu osnovne građevine.
(2) Uz stambenu građevinu kao osnovnu građevinu i pomoćnu građevinu uz nju, može se graditi i jedna
gospodarska građevina.
(3) Osim pomoćne i gospodarske građevine, na
građevnoj čestici uz osnovnu građevinu mogu se graditi
sporedne građevine kao i uređenja koja služe za redovitu
uporabu građevina na toj čestici i same čestice:
a) pretežito podzemne (ukopane) i nadzemne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za
vodu, sabirne jame, gnojišta i sl.).
b) otvorena (ali i nenatkrivena) dječja i sportska
igrališta koja su cijelom svojom površinom oslonjena na
tlo, otvoreni bazeni i sl,
c) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odlaganje kućnog otpada, parterna uređenja (staze, platoi,
parkiralište, stube na kosom terenu), solarni kolektori i
njihovi temelji, potporni zidovi i sl.
(4) Pomoćne i gospodarske te sporedne građevine
uz osnovnu građevinu se moraju graditi u sklopu najvećih
dozvoljenih vrijednosti izgrađenosti građevne čestice
(najvećeg dozvoljenog koeficijenta izgrađenosti (Kig) građevne čestice) određenih za građenje osnovne građevine.
Članak 52.
POMOĆNA GRAĐEVINA
(1) Pomoćna građevina je garaža za vozila (osobna, teretna, strojevi i sl.), ljetna kuhinja, vrtna sjenica i
nadstrešnica, zatvoreni i/ili natkriveni ili otvoreni bazen,
Strana 836 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
spremišta, priručna radionica za osobne potrebe, drvarnica
„šupa“, kotlovnica, sušara, pušnica i sl. i grade se na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu, a ovisno o primjeni
logike o kombiniranju namjene pomoćne građevine sa
namjenom osnovne građevine.
(2) Pomoćna građevina može se graditi počevši
od građevinske linije osnovne građevine prema dubini
čestice, ali ne na manjoj udaljenosti od 5,00 m od regulacijske linije.
(3) Pomoćna građevina može imati visinu krovnog
vijenca do 6,00 m, odnosno najviše kao osnovna građevina.
(4) Iznad pomoćne građevine može se urediti prohodna terasa kao proširenje osnovne građevine.
Članak 53.
GOSPODARSKA GRAĐEVINA BEZ IZVORA
ONEČIŠĆENJA
(1) Gospodarska građevina bez izvora onečišćenja
je građevina proizvodne, zanatske, uslužne, trgovačke,
ugostiteljsko-turističke namjene i sl. namjene i gradi se
na građevnoj čestici samo uz stambenu građevinu kao
osnovnu građevinu i pomoćnu građevinu uz nju.
(2) Gospodarska građevina bez izvora onečišćenja
može se graditi počevši od građevinske linije osnovne
građevine prema dubini čestice, ali ne na manjoj udaljenosti od 5,00 m od regulacijske linije.
(3) Gospodarska građevina bez izvora onečišćenja
može imat visinu krovnog vijenca do 6,00 m, odnosno
najviše kao osnovna građevina.
(4) Iznad gospodarske građevina bez izvora onečišćenja može se urediti prohodna terasa kao proširenje
prostora osnovne građevine.
Članak 54.
GOSPODARSKA GRAĐEVINA S IZVORIMA
ONEČIŠĆENJA
(1) Gospodarska građevina s izvorom onečišćenja
(staja, peradarnik, građevina za uzgoj krznaša i sl.) služi
za uzgoj stoke, peradi, krznaša i sl. životinja malog obima
i gradi se na građevnoj čestici samo uz stambenu građevinu i pomoćnu građevinu uz nju iza osnovne građevine
prema dubini čestice.
(2) Udaljenost gospodarske građevine s izvorom
onečišćenja od stambenih građevina kao osnovnih građevina mora biti najmanje 10,00 m, a od građevina javne
i društvene namjene 50,00 m.
(3) Ova građevina može imati visinu krovnog vijenca do 4,00 m.
(4) U gospodarskim građevinama s izvorom onečišćenja može se uzgajati do najviše 10 uvjetnih grla.
Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i
obilježeno koeficijentom 1 gdje se sve vrste stoke/peradi
svode na uvjetna grla primjenom koeficijenata:
Vrsta stoke
Koeficijent
- krava, steona junica
- bik
- vol
1,00
1,50
1,20
Broj
grla
10
7
8
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
- junad 1 – 2 god.
0,70
14
- junad 6 – 12 mjeseci
0,50
20
- telad
0,25
40
- krmača + prasad
0,055
182
- tovne svinje do 6 mjeseci
0,25
40
- mlade svinje 2 – 6 mjeseci 0,13
77
- teški konji
1,20
8
- srednje teški konji
1,00
10
- laki konji
0,80
13
- ždrebad
0,75
13
- ovce, ovnovi, koze i jarci
0,10
100
- janjad i jarad
0,05
200
- tovna perad
0,0055
1800
- konzumne nesilice
0,002
5000
- rasplodne nesilice
0,0033
3000
- krznaši
0,006
1670
(5) Gospodarska građevina s izvorom onečišćenja
se može graditi u građevinskom području naselja (GPN).
3.2.7. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE
Članak 55.
GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE
(1) Građevinama infrastrukture smatraju se građevine prometnog sustava (ceste, javna parkirališta i garaže te
benzinske postaje sa svim svojim pratećim građevinama),
građevine komunalnih infrastrukturnih sustava (građevine
pošte i javnih telekomunikacija, cijevnog transporta plina,
elektroenergetike, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda
te vodotoka i voda sa svim svojim pratećim građevinama).
Gradnja ovih građevina unutar građevinskog područja
naselja vršit će se sukladno člancima od 83. do 94.
3.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA
VAN NASELJA - UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
3.3.1. OPĆE ODREDBE
Članak 56.
IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN
NASELJA (IGPVN)
(1) Izdvojena građevinska područja van naselja
utvrđena su u naseljima Gornje Jesenje, Donje Jesenje i
Cerje Jesenjsko. Namjene izdvojenih građevinskih područja van naselja su:
a) gospodarska namjena – proizvodna i/ili poslovna
(I) i/ili (K),
b) gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička
(T)
c) športsko-rekreacijska namjena (R) i
d) groblje (+).
(2) Unutar izdvojenih građevinskih područja van
naselja, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i
gradnji (NN 76/07 i 38/09), utvrđeno je razgraničenje na:
a) izgrađeni dio i
b) uređeni i neuređeni neizgrađeni dio (za daljnji
razvoj i uređenje planirane namjene).
(3) Temeljni kriteriji planiranja izgradnje unutar
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
izdvojenog građevinskih područja van naselja Općine
je veličina, odnosno volumen zgrade uklopljen u fizičku
strukturu i sliku određenog ambijenta.
(4) Granice izdvojenog građevinskog područja van
naselja i razgraničenja na izgrađeni te uređeni i neuređeni
neizgrađeni dio utvrđene su granicama katastarskih čestica
(gdje je to bilo moguće). Utvrđena razgraničenja su prikazana na karti 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu
1:25000 te detaljnije na kartama serije 4. Građevinska
područja u mjerilu 1:5000.
Članak 57.
KIOSCI, NADSTREŠNICE ZA SKLANJANJE
LJUDI U JAVNOM PROMETU, POKRETNE NAPRAVE, KOMUNALNI OBJEKT I UREĐAJ U OPĆOJ
UPORABI TE KONSTRUKCIJE PRIVREMENIH
OBILJEŽJA
(1) Unutar izdvojenog građevinskog područja van
naselja gospodarske namjene – proizvodne i/ili poslovne
(I) i/ili (K) se mogu postavljati kiosci, nadstrešnice za
sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretne naprave,
komunalni objekt i uređaj u općoj uporabi i druge konstrukcije privremenih obilježja (reklamni panoi, oglasne
ploče, reklamni stupovi i sl.) kao i ostala urbana oprema
sukladno članku 18.
Članak 58.
PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I GRAĐEVINE NA NJOJ NA PROMETNU POVRŠINU I
KOMUNALNU INFRASTRUKTURU TE ODLAGANJE OTPADA
(1) Priključak građevne čestice i građevine na njoj
na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu te odlaganje otpada sukladno članku 23.
Članak 59.
NAJVEĆA VISINA GRAĐEVINE
(1) Najveća visina građevine se određuje sukladno
članku 28., a u daljnjem tekstu su prikazani za svaku
skupinu izdvojenih građevinskih područja van naselja.
3.3.2. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA
VAN NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE – PROIZVODNE (I) I/ILI POSLOVNE (K)
Članak 60.
IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN
NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE – PROIZVODNE I/ILI POSLOVNE (I) i/ili (K)
(1) Izdvojeno građevinsko područje van naselja
gospodarske namjene - proizvodne(I) i/ili poslovne (K)
predviđeno je u naseljima Gornje Jesenje, Donje Jesenje
i Cerje Jesenjsko.
(2) Unutar ovih građevinskih područja moguća je
gradnja građevina:
a) ���������������������������������������������
pretežito proizvodne namjene (pretežito proizvodne, pretežito zanatska i sl.) (I);
b) pretežito poslovne namjene (pretežito uslužne,
trgovačke i komunalno-servisne i sl.) (K),
c) pretežito namjene skladišta,
d) pretežito namjene koje se logično kombiniraju s
navedenima (restoran za zaposlene, rekreacijski sadržaji
Strana 837 - Broj 14.
za zaposlene (otvoreni sportski tereni i sl.) dječji vrtić za
djecu zaposlenika, utovarno-istovarne rampe i sl.) i
e) infrastrukture.
(3) Smještaj proizvodnih, poslovnih i skladišnih i
sl. djelatnosti ovisno o prostoru na kojem se smještaju,
veličini, kapacitetu i vrsti djelatnosti utvrđuje se kroz
sljedeće uvjete:
a) �����������������������������������������������
da racionalno koriste prostor s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i
izgrađenog prostora te namjene,
b) ������������������������������������������������
da se prilikom daljnjeg planiranja usklade interesi korisnika, osigura dovoljan prostor za razvoj te da se
utvrde mogući utjecaji na okoliš i osigura zaštita okoliša,
c) da su energetski i prometno primjerene prostoru
u kojem se planiraju te da se osigura potrebna količina
i sigurnost opskrbe vodom i energijom koja ne smije
ugroziti potrebe naselja,
(4) U sklopu ovih područja moguće je smjestiti
one proizvodne i poslovne djelatnosti koje se zbog uvjeta
prostorne organizacije i tehnologije proizvodnje ne mogu
smjestiti unutar građevnih područja naselja, odnosno
one djelatnosti koje nepovoljno utječu na uvjete života
u naselju.
Članak 61.
GRAĐEVNA ČESTICA GOSPODARSKE NAMJENE – PROIZVODNE (I) I/ILI POSLOVNE (K)
(uređenje, veličina, oblik, ustrojstvo, regulacijska
linija, izgrađenost, pejzažno uređenje, ograde)
(1) Na jednoj građevnoj čestici gospodarske namjene – proizvodne i/ili poslovne (I) i/ili (K) mogu se
graditi osnovne građevine; pomoćne građevine; sporedne
građevine i uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na građevnoj čestici i same čestice te sve čine jednu
funkcionalnu cjelinu odnosno poslovni i/ili proizvodni i/ili
skladišni kompleks - složena građevina (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina).
(2) Sporedne građevine i uređenja koja služe za
redovitu uporabu građevina na čestici su:
a) pretežito podzemne (ukopane) i nadzemne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za
vodu, pročistači otpadnih voda, sabirne jame i sl.).
b) otvorena (i nenatkrivena) dječja i sportska igrališta koja su cijelom svojom površinom oslonjena na tlo,
otvoreni bazeni i sl,
c) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odlaganje otpada, parterna uređenja (staze, platoi, parkiralište,
stube na kosom terenu), solarni kolektori i njihovi temelji,
potporni zidovi i sl.
(3) Veličina građevne čestice ne može biti manja
od 1000 m2.
(4) Oblik građevne čestice za izgradnju treba uskladiti sa uvjetima tehnološkog, funkcionalnog i organizacijskog procesa koji se odvija na njoj, ali najmanje širine
prema ulici od 20,00 m.
(5) Ustrojstvo (uređenje) građevne čestice treba
postaviti u skladu s tehnološkim, funkcionalnim i organizacijskim procesom koji se na njoj planira. Načelno
uređenje građevne čestice treba biti postavljeno, ako nije
Strana 838 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
u suprotnosti s tehnološkim procesom, tako da (ali nije
uvjet):
a) u prednjem dijelu građevne čestice bude smješteno parkiralište zaposlenih i klijenata,
b) iza parkirališta treba biti smještena uprava, odnosno administrativno-organizacijsko-uredski dio,
c) u dubini građevne čestice treba biti smješten
proizvodni dio,
d) reklamne stupove smještavati na privatnim građevnim česticama unutar gradivog dijela.
(6) Položaj regulacijske linije određuje se tako da
se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u
skladu sa člankom 85.
(7) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig)
građevne čestice za građenje građevina je 50%, a najmanje
20% građevne čestice mora biti pejzažno uređeno.
(8) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela građevnih parcele treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta
biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima
pristupa i prilaza. Drvoredima je moguće prikriti većinu
manjih građevina. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit
će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru,
a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine
“predvrtova” i parkirališta za vozila. Valja koristiti stare
lokalne svojte drveća (lipa, orah), grmlja i cvijeća.
(9) Ograda može biti žičana, metalna, drvena,
betonska, zidana, djelomično zidana, i sl., kombinacija
ostalih materijala ovdje navedenih, a poželjna je drvena
ili zasađena živica od sljedećih biljnih svojti: grab, glog,
svib, drijen, klen, hudika, lijeska, trnina, tisa, ukupne
visine do 2,0 m. Ograda se postavlja na lijevu među, sa
unutrašnje strane, promatrano od javne prometne površine prema samoj parceli. Kod uglovnih parcela ograda se
postavlja i na desnoj međi (prema drugoj prometnoj ili
nekoj javnoj površini).
Članak 62.
SMJEŠTAJ GRAĐEVIN(A)/E GOSPODARSKE
NAMJENE – PROIZVODNE (I) I/ILI POSLOVNE (K)
(građevinska linija, udaljenost od bočne međe,
parking, visina, ukupna visina, oblikovanje građevine)
(1) Građevinska linija građevine od regulacijske
linije mora biti udaljena najmanje 10,00 m, uz poštivanje
stavka (1) članka 85.
(2) Najmanja udaljenost građevine od međa prema
susjednoj građevnoj čestici mora iznositi najmanje polovicu visine pročelja ili zabata građevine uz tu među (H/2),
ali ne manje od 6,00 m.
(3) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji građevine mora se osigurati smještaj za sva potrebna
vozila sukladno članku 87.
(4) Građevina može imati visinu krovnog vijenca
do 12,00 m. Iznimno, visina građevine može biti i veća
zbog proizvodne opreme te tehničkog, tehnološkog i organizacijskog procesa unutar građevine (primjerice visine
raznih spremišta – silosa i sl.).
(5) Treba izbjegavati jednolične ravne površine
pročelja velikih duljina. Optičko smanjivanje takvih
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
pročelja treba riješiti određenim “lomljenjem” pročelja
ili korištenjem različitih tonova boje pročelja, kako bi se
velike površine optički smanjile. Materijal koji se koristi
za oblaganje pročelja ne smije biti od metala u visokom
sjaju (materijalima reflektirajućih karakteristika).
(6) Krov građevine treba biti ravni ili kosi (jednostrešni, dvostrešni, trostrešni, četverostrešni ili višestrešni), nagiba do 45°, pokriveno u skladu s namjenom
i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi
azbesta i materijalom u visokom sjaju (materijala reflektirajućih karakteristika). U slučaju da se radi o izgradnji
većih građevina kod kojih bi pridržavanje nagiba krovnih
ploha dovelo do visine krovnog sljemena veće visine tada
se može dozvoliti i izgradnja paralelnog višestrešnog
(shed) krovišta. Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora,
gradnja krovnih kućica i krovnih nadozidanih prozora.
3.3.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA
VAN NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE – UGOSTITELJSKO TURISTIČKE (T)
Članak 63.
Gospodarska namjena – UGOSTITELJSKO turistička – zabavni park (T6)
(1) U zapadnom dijelu, uz sam rub općine, planirano
je područje za uređenje ugostiteljsko turističke namjene
sa naglaskom na uređenje i organizaciju zabavnog parka
(T6). Područje zabavnog parka zauzima površinu od
71,28 ha. Sjeverno od građevnog područja ove namjene
planirano je uređenje dva područja za sport i rekreaciju
(R6) ukupne površine 45,37 ha.
(2) ����������������������������������������������
Unutar područja zabavnog parka nalaze se određene površine poid šumom, a na dijelu te iste površine
planirana je i retencija Velika Ravninščica. O tome će se
morati posebno voditi računa kod izrade programa i razmještaja sadržaja koji će prethoditi izradi Urbanističkog
plana uređenja.
(3) �������������������������������������������������
Program i sadržaji na području Sporta i rekreacije (R6) treba se utvrditi zajedno sa programom i sadržajima zabavnog parka (T6). Iako područje Sporta i rekreacije
nije obuhvaćeno obveznom izradom UPU-a o tome će se
morati voditi računa kod izrade UPU-a zabavnog parka
radi smislenog povezivanja pojedinih sadržaja.
3.3.4. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA
VAN NASELJA ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R)
Članak 64.
IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN
NASELJA ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE
(R)
(1) Izdvojeno građevinsko područje van naselja
športsko-rekreacijske namjene (R) predviđena su u naseljima Donje Jesenje, Gornje Jesenje, Cerje Jesenjsko
i Brdo Jesenjsko.
(2) Unutar ovih građevinskih područja moguća je
gradnja:
a) svih građevina u službi sporta i/ili rekreacije
(dvorane i sl.),
b) svih sportskih terena na otvorenom (plivački ba-
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
zeni, nogometna, rukometna, košarkaška, teniska i drugih
igrališta s gledalištima, sportske dvorane, i sl.);
c) svih građevina prateće i pomoćne namjene (klupske prostorije, svlačionice, manji ugostiteljski sadržaji,
gledalište (tribine) i sl.) i
d) građevina infrastrukture.
(3) Smještaj športsko-rekreacijskih površina ovisno
o prostoru na kojem se planiraju, veličini, kapacitetu i vrsti
djelatnosti utvrđuju se kroz slijedeće uvjete:
a) �����������������������������������������������
da racionalno koriste prostor s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i
izgrađenog prostora te namjene,
b) ������������������������������������������������
da se prilikom daljnjeg planiranja usklade interesi korisnika, osigura dovoljan prostor za razvoj te da se
utvrde mogući utjecaji na okoliš i osigura zaštita okoliša,
c) da su energetski i prometno primjerene prostoru
u kojem se planiraju te da se osigura potrebna količina
i sigurnost opskrbe vodom i energijom koja ne smije
ugroziti potrebe naselja.
Članak 65.
GRAĐEVNA ČESTICA GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE I NJENO UREĐENJE
(uređenje, veličina, oblik, ustrojstvo, regulacijska
linija, izgrađenost, pejzažno uređenje, ograde)
(1) Na jednoj građevnoj čestici športsko-rekreacijske namjene (R) mogu se graditi osnovne građevine;
pomoćne građevine; sporedne građevine i uređenja koja
služe za redovitu uporabu građevina na građevnoj čestici
i same čestice te sve čine jednu funkcionalnu cjelinu
odnosno športsko-rekreacijski kompleks - složena građevina (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki
povezanih građevina).
(2) Sporedne građevine i uređenja koja služe za
redovitu uporabu građevina na čestici su:
a) pretežito podzemne (ukopane) i nadzemne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za
vodu, pročistači otpadnih voda, sabirne jame i sl.).
b) otvorena (i nenatkrivena) dječja i sportska igrališta koja su cijelom svojom površinom oslonjena na tlo,
otvoreni bazeni i sl,
c) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odlaganje otpada, parterna uređenja (staze, platoi, parkiralište,
stube na kosom terenu), solarni kolektori i njihovi temelji,
potporni zidovi i sl.
(3) Veličina građevne čestice ne može biti manja
od 1000 m2.
(4) Oblik građevne čestice za izgradnju građevina
poželjno je da bude pravilan, izdužen u dubinu u odnosu
1:2 do 1:6, ali ne nužno (može biti i drugačijeg omjera
zbog tehnološkog, funkcionalnog i organizacijskog procesa koji se odvija na njoj) te najmanje širine prema ulici
20,00 m.
(5) Ustrojstvo (uređenje) građevne čestice treba biti
u skladu s namjenom i funkcijom koja se na njoj planira.
Načelno uređenje građevne čestice treba biti postavljeno,
ako nije u suprotnosti s namjenom i funkcijom, tako da
(ali nije uvjet):
Strana 839 - Broj 14.
a) u prednjem dijelu građevne čestice bude smješteno parkiralište zaposlenih i klijenata,
b) iza parkirališta treba biti smještena uprava, odnosno administrativno-organizacijsko-uredski dio,
c) u dubini građevne čestice treba biti smješten
osnovni dio,
d) reklamne stupove smještavati na privatnim građevnim česticama unutar gradivog dijela.
(6) Položaj regulacijske linije određuje se tako da
se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u
skladu sa člankom 85.
(7) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig)
građevne čestice za građenje građevina je 40%, a najmanje
20% građevne čestice mora biti pejzažno uređeno.
(8) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela građevnih parcele treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta
biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima
pristupa i prilaza. Drvoredima je moguće prikriti većinu
manjih građevina. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit
će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru,
a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine
“predvrtova” i parkirališta za vozila. Valja koristiti stare
lokalne svojte drveća (lipa, orah), grmlja i cvijeća.
(8) Ograda može biti žičana, metalna, drvena,
betonska, zidana, djelomično zidana, i sl., kombinacija
ostalih materijala ovdje navedenih, a poželjna je drvena
ili zasađena živica od sljedećih biljnih svojti: grab, glog,
svib, drijen, klen, hudika, lijeska, trnina, tisa, ukupne
visine do 2,0 m. Ograda se postavlja na lijevu među, sa
unutrašnje strane, promatrano od javne prometne površine prema samoj parceli. Kod uglovnih parcela ograda se
postavlja i na desnoj međi (prema drugoj prometnoj ili
nekoj javnoj površini).
Članak 66.
SMJEŠTAJ GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R) NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
TE UVJETI GRADNJE I OBLIKOVANJA
(građevinska linija, udaljenost od bočne međe,
parking, visina, ukupna visina, oblikovanje građevine)
(1) Građevinska linija građevine od regulacijske
linije mora biti udaljena najmanje 10,00 m, uz poštivanje
stavka (1) članka 85.
(2) Najmanja udaljenost građevine od međa mora
iznositi najmanje polovicu visine pročelja ili zabata građevine uz tu među (H/2), ali ne manje od 6,00 m.
(3) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji građevine mora se osigurati smještaj za sva potrebna
vozila sukladno članku 87.
(4) Građevina može imati visinu krovnog vijenca
do 12,00 m.
(5) Treba izbjegavati jednolične ravne površine
pročelja velikih duljina. Optičko smanjivanje takvih
pročelja treba riješiti određenim “lomljenjem” pročelja
ili korištenjem različitih tonova boje pročelja, kako bi se
velike površine optički smanjile. Materijal koji se koristi
za oblaganje pročelja ne smije biti od metala u visokom
sjaju (materijalima reflektirajućih karakteristika).
Strana 840 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
(6) Krov građevine treba biti ravni ili kosi (jednostrešni, dvostrešni, trostrešni, četverostrešni ili višestrešni)
nagiba do 45°, pokriveno u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i
materijalom u visokom sjaju (materijala reflektirajućih
karakteristika). U slučaju da se radi o izgradnji većih
građevina kod kojih bi pridržavanje nagiba krovnih ploha
dovelo do visine krovnog sljemena veće visine tada se
može dozvoliti i izgradnja paralelnog višestrešnog (shed)
krovišta. Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja
krovnih kućica i krovnih nadozidanih prozora.
3.3.5. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA
VAN NASELJA – GROBLJE (+)
Članak 67.
IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN
NASELJA – GROBLJE (+)
(1) Izdvojeno građevinsko područje van naselja groblje (+) predviđeno je u naselju Gornje Jesenje.
(2) Unutar ovog građevinskog područja moguća je
gradnja i uređenje površina za ukop, površina i građevina
za ispraćaj pokojnika, spremišta, unutrašnje prometnice
i zelenilo te prateće funkcije za posjetitelje groblja, prateće funkcije za zaposlene, servis i održavanje te vanjske
prometne površine i usluge.
(3) Planiranje, projektiranje, i građenje groblja
treba biti u skladu sa Zakonom o grobljima (NN 19/98) i
Pravilnikom o grobljima (NN 99/02).
Članak 68.
GRAĐEVNA ČESTICA GROBLJA (+) I NJENO
UREĐENJE
(uređenje, veličina, oblik, ustrojstvo, regulacijska
linija, izgrađenost, pejzažno uređenje, ograde)
(1) Na građevnoj čestici groblja (+) mogu se graditi
sve građevine sukladno Pravilniku o grobljima (NN 99/02)
te sporedne građevine i uređenja koja služe za redovitu
uporabu građevina na građevnoj čestici i same čestice te
sve čine jednu funkcionalnu cjelinu odnosno kompleks
groblja - složena građevina (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina).
(2) Sporedne građevine i uređenja koja služe za
redovitu uporabu građevina na čestici su:
a) pretežito podzemne (ukopane) i nadzemne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za
vodu, pročistači otpadnih voda, sabirne jame i sl.).
b) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odlaganje otpada, parterna uređenja (staze, platoi, parkiralište,
stube na kosom terenu), potporni zidovi i sl.
(3) Oblik građevne čestice za izgradnju građevina
i uređenja grobnih površina treba uskladiti sa potrebama
širenja groblja, vodeći pri tome računa o obilježjima
okolnog terena .
(4) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela čestice
groblja treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima,
veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima
pristupa i prilaza. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit
će primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu
pozornost treba obratiti određivanju veličine parkirališnih
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
površina. Valja koristiti stare lokalne svojte drveća (lipa,
orah), grmlja i cvijeća.
(5) Ograda može biti žičana, metalna, drvena, betonska, zidana, djelomično zidana ili u kombinaciji navedenih
materijala. Zasađena živica je od sljedećih biljnih svojti:
grab, glog, svib, drijen, klen, hudika, lijeska, trnina, tisa,
ukupne visine do 2,0 m. Ograda se postavlja sa unutrašnje
strane groblja.
Članak 69.
SMJEŠTAJ GRAĐEVIN(A)/E GROBLJA (+)
NA GRAĐEVNOJ ČESTICI TE UVJETI GRADNJE I
OBLIKOVANJA
(građevinska linija, udaljenost od bočne međe,
parking, visina, oblikovanje građevine)
(1) Građevinska linija građevine mrtvačnice treba
od regulacijske linije ili ruba čestice mora biti udaljena
najmanje 5,00 m.
(2) Građevina može imati visinu krovnog vijenca
najviše do 5,00 m.
(3) Treba izbjegavati jednolične ravne površine
pročelja velikih duljina. Optičko smanjivanje takvih
pročelja treba riješiti određenim “lomljenjem” pročelja
ili korištenjem različitih tonova boje pročelja, kako bi se
velike površine optički smanjile. Materijal koji se koristi
za oblaganje pročelja ne smije biti od metala u visokom
sjaju (materijalima reflektirajućih karakteristika).
(4) Krov građevine treba biti ravni ili kosi (jednostrešni, dvostrešni, trostrešni, četverostrešni ili višestrešni), nagiba do 45°, pokriven u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta
i materijalom u visokom sjaju (materijala reflektirajućih
karakteristika).
3.3.6. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURNE
Članak 70.
GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE
(1) Infrastrukturnim i ostalim građevinama smatraju
se građevine prometnog sustava (ceste, javna parkirališta i
garaže, benzinske postaje sa svim svojim pratećim građevinama), građevine komunalnih infrastrukturnih sustava
(pošte i javne telekomunikacija, cijevni transport plina,
elektroenergetika, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)
te vodnog gospodarstva.
(2) Građevine prometnog sustava te građevine
komunalnih infrastrukturnih sustava se unutar izdvojenog građevinskog područja van naselja grade sukladno
člancima od 83. do 94.
3.4. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA
3.4.1. GRAĐEVINE KOJE SE MOGU ILI MORAJU GRADITI VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NA
POLJOPRIVREDNOM ILI ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU
Članak 71.
GRAĐEVINE KOJE SE MOGU ILI MORAJU
GRADITI VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NA
POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU
(1) Građevine koje se mogu ili moraju graditi van
građevnog područja na poljoprivrednom, zemljištu u
skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
152/08 i 21/10), su:
a) ��������������������������������������������
građevine prometnog sustava, građevine komunalnih infrastrukturnih sustava (ceste, građevine javnih
telekomunikacija, cijevnog transporta plina, elektroenergetike, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda te vodotoka
(potoka i kanala) sa svim svojim pratećim građevinama),
b) �������������������������������������������������
građevine namijenjene vojsci, policiji, vatrogascima i sl., i
c) sve ostale građevine koje se mogu graditi na
poljoprivrednom zemljištu, a koje su navedene u Zakonu
o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10) te nisu
u suprotnosti s Planom i Zakonom o prostornom uređenju
i gradnji (NN 76/07 i 38/09).
(2) Osim građevina određenih stavkom (1) ovog
članka, na poljoprivrednom zemljištu van građevinskog
područja mogu se graditi građevine kao što su:
a) građevine u funkciji obavljanja:
- intenzivne poljoprivredne proizvodnje (ratarske,
povrtlarske, voćarske, vinogradarske i sl.),
- poljoprivredne proizvodnje za vlastite potrebe
(ratarske, povrtlarske, voćarske i vinogradarske),
- intenzivne stočarske, peradarske (farme i tovilišta),
i sl. proizvodnje (npr. uzgoj krznaša);
b) uzgajališta riba - ribnjaci, uzgajališta puževa,
glista, žaba i drugih sličnih životinja, i
c) građevine koje služe rekreaciji, a koriste prirodne
izvore (lovačke kuće i domovi, vidikovci na privlačnim
mjestima).
(3) Izgradnju van građevinskih područja na poljoprivrednom zemljištu relativno najboljih bonitetnih klasa
(osobito vrijedno obradivo tlo – P1 i vrijedno obradivo
tlo – P2) može se iznimno dozvoliti samo u slučajevima
kada zbog reorganizacije i racionalizacije poljodjelske
proizvodnje postoji potreba za izgradnjom novih građevina u funkciji poljodjelske proizvodnje, a sukladno Zakonu
o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10).
(4) Građevine se moraju projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljodjelsku proizvodnju,
korištenje drugih građevina te da ne ugrožavaju vrijednosti
čovjekovog okoliša i krajobraza.
(5) Građenje na poljoprivrednom zemljištu van
građevinskog područja mora:
a) osigurati što veću neizgrađenu površina čestica
u skladu s osnovnom namjenom,
b) očuvati obličje terena, kakvoću i cjelovitost
poljoprivrednog zemljišta, tj. očuvati prirodna obilježja
prostora u skladu s osnovnom namjenom,
c) očuvati kvalitetne i vrijedne vizure,
d) �������������������������������������������������
propisno riješiti vodoopskrbu, odvodnju, te zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na čestici i odvozom na
organiziran i siguran način, kao i energetsku opremljenost
plinom, električnom energijom, i sl. Moguće su izvedbe
cisterni s vodom, crpnih i pumpnih stanica za vodu, pročistača otpadnih voda, plinskih spremnika, električnih
agregata, kolektora i/ili sl.
(6) Osnovna namjena, na temelju koje su izgrađene
građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevinskog područja na poljoprivrednom zemljištu, može se
Strana 841 - Broj 14.
promijeniti samo u slučaju da je nova namjena u skladu s
namjenom koja se može ostvariti na toj lokaciji sukladno
člancima od 71. do 80.
3.4.1.1. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne poljoprivredne proizvodnje
Članak 72.
GOSPODARSKE GRAĐEVINE U FUNKCIJI
OBAVLJANJA INTENZIVNE POLJOPRIVREDNE
PROIZVODNJE
(1) Gradnja gospodarskih građevina u funkciji
obavljanja intenzivne poljoprivredne proizvodnje (ratarske, povrtlarske, voćarske, vinogradarske i cvjećarske)
određuje se prema posjedu primjerene veličine ovisno o
vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti. Pod pojmom
“posjed” podrazumijeva se jedna ili više zemljišnih katastarskih čestica koje međusobno čine jednu prostornu
cjelinu minimalne površine posjeda:
a) građevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju
je 5,00 ha,
b) građevine za uzgoj voća ili voća i povrća je
2,00 ha,
c) građevine za uzgoj povrća je 1,00 ha,
d) građevine za uzgoj vinove loze je 1,00 ha i
e) građevine za uzgoj sadnica voća, sadnica vinove
loze, sadnica cvijeća i ukrasnog bilja te građevine za uzgoj
prirodnih biljnih zaslađivača je 0,50 ha.
(2) Gospodarske građevine za obavljanje intenzivne
poljoprivredne proizvodnje mogu se graditi na udaljenosti
od najmanje 100 m od ruba građevinskog područja naselja.
(3) Udaljenost gospodarskih građevina namijenjenih
intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji od javih cesta
ovisi o vrsti javne ceste i iznosi: 100 m od državnih, 50
m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta.
(4) Ove građevine moraju zadovoljiti sljedeće
uvjete:
a) ���������������������������������������������
na građevnim česticama koje su dio jednog posjeda je moguće graditi više gospodarskih, pomoćnih i
sporednih građevina;
b) visinu krovnog vijenca do 6,00 m;
c) iz svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe,
a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih točki
ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne
građevine; te uvjete
d) �������������������������������������������������
iz svih članaka poglavlja 3.2.6. Pomoćne i gospodarske te sporedne građevine uz osnovnu građevinu, a nisu
u suprotnosti sa uvjetima prethodnih točki ovog stavka i
koji se mogu primjenjivati na predmetne građevine.
(5) U okviru seljačkog gospodarstva (domaćinstva)
ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na kojem se
primarno obavljanja intenzivna poljoprivredna proizvodnja moguće je pružanje ugostiteljskih usluga i usluga u
turizmu sukladno sa Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih
usluga u domaćinstvu (NN 8/08 i 46/08) i Zakonom o
pružanju usluga u turizmu (NN 68/07 i 88/10).
Članak 73.
STAMBENA GRAĐEVINA UZ GOSPODARSKE
GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA INTENZIVNE POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI
Strana 842 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
(1) Stambena građevina može se graditi uz gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne
poljoprivredne djelatnosti (ratarske, voćarske i vinogradarske) u okviru seljačkog gospodarstva (domaćinstva) ili
obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na posjedima
veličine tri puta većim od posjeda minimalne veličine
propisane člankom 71.
(2) Ova stambena građevina mora zadovoljiti sljedeće uvjete:
a) ��������������������������������������������������
na jednoj građevnoj čestici koja je dio jednog posjeda (na kojoj postoje gospodarske, pomoćne i sporedne
građevine – ili postoje na drugim česticama unutar jednog
posjeda) je moguće graditi jednu stambenu građevinu;
b) visinu krovnog vijenca do 6,00 m;
c) (bruto) površina svake pojedine etaže najviše
100 m2; te uvijete
d) iz svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe,
a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih točki
ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne
građevine.
3.4.1.2. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje za vlastite potrebe
Članak 74.
(1) Gospodarske građevine u funkciji obavljanja
poljoprivredne proizvodnje (ratarske, povrtlarske, voćarske i vinogradarske) za vlastite potrebe su: spremišta
u vinogradima, spremišta voća i povrća u voćnjacima i
povrtnjacima, ostave za alat, oruđe, kultivatore, i sl.
Članak 75.
SPREMIŠTE U VINOGRADU I SPREMIŠTE U
VOĆNJAKU
(1) Spremište u vinogradu (klijet) i voćnjaku može
se graditi na posjedima manje veličine od propisane člankom 71., (ali ne manje od 500 m2) i katastarske kulture u
skladu s namjenom za koju se grade.
(2) Građevina može imati visinu krovnog vijenca
do 4,00 m.
(3) Tlocrtna (bruto) površina pojedine nadzemne
etaže (ne uključivši i terase u prizemlju građevine kada
su iste konstruktivni dio podzemne etaže podruma (Po)
ne smije prelaziti:
a) 35 m2 ako se grade na česticama do 2000 m2 i
b) 50 m2 ako se grade na česticama većim od 2000
m2,
dok se u oba slučaja površina podzemne etaže podruma (Po) ne ograničava.
(4) Ove građevine moraju zadovoljiti uvjete iz
svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u
suprotnosti sa uvjetima prethodnih stavaka ovog članka.
Članak 76.
SPREMIŠTE ZA ALAT
(1) Spremište za alat može se graditi na posjedima
manje veličine od propisane člankom 71. (ali ne manje
od 500 m2) i katastarske kulture u skladu s namjenom za
koju se grade. Spremište za alat ne smije se priključiti na
komunalnu infrastrukturu.
(2) Građevina može imati visinu krovnog vijenca
do 2,50 m.
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
(3) Tlocrtna (bruto) površina ove građevina ne smije
prelaziti 15 m2.
(4) Ova građevina mora zadovoljiti uvjete iz svih
članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u
suprotnosti sa uvjetima prethodnih stavaka ovog članka.
3.4.1.3. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne stočarske, peradarske i sl. proizvodnje
Članak 77.
GOSPODARSKE GRAĐEVINE U FUNKCIJI
OBAVLJANJA INTENZIVNE STOČARSKE, PERADARSKE (FARME I TOVILIŠTA), I SL. PROIZVODNJE (UZGOJ KRZNAŠA)
(1) Gradnja gospodarskih građevina u funkciji
obavljanja intenzivne stočarske, peradarske proizvodnje
(farme i tovilišta), i sl. proizvodnje (npr. uzgoj krznaša)
određuje se prema najmanjem broju uvjetnih grla uz
poštivanje najvećeg dozvoljenog broja uvjetnih grla u
ovisnosti o udaljenosti od građevinskog područja naselja
i udaljenosti od razvrstanih cesta ovisno o kategoriji ceste.
(2) Najmanji broj uvjetnih grla za izgradnju farme
i tovilišta van građevinskog područja na poljoprivrednom
zemljištu iznosi 10 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježeno koeficijentom
1 dok se za ostale životinje primjenjuju koeficijenti iz
naredne tablice:
Broj
grla
- krava, steona junica
1,00
10
- bik
1,50
7
- vol
1,20
8
- junad 1 – 2 god.
0,70
14
- junad 6 – 12 mjeseci
0,50
20
- telad
0,25
40
- krmača + prasad
0,055
182
- tovne svinje do 6 mjeseci
0,25
40
- mlade svinje 2 – 6 mjeseci 0,13
77
- teški konji
1,20
8
- srednje teški konji
1,00
10
- laki konji
0,80
13
- ždrebad
0,75
13
- ovce, ovnovi, koze i jarci
0,10
100
- janjad i jarad
0,05
200
- tovna perad
0,0055
1800
- konzumne nesilice
0,002
5000
- rasplodne nesilice
0,0033
3000
- krznaši
0,006
1670
(3) Minimalna udaljenost ovih građevina od građevinskog područja naselja (izražena u jedinici „metrima“),
s obzirom na njihov kapacitet (izražen u jedinici „uvjetnog
grla“) prema sljedećoj tabeli:
Vrsta stoke
Broj uvjetnih grla
Koeficijent
Min. udaljenost od GPN-a
(m)
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
10 – 20
100
21 – 100
150
101 – 300
300
301 – 800 i više
500
(4) Udaljenost ovih građevina namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji od javih cesta ovisi
o vrsti javne ceste i iznosi: 100 m od državnih, 50 m od
županijskih i 30 m od lokalnih cesta.
(5) Građevina može imati visinu krovnog vijenca u
skladu s potrebom tehnologije uzgoja.
(6) Ove građevine moraju zadovoljiti uvjete iz
svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u
suprotnosti sa uvjetima prethodnih stavaka ovog članka.
Članak 78.
STAMBENE GRAĐEVINE ISKLJUČIVO U
OKVIRU GOSPODARSTVA
U FUNKCIJI OBAVLJANJA INTENZIVNE STOČARSKE I PERADARSKE PROIZVODNJE
(1) Stambena građevina može se graditi uz gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne
stočarske i peradarske proizvodnje u okviru gospodarstva u okviru seljačkog gospodarstva (domaćinstva) ili
obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva sa minimalno
50 uvjetnih grla.
(2) Ove građevine moraju zadovoljiti slijedeće
uvjete:
a) na jednom gospodarstvu je moguće graditi jednu
stambenu građevinu;
b) udaljenost stambene građevine od gospodarske
građevine u funkciji obavljanja intenzivne stočarske,
peradarske proizvodnje (farme i tovilišta, uzgoj krznaša),
minimalno 20,00 m;
c) visinu krovnog vijenca do 6,00 m,
d) (bruto) površina svake pojedine etaže najviše
100 m2; te uvijete
e) iz svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe,
a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih točki
ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne
građevine.
3.4.1.4. Uzgajališta riba (ribnjaci), uzgajališta puževa, glista, žaba i sličnih životinja
Članak 79.
UZGAJALIŠTA RIBA - RIBNJACI
(1) Uzgajalište riba (ribnjak) i prateću građevinu
(spremište alata i pribora) moguć je graditi isključivo na
zemljištu katastarskih kultura močvara, trstik, gliništa,
koritima i rukavcima rijeka te na neplodnom tlu u skladu
sa Zakonom o vodama (NN 153/09) i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10) uz uvijete
propisane od strane Hrvatskih voda i Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja.
(2) Minimalna površina ribnjaka za uzgoj konzumne
ribe je 1,00 ha.
(3) ��������������������������������������������
Maksimalni iskop za ribnjak je do 2,50 m dubine (osim postojećih ribnjaka). Udaljenost ribnjaka od
susjednih parcela ovisi o vrsti tla i isti ne smije utjecati na
vodni režim susjednog obradivog zemljišta.
Strana 843 - Broj 14.
(4) Materijal koji nastaje prilikom iskopa ribnjaka
potrebno je, u pravilu, deponirati uz lokaciju ribnjaka,
odnosno iskoristiti za uređenje okolnog prostora, kako bi
se po prestanku njegovog korištenja iskopani materijal
iskoristio za sanaciju iskopa.
(5) Oblik i veličina građevina (spremište alata i
pribora) sukladno članku 75.
Članak 80.
UZGAJALIŠTA PUŽEVA, GLISTA, ŽABA I
DRUGIH SLIČNIH ŽIVOTINJA
(1) Uzgajališta puževa, glista, žaba i drugih životinja
moguće je na vlažnim zemljištima prema uvjetima koje
ovakav uzgoj i zahtjeva.
3.4.1.5. Građevine koje služe rekreaciji, a koriste
prirodne izvore
Članak 81.
LOVAČKE KUĆE I DOMOVI TE VIDIKOVCI
(1) Lovačke kuće i domovi te vidikovci mogu se
graditi van građevnog područja na šumskom i poljoprivrednom zemljištu moraju zadovoljiti slijedeće uvjete:
a) visina krovnog vijenca do najviše 6,00 m
b) (bruto) površina svake pojedine etaže najviše
100 m2; te
c) uvjete iz svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće
odredbe, a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih
točki ovog stavka.
(2) Vidikovce je moguće graditi uz ceste na istaknutim reljefnim pozicijama, koje imaju atraktivan pogled tako da se osigura parkiralište za nekoliko osobnih
automobila u obliku uređenih odmorišta.
3.4.2. Građevine koje se mogu ili moraju graditi van
građevinskog područja na šumskom zemljištu
Članak 82.
GRAĐEVINE KOJE SE MOGU ILI MORAJU
GRADITI VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NA
ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU
(1) Građevine koje se mogu ili moraju graditi van
građevnog područja na šumskom zemljištu u skladu sa Zakonom o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10) su:
a) ��������������������������������������������
građevine prometnog sustava, građevine komunalnih infrastrukturnih sustava (ceste, građevine javnih
telekomunikacija, cijevnog transporta plina, elektroenergetike, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda te vodotoka
(potoka i kanala) sa svim svojim pratećim građevinama),
b) građevine koje služe rekreaciji, a koriste prirodne
izvore (lovačke kuće i domovi, vidikovci),
c) �������������������������������������������������
građevine namijenjene vojsci, policiji, vatrogascima i sl., i
d) sve ostale građevine koje se mogu graditi na
poljoprivrednom zemljištu koje su navedene u Zakonu
o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10), a nisu u
suprotnosti sa Planom i Zakonom o prostornom uređenju
i gradnji (NN 76/07 i 38/09).
(2) Gradnja van građevinskog područja na šumskom
zemljištu mora biti uklopljeno u okoliš tako da se:
a) osigura što veća neizgrađena površina čestica u
skladu s osnovnom namjenom,
Strana 844 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
b) ������������������������������������������������
očuva obličje terena, kakvoća i cjelovitost šumskog zemljišta, tj. očuva prirodna obilježja prostora u
skladu s osnovnom namjenom,
c) očuvaju kvalitetne i vrijedne vizure, i
d) �����������������������������������������������
propisno riješi vodoopskrba, odvodnja, te zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na čestici i odvozom na
organiziran i siguran način, kao i energetsku opremljenost
plinom, električnom energijom, i sl. Moguće su izvedbe
cisterni s vodom, crpnih i pumpnih stanica za vodu, pročistača otpadnih voda, plinskih spremnika, električnih
agregata, kolektora i/ili sl.
(3) Osnovna namjena, na temelju koje su podignute građevine koje se mogu ili moraju graditi van
građevinskog područja na šumskom zemljištu može se
promijeniti samo u slučaju da je nova namjena u skladu s
namjenom koja se može ostvariti na toj lokaciji sukladno
ovom članku.
4. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI
TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH NFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Članak 83.
UVJETI UTVRĐIVANJA TRASA I POJASEVA
KAO I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
(1) Pojasevi, trase te površine prometnih i drugih
infrastrukturnih sustava planiraju se na način da se prvenstveno koriste postojeći pojasevi i ustrojavaju zajednički
za više trasa tako da se nastoje izbjeći šumska područja
i vrijedno poljodjelsko zemljište, tako da se ne razara
cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina, a uz provedbu načela i smjernica o zaštiti prirodnih i krajobraznih,
kulturno-povijesnih cjelina i građevina te ambijentalnih
vrijednosti.
(2) Točan položaj i kapacitet svakog pojedinog sustava (prometni – cestovni i željeznički te drugi i komunalni infrastrukturni sustavi – pošta i javne telekomunikacije,
elektroopskrba, plinoopskrba, vodoopskrba i odvodnja
otpadnih voda) Planom nisu određeni. Određena su samo
načela i koncepti vođenja i smještaja svakog pojedinog
sustava koji su usmjeravajućeg značaja. Kapacitet i točan
položaj svakog pojedinog sustava će se odrediti naknadno
prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog
područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju.
Svaki dio svakog pojedinog sustava (bio on naznačen na
kartama spomenutim u člancima 78. do 89. ili ne) može
se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi,
izmjestiti ili ukinuti.
4.1. PROMETNI SUSTAV
4.1.1. CESTOVNI PROMET
Članak 84.
CESTOVNI PROMET
(1) Razmještaj sustava cestovnog prometa (cesta
sa svojim cestovnim zemljištem i svim pripadajućim
građevinama te njenim zaštitnim pojasevima) je prikazan na kartama 1. Korištenje i namjena površina i 2.A
Plan prometa u mjerilu 1:25000 te na kartama serije 4.
Građevinska područja u mjerilu 1:5000. Točan položaj
i kapaciteti sustava cestovnog prometa nisu određeni.
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja
sustava cestovnog prometa koji su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapacitet i točan položaj će se odrediti
naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima
cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju
opskrbljuju. Svaki dio sustava cestovnog prometa (bio
on naznačen na prije spomenuti kartama ili ne) može se
sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi,
izmjestiti ili ukinuti.
(2) Zadržava se postojeća mreža razvrstanih cesta
(ostale državne ceste , županijske ceste i lokalne cesta),
kao i postojeća mreža ostalih nerazvrstanih cesta i putova.
(3) Na području Općine sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i
lokalne ceste (NN 17/10) nalaze se:
a) županijske ceste:
Ž2099 (Krapina (Ž 2098) – Gornje Jesenje - Bednja
(D 508),
b) lokalna cesta:
L22010 D1 - Ravninsko - Donje Jesenje - Gornje
Jesenje (Ž2099)
L22013 Gornje Jesenje (Ž 2099) - Brdo Jesenjsko te
ostale nerazvrstane javne ceste i putovi.
(4) Na području Općine planira se državna brza
cesta – Krapina (Đurmanec) – Varaždin.
Članak 85.
GRAĐENJE UNUTAR CESTOVNOG ZEMLJIŠTA I ZAŠTITNOG POJASA CESTE
(1) Gradnja unutar postojećih cesta (cestovnih zemljišta) te njihovih zaštitnih pojaseva obavlja se u skladu
sa Zakonom o javnim cestama (NN 180/04, 138/06,
146/08, 38/09, 124/09, 153/09 i 73/10), ostalim zakonskim
propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima
pravne osobe s javnim ovlastima nadležnom za pojedinu i/
ili vlasnika. Spomenuti zaštitni pojas javne ceste mjeri se
od vanjskog ruba cestovnog zemljišta ceste i on iznosi za:
– autoceste 40 m,
– ceste namijenjene isključivo za promet motornih
vozila ili brze ceste 35 m,
– državne ceste 25 m,
– županijske 15 m i
– lokalne ceste 10 m.
Uvjete gradnje unutar cestovnih zemljišta ceste i
zaštitnog pojasa ceste propisuju nadležne pravne osobe
s javnim ovlastima (Hrvatskih autocesta d.o.o. kad se
radi o autocestama, Hrvatskih cesta d.o.o. kada se radi o
državnim cestama i Županijske uprave za ceste, ako se
radi o županijskim i lokalnim cestama).
(2) Kod gradnje državne, županijske i lokalne ceste, unutar građevinskog područja naselja, rub cestovnog
zemljišta (regulacijska linija) od osi ceste mora biti udaljen najmanje onoliko koliko propiše nadležno društvo
s javnim ovlastima (ovisno o nadležnosti za pojedinu
cestu) u svojim prethodno izdanim uvjetima ili ako ne
propiše onda:
- za državnu cestu 10,00 m,
- za županijsku cestu 8,00 m i
- za lokalnu cestu 5,00 m.
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Kod gradnje državne, županijske i lokalne ceste, van
građevinskog područja naselja, rub cestovnog zemljišta
(regulacijska linija) od osi ceste mora biti udaljen najmanje onoliko koliko propiše nadležno društvo s javnim
ovlastima (ovisno o nadležnosti za pojedinu cestu) u
svojim prethodno izdanim uvjetima i sukladno Pravilnika
o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i
njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01).
(3) Kod gradnje ostalih nerazvrstanih cesta, unutar
građevinskog područja naselja, rub cestovnog zemljišta
(regulacijska linija) od osi ceste mora biti udaljena najmanje (uključen je i obostrani nogostup):
- primarna cesta u širini 5,00 m,
- sekundarna (sabirnice) cesta u širini 4,70 m,
- stambena cesta u širini 4,25 m i
- kolno-pješačka površina 2,50 m.
Kod gradnje ostalih nerazvrstanih cesta, izvan
građevinskog područja naselja, rub cestovnog zemljišta
od osi ceste mora biti udaljen najmanje onoliko koliko
propiše nadležno društvo s javnim ovlastima u svojim
prethodno izdanim uvjetima i sukladno Pravilnika o
osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti
prometa (NN110/01).
(4) Ako je širina cestovnog zemljišta postojeće ceste
veća od propisane širine stavkom 2. i 3. ovog članka tada
se širina postojećeg cestovnog zemljišta mora zadržati.
(5) Ako je širina cestovnog zemljišta postojeće ceste
manja od propisane širine stavkom 2. i 3. ovog članka, tada
se širina cestovnog zemljišta mora uskladiti s propisanom.
Ovdje su odstupanja moguća kod poštivanja povijesnog
karaktera ulice unutar povijesne cjeline i dijelovi naselja,
gdje su građevine izgrađene na samom rubu zatečenog
cestovnog zemljišta (regulacijskoj liniji) te nema mogućnosti za ostvarivanje propisane širine.
(6) Cestovno zemljište unutar građevinskog područja, gdje je to moguće a nije u suprotnosti sa ostalom
stavcima ovog članka, mora biti dovoljne širine da se može
osigurati prostor za jednostrani ili obostrani zeleni pojas
te jednostrani ili obostrani pješački nogostup.
(7) Širina kolne trake utvrđuje se u odnosu na važnost ceste, ali ona nikako ne smije biti manja od 2,75 m.
Iznimno je moguća rekonstrukcija ili nastavak građenja
ulica i sa užim kolničkim profilom, ali isključivo kod tzv.
ulice 4. kategorije (kolno-pješačke površine i u načelu
nemaju fizički odvojen nogostup od kolnika) i ne dulje
od 100,00 m.
(8) Slijepa cesta bez okretišta može biti najveće
dužine do 60,00 m, sa L-okretištem 100,00 m, sa T-okretištem 120,00 m, sa Y-okretištem 150,00 m, a sa kružnim
okretišta 200,00 m.
(9) Pri projektiranju cesta voditi računa o minimalnim uvjetima uzdužnog i poprečnog presjeka ceste
primjenom Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne
ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01) i važeće
preuzete Norme za projektiranje čvorova u istoj razini
Strana 845 - Broj 14.
U.C4.050. (1990.g.).
(10) Priključke i prilaze na javnu cestu projektirati
sukladno Zakonu o javnim cestama (NN 180/04, 138/06,
146/08, 38/09, 124/09, 153/09, 15/10 i 73/10), Pravilniku
o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza
na javnu cestu (NN 119/07), te posebnim zakonima, i
propisima donesenim na temelju tih zakona i tih propisa.
(11) Način gradnje javnih cesta propisan je Zakonom o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08, 38/09,
124/09, 153/09, 15/10 i 73/10), Pravilnikom o osnovnim
uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa
(NN110/01), preuzetoj Normi za projektiranje čvorova u
istoj razini U.C4.050. (1990.g.), pravilnicima i normama
te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju
tih zakona i tih propisa.
(12) Zabranjuje se postava svih vizualnih efekata
koji mogu ometati pažnju vozača (reklame, panoi, rasvjeta,
visoko raslinje i dr.) unutar cestovnog zemljišta i zaštitnog
pojasa autoceste.
(13) U cestovnom zemljištu državne, županijske i
lokalne ceste se ne dozvoljava sadnja stabala, živice (žive
ograde) i drugog raslinja.
(14) U pojasu između ruba cestovnog zemljišta državne ili županijske ili lokalne ceste i građevina (zgrada)
ne saditi stabla živice i druga raslinja na način kojim bi
se onemogućila preglednost pri uključivanju u promet.
Članak 86.
PJEŠAČKE I BICIKLISTIČKE POVRŠINE (NOGOSTUPI I STAZE)
(1) Kod gradnje novih i rekonstrukcije postojećih
cesta treba obvezno provjeriti mogućnosti izvedbe nogostupa i biciklističkih staza.
(2) Najmanja širina nogostupa je 1,50 m, a iznimno
1,00 m u već izgrađenim dijelovima naselja.
(3) Najmanja širina biciklističke staze ako se predviđa za jednosmjernu vožnju je 1,00 m, a za dvosmjernu
vožnju 1,60 m.
(4) Posebnu pažnju treba posvetiti izvedbi rubnjaka,
skošenja i rampi kako bi se osobama s posebnim potrebama (invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti) omogućio prelazak preko prometnica, odnosno
prilaz javnim zgradama u skladu s važećim zakonima i
propisima.
Članak 87.
PARKIRALIŠTA I GARAŽE
(1) Na vlastitoj građevnoj čestici, na kojoj se planira
određena funkcija, potrebno je zadovoljiti potreban broj
parkirališnih ili garažnih mjesta i to prema normativima:
a) za građevine stambene namjene broj parkirališnih
ili garažnih mjesta određuje se na način da se određuje
1 parkirališno i/ili garažno mjesto na jednu stambenu
jedinicu.
b) za građevine drugih namjena broj parkirališnih
ili garažnih mjesta određuje se u odnosu na 1000 m2
građevinske bruto površine prema sljedećim kriterijima:
Namjena građevine
minimalan broj PM
Strana 846 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
proizvodnja, skladišta
6
građevine za trgovinu
30
poslovne građevine
20
ugostiteljstvo (restorani i sl.)
50
građevine društvene namjene
10
U bruto površinu građevine za potrebe izračuna
broja parkirališnih ili garažnih mjesta ne uračunavaju se
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
površine garaža i jedno- ili dvonamjenskih skloništa za
sklanjanje ljudi uslijed ratnih opasnosti.
c) Moguć je izračun broja potrebnih parkirališta i na
osnovu broja zaposlenih u jednoj smjeni i to 1 parkirališno
mjesto po zaposlenom u smjeni.
d) ukoliko se broj parkirališnih ili garažnih mjesta ne
može odrediti prema danim normativima tada se primjenjuju slijedeći normativi – po jedno parkirališno mjesto za:
sobe, apartmane, pansione hotele, motele i sl.
na dva ležaja
dvorane za javne skupove (kina, kazališta i sl.)
na 10 sjedala
športske dvorane
na 10 sjedala
ugostiteljstvo
na 4 stajaća ili sjedeća mjesta
škole i predškolske ustanove
na razred ili grupu djece
bolnice
na 4 kreveta ili 3 zaposlena u smjeni
domove zdravlja, poliklinike, ambulante
na 3 zaposlena u smjeni
socijalne ustanove
na 3 zaposlena u smjeni
vjerske građevine
na 20 sjedećih mjesta
(2) U slučaju da se unutar građevine predviđa neki
proizvodni, poslovni, ugostiteljsko-turistički ili sličan
sadržaj, koji zahtijeva dostavu, obvezno treba osigurati
prostor i za zaustavljanje dostavnoga vozila na samoj
građevnoj čestici.
(3) Ako na građevnoj čestici nije moguće planirati
potreban broj parkirališnih mjesta sukladno normativu u
tablici iz alineje c), stavka 1) ovoga članka tada:
a) ��������������������������������������������
nije moguće graditi planiranu građevinu (namjenu), ili
b) kapacitet planirane građevine (namjene) treba
smanjiti kako bi se mogao smjestiti potreban broj parkirališnih/garažnih mjesta sukladno normativima.
(4) Javna parkirališta se mogu graditi u cestovnom
zemljištu samo uz kolnik nerazvrstanih cesta (u zelenom
pojasu unutar prometnice) i građevnim česticama upisanim kao javno dobro ili društveno vlasništvo. Parkirališta
uz kolnik mogu biti uzdužna ili okomita na rubnjak kolnika. Kod ulica sa jednosmjernim prometom moguća je
izvedba i parkirališta pod kutom od 45o ili 60o.
(5) Parkiralište se ne smije predvidjeti uz postojeći
kolnik na način da se time sužava kolnik, ili da se onemogući prolaz pješaka.
(6) Kod izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju pojedinih prometnica utvrditi će se detaljni uvjeti
smještaja uređenja i gradnje eventualnog autobusnog
stajališta u skladu s potrebama. Zaustavna površina stajališta mora biti van tijela kolne trake, ali unutar cestovnog
zemljišta.
4.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET
Članak 88.
ŽELJEZNIČKI PROMET
(1) Razmještaj sustava željezničkog prometa (željezničke pruge sa svojim infrastrukturnim pojasom – zemljištem pruge i svim pripadajućim građevinama te njenim
zaštitnim pružnim pojasevima) je prikazan na kartama
1.Korištenje i namjena površina i 2.A Plan prometa u
mjerilu 1:25000 te na kartama serije 4. Građevinska područja u mjerilu 1:5000. Točan položaj i kapacitet sustava
željezničkog prometa nisu određeni. Određena su samo
načela i koncept vođenja i smještaja sustava željezničkog prometa koji su usmjeravajućeg značaja, a njegovi
kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema
tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja
Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio
sustava željezničkog prometa (bio on naznačen na prije
spomenuti kartama ili ne) može se sukladno potrebama
i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti.
(2) Na području Općine planirana je trasa brze željezničke pruge Krapina – Lepoglava - Varaždin sa širinom
potrebnog zaštitnog pojasa od 100,00 metara (u istraživanju). Planiranje, projektiranje i izvedba svih tehničkih
elemenata i građevina ove željezničke pruge radit će se u
suglasju sa posebnim uvjetima nadležnih tijela.
4.2. DRUGI I KOMUNALNI INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
4.2.1. POŠTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE
Članak 89.
POŠTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE
(1) Položaj sustava pošte i javnih telekomunikacija
(jedinice poštanske mreže, mjesne centrale, trase telekomunikacijskih vodova i uređaja sa svim pripadajućim
građevinama i radijski koridorima) je prikazan na karti
2.B. Pošta i telekomunikacije u mjerilu 1:25000, a način
njihove gradnje propisan je Zakonom o pošti (NN 172/03,
15/04, 92/05 i 63/08), Zakon o telekomunikacijama (NN
122/03, 158/03, 177/03, 60/04 i 70/05) i Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08) te pravilnicima i
normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim
ovlastima nadležnom za poštu ili telekomunikacije i/
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
ili vlasnika. Točan položaj i kapaciteti sustava pošte i
javnih telekomunikacija nisu određeni. Određena su
samo načela vođenja i smještaja sustava pošte i javnih
telekomunikacija koja su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapaciteti i točan položaj će se odrediti naknadno (u
postupku ishođenja lokacijskih dozvola) prema tehničkim
i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te
svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio sustava
pošte i javnih telekomunikacija (bio on naznačen na prije
spomenuti kartama ili ne) može se sukladno potrebama
i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti.
(2) Jedinica poštanske mreže se nalazi u naselju
Gornje Jesenje.
(3) Područna telefonska centrala javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži nalaze se u naselju Gornje
Jesenje.
(4) Optički vod javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži prolazi područjem naselja Gornje Jesenje
uz županijsku cestu Ž 2099.
(5) Sva naselja Općine pokrivena su korisničkim i
spojnim vodovima javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži. Planom se predviđa širenje i modernizacija
postojećeg sustava pošte i javnih telekomunikacija prema
lokalnim potrebama korisnika građevnih područja naselja
te izdvojenih građevinskih područja van naselja.
(6) Na području Općine moguća je gradnja radio
i TV odašiljača/pretvarača u sustavu radio i TV veza te
antenskih stupova u sustavu javne telekomunikacije u
pokretnoj mreži.
(7) Lokacije radio i TV odašiljača/pretvarača u
sustavu radio i TV veza te antenskih stupova nije određena, a iste će se određivati odlukom Općinskog vijeća u
dogovoru s pružateljem usluga.
(8) Lokacije, antenskih stupova u sustavu javne
telekomunikacije u pokretnoj mreži je određena na odgovarajućim kartama. Zona označena kružnicama promjera
3000 m označuju područja unutar kojih je moguća postava
jednog antenskog stupa. Unutar predviđenih zona uvjetuje
se gradnja samostojećih antenskih takvih karakteristika da
može prihvatiti više operatora, odnosno prema tipskom
projektu koji je potvrđen rješenjem Ministarstva zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
(9) Smještaj stupova potrebno je planirati izvan
zaštitnog pojasa državnih cesta kao i izvan koridora planiranih cesta državnog značenja.
(10) Udaljenost stupa od vanjskog ruba pružnog
pojasa mora iznositi najmanje visina stupa +3,00 m. Gradnja stupa i zahvati nužni za rad, unutar ili u neposrednoj
blizini koridora drugih infrastrukturnih sustava (prometni,
energetski, komunalni), moguća je uz posebne uvjete institucija, tijela i poduzeća nadležnih za navedene koridore.
(11) Gradnja samostojećeg antenskog stupa nije
moguća u plavnim područjima planiranih retencijskih i
akumulacijskih vodnih građevina, a za radnje unutar pojasa vodotoka (20 m) potrebno je ishoditi vodopravne uvjete.
(12) Izgradnju samostojećih stupova treba planirati
izvan područja zaštićenih prirodnih vrijednosti, a posebno ukoliko zaštićeno područje obuhvaća malu površinu.
Strana 847 - Broj 14.
Ukoliko je potrebna izgradnja stupa u tim područjima, isti
se trebaju planirati rubno te izbjegavati biološke i krajobrazno vrijedne lokacije. Građevine za smještaj opreme
potrebno je oblikovati u skladu s obilježjima tradicijske
arhitekture okolnog prostora, a pristupne putove do stupa
ne asfaltirati. Na području zaštićenih prirodnih vrijednosti
i ekološke mreže, potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti
prirode ocijeniti prihvatljivost postavljanja samostojećeg
antenskog stupa za ekološku mrežu odnosno na ciljeve
očuvanja zaštićenog područja. Gradnja stupa u blizini
sakralnih građevina te drugih spomenika kulturne baštine
na istaknutim lokacijama, moguća je na udaljenosti od
najmanje 150 m od navedenih građevina. U postupku
izdavanja lokacijske dozvole za gradnju unutar zaštićenih
područja potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog
tijela za zaštitu kulturnih dobara i zaštitu prirode (Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Krapini te Ministarstva kulture – Uprave
za zaštitu prirode).
(13) Gradnja samostojećeg antenskog stupa moguća
je u šumi ili na šumskom zemljištu samo ako to zbog tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan
šume, odnosno šumskog zemljišta.
(14) Čestica na kojoj se predviđa postavljanje antenskog stupa treba imati kolni pristup, a prostor oko stupa i
objekta za smještaj opreme treba biti očišćen i pošljunčani
u širini 3 m ako je osiguran vatrogasni pristup, odnosno
širine 5 m kada nije osiguran vatrogasni pristup. Potrebno
je osigurati podlogu te odvodnju oborinskih voda radi
sprječavanja odnošenja šljunka na susjedno zemljišta.
(15) Samostojeći antenski stupovi ne mogu se
graditi na javnim zelenim površinama unutar naselja,
unutar prostornih međa zaštićenog prirodnog i kulturnog
dobra, te na udaljenosti manjoj od 100 m od građevinskih
područja građevina škola, dječjih vrtića, bolnica i domova
za djecu i odrasle. Udaljenost od drugih građevina iznosi
minimalno visina stupa. Navedene zone zaštite i udaljenosti detaljnije se određuju prostornim planovima uređenja
užih područja (urbanističkim planovima uređenja – UPU i
detaljnim planovima uređenja – DPU) i Konzervatorskim
podlogama u svrhu izrade istih.
(16) Unutar građevinskog područja moguća je
postava i antenskih prihvata na građevinama izuzev građevina škola, dječjih vrtića i domova za djecu i odrasle,
te na zaštićenim spomenicima kulturne baštine.
4.2.2. PLINOOPSKRBA
Članak 90.
PLINOOPSKRBA
(1) Položaj plinoopskrbnog sustava (plinovoda sa
svim pripadajućim građevinama i njegovim zaštitnim
pojasevima) prikazan je na karti 2.C. Energetski sustavi
u mjerilu 1:25000, a način njegove gradnje propisan je
zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležnom
za plinoopskrbu i/ili vlasnika. Točan položaj i kapacitet
plinoopskrbnog sustava načelno je određen u smislu vođenja pojedinih trasa unutar postojećih prometnica unutar
naselja. Točan kapacitet i položaj će se odrediti naknadno
Strana 848 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog
područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju.
(2) Lokalni plinoopskrbni sustav je izgrađen u svim
naseljima Općine. U naselju Gornje Jesenje u cijelosti,
a u ostalim naseljima djelomično. Predviđa se širenja i
modernizacija postojeće lokalnog plinoopskrbnog sustava
prema lokalnim potrebama korisnika građevnih područja
naselja te izdvojenih građevinskih područja van naselja.
4.2.3. ELEKTROENERGETIKA
Članak 91.
ELEKTROENERGETIKA
(1) Položaj elektroenergetskog sustava (elektrovodova sa svim pripadajućim građevinama i njihovim
zaštitnim pojasevima) je prikazan na karti 2.C. Energetski
sustavi u mjerilu 1:25000, a način njegove gradnje propisan je zakonskim propisima, pravilnicima i normama te
posebnim uvjetima Hrvatske Elektroprivrede d.d. (nadležnog HEP - operatora ovisno o naponu elektrovoda) i/
ili vlasnika. Točan položaj i kapacitet elektroenergetskog
sustava nisu određeni. Određena su samo načela i koncept
vođenja i smještaja elektroenergetskog sustava koji su
usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim
zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio elektroenergetskog
sustava (bio on naznačen na prije spomenuti kartama ili
ne) može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi,
ne graditi, izmjestiti ili ukinuti.
(2) Krajnjim istočnim dijelom Općine u smjeru
sjever (sjeverozapad)-jugoistok prolazi 220 kV elektrovod
(3) Područjem Općine u smjeru istok - zapad prolazi
110 kV elektrovod.
(4) Na području svih naselja Općine nalaze se trafostanice 10(20)/0.4kV (do kojih vodi mreža 10(20)kV
elektrovodova) koje pretvaraju visoki napon 10(20) kV u
niski napon 0.4. kV i tako opskrbljuju naselja i izdvojenih
područja van naselja. Predviđa se širenje i modernizacija
postojećeg elektroenergetskog sustava i gradnja 23 novih
trafostanica napona 10(20)kV. Ako se pokaže potreba za
još trafostanica, one će se graditi kao proširenje postojeće elektroenergetske mreže prema lokalnim potrebama
građevnih područja naselja te izdvojenih građevinskih
područja van naselja.
(5) Kod gradnje elektroenergetskog sustava treba
voditi računa o tome da u budućnosti ne budu ograničavajući čimbenik izgradnji naselja, odnosno drugim
infrastrukturnim građevinama.
(6) Izgrađenim zračnim elektroenergetskim vodovima se osiguravaju zaštitni pojasevi i to za:
- 220 kV ZDV (40+40 m) 60 m
- 110 kV ZDV (20+20 m) 40 m
- 35 kV ZDV (10+10 m) 20 m
- 10 kV ZDV (5+5 m) 10 m
Za gradnju unutar zaštitnog pojasa elektroenergetskog voda potrebno je ishoditi uvjete gradnje od Hrvatske
Elektroprivrede d.d. (nadležnog HEP - operatora ovisno
o naponu elektrovoda).
4.2.4. VODOOPSKRBA
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
Članak 92.
VODOOPSKRBA
(1) Položaj vodoopskrbnog sustava (vodoopskrbnih
cijevovoda sa svim pripadajućim građevinama i zaštitnim
pojasevima) je prikazan na karti 2.D. Vodnogospodarski
sustavi i odlaganje otpada u mjerilu 1:25000, a način njegove gradnje propisan je Zakonom o vodama (NN 153/09)
i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama
te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima
nadležno za opskrbu vodom, Hrvatskih voda i/ili vlasnika.
Točan položaj i kapacitet vodoopskrbnog sustava nisu
određeni. Određena su samo načela i koncept vođenja i
smještaja vodoopskrbnog sustava koji su usmjeravajućeg
značaja, a njegovi kapacitet i točan položaj će se odrediti
naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima
cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone
koju opskrbljuju. Svaki dio vodoopskrbnog sustava (bio
on naznačen na prije spomenuti kartama ili ne) može se
sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi,
izmjestiti ili ukinuti.
(2) Lokalni vodoopskrbni sustav je izgrađen djelomično u naseljima Gornje Jesenje i Brdo Jesenjsko.
Planom se predviđa širenja i modernizacija postojeće
lokalnog vodoopskrbnog sustava prema lokalnim potrebama korisnika građevnih područja naselja te izdvojenih
građevinskih područja van naselja.
4.2.5. ODVODNJA OTPADNIH VODA
Članak 93.
ODVODNJA OTPADNIH VODA
(1) Položaj sustava odvodnje otpadnih voda (vodova odvodnje otpadnih voda sa svim pripadajućim
građevinama) je prikazan na karti 2.D. Vodnogospodarski
sustavi i odlaganje otpada u mjerilu 1:25000, a način
njegove gradnje propisan je Zakonom o vodama (NN
153/09) i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i
normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim
ovlastima nadležno za opskrbu vodom, Hrvatskih voda
i/ili vlasnika. Točan položaj i kapacitet sustava odvodnje
otpadnih voda nisu određeni. Određena su samo načela
i koncept vođenja i smještaja sustava odvodnje otpadnih
voda koji su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapacitet
i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim
i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine
te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio sustava odvodnje otpadnih voda (bio on naznačen na prije
spomenuti kartama ili ne) može se sukladno potrebama
i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti.
(2) Općina Jesenje nema riješen sustav odvodnje
otpadnih voda.
(3) Djelovima naselja Donje Jesenje, Gornje Jesenje
i Cerje Jesenjsko planiran je glavni odvodni kanal (kolektor) i to Idejnim projektom odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda naselja Općine Jesenje od srpnja 2008.
godine.
4.2.6. UREĐENJE VODOTOKA I VODA
Članak 94.
UREĐENJE VODOTOKA I VODA
(1) Utvrđeni su zaštitni pojasevi vodotoka i voda
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
koji služe za njihovo uređenje i održavanje, sukladno
Zakonu o vodama (NN 153/09) i ostalim zakonskim
propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima
Hrvatskih voda.
(2) Sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09)
predstavničko tijelo Općine treba identificirati izvorišta
te donijeti Odluka o zaštiti izvorišta i zonama sanitarne
zaštite izvorišta.
(3) Na površinama što graniče s planiranim ili
postojećim vodotokom potrebno se pridržavati zabrana
i ograničenja, radi održavanja vodnog režima propisanih
člankom 126. Zakona o vodama (NN 153/09).
(4) Ovim Planom utvrđeno je očuvanje i zaštita
površina i pojaseva za uređenje i održavanje postojećih
vodotoka i otvorenih kanala za prihvat bujičnih oborinskih
voda, a prema Zakonu o vodama. U sjevernom dijelu Općine planirane su dvije retencije i to Velika Ravninščica
i Mala Ravninščica.
(5) Na površinama za gradnju što graniče s vodotokom, planiranom ili postojećom regulacijskom građevinom te drugim vodnim dobrom, u svrhu sprječavanja
pogoršanja vodnog režima, ne mogu se graditi građevine
niti podizati ograde na udaljenosti manjoj od propisane
posebnim propisima, odnosno ne manje od 5,50 m od
postojećeg ili planiranog gornjeg ruba korita potoka.
5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I
GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
5.1. OPĆA NAČELA ZAŠTITE
Članak 95.
OPĆA NAČELA ZAŠTITE
(1) Utvrđuju se mjere zaštite prostora, odnosno
zaštite:
a) krajobraznih vrijednosti,
b) prirodnih vrijednosti,
c) kulturno-povijesnih cjelina i građevina te
d) ambijentalnih vrijednosti.
(2) Povijesne naseobinske, graditeljske i vrtno-perivojne cjeline i građevine, prirodni i kultivirani krajolici,
kao i pojedinačne građevine spomeničkih obilježja s
pripadajućim česticama, te fizičkim vizualno istaknutim,
moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan način uključeni
u budući razvitak Općine i Županije. Zaštita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije
sljedeće:
a) očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga
krajolika kao temeljne vrijednosti prostora;
b) poticanje i promicanje održavanja i obnove
zapuštenih poljodjelskih zemljišta, zadržavajući njihov
tradicijski i prirodni ustroj;
c) zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta,
pješačkih staza, proštenjarskih putova često popraćenih
raspelima i pokloncima, poljskih putova i šumskih prosjeka);
d) očuvanje povijesnih naseobinskih cjelina (sela,
zaselaka i izdvojenih sklopova) u njihovu izvornom okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom
parcelacijom;
Strana 849 - Broj 14.
e) ����������������������������������������������
oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i ambijentalne
vrijednosti;
f) očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva
(osobito starih drvenih kuća), ali i svih drugih povijesnih
građevina spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora;
g) očuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i
obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura);
h) očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih
sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskoga načina
obrade zemlje;
i) zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima,
naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju
simbolično i povijesno značenje;
j) očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela
uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela
kao što su obale prirodnih vodotoka, prirodne šume,
kultiviran krajolik – jer pripadaju ukupnoj prirodnoj i
stvorenoj baštini;
k) ���������������������������������������������������
treba se na lokalnoj razini definirati lokalna ekološka mreža kojom će se detaljnije utvrditi važna područja
i mjere zaštite za ugrožene vrste i staništa.
5.2. PRIRODNE I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI
Članak 96.
PRIRODNE I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI
(1) Na području Općine Jesenje nema zaštićenih
prirodnih vrijednosti temeljem Zakona o zaštiti prirode
(NN 70/05 i 139/08) – čl. 8. St. 1, kao niti područja za
koje se provodi postupak preventivne zaštite.
(2) Stupanjem na snagu Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), sukladno čl. 3. st. 4. Vidljivo je
da se područje Općine nalazi unutar međunarodno važnog
područja za ptice „Hrvatsko zagorje“ (HR1000007), te
da jednim dijelom ulazi u kopneno područje ekološke
mreže „Strahinjčica“ (HR2001115). (3) Mjerama Plana
se utvrđuje zaštita sljedećih vrijednih predjela:
a) u kategoriji Osobito vrijedan predjel - prirodni
krajobraz zaštićuju se sjeverozapadni i jugoistočni dio
Općine koji uključuje veći dio naselja Brdo Jesenjsko,
Donje Jesenje i Lužani Zagorski te djelomično naselje
Gornje Jesenje.
b) U kategoriji Osobito vrijedan predjel - kultivirani
krajolik zaštićuje se središnji dio Općine koji uključuje
naselje Cerje Jesenjsko te dijelove naselja Gornje Jesenje,
Donje Jesenje, Lužani Zagorski i Brdo Jesenjsko.
(4) Svi predjeli stavaka (2) i (3) prikazani su na
kartografskim prikazima 3.A. PODRUČJA POSEBNIH
UVJETA KORIŠTENJA i 3.B. PODRUČJA POSEBNIH
OGRANIČENJA U KORIŠTENJA u mjerilu 1:25000 i
detaljnije na seriji karata 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA u mjerilu 1:5000.
(5) Za područje ekološke mreže iz stavka (2) ovog
članka (međunarodno važno područje za ptice i kopneno
područje ekološke mreže) potrebno je provoditi smjernice
Strana 850 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
za mjere zaštite propisane Uredbom. Smjernice za mjere zaštite označene su brojevima: 8; 9; 121; 122; 123; 124, 125, 126,
127 i 128. Svaki broj označava mjeru ili skup mjera zaštite (opis pojedinih mjera i njihov opis dan je u narednoj tabeli)
koje je potrebno provoditi na ovom području ekološke mreže, kako bi se postigao ili održao povoljan status zaštite vrsta
i stanišnih tipova (ciljeva očuvanja).
HR1000007 Hrvatsko zagorje
8
9
121
122
123
125
127
121
122
123
124
126
127
128
129
Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom
Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo
Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma
Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje
neposječene površine
U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove
U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih
sredstava (‘control agents’); ne koristiti genetski modificirane organizme
U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s
dupljama
HR2001115 Strahinjčica:
Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma
Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje
neposječene površine
U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove
U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na
fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice
Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane
organizme
U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s
dupljama
U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno
praćenje njihova stanja (monitoring)
Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji
odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo
gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi
(6) Postojeće šume, većim dijelom u privatnom
vlasništvu, ne mogu se prenamijeniti za druge namjene.
Potrebno je gospodariti šumama u cilju zaštite šumskog
zemljišta te provoditi politiku svrhovitog iskorištavanja
šumskog zemljišta sukladno Zakonu o šumama (NN
140/05, 82/06, 129/08 i 80/10).
5.3. KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I GRAĐEVINE TE AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI
Članak 97.
KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I GRAĐEVINE TE AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI
(1) Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite
i obnove kulturne baštine proizlaze iz slijedećih Zakona
i Uputa:
a) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN
69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10),
b) Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN
76/07 i 38/09),
c) ����������������������������������������������
Obvezatna uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture
– Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995., 1998.).
(2) Na području Općine, Zakonom o zaštiti i očuva-
nju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i
88/10) zaštićeni su sljedeći kulturno-povijesni spomenici
u skupini:
- U skupini Povijesni sklop i građevina:
- sakralne građevine, crkve i kapele:
Gornje Jesenje [1-04] Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja
(3) Na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10),
utvrdit će se pokretanje postupka za stavljanje pod zaštitu
(E-PZ) na državnoj razini (D-KOZ) (preventivna zaštita
ili registracija) sljedećih kulturnih dobara, koja su prema
evidenciji Službe zaštite do sada bila evidentirana ili su
evidentirana ovim Planom (ukupno 2):
- U skupini Povijesna naselja ili njihovi dijelovi:
Gornje Jesenje: [1-01] padine oko župne crkve
[E-PZ] - režim zone “K”
- U skupini Povijesne civilne građevine:
Gornje Jesenje: [1-03] stambena zgrada - Župni
dvor [E-PZ]
- U skupni Arheološka baština:
* Zbog specifičnih mjera zaštite na indiciranim
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
arheološkim lokalitetima (ukupno 4) koji za sada nisu formalno zaštićeni, istraženi ni predloženi za trajnu zaštitu, za
sve mjere zaštite do daljnjega je nadležan Konzervatorski
odjel u Zagrebu.
Gornje Jesenje: [1-02] lok. “Straža” S. od sela
[E]
Donje Jesenje: [2-02] lok. “Štajngrad” S. od
zaselka Hercegi [E]
Cerje Jesensko: [4-02] lok. “Straža” S. od sela
[E]
Brdo Jesensko: [5-01] lok. “Selilo” S. od zaselka
Kranjčeci [E]
(4) Ovim Planom evidentirati će se (E) sljedeća
kulturna dobra koja se u sklopu ovlasti lokalnih organa
uprave štite mjerama Prostornoga plana, na razini Županije
(Ž) (ukupno 4):
- U skupini Povijesna naselja ili njihovi dijelovi:
Donje Jesenje: [2-01] zaselak Cvrtili [E] [ŽPPUŽ] - režim zone “B”
Cerje Jesenjsko: [4-01] zaselak Strmečki [E]
[Ž-PPUŽ] - režim zone “B”
- U skupini Memorijalna baština:
Gornje Jesenje: [1-15] NOB-spomenik
Cerje Jesenjsko: [4-06] NOB-spomenik [E] [ŽPPUŽ]
(5) Ovim Planom evidentirati će se (E) sljedeća
kulturna dobra koja se u sklopu ovlasti lokalnih organa
uprave štite mjerama Prostornog plana, na razini Općine
(O) (ukupno 22):
- U skupini Povijesna naselja ili njihovi dijelovi:
Lužani Zagorski: zaselak Košanski [3-01] - režim
zone “B”
- U skupni Povijesne civilne građevine:
Donje Jesenje: stambena zgrada u zaselku Hercegi kbr. 29 [2-03]
- U skupini Povijesne sakralne građevine:
Gornje Jesenje: kapelica-poklonac BDM [1-05];
raspela (7) [1-06/1-12]
Donje Jesenje: kapela sv. Ivana [2-04]; kapelicapoklonac Isusa Krista [2-05]; raspelo [2-06]
Lužani Zagorski: kapelica-poklonac [3-02];
raspelo [3-03]
Cerje Jesenjsko: kapelica-poklonac sv. Florjana
[4-03]; raspela (2) [4-04/4-05]
Brdo Jesenjsko: raspela (2) [5-02/5-03]
- U skupini Memorijalna baština:
Gornje Jesenje: groblje [1-13]; nadgrobni spomenik Sitar [1-14]
(6) Sve cjeline, sklopove, predjele i građevine iz
stavka (2), (3), (4) i (5) ovog članka prikazane su na karti
3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja u mj 1:25000.
(7) Zaštićenim cjelinama, sklopovima, predjelima i
građevinama, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i
na koje se obvezatno primjenjuju sve spomeničke odredbe,
smatraju se one koje su označene kao predloženi za registraciju (E-PZ). Pri tome nije presudno trenutno formalnopravno stanje građevine u dokumentaciji Službe zaštite.
(8) U skladu s navedenim zakonima za sve nabro-
Strana 851 - Broj 14.
jene zahvate na cjeline, sklopove, predjele i građevine,
za koje je Planom utvrđena obveza zaštite potrebno je
ishoditi: posebne uvjete gradnje, prethodno odobrenje i
nadzor u svim fazama radova, na koje se odnose posebni
uvjeti i prethodna odobrenja, od Ministarstva kulture,
Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog
odjela u Krapini.
(9) Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni
upravni postupci te način i oblici graditeljskih i drugih
zahvata na: pojedinačnim spomeničkim građevinama, građevnim sklopovima, parcelama na kojima se spomeničke
građevine nalaze te predjelima (zonama) zaštite naselja i
kultiviranoga krajolika, ili drugim predjelima s utvrđenim
spomeničkim svojstvima.
(10) Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu sljedeći zahvati na zaštićenim cjelinama,
sklopovima, predjelima i građevinama: popravak i održavanje postojećih građevina, nadogradnje, prigradnje,
preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenja
i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, novogradnje
na zaštićenim parcelama ili unutar zaštićenih predjela,
svrsishodne (funkcionalne) prenamjene postojećih građevina i dr.
(11) Unutar svih područja povijesnih graditeljskih
cjelina i kulturnog krajolika te povijesnih sklopova potrebno je paziti na mikroambijent naselja kako bi se ustrojio
skladan graditeljsko-ambijentalni odnos. Radi zaštite
ambijentalnih vrijednosti pojedinih određuju se slijedeće
mjere i postupci:
a) tlocrtni i visinski gabariti građevina, oblikovanje
građevina, pokrov i nagib krovišta, građevni materijali,
završne obrade te boje moraju biti u skladu s tradicijom
i okolnim građevinama, krajobrazom i načinom građenja
u tom dijelu naselja i
b) građevine koje se grade kao poluugrađene ili
ugrađene moraju činiti arhitektonsku cjelinu.
(12) Na području Općine se vrijedne gospodarske
zgrade izgrađene od drveta mogu sačuvati i prenamijeniti
u poslovne prostorije ili u svrhu predstavljanja i promidžbe
tradicijskoga graditeljstva.
(13) Vinogradarske klijeti treba ponajprije raditi od
drveta, u krajnjem slučaju kao zidane zgrade s korištenjem
drvene obloge na pragu i u skladu s tradicijom, okolnim
građevinama, krajobrazom i načinom građenja ovih građevina na dotičnom području.
Članak 98.
MJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA
(1) Za povijesna naselja ili njihove dijelove utvrđuju
se sljedeći režimi zaštite:
- “Zona K” označava predjele zaštite krajolika.
Obuhvaća šire neizgrađeno dodirno područje prirodnoga i
kultiviranoga krajolika oko prostorno istaknutih samostojećih građevina. U ovom predjelu zaštite su pošumljene,
te neizgrađene zelene padine brijega podno župne crkve
u Gornjem Jesenju. Za “zonu K” propisuju se sljedeći
uvjeti:
* očuvanje šumskih površina (zabrana “gole” sječe
i zabrana sječa koje bi mogle promijeniti panoramsku sliku
Strana 852 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
brežuljka sa župnom crkvom);
* očuvanje cjelovitih kulturnih i prirodnih vrijednosti u slici naselja (dominante, kompozicijski akcenti,
kontura naselja u pejzažu i sl.);
* u toj zoni u pravilu nije dozvoljena nova izgradnja s iznimkom parternog uređenja te izgradnje ili obnove
infrastrukturnih vodova i građevina od posebne važnosti.
Iznimno je moguća ambijentalno uklopljena gradnja koja
je svojim sadržajem vezana uz korištenje krajobraznih predjela (primjerice: izletničke, lovačke i planinarske klijeti
i paviljone), ili je sadržajem vezano uz temu sakralnog
lokaliteta (kalvarije, raspela, kapelice).
* u slučajevima bilo kakve izgradnje u “zoni K”
koja je ovim Planom predložena za zaštitu na državnoj
razini, potrebno je od službe zaštite spomenika ishoditi
prethodno mišljenje o mogućnostima i uvjetima izgradnje.
- “Zona B” vrednuje se kao II/III stupanj zaštite i
označava predjele kojima se djelomice štiti ustroj naselja
i ekspozicija (izloženost pogledu). Obuhvaća vrednija
područja povijesnih zaselaka koji su djelomice izgrađeni
i novijim zgradama, no još uvijek čine skladnu cjelinu.
Ovaj predio obilježavaju vrijedni mikroruralni ambijenti,
ambijentalno očuvani potezi zgrada povijesnog mjerila i
prepoznatljive lokalne tipologije gradnje. Također u ovom
se zonama osigurava dodirno područje naselja u smislu
kontrole gabarita i mjerila te očuvanje lijepih pogleda iz
povijesne jezgre naselja i na povijesnu jezgru. Zaštićenim
zonama u smislu ovoga članka smatraju se zaselci Cvrtili, Košanski i Strmečki. Za zaštićenu zonu režima “B”
propisuju se slijedeći uvjeti:
* u najvećoj mjeri potrebno je zaštiti tradicijske
funkcije i sadržaje zaselaka;
* ambijentalno kvalitetne postojeće građevine potrebno je uz odgovarajuće popravke održavati, a moguće
je dozvoliti i rekonstrukcije i adaptacije koje ne mijenjaju
bitno gabarite i vanjski izgled građevine;
* dopustive su i vrsne novogradnje koje se svojim oblikovanjem, mjerilom, tipologijom, te tlorisnim i
visinskim veličinama moraju uklopiti u okolni povijesni
kontekst;
* u slučaju zahvata kojima se mijenja gabarit ili se
bitno utječe na vanjski izgled građevine, kao i kod većih
novogradnji preporučljivo je konzultirati Službu zaštite
spomenika;
* preporučljivo je u slučaju izgradnje novih kuća
za stanovanje objekte graditi do najveće katnosti VP+1,
najveće bruto razvijene površine 350 m2, i najveće visine
sljemena do 10 m. U slučaju da je riječ o većim građevinama, a osobito ukoliko su javne ili gospodarsko-proizvodne
namjene preporučljivo je zatražiti mišljenje službe zaštite
spomenika. Odlučujuće za odluku o gradnji bit će mikrolokacijska obilježja, te izloženost pogledima nove zgrade.
* iznimno su dozvoljena rušenja dotrajalih zgrada
ako nisu ocijenjeni kao pojedinačno vrijedne povijesne
građevine;
* potrebno je očuvati povijesnu parcelaciju, i pri
tome spriječiti spajanje susjednih katastarskih čestica u
velike građevinske parcele;
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
* poželjno je zadržati povijesnu matricu i ulične
poteze bez promjene njihove geometrije;
(2) U potencijalnim arheološkim zonama (toponimski indiciranim lokalitetima) utvrđuju se sljedeće mjere
zaštite: Za arheološke lokalitete koji su evidentirani (E) na
temelju povremenih pojedinačnih nalaz ili su indicirani
putem toponima (ukupno 4), a ne postoje utvrđene granice
zaštite, ne propisuju se direktivne mjere zaštite već je
prilikom izvođenja građevnih radova na širem području
koje tradicijski označuje pripadni toponim, potrebno
upozoriti naručitelja radova na moguće nalaze zbog čega
je potreban pojačani oprez. U slučaju bilo kakvih nalaza
radove se mora privremeno obustaviti i obavijestiti arheologa nadležnog Konzervatorskog odjela koji će propisati
daljnje mjere. U principu se na takvim zonama ne preporuča bilo kakva gradnja, osim propusta za instalacijske
rovove, parternog uređenja ili privremenih građevina koje
ne zahtijevaju duboko temeljenje ili podrumljenje. Na
takvim lokalitetima također se ne preporuča intenzivno
poljodjelsko korištenje tla, ni duboko oranje preko 50 cm.
(3) Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod
koje su utvrđena spomenička svojstva (prema inventarizacijskoj listi) kao najmanje granice zaštite utvrđuje se pripadna parcela ili njen povijesno vrijedni dio. Mjere zaštite
primjenjuju se na građevine (parcele) koje su Prostornim
planom evidentirane i predložene za zaštitu na državnoj
razini (E-PZ) [ukupno 2]. Za sve ostale evidentirane (E)
građevine [ukupno 21] mjere zaštite i obnove provodi
lokalna uprava na temelju općih preporuka i odredbi
Prostornoga plana uređenja općine ili županije.
(4) Za evidentirane građevine kod kojih je predviđena zaštita na županijskoj (Ž) ili općinskoj (O) razini
osobito se primjenjuju sljedeće mjere:
a) Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim okolišem (vrtom, perivojem, voćnjakom,
dvorištem, pristupom i sl.);
b) Raznim mjerama na razini lokalne zajednice
potrebno je poticati obnovu i održavanje starih, umjesto
izgradnje novih kuća;
(5) Vlasnici (korisnici) građevina kod kojih su
utvrđena svojstva kulturnog dobra mogu putem nadležne
Uprave za zaštitu kulturne baštine iz državnoga, županijskog ili općinskog proračuna (ovisno o razini zaštite)
zatražiti novčanu potporu za održavanje i vrsnu obnovu
povijesno vrijednih zgrada.
(6) Na jednoj građevnoj parceli mogu se dozvoliti
dvije stambene zgrade u slučaju da se radi o očuvanju
vrijedne tradicijske kuće uz koju se, na parceli u graditeljski skladnoj cjelini sa zatečenim ambijentom, može
predvidjeti izgradnja nove kuće. Preporuča se staru kuću
sačuvati i obnoviti, te ju koristi za trajno ili povremeno
stanovanje, poslovni prostor ili u turističke svrhe (seoski
turizam).
(7) Vrijedne gospodarske zgrade izgrađene u naseljima moraju se sačuvati bez obzira na nemogućnost zadržavanja njihove izvorne namjene te se mogu prenamijeniti
u poslovne prostorije ili poslužiti u svrhu predstavljanja
i promidžbe tradicijskoga graditeljstva.
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
(8) Kod izdavanja uvjeta za izgradnju bilo koje vrste
zgrade potrebno je paziti na mikroambijent naselja, tj.
novogradnju uskladiti sa zatečenim tlorisnim i visinskim
veličinama postojeće zgrade (ili postojećih zgrada) kako
bi se ustrojio skladan graditeljsko-ambijentalni sklop.
(9) Nove gospodarske i stambene zgrade mogu
se graditi od drveta ili opeke sa pokrovom od crijepa,
koji je tradicijski materijal, a dodatnom obradom treba
osigurati njegovu zaštitu od požara, od atmosferilija i
drugih oštećenja.
6. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 99.
POSTUPANJE S OTPADOM
(1) Način gospodarenja otpadom: načela i ciljevi
gospodarenja, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski
sustav, uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični
promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem
otpadom određen je Zakonom o otpadu (NN 178/04,
153/05, 111/06, 60/08 i 87/09).
(2) Planom gospodarenja otpadom u Krapinskozagorskoj županiji za razdoblje 2008. do 2015. (Službeni
glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 5/08.) predviđa
odlaganje otpada u odlagalištu komunalnog i sličnog otpada Gorjak. Nadalje istim Planom na području Općine
Jesenje predviđeno je uspostavljanje tri zelena otoka. Sukladno navedenom će Općina Jesenje postupati s otpadom.
(3) U cilju ostvarenja navedenog potrebno je utvrditi
odgovarajući sustav sakupljanja otpada sukladno Zakonu
o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09)
i Planu gospodarenja otpadom u Krapinsko-zagorskoj
županiji za razdoblje 2008. do 2015. (Službeni glasnik
Krapinsko-zagorske županije br. 5/08.) uz postavu kontejnere u koje bi se selektivno prikupljao koristan otpad
(papir, staklo, plastika, metal i sl.).
7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 100.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
određene su Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07). Ove
mjere obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje
okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom stanju, te unapređenje stanja u okolišu.
(2) Na cijelom području Općine ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom,
neposredno ili posredno nepovoljno utjecale na okoliš.
(3) Procjene utjecaja zahvata na okoliš i ocjene
o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš potrebno
je izrađivati u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN
110/07) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš
(NN 64/08 i 67/09)
7.1. ZAŠTITA TLA
7.1.1. ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG TLA
Članak 101.
ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
Strana 853 - Broj 14.
(TLA)
(1) Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN
152/08 i 21/10) se uređuje zaštita, korištenje i promjena
namjene poljoprivrednog zemljišta, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, osnivanje i djelatnost
Agencije za poljoprivredno zemljište, promet privatnog
poljoprivrednog zemljišta te upravni i inspekcijski nadzor,
kao i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim mjerama Ministarstvo poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvoja.
(2) Na području Općine je evidentirano poljoprivredno zemljište klasificirano kao P (poljodjelske površine) i kao PŠ (ostale poljodjelske i šumske površine).
(3) Za očuvanje i korištenje preostalog poljoprivrednog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu treba:
a) novelirati i izraditi osnovne pedološke karte
kako za područje Krapinsko - zagorske županije tako i
za područje Općine,
b) ������������������������������������������������
smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,
c) poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,
d) dati prednost tradicionalnim poljoprivrednim
granama sa povoljnim preduvjetima za proizvodnju,
e) promicati obiteljska poljodjelska gospodarstva
kao temelj Općinske i županijske poljoprivrede,
f) štititi poljoprivredno tlo kod određivanja trasa
infrastrukturnih zahvata u prostoru,
g) tehničkim i gospodarskim mjerama neobrađene
i napuštene poljoprivredne površine treba osposobiti za
poljoprivrednu proizvodnju.
7.1.2. ZAŠTITA ŠUMSKOG TLA
Članak 102.
ZAŠTITA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA (TLA)
(1) Zakonom o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08
i 80/10) se uređuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje
šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom,
a s ciljem održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti,
socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti, kao i
ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama
te posebnim mjerama Ministarstvo regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnoga gospodarstva.
(2) Na području Općine evidentirano je šumsko
zemljište isključivo osnovne namjene (Š) na koje se ne
smije dozvoliti širenje poljoprivrednih i drugih površina,
osim u slučaju opravdanog krčenja zbog infrastrukturnih
koridora. Voditi računa o primjerenoj sanaciji i oplemenjivanju devastiranog šumskog područja, očuvanja
šumaraka, živica, pojedinačnih stabala koja se isprepliću
s površinama druge namjene pri čemu se čuva stabilnost,
raznolikost i međusobna povezanost staništa (biotopa)
te predvidjeti rekultivaciju devastiranih područja. Oko
gospodarskih područja i posebne namjene te prometne
infrastrukture preporuča se predvidjeti osnivanje zaštitnih
pojaseva, drvoreda i sličnih zelenih oaza kao zaštitu od
buke, dima, prašine i ostalog zagađenja te kao vizualno
oplemenjivanje prostora.
(3) Zaštita šuma i šumskih površina odredit će se
Strana 854 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
sljedećim mjerama:
a) održavati postojeće šume putove i prosjeke,
b) �����������������������������������������������
pošumljavati šikare, paljevine, zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za poljodjelstvo,
c) �����������������������������������������������
djelovati na očuvanju šuma kao ekološkog sustava i važnog činitelja u krajobrazima,
d) �����������������������������������������������
razvijati i jačati šume zasađene u neeksploatacijske svrhe radi podržavanja ekološko prihvatljivih programa pošumljavanja novih i već pošumljenih područja,
e) zaštititi šume od onečišćivača, požara, nametnika
i bolesti te drugih negativnih utjecaja na njih,
f) sprečavati prenamjenu šuma i šumskog zemljišta
i rubnog pojasa uz šumu širine 50 m.
g) ����������������������������������������������
stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja naselja, turističkih područja namijenjenih
uljepšavanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji.
7.2. ZAŠTITA voda
Članak 103.
ZAŠTITA VODA
(1) Zakonom o vodama (NN 153/09) se uređuju
pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina,
upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita voda i
zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska
odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i
javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja
vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i
druga pitanja vezana za vode i vodno dobro, kao i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te
posebnim mjerama Hrvatskih voda. Sukladno Zakonu o
vodama (NN 153/09) predstavničko tijelo Općine treba
identificirati izvorišta te donijeti Odluka o zaštiti izvorišta i zonama sanitarne zaštite izvorišta radi očuvanja i
poboljšanja kakvoće te zaštitu količine vode postojećih i
potencijalnih resursa vode za piće, a uvjeti i način utvrđivanja područja sanitarne zaštite su određeni Pravilnikom
o utvrđivanju zona sanitarne zaštite (NN 55/02).
(2) Na površinama što graniče s planiranim ili
postojećim vodotokom i vodom potrebno se pridržavati
zabrana i ograničenja, radi održavanja vodnog režima,
članka 126. Zakona o vodama (NN 153/09).
(3) U slučaju iznenadnih onečišćenja provode se
mjere temeljene na državnom i županijskom planu za zaštitu voda. Treba izraditi operativne planove interventnih
mjera za slučaj iznenadnih onečišćenja, osposobiti se i
opremiti za hitnu provedbu sanacijskih mjera. Posebnu
pozornost treba dati potencijalnim izvorima onečišćenja
većih razmjera, kao što su: naftovodi, prometnice, željezničke pruge, elektrane, te veći industrijski pogoni.
(4) Zaštita površinskih voda zastupljena je u okviru
zaštite podzemnih voda i izvorišta iz kojih se stvaraju
površinski vodotoci. Kakvoću tih vodotoka očuvati i
unaprijediti kontroliranim ispuštanjem i pročišćavanjem
otpadnih voda.
(5) Zaštitu voda odredit će se sljedećim mjerama:
a) planiranjem i gradnjom građevina za odvodnju
otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;
b) povećavanjem kapaciteta prijemnika gradnjom
potrebnih vodnih građevina;
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
c) zabranom, odnosno ograničavanjem ispuštanja
opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u
vodama;
d) sanacijom zatečenog stanja u industriji i odvodnji
te sanacija ili uklanjanja izvora onečišćavanja;
e) sanacijom postojećih deponija i kontrolirano
odlagati otpad;
f) ������������������������������������������������
uspostaviti monitoringa s proširivanjem i uređenjem mjernih postaja, te osigurati stalno praćenje površinskih i podzemnih voda;
g) voditi jedinstveni informatički sustav o kakvoći
površinskih i podzemnih voda;
h) ���������������������������������������������
na razini cijeloga vodonosnoga sustava provoditi mjere zaštite koje će osigurati da kakvoća podzemne
vode ne prelazi standarde za pitku vodu, kao ni granične
vrijednosti koncentracija tvari.
7.3. ZAŠTITA ZRAKA
Članak 104.
ZAŠTITA ZRAKA
(1) Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) se
određuju mjere, način organiziranja, provođenja i nadzora
zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao dijela okoliša od
općeg dobra, koji ima osobitu zaštitu RH, kao i ostalim
zakonskim propisima, pravilnicima i normama.
(2) Na području Općine je potrebno uspostaviti
mrežu mjerenja kakvoće zraka. Emisije sumpornog dioksida i dušičnih oksida smanjiti u skladu s preuzetim
međunarodnim obvezama.
(3) Radi poboljšanja kakvoće zraka, određuju se
sljedeće mjere i aktivnosti za postojeća postrojenja:
a) kontinuirano mjerit i kontrolirati emisije dimnih
plinova;
b) ��������������������������������������������������
postojeći veliki potrošači trebaju, ako je to tehnički moguće, koristiti plinovito gorivo;
c) preferirati upotrebu plina kao energenta za velike
i srednje potrošače, te naročito u širokoj potrošnji;
d) kotlovnice na kruta goriva treba po mogućnosti
rekonstruirati za korištenje plina kao goriva.
(4) Radi poboljšanja kakvoće zraka određuju se
sljedeće mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru:
a) �������������������������������������������������
ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike, a za vrlo otrovne i kancerogene tvari treba uspostaviti načela maksimalne zaštite;
b) izvođenjem zahvata na području Općine ne smije
se izazvati značajno povećanje opterećenja zraka štetnim
sastojcima. Razina značajnog povećanja opterećenja ocjenjuje se temeljem rezultata procjene utjecaja na okoliš.
(5) Radi poboljšanja kakvoće zraka od mobilnih
izvora onečišćenja zraka treba osigurati dobru protočnost
prometnog sustava i unaprijediti javni gradski putnički
promet i provoditi sljedeće mjere i aktivnosti:
a) proširiti pješačke i zelene tampon zone, gradnju
podzemnih garaža i unapređenje javnog gradskog putničkog prometa, te osigurati protočnost prometnica;
b) primijeniti plin u vozilima gradskog javnog
prijevoza i dostavnim vozilima. Novi autobusi po novim
EURO normama;
c) učestalije treba obaviti inspekcije onečišćenja
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
zraka za vozila gradskog javnog prometa, dostavna teretna
vozila, te sva vozila starija od 5 godina.
7.4. ZAŠTITA OD BUKE
Članak 105.
ZAŠTITA OD BUKE
(1) Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09) se
određuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje
buka u okolišu, uključujući smetanje bukom, osobito u
vezi s: utvrđivanjem izloženosti buci i to izradom karata
buke na temelju metoda za ocjenjivanje buke u okolišu,
osiguravanjem dostupnosti podataka o buci okoliša i
izradom akcijskih planova koji se temelje na podacima
korištenim u izradi karata buke, kao i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi
rade i borave (NN 145/04), ostalim zakonskim propisima,
pravilnicima i normama.
Zaštita od buke će se odredit sljedećim mjerama:
a) ����������������������������������������������
prostornim razmještajem izvora buke ili građevina u kojima se nalaze izvori buke na način da se zaštite
područja obvezne zaštite i niže dopuštene razine buke;
b) izradom karta emisija buke koja će prikazati
postojeće i predviđene razine buke na području općine;
c) utvrđivanjem uvjeta pod kojima se sa stajališta
zaštite od buke može smjestiti neka građevina;
d) planiranjem namjena tako da se dopuštene razine
buke susjednih površina ne razlikuju međusobno za više
od 5 dB, kako bi se mjere zaštite na granici između njih
mogle provoditi uz gospodarski prihvatljivu cijenu;
e) izradom akcijskih planova za površine u kojima
imisija buke prelazi dopuštene granice;
f) primjenom akustičkih mjera na mjestima emisije
i imisije te na putovima njenog širenja;
g) uporabom transportnih sredstava, postrojenja,
uređaja i strojeva koji nisu bučni;
h) organizacijskim mjerama kojima se osobito u
prometu usporenjem i kontinuiranim vođenjem prometa
umanjuje razina buke.
(2) Do izrade karte buke uvjeti se utvrđuju na temelju mjerenja imisija buke unutar izgrađenih područja ili
proračuna predviđenih imisija buke na temelju podataka o
zvučnoj snazi izvora, akustičkim obilježjima građevine u
kojoj se izvor nalazi, utjecajima na putu širenja od mjesta
emisije do mjesta imisije i akustičkim obilježjima građevine u kojoj je namjena koju treba štiti od buke. Obaveza
je investitora budućih građevina koje se nalaze u blizini
autoceste je predviđanje i građenje zidova za zaštitu od
buke, ukoliko se ukaže potreba za građenjem istih.
7.5. ZAŠTITA PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH,
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA
TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 106.
ZAŠTITA PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH,
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA
TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
(1) Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08)
se uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i
njezinih vrijednosti (sveukupne biološke i krajobrazne
Strana 855 - Broj 14.
raznolikosti). Priroda i prirodne vrijednosti od interesa
su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Prirodne i krajobrazne vrijednosti se štite mjerama
propisanim člankom 96.
(2) Zakonom o zaštiti kulturnih dobara (NN 69/99,
151/03, 157/03, 87/09 i 88/10) se uređuju vrste kulturnih
dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom,
obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i
očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti
i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijeća za
kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih
dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem
kulturnih dobara. Kulturna dobra od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Kulturno
povijesne cjeline i građevine te ambijentalne vrijednosti
se štite mjerama propisanim člankom 92. i poglavljem
3.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti.
7.6. MJERE ZA POBOLJŠANJE, OČUVANJE I
UNAPREĐENJE STANJA U OKOLIŠU
Članak 107.
MJERE ZA POBOLJŠANJE, OČUVANJE I UNAPREĐENJE STANJA U OKOLIŠU
(1) U cilju poboljšanja okoliša propisuju se sljedeće
mjere:
a) izgraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u izdvojenim građevinskim područjima
van naselja – gospodarske i športsko rekreacijske namjene
te na svim mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači;
b) redovito treba čistiti naselje od krutog i krupnog
otpada i sprječavati divlja odlagališta otpadaka;
c) smanjiti uporabu agrotehničkih sredstava koja
onečišćuju tlo (pesticide, umjetno gnojivo i sl.).
(2) U cilju očuvanja okoliša propisuju se sljedeće
mjere:
a) na djelotvorni način štititi kulturne, prirodne i
krajobrazne vrijednosti.
b) čuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume,
poljodjelsko zemljište, izvore vode i dr.);
c) uključiti lokalne vlasti u aktivno čuvanje okoliša
te zaštitu zaštićenih građevina i područja kroz novčanu
potporu i općinske odluke;
d) onemogućiti bespravnu gradnju, a posebno u
zaštićenim dijelovima prirodne i kulturne baštine.
(3) U cilju unapređenja okoliša potrebito je:
a) stvarati javno mišljenje u korist zaštite kulturne
i prirodne baštine, smanjenja onečišćenja te za gradnju
stambenih građevina na temeljima tradicijskoga graditeljstva;
b) kroz dobro osmišljene turističke programe unaprjeđivati zaštitu prostora;
c) u prostorne planove uređenja užih područja, kao i
studije i projekte bilo koje vrste, ugraditi elemente zaštite
okoliša te prirodnih i kulturnih vrijednosti.
7.7. mjere posebne zaštite
7.7.1. mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća
Članak 108.
MJERE ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH I DRU-
Strana 856 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
GIH NESREĆA
(1) Zakonom o zaštiti i spašavanju (NN 174/04,
79/07 i 38/09) uređuje se sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i većim
nesrećama; način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja
u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim
nesrećama; prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela
za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite
i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama, način
uzbunjivanja i obavješćivanja, provođenje mobilizacije
za potrebe zaštite i spašavanja.
(2) Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća
određuju se u skladu s Procjenom ugroženosti i planovima
zaštite i spašavanja Općine koju treba izraditi sukladno
Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09).
Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća obuhvaćaju:
a) mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih,
poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost
i povredljivost od identificiranih opasnosti, mogućih katastrofa, većih nesreća i akcidenata i mjere koje omogućuju
lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica prirodnih
opasnoti (određivanjem visine građevina, gustoće izgrađenosti, zelenih površina, udaljenosti između građevina,
geološkim ispitivanjima tla, izradom seizmičke karte,
izrada statičkih proračuna temeljem geoloških ispitivanja i seizmičkih karti, izrada kartograma zarušavanja
H1/2+H2/2+5 m, izradom karata zona gradnje skloništa
sa označenom građevnom česticom na kojoj se nalazi
sklonište sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje
gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi
skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91));
b) mjere zaštite od poplava (izrada karti: zona
plavljenja rijeka i bujica; zaštitnih građevina – nasipi,
retencije, odtereti kanali, propusti i sl.; zona plavljenja
u slučaju oštećenja zaštitnih građevina; zone plavljenja
uslijed prekoračenja koeficijenta sigurnosti zaštitnih
vodnih građevina);
c) ����������������������������������������������
mjere koje omogućavaju zaštitu od štetnog djelovanja voda, ekstremnih vremenskih uvjeta i erozije tla,
klizišta (analiza stanja nasipa i potrebe izgradnje nasipa za
sprječavanje poplava te njihovo održavanje, kartografskih
prikaza usmjeravanja toka bujica i klizišta);
d) mjere zaštite od požara otvorenog prostora (izrada
karti prosjeka kroz šume i šumskih putova);
e) mjere zaštite od nuklearnih i radioloških nesreća
(izrada karti: zona ugroženosti stanovništva i materijalnih
dobara, lokacija mjernih stanica i dometa mjerenja, lokacija sirena za uzbunjivanje stanovništva i njihovog dometa
i koridora za prometnice kojima se prevoze opasne tvari);
f) ��������������������������������������������
mjere koje omogućuju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima katastrofa ili nesreća (izrada
karti hidrantske i energetske mreže);
g) ������������������������������������������
mjere koje omogućavaju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite (izrada karti: lokacija sirena
za uzbunjivanje stanovništva, mreže skloništa navodeći
kapacitet i vrstu skloništa, putova prometa i infrastrukture
u izvanrednim uvjetima, putova evakuacije u izvanrednim
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
uvjetima, putova evakuacije ozlijeđenih, lokacija za izmještajne kampove zbrinjavanja), tj. mjere koje omogućavaju
učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi;
h) mjere zaštite od epidemija i epizotija (statistički
pregled područja obuhvaćenih epidemija ili epizotija,
izrada karti: lociranih područja, divljih odlagališta otpada,
odlagališta otpada);
i) �����������������������������������������������������
mjere zaštite od tuče i suša (statistički pregled područja obuhvaćenih tučama te izrada karti lokacija radara
i raketnih sustava (zaštitnog sustava od tuče), statistički
pregled područja obuhvaćenih sušama i izrada karti sa analizama i planiranjem izgradnje sustava za navodnjavanje
poljoprivrednih površina ugroženih sušom);
j) mjere zaštite od iscrpljenja ili uništenja pojedinih
prirodnih resursa ekoloških zagađenja (izrada karti lociranih područja iscrpljenja te uništenja pojedinih prirodnih
resursa te njihove statističke analize).
(3) Zahtjevi zaštite od prirodnih i drugih nesreća
trebaju biti sukladni odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09), članka 134. Zakona o
policiji (NN 129/00 41/08), članka 24.p-ž Zakona o unutarnjim poslovima (NN 29/91, - pročišćeni tekst, 73/91,
19/92, 33/92,76/94, 161/98, 128/99,29/00, 53/00, 129/00
i 32/02), Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilnika
o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova
zaštite i spašavanja (NN 38/08), Pravilnika o tehničkim
normativima za skloništa (Sl. list 55/83) preuzetog Zakonom o standardizaciji (NN 53/91), Pravilnika o kriterijima
za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se
moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN
2/91) te Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva
(NN 47/06).
Članak 109.
MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI
(1) Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda
(NN 73/97) određene su mjere zaštite, prava i dužnosti
sudionika zaštite, procjena nastale štete i način pružanja
pomoći stradalim područjima, kao i Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83,
36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94).
Članak 110.
ZAŠTITA SKLANJANJEM LJUDI
(1) Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođivanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za
funkciju sklanjanja ljudi sukladno Pravilniku o kriterijima
za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se
moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN
2/91) koji daje kriterij za određivanje gradova i naseljenih
mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti
za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti gradova i
naseljenih mjesta, otpornost skloništa ovisno o zonama
gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti, kao i
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda
i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju
prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94).
(2) Skloništa su namijenjena zaštiti ljudi i stvari potrebnih za preživljavanje u vrijeme autonomije skloništa,
pri zaštitnom režimu sklanjanja. Skloništa osnovne zaštite
su otpornosti 100–300 kPa, a dopunske zaštite otpornosti
50 kPa. Planiraju se uzimajući u obzir racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu građevine, prosječan broj ljudi koji
borave, rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini, ugroženost građevine, geološko-hidrološke uvjete
gradnje i slično. Skloništa u zonama obvezne izgradnje
ne treba graditi:
a) ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom
skloništu,
b) u građevinama za privremenu uporabu,
c) u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari,
d) u zonama plavljenja,
e) ���������������������������������������������
u područjima s nepovoljnim geološko-hidrološkim uvjetima.
(3) Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno
se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s
prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora sukladno Pravilniku
o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora
(NN 29/83, 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94).
(4) Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog
objekta treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u
uvjetima rušenja građevina.
Članak 111.
ZAŠTITA OD RUŠENJA
(1) Međusobni razmak građevina prilagoditi zoni
urušavanja zgrada sukladno Pravilniku o mjerama zaštite
od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i uređivanju prostora (NN, broj 29/83, 36/85,
42/86, i čl. 60. ZPU 30/94).
(2) Zona urušavanja zgrade ne smije zahvaćati ceste.
Zona urušavanja oko zgrade iznosi pola njene visine (H/2).
(3) Ako između dvije zgrade prolazi cesta, njihova
međusobna udaljenost mora iznositi najmanje Dmin = H1/2
+ H2/2 + 5 m gdje je:
Dmin najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu
njihove najmanje udaljenosti;
H1 visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj;
H2 visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako
zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj.
Ako su zgrade iz ovoga stavka, odnosno druge
zgrade (zgrada), okrenute zabatima (zabatom) računaju
se visine (visina) do krovnog sljemena.
(4) Ceste i ostale prometnice, posebnim mjerama
treba zaštititi od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi
što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.
(5) Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora
se osigurati cijeli lokalitet čvorišta tako da se isti režim
prometa može preprojektirati za odvijanje na jednoj razini.
Članak 112.
Strana 857 - Broj 14.
ZAŠTITA OD POŽARA
(1) Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10) te
Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda
i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju
prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94)
određene su mjere za otklanjanje uzroka požara, za sprečavanje nastajanja i širenja požara, za otkrivanje i gašenje
požara, za utvrđivanje uzroka požara kao i za pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica prouzrokovanih požarom.
(2) U svrhu sprječavanja nastajanja i širenja požara
na susjedne građevine određeni su uvjeti gradnje u smislu udaljenosti građevina od bočnih međa sa susjednim
građevnim česticama. Tako su udaljenosti građevina od
bočnih međa sa susjednim građevnim česticama detaljno
definirane:
a) ����������������������������������������������
Člankom 26. za gradnju građevina unutar građevinskog područja naselja i
b) Člancima 62., 65. i 68. za gradnju građevina
unutar izdvojenih građevinskih područja van naselja
proizvodne i/ili poslovne namjene, športsko-rekreacijske
namjene te groblja.
(3) Radi osiguranja potrebnih mjera radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara
na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati
vatrogasni prilaz određen prema Pravilniku o uvjetima za
vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94).
(4) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodopskrbnih mreža mora se, ukoliko već ne postoji, predvidjeti da
vanjska hidrantska mreža za gašenje požara bude određena
prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara
(NN 8/06).
(5) Prometnice treba projektirati i izvoditi u skladu
s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN
35/94 i 55/94).
(6) Prilikom prometa, skladištenja ili držanja zapaljivih tekućina i/ili plinova glede sigurnosnih udaljenosti
primijeniti Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima
(NN 108/95 i 56/10), Pravilnik o zapaljivim tekućinama
(NN 54/99) i Pravilnik o ukapljenom plinu (NN 117/07).
(7) Elektroenergetska postrojenja treba predvidjeti
u skladu s Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za zaštitu
od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN
146/05).
(8) Za plinske instalacije treba planirati trase čiji
zaštitni pojasevi zadovoljavaju njemačke smjernice
(DVGW 531).
(9) Građevine se trebaju projektirati i graditi u
skladu s važećim hrvatskim propisima koji se primjenjuju za određene građevine, a u nedostatku odgovarajućih
hrvatskih propisa, sukladno odredbi članka 2, stavak 1
Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10), trebaju se primijeniti priznata pravila tehničke prakse razvijenih zemalja
sukladno namjeni građevine.
Članak 113.
ZAŠTITA OD POTRESA I KLIZANJA
(1) Područja pojačane erozije i pretežito nestabilnih
tla je prikazana na karti 3.B. Područja posebnih ograničenja u korištenju u mjerilu 1:25000.
Strana 858 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
(2) Važeće karte iz kojih se očitava stupanj seizmičnosti pojedine lokacije su mjerila 1:300000 i stoga
nedovoljne preciznosti. Radi toga nužno je seizmotektonski i geotehničko zonirati u mjerilu 1:25000, odnosno
mikrozonirati pojedine urbane cjeline u mjerilu 1:5000. Do
izrade novih seizmičkih karata, protupotresno projektiranje i građenje na područjima najvećeg intenziteta potresa i
seizmotektonski aktivnih područja treba provoditi u skladu
s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
(3) Projektiranje i građenje važnih građevina na
područjima najvećeg intenziteta potresa i seizmotektonski aktivnih područja mora se provesti tako da građevine
budu otporne na potres, te će se za njih obaviti detaljna
seizmička, geomehanička i geofizička ispitivanja konkretnih lokacija sa ciljem određivanja projektnih seizmičkih
parametara (maksimalna ubrzanja gibanja tla za potresa
i pridruženi reprezentativni akcelerogrami). Važne građevine jesu sve veće višestambene, javne i društvene,
gospodarske, energetske građevine i postrojenja, veći mostovi, vijadukti i tuneli, visoki tornjevi, stupovi i dimnjaci,
građevine u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj
ljudi, te građevine koje se zbog svojih kulturno-povijesnih
ili drugih vrijednosti izdvajaju od ostalih.
(4) Na području Općine, s prirodno nagnutim terenom (padinom nagiba većeg od 50) u pretežno nestabilnim
područjima (inžinjersko-geološka obilježja), kod izrade
idejnog projekta, (do izrade karte geotehničke kategorizacije terena (KGKT) po kriteriju stabilnosti i karte
seizmičke mikrozonacije terena (KSMT) u MJ 1:5000)
potrebno je utvrditi stupanj stabilnosti terena prema sljedećim kategorijama:
a. Stabilni tereni su područja stabilna u prirodnim
uvjetima i uvjetima gradnje građevina. Posebni geotehnički uvjeti nisu potrebni. U fazi projektiranja utvrđuju
se uvjeti temeljenja građevina na temelju geotehničkih
istražnih radova;
b) II. Uvjetno stabilne padine su područja stabilna u
prirodnim uvjetima. Prilikom gradnje građevina te padine
mogu postati nestabilne zbog nepažljivog rada. Temeljem
geotehničkih istražnih radova odredit će se posebni geotehnički uvjeti. Posebni su geotehnički uvjeti, u pravilu,
uvjeti gradnje na padini i uvjeti temeljenja građevine;
b) III. Uvjetno nestabilne padine su područja na
kojima postoje prirodni uvjeti koji narušavaju stabilnost ili
na neki drugi način otežavaju i privremeno onemogućuju
privođenje zemljišta gradnji, te su bez vidljivih znakova
nestabilnosti. Na tim područjima može se graditi kada se
uklone uzroci koji otežavaju ili privremeno onemogućuju
gradnju što se postiže 60 preventivnim mjerama za sanaciju terena. Opseg i vrsta preventivnih mjera za sanaciju
odredit će se nakon obavljenih detaljnih geotehničkih
istraživanja. Na temelju provedenih detaljnih geotehničkih istraživanja utvrdit će se posebni geotehnički uvjeti;
b) IV. Nestabilne padine su područja zahvaćena
klizanjem terena u kojima postoje zone ili plohe sloma
duž kojih su parametri posmične čvrstoće pali na rezidualne vrijednosti (aktivna i stara klizanja, ili evidentirane
zone sloma u padini, tektonskog podrijetla). Na temelju
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
detaljnih geotehničkih istraživanja propisat će se uvjeti
za sanaciju terena koja može podrazumijevati i složene
sanacijske mjere (dreniranje, nasipavanje, potporne konstrukcije i slično). Sanacija terena može se obaviti i na
način da planirane građevine čine dio sanacijskih mjera
tako da uvjeti za sanaciju terena sadržavaju posebne geotehničke uvjete za gradnju građevina.
Članak 114.
ZAŠTITA OD TEHNOLOŠKIH NESREĆA
(1) Tehnološka (industrijska) nesreća je nenamjerni
i neočekivani događaj koji nastaje korištenjem opasnih
tvari, a koja uzrokuje štetu za život i zdravlje ljudi, imovinu i okoliš. Opasnost od tehnoloških nesreća proizlazi
iz proizvodnje, prerade, skladištenja i manipuliranja
opasnim tvarima. Vrste opasnih tvari i njihove granične
količine navedene su u dodatku I. Zakona o potvrđivanju
Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih
nesreća (NN, međunarodni ugovori, 7/99).
(2) Izvori mogućih tehnoloških nesreća su:
a) pokretni (transport opasnih tvari prometnicama
i cjevovodima)
b) nepokretni (tvornice, skladišta).
(3) Preventivne Planske mjere za sprječavanje
posljedica nesreća pri transportu opasnih tvari prometnicama provode se određivanjem odgovarajućih koridora
za prometnice prema njihovom razvrstavanju. Za cijevni
transport opasnih tvari odrediti zaštitni koridor i tehničke
uvjete za smanjenje posljedica mogućih nesreća za ljude,
materijalna dobra i okoliš, ovisno o vrsti, količini i tlaku
opasne tvari i vrsti mogućeg učinka nesreće. Za postojeće
nepokretne izvore mogućih tehnoloških nesreća treba izvršiti analizu opasnih djelatnosti, te ih rangirati obzirom na:
a) količinu opasnih tvari,
b) procjenu razmjera posljedica,
c) procjenu učestalosti,
d) mogući prostorni doseg i vrstu učinka tehnološke
nesreće,te
e) izvršiti procjenu opasnosti od mogućih nesreća.
(4) Metode za rangiranje rizičnih djelatnosti i
procjena opasnosti od mogućih nesreća određene su
posebnim propisima. Za planirane djelatnosti kod kojih
postoji rizik od tehnoloških nesreća treba odrediti uvjete
za njihovo lociranje u odnosu na rang rizičnosti i procjenu
opasnosti. Na osnovi procjene vrsta i stupnjeva rizika od
tehnoloških nesreća i osjetljivosti prostora na pojedine
vrste štetnih djelovanja, treba planirati prostorni raspored
drugih sadržaja u dosegu najnepovoljnijeg slučaja učinka moguće nesreće tako da se na najmanju mjeru svedu
posljedice nesreće na živote i zdravlje ljudi, materijalna
dobra, prirodnu i kulturnu baštinu i okoliš.
8. MJERE PROVEDBE PLANA
8.1. OBVEZA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA UREĐENJA UŽIH PODRUČJA
Članak 115.
OBVEZA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA UREĐENJA UŽIH PODRUČJA
(1) Planom su definirana neizgrađena građevinska područja, izgrađena građevinska područja, uređena
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
građevinska čestica i neuređena građevinska čestica Za
dio neizgrađenog građevinskog područja unutar kojeg se
nalaze neuređene građevne čestice utvrđuje se obaveza
donošenja prostornih planova uređenja užih područja.
(2) Planom se utvrđuje obaveza izrade i donošenja
prostornih planova uređenja užih područja (urbanistički
plan uređenja - UPU) i daje se njihov popis kako slijedi,
Urbanistički plan uređenja turističkog područja:
1. UPU TURISTIČKOG PODRUČJA “KARAPETA”
Urbanistički planovi uređenja dijelova naselja:
1. UPU DIJELA NASELJA DONJE JESENJE
2. UPU DIJELA NASELJA LUŽANI ZAGORSKI
Urbanistički planovi uređenja radnih zona:
1. UPU RADNE ZONE GORNJE JESENJE
2. UPU RADNE ZONE CERJE JESENJSKO
(3) Obuhvati planova uređenja užih područja (urbanistički plan uređenja - UPU i detaljni plan uređenja
- DPU) su prikazani na kartama 3.C. Područja primjene
posebnih mjera uređenja i zaštite u mjerilu 1:25000 te na
kartama serije 4. Građevinska područja u mjerilu 1:5000.
(4) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja
za građevine na dijelu građevinskog područja za koje
prema ovom Planu nije utvrđena obveza izrade i donošenja
prostornih planova uređenja užih područja (urbanistički
plan uređenja - UPU i detaljni plan uređenja - DPU) može
se izdati u skladu s ovim Planom.
(5) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog
stanja za građevine na dijelu izgrađenog građevinskog
područja za koji je prema ovom Planu utvrđena obveza
izrade i donošenja prostornih planova uređenja užih područja (svih urbanističkih planova uređenja - UPU i svih
detaljnih planova uređenja - DPU) može se izdati u skladu
s ovim Planom.
(6) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog
stanja za građevine na uređenim građevnim česticama
unutar neizgrađenog građevinskog područja za koje je
prema ovom Planu utvrđena obveza izrade i donošenja
prostornih planova uređenja užih područja može se izdati
samo u skladu s tim Planovima.
(7) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog
stanja za građevine na neuređenim građevnim česticama
unutar neizgrađenog građevinskog područja za koje je
prema ovom Planu utvrđena obveza donošenja prostornih
planova uređenja užih područja (UPU ili DPU) može se
izdati samo u skladu s tim Planovima.
8.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I
DRUGIH MJERA
Članak 116.
MJERE ZA IZDAVANJE LOKACIJSKIH DOZVOLA, RJEŠENJA O UVJETIMA GRAĐENJA,
RJEŠENJA O IZVEDENOM STANJU I POTVRDA
IZVEDENOG STANJA ZA ZGRADE NA GRAĐEVNIM ČESTICAMA UZ POSTOJEĆU CESTU KOJOJ JE
Strana 859 - Broj 14.
ZEMLJIŠNI POJAS MANJE ŠIRINE OD PROPISANE
OVIM PLANOM
(1) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja,
rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja
za zgrade na građevnim česticama uz postojeću cestu
kojoj je zemljišni pojas manje širine od propisane
Članak 79. ovog Plana gdje postoje uvjeti za proširenje
zemljišnog cestovnog pojasa može se izdati uz poštivanje članaka 129., 130., 131., i 132. (podnaslova Predaja
zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave)
Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i
38/09).
Članak 117.
GRADNJA UNUTAR KORIDORA (ZAŠTITNIH
POJASEVA) PLANIRANIH INFRASTRUKTURNIH
SUSTAVA
(1) Na kartama serije 4. Građevinska područja u
mjerilu 1:5000 posebnom oznakom označena su izgrađena
građevinska područja unutar koridora (zaštitnih pojaseva)
planiranih infrastrukturnih sustava. Unutar ovih područja je do izgradnje planiranih infrastrukturnih sustava
dozvoljena gradnja građevina visokogradnje te gradnja
građevina infrastrukturnih sustava sukladno posebnim
uvjetima javnog poduzeća nadležnog za pojedini planirani
infrastrukturni sustav.
(2) Na kartama serije 4. Građevinska područja u
mjerilu 1:5000 posebnom oznakom nisu označena ostale
površine unutar koridora (zaštitnih pojaseva) planiranih
infrastrukturnih sustava. Unutar ovih područja je do
izgradnje planiranih infrastrukturnih sustava dozvoljena
gradnja samo građevina infrastrukturnih sustava sukladno
posebnim uvjetima javnog poduzeća nadležnog za pojedini planirani infrastrukturni sustav.”
8.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA
JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
Članak 118.
REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
(1) Postojeća građevina kojoj je namjena protivna
planiranoj namjeni može se:
a) održavati u skladu s postojećom namjenom,
b) ����������������������������������������������
rekonstruirati, na način da se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu te na
način da se ne mijenja usklađenost postojeće građevine
s lokacijskim uvjetima po kojima je građena, u skladu s
postojećom namjenom,
c) rekonstruirati, na način da se mijenja usklađenost
postojeće građevine s lokacijskim uvjetima po kojima je
građena, u skladu s planiranom namjenom, ili
d) graditi nova građevina u skladu s planiranom
namjenom.
(2) Pod pojmom „postojeća namjena“ u ovom
članku se podrazumijevaju svi uvjeti gradnje po kojima
je građevina građena. Pod pojmom „planirana namjena“
u ovom članku se podrazumijevaju svi propisani uvjeti
gradnje ovim Planom.
(3) Bitni zahtjevi za građevinu su definirani člankom
Strana 860 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
14. „Bitni zahtjevi za građevinu“ Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09).
(4) Građenje nove, rekonstrukcija i održavanje
građevine definirano je člankom 2. „Pojmovi“ Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09).
9. PRIJELAZNE, ZAVRŠNE I ZAKLJUČNE
ODREDBE
Članak 119.
BROJ IZVORNIKA, OVJERA IZVORNIKA, POHRANA IZVORNIKA, STUPANJE NA SNAGU PLANA
(1) Plan je izrađen u 6 istovjetnih primjerka (izvornika), ovjerenih:
a) Pečatom Općinskog vijeća Općine Jesenje i
potpisom Predsjednika Općinskog vijeća Općine Jesenje,
b) Pečatom i potpisom Načelnika Općine Jesenje
c) Pečatom Zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu pri Arhitektonskom fakultetu,
Sveučilišta u Zagrebu i potpisom Predstojnika Zavoda za
urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu pri
Arhitektonskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu Prof.
dr.sc. Jesenka Horvata, dipl.ing.arh. i
d) Pečatom i potpisom odgovornog voditelja na
izradi Plana Prof.dr.sc. Nenada Lipovca, dipl.ing.arh.
(2) Pojedini izvornici, zajedno sa tekstom Odluke,
pohranit će se na slijedećim adresama:
a) Jedinstveni upravni odjel Općine Jesenje – jedan
primjerak,
b) Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju
Krapinsko-zagorske županije u Krapini, Magistratska
1 – dva primjerka,
c) Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja
i graditeljstva u Zagrebu, Ulica Republike Austrije 20, jedan primjerak,
d) Hrvatski zavod za prostorni razvoj – jedan primjerak i
e) Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša
Krapinsko-zagorske županije u Krapini, Magistratska
ulica 1, - jedan primjerak.
(3) Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave
u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije“.
Članak 120.
VAŽENJE DOKUMENATA
(1) Stupanjem na snagu Plana ostaju na snazi
samo dijelovi Prostornog plana uređenja Općine Jesenje
(Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 6/03.,
15/07.) koji nisu izmijenjeni ovim Planom.
Klasa: 021-05/11-01/18
Urbroj: 2140/05-11-1
U Jesenju, 08. 07. 2011.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA
Ivan Galović, v.r.
OPĆINA PETROVSKO
Temeljem članka 16. stavka 1. i 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 26/03
- pročišćeni tekst i 82/04), članka 12., točke 3. i članka
33., točke 4., 5. i 6. Prekršajnog zakona („Narodne novi-
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
ne“ broj 107/07) te članka 12. Statuta Općine Petrovsko
(„Službeni glasnik Krapinsko–zagorske županije“ broj
16/09.), Općinsko vijeće Općine Petrovsko na 11. sjednici
održanoj dana 13. lipnja 2011. godine donijelo je slijedeću
O D L U K U
O KOMUNALNOM REDU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom o komunalnom redu (u daljnjem
tekstu: Odluka) za područje Općine Petrovsko propisuje
se:
1. uređenje naselja,
2. održavanje čistoće, čuvanje i korištenje javnih
površina,
3. skupljanje, odvoz i postupanje sa skupljenim
komunalnim otpadom,
4. uklanjanje snijega i leda,
5. uklanjanje protupravno postavljenih predmeta,
6. mjere za provođenje komunalnog reda,
7. prekršajne sankcije.
II. UREĐENJE NASELJA
Članak 2.
Uređenjem naselja u smislu ove Odluke smatra se
određivanje uvjeta glede oblika, položaja, roka i načina
postavljanja pokretnih stvari na području Općine, a čije
postavljanje utječe na izgled naselja.
Pokretnim stvarima iz prethodnog stavka smatraju se osobito: montažni kiosk do 12 m2, nadstrešnica
za čekanje javnog prijevoza, oglasne ploče, izložbeni
ormarići, reklame, tende, klima uređaji, zaštitni stupići
i ograde, dječja igrališta (ljuljačke, klackalice i dr.),
štandovi i naprave za prodaju pića, napitaka, sladoleda, i
ambulantna prodaja robe, peći za plodine i druge naprave,
zatim pokretne naprave kao što su stolovi, stolice, klupe,
suncobrani, pokretne ograde, cvjetne vaze i druge naprave
ispred ugostiteljskih objekata ili obrtničkih radionica, te
luna parkovi i slične naprave).
Članak 3.
Pokretne stvari iz članka 2. ove Odluke mogu se
postavljati na nekretninama u vlasništvu Općine ili u
vlasništvu fizičkih i pravnih osoba na području Općine, po
rješenju Jedinstvenog Upravnog odjela Općine Petrovsko.
Kada se pokretne stvari postavljaju na nekretninama
u vlasništvu Općine, vlasnik pokretnih stvari obveznik je
plaćanja naknade za korištenje javne površine, koja će se
odrediti posebnom odlukom nadležnog tijela.
Članak 4.
Trgovačka društva, udruge građana te druge pravne
i fizičke osobe, koje su na to obvezni na osnovi posebnih
propisa, ističu na zgradi na kojoj koriste poslovni prostor,
odnosno u kojoj imaju sjedište, odgovarajući naziv ili
tvrtku.
Naziv, odnosno tvrtka mora biti čitljivo i pravilno
ispisan i uredan te okvirnih dimenzija 0,5 m2, ako posebnim propisom nije drukčije uređeno.
Članak 5.
Naziv ili tvrtka mogu se postavljati na temelju rješenja Jedinstvenog Upravnog odjela Općine Petrovsko.
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Uz zahtjev za izdavanje rješenja za postavljanje
naziva, odnosno tvrtke prilaže se slijedeća dokumentacija:
• prijedlog rješenja naziva s sadržajem,
• pravna osnova (rješenje o registraciji firme, odobrenje za rad i sl.),
• vlasnički list, odnosno suglasnost vlasnika zgrade.
Članak 6.
Pravne i fizičke osobe iz članka 4. ove Odluke dužne
su u roku od 15 dana od dana prestanka djelatnosti, odnosno od preseljenja iz zgrade u kojoj su obavljali djelatnost
ili imali sjedište, naziv ukloniti, a o tome u roku od 15 dana
izvijestiti Jedinstveni Upravni odjel Općine Petrovsko.
Članak 7.
Na području Općine Petrovsko mogu se postavljati
reklamni panoi, ploče i druge konstrukcije, ali na površinama koje odredi Jedinstveni Upravni odjel Općine
Petrovsko.
Upravni odjel određuje i visinu naknade za korištenje površina, za postavljanje reklamnih panoa i sl.
Članak 8.
Rješenje za postavljanje predmeta iz članka 7. ove
Odluke izdaje Jedinstveni Upravni odjel. U tom rješenju
odredit će se mjesto, način, rokovi i uvjeti za postavljanje
tih predmeta. Uz zahtjev za traženje odobrenja iz stavka
1. ovog članka potrebno je priložiti:
• nacrt pročelja zgrade,
• odgovarajuću dokumentaciju sukladno Zakonu
o gradnji („Narodne novine broj 175/03, 100/04, 76/07,
26/08),
• suglasnost vlasnika zgrade, odnosno vlasnika ili
korisnika zemljišta
U postupku rješavanja zahtjeva za postavljanje
predmeta iz stavka 1. ovog članka na površine i objekte
koji su kulturna dobra, potrebno je pribaviti prethodno
odobrenje tijela državne uprave nadležnog za zaštitu
kulturnih dobara.
Članak 9.
Predmeti iz članka 8. ove Odluke moraju biti tehnički i estetski uređeni, sukladni okolnim objektima i
okolišu, a kad se postavljaju uz prometnice, ne smiju ni
na koji način ugrožavati sigurnost prometa.
Članak 10.
Predmeti iz članka 9. ove Odluke moraju se održavati čistim, urednim i ispravnim, a dotrajali i oštećeni se
moraju zamijeniti novima.
Kvarovi na svjetlećim reklamama moraju se ukloniti u roku od 5 dana, a dotrajale ili oštećene moraju se u
istom roku ukloniti.
Članak 11.
Plakati, oglasi, smrtovnice i slične objave, (u daljnjem tekstu: plakati) mogu se postavljati samo na oglasnim
pločama, oglasnim konstrukcijama i oglasnim ormarićima,
koje se postavljaju na površinama koje odredi Jedinstveni
Upravni odjel Općine Petrovsko.
Zabranjuje se oglašavanje na nepredviđenim mjestima i objektima, a naročito se zabranjuje oglašavanje na
drveću, rasvjetnim ili telefonskim stupovima.
Strana 861 - Broj 14.
Skidanje plakata i čišćenje mjesta koja nisu predviđena za plakatiranje pada na teret priređivača priredbi ili
na pravnu ili fizičku osobu koja nešto reklamira.
Zabranjeno je oštećivanje, kidanje ili prljanje
postavljenih plakata, te skidanje od neovlaštenih osoba.
Članak 12.
Iznimno, u vrijeme predizborne i druge promidžbe
(cirkus i dr.), te u izuzetnim prilikama mogu se postavljati
stalci s panoima, kartoni za lijepljenje plakata, natpisi na
platnu (transparenti) i drugi ukrasi i na drugim prikladnim
mjestima, na temelju odobrenja Jedinstvenog Upravnog
odjela.
Korisnici odobrenja iz stavka 1. ovog članka dužni
su odmah po isteku važenja odobrenja ukloniti predmete iz
stavka 1. ovog članka, a površine ostaviti čistim i urednim.
Ovlaštenik postavljanja plakata dužan je osigurati
da plakati budu u urednom stanju, a oštećene, zaprljane i
zastarjele plakate odmah ukloniti ili zamijeniti.
Zabranjeno je prljanje i oštećivanje istaknutih plakata, te skidanje od neovlaštene osobe.
Članak 13.
Izlozi, izložbeni ormarići i slični predmeti koji su
postavljeni na javnoj površini moraju biti uredni, tehnički
i estetski oblikovani, odgovarajućeg osvjetljenja i u skladu
sa izgledom zgrade i okoliša.
Predmeti iz prethodnog stavka mogu se postavljati
na temelju rješenja Jedinstvenog Upravnog odjela, a na
temelju zahtjeva fizičke ili pravne osobe.
Uz zahtjev za odobrenje treba priložiti nacrt, tehnički opis sa pročeljem zgrade i dokaz o vlasništvu ili
suglasnost vlasnika zgrade.
Članak 14.
Izlozi trgovina fizičkih ili pravnih osoba moraju se
redovito uređivati i čistiti. U izlozima se ne smije držati
ambalaža niti skladištiti roba, te nije dozvoljena neposredna prodaja robe iz izloga.
Izlozi moraju biti osvijetljeni tijekom cijele noći.
Izvan izloga nije dopušteno izlagati robu, osim
izuzetno prema odobrenju Jedinstvenog Upravnog odjela.
Članak 15.
Zaštitne naprave (tende, platna i sl.) iznad izloga ili
ispred ugostiteljskih objekata fizičkih ili pravnih osoba
moraju biti uredne i neoštećene, estetski dotjerane, te postavljene na taj način da ne ometaju pješački ili cestovni
promet.
Sve zaštitne naprave koje se nadvijaju na javnu
površinu ili izlaze prema njoj mogu se postaviti samo uz
odobrenje Jedinstvenog Upravnog odjela.
Postavljanje zaštitnih naprava neće se odobriti ako
bi one zbog samog postavljanja umanjivale arhitektonske
ili ambijentalne vrijednosti zgrade na koju se namjeravaju
postaviti, odnosno ako se ne bi uklapale u izgled naselja
i okoliš.
Ostale pokretne naprave (automati za prodaju pića i
sladoleda, ambulantna prodaja robe, peći za pečenje plodina, stolovi, stolice, klupe, pokretne ograde, cvjetne vaze,
suncobrani, štandovi, šatori u kojima se obavlja promet
robom, ugostiteljska djelatnost, djelatnost cirkusa i slične
Strana 862 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
zabavne radnje, te dr.) postavljaju se suglasno odredbama
prostorno planskih dokumenata i drugih akata, a na temelju rješenja Jedinstvenog Upravnog odjela.
Rješenjem iz stavka 2. ovog članka utvrdit će se
uvjeti (mjesto, rok, izgled i dr.) postavljanja pokretnih
naprava.
Članak 16.
Na javne površine mogu se postavljati kiosci
temeljem posebne Odluke načelnika Općine, odnosno
Općinskog vijeća Općine Petrovsko, a temeljem rješenja
kojeg na zahtjev korisnika izdaje Jedinstveni Upravni
odjel Općine Petrovsko.
U povodu državnih i drugih blagdana, obljetnica
i manifestacija može se posebno organizirati uređenje
Općine.
Objekti, uređaji i oprema što služe za posebno
uređenje Općine u smislu stavka 2. ovog članka, mogu
biti izgrađeni i postavljeni za vrijeme trajanja državnih i
drugih blagdana, obljetnica i manifestacija.
Objekti, uređaji i oprema što služe za posebno uređenje Općine u smislu stavka 2. ovog članka, moraju se
održavati čistim i urednim. Članak 17.
Vlasnici obiteljskih kuća i vlasnici, odnosno korisnici stanova i poslovnih prostorija u zgradama dužni su
dvorišta, okućnice i ograde tih zgrada uz javne površine
redovno održavati u urednom stanju, a osobito:
• obrezivati ogradno raslinje,
• kositi travu,
• obnavljati nasade,
• materijal i stvari koji ne koriste uredno složiti,
odnosno ukloniti sa okućnice.
Članak 18.
Ograde uz javne površine moraju biti izrađene
sukladno zakonskim propisima i prostorno planskim
dokumentima, na način da se uklapaju u okoliš, a što je
više moguće od ukrasne živice, te ne smiju biti izvedene
od bodljikave žice, šiljaka i sl.
Fizičke i pravne osobe dužne su ulične ograde
održavati urednima.
Članak 19.
Vrtove, voćnjake, vinograde, kao i neizgrađena
građevinska zemljišta u pojasu uz javne površine fizičke
i pravne osobe koje to zemljište koriste moraju održavati
urednima.
III. OBJEKTI I UREĐAJI JAVNE RASVJETE
Članak 20.
Javno-prometne površine u naseljima sukladno tehničkim mogućnostima u pravilu moraju biti osvijetljena,
a objekti i uređaji javne rasvjete u vlasništvu su Općine
Petrovsko.
Brigu o postavljanju i održavanju javne rasvjete
vodi Općina, a obavljanje istih poslova može se ugovorom
povjeriti društvu registriranom za tu djelatnost, u skladu
sa Zakonom.
Prigodom proširenja javne rasvjete imat će se u
vidu značenje pojedinih dijelova Općine, pojedinih javnih
površina i potrebe građana.
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
Odluku o proširenju javne rasvjete donosi načelnik
Općine.
Objekti, uređaji i oprema javne rasvjete moraju se
redovito održavati (mijenjati pregorjele žarulje i sl.), a
u skladu sa godišnjim Programom održavanja objekata
komunalne infrastrukture.
IV. OBJEKTI JAVNE NAMJENE
Članak 21.
U smislu odredaba ove Odluke objektima javne
namjene smatraju se:
• javni zdenci i izvorišta,
• vodoskoci,
• spomen ploče,
• telefonske govornice, poštanski sandučići,
• košarice za smeće,
• oprema dječjih igrališta,
• klupe na javnim površinama,
• zaštitni stupići i sl.
Objekti javne namjene moraju se držati u čistom,
urednom i ispravnom stanju, te se ne smiju oštećivati i
uništavati.
Objektima javne namjene upravlja i brine o njihovom održavanju pravna ili fizička osoba kojoj su isti dani
na upravljanje od strane Općine Petrovsko.
Iznimno, o objektima javne namjene kao što su
telefonske govornice i poštanski sandučići, brine pravna
osoba određena posebnim propisima.
V. ODRŽAVANJE ČISTOĆE I ČUVANJE JAVNIH
POVRŠINA
Članak 22.
Javnim površinama u smislu odredaba ove Odluke
smatraju se:
1. javno-prometne površine: ulice, ceste, javni putevi, trgovi, nogostupi, javne stube, javni prolazi, mostovi,
parkirališta i slične površine;
2. javne zelene površine: parkovi, drvoredi, živice,
travnjaci, cvjetnjaci, skupine stabala, dječja igrališta, zelene površine uz javne ceste u naseljima i slične površine;
3. groblja, posebna parkirališta, taksi stajališta,
površine i objekti što su namijenjeni za javne priredbe,
tržnice i slični prostori.
Članak 23.
Smećem se smatraju svi otpaci koji se nalaze na
javnim površinama, a posljedica su dnevnih zbivanja na
njima, prirodnih procesa koji nastaju uslijed atmosferskih
okolnosti ili vegetacijskog procesa biljaka.
Članak 24.
Javne površine koriste se u skladu s njihovom namjenom i ne smiju se onečišćavati, oštećivati i uništavati.
Zabranjeno je bacanje ili ostavljanje, odnosno odlaganje bilo kakvog otpada na javnim površinama.
Vlasnici i korisnici zemljišta koja graniče s javnom
prometnom površinom moraju održavati i čistiti javnu
površinu između zemljišta i kolnika.
Održavanje i čišćenje javnih površina iz prethodnog
stavka obuhvaća:
• uređenje i iskop zemlje iz odvodnih jaraka u količini za normalno protjecanje vode
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
• košenje trave, obrezivanje granja sa stabala i
obrezivanje živice.
Radovi iz prethodnog stavka vezano za uređenje
odvodnih jaraka moraju se izvršiti najmanje jednom godišnje, a radovi na košnji trave i uređenju zelenila trebaju
se izvršiti najmanje 2 puta godišnje u tekućoj godini.
Ukoliko se ne izvrše obveze propisane stavkom 3. i
4. ovog članka iste će se izvršiti uz pomoć druge osobe, a
na teret korisnika zemljišta koji nisu izvršili svoju obvezu.
Članak 25.
Javne površine moraju se redovito održavati čistim
i urednim.
Održavanje čistoće podrazumijeva uklanjanje smeća
s javnih površina, čišćenje i pranje javnih površina, pražnjenje i održavanje košarica za smeće.
Članak 26.
Održavanje čistoće javnih površina je redovno i
izvanredno.
O redovnom održavanju čistoće javnih površina
brine pravna ili fizička osoba kojoj je povjereno obavljanje
komunalne djelatnosti održavanja čistoće.
Redovno održavanje čistoće obavlja se svakodnevno, odnosno prema Programu čišćenja koji utvrđuje
načelnik Općine Petrovsko, na prijedlog Jedinstvenog
Upravnog odjela.
Izvanredno održavanje čistoće javnih površina
obavlja se prema izuzetnoj potrebi, na zahtjev Jedinstvenog Upravnog odjela.
Članak 27.
Iznimno od odredbi prethodnog članka ove Odluke,
na javnim površinama koje su date na korištenje, upravljanje ili zakup, čistoću održava fizička ili pravna osoba
kojoj je javna površina dana u zakup, odnosno koja s njom
upravlja ili je koristi.
Izvođač građevinskih radova na javnoj površini
dužan je istu održavati i čistiti tijekom radova te je nakon
izvođenja radova ostaviti u saniranom i urednom stanju.
Nakon završenih radova na prekopu javne površine
izvođač je dužan u roku od 7 dana zatražiti pregled sanirane površine od strane Jedinstvenog Upravnog odjela.
Članak 28.
Na javnim prometnim površinama kao što su ulice,
parkovi, trgovi i druge javne površine radi skupljanja
otpadaka moraju se postaviti košarice za otpatke, a po
potrebi i posude odgovarajuće veličine.
Košarice i posude za odlaganje otpadaka na javnim
površinama nabavlja, postavlja, održava i redovno prazni
korisnik javnih površina.
Članak 29.
Košarice za odlaganje otpadaka postavljaju se na
samostojeći nosač i mogu biti postavljene na način da se
mogu prazniti i čistiti odvajanjem od nosača.
Zabranjeno je postavljanje košarica za odlaganje
otpadaka na stupovima na kojima se nalaze prometni
znakovi, na drveće i na spomenike kulture.
Izgled i oblik košarica na cijelom području Općine
mora biti unificirana, a o postavljanju iste odobrenje daje
Jedinstveni Upravni odjel, a na zahtjev korisnika javne
Strana 863 - Broj 14.
površine, odnosno pravne osobe zadužene za čišćenje.
Članak 30.
Na javne površine ne smije se bacati niti ostavljati
bilo kakav otpad, a osobito je zabranjeno:
• ostavljati predmete i stvari koje onemogućuju
nesmetano korištenje javne površine,
• ispuštati otpadne, oborinske vode ili otpadne vode
iz gnojnica i septičkih jama,
• bacati ili ostavljati izvan košarica i posuda za
smeće bilo kakav otpad,
• oštećivati košarice ili druge posude za otpad,
• bacati goruće predmete u košarice ili druge posude
za odlaganje otpadaka,
• paliti otpad,
• onečišćivanje javnih površina od strane kućnih
ljubimaca, (psi, mačke),
• nanošenje blata s gradilišta ili poljoprivredne
površine na javnu prometnu ili zelenu površinu,
• vožnja automobilom, biciklom, motociklom,
zaprežnim kolima ili drugim prometnim sredstvom po
zelenoj površini, osobito kroz park, dječja igrališta, cvjetnjake i sl., te parkiranje istih na toj površini,
• popravak, servisiranje i pranje vozila,
• ostavljati vozila ili dijelove vozila koja nisu u
voznom stanju.
Vozilom koje nije u voznom stanju smatra se vozilo
koje nema registarske tablice ili nije registrirano, nedostaje
mu motor, jedan ili više kotača te jedno ili više stakala,
dio karoserije ili slično.
Vlasnik vozila koje nije u voznom stanju upozorit
će se da vozilo u roku od 8 dana ukloni s javne površine.
Ako nije moguće utvrditi vlasnika vozila koje nije u
voznom stanju ili ako upozoreni vlasnik ne ukloni vozilo
u određenom roku, to će se vozilo smatrati napuštenom
stvari i kao komunalni otpad ukloniti s mjesta na kojem
je ostavljeno. Ako je vlasnik poznat, vozilo će se ukloniti
na trošak vlasnika.
Članak 31.
Vozila koja sudjeluju u prometu ne smiju onečišćivati ulice, trgove i druge javno prometne površine.
Vozila koja prevoze tekući ili sipki materijal moraju
imati sanduke i karoserije iz kojih se materijal ne može
prosipati niti curiti.
Vozila koja prevoze papir, sijeno, slamu, piljevinu,
lišće i drugi rasuti teret moraju se prekriti ceradom ili na
drugi način osigurati da se materijal ne prosipa po javnoprometnim površinama.
Vozila koja se uključuju u javni promet ne smiju
imati onečišćene kotače.
Članak 32.
Zabranjeno je puštanje pasa na javne površine bez
nadzora vlasnika, odnosno psi moraju biti vezani remenom
s košaricom na njušci dok se nalaze na javnoj površini
pod nadzorom vlasnika, odnosno osobe zadužene za njih.
Članak 33.
Na javnim površinama ne smiju se bez traženog
odobrenja i rješenja Jedinstvenog Upravnog odjela postavljati skele ili obavljati bilo kakvi radovi, osim radovi
Strana 864 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
redovnog održavanja i čišćenja.
Članak 34.
Za istovar, smještaj i utovar građevinskog i drugog
materijala, podizanje skela, popravak i čišćenje vanjskih
dijelova građevine i slične građevinske radove može se
samo privremeno, uz rješenje Jedinstvenog Upravnog
odjela, zauzeti javna površina.
U rješenju će se odrediti uvjeti i način istovara,
smještaja i utovara građevinskog materijala, mjere sigurnosti, rok i opseg privremenog zauzimanja, kao i druge
mjere (čišćenje) koje treba poduzeti tijekom i nakon
izvođenja radova.
Odmah po završetku radova iz prethodne stavke, te
uklanjanja materijala i uređenja javne površine, korisnik
površine dužan je obavijestiti Jedinstveni Upravni odjel,
nakon čega će komunalni redar provjeriti stanje, te ako
utvrdi da postoji kakvo oštećenje na istoj, naložit će
korisniku rješenja da u određenom roku o svom trošku
korištenu površinu dovede u prijašnje stanje.
U slučaju zauzimanja javne površine u duljem vremenskom razdoblju bez rješenja Jedinstvenog Upravnog
odjela Općine Petrovsko, komunalni redar će poduzeti
radnje navedene u stavku 3. ovog članka.
Članak 35.
Javne površine mogu se prekopavati samo uz prethodnu suglasnost Jedinstvenog Upravnog odjela.
Izvođač, odnosno investitor prekopavanja dužan je
najkasnije 3 dana prije prekopavanja zatražiti suglasnost.
Iznimno, zbog poduzimanja hitnih mjera, suglasnost se može zatražiti usmenim putem neposredno prije
prekopavanja. Prekopavanje se smije vršiti samo kad to
dopuštaju povoljne atmosferske prilike.
Za vrijeme prekopavanja prometne površine, mora
se osigurati propisno prometovanje barem u jednom
pravcu na što bolji način uz suglasnost Jedinstvenog
Upravnog odjela.
Nadzor prekopa vrši komunalni redar.
Nakon završetka radova izvođač je obvezan dovesti
javnu površinu te sve eventualno napravljene propuste i
oštećenja na infrastrukturi, priključcima i sl., u prijašnje
stanje, urediti je i pozvati komunalnog redara na uviđaj
izvršenog da bi isti mogao provesti postupak kao u slučaju
iz članka 34. stavka 3. ove Odluke.
Članak 36.
Za istovar drva, ugljena i slično te za piljenje ogrjevnog drva mogu se privremeno zauzeti javne površine, ali
tako da se ne ometa cestovni i pješački promet.
Drva, ugljen i slični materijali moraju se ukloniti sa
javne površine najkasnije do noći te se ista mora očistiti.
Članak 37.
Roba i drugi slični predmeti mogu se privremeno
istovariti na javnim površinama, osim na mjestima gdje
je to zabranjeno iz razloga sigurnosti prometa, samo u
slučaju nedostatka druge površine, s napomenom da se
utovar i istovar mora odvijati brzo i bez zastoja i to tako da
se ne ugrožava sigurnost prolaznika i ne zaustavlja promet.
Članak 38.
Uređivanje i održavanje nerazvrstanih cesta provodi
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
se aktivnošću i suradnjom sa mještanima. (Do osnivanja
Mjesnih odbora).
Vlasnici, odnosno korisnici zemljišta uz nerazvrstanu cestu dužni su uz prometni cestovni i pješački pojas
čistiti grabe, raslinje i sl.
Širina bankine uz nerazvrstanu cestu mora se održavati i ostaviti slobodnom za prometovanje barem u širini
od 50 cm, s napomenom da zbog određenih specifičnih
uvjeta na terenu najmanja širina bankine može biti 30 cm.
U slučaju zadiranja u cestovni pojas komunalni redar će rješenjem naložiti vraćanje istog u prvobitno stanje,
a protiv osobe koja je oštetila cestovni pojas poduzet će
se prekršajne sankcije.
Poljoprivredno zemljište uz cestu iz prethodnog
stavka, smije se obrađivati na najmanjoj udaljenosti od
pola metra (50 cm) od ruba kolnika ceste ukoliko između
nema cestovnog jarka.
VI. SAKUPLJANE , ODVOZ I POSTUPANJE SA
KOMUNALNIM OTPADOM
Članak 39.
Komunalnim otpadom u smislu odredbi ove Odluke
smatra se otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje čišćenjem
javnih površina i otpad sličan po svojim svojstvima i sastavu otpadu iz kućanstva, a koji nastaje u gospodarstvu,
ustanovama i uslužnim djelatnostima.
Članak 40.
Komunalni otpad se prema vrsti otpada dijeli na:
• kućno smeće (osobito pepeo, krpe, kosti, otpaci
od voća i povrća i slično)
• korisne otpatke koji se mogu preraditi u sekundarne sirovine ili upotrijebiti (osobito papir, staklo, metali
i slično)
• glomazni otpad koji se po svojoj veličini ne smatra kućnim smećem (kućanski aparati i strojevi, dijelovi
vozila–gume, kotači, građevinski materijal, šljaka i šuta
u malim količinama).
Članak 41.
Komunalni otpad skuplja i odvozi pravna ili fizička
osoba kojoj je povjereno obavljanje predmetne komunalne
djelatnosti.
Djelatnici osobe iz stavka 1. ovog članka dužni su
pri odvozu komunalnog otpada paziti na održavanje reda
i čistoće na mjestima s kojih uzimaju otpad.
Članak 42.
Zone obveznog odvoza komunalnog otpada određuju se posebnom odlukom uz dogovor s pravnom ili
fizičkom osobom zaduženom za skupljanje i odvoz komunalnog otpada. Odvoz smeća u tim zonama obavljati
će se u pravilu jedanput tjedno.
Članak 43.
Kućno smeće odlaže se u posude za otpad.
Posude za otpad odlažu se na mjesto i u vrijeme
što ga sporazumno odrede osobe iz članka 41. stavak 1.
ove Odluke i vlasnik, odnosno korisnik obiteljske kuće,
zgrade, odnosno poslovnog prostora.
U slučaju nesporazuma, mjesto i vrijeme određuje
Jedinstveni Upravni odjel uz poštivanje argumenata obje
strane.
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Mjesto za postavljanje posuda za otpad mora se
držati urednim i čistim, a posude za otpad u ispravnom
stanju.
Članak 44.
Industrijskim otpadom smatra se otpad koji nastaje
u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama
i ugostiteljskim uslužnim djelatnostima, a po količini,
sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada.
Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost
kojom se stvara industrijski otpad dužne su osigurati
posude za odlaganje tog otpada (kontejner), kao i mjesto
unutar zemljišne parcele na kojoj se djelatnost obavlja,
za smještaj tih posuda.
Članak 45.
Zabranjeno je na javnim površinama, poljoprivrednom zemljištu, u šumama, te uz prometnice ili bilo gdje
to nije odobreno posebnom odlukom odlaganje kućnog
ili bilo kakvog drugog otpada.
Članak 46.
Pravna ili fizička osoba kojoj je povjereno prikupljanje i odvoz komunalnog otpada vrši i prikupljanje i
odvoz tzv. glomaznog otpada.
Osoba iz prethodnog stavka ovog članka dužna je
obavijestiti sve korisnike o vremenu i mjestu odlaganja,
prikupljanja i odvoza glomaznog otpada.
Glomazni otpad odvozi se najmanje dva puta godišnje po utvrđenom rasporedu dostavljanjem kontejnera
u sva naselja.
Zabranjeno je glomazni otpad odlagati na mjesta
koja nisu za to predviđena, a naročito u posude za kućno
smeće.
Članak 47.
Nadzor nad ovom komunalnom djelatnošću obavlja
komunalni redar.
VII. UKLANJANJE SNIJEGA I LEDA
Članak 48.
Snijeg i led uklanja se s javnih površina te s krovova
zgrada uz javne površine.
Uklanjanje snijega s javnih prometnih površina
vrši fizička ili pravna osoba kojoj su povjereni navedeni
komunalni poslovi temeljem Ugovora ili na drugi zakonit
način, prema Planu čišćenja snijega kojeg donosi načelnik
Općine sukladno prioritetima.
Na objektima na kojima postoji opasnost od klizanja, odnosno padanja snijega i leda na javnu površinu,
vlasnik odnosno korisnik je dužan poduzeti odgovarajuće
mjere postavljanjem snjegobrana, odnosno znakova upozorenja s ciljem zaštite pješačkog i cestovnog prometa.
Ukoliko dođe do padanja snijega sa krova na javno
prometnu površinu, istu je dužan očistiti vlasnik stambenog odnosno poslovnog objekta sa čijeg je krova došlo do
padanja snijega na javno prometnu površinu.
Članak 49.
Uklanjanje snijega i leda s pločnika i nogostupa
uz stambene i poslovne zgrade, trgovine te ugostiteljske
i druge radnje obveza je vlasnika odnosno korisnika tih
zgrada, odnosno radnji.
Uklanjanje snijega i leda s prostora oko kioska i
Strana 865 - Broj 14.
pokretnih naprava obveza je njihovih vlasnika, odnosno
korisnika.
Rok za čišćenje snijega i leda je 24 sata po prestanku
padanja snijega.
Ako obveznici iz ovog članka ne izvrše svoju obvezu, komunalni redar ovlašten je odstranjivanje snijega
ili leda naručiti od drugih osoba na trošak obveznika, te
izreći kaznu utvrđenu ovom Odlukom.
Prilikom odstranjivanja snijega nije dozvoljeno
snijegom zatrpavati slivnike i odvodne jarke uz javnoprometne površine, kao i gomilanje snijega na tim površinama, osim uz njegove krajnje rubove ili na hrpe radi
odvoženja snijega s tih površina, a sve radi održavanja tih
površina prohodnima.
VIII. UKLANJANJE PROTUPRAVNO POSTAVLJENIH PREDMETA
Članak 50.
Sve predmete koji se spominju u odredbama ove
Odluke, a za čije je postavljanje potrebno odobrenje
odnosno rješenje Jedinstvenog Upravnog odjela Općine Petrovsko ili Odluka Općinskog vijeća ili načelnika
Općine, a koji su postavljeni ili su ostavljeni na javnoj
površini bez tog akta ili u suprotnosti sa njim, moraju
njihovi vlasnici, odnosno korisnici ukloniti na temelju
rješenja komunalnog redara.
Ako se predmeti iz stavka 1. ovog članka ne uklone u za to određenom roku, komunalni redar će narediti
uklanjanje istih putem treće osobe, a na trošak vlasnika
odnosno korisnika uz mogućnost sankcija utvrđenih ovom
Odlukom.
IX. MJERE ZA PROVOĐENJE KOMUNALNOG
REDA
Članak 51.
Komunalni redar Općine Petrovsko odnosno djelatnik zajedničke službe komunalnog redarstva nadležan
je za provođenje komunalnog reda na području Općine
Petrovsko.
Svoje poslove, nadležnost i ovlasti komunalni
redar ima i obavlja na temelju ove Odluke i Zakona o
komunalnom gospodarstvu te drugih zakonskih propisa
na koje se poziva ova Odluka o komunalnom redu, a
osobito je ovlašten:
• nadzirati primjenu ove Odluke i drugih akata
donijetih temeljem ove Odluke,
• rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama
radnje i postupanja u svrhu održavanja komunalnog reda,
• narediti obavljanje radova, ako utvrdi da se oni
obavljaju nepravilno ili nepotpuno,
• narediti obustavu radova, ako se obavljaju u suprotnosti s propisima, do konačne odluke nadležnog tijela,
• zabraniti obavljanje radova, ako se izvode bez
odobrenja nadležnog tijela ili protivno tom odobrenju,
• zabraniti upotrebu neispravnog komunalnog
objekta, uređaja ili naprave dok se ne uklone nedostaci,
• narediti uklanjanje predmeta, objekata ili uređaja
što je postavljen bez odobrenja nadležnog tijela, protivno
tom odobrenju, odnosno suprotno ovoj Odluci i propisima
donesenim na osnovi ove Odluke,
Strana 866 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
• odrediti pravnim i fizičkim osobama da podnesu
odgovarajući izvještaj o uklanjanju manjkavosti i nedostataka,
• izricati opomene i novčane kazne za prekršitelje,
• izdati prekršajni nalog,
• postaviti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka,
• poduzimati druge mjere i radnje za koje je ovlašten.
Članak 52.
Komunalni redar pri obavljanju posla ima posebnu
službenu iskaznicu, kojom dokazuje svoje svojstvo.
Pravne i fizičke osobe dužne su komunalnom redaru
omogućiti nesmetano obavljanje dužnosti te mu dati tražene obavijesti i dokumentaciju u svrhu obavljana njegova
posla o održavanju komunalnog reda.
Ako komunalni redar u svom radu naiđe na fizički
otpor ili nasrtanje, te verbalno vrijeđanje i omalovažavanje s potencijalnom opasnošću da mu bude ugrožena
sigurnost može
zatražiti aktivnu pomoć od Policijske uprave Krapinsko – zagorske i drugih tijela državne uprave nadležnih
za provođenje inspekcije i nadzora.
Članak 53.
Ako počinitelj ne postupi po nalogu, odnosno po
odgovarajućem aktu komunalnog redara, istu činidbu u
smislu uklanjanja predmeta, čišćenja, popravljanja i sl.,
komunalni redar će izvršiti uz pomoć druge osobe, a na
teret počinitelja.
X. PREKRŠAJNE SANKCIJE
Članak 54.
Pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom u
visini od 500,00 - 10.000,00 kuna, obrtnik i osoba koja
obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom
u visini od 300,00 - 5.000,00 kuna, a fizička osoba novčanom kaznom u visini od 100,00 - 2.000,00 kuna i to
za prekršaje:
• ako postavi pokretnu stvar iz članka 2. ove Odluke
na nekretninama u vlasništvu Općine ili fizičkih i pravnih
osoba bez odobrenja ( Članak 3.)
• ako postavi natpis, odnosno tvrtku iz članka 4. ove
Odluke bez odobrenja ( Članak 5.)
• ako ne ukloni naziv ili tvrtku ili ne obavijesti
nadležne o preseljenju iz članka 6. ove Odluke
• ako postavi reklamni pano, ploču ili drugu konstrukciju bez odobrenja nadležnog tijela ( Članak 8.)
• ako ne izradi i ne održava predmete iz članka
7., sukladno odredbi članka 9. i 10. ne otkloni kvar na
svjetlećoj reklami ili ne ukloni reklamni pano, ploču ili
neku drugu konstrukciju u roku iz članka 10. stavak 2.
ove Odluke
• ako postavi oglas, plakat, smrtovnicu ili neku
drugu objavu na nepredviđenom mjestu iz članka 11. ili
bez odobrenja nadležnog tijela iz članka 12., stavak 1.
• ako postavi izlog, izložbeni ormarić i slično protivno članku 13., stavak 1. i/ili bez odobrenja nadležnog
tijela (stavak 2.)
• ako ne održava izlog, ne drži ga osvijetljenim
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
tijekom noći ili ako izlaže robu izvan izloga ( Članak 14.)
• ako postavi zaštitnu napravu iz članka 15. ove
Odluke bez odobrenja
• ako ne održava površine i okoliš uz javne površine
sukladno odredbi članka 17. ove Odluke
• ako ostavlja, baca ili odlaže bilo kakav otpad na
javnoj površini ( Članak 24.)
• ako ne održava čistoću na javnim površinama
koje su date na upravljanje, korištenje ili zakup ( Članak
27., stavak 1.)
• ako izvođač građevinskih radova na javnoj površini postupi protivno odredbi članka 27., stavak 2. ove
Odluke
• ako vozilom onečisti javnu površinu ( Članak 31.)
• ako postavi skelu ili obavlja radove suprotno
članku 33. ove Odluke
• ako postupi bez odobrenja ili protivno istome iz
članka 34., stavak 1.i 2. ove Odluke
• ako prekopava javne površine bez suglasnosti ili
protivno odredbama iz članka 35., stavak 1. do 3. ove
Odluke
• ako ne osigura propisno obavljanje prometa i
uz suglasnost nadležnog tijela u vrijeme prekopavanja
prometne površine ili ako nakon završetka radova ne pozove komunalnog redara radi pregleda stanja ili da teren
ne dovede u prijašnje stanje ( Članak 35., stavak 4. i 5.)
• ako se ne koristi komunalnom uslugom održavanja čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz
komunalnog otpada
• ako odloži kućno smeće ili industrijski otpad, ili
bilo kakav otpad protivno odredbi članka 43., 44. i 45.
ove Odluke
• ako odloži glomazni otpad na mjesto koje nije
za to određeno ili ga ostavi u posudi za kućno smeće (
Članak 46.)
• ako ne postupi sukladno odredbama članka 48.
ove Odluke u svezi uklanjanja snijega i leda, odnosno
poduzimanja odgovarajućih postupaka
• ako ne očisti snijeg i led prema odredbi članka
49. ove Odluke Članak 55.
Novčanom kaznom u iznosu od 500.00 do 10.000,00
kuna kaznit će se pravna osoba za slijedeće prekršaje :
• ako ne vrši redovito čišćenje javnih površina
sukladno odgovarajućim aktima, a u skladu s odredbom
članka 26., stavak 2. ove Odluke
• ako ne postavi ili postavi bez odobrenja ili neodgovarajućeg oblika ili izrade, košarice za smeće ( Članak 29.)
• ako ne vodi brigu o prometu, ne održava red i čistoću u vrijeme prikupljanja i odvoza otpada ( Članak 41.).
Članak 56.
Novčanom kaznom u iznosu od 100.00 do 2.000,00
kuna kaznit će se fizička osoba za sljedeće prekršaje :
• ako neovlašteno oštećuje, kida ili prlja plakate
koji su postavljeni na dozvoljenom oglasnom mjestu (
Članak 11., stavak 3.)
• ako ne čisti i održava vrtove, voćnjake ili vinograd,
te neizgrađeno građevinsko zemljište u pojasu uz javne
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
površine ( Članak 17.)
• ako postupa protivno odredbama članka 30. ove
Odluke
• ako pušta psa bez nadzora, bez remena ili košarice, odnosno protivno odredbama članka 32. ove Odluke.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 57.
Pravne i fizičke osobe koje od ranije ističu naziv
odnosno tvrtku, koje imaju postavljene reklamne panoe
i sl., koje imaju postavljene izložbene ormariće, zaštitne
naprave iznad izloga te ostale pokretne naprave, a nemaju
odobrenje Općine Petrovsko za postavu istih, dužne su u
roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Odluke
podnijeti zahtjev i ishoditi odobrenje nadležnog tijela
prema odredbama ove Odluke.
Članak 58.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti
Odluka o komunalnom redu (Službeni glasnik Krapinsko
– zagorske županije“ broj 8/99).
Članak 59.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u „Službenom glasniku Krapinsko- zagorske
županije“.
KLASA:363-01/11-01/06
URBROJ:2140/03-11-1
Petrovsko, 13. lipnja 2011.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Stjepan Mužek, v.r.
Na temelju članka 52. stavka 1. te članka 56. Zakona
o financiranju vodnog gospodarstva („Narodne novine“
broj 153/09) i članka 12. Statuta Općine Petrovsko („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 16/09.),
Općinsko vijeće Općine Petrovsko na 11. sjednici održanoj 13. lipnja 2011. godine, donosi
ODLUKU
O OBRAČUNU I NAPLATI NAKNADE ZA
RAZVOJ SUSTAVA JAVNE VODOOPSKRBE
Članak 1.
Ovom se Odlukom, na području Općine Petrovsko
uvodi obveza plaćanja naknade za razvoj sustava javne
vodoopskrbe, obveznici plaćanja, te način obračuna i
naplate naknade za razvoj sustava javne vodoopskrbe na
području Općine Petrovsko (u daljnjem tekstu: «naknada
za razvoj»).
Članak 2.
Obveznici plaćanja naknade za razvoj su korisnici
usluga javne vodoopskrbe na području Općine Petrovsko.
Osnovica za obračun naknade za razvoj je isporučena količina pitke vode po m3.
Naknada za razvoj javne vodoopskrbe iznosi za
korisnike:
- domaćinstva – 2,00 kn/m3 isporučene vode i
- gospodarstvo – 3,00 kn/m3 isporučene vode.
Članak 3.
Prihod od naknade za razvoj koristit će se za:
- financiranje izgradnje komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu Općine Petrovsko u budućem
razdoblju prema godišnjim planovima izgradnje.
Strana 867 - Broj 14.
Članak 4.
Naknada za razvoj obračunava se putem računa za
vodnu uslugu kojeg obveznicima ispostavlja isporučitelj
vodne usluge «Krakom» d.o.o. Krapina (u daljnjem tekstu:
«Krakom»), na kojima se zasebno iskazuje.
Naknada za razvoj je javno davanje na koje se ne
obračunava porez na dodanu vrijednost prilikom prikupljanja tih sredstava od obveznika.
Članak 5.
Naknada za razvoj prihod je «Krakom»-a.
«Krakom» je dužan tijekom godine dostavljati Općini Petrovsko kvartalna izvješća o prikupljenim i utrošenim
sredstvima naknade za razvoj, te o realizaciji Programa
izgradnje vodoopskrbnog sustava Općine Petrovsko.
Nadzor nad obračunom i naplatom naknade za
razvoj obavljat će «Krakom».
«Krakom» ne može raspolagati naplaćenim iznosom
naknade za razvoj na bilo koji drugi način osim na način
određen ovom Odlukom.
Članak 6.
Naknada za razvoj prema odredbama ove Odluke
primjenjuje se i obračunava umjesto naknade za investicije
koja se, u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu, od 2010. godine naplaćivala za izgradnju i razvoj
vodoopskrbnog sustava u cijeni isporučene količine vode
u m3, a prema Zaključku Općinskog vijeća Općine Petrovsko, Klasa: 021-05/10-01/13, Urbroj: 2140/03-10-4
od 06.09.2010. godine.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti
Zaključak iz prethodnog stavka.
Prikupljena sredstva naknade za investicije temeljem navedenog Zaključka zaključno sa 31.12.2010. godine, smatraju se prihodom proračuna Općine Petrovsko,
a sva sredstva prikupljena nakon toga (radi zakašnjelih
plaćanja) smatraju se prihodom «Krakom»-a.
«Krakom» je obvezan navedena naknadno prikupljena sredstva koristiti za iste svrhe kao i naknadu za
razvoj, odnosno sukladno članku 3. ove Odluke.
Članak 7.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske
županije».
KLASA: 021-05/11-01/07
URBROJ: 2140/03-11-1
Petrovsko, 13. lipnja 2011.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA
Stjepan Mužek, v.r.
Na temelju članka 3. Odluke o priznanjima Općine
Petrovsko («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» br. 8/99.), Općinsko vijeće Općine Petrovsko na 11.
sjednici održanoj 13. lipnja 2011. godine , d o n i j e l o j e
ODLUKU
O DODJELI PRIZNANJA
Članak 1.
Ovom Odlukom dodjeljuju se javna priznanja građanima kao znak za izuzetne zasluge i rezultate u napretku
Općine Petrovsko.
Strana 868 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Članak 2.
Zahvalnica Općine Petrovsko dodjeljuju se:
1. JOSIP DUNAJ
2. LJERKA ŠKRNJUG
3. PROJEKTNI BIRO HRŠAK&HRŠAK
4. «STRIM» d.o.o. Štuparje
5. MALONOGOMETNA EKIPA SVEDRUŽA
Priznanje Općine Petrovsko dodjeljuje se:
1. VLADO KOREN
Članak 3.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a
objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske
županije».
KLASA: 021-05/11-01/08
URBROJ: 2140/03-11-1
Petrovsko, 13. 06. 2011.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA
Stjepan Mužek, v.r.
Na temelju članka 10. stavka 1. Zakona o plaćama u
lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne
novine“ broj 28/08.) i članka 15. Statuta Općine Petrovsko,
(“Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije” broj
16/09), Općinsko vijeće Općine Petrovsko na svojoj 11.
sjednici održanoj 13. lipnja 2011. godine donosi
ODLUKU
O KOEFICIJENTU ZA OBRAČUN PLAĆE
NAMJEŠTENIKA U JEDINSTVENOM
UPRAVNOM ODJELU OPĆINE PETROVSKO
Članak 1.
Ovom Odlukom određuje se koeficijent za obračun
plaće namještenika zaposlenog u Jedinstvenom upravnom
odjelu Općine Petrovsko.
Članak 2.
Koeficijent iz članka 1. ove Odluke iznosi:
RADNO
MJESTO
Spremač-čistač
KOEFICIJENT
KLASIFIKAC.
RANG
1,80
13.
Članak 3.
Izrazi koji se koriste u ovoj odluci za osobe u muškom rodu, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške
i ženske osobe.
Članak 4.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o koeficijentima od 31. 03. 2011. godine u dijelu
koji se odnosi na radno mjesto SPREMAČ-ČISTAČ.
Članak 5.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u
“Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije”, a
primjenjuje se od 15.06.2011. godine.
KLASA:120-01/11-01/03
URBROJ:2140/03-11-1
Petrovsko, 13. 06. 2011.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA
Stjepan Mužek, v.r.
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
OPĆINA ZLATAR BISTRICA
Na temelju stavka (7), članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07,38/09 i 55/11) i članka
38. Statuta Općine Zlatar Bistrica („Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije“ broj 17/09), Općinsko vijeće
općine Zlatar Bistrica na svojoj 11. sjednici, održanoj
29.06.2011., donijelo je:
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA
DIJELA NASELJA I GOSPODARSKOG
PODRUČJA „JUGO-ZAPAD“ NASELJA ZLATAR
BISTRICA
1. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
IZRAĐIVAČ PLANA
(1) Urbanistički plan uređenja dijela naselja i gospodarskog područja „Jugo-zapad“ naselja Zlatar Bistrica
(u daljnjem tekstu Plan) izradio je Arhitektonski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za urbanizam prostorno
planiranje i pejzažnu arhitekturu.
Članak 2.
SADRŽAJ PLANA
(1) Plan se sastoji od jedne knjige koja sadrži:
1. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. OPĆE ODREDBE
2. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
2.1. NAČELA I UVJETI ODREĐIVANJA KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA
2.2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI (UVJETI I NAČIN GRADNJE UNUTAR GOSPODARSKE NAMJENE)
3.1. OPĆE ODREDBE
3.2. GRAĐEVNA ČESTICA
3.3. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I
GRAĐEVINA NA PROMETNU, TELEKOMUNIKACIJSKU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURNU
MREŽU
3.4. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE
3.5. PARKIRALIŠTA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
3.6. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE
3.7. REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA
3.8. UDALJENOST GRAĐEVINA OD BOČNE
MEĐE
3.9. VISINA I ETAŽNOST GRAĐEVINA
3.10. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI (UVJETI I NAČIN GRADNJE
UNUTAR JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE)
4.1. OPĆE ODREDBE
4.2. GRAĐEVNA ČESTICA
4.3. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I
GRAĐEVINA NA PROMETNU, TELEKOMUNIKACIJSKU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURNU
MREŽU
4.4. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
4.5. PARKIRALIŠTA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
4.6. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE
4.7. REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA
4.8. UDALJENOST GRAĐEVINA OD BOČNE
MEĐE
4.9. VISINA I ETAŽNOST GRAĐEVINA
4.10. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
5. UVJETI SMJEŠTAJA STAMBENIH GRAĐEVINA (UVJETI I NAČIN GRADNJE UNUTAR STAMBENE NAMJENE)
5.1. OPĆE ODREDBE
5.2. GRAĐEVNA ČESTICA
5.3. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I
GRAĐEVINA NA PROMETNU, TELEKOMUNIKACIJSKU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURNU
MREŽU
5.4. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE
5.5. PARKIRALIŠTA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
5.6. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE
5.7. REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA
5.8. UDALJENOST GRAĐEVINA OD BOČNE
MEĐE I OSTALIH GRAĐEVINA
5.9. VISINA I ETAŽNOST GRAĐEVINA
5.10. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
6. KIOSCI, NADSTREŠNICE I POKRETNE NAPRAVE KOMUNALNI OBJEKT I UREĐAJ U OPĆOJ
UPORABI TE DRUGE KONSTRUKCIJE PRIVREMENIH OBILJEŽJA
7. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE
PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
7.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
7.1.1. Cestovni promet
7.1.2. Željeznički promet
7.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
7.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
7.3.1. Plinoenergetika
7.3.2. Elektroenergetika
7.3.3. Vodoopskrba
7.3.4. Odvodnja otpadnih voda
8. MJERE ZAŠTITE PRIRODIH I KULTURNOPOVIJESNIH VRIJEDNOSTI
9. POSTUPANJE S OTPADOM
10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG
UTJECAJA NA OKOLIŠ
10.1. ZAŠTITA TLA
10.2. ZAŠTITA ZRAKA
10.3. ZAŠTITA VODA
10.4. ZAŠTITA PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
10.5. ZAŠTITA OD ŠTETNOG UTJECAJA GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA
10.6. ZAŠTITA OD BUKE
10.7. ZAŠTITA OD ŠTETNOG UTJECAJA KEMIKALIJA
Strana 869 - Broj 14.
10.8. ZAŠTITA OD SVJETLOSNOG ONEČIŠĆENJA
10.9. POSEBNA ZAŠTITA (ZAŠTITA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA)
10.9.1. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti
10.9.2. Zaštita od požara
10.9.3. Zaštita od potresa
10.9.4. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa
i velikih nesreća izazvanih nesrećama s opasnim tvarima
u stacionarnim objektima u gospodarstvu i u prometu
10.9.5. Zaštita sklanjanjem ljudi
11. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE
NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
12. ZAVRŠNE ODREDBE
2. KARTOGRAFSKI DIO PLANA
0. OBUHVAT PLANA NA GEODETSKO-KATASTARSKOJ PODLOZ, u mjerilu 1:1000
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u
mjerilu 1:1000
2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
2.A. PROMET, u mjerilu 1:1000
2.B. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE TE ENERGETSKI SUSTAVI, u mjerilu 1:1000
2.C. VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI, u mjerilu
1:1000
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, u mjerilu 1:1000
3. OBAVEZNI PRILOZI PLANU
A. OBRAZLOŽENJE PLANA
1. POLAZIŠTA
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI DIJELA
NASELJA I GOSPODARSKOG PODRUČJA „JUGOZAPAD“ NASELJA ZLATAR BISTRICA U OPĆINI
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline
i ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u
odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ZNAČAJA
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.3. Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti dijela naselja
2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA DIJELA NASELJA
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u
odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću
stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i
Strana 870 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno povijesnih i
ambijentalnih cjelina
2.2.2. Unapređenje uređenja dijela naselja i komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA
3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA
3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA
ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA
POVRŠINA
3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA
3.5. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA
3.6. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA
3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
3.7.1. Uvjeti i način gradnje
3.7.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7.3. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš
B. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE ZLATAR BISTRICA (Službeni glasnik
Krapinsko-zagorske županije br.: 19/04. i 30/09.)
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u
mjerilu 1:25000
4.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA – K.O. LOVREČAN, u mjerilu 1:5000
C. STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA
D. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I
PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U
IZRADI PLANA
E. ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79. TE MIŠLJENJA I
SUGLASNOSTI IZ ČLANKA 94. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09)
F. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI
G. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA
H. SAŽETAK ZA JAVNOST
Članak 3.
OBUHVAT PLANA
(1) Obuhvat Plana je određen Prostornim planom uređenja Općine Zlatar Bistrica (Službeni glasnik
Krapinsko-zagorske županije br.: 19/04. i 30/09.), ima
površinu 35,6225 ha i obuhvaća dio područja pokrivenog katastarskom općinom Lovrečan. Obuhvat Plana
je prikazan na kartografskom listu 0. Obuhvat plana na
geodetsko-katastarskoj podlozi u mjerilu 1:1000.
Članak 4.
POJMOVI
(1) U Planu se koriste pojmovi opisani Zakonom o
prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07,38/09 i 55/11),
pojmovi definirani propisima donesenim na temelju tog
Zakona i pojmovi uvriježeni u praksi. Ovdje se daju pojmovi uvriježeni u praksi koji nisu definirani tim Zakonom
i propisima donesenim na temelju tog Zakona:
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
1. Regulacijska linija je linija koja odvaja javnu
površinu od privatne (u smislu javnog ili privatnog dobra,
odnosno vlasničkog načina korištenja).
2. Građevinska linija je linija na kojoj se obavezno
mora graditi prednje pročelje građevine.
3. ��������������������������������������������������
Etaža je naziv za pojedinu prostornu razinu građevine (Podrum - Po, Suteren - Su, Poluukopana etaža - Pue,
Prizemlje - Pr, Kat - K i Potkrovlje - Pk).
4. Poluukopana etaža (Pue) je dio građevine čiji se
prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je od 50,0199,99% svog volumena u konačno zaravnati teren.
5. Visina krovnog vijenca mjeri se od konačno
zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na
njegovom najnižem dijelu do:
a) točke spoja završne obrade pročelja i završne
obrade krova kod ravnog krova bez nadozida krova,
odnosno
b) najviše točke završne obrade nadozida krova kod
ravnog krova s nadozidom krova, odnosno
c) točke spoja završne obrade pročelja i završne
obrade krova kod kosog ili zaobljenog krova bez nadozida
krova i bez strehe, odnosno
d) najviše točke završne obrade nadozida krova
kod kosog ili zaobljenog krova s nadozidom krova i bez
strehe, odnosno
e) točke spoja završne obrade pročelja sa završnom
obradom donje plohe strehe kod kosog ili zaobljenog
krova bez nadozida krova i sa strehom, odnosno
f) najviše točke završne obrade nadozida krova
kod kosog ili zaobljenog krova s nadozidom krova i sa
strehom.
6. Visina krovnog sljemena mjeri se od konačno
zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do najviše točke krova (sljemena).
2. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
2.1. NAČELA I UVJETI ODREĐIVANJA KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA
Članak 5.
1) Načela određivanja korištenja i namjene površina su:
a) načelo održivog razvoja;
b) načelo zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa;
c) načelo poticanja razvoja pojedinih gradskih
prostornih cjelina;
d) načelo racionalnog, svrsishodnog i razboritog
planiranja i korištenja prostora;
e) načelo optimalnog usklađenja interesa različitih
korisnika prostora; i
f) �������������������������������������������������
načela urbanističke, prostorno-planerske i krajobrazno-planerske struke.
(2) Uređivanje prostora unutar obuhvata Plana
(izgradnja građevina, uređivanje zemljišta i obavljanje
drugih radova na površini zemlje, te iznad ili ispod površine zemlje) provodit će se u skladu s ovim Planom,
odnosno u skladu sa postavkama i izvedenicama koje iz
njega proizlaze.
Članak 6.
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
(1) Planom se određuju uvjeti za svrhovito korištenje i slijedeće namjene površina:
1. stambena namjena – S,
2. javna i društvena – D,
3. ���������������������������������������������
gospodarska namjena (proizvodna – I te poljo 1.
2.
3.
3.1.
3.2.
4.
5.
5.1.
5.2.
Prostorni pokazatelja za namjenu površina
STAMBENA NAMJENA
JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA
GOSPODARSKA NAMJENA
PROIZVODNA
POLJOPRIVREDNO PRERAĐIVAČKA
GOSPODARSKA NAMJENA - POSLOVNA
POVRŠINA INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
ŽELJEZNIČKA STANICA
PROMETNA POVRŠINA (JAVNA CESTA)
UKUPNO
(3) Utvrđeno korištenje i namjene površina unutar
obuhvata Plana vidljivo je na kartografskom listu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1000.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI (UVJETI I NAČIN GRADNJE UNUTAR GOSPODARSKE NAMJENE)
3.1. OPĆE ODREDBE
Članak 7.
(1) Unutar kazeta oznake I (gospodarska namjena,
proizvodna – I) moguća je gradnja gospodarskih građevina: pretežito industrijske, zanatske, uslužne, trgovačke,
komunalno-servisne i skladišne namjene.
(2) Unutar kazeta oznake IP (gospodarska namjena,
IP – poljoprivredno prerađivačke) moguća je gradnja gospodarskih građevina namijenjenih uzgoju peradi, preradi
poljoprivrednih i peradarskih proizvoda, te jedne stambene građevine. Uvjeti smještaja (uvjeti i način gradnje)
stambene građevine su jednaki uvjetima članaka 35. do
55. poglavlja 5. Uvjeti smještaja stambenih građevina.
Gradnja novih gospodarskih građevina namijenjenih za
uzgoj peradi kao i povećanje kapaciteta postojećih nije
moguća.
(3) Unutar kazeta oznake K (gospodarska namjena,
poslovna - K) moguća je gradnja i, gospodarskih građevina
uslužne, trgovačke i proizvodne namjene.
(4) Unutar kaseta iz stavaka (1), (2) i (3) ovog
članka moguća je gradnja i građevina prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže u skladu
sa člancima 38. do 45.; te postava kioska, nadstrešnica i
pokretnih naprava komunalnih objekata i uređaja u općoj
uporabi i drugih konstrukcija privremenih obilježja u
skladu sa člankom 37.
(5) Kasete koje se spominju u ovom članku prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja
i zaštite prostora u mjerilu 1:1000.
(6) Uvjeti i način gradnje utvrđuju se kroz sljedeće
uvjete:
Strana 871 - Broj 14.
privredno prerađivačka – IP),
4. gospodarska namjena (poslovna – I), i
5. površina infrastrukturnih sustava (željeznička
stanica – ŽS te prometna površina (javna cesta) – PP)
(2) Prostorni pokazatelji za korištenje i namjenu
površina unutar Plana vidljivi su u narednoj tabeli:
Oznaka
S
D
I
IP
K
IS
ZS
PP
Površina (ha)
3,5282
0,5747
26,5116
25,4863
1,0253
0,5387
4,4693
1,3183
3,1510
35,6225
% od obuhvata Plana
9,90
1,61
74,42
71,55
2,88
1,51
12,55
3,70
8,85
100,00
a) �����������������������������������������������
da racionalno koriste prostor s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i
izgrađenog prostora te namjene;
b) da se prilikom planiranja prostora novih korisnika
usklade njihovi interesi, osigura dovoljan prostor za razvoj
postojećih i novoplaniranih namjena te utvrde mogući
utjecaji na okoliš i njegova zaštita; te
c) ����������������������������������������������
da su prometno, komunalno i energetski primjerene ovom prostoru i ne ugrožavaju potrebe drugih.
3.2. GRAĐEVNA ČESTICA
Članak 8.
(1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se graditi
osnovne građevine; pomoćne i sporedne građevine uz
osnovnu (otvoreni sportski tereni, dječji vrtić za djecu
zaposlenika, restorani za zaposlenike, utovarno-istovarne
rampe i sl.) te građevine i uređenja koja služe za redovitu
uporabu prije spomenutih građevina i građevne čestice;
kao i postavljati pokretne naprave, komunalne objekte
i uređaje u općoj uporabi u skladu sa člankom 37. Sve
navedene građevine čine jednu funkcionalnu cjelinu,
odnosno poslovni kompleks, odnosno složenu građevinu
(sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina).
(2) Površina građevnih čestica ne smije biti manja
od 1000 m2, a širina na građevnoj liniji ne manja od
20,00 m).
3.3. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I
GRAĐEVINA NA PROMETNU, TELEKOMUNIKACIJSKU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURNU
MREŽU
Članak 9.
(1) Građevna čestica i građevine na njoj trebaju
imati priključak (prilaz) na javnu prometnu površinu
(javnu cestu) minimalne širine 6,00 m.
(2) Građevna čestica i građevine na njoj priključuju
se na javnu prometnu površinu na način kako to propisuje
pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za cestu na koju
Strana 872 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
se priključuje i sukladno članku 39.
(3) Građevna čestica i građevine na njoj se priključuju na telekomunikacijsku i komunalnu infrastrukturnu
mrežu, ukoliko ista postoji i ako za to postoje tehnički
uvjeti, na način kako to propisuje pravna osoba s javnim
ovlastima nadležna za pojedinu komunalnu mrežu, akt
lokalne samouprave i važeći zakonski propisi i pravilnici.
(4) Treba težiti da se na području Plana što prije
izvede podzemna komunalna mreža i izvrši podzemno
priključenje građevina na nju.
3.4. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE
Članak 10.
(1) Ustrojstvo i uređenje građevne čestice (razmještaj građevina) treba postaviti u skladu s djelatnošću koja
se na njoj planira i uvjetima priključenja građevne čestice
i građevina na prometnu, telekomunikacijsku i komunalnu
infrastrukturnu mrežu.
(2) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase
i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled
okoline, te da se ne promijeni odticanje vode na štetu
susjednog zemljišta i susjednih građevina.
(3) Građevnu česticu unutar gospodarske namjene
(proizvodne – I) potrebno je najmanje 20% pejzažno
urediti, a unutar gospodarske namjene (poljoprivredno
prerađivačke – IP) najmanje 30% površine treba pejzažno urediti te uz rub prema susjednim česticama zasaditi
drvored.
(4) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela građevnih čestica treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta
biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima
pristupa i prilaza. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit
će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru,
a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine
“predvrtova” i parkirališta za vozila.
(5) Ograda se postavlja na lijevu među, sa unutrašnje
strane, promatrano od prometne površine (javne ceste) prema samoj čestici. Kod uglovnih građevnih čestica ograda
se postavlja i na desnoj međi (prema drugoj prometnoj ili
nekoj javnoj površini).
3.5. PARKIRALIŠTA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 11.
(1) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji neke građevine potrebno je zadovoljiti minimalni
broj parkirališnih mjesta (bilo na otvorenom i/ili u garaži)
prema sljedećem normativu:
- za svaka 2 zaposlenika u smjeni 1 PM plus 1 PM
ako je neparan broj zaposlenih, dodatno
- za vozila u vlasništvu korisnika 1 PM na 1 vozilo,
i dodatno
- na svakih 1000 m2 bruto izgrađene površine građevine za: prodajni prostor - 20 PM, za uredski prostor
- 5-10 PM, za ugostiteljski prostor (ako prostor ne služi
zaposlenima) - 50 PM.
(2) U slučaju zahtijeva dostave obvezno treba osigurati prostor za zaustavljanje i/ili parkiranje dostavnoga
vozila na samoj građevnoj čestici.
(3) Iznimka je dozvoljena kod postojećih građevina
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
izgrađenih na građevnoj čestici s manjim brojem parkirališnih mjesta od onog propisanog stavkom (1) ovog
članka uz, u tom slučaju, obavezu osiguravanja potrebnog
broja parkirališnih mjesta na drugoj čestici u vlasništvu
ili putem prava služnosti.
3.6. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE
Članak 12.
(1) Izgrađenost građevne čestice se iskazuje koeficijentom izgrađenosti građevne čestice (Kig).
(2) Koeficijenti izgrađenosti građevne čestice (Kig)
smije iznositi od 20% do 50%. Iznimka je dozvoljena
kod rekonstrukcije i održavanja postojećih građevina
izgrađenih s manjim/većim Kig od propisanog uz obavezu
da najmanji/najveći dozvoljeni Kig ne bude manji/veći od
postojećeg.
3.7. REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA
Članak 13.
(1) Položaj regulacijske linije određuje se tako da
se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u
skladu s člankom 39.
(2) Udaljenost građevinske linije od regulacijske
linije iznosi najmanje 10,00 m, uz poštivanje stavka (10)
članka 39. Iznimka je dozvoljena kod planirane građevine gdje se građevinska linija prilagođava građevinskim
linijama susjednih postojećih građevina.
(3) Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcije i
održavanja postojećih građevina izgrađenih na građevinskoj liniji koja je manje udaljenosti od regulacijske linije
nego je propisano stavkom (2) ovog članka uz obavezu
da udaljenost građevinske linije od regulacijske linije ne
bude manja od postojeće.
(4) Iznimka je dozvoljena kod smanjivanja udaljenosti građevinske linije od regulacijske linije postojećih
građevina i to samo zbog širenja cestovnog zemljišta
sukladno stavku (15) članka 39.
3.8. UDALJENOST GRAĐEVINA OD BOČNE
MEĐE
Članak 14.
(1) Građevine se mogu graditi samo odmaknuto od
bočnih međa, tj. samo kao samostojeće građevine.
(2) Udaljenost građevina od međa mora iznositi
najmanje polovicu visine pročelja građevine uz te međe
(H/2), ali ne manje od 6,00 m.
(3) Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcije i
održavanja postojećih građevina izgrađenih na manjoj
udaljenosti građevina od međa nego je propisano stavcima
(1) i (2) ovog članka uz obavezu da udaljenost građevina
od međe ne bude manja od postojeće.
3.9. VISINA I ETAŽNOST GRAĐEVINA
Članak 15.
(1) Najveća dozvoljena visina građevina uvjetuje se
kroz dva pokazatelja koji moraju biti zadovoljeni:
a) visinu krovnog vijenca, i
b) visinu krovnog sljemena.
(2) Najnižom kotom zaravnatog i uređenog terena
uz pročelje građevine ne smatra se:
a) kota dna okna izvedenog uz građevinu radi prozračivanja i/ili osvjetljenja podruma - Po, poluukopane
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
etaže - Pue i suterena - Su;
b) najniža kota rampe za pristup u etažu podruma Po, poluukopane etaže - Pue i suterena – Su; te
c) najniža kota stubišta za pristup u etažu podruma
- Po, poluukopane etaže - Pue i suterena - Su.
(3) Visina krovnog vijenca građevina mora biti u
skladu s namjenom i funkcijom građevina, ali ne više
od 8,00 m. Iznimno, visina krovnog vijenca može biti i
veća zbog proizvodne opreme te tehničkog i tehnološkog
procesa unutar građevine (primjerice visine raznih spremišta – silosa i sl.).
(4) Visina krovnog sljemena građevina smije
iznositi najviše 11,00 m. Iznimno, visina krovnog sljemena
(za građevine iz iznimke stavka (3) ovog članka) može
biti veće sukladno povećanju visini krovnog vijenca, na
način da razlika visine krovnog vijenca i visine krovnog
sljemena ne bude veća od 3,00 m.
(5) Etažnost građevina može biti najviše kao
Po+Pue ili Su ili P+1 ili Pk (podrum, poluukopana etaža
ili suteren, prizemlje, kat ili potkrovlje).
(6) Broj podzemnih etaža ne ograničava se.
3.10. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 16.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevine mora se
prilagoditi postojećem ambijentu i slici okoliša te uskladiti
s lokalnim oblicima, bojama uz korištenje suvremenih
materijala.
(2) Treba izbjegavati jednolične ravne površine
pročelja velikih duljina. �������������������������������
K������������������������������
ako bi se velike površine�����
pročelja optički smanjile treba ih „razlomiti“ korištenjem
različitih tonova boje ili materijala pročelja, koji ne smije
biti u visokom sjaju.
(3) Krov građevine mora biti kosi (jednostrešni,
dvostrešni, ili višestrešni) nagiba do 45°, pokriven u skladu
s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom
na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju. U slučaju
da se radi o izgradnji tlocrtno većih građevina kod kojih
bi propisani nagibi krovnih ploha doveli do veće visine
krovnog sljemena tada se može dozvoliti i izvedba (shed)
krova. Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcija već
postojećih građevina.
(4) Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja
krovnih kućica i krovnih nadozidanih prozora.
(5) Ograda čestice može biti žičana, metalna, drvena, zidana, djelomično zidana, kombinacija svih materijala
ovdje navedenih, a preporuča se zelena sa zasađenom
živicom autohtonih vrsta, ukupne visina do 1,80 m za
providnu ogradu te 1,30 za neprovidnu.
4 . U V J E T I S M J E Š TA J A G R A Đ E V I N A
DRUŠTVENIH DJELATNOSTI (UVJETI I NAČIN
GRADNJE UNUTAR JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE)
4.1. OPĆE ODREDBE
Članak 17.
(1) Unutar kazeta oznake D (površine javne i
društvene namjene) moguća je gradnja građevina javne i
društvene namjene.
(2) U građevinama javne i društvene namjene mo-
Strana 873 - Broj 14.
guće je i obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti
od požara i eksplozije. Poslovni prostori (djelatnosti)
u građevinama javne i društvene namjene su: trgovina,
ugostiteljstvo, zanatstvo i osobne usluge te ostalo.
(3) Unutar kasete iz stavka (1) ovog članka moguća
je gradnja i građevina prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže u skladu sa člancima 38
do 45; postava kioska, nadstrešnica i pokretnih naprava,
komunalnih objekata i uređaja u općoj uporabi i drugih
konstrukcija privremenih obilježja u skladu sa člankom
37. te uređenje javnih parkova, zelenih površina, trgova
i dječjih igrališta.
(4) Javni park, zelena površina, trg i dječje igralište
je javni prostor oblikovan planski zasađenom vegetacijom
i postavljenim elementima uređenja. Funkcionalno oblikovanje ovih javnih prostora određuju prirodna obilježja
prostora, rubne namjene i potreba za formiranjem obrazovnih, estetskih javno-društvenih i rekreativnih površina.
Sadržaj i oprema ovih prostora utvrdit će se prethodno
izrađenim programom kojim će se provjeriti stvarno stanje
i buduće potrebe ovog prostora.
(5) Kasete koje se spominju u ovom članku prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja
i zaštite prostora u mjerilu 1:1000.
(6) Uvjeti i način gradnje utvrđuju se kroz sljedeće
uvjete:
a) �����������������������������������������������
da racionalno koriste prostor s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i
izgrađenog prostora te namjene;
b) da se prilikom planiranja prostora novih korisnika
usklade njihovi interesi, osigura dovoljan prostor za razvoj
postojećih i novoplaniranih namjena te utvrde mogući
utjecaji na okoliš i njegova zaštita; te
c) ����������������������������������������������
da su prometno, komunalno i energetski primjerene ovom prostoru i ne ugrožavaju potrebe drugih.
4.2. GRAĐEVNA ČESTICA
Članak 18.
(1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se graditi
osnovne građevine; pomoćne i sporedne građevine uz
osnovnu (otvoreni sportski tereni, dječji vrtić za djecu
zaposlenika, restorani za zaposlenike, utovarno-istovarne
rampe i sl.) te građevine i uređenja koja služe za redovitu
uporabu prije spomenutih građevina i građevne čestice;
kao i postavljati pokretne naprave, komunalne objekte
i uređaje u općoj uporabi u skladu sa člankom 37. Sve
navedene građevine čine jednu funkcionalnu cjelinu,
odnosno poslovni kompleks, odnosno složenu građevinu
(sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina).
(2) Površina građevnih čestica ne može biti manja
od 500 m2, a širina na građevnoj liniji ne manja od 16,00
m). Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcije i održavanja
postojećih građevina izgrađenih na građevnoj čestici širine
na građevnoj liniji manje nego je propisano uz obavezu
da širina građevne čestice na građevnoj liniji ne bude
manja od postojeće.
4.3. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I
GRAĐEVINA NA PROMETNU, TELEKOMUNIKA-
Strana 874 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
CIJSKU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURNU
MREŽU
Članak 19.
(1) Građevna čestica i građevine na njoj trebaju
imati priključak (prilaz) na javnu prometnu površinu
(javnu cestu) minimalne širine 6,00 m.
(2) Građevna čestica i građevine na njoj priključuju
se na javnu prometnu površinu na način kako to propisuje
pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za cestu na koju
se priključuje i sukladno članku 39.
(3) Građevna čestica i građevine na njoj se priključuju na telekomunikacijsku i komunalnu infrastrukturnu
mrežu, ukoliko ista postoji i ako za to postoje tehnički
uvjeti, na način kako to propisuje pravna osoba s javnim
ovlastima nadležna za pojedinu komunalnu mrežu, akt
lokalne samouprave i važeći zakonski propisi i pravilnici.
(4) Treba težiti da se na području Plana što prije
izvede podzemna komunalna mreža i izvrši podzemno
priključenje građevina na nju.
4.4. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE
Članak 20.
(1) Ustrojstvo i uređenje građevne čestice treba
postaviti u skladu s djelatnošću koja se na njoj planira
i uvjetima priključenja građevne čestice i građevina na
prometnu, telekomunikacijsku i komunalnu infrastrukturnu mrežu.
(2) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase
i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled
okoline, te da se ne promijeni odticanje vode na štetu
susjednog zemljišta i susjednih građevina.
(3) Nije dopušteno uređenje građevne čestice na
način da se kota konačno uređenog i zaravnatog terena
uz građevinu mijenja više od 1,5 m.
(4) Građevnu česticu je potrebno najmanje 20%
pejzažno urediti.
(5) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela građevnih čestica treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta
biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima
pristupa i prilaza. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit
će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru,
a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine
“predvrtova” i parkirališta za vozila.
(6) Ograda se postavlja na lijevu među, sa unutrašnje strane, promatrano od prometne površine (javne
ceste) prema samoj čestici. Kod uglovnih čestica ograda
se postavlja i na desnoj međi (prema drugoj prometnoj ili
nekoj javnoj površini).
4.5. PARKIRALIŠTA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 21.
(1) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji neke građevine potrebno je zadovoljiti minimalni
broj parkirališnih mjesta (bilo na otvorenom i/ili u garaži)
prema sljedećem normativu:
- za svaka 2 zaposlenika u smjeni 1 PM plus 1 PM
ako je neparan broj zaposlenih, dodatno
- za vozila u vlasništvu korisnika po 1 PM na 1
vozilo, dodatno
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
- na svakih 1000 m2 bruto izgrađene površine građevine javne ili društvene namjene – 10 PM, i dodatno
- na svakih 1000 m2 bruto izgrađene površine građevine za: prodajni prostor - 20 PM, za uredski prostor
- 5-10 PM, za ugostiteljski prostor (ako prostor ne služi
zaposlenima) - 50 PM.
(2) U slučaju zahtijeva dostave obvezno treba osigurati prostor za zaustavljanje i/ili parkiranje dostavnoga
vozila na samoj građevnoj čestici.
(3) Iznimka je dozvoljena kod postojećih građevina izgrađenih na građevnoj čestici s manjim brojem
parkirališnih mjesta od onog propisanog stavkom (1)
ovog članka uz obavezu osiguravanja potrebnog broja
parkirališnih mjesta na drugoj čestici u vlasništvu ili putem
prava služnosti.
4.6. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE
Članak 22.
(1) Izgrađenost građevne čestice se iskazuje koeficijentom izgrađenosti građevne čestice (Kig).
(2) Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice (Kig) za građevine javne i društvene
namjene su:
a) kod gradnje građevine na slobodnostojeći način
smije iznositi najviše 50%,
b) kod gradnje građevine na poluugrađeni način
smije iznositi najviše 55%, i
c) kod gradnje građevine na ugrađeni način smije
iznositi najviše 60%.
Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcije i održavanja postojećih građevina izgrađenih s većim Kig od
propisanog uz obavezu da najveći dozvoljeni Kig ne bude
veći od postojećeg.
4.7. REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA
Članak 23.
(1) Položaj regulacijske linije određuje se tako da
se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u
skladu sa člankom 39.
(2) Udaljenost građevinske linije od regulacijske
linije iznosi najmanje 5,00 m, uz poštivanje stavka (10)
članka 39. Iznimka je dozvoljena kod planirane građevine gdje se građevinska linija prilagođava građevinskim
linijama izgrađenih susjednih građevina.
(3) Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcije i
održavanja postojećih građevina izgrađenih na građevinskoj liniji koja je manje udaljenosti od regulacijske linije
nego je propisano stavkom (2) ovog članka uz obavezu
da udaljenost građevinske linije od regulacijske linije ne
bude manja od postojeće.
(4) Iznimka je dozvoljena kod smanjivanja udaljenosti građevinske linije od regulacijske linije postojećih
građevina i to samo zbog širenja cestovnog zemljišta
sukladno stavku (15) članka 39.
4.8. UDALJENOST GRAĐEVINA OD BOČNE
MEĐE
Članak 24.
(1) Građevine se mogu graditi:
a) odmaknuto od bočnih međa, tj. kao samostojeće
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
građevine;
b) na jednoj bočnoj međi, tj. kao poluugrađene
građevine, tako da sa susjednom građevinom na toj međi
čine sklop dviju građevinu (dvojnu građevinu) ili završetak niza; i
c) na obje bočne međe, tj. kao ugrađene građevine,
tako da sa susjednim građevinama na tim međama čine
sklop više građevina (niza).
(2) Samostojeće i poluugrađene građevine s otvorima na slobodnom pročelju prema međama sa susjednim
česticama moraju biti, kako bi se spriječilo širenja požara
na susjedne građevine, udaljene od međa najmanje 3
metra. Ova udaljenost može biti i manja ako se dokaže
(uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja
požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu vanjskih otvora na vanjskim zidovima i drugo) da
se požar neće proširiti na susjedne građevine.
(3) Ugrađene i poluugrađene građevine međusobno
moraju biti odvojene zidom bez otvora vatrootpornosti
90 minuta koji nadvisuje najviši krov jedne od dvaju
građevina (kada se radi o kosim krovištima) najmanje za
0,50 m, ili završava zidnom konzolom duljine 1,00 m u
prostoru građevine ispod pokrova krovišta, a koja mora
biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
4.9. VISINA I ETAŽNOST GRAĐEVINA
Članak 25.
(1) Najveća dozvoljena visina građevina uvjetuje
se visinom krovnog vijenca.
(2) Najnižom kotom zaravnatog i uređenog terena
uz pročelje građevine ne smatraju se:
a) kota dna okna izvedenog uz građevinu radi prozračivanja i/ili osvjetljenja podruma - Po, poluukopane
etaže - Pue i suterena - Su;
b) najniža kota rampe za pristup u etažu podruma Po, poluukopane etaže - Pue i suterena – Su; te
c) najniža kota stubišta za pristup u etažu podruma
- Po, poluukopane etaže - Pue i suterena - Su.
(3) Visina krovnog vijenaca građevina mora biti u
skladu s namjenom i funkcijom građevina, ali ne više od
15,00 m. Iznimno, visina krovnog vijenaca dijela građevina može biti i veća (toranj vatrogasnog doma, zvonik
crkve i sl.).
(4) Etažnost građevina može biti najviše kao
Po+PPo ili Su ili P+3 + Pk (podrum, poluukopana etaža
ili suteren, prizemlje, tri kata i potkrovlje).
(5) Broj podzemnih etaža ne ograničava se.
4.10. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 26.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevine mora se
prilagoditi postojećem ambijentu i slici okoliša te uskladiti
s lokalnim oblicima, bojama uz korištenje suvremenih
materijala.
(2) Za uspostavljene kriterije zaštite ambijentalnih
vrijednosti, određuju se slijedeći prevladavajući tradicionalni oblici, te mjere i postupci oblikovanja građevina
i njihovih detalja:
a) tlocrtni i visinski gabariti građevina, oblikovanje
građevina, pokrov i nagib krovišta, građevni materijali,
Strana 875 - Broj 14.
završne obrade te boje moraju biti u skladu s tradicijom i
okolnim građevinama; krajobrazom i načinom građenja
u tom dijelu naselja; i
b) građevine koje se grade kao poluugrađene ili
ugrađene moraju činiti arhitektonsku cjelinu.
(3) Dijelovi građevine koji se grade kao istaci van
pročelja građevine (erkeri, loggie, balkoni, terase i sl.) ne
smiju prelaziti preko regulacijske linije i preko međa sa
susjednim česticama.
(4) Krov građevine mora biti kosi (u pravilu
dvostrešni – višestrešna krovišta i razvedeni krovovi
su mogući kod razvedenih volumena) nagiba od 35° do
45°, pokriveno u pravilu crijepom i u skladu s namjenom
i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi
azbesta i materijalom u visokom sjaju. Iznimka je dozvoljena kod već postojećih građevina s drugačijim krovom
od propisanog.
(5) Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja
krovnih kućica i krovnih nadozidanih prozora.
(6) Ograda čestice može biti žičana, metalna, drvena, zidana, djelomično zidana, kombinacija svih materijala
ovdje navedenih, a preporuča se zelena sa zasađenom
živicom autohtonih vrsta. Visina ograde može biti najviše
1,40 m, a puni dio podzida najviše 0,80 m.
5. UVJETI SMJEŠTAJA STAMBENIH GRAĐEVINA (UVJETI I NAČIN GRADNJE UNUTAR STAMBENE NAMJENE)
5.1. OPĆE ODREDBE
Članak 27.
(1) Unutar kazeta oznake S1, S2 i S3 (površine
stambene namjene)moguća je gradnja:
a) ������������������������������������������
građevina stambene namjene (osnovna građevina),
b) pomoćnih građevina,
c) ����������������������������������������������
gospodarskih građevina s ili bez izvora onečišćenja, i
d) poslovne građevine.
Spomenute građevine se mogu graditi u spomenutim
kasetama u ovisnosti od pozicije u samom naselju, što je
za svaku pojedinu građevinu opisano u stavcima (5), (7),
(10), (12), (14), (16) i (19) ovog članka.
(2) Unutar kaseta i namjena spomenutih stavkom
(1) ovog članka moguća je gradnja i, građevina prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže u
skladu sa člancima 38. do 45.; postava kioska, nadstrešnica i pokretnih naprava komunalnih objekata i uređaja u
općoj uporabi i drugih konstrukcija privremenih obilježja
u skladu sa člankom 37.; te formiranje i gradnja javnih
parkova, zelenih površina, trgova i dječjih igrališta.
(3) Građevine stambene namjene ovisno o broju
stambenih jedinica mogu biti stambene građevine ili
višestambene građevine.
(4) Stambena građevina je građevina koja zadovoljava dva pokazatelja:
a) sadržava najviše tri samostalne stambene jedinice, i
b) u građevinskoj (bruto) površini građevine, stambena namjena čini više od 70% površine.
Strana 876 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
(5) Stambena građevina se može graditi samo
unutar kazeta oznake S1 i S2 (dio površine stambene
namjene - S).
(6) Višestambena građevina je građevina koja zadovoljava dva pokazatelja:
a) sadržava četiri ili više samostalnih stambenih
jedinica, i
b) u građevinskoj (bruto) površini građevine, stambena namjena čini više od 70% površine.
(7) Višestambena građevina se može graditi samo
unutar kazeta oznake S3 (dio površine stambene namjene - S).
(8) U građevinama stambene namjene moguća je, uz
stambenu namjenu, prisutnost odnosno obavljanje i tihe
i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije.
Poslovni prostori (djelatnosti) u građevinama stambene
namjene su:
a) ��������������������������������������������������
trgovina (prehrana, mješovita roba, tekstil, odjeća, obuća, kožnata galanterija, papirnica, proizvodi od
plastike, pletena roba, tehnička roba, pokućstvo, cvijeće,
svijeće, suveniri, poljodjelske potrepštine, rezervni dijelovi za automobile i poljodjelske strojeve, i sl.);
b) ugostiteljstvo i turistički smještaj (buffet, snackbar, kavana, slastičarnica, pizzeria, restoran, catering,
sobe, apartmani, pansion, i sl.);
c) zanatstvo i osobne usluge (krojač, postolar,
staklar, fotograf, servisi kućanskih aparata, kemijska
čistionica, fotokopiraonica, zdravstvene usluge, usluge
rekreacije, proizvodno zanatstvo i sl.); te
d) ostalo (odvjetništvo, odjeljenja dječjih ustanova,
zdravstvene usluge, usluge rekreacije, poštanski uredi,
uredi i predstavništva poduzeća, intelektualne usluge i sl.).
(9) Pomoćna građevina je garaža za smještaj osobnih vozila, ljetna kuhinja, vrtna sjenica i nadstrešnica,
zatvoreni i/ili natkriveni bazen, spremište, radionica,
drvarnica „šupa“, kotlovnica, sušara, pušnica i sl. i gradi
se na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu.
(10) Pomoćna građevina se može graditi unutar
kazeta oznake S1, S2 i S3 (dio površine stambene namjene
- S) primjenom logike o kombiniranju namjene pomoćne
građevine sa namjenom osnovne građevine.
(11) Gospodarska građevina bez izvora onečišćenja
je sjenik; spremište poljoprivrednih proizvoda, stočne
hrane i poljodjelskih strojeva; staklenik; plastenik; građevina u kojoj se prerađuju poljoprivredni proizvodi te
ostale ciste gospodarske građevine sl. namjene koja se
gradi na građevnoj čestici samo uz stambenu građevinu
kao osnovnu građevinu. U sklopu ove građevine mogu biti
ljetna kuhinja, radionica, drvarnica „šupa“, kotlovnica,
sušara, pušnica i sl.
(12) Gospodarska građevina bez izvora onečišćenja
se može samo graditi unutar kazeta oznake S1 i S2 (dio
površine stambene namjene - S).
(13) Gospodarska građevina s izvorom onečišćenja
je građevina za uzgoj stoke, peradi, krznaša, i sl. životinja malog obima (staja, peradarnik, građevina za uzgoj
krznaša i sl.) koja se gradi na građevnoj čestici samo uz
stambenu građevinu kao osnovnu građevinu. U sklopu
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
ove građevine mogu biti sjenici, spremišta poljoprivrednih
proizvoda, stočne hrane, poljodjelskih strojeva te gnojišta
ili gnojišne jame.
(14) Gospodarska građevina sa izvorom onečišćenja se može graditi samo unutar kazeta oznake S1 (dio
površine stambene namjene - S).
Ukupan broj stoke za gospodarsku građevinu sa
izvorom onečišćenja iznosi:
- odrasla goveda do 5 komada,
- tovna telad i junad do 5 komada,
- konji do 2 komada,
- odrasle svinje i krmače do 2 komada,
- tov svinja do 5 komada,
- sitna stoka do 5 komada,
- perad do 50 komada, i
- sitni glodavci do 20 komada.
(15) Poslovna građevina je građevina proizvodne, zanatske, uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i
ugostiteljsko-turističke namjene te sl. namjene i gradi se
na građevnoj čestici samo uz stambenu građevinu kao
osnovnu građevinu.
(16) Poslovna građevina se može graditi samo
unutar kazeta oznake S1 i S2 (dio površine stambene
namjene - S).
(17) U poslovnoj građevini je moguća prisutnost
odnosno obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti
od požara i eksplozije.
(18) Javni park, zelena površina, trg i dječje igralište
je javni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i elementima uređenja, namijenjen javno-društvenim
aktivnostima stanovnika. Funkcionalno oblikovanje ovih
javnih prostora određuju prirodne karakteristike prostora,
kontaktne namjene i potreba za formiranjem edukativno,
estetskih javno-društvenih i rekreativnih površina. Sadržaj i oprema ovih prostora uvjetovana je realizacijom
planirane površine u cjelini i primjeni logike kombiniranja
sadržaja i opreme.
(19) Javni park, zelena površina, trg i dječje igralište
mogu se formirati i graditi unutar kazeta oznake S3 (dio
površine stambene namjene - S).
(20) Kasete koje se spominju u ovom članku prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000.
(21) Uvjeti i način gradnje (ovisno o prostoru na kojem se smještavaju, veličini, kapacitetu i vrsti djelatnosti)
utvrđuju se kroz sljedeće uvjete:
a) �����������������������������������������������
da racionalno koriste prostor s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i
izgrađenog prostora te namjene;
b) da se prilikom planiranja prostora novih korisnika
usklade interesi korisnika, osigura dovoljan prostor za razvoj postojećih i novoplaniranih korisnika te da se utvrde
mogući utjecaji na okoliš i osigura zaštita okoliša; te
c) ��������������������������������������������
da su prometno, komunalno i energetski, primjerene prostoru u kojem se planiraju i ne ugrožavaju
potrebe drugih,
5.2. GRAĐEVNA ČESTICA
Članak 28.
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
(1) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi:
a) jedna osnovna građevina (stambena građevina ili
višestambena građevina),
b) jedna pomoćna građevina,
c) jedna gospodarska građevina, i
d) jedna poslovna građevina.
Pomoćna građevina, gospodarska građevina te
poslovna građevina se mogu graditi samo uz postojeću
građevinu osnovne namjene.
(2) Osim građevina iz stavka (1) ovog članka, na
čestici osnovne građevine mogu se graditi i druge sporedne
građevine�������������������������������������������������
, izvoditi���������������������������������������
uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina iz stavka (1) ovog članka i građevne čestice,
kao i postavljati kiosci, pokretne naprave, komunalne
objekte i uređaje u općoj uporabi te druge konstrukcije
privremenih obilježja u skladu sa člankom 37. Sve navedene građevine čine jednu funkcionalnu cjelinu, odnosno
poslovni kompleks, odnosno složenu građevinu (sklop
više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih
građevina).
(3) Veličina građevne čestice za gradnju stambenih
građevina ne može biti manja od:
a) za građevine građene na slobodnostojeći način:
350 m2 (širina građevne čestice na građevnoj liniji ne
manja od 14,00 m),
b) za građevine građene na poluugrađeni način: 300
m2 (širina građevne čestice na građevnoj liniji ne manja
od 11,00 m), i
c) za građevina građene na ugrađeni način: 250 m2
(širina građevne čestice na građevnoj liniji ne manja od
10,00 m).
(4) Veličina građevne čestice za gradnju višestambenih građevina ne može biti manja od:
a) za građevine građene na slobodnostojeći način:
600 m2 (širina građevne čestice na građevnoj liniji ne
manja od 16,00 m),
b) za građevine građene na poluugrađeni način: 500
m2 (širina građevne čestice na građevnoj liniji ne manja
od 14,00 m), i
c) za građevina građene na ugrađeni način: 400 m2
(širina građevne čestice na građevnoj liniji ne manja od
12,00 m).
(5) Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcije i
održavanja postojećih građevina izgrađenih na građevnoj
čestici drugačije veličine od propisane stavcima (3) i (4)
ovog članka uz obavezu da veličina građevne čestice ne
bude manja od postojeće.
5.3. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I
GRAĐEVINA NA PROMETNU, TELEKOMUNIKACIJSKU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURNU
MREŽU
Članak 29.
(1) Građevna čestica i građevine na njoj trebaju imati priključak (prilaz) na javnu prometnu površinu (javnu
cestu), kod stambenih građevina minimalne širine 3,00 m,
a kod višestambenih građevina minimalne širine 6,00 m.
(2) Građevna čestica i građevine na njoj priključuju
se na javnu prometnu površinu na način kako to propisuje
Strana 877 - Broj 14.
pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za cestu na koju
se priključuje i sukladno članku 39.
(3) Građevna čestica i građevine na njoj priključuju
se na telekomunikacijsku i komunalnu infrastrukturnu
mrežu, ukoliko ista postoji i ako za to postoje tehnički
uvjeti, na način kako to propisuje pravna osoba s javnim
ovlastima nadležna za pojedinu komunalnu mrežu, akt
lokalne samouprave i važeći zakonski propisi i pravilnici.
(4) Treba težiti da se na području Plana što prije
izvede podzemna komunalna mreža i izvrši podzemno
priključenje građevina na nju.
5.4. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE
Članak 30.
(1) Osnovna građevina u pravilu se na građevnoj
čestici postavlja prema ulici, a pomoćna i gospodarska
građevina u pozadini. Može se dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na čestici ako oblik terena i oblik čestice to
zahtijevaju u odnosu na namjenu građevina.
(2) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase
i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled
okoline, te da se ne promijeni odticanje vode na štetu
susjednog zemljišta i susjednih građevina.
(3) Nije dopušteno uređenje građevne čestice na
način da se kota konačno uređenog i zaravnatog terena
uz građevinu mijenja više od 1,5 m.
(4) Građevnu česticu je potrebno najmanje 20%
pejzažno urediti.
(5) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela građevnih čestica treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta
biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima
pristupa i prilaza. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit
će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru,
a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine
“predvrtova” i parkirališta za vozils.
(6) Ograda se postavlja na lijevu među, sa unutrašnje strane, promatrano od prometne površine (javne
ceste) prema samoj čestici. Kod uglovnih čestica ograda
se postavlja i na desnoj međi (prema drugoj prometnoj ili
nekoj javnoj površini).
5.5. PARKIRALIŠTA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 31.
(1) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji neke građevine potrebno je zadovoljiti potreban
broj parkirališnih mjesta (bilo na otvorenom i/ili u garaži)
prema sljedećem normativu:
- 1 PM mjesto na jednu stambenu jedinicu; dodatno
- za svaka 2 zaposlenika u smjeni poslovnih prostora
unutar stambene i poslovne građevine 1 PM plus dodatno
1 PM ako je neparan broj zaposlenih, dodatno
- za vozila u vlasništvu korisnika poslovnih prostora
unutar stambene i poslovne građevine po 1 PM po vozilu,
i dodatno
- na svakih 1000 m2 građevinske bruto površine
građevine: 20 PM prodajnog prostora, 5 - 10 PM uredskog prostora, 50 PM prostora za goste ugostiteljstva (ako
ugostiteljski prostor ne služi zaposlenima), 1 PM na sobu
apartmana i pansiona.
Strana 878 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
(2) U slučaju zahtijeva dostave obvezno treba osigurati prostor za zaustavljanje i/ili parkiranje dostavnoga
vozila na samoj građevnoj čestici.
(3) Iznimka je dozvoljena kod postojećih građevina izgrađenih na građevnoj čestici s manjim brojem
parkirališnih mjesta od onog propisanog stavkom (1)
ovog članka uz obavezu osiguravanja potrebnog broja
parkirališnih mjesta na drugoj čestici u vlasništvu ili putem
prava služnosti.
5.6. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE
Članak 32.
(1) Izgrađenost građevne čestice se iskazuje koeficijentom izgrađenosti (Kig).
(2) Najveći dozvoljeni ukupni koeficijenti izgrađenosti građevne čestice (Kig) stambene građevine su:
a) kod gradnje građevine na slobodnostojeći način
do 40%,
b) kod gradnje građevine na poluugrađeni način
do 40%, i
c) kod gradnje građevine na ugrađeni način do 50%.
(3) Najveći dozvoljeni ukupni koeficijenti izgrađenosti građevne čestice (Kig) višestambene građevine su:
a) kod gradnje građevine na slobodnostojeći način
do 30%,
b) kod gradnje građevine na poluugrađeni način
do 30%, i
c) kod gradnje građevine na ugrađeni način do 30%.
(4) Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcije i
održavanja postojećih građevina izgrađenih s većim
koeficijentom izgrađenosti građevne čestice (Kig) od
propisanog stavcima (2) i (3) ovog članka uzobavezu
da najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti građevne
čestice (Kig) ne bude veći od postojećeg.
5.7. REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA
Članak 33.
(1) Položaj regulacijske linije određuje se tako da
se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u
skladu sa člankom 39.
(2) Udaljenost građevinske linije od regulacijske
linije iznosi najmanje 5,00 m, uz poštivanje stavka (10)
članka 39., osim garaže za osobna vozila uz stambenu
građevinu koja se može graditi i na regulacijskoj liniji.
Iznimka je dozvoljena kod planirane građevine gdje se
građevinska linija prilagođava građevinskim linijama
izgrađenih susjednih građevina.
(3) Gospodarska građevina s izvorom onečišćenja
gradi se iza osnovne građevine (u dubini čestice).
(3) Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcije i
održavanja postojećih građevina izgrađenih na građevinskoj liniji koja je manje udaljenosti od regulacijske linije
nego je propisano stavkom (2) ovog članka uz obavezu
da udaljenost građevinske linije od regulacijske linije ne
bude manja od postojeće.
(4) Iznimka je dozvoljena kod smanjivanja udaljenosti građevinske linije od regulacijske linije izgrađenih
građevina zbog širenja cestovnog zemljišta sukladno
stavku (15) članka 39.
5.8. UDALJENOST GRAĐEVINA OD BOČNE
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
MEĐE I OSTALIH GRAĐEVINA
Članak 34.
(1) Građevine se mogu graditi:
a) odmaknuto od bočnih međa, tj. kao samostojeće
građevine;
b) na jednoj bočnoj međi, tj. kao poluugrađene
građevine, tako da sa susjednom građevinom na toj međi
čine sklop dviju građevinu (dvojnu građevinu) ili završetak niza; i
c) na obje bočne međe, tj. kao ugrađene građevine,
tako da sa susjednim građevinama na tim međama čine
sklop više građevina (niza).
(2) Samostojeće i poluugrađene građevine s otvorima na slobodnom pročelju prema međama sa susjednim
česticama moraju biti, kako bi se spriječilo širenja požara
na susjedne građevine, udaljene od međa najmanje 3
metra. Ova udaljenost može biti i manja ako se dokaže
(uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja
požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu vanjskih otvora na vanjskim zidovima i drugo) da
se požar neće proširiti na susjedne građevine.
(3) Ugrađene i poluugrađene građevine međusobno
moraju biti odvojene zidom bez otvora vatrootpornosti
90 minuta koji nadvisuje najviši krov jedne od dvaju
građevina (kada se radi o kosim krovištima) najmanje za
0,50 m, ili završava zidnom konzolom duljine 1,00 m u
prostoru građevine ispod pokrova krovišta, a koja mora
biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(4) Gospodarska građevina s izvorom onečišćenja
mora biti udaljena od stambenih i poslovnih građevina na
istoj čestici najmanje 10,00 m, od stambenih i poslovnih
građevina na susjednoj čestici najmanje 15,00 m a od
građevina društvene namjene 50,00 m.
(5) Gnojišta i gnojišne jame moraju biti udaljene od
stambenih i poslovnih građevina na istoj ili susjednoj čestici, najmanje 15,00 m, a od građevina za opskrbu vodom
(izvora, bunara, cisterni) najmanje 30,00 m. Udaljenost
od mede susjedne čestice je najmanje 3,00 m.
5.9. VISINA I ETAŽNOST GRAĐEVINA
Članak 35.
(1) Najveća dozvoljena visina građevina određuje
se visinom krovnog vijenca a nekih i visinom krovnog
sljemena.
(2) Najnižom kotom zaravnatog i uređenog terena
uz pročelje građevine ne smatraju se:
a) kota dna okna izvedenog uz građevinu radi prozračivanja i/ili osvjetljenja podruma - Po, poluukopane
etaže - Pue i suterena - Su;
b) najniža kota rampe za pristup u etažu podruma Po, poluukopane etaže - Pue i suterena - Su; te
c) najniža kota stubišta za pristup u etažu podruma
- Po, poluukopane etaže - Pue i suterena - Su.
(3) Visina krovnog vijenaca stambene građevine
može biti najviše do 8,00 m.
(4) Etažnost stambene građevine može biti najviše
Po+PPo ili Su+P+1+Pk (podrum, poluukopana etaža ili
suteren, prizemlje, kat i potkrovlje).
(5) Visina krovnog vijenaca višestambene građevine
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
može biti najviše do 15,00 m.
(6) Etažnost višestambene građevine može biti najviše Po+PPo ili Su+P+3+Pk (podrum, poluukopana etaža
ili suteren, prizemlje, tri kata i potkrovlje).
(7) Visina krovnog vijenca pomoćne i gospodarske
građevine sa ili bez izvora onečišćenja može biti najviše
do 4,00 m, a visina sljemena ne smije prelaziti visinu
sljemena stambene zgrade na toj čestici, odnosno ne više
od 6,00 m.
(8) Etažnost pomoćne i gospodarske građevine sa ili
bez izvora onečišćenja može biti najviše P+Pk (prizemlje
i potkrovlje).
(9) Etažnost poslovne građevine može biti Po+PPo
ili Su+P+1+Pk (podrum, poluukopana etaža ili suteren,
prizemlje, kat i potkrovlje).
(10) Visina krovnog vijenca poslovne građevine
može biti najviše do 8,00 m.
(11) Broj podzemnih etaža se ne ograničava.
5.10. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 36.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevine mora se
prilagoditi postojećem ambijentu i slici okoliša te uskladiti
s lokalnim oblicima, bojama uz korištenje suvremenih
materijala.
(2) Prilikom zaštite ambijentalnih vrijednosti,
određuju se slijedeći tradicionalni oblici te mjere i postupci
oblikovanja građevina i njihovih detalja:
a) tlocrtni i visinski gabariti građevina, oblikovanje
građevina, pokrov i nagib krovišta, građevni materijali,
završne obrade te boje moraju biti u skladu s tradicijom
i okolnim građevinama, krajobrazom i načinom građenja
u tom dijelu naselja; i
b) građevine koje se grade kao poluugrađene ili
ugrađene moraju činiti arhitektonsku cjelinu.
(3) Garaža uz stambenu građevinu može se graditi
(neto) razvijene površine najviše kao 3,50x6,00 m za jedno
vozilo odnosno 6,00x6,00 m za dva vozila. Prostor ispred
ove garaže u pravilu se koristi kao parkiralište na čestici,
osim kod garaže koja se može graditi i na regulacijskoj
liniji. Ova garaža može biti prislonjena na stambenu građevinu te se iznad garaže može izvesti prohodna terasa u
funkciji stambenog prostora.
(4) Dijelovi građevine koji se grade kao istaci van
pročelja građevine (erkeri, loggie, balkoni, terase i sl.) ne
smiju prelaziti preko regulacijske linije i preko međa sa
susjednim česticama.
(5) Krov stambene građevine te pomoćne građevine,
gospodarske građevine i poslovne građevine uz stambenu
mora biti kosi (u pravilu dvostrešni – višestrešna krovišta
i razvedeni krovovi su mogući kod razvedenih volumena)
nagiba od 35° do 45°, pokriveno u pravilu crijepom i u
skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako
materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom
sjaju. Iznimka je dozvoljena kod postojećih građevina s
drugačijim krovom od propisanog.
(6) Krov višestambene građevine te pomoćne građevine uz višestambenu može biti ravni ili kosi (jednostrešni,
dvostrešni, trostrešni, četverostrešni ili višestrešni) nagiba
Strana 879 - Broj 14.
do 45°, pokriveno u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom
u visokom sjaju reflektirajućih karakteristika.
(7) Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja
krovnih kućica i krovnih nadozidanih prozora.
(8) Ograda može biti žičana, metalna, drvena, zidana, djelomično zidana, kombinacija svih materijala ovdje
navedenih, a preporuča se zelena sa zasađenom živicom
autohtonih vrsta. Visina ograde može biti najviše 1,40 m,
a puni dio podzida najviše 0,80 m.
6. KIOSCI, NADSTREŠNICE I POKRETNE NAPRAVE KOMUNALNI OBJEKT I UREĐAJ U OPĆOJ
UPORABI TE DRUGE KONSTRUKCIJE PRIVREMENIH OBILJEŽJA
Članak 37.
(1) Unutar kazeta svih oznaka (površine svih namjena) moguća je postava kioska, nadstrešnica za sklanjanje
ljudi u javnom prometu, pokretnih naprava te komunalnih
objekta i uređaja u općoj uporabi te druge konstrukcije
privremenih obilježja (reklamni panoi, oglasne ploče,
reklamni stupovi i sl.).
(2) Kasete koje se spominju u stavku (1) ovog članka
prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000.
(3) Za postavu naprava iz stavka (1) ovog članka
izdaju se dozvole u skladu s propisima, ovim Planom,
Odlukom o rasporedu kioska, nadstrešnica za sklanjanje
ljudi u javnom prometu, pokretnih naprava, komunalnih
objekata i uređaja u općoj uporabi te konstrukcija privremenih obilježja ili Odlukom o komunalnom redu te drugim
odgovarajućim aktima za područje Općine koji reguliraju
spomenuto. Planom se daju samo smjernice za postavu
istih koje se moraju poštovati.
(4) Kioskom se smatra estetski oblikovana građevina lagane konstrukcije koji se može u cijelosti ili
dijelovima prenositi i postavljati pojedinačno ili u grupama. Kiosci se mogu postaviti na javne površine (javne
zelene površine, građevne čestice javnih sadržaja i sl.) i
to u neposrednu blizinu prometne površine (javne ceste),
ali van cestovnih pojasa. Kiosci se mogu postavljati i na
privatnu građevnu česticu, ako je prostor između regulacijske i građevne linije osnovne građevine veći od 5,00
m. Postavljaju se tako da prednja strana kioska (tamo gdje
je prodaja), zajedno sa prodajnim pultom bude najmanje
60 cm uvučena od javne površine (regulacijske linije).
Prostor ispred kioska, kao i dio prostora kojim se dolazi
do ulaska u kiosk mora se popločiti. Kiosk se mora moći
priključiti na prometnu površinu te komunalnu i drugu
infrastrukturu.
(5) Nadstrešnicom za sklanjanje ljudi u javnom
prometu se smatra estetski oblikovana građevina lagane
konstrukcije, koji se može postavljati pojedinačno ili u
grupama na javnim površinama.
(6) Pokretnim napravama smatraju se štand, odnosno klupa, stol i kolica za prodaju raznih artikala, ledenica,
ambulantna, ugostiteljska i slična prikolica, bankomat,
automat, peć i naprava za pečenje plodina, spremište za
priručni alat i materijal, pozornica i slične naprave, stol,
Strana 880 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
stolica, pokretna ograda i druga naprava koja se postavlja
ispred ugostiteljskih, zanatskih i drugih radnji, odnosno
u njihovoj neposrednoj blizini, te šatori povodom raznih
manifestacija, djelatnost cirkusa, luna parka, zabavne
radnje, automobili kao zgodici na nagradnim igrama i
igrama na sreću, čuvarske kućice, prijenosni WC-i i sl.
Mogu se postavljati pojedinačno ili u grupama na javnoj
i/ili privatnoj površini.
(7) Komunalni objekti i uređaji u općoj uporabi su
javna rasvjeta, ploča s planom naselja, javni sat, javni
zahod, javni zdenac, vodoskok, fontana, spomenik, spomen - ploča, skulptura, sakralno obilježje, javna telefonska
govornica, poštanski sandučić, spremnici za otpad i slični
objekti i uređaji. Mogu se postavljati pojedinačno ili u
grupama na javnoj i/ili privatnoj površini.
(8) Svaki pojedini kiosk, nadstrešnica za sklanjanje
ljudi u javnom prometu, pokretna naprava, komunalni
objekt i uređaj u općoj uporabi te konstrukcija privremenog obilježja, te ostala urbana oprema kao i grupa spomenutih, moraju biti smješteni tako da je na primjeren način
omogućena opskrba, da ni u kojem pogledu ne umanjuju
preglednost prometnica, ne ometaju promet pješaka i
vozila, ne otežavaju održavanje i korištenje postojećih
pješačkih, prometnih i komunalnih građevina.
7. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE
PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
Članak 38.
(1) Unutar kazete oznake PP (površina infrastrukturnih sustava) moguća je gradnja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže u skladu
sa člancima 39. do 45.; te postava kioska, nadstrešnica i
pokretnih naprava komunalnih objekata i uređaja u općoj
uporabi i drugih konstrukcija privremenih obilježja u skladu sa člankom 37. Spomenute građevine se mogu graditi i
u kasetama svih ostalih oznaka (površina svih namjena) u
skladu s mogućnostima i potrebama cjelokupnog područja.
(2) Kasete iz stavka (1) ovog članka prikazane su na
kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
prostora u mjerilu 1:1000.
(3) Uvjeti i način gradnje građevina prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže
utvrđuju se na slijedeći način:
a) prvenstveno se koriste postojeći pojasevi ili trase
sa težnjom iskorištenja za više vrsta infrastrukture;
b) racionalno koriste prostor s prioritetom obnove,
rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i izgrađenog prostora te namjene;
c) da se prilikom planiranja prostora novih korisnika
usklade njihovi interesi, osigura dovoljan prostor za razvoj
postojećih i novoplaniranih korisnika te da se utvrde mogući utjecaji na okoliš i osigura njegova zaštita; i
d) ��������������������������������������������
da su prometno, komunalno i energetski, primjerene prostoru u kojem se planiraju i ne ugrožavaju
potrebe drugih.
7.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
7.1.1. CESTOVNI PROMET
Članak 39.
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
(1) Cestovni promet (javne ceste sa svojim cestovnim zemljištem i svim pripadajućim uređajima i građevinama) prikazan je na kartografskom listu 2.A. Promet
u mjerilu 1:1000.
(2) Unutar obuhvata Plana postoje neke nerazvrstana ceste. Kao glavni cestovni priključak (prometnih
površina unutar Plana koje služe za pristup do površina
za građenje) predviđa se priključak na državnu cestu
D29 koja prolazi istočnim rubom obuhvata Plana, a kao
sporedni priključak, priključak na lokalnu cestu L22057
koja prolazi zapadnim obuhvatom Plana.
(3) Unutar kazete oznake PP (površina infrastrukturnih sustava - javne ceste) mogu se graditi sljedeće
prometne površine:
a) sjeverna javna cesta u smjeru iz istoka prema
zapadu koja se spaja na državnu cestu D29 na istoku i
lokalnu cestu L22057 na zapadu – širine 12,10 m do 15,10
m (u dijelu gdje je njezina širina 15,10 m s dvosmjernim
kolnikom (uključeni rubni trakovi) 7,60 m, obostranim
zelenilom 1,50 m, obostranim pješačko-biciklističkim
stazama širine 2,25 m; a u dijelu gdje je njezina širina
cestovnog pojasa između 12,10 i 15,10 m smanjivat će
se širina zelenila;
b) južna javna cesta u smjeru iz istoka prema zapadu
koja se spaja na državnu cestu D29 na istoku i lokalnu
cestu L22057 na zapadu – širine 10,50 m s dvosmjernim
kolnikom (uključeni rubni trakovi) širine 6,00 m i obostranim pješačko-biciklističkim stazama širine 2,25 m;
c) istočna javna cesta u smjeru od sjevera prema
jugu koja se spaja na planiranu sjevernu i južnu cestu –
širine 15,10 m s dvosmjernim kolnikom (uključeni rubni
trakovi) širine 7,60 m, obostranim zelenilom širine 1,50
m i obostranim pješačko-biciklističkim stazama širine
2,25 m;
d) zapadna javna cesta u smjeru od sjevera prema
jugu koja se spaja na planirane sjevernu i južnu cestu –
širine 15,10 m s dvosmjernim kolnikom (uključeni rubni
trakovi) širine 7,60 m, obostranim zelenilom 1,50 m i obostranim pješačko-biciklističkim stazama širine 2,25 m; te
e) srednja javna cesta u smjeru od istoka prema
zapadu koja se spaja na planiranu istočnu i zapadnu cestu
– širine 10,50 m s dvosmjernim kolnikom (uključeni rubni
trakovi) širine 6,00 m, i obostranim pješačko-biciklističkim stazama širine 2,25 m.
(4) Sukladno potrebama unutar kazeta svih oznaka i
namjena mogu se graditi i ostale javne ceste – minimalne
širine pojasa od 9,00 m s dvosmjernim kolnikom (uključeni rubni trakovi) širine 6,00 m i obostranim pješačkim
stazama širine 1,50 m).
(5) Kasete iz stavka (3) i (4) ovog članka prikazane
su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite prostora u mjerilu 1:1000.
(6) Ostale javne ceste se mogu graditi kao slijepe.
Slijepa cesta bez okretišta može biti najveće dužine do
60,00 m, sa L-okretištem 100,00 m, sa T-okretištem
120,00 m, sa Y-okretištem 150,00 m, a sa kružnim okretišta 200,00 m.
(7) Točan položaj javnih cesta nije utvrđeni jer ko-
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
načni korisnici ovog prostora nisu poznati. Određena su
samo načela i koncept vođenja i smještaja koji su usmjeravajućeg značaja, a njihov točan položaj će se odrediti
naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima te
potrebama svakog budućeg korisnika.
(8) Izvan obuhvata Plana, uz njegovu istočnu granicu, nalazi se državna cesta D29 - N. Golubovec (D35)
– Zlatar Bistrica – Marija Bistrica – Soblinec (D3). Izvan
obuhvata Plana, uz njegovu zapadnu granicu, nalazi se
lokalna cesta cestu L22057 (D24 – Brestovec).
(9) Zaštitni pojas državne ceste D29 i lokalne ceste
L22057 se, sukladno članku 37. Zakona o javnim cestama
(NN 180/04, 138/06, 146/08 i 38/09), mjeri od vanjskog
ruba cestovnog zemljišta ceste tako da je u pravilu širok
sa svake strane: za državnu cestu 25,00 m, a za lokalnu
cestu 10,00 m. Zaštitni pojasevi ovih cesta prikazani su na
kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
prostora u mjerilu 1:1000
(10) Uvjete gradnje i uređenja prostora unutar
spomenutih zaštitnih pojaseva iz stavka (9) ovog članka,
izdaju: Hrvatske ceste d.o.o. (državna cesta) i Županijska
uprava za ceste Krapinsko-zagorske županije (lokalna
cesta).
(11) U cestovnom zemljištu državne i lokalne ceste
se ne dozvoljava sadnja stabala, živice (žive ograde) i
drugog raslinja.
(12) U pojasu između ruba cestovnog zemljišta
državne ili lokalne ceste i građevina (zgrada) ne smiju
se saditi stabla živice i druga raslinja na način kojim bi
se onemogućila preglednost pri uključivanju u promet.
(13) Kod gradnje i/ili rekonstrukcije državne i lokalne ceste, rub cestovnog zemljišta mora biti udaljen od
osi ceste najmanje onoliko koliko propišu Hrvatske ceste
d.o.o., odnosno Županijska uprava za ceste Krapinskozagorske županije u svojim prethodno izdanim uvjetima.
U slučaju ne propisivanja istih tada se mora zadržati
postojeća širina za državnu cestu, a kod lokalne ceste ne
manje od 5,00 m.
(14) Ako je širina cestovnog zemljišta državne ili
lokalne ceste veća od propisane širine stavkom (13) ovog
članka, tada se širina postojećeg cestovnog zemljišta mora
zadržati.
(15) Ako je širina cestovnog zemljišta državne ili
lokalne ceste manja od propisane širine stavkom (13) ovog
članka, tada se širina cestovnog zemljišta mora uskladiti
s propisanom (u ovom se slučaju udaljenost građevinske
linije od regulacijske linije izgrađenih građevina smanjuje
zbog širenja cestovnog zemljišta sukladno stavku (5) članka 23. I stavku (5) članka 33.). Iznimka je dozvoljena na
dijelu naselja gdje su građevine izgrađene na građevnoj
liniji udaljenoj od regulacijske linije toliko da se propisana
širina cestovnog zemljišta stavkom (12) ovog članka ne
može zadovoljiti, tada se zadržava postojeće stanje.
(16) Način gradnje javnih cesta propisan je Zakonom o prostornom u uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09),
Zakonom o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08,
38/09, 124/09, 153/09, 15/10,73/10 i 55/11), Pravilnikom
o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i nji-
Strana 881 - Broj 14.
hovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti
prometa (NN110/01) i preuzetoj Normi za projektiranje
čvorova u istoj razini U.C4.050. (1990.g.) te posebnim
zakonima, i propisima donesenim na temelju tog zakona
i tih propisa.
(17) Priključke i prilaze na javnu cestu treba projektirati sukladno Zakonu o javnim cestama (NN 180/04,
138/06, 146/08, 38/09, 124/09, 153/09, 15/10 i 73/10) i
Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07) te posebnim
zakonima, i propisima donesenim na temelju tog zakona
i tog propisa.
7.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET
Članak 40.
(1) Željeznički promet (željeznička pruga sa svojim infrastrukturnim pojasom – zemljištem pruge i svim
pripadajućim uređajima i građevinama) prikazan je na
kartografskom listu 2.A. Promet u mjerilu 1:1000.
(2) Unutar obuhvata Plana, osim infrastrukturnog
pojasa željezničke pruge s postojećim građevinama
željezničke stanice koja se nalazi u jugoistočnom dijelu
obuhvata Plana, nema drugog željezničkog prometa
(3) Unutar kazete ŽS (površine infrastrukturnih
sustava, željeznička stanica – ŽS) mogući su zahvati na
postojećim građevinama željezničke stanice, a koje su
sastavni dio željezničke infrastrukture (željeznička pruga
sa svojim infrastrukturnim pojasom i svim pripadajućim
građevinama te zaštitnim pružnim pojasom). Uvjeti gradnje unutar kasete ŽS određeni su člankom 46. poglavlja
MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI.
(4) Kasete iz stavka (3) ovog članka prikazane su na
kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
prostora u mjerilu 1:1000.
(5) Izvan obuhvata Plana, uz južnu granicu obuhvata, nalazi se željeznička pruga R201 I101 (Zaprešić
– Zabok – Varaždin – Čakovec) od značaja za regionalni
promet razvrstana sukladno Odluci o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 81/06 i 13/07). Spomenuta željeznička
pruga je, sukladno Odluci o razvrstavanju željezničkih
pruga I. i II. reda (NN 67/93 i 92/95), razvrstana kao pruga I. reda I101 - Zaprešić (MG 2) - Varaždin - Čakovec
(MG 3), čiji zaštitni pružni pojas ima utjecaj na elemente
unutra obuhvata Plana.
(6) Zaštitni pružni pojas željezničke pruge I. reda
R201 i I101 je, sukladno članku 4. Zakona o sigurnosti u
željezničkom prometu (NN 40/07), pojas kojega čini zemljište s obje strane željezničke pruge, odnosno kolosijeka
širine od po 100 m, mjereno vodoravno od osi krajnjega
kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor. Ovaj zaštitni
pružni pojas prikazan je na kartografskom listu 3. Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000.
(7) Uvjete gradnje i prethodnu suglasnost za gradnju
unutar spomenutog zaštitnog pružnog pojasa potrebno
je zatražiti od tijela s javnim ovlastima koje je nadležno
za spomenutu željezničku prugu sukladno Zakonu o
željeznici (NN 123/03, 194/03, 30/04, 79/07 i 75/09),
Zakonu o sigurnosti u željezničkom prometu (NN 40/07)
Strana 882 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
i Pravilniku o posebnim uvjetima za izgradnju objekata
i uređaja u zaštitnom pojasu željezničke pruge (Sl. list
19/76, 49/89, 53/83 i 43/85) te posebnim zakonima, i
propisima donesenim na temelju tih zakona i tih propisa.
7.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 41.
(1) Telekomunikacijska (TK) mreža (TK vodovi,
uređaji sa svim pripadajućim građevinama i radijski
koridori) prikazana je na kartografskom listu 2.B. Pošta i
telekomunikacije te energetski sustavi u mjerilu 1:1000.
(2) Unutar obuhvata Plana postoji TK mreža u
funkciji postojećih građevina. Predviđa se širenje i modernizacija postojeće telekomunikacijske mreže uz državnu
cestu D29 (istočni rub obuhvata Plana), uz lokalnu cestu
L22057 (zapadni obuhvat Plana) i uz ostale ceste unutar
obuhvata, a za potrebe ovog Plana.
(3) TK mreža može se graditi unutar kazeta svih
oznaka i namjena u cestovnom zemljištu javne ceste ili
izvan njega osnivanjem prava služnost. Kasete koje se
spominju u ovom stavku prikazane su na kartografskom
listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u
mjerilu 1:1000.
(4) Točan položaj i kapacitet TK mreže nije utvrđene
jer budući korisnici ovog prostora nisu poznati. Određena
su samo načela i koncept vođenja i smještaja TK mreže
koji su usmjeravajućeg značaja, a njezin kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i
sigurnosnim zahtjevima te potrebama svakog budućeg
korisnika.
(5) Vodove TK mreže treba voditi u podzemnoj
DTK infrastrukturi širine 1,00 m ili prema potrebi samonosivim kabelskim snopovima na stupovima. Za sve
građevinske čestice na području obuhvata Plana treba
planirati priključak na DTK. Kapacitete i trasu DTK, veličinu zdenaca DTK, i broj cijevi planirati sukladno broju
građevina i korisnika. Glavnu trasu DTK treba usmjeriti na
komutaciju UPS-a Zlatar Bistrica, ali u rubnim dijelovima
pojedinog područja treba predvidjeti lokaciju za mogući
dodatni komunikacijski čvor (bez građevinske čestice)
kabinetskog tipa, dimenzija 2,00x1,00x2,00 m za koju je
potreban EE priključak.
(6) U cilju postizanja što veće razine komunalnog
opremanja potrebno je predvidjeti i određeni broj javnih
govornica sa osiguranim pristupom osobama s invaliditetom.
(7) Predviđa se gradnja radio i TV odašiljača/pretvarača u sustavu radio i TV veza te antenskog stupa ili
antenskog prihvata na građevini u sustavu javne telekomunikacije u pokretnoj mreži.
(8) Lokacije, radio i TV odašiljača/pretvarača u
sustavu radio i TV veza te antenskog stupova i antenskih
prihvata na građevinama nije određena, a iste će se određivati odlukom Općinskog vijeća u dogovoru s pružateljem
usluga koji gradi spomenutog.
(9) Antenski stup ili antenski prihvat na građevini u
sustavu javne telekomunikacije u pokretnoj mreži može
se postaviti unutar predviđene zone označene kružnicom
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
(kružnicom sa središtem koje se nalazi izvan obuhvata
Plana na koordinatama x – 5583844, y – 5101373), a koja
pokriva cijelo područje obuhvata Plana. Unutar predviđene zone uvjetuje se gradnja samo jednog samostojećeg
antenskog stupa ili antenskog prihvata na građevini.
(10) Antenski stup ili antenski prihvat na građevini
u sustavu javne telekomunikacije u pokretnoj mreži mora
biti tipskog projekta (rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva) kako bi mogao
prihvatiti više operatora.
(11) Antenski stup ili antenski prihvat na građevini
mora biti izvan zaštitnog pojasa državne ceste.
(12) Udaljenost antenskog stupa ili antenskog prihvata na građevini od vanjskog ruba pružnog pojasa mora
iznositi najmanje visinu stupa +3,00 m. Gradnja stupa ili
prihvata i zahvati nužni za rad, unutar ili u neposrednoj
blizini koridora drugih infrastrukturnih sustava (prometni,
energetski, komunalni), moguća je uz posebne uvjete institucija, tijela i poduzeća nadležnih za navedene koridore.
(13) Za gradnju samostojećeg antenskog stupa ili
antenskog prihvata na građevini u pojasu 20 m od vodotoka, potrebno je ishoditi vodopravne uvjete.
(14) Gradnja antenskog stupa ili antenskog prihvata na građevini u blizini vjerskih građevina te drugih
spomenika kulturne baštine, moguća je na udaljenosti od
najmanje 150 m od navedenih građevina.
(15) Čestica na kojoj se predviđa postavljanje antenskog stupa i antenskog prihvata na građevini treba imati
pristup na javnu prometnu površinu, a prostor oko stupa i
objekta za smještaj opreme treba biti očišćen i pošljunčan
u širini 3 m ako je osiguran vatrogasni pristup, odnosno
širine 5 m kada nije osiguran vatrogasni pristup. Potrebno
je osigurati podlogu te odvodnju oborinskih voda radi
sprječavanja odnošenja šljunka na susjedno zemljišta.
(16) Samostojeći antenski stup ili antenski prihvat
na građevini ne može se graditi na javnim zelenim površinama unutar naselja, te na udaljenosti manjoj od 100 m
od građevina škola, dječjih vrtića, bolnica i domova za
djecu i odrasle. Udaljenost od drugih građevina iznosi
najmanje visinu stupa.
(17) Moguća je postava antenskog prihvata na građevinama izuzev građevina škola, dječjih vrtića i domova
za djecu i odrasle.
(18) Zaštitne pojaseve TK mreže, kao i način te
uvjete gradnje unutar tih zaštitnih pojaseva, određuje
pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za TK mrežu
i/ili njezin vlasnik.
(19) Način gradnje TK mreže propisan je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07,38/09
i 55/11), Zakonom o telekomunikacijama (NN 122/03,
158/03, 177/03, 60/04 i 70/05) i Zakonom o elektroničkim
komunikacijama (NN 73/08) te ostalom odgovarajućom
zakonskom i podzakonskom regulativom.
(20) Prije početka gradnje TK mreže potrebno je od
pravne osobe s javnim ovlastima nadležne za TK mrežu i/
ili vlasnika zatražiti posebne uvjete gradnje te možebitnu
suglasnost za gradnju.
(21) Uvjete i način priključenja te možebitnu su-
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
glasnost za priključenje građevina na TK mrežu treba
zatražiti od pravne osobe s javnim ovlastima nadležne
za TK mrežu i/ili vlasnika.
7.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
7.3.1. PLINOENERGETIKA
Članak 42.
(1) Plinoenergetska (PE) mreža (cjevovodi plina sa
svim pripadajućim uređajima i građevinama) prikazana
je na kartografskom listu 2.B. Pošta i telekomunikacije
te energetski sustavi u mjerilu 1:1000.
(2) Unutar obuhvata Plana postoji PE mreža u
funkciji postojećih građevina. Predviđa se širenje i modernizacija postojeće PE mreže koja postoji uz državnu
cestu D29, uz lokalnu cestu L22057 i uz ostale ceste unutar
obuhvata Plana.
(3) PE mreža se može graditi unutar kazeta svih
oznaka i namjena u cestovnom zemljištu javne ceste ili
izvan njega osnivanjem prava služnost, a prikazane su na
kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
prostora u mjerilu 1:1000.
(4) Točan položaj i kapacitet PE mreže nisu utvrđeni
jer budući korisnici ovog prostora nisu poznati. Određena
su samo načela i koncept vođenja i smještaja PE mreže
koji su usmjeravajućeg značaja, a njezin kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i
sigurnosnim zahtjevima te potrebama svakog budućeg
korisnika.
(5) Pojas ST plinovoda, širine 0,90 m, treba predvidjeti izvan kolnih trakova uz koridor elektrike ili TK.
(6) Zaštitne pojaseve PE mreže, kao i način te
uvijete gradnje unutar tih zaštitnih pojaseva, određuje
pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za PE mrežu
i/ili njezin vlasnik.
(7) Način gradnje PE mreže propisan je Zakonom o
prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07,38/09 i 55/11)
te ostalom odgovarajućom zakonskom i PE regulativom.
(8) Prije početka gradnje PE mreže potrebno je od
pravne osobe s javnim ovlastima nadležne za PE mrežu
i/ili vlasnika zatražiti posebne uvjete gradnje, možebitnu
suglasnost za gradnju kao i uvjete i način priključenja te
možebitnu suglasnost za priključenje građevina na PE
mrežu.
7.3.2. ELEKTROENERGETIKA
Članak 43.
(1) Elektroenergetska (EE) mreža (elektroenergetski
vodovi sa svim pripadajućim uređajima i građevinama)
prikazana je na kartografskom listu 2.B. Pošta i telekomunikacije te energetski sustavi u mjerilu 1:1000.
(2) Unutar obuhvata Plana postoji EE mreža u
funkciji postojećih građevina. Predviđa se širenje i
modernizacija postojećeg sustava EE mreže na prostore
obuhvata Plana.
(3) EE mreža može se graditi unutar kazeta svih
oznaka i namjena u cestovnom zemljištu javne ceste ili
izvan njega osnivanjem prava služnost. Kasete unutar
ovog Plana prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000.
Strana 883 - Broj 14.
(4) Točan položaj i kapacitet EE mreže nije utvrđen
jer budući korisnici ovog prostora nisu poznati. Određena
su samo načela i koncept vođenja i smještaja EE mreže
koji su usmjeravajućeg značaja, a njezin kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i
sigurnosnim zahtjevima te potrebama svakog budućeg
korisnika.
(5) Vodove EE mreže treba voditi u odgovarajućoj
podzemnoj kabelskoj kanalizaciji ili prema potrebi samonosivim kabelskim snopovima na stupovima.
(6) Ostavlja se mogućnost odabira najpovoljnijeg
i najprihvatljivijeg načina opskrbe svakog pojedinog
potrošača električnom energijom. Tako se omogućava
i vođenje visokonaponskog voda do svakog pojedinog
potrošača (trafostanice u građevini ili na građevnoj čestici
potrošača kojoj je omogućen pristup djelatnicima HEP-a),
kao daljnje razvođenje niskog napona do krajnjeg potrošača (preko TS niskog napona koja ima osiguran pristup s
javne površine u širini od 3,00 m). Dalje, omogućava se,
ako će postojati potrebe svakog pojedinog NN potrošača,
vođenje visokonaponskog voda do NN trafostanica (na
zasebnoj građevnoj čestici kojoj je omogućen pristup) i
dalje do svakog NN potrošača.
(7) Na karti je prikazana samo načelna oznaka
položaja dvaju trafostanica, ali njihov konačni broj može
se mijenjati. Položaj i oblik građevinskih čestica trafostanica nije točno utvrđen iz razloga što se ne znaju moguće
potrebe budućih korisnika ovog prostora za električnom
energijom, kao niti odabir načina opskrbe cjelokupnog
prostora opisan stavkom (6) ovog članka.
(8) Zaštitne pojaseve EE mreže, kao i način te
uvjete gradnje unutar tih zaštitnih pojaseva, određuju
pravne osobe s javnim ovlastima nadležne za EE mrežu
i/ili njezin vlasnik.
(9) Način gradnje EE mreže propisan je Zakonom o
prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07,38/09 i 55/11)
te ostalom odgovarajućom zakonskom i podzakonskom
regulativom.
(10) Prije početka gradnje EE mreže potrebno je od
pravne osobe s javnim ovlastima, nadležne za EE mrežu i/
ili vlasnika zatražiti posebne uvjete gradnje te možebitnu
suglasnost za gradnju.
(11) Uvjete i način priključenja te možebitnu suglasnost za priključenje građevina na EE mrežu treba
zatražiti od pravne osobe s javnim ovlastima nadležne za
EE mrežu i/ili vlasnika.
7.3.3. VODOOPSKRBA
Članak 44.
(1) Vodoopskrbna mreža (cjevovodi vode sa svim
pripadajućim uređajima i građevinama) prikazana je na
kartografskom listu 2.C. Vodnogospodarski sustavi u
mjerilu 1:1000.
(2) Unutar obuhvata Plana postoji vodoopskrbna
mreža u funkciji postojećih građevina. Predviđa se širenje i
modernizacija postojeće vodoopskrbne mreže koja postoji
uz državnu cestu D29, uz lokalnu cestu L22057 i uz ostale
ceste i prostore unutar obuhvata Plana.
(3) Vodoopskrbna mreža može graditi se unutar
Strana 884 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
kazeta svih oznaka i namjena u cestovnom zemljištu javne
ceste ili izvan njega osnivanjem prava služnost. Kasete iz
ovog stavka prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000.
(4) Točan položaj i kapacitet vodoopskrbne mreže
nisu utvrđeni jer budući korisnici ovog prostora nisu
poznati. Određena su samo načela i koncept vođenja i
smještaja vodoopskrbne mreže koji su usmjeravajućeg
značaja, a njezin kapacitet i točan položaj će se odrediti
naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima te
potrebama svakog budućeg korisnika.
(5) Zaštitne pojaseve vodoopskrbne mreže, kao
i način te uvjete gradnje unutar tih zaštitnih pojaseva,
određuje pravne osobe s javnim ovlastima nadležna za
vodoopskrbnu mrežu i/ili njezin vlasnik.
(6) Način gradnje vodoopskrbne mreže propisan
je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07
, 38/09 i 55/11) te ostalom odgovarajućom zakonskom i
podzakonskom regulativom.
(7) Prije početka gradnje vodoopskrbne mreže potrebno je od pravne osobe s javnim ovlastima nadležne
za vodoopskrbnu mrežu, Hrvatskih voda i/ili vlasnika
zatražiti posebne uvjete gradnje, možebitnu suglasnost za
gradnju, uvjete i način priključenja te možebitnu suglasnost za priključenje građevina na vodoopskrbnu mrežu.
7.3.4. ODVODNJA OTPADNIH VODA
Članak 45.
(1) Mreža odvodnje otpadnih voda (cjevovodi
odvodnje otpadnih voda sa svim pripadajućim uređajima
i građevinama) prikazana je na kartografskom listu 2.C.
Vodnogospodarski sustavi u mjerilu 1:1000.
(2) Unutar obuhvata Plana postoji odvodnja otpadnih voda u funkciji postojećih građevina (kolektori mješovite odvodnje otpadnih voda): jedan prolazi državnom
cestom D29 od sjevera prema jugu, a drugi i treći od istoka
prema zapadu sredinom obuhvata Plana gdje se spajaju i
jednim vodom idu dalje prema jugu, tj. pročistaču planiranom na razini Općine, gdje će se otpadne vode pročistiti
i ispustiti u rijeku Krapinu.
(3) Mrežu odvodnje sanitarno-tehnološko otpadnih voda treba izvesti po gravitacijskom sustavu jer to
dozvoljava teren te spojiti na postojeću mješovitu mrežu
odvodnje otpadnih voda (kolektor mješovite odvodnje
otpadne vode), a oborinske otpadne vode voditi odgovarajućim otvorenim kanalima.
(4) Predtretman sanitarno-tehnoloških otpadnih
voda koje će se upuštati u sustav javne odvodnje otpadnih
voda, a koje ne zadovoljavaju granične vrijednosti opasnih
i drugih tvari mora se vršiti na razini svakog pojedinačnog
korisnika unutar ovog dijela naselja.
(5) Oborinske otpadne vode zagađene mastima,
uljima i benzinima prije ispuštanja u sustav javne odvodnje otpadnih voda moraju se najprije pročistiti preko
separatora ulja, masti i benzina.
(6) Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda, odvodnju je nužno riješiti na način da se otpadne vode prikupljaju u višedijelnim
nepropusnim sabirnim jamama na građevnim česticama ili
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
pročiste preko tipskog uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda na razini svakog pojedinačnog korisnika unutar ovog
dijela naselja i tek onda ispuste u otvorene kanale. Nakon
što se sustav odvodnje otpadnih voda izgradi obavezan je
priključak svih građevina na njega.
(7) Mreža odvodnje otpadnih voda može se graditi
unutar kazeta svih oznaka i namjena (a koje su prikazane
su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite prostora u mjerilu 1:1000) u cestovnom zemljištu
javne ceste ili izvan njega osnivanjem prava služnost.
(8) Točan položaj i kapacitet mreže odvodnje
otpadnih voda nije utvrđen jer budući korisnici ovog
prostora nisu poznati. Određena su samo načela i koncept
vođenja i smještaja mreže odvodnje otpadnih voda koji su
usmjeravajućeg značaja, a njezin kapacitet i točan položaj
će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim
zahtjevima te potrebama svakog budućeg korisnika.
(9) Mrežu odvodnje oborinske otpadne vode s javnih
površina, slivnike i reviziona okna te PVC drenažne cijevi
treba projektirati izvan trasa ST plinovoda, TK i elektrovodova te njihovih priključaka na građevinu.
(10) Zaštitne pojaseve mreže odvodnje otpadnih
voda, način te uvijete gradnje unutar tih zaštitnih pojaseva, određuju pravne osobe s javnim ovlastima za mrežu
odvodnje otpadne vode i/ili njezin vlasnik.
(11) Način gradnje mreže odvodnje otpadnih voda
propisan je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji
(NN 76/07 ,38/09 i 55/11) te ostalom odgovarajućom
zakonskom i podzakonskom regulativom.
(12) Prije početka gradnje mreže odvodnje potrebno je od pravne osobe s javnim ovlastima nadležne za
tu mrežu (Hrvatske vode i/ili vlasnik) zatražiti posebne
uvjete gradnje, možebitnu suglasnost za gradnju, način
priključenja te možebitnu suglasnost za priključenje građevina na mrežu odvodnje otpadnih voda.
8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNOPOVIJESNIH VRIJEDNOSTI
Članak 46.
(1) Prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000.
(2) Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže
(NN 109/07) cijelo područje Plana nalazi se u obuhvatu
ekološke mreže (području pod šifrom i nazivom područja:
HR1000007 # , Hrvatsko zagorje) Međunarodno važno
područje za ptice sa ciljevima očuvanja divljih svojti:
rusi svračak „Lanius collurio“ i zlatovrana „Coracias
garrulus“.
(3) Za ovo područje ekološke mreže potrebno je
provoditi smjernice i mjere propisane Uredbom. Mjere i
smjernice zaštite označene su brojevima: 8, 9, 121, 122,
123, 125 i 127 koji označavaju smjernicu ili skup smjernica za mjere zaštite koje je potrebno provoditi na ovom
području ekološke mreže u slučaju pojave spomenutih,
kako bi se postigao ili održao povoljan statusa zaštite
vrsta i stanišnih tipova (ciljeva očuvanja). (4) Smjernice
za mjere zaštite spomenute su slijedeće:
Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
8
9
4000
121
122
123
124
125
127
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Strana 885 - Broj 14.
Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom
Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo
Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih
tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova
E. Šume
Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma
Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine
U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove
U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki
vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice
U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (‘control agents’); ne koristiti genetski modificirane organizme
U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s
dupljama
(5) Za svaki zahvat unutar ekološke mreže potrebno
je provoditi postupak ocjene prihvatljivosti zahvata na
ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN
70/05 i 139/08) i Pravilniku o ocjena prihvatljivosti plana,
programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09).
(6) Od kulturno povijesnih vrijednosti na području
obuhvata Plana se nalazi graditeljski sklop građevina
željezničke stanice koji je sukladno PPUO Zlatar Bistrica
(Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br.: 19/04.
i 30/09.) svrstan u status kulturno dobro zaštićeno rješenjem o preventivnoj zaštiti/u postupku je upisa u Registar
– PR s prijedlogom kategorije 2. Kako je Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski
odjel u Krapini, konstatiralo (dopis od 29. Studenog 2010.,
klasa: 612-08/10-10/0465, urbroj: 532-04-06/6-10-3) da
na području obuhvata Plana nema kulturno povijesne
vrijednosti koje bi Zakonom bile zaštićene, preventivno
zaštićene, ili bile u postupku upisa u preventivno zaštićene
vrijednosti, tako se graditeljski sklop građevina željezničke stanice štiti odredbama ovog Plana.
(7) Na graditeljskom sklopu građevina željezničke stanice mogući su radovi konzervacije uz očuvanje
izvornog izgleda i oblikovanja, kao i neophodni radovi
građevinske sanacije, bez gradnje novih građevina. Moguće su prilagodbe u interijeru za suvremene potrebe. U
kontaktnim zonama i zonama ekspozicije naselja, nove
građevine moguće je planirati na način da se njihovom
postavom, lokacijom, volumenom, primjenom materijala
završnog oblikovanja, kao i kvalitetom oblikovanja ne
naruše kvalitetni postojeći ambijenti i vizure na njih.
9. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 47.
(1) Gospodarenje s otpadom, kao jedna od zaštita
od utjecaja opterećenja na okoliš, određena je Zakonom
o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o otpadu (NN
178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona.
(2) Način gospodarenja otpadom: načela i ciljevi
gospodarenja, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski
sustav, uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični
promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem
otpadom određen je Zakonom o otpadu (NN 178/04,
153/05, 111/06, 60/08 i 87/09).
(3) Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za
sprječavanje nastanka i smanjivanje količina otpada, bez
uporabe postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po
okoliš, te mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada
na ljudsko zdravlje i okoliš.
(4) Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada (smještaj spremnika
za otpad). Prostor za odlaganje otpada treba biti lako
pristupačno s ceste i treba biti zaklonjeno od izravnoga
pogleda s ceste.
(5) Prostor za kratkotrajno odlaganje otpada treba
biti takve veličine da omogući postava dovoljnog broja
spremnika za selektivno prikupljane korisnog otpada radi
reciklaže.
(6) Odlaganje otpada je moguće i van građevne čestice, ali tada to mora biti u spremnike koji se postavljaju
na javnim površinama sukladno članku 37.
(7) Zona gospodarenja otpadom obrada i privremeno skladištenje neopasnog korisnog otpada (metal, staklo,
papir, drvo, plastika i sl.) se može urediti i graditi, sukladno
potrebama, unutar kazeta oznake I (površine gospodarske
namjene, I – proizvodne). U cilju ostvarenja ovakvog
reciklažnog dvorišta potrebno je utvrditi odgovarajući
sustav sakupljanja otpada sukladno sa Zakonom o otpadu
(NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) uz postavu
kontejnere u koje bi se selektivno prikupljao reciklažni
otpad (papir, staklo, plastika, metal i sl.).
10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG
UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 48.
(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
određene su Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07), te
posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju
tog zakona.
(2) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Strana 886 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno
promijenjenom stanju, te unapređenje stanja u okolišu.
(3) Na cijelom području Plana ne smiju se graditi
građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom,
neposredno ili posredno nepovoljno utjecale na okoliš.
(4) Procjene utjecaja zahvata na okoliš i ocjene
o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš potrebno
je izrađivati u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN
110/07) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš
(NN 64/08 i 67/09)
(5) Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji
obuhvaća zaštitu tla, zraka, vode, prirode (prirodnih vrijednosti); zaštita od štetnog utjecaja genetski modificiranih
organizama, zaštitu od buke; zaštitu od štetnog utjecaja
kemikalija, zaštitu od svjetlosnog onečišćenja, i posebnu
zaštitu (zaštita od prirodnih i drugih nesreća).
10.1. ZAŠTITA TLA
Članak 49.
(1) Zaštita tla, kao jednog od sastavnica okoliša,
određena je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) te
posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju
tog zakona.
(2) Zaštita tla obuhvaća mjere očuvanja zdravlja i
funkcije tla, sprječavanja oštećenja tla, praćenja stanja i
promjene kakvoća tla te saniranja i obnavljanja oštećenih
tala i lokacija.
(3) Onečišćenje odnosno oštećenje tla smatra se
štetnim utjecajem na okoliš, a utvrđivanje prihvatljivih
graničnih vrijednosti kakvoće tla provodi se na temelju
posebnih propisa.
(4) Osnovni ciljevi i mjere zaštite tla se u najvećoj
mjeri poklapaju sa suvremenim pristupom planiranja
prostora te su one kao takve već ugrađene u Plan.
10.2. ZAŠTITA ZRAKA
Članak 50.
(1) Zaštita zraka, kao jedne od sastavnica okoliša,
određena je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) te posebnim
zakonima i propisima donesenim na temelju tih zakona.
(2) Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) se
određuju mjere, način organiziranja, provođenja i nadzora
zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao dijela okoliša od
općeg dobra, koji ima osobitu zaštitu RH.
(3) Zaštita zraka obuhvaća mjere zaštite zraka,
poboljšanje kakvoće zraka u svrhu izbjegavanja ili smanjivanja štetnih posljedica po ljudsko zdravlje, kakvoću
življenja i okoliš u cjelini, očuvanje kakvoće zraka te
sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja koja utječu na
oštećivanje ozonskog sloja i promjenu klime. To sve se
poklapa sa suvremenim pristupom planiranja prostora te
su one kao takve već ugrađene u Plan.
(4) Na području Općine, pa tako i obuhvata Plana
je potrebno uspostaviti mrežu mjerenja kakvoće zraka.
Emisije sumpornog dioksida i dušičnih oksida smanjiti u
skladu s preuzetim međunarodnim obvezama.
(5) Osnovni ciljevi i mjere zaštite zraka se u najvećoj
mjeri poklapaju s modernim pristupom planiranja prostora
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
te su one kao takve već ugrađene u Plan.
10.3. ZAŠTITA VODA
Članak 51.
(1) Zaštita voda, kao jednog od sastavnica, okoliša
određena je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o vodama (NN 153/09) te posebnim zakonima, i
propisima donesenim na temelju tih zakona.
(2) Zakonom o vodama (NN 153/09) se uređuju
pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina,
upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita voda i
zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska
odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i
javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja
vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i
druga pitanja vezana za vode i vodno dobro, kao i ostalim
zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim mjerama Hrvatskih voda.
(3) Osnovni ciljevi i mjere zaštite voda se u najvećoj
mjeri poklapaju s modernim pristupom planiranja prostora
te su one kao takve već ugrađene u Plan.
10.4. ZAŠTITA PRIRODIH I KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
Članak 52.
(1) Zaštita prirode (prirodnih vrijednosti), kao
jednog od sastavnica, okoliša određena je Zakonom o
zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o zaštiti prirode
(NN 70/05 i 139/08) te posebnim zakonima, i propisima
donesenim na temelju tih zakona.
(2) Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08)
se uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i
njezinih vrijednosti (sveukupne biološke i krajobrazne
raznolikosti).
(3) Zaštita prirode (prirodnih vrijednosti) odnosi se
na očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu
prirodnih vrijednosti. Zaštita prirode obuhvaća praćenje
stanja prirode, uspostavu sustava zaštite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga očuvanja, osiguranje održivog
korištenja prirodnih dobara.
(4) Prirodne vrijednosti se štite mjerama propisanim
člankom 46.
(5) Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti određena
je Zakonom o zaštiti kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03,
157/03, 87/09 i 88/10), te posebnim zakonima, i propisima
donesenim na temelju tih zakona.
(6) Zakonom o zaštiti kulturnih dobara (NN 69/99,
151/03, 157/03, 87/09 i 88/10) se uređuju vrste kulturnih
dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom,
obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i
očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti
i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijeća za
kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih
dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem
kulturnih dobara.
(7) Kulturno-povijesne vrijednosti se štite mjerama
propisanim člankom 46.
Osnovni ciljevi i mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti se u najvećoj mjeri poklapaju
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
s modernim pristupom planiranja prostora te su one kao
takve već ugrađene u Plan.
10.5. ZAŠTITA OD ŠTETNOG UTJECAJA GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA
Članak 53.
(1) Zaštita od štetnog utjecaja genetski modificiranih
organizama, kao jedna od zaštita od utjecaja opterećenja
na okoliš, određena je Zakonom o zaštiti okoliša (NN
110/07) i Zakonom o genetski modificiranim organizmima
(NN 70/05 i 137/09) te posebnim zakonima, i propisima
donesenim na temelju tih zakona.
(2) Zakonom o genetski modificiranim organizmima (NN 70/05 i 137/09) se uređuje postupanje s genetski
modificiranim organizmima (u daljnjem tekstu: GMO),
prekogranični prijenos GMO-a, proizvoda koji sadrže i/
ili se sastoje ili potječu od GMO-a, ograničena uporaba
GMO-a, namjerno uvođenje GMO-a u okoliš, stavljanje
GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od
GMO-a na tržište, rukovanje, prijevoz i pakiranje GMO-a,
postupanje s otpadom nastalim uporabom GMO-a, odgovornost za štetu nastalu nedopuštenom uporabom GMO-a,
tijela nadležna za provedbu ovoga Zakona, te obavljanje
upravnog i inspekcijskog nadzora nad provedbom ovoga
Zakona.
(3) Zaštita od štetnog utjecaja genetski modificiranih organizama (u daljnjem tekstu: GMO) obuhvaća
mjere kojima se uređuje prekogranični prijenos, provoz i
ograničena uporaba GMO-a i mjere kojima se sprječava
uvođenje u okoliš i stavljanje na tržište GMO-a i proizvoda
koji sadrže i/ili se sastoje i/ili potječu od GMO-a protivno
odredbama posebnog propisa.
(4) Osnovni ciljevi i mjere zaštite od štetnog utjecaja
genetski modificiranih organizama se u najvećoj mjeri
poklapaju s modernim pristupom planiranja prostora te
su one kao takve već ugrađene u Plan.
10.6. ZAŠTITA OD BUKE
Članak 54.
(1) Zaštita od buke, kao jedna od zaštita od utjecaja
opterećenja na okoliš, određena je Zakonom o zaštiti
okoliša (NN 110/07) i Zakonom o zaštiti od buke (NN
30/09) te posebnim zakonima, i propisima donesenim na
temelju tih zakona.
(2) Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09) se
određuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje
buka u okolišu, uključujući smetanje bukom, osobito u
vezi s: utvrđivanjem izloženosti buci i to izradom karata
buke na temelju metoda za ocjenjivanje buke u okolišu,
osiguravanjem dostupnosti podataka o buci okoliša i
izradom akcijskih planova koji se temelje na podacima
korištenim u izradi karata buke sukladno Pravilniku o
načinu izrade i sadržaju karata i akcijskih planova te o
načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 75/09),
kao i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke
u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), ostalim
zakonskim propisima, pravilnicima i normama.
(3) Zaštita od buke provodi se radi zaštite od buke
štetne po zdravlje ljudi a koja predstavlja svaki zvuk koji
Strana 887 - Broj 14.
prekoračuje najviše dopuštene razine utvrđene posebnim
propisima s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini
u kojoj ljudi rade i borave. Zaštita od buke obuhvaća mjere
zaštite od buke na kopnu, vodi i u zraku, radi sprječavanja,
smanjivanja i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi.
(4) Obaveza investitora budućih građevina koje se
nalaze u blizini željeznička pruga R201 I101 je predviđanje i građenje zidova za zaštitu od buke, ukoliko se ukaže
potreba za gradnjom istih.
(5) Osnovni ciljevi i mjere zaštite od buke se u najvećoj mjeri poklapaju s modernim pristupom planiranja
prostora te su one kao takve već ugrađene u Plan.
10.7. ZAŠTITA OD ŠTETNOG UTJECAJA KEMIKALIJA
Članak 55.
(1) Zaštita od štetnog utjecaja kemikalija, kao jedna
od zaštita od utjecaja opterećenja na okoliš, određena je
Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o kemikalijama (NN 150/05 i 53/08) te posebnim zakonima,
i propisima donesenim na temelju tih zakona.
(2) Radi zaštite života i zdravlja ljudi te zaštite okoliša od štetnog djelovanja opasnih kemikalija Zakonom
o kemikalijama (NN 150/05 i 53/08) se propisuje postupak prijavljivanja novih tvari, razvrstavanje, pakiranje i
označavanje kemikalija opasnih za zdravlje ljudi i okoliš,
razmjena podataka o kemikalijama, način procjenjivanja
mogućega rizika za ljude i okoliš, zabrane i ograničenja
stavljanja u promet i korištenja te uvjeti za proizvodnju,
promet i korištenje opasnih kemikalija.
(3) Zaštita od štetnog utjecaja kemikalija, njihovih
spojeva i pripravaka obuhvaća mjere i postupke kojima
se od njihovoga štetnog djelovanja štiti zdravlje ljudi,
materijalna dobra i okoliš.
(4) Osnovni ciljevi i mjere zaštite od štetnog utjecaja kemikalija se u najvećoj mjeri poklapaju s modernim
pristupom planiranja prostora te su one kao takve već
ugrađene u Plan.
10.8. ZAŠTITA OD SVJETLOSNOG ONEČIŠĆENJA
Članak 56.
(1) Zaštita od svjetlosnog onečišćenja, kao jedna
od zaštita od utjecaja opterećenja na okoliš, određena je
Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o zaštiti
od svjetlosnog onečišćenja (NN u izradi) te posebnim
zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona.
(2) Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja
(NN u izradi) se uređuje zaštita od svjetlosnog onečišćenja, načela te zaštite, subjekti koji provode zaštitu,
način utvrđivanja standarda upravljanja rasvijetljenošću
u svrhu smanjenja potrošnje električne i drugih energija i
obveznih načina osvjetljavanja, utvrđuju se mjere zaštite
od prekomjerne rasvijetljenosti, ograničenja i zabrane u
svezi svjetlosnog onečišćenja, planiranje gradnje i obnove
rasvjete, odgovornost proizvođača proizvoda koji služe
rasvjetljavanju, i druga pitanja s tim u svezi.
(3) Zaštitom okoliša od svjetlosnog onečišćenja
osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, racionalno
Strana 888 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji
način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života i temelj
održivog razvitka
(4) Zaštita od svjetlosnog onečišćenja obuhvaća
mjere zaštite od nepotrebnih, nekorisnih i/ili štetnih emisija svjetla u prostor u zoni i izvan zone koju je potrebno
rasvijetliti te mjere zaštite noćnog neba od prekomjernog
rasvjetljenja. Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja
određuju se vodeći računa o zdravstvenim, biološkim,
ekonomskim, kulturološkim, pravnim, sigurnosnim, astronomskim i drugim standardima i propisanim normama.
(5) Osnovni ciljevi i mjere zaštite od svjetlosnog
onečišćenja se u najvećoj mjeri poklapaju s modernim
pristupom planiranja prostora te su one kao takve već
ugrađene u Plan.
10.9. POSEBNA ZAŠTITA (ZAŠTITA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA)
Članak 57.
(1) Zakonom o zaštiti i spašavanju (NN 174/04,
79/07 i 38/09) uređuje se sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i većim
nesrećama; način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja
u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim
nesrećama; prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela
za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite
i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama, način
uzbunjivanja i obavješćivanja, provođenje mobilizacije
za potrebe zaštite i spašavanja.
(2) Zahtjevi zaštite od prirodnih i drugih nesreća
trebaju biti sukladni odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09), članka 134. Zakona o
policiji (NN 129/00 41/08), članka 24.p-ž Zakona o unutarnjim poslovima (NN 29/91, - pročišćeni tekst, 73/91,
19/92, 33/92,76/94, 161/98, 128/99,29/00, 53/00, 129/00
i 32/02), Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilnika
o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova
zaštite i spašavanja (NN 38/08), Pravilnika o tehničkim
normativima za skloništa (Sl. list 55/83) preuzetog Zakonom o standardizaciji (NN 53/91), Pravilnika o kriterijima
za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se
moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN
2/91) te Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva
(NN 47/06).
(3) Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća
određene su Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih
nesreća za područje Općine Zlatar Bistrica (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br.: 15/10.) ugrađene
su u Plan.
10.9.1. ZAŠTITA OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI
Članak 58.
(1) Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti određena je Zakonom o zaštiti od elementarnih
nepogoda (NN 73/97) i Pravilnikom o mjerama zaštite od
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86)
te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju
tog zakona i pravilnika.
(2) Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda
(NN 73/97)određene su mjere zaštite, prava i dužnosti
sudionika zaštite, procjena nastale štete i način pružanja
pomoći stradalim područjima.
(3) Osnovni ciljevi i mjere zaštite od elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti se u najvećoj mjeri poklapaju
sa suvremenim pristupom planiranja prostora te su one kao
takve već ugrađene u Plan, dok su ostali ciljevi i mjere
zaštite određeni Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju
i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86.).
10.9.2. ZAŠTITA OD POŽARA
Članak 59.
(1) Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10) te
Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda
i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju
prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86) određene su mjere za
otklanjanje uzroka požara, za sprečavanje nastajanja i širenja požara, za otkrivanje i gašenje požara, za utvrđivanje
uzroka požara kao i za pružanje pomoći kod otklanjanja
posljedica prouzrokovanih požarom.
(2) U svrhu sprječavanja nastajanja i širenja požara
na susjedne građevine određeni su uvjeti gradnje u smislu udaljenosti građevina od bočnih međa sa susjednim
građevnim česticama. Tako su udaljenosti građevina od
bočnih međa sa susjednim građevnim česticama detaljno
definirane Člankom 14., 24. i 34.
(3) Radi osiguranja potrebnih mjera radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara
na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati
vatrogasni prilaz određen prema Pravilniku o uvjetima za
vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94).
(4) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodopskrbnih mreža mora se, ukoliko već ne postoji, predvidjeti da
vanjska hidrantska mreža za gašenje požara bude određena
prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara
(NN 8/06).
(5) Prometnice treba projektirati i izvoditi u skladu
s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN
35/94 i 55/94).
(6) Prilikom prometa, skladištenja ili držanja zapaljivih tekućina i/ili plinova glede sigurnosnih udaljenosti
primijeniti Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima
(NN 108/95 i 56/10), Pravilnik o zapaljivim tekućinama
(NN 54/99) i Pravilnik o ukapljenom plinu (NN 117/07).
(7) Elektroenergetska postrojenja treba predvidjeti
u skladu s Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za zaštitu
od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN
146/05).
(8) Za plinske instalacije treba planirati trase čiji
zaštitni pojasevi zadovoljavaju njemačke smjernice
(DVGW 531).
(9) Građevine se trebaju projektirati i graditi u
skladu s važećim hrvatskim propisima koji se primjenju-
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
ju za određene građevine, a u nedostatku odgovarajućih
hrvatskih propisa, sukladno odredbi članka 2, stavak 1
Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10), trebaju se primijeniti priznata pravila tehničke prakse razvijenih zemalja
sukladno namjeni građevine.
10.9.3. ZAŠTITA OD POTRESA I RUŠENJA
Članak 60.
(1) Područje obuhvata Plana se, prema seizmičkim
kartama, nalazi se u zoni VIII. seizmičnosti (po MCS
ljestvici) iz čega proizlazi potreba nužnog preventivnog
djelovanja u zaštiti od potresa.
(2) Osnovni ciljevi i mjere zaštite od potresa se u
najvećoj mjeri poklapaju sa suvremenim pristupom planiranja prostora te su one kao takve već ugrađene u Plan.
(3) Projektiranje i građenje građevina na području
obuhvata Plana mora se provesti tako da građevine budu
otporne na potres i sukladno Pravilniku o tehničkim
normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (Sl. list, br. 31/81, 49/82, 29/83,
20/88 i 52/90).
(4) Za važnije građevine će se morati obaviti i detaljna seizmička, geomehanička i geofizička ispitivanja
konkretnih lokacija sa ciljem određivanja projektnih
seizmičkih parametara (maksimalna ubrzanja gibanja tla
za potresa i pridruženi reprezentativni akcelerogrami).
Važne građevine jesu sve višestambene, javne i društvene,
gospodarske, visoki tornjevi, stupovi i dimnjaci te građevine u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj ljudi,
te građevine koje se zbog svojih kulturno-povijesnih ili
drugih vrijednosti izdvajaju od ostalih.
(5) Međusobni razmak građevina mora se prilagoditi
zoni urušavanja zgrada sukladno Pravilniku o mjerama
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83,
36/85 i 42/86).
(6) Zona urušavanja zgrade ne smije zahvaćati ceste.
Zona urušavanja oko zgrade iznosi pola njene visine (H/2).
Ako između dvije zgrade prolazi cesta, njihova međusobna
udaljenost mora iznositi najmanje Dmin = H1/2 + H2/2 +
5 m gdje je:
Dmin najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu
njihove najmanje udaljenosti;
H1 visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako
zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj;
H2 visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako
zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj.
Ako su zgrade iz ovoga stavka, odnosno druge
zgrade (zgrada), okrenute zabatima (zabatom) računaju
se visine (visina) do krovnog sljemena.
(7) Ceste i ostale prometnice, posebnim mjerama
treba zaštititi od rušenja zgrada i ostalog zaprečivanja radi
što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.
10.9.4. ZAŠTITA OD TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA IZAZVANIH NESREĆAMA S OPASNIM TVARIMA U
STACIONARNIM OBJEKTIMA U GOSPODARSTVU
I U PROMETU
Članak 61.
Strana 889 - Broj 14.
(1) Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju
opasne tvari određeno je Zakonom o zaštiti okoliša (NN
110/07), Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje
uključuju opasne tvari (NN 114/08), te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona.
(2) Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje
uključuju opasne tvari (NN 114/08) se uređuje popis
vrsta opasnih tvari koje su prisutne u postrojenjima, a
koje mogu uzrokovati veliku nesreću, ili u postrojenjima
mogu nastati prilikom velike nesreće; način utvrđivanja
količina opasnih tvari i dopuštene količine, te kriteriji
prema kojima se te tvari klasificiraju kao opasne.
(3) Vrste opasnih tvari i njihove granične količine
navedene su u dodatku I. Zakona o potvrđivanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća
(NN, međunarodni ugovori, 7/99).
(4) Unutar obuhvata Plana jedini gospodarski objekt
sa opasnim tvarima je ELKON – prehrambeni proizvodi
d.o.o. Elkon je udaljen od naseljenog područja 1,00 km
a u pogonu ima:
a) ���������������������������������������������
600 kg amonijaka u strojarnici rashladnog postrojenja,
b) �������������������������������������������������
1,00 t natrijevog hidroksida u plastičnom kontejneru smještenom u skladištu sa maksimalnom koncentracijom (apsolutnim dosegom) cca 650,00 m, i
c) 1,00 t nitratne kiseline u plastičnom kontejneru
smještenom u skladištu sa maksimalnom koncentracijom
(apsolutnim dosegom) cca 650,00 m.
(5) U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište,
prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje
s opasnim tvarima u apsolutnom dosegu ne preporuča se
gradnja objekata u kojem boravi veći broj osoba – osim
postojećih (dječji vrtići, škole, sportske dvorane, višestambene građevine i sl.). Nove objekte koji se planiraju graditi
u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati
na način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo,
tako da maksimalna koncentracija (apsolutni doseg) ne
zahvaća dijelove stambene namjene, javne i društvene
namjene te gospodarske namjene – poslovne.
(6) Odlukom o određivanju cesta po kojima smiju
motorna vozila prevoziti opasne tvari i o određivanju
mjesta za parkiranje motornih vozila s opasnim tvarima (NN15/2010) određeno je da prijevoz opasnih tvari
cestama na području Općine nije dozvoljen, osim za
potrebe gospodarskih subjekata koji iste imaju u svom
proizvodnom procesu ili osnovnoj djelatnosti (Elcon,
benzinska postaja).
10.9.5. ZAŠTITA SKLANJANJEM LJUDI
Članak 62.
(1) Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođivanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za
funkciju sklanjanja ljudi sukladno Pravilniku o kriterijima
za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se
moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN
2/91) koji daje kriterij za određivanje gradova i naseljenih
mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti
za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti gradova i
Strana 890 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
naseljenih mjesta, otpornost skloništa ovisno o zonama
gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti, kao i
Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda
i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju
prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86).
(2) U Općini ima skloništa pojačane zaštite, osnovne zaštite i dopunske zaštite. Postoje podrumski zakloni
(komunalni objekti ispod površine tla) koji se mogu prilagoditi sklanjanju. Postojeća skloništa trebaju se pravilno i
redovito održavati kako bi ispunila svoju namjenu.
(3) Općina neće graditi javna skloništa za potrebe
sklanjanja ljudi, već će se stanovništvo sklanjati u kućnim
skloništima, podrumima i postojećim javnim objektima
koji se mogu uz odgovarajuću edukaciju korisnika i brzu
prilagodbu pretvoriti u adekvatne prostore za sklanjanje.
(4) Kućna skloništa ili podrumi već se djelomično
nalaze unutar postojećih obiteljskih kuća i stambenih
zgrada i treba ih održavati.
(6) Površine za evakuaciju su postojeće zelene površine koje predstavljaju značajne evakuacijske površine
i Općina ih mora sačuvati.
11. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE
NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
Članak 63.
(1) Postojeća građevina kojoj je namjena protivna
planiranoj namjeni može se:
a) održavati u skladu s postojećom namjenom; ili
b) rekonstruirati u skladu s postojećom namjenom,
na način da se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za
postojeću građevinu te na način da se ne mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima po
kojima je građena; ili
c) rekonstruirati u skladu s planiranom namjenom,
na način da se mijenja usklađenost postojeće građevine s
lokacijskim uvjetima po kojima je građena; ili
d) graditi nova građevina u skladu s planiranom
namjenom.
(2) Pojam postojeća građevina opisan je točkom 41.
stavka (1) članaka 2. POJMOVI Zakona o prostornom
uređenju (NN 76/07,38/09 i 55/11).
(3) Pod pojmom „postojeća namjena“ podrazumijevaju se uvjeti gradnje po kojima je građevina građena, a
„planiranom namjenom“ podrazumijevaju se svi propisani
uvjeti gradnje ovim Planom.
(4) Bitni zahtjevi za građevinu utvrđeni su člankom
14. „Bitni zahtjevi za građevinu“ Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09 i 55/11).
(5) Građenje nove, rekonstrukcija i održavanje
građevine utvrđeno je člankom 2. „Pojmovi“ Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11).
12. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 64.
(1) Plan je izrađen u pet istovjetnih i ovjerenih
primjerka (izvornika):
a) Pečatom Općinskog vijeća Općine Zlatar Bistrica
i potpisom Predsjednika Općinskog vijeća Općine Zlatar
Bistrica, Leonarda Fulir, dr.med.ved.;
b) Pečatom i potpisom Načelnika Općine Zlatar
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
Bistrica Žarka Miholića;
c) �������������������������������������������
Pečatom Zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta,
Sveučilišta u Zagrebu i potpisom Predstojnika Zavoda za
urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
Arhitektonskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu - Prof.
dr.sc. Jesenka Horvat, dipl.ing.arh.; i
d) Pečatom i potpisom odgovornog voditelja na
izradi Plana, Prof.dr.sc. Nenada Lipovac, dipl.ing.arh.
(2) Pojedini izvornici, zajedno sa tekstom Odluke,
pohranit će se na slijedećim adresama:
a) Jedinstveni upravni odjel Općine Zlatar Bistrica
u Zlatar Bistrici, Vladimira Nazora 56 – 1 primjerak;
b) Upravni odjela za prostorno uređenje i gradnju
Krapinsko-zagorske županije, u Zlataru, Park hrvatske
mladeži 2 – 1 primjerak;
c) Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja
i graditeljstva u Zagrebu, trg Republike Austrije 20 – 1
primjerak;
d) ����������������������������������������������
Hrvatski zavod za prostorni razvoj – 1 primjerak; i
e) Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša
Krapinsko-zagorske županije u Krapini Magistratska ulica
1 – 1 primjerak.
(3) Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave
u službenom glasilu Općine Zlatar Bistrica „Službeni
glasnik Krapinsko-zagorske županije“.
KLASA: 021-05/09-01/11
URBROJ: 2211/08-03-11-2
U Zlatar Bistrici, 29.06.2011.g.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA
Leonard Fulir, dr.vet.med.,v.r.
Na temelju članka 38. Statuta Općine Zlatar Bistrica
(„Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj:
17/09), Općinsko vijeće na svojoj 11. sjednici, održanoj
dana 29.06. 2011. godine, na prijedlog Načelnika općine
donosi
ODLUKU O NERAZVRSTANIM
CESTAMA NA PODRUČJU OPĆINE
ZLATAR BISTRICA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom o nerazvrstanim cestama na području Općine uređuje se pravni položaj nerazvrstanih
cesta, mjere i postupci za zaštitu nerazvrstanih cesta,
korištenje, upravljanje, održavanje-građenje, rekonstrukcija, zaštita i financiranje nerazvrstanih cesta i nadzor nad
nerazvrstanim cestama.
Članak 2.
Nerazvrstanim cestama u smislu ove Odluke podrazumijevaju se površine koje se koriste po bilo kojoj
osnovi u svrhu odvijanja i obavljanja prometa, a koje su
pristupačne većem broju korisnika na način propisan ovom
Odlukom , te su u zemljišnim i katastarskim operatorima
upisane kao javno dobro u općoj upotrebi, kojima upravlja
i o kojima vodi brigu Općina Zlatar Bistrica.
Članak 3.
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Na nerazvrstanim cestama, kao ni nacestovnom
zemljištu ne može se stjecati pravo vlasništva niti druga
stvarna prava po bilo kojoj osnovi.
Nerazvrstane ceste su dobro od ineteresa za Općinu
Zlatar Bistrica i u općoj su uporabi.
Članak 4.
Nerazvrstane ceste kao uređene površine u naravi
su:
- ulice koje su kao takove određene Odlukom Općinskog vijeća
- nerazvrstane ceste i seoski putevi koji povezuju
naselja i zaselke, odnosno dijelove naselja i zaselaka
- poljoprivredni i šumski putevi koji povezuju poljoprivredna i šumska zemljišta s nerazvrstanim, lokalnim
i drugim cestama.
Članak 5.
Nerazvrstane ceste na području Općine Zlatar
Bistrica nalaze se u katastarskoj općini Lovrečan i Veleškovec, a popis istih nalazi se u tablici koja je sastavni
dio ove Odluke.
Članak 6.
Nerazvrstanu cestu kao uređenu i izgrađenu površinu čine:
- cestovna građevina ( posteljica, kolnička konstrukcija, mostovi, propusti, potporni i uporni zidovi)
- građevine za odvodnju oborinskih voda ( otvoreni
i zatvoreni cestovni jarci, vodolovna grla, rigoli i slivnici)
- zemljišni pojas s lijeve i desne strane potreban za
nesmetano održavanje nerazvrstane ceste širine prema
projektu ceste, a najmanje 0,5 metara
- slobodni zračni oprečni profil potreban za sigurno
odvijanje prometa unutar kojeg ne smije biti nikakovih
stranih objekta i drugih stvari i predmeta koje mogu
ugroziti sigurno prometovanje, a koji stoji poprečno u
horizontalnom smislu od širine kolnika, širine lijeve i
desne bankine sa sigurnosnim pojasom po 1,0 m sa svake
strane od rubnih točaka asfaltnog kolnika, te u vertikalnom
smislu najmanje 4 m slobodnog zračnog profila iznad
nivelete kolnika u navedenoj horizontalnoj širini
- priključci na javnu cestu izgrađeni na cestovnom
zemljištu
- prometni znakovi i uređaji za nadzor za sigurno
vođenje prometa i opreme ceste ( vertikalna i horizontalna
signalizacija)
- građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i
okoliša ( zaštitno sigurnosne ograde)
Navedeni uvjeti ne odnose se na poljoprivredne i
šumske puteve, te ostale puteve koji nisu uređeni u smislu
stavka 1. ovog članka već se koriste samo za promet poljoprivrednim strojevima, zaprežnih vozila i pješaka, ali koji
su uređeni sukladno svojoj svrsi i potrebama korisnika.
II. ODRŽAVANJE CESTA
Članak 7.
Održavanje i zaštita nerazvrstanih cesta ima za cilj:
-spriječiti propadanje
-umanjiti troškove korisnika ceste osiguranjem
dobrog stanja ceste
-omogućiti sigurno i nesmetano odvijanje prometa
Strana 891 - Broj 14.
-zaštititi cestu i cestovno zemljište od korisnika i
trećih osoba
-ekološki zaštiti okoliš.
Članak 8.
Pod poslove održavanja nerazvrstanih cesta u smislu
ove Odluke podrazumijevaju se:
-planiranje, održavanje i mjerenje zaštite i prometa
na njima
-redovno i pojačano održavanje
-ustupanje radova održavanja
-planiranje, stručni nadzor i kontrola izvođenja
radova održavanja cesta
-odlučivanje o korištenju cestovnog zemljišta i
obavljanju pratećih djelatnosti na cestama
-osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila
i drugih stvari i predmeta s nerazvrstanih cesta
-vođenje podataka o nerazvrstanim cestama.
Članak 9.
Održavanje nerazvrstanih cesta dijelimo na:
- redovno održavanje
- pojačano održavanje
- održavanje ceste u zimskim uvjetima .
Redovno održavanje
Članak 10.
Redovno održavanje nerazvrstanih cesta obuhvaća
slijedeće radove:
- čišćenje ( kolnika, cestovnih jaraka i propusta)
- košnju trave i rezanje drveća uz cestu
- ��������������������������������������������������
obnova, popravak i postavljanje vertikalne i horizontalne prometne signalizacije
- poravnavanje, navoz, razgrtanje kamenog agregata
na makadam cestama i putovima
- �������������������������������������������������
popravak udarnih rupa i površinske zaštite asfaltnog kolnika (površinske obrade, terenski asfaltni pokrovi)
- hitni popravci i intervencije u svrhu uspostave
prometa
- osiguranje prohodnosti u zimskim uvjetima
- drugi slični radovi.
Članak 11.
Redovno održavanje asfaltnog kolnika i kolnika od
kamenog materijala odnosi se na popravak udarnih rupa,
pukotina i ulegnuća.
Udarne rupe zatvaraju se istom vrstom materijala
od kakvog je izrađena konstrukcija kolnika.
Članak 12.
Održavanje javnih poljoprivrednih i šumskih puteva
može se obavljati do razine prohodnosti za poljoprivrednu
mehanizaciju uz obavezno sufinanciranje korisnika puta.
O razini prohodnosti putai postotku sufinanciranja
odlučuje Načelnik općine na temelju prijedloga Jedinstvenog upravnog odjela.
Pojačano održavanje
Članak 13.
Pojačano održavanje nerazvrstanih cesta obuhvaća:
-obnavljanje asfaltnog zastora kolnika sa svrhom
zaštite kolnika i poboljšanja kvalitete vožnje
-cjelovitu zamjenu kolnika na cijeloj ili na dijelu
nerazvrstane ceste
Strana 892 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
-mjestimične popravkekolničke konstrukcije i podloge u svrhu zaštite i povećanja nosivosti ceste
-zamjenu i ugrađivanje nove prometne signalizacije
( horizontalne i vertikalne)
-sanacija potpornih zidova
-poboljšanje sustavaodvodnje otpadnih voda
-drugi slični radovi.
Zimska služba
Članak 14.
Pod održavanjem cesta u zimskim uvjetima (u daljnjem tekstu: zimska služba) podrazumijevaju se radovi
neophodni za održavanje prohodnosti cesta i sigurnog
odvijanja prometa za utvrđeni režim prometa u zimskom
razdoblju.
Članak 15.
Pod zimskom službom u smislu ove Odluke podrazumijevaju se:
-pripremni radovi prije nastupanja zimskih uvjeta (
izrada plana i odabir izvođača za obnašanje zimske službe)
-čišćenje snijega s kolnika ceste prema planu
-zaštita ceste od poledice (sprečavanje klizavosti)
posipavanje kolnika, nogostupa
-osiguravanje odvodnje s kolnika za vrijeme otapanja snijega.
Članak 16.
Plan rada zimske službe donosi Načelnik općine
Zlatar Bistrica najkasnije do 15. studenog tekuće godine.
Plan rada zimske službe sadrži:
-prioritete čišćenja i druge bitne elemente za izvršavanje zimske službe ( ugovore, popis mehanizacije
i slično).
III. ZAŠTITA
Članak 17.
Na nerazvrstanim cestamadozvoljeni je prijevoz
vozilima koja prazna ili zajedno sa teretom imaju masu ili
osovinski pritisak utvrđen kod uređaja za pojedine ceste i
označenim prometnim znakom. Svaki drugi prijevoz izvan
dopuštenog smatra se izvanrednim prijevozom.
Zabranjuje se promet teretnim motornim vozilom na
svim nerazvrstanim cestama ako se ugrožavaju stambene
i gospodarske zgrade, čije je osovinsko opterećenjeveće
od 6.000 kg.
Zabrana iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na
prijevoz građevinskog materijala i drugih potreba za
mještane koji žive uz tu cestu.
Uređene i asfaltiranenerazvrstane ceste trebaju
biti u stanju u kojem podnose osovinsko opterećenje od
najmanje 6.000 kg.
Prijevoz vozilima iznaddopuštenog opterećenja,
prema stavku 1. ovog članka može se obaviti samo na
temelju dozvole za izvanredni prijevoz, ako stanje nerazvrstane ceste i prometa na njoj to dozvoljava.
Dozvolaza izvanredni prijevoz može se izdati samo
za prijevoz nedjeljivog tereta , ako se prijevoz ne može
obaviti drugim prijevoznim sredstvom.
Uvjeti i način na koji se izvanredni prijevozmože
obavljati utvrđuju se u dozvoli za izvanredni prijevoz.
Dozvolu za izvanredni prijevoz izdaje Jedinstveni
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
pravni odjel Općine Zlatar Bistrica.
Članak 18.
Troškove nastale kod izvanrednog prijevoza (trošak izdavanja dozvole, troškovi reguliranja prometa za
potrebne zahvate na cesti i sl.) snosi podnositelj zahtjeva.
Članak 19.
Priključak i prilaz na nerazvrstanu cestu mora biti
izrađen tako da se ne naruši stabilnost trupa ceste, da ne
ugrožava sigurnost prometa, da ne oštećuje cestu i postojeći režim odvodnje.
Priključak i prilaz na nerazvrstanu cestu, u smislu
ove odlukeje spoj prometne površine s koje se vozila
izravno uključuju u promet po nerazvrstanoj cesti.
Članak 20.
Priključke i prilazna nerazvrstane ceste dužni su održavati vlasnici, odnosno korisnici ili posjednici zemljišta
koje graniči s nerazvrstanom cestom na način propisan
ovom odlukom.
Članak 21.
Za gradnju priključka ili prilaza na nerazvrstanu
cestu potrebno je odobrenje Jedinstvenog upravnog
odjela Općine Zlatar Bistrica, ako nije potrebno rješenje
o građenju.
Odbrenje iz stavka 1. ovog članka sadržava i posebne uvjete u skladu s prometno-tehničkim propisima.
Članak 22.
Zauzimanje nerazvrstanih cesta zbog radova koji se
ne smatraju održavanjem ili građenjem ceste, radi postavljanja reklama i pokretnih naprava obavljaju se u skladu
s propisima Odluke o komunalnom redu.
Članak 23.
Zabranjeno je obavljati bilo kakove radove ili radnje na nerazvrstanoj cesti bez suglasnosti Jedinstvenog
upravnog odjela Općine Zlatar Bistrica.
Za svaki zahvatna nerazvrstanoj cesti mora se
postaviti odgovarajuća prometna signalizacijai zaštita
mjesta rada.
U suglasnosti za radove na nerazvrstanoj cestiutvrđuju se uvjeti za izvedbu radova.
Članak 24.
Iznimno od članka23. stavka 1. ove Odluke , hitne
intervencije radi popravka kvara komunalnih instalacija
i uređaja mogu se započeti bez suglasnosti, uz dojavu
Jedinstvenom upravnom odjelu. Osobe koje vrše hitne
intervencije će poduzeti sve radnje za osiguranje odvijanja
prometa do sanacije javnoprometne površine.
Članak 25.
Ako se nerazvrstana cesta nalazi u takvom stanju da
uopće nije prohodna ili je neprohodna za pojedine vrste
vozila ili ako se na njoj izvode radovi koji se ne mogu
obavljati bez obustavljanja prometa ili ako njeno stanje
zbog vremenskih nepogoda i drugih razloga ugrožava
sigurnost prometa, Načelnik općine na prijedlog Jedinstvenog upravnog odjelaprivremeno će zabraniti sav promet
nerazvrstanom cestom ili pojedinim vrstama vozila, te o
tome obavijestiti nadležnu upravu.
Članak 26.
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Ograda uz cestu može se graditi na udaljenosti od
najmanje 1,00 metar od vanjskog ruba nogostupa, jarka,
odnosno nožice nasipa ili usjeka, a iznimno ako zbog
izgrađenih stambenih ili gospodarskih objekata ili takvih
karakterističnih terena drugačije nije mogućeminimalno
1,00 metar od ruba ceste, ali uz odobrenje Jedinstvenog
upravnog odjela.
Članak 27.
U blizini raskrižja dviju cesta u razini ili cestovnog
zavoja, ne smije se saditi drveće , grmlje ili visoke poljoprivredne kulture, postavljati naprave, ograde ili druge
predmete koji onemogućuju preglednost na cesti.
Vlasnici (posjednici/ korisnici zemljišta) dužni su
na temelju upozorbekomunalnog redara Općine Zlatar
Bistrica ukloniti drveće, grmlje, visoke poljse kulture ili sl.
radi osiguranja preglednosti i sigurnostiprometa na cesti.
Ako korisnik zemljišta ne postupi sukladno stavku
1. ovog članka, Jedinstveni upravni odjel Općine Zlatar
Bistrica izdati će rješenje kojim će osigurati izvođenje tih
radova na teret korisnika zemljišta.
Članak 28.
U cilju zaštite ceste te svakodnevnog nesmetanog i
sigurnog prometa kao i održavanja zabranjeno je slijedeće:
- puštati po cesti i dovoditi na cestu, cestovno
zemljište ili cestovni jarak, gnojnicu, otpadne ili krovne
vode i druge tekućine iz stambenih, poslovnih ili gospodarskih zgrada
- sprečavati normalno oticanje oborinskih voda s
ceste, cestovnog zemljišta i odvodnog jarka izgradnjom
prepreke ili drugim radnjama na cesti, uz cestu ili odvodnom cestovnom jarku
- okretati traktor ili drugi poljoprivredni stroj na
cesti kod obavljanja poljoprivrednihradova i time nanositi
zemlju na cestu, cestovno zemljište i odvodni jarak
- voziti traktor ili drugi poljoprivredni stroj cestom
prije čišćenja od zemlje ili drugih nečistoća, koja se
prosipa ili ostaje na cesti (na čijim se kotačima nalazi
zemlja, gnojili sl. )
- izvoditi radove na cesti ili uz nju koji nisu u vezi s
održavanjem i rekonstrukcijom ceste, a kojima se oštećuje
cesta i /ili ugrožava promet
- vuči po cesti trupce, granje i druge predmete
kojima se cesta opterećuje ili na bilo koji način oštećuje
- spuštati niz kosine, nasipe i usjeke nad cestom
kamen, drvo i /ili drugi materijal koji bi oštećivali cestu
- na cestu i/ili cestovno zemljište stavljati građevinski materijal, drva, drugi materijal ili predmete (reklame,
znakovi i sl.)
- na udaljenosti dva (2) metra od granice cestovnog zemljišta saditi drveće ili postavljatiplastove sijena,
kukuruzovine i sl.
- obavljati bilo kakovu drugu radnju kojom bi došlo
do oštećenja ili dovelo se u pitanje siguran promet po cesti.
IV. GRAĐENJE
Članak 29.
Poslovi građenja nerazvrstane ceste u smislu ove
Odluke jesu:
ceste,
Strana 893 - Broj 14.
- planiranje i programiranje izgradnje i razvitka
- projektiranje, geodetski radovi
- otkup zemljišta i objekata
- ustupanje radova građenja, organizacija stručnog
nadzora i kontrole građenja
- organizacija tehničkog pregleda i primopredaja
ceste, te dijelova i objekata za korištenje i održavanje.
Članak 30.
Nerazvrstane ceste grade se tako da se na njima
sigurno može odvijati promet za koji su namijenjene.
Pri građenju ceste moraju se primjenivati propisi o
tehničkim i drugim normativima koji se odnose na takve
objekte.
Članak 31.
Trasa i elementi za izgradnju ceste utvrđuju se prostorno planskom dokumentacijom, određenom tehničkom
dokumentacijom i lokacijskom dozvolom.
Članak 32.
Nerazvrstane ceste moraju se graditi najmanje
širine kolnika 3,5 metara, s time da ukupna širina iznosi
najmanje 4,5 metra.
Iznimno, nerazvrstane ceste mogu se graditi ili rekonstruirati i manje širine, ako zbog stambenih, poslovnih
ili gospodarskih objekata ili karakteristika terena nije
moguće izgraditi cestu širine utvrđene u stvaku 1. ovog
članka, s time da se na razmacima od najviše 500 metara
izgrade odgovarajuća ugibališta za mimoilaženje.
Širina pješačkog puta mora iznositi najmanje 1,5
metara.
Širina odvodnog jarka ne smije bitti manja od 0,3
metra.
Širina bankine uz cestumora iznositi najmanje 0,5
metara, a u iznimnim slučajevima navedenim kao u stavku
2. ovog članka može biti najmanje 0,3 metara.
V. USTUPANJE RADOVA
Članak 33.
Općina Zlatar Bistrica ne izvodi samostalno radove
građenja, rekonstrukcije i održavanja cesta.
Izvođenje radova na građenju, rekonstrukciji i održavanju nerazvrstanih cesta Općina Zlatar Bistrica ustupa
izvođačima temeljem provedenih postupaka sukladno
propisima o nabavi robe, usluga i ustupanja radova koji
se plaćaju iz proračuna Općine Zlatar Bistrica.
VI. FINANCIRANJE
Članak 34.
Izvori financiranja za održavanje i građenje cesta
su iz :
- komunalnog doprinosa
- proračuna Općine Zlaatzr Bistrica
- komunalne naknade
- drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom
(koncesije, donacije i učešće građana pravnih i fizičkih
osoba i sl.)
- ostali izvori.
VII . NADZOR
Članak 35.
Nadzor nad provedbom ove Odluke provodi Jedin-
Strana 894 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
stveni upravni odjel Općine Zlatar Bistrica i komunalni
redar.
U postupanju sukladno ovoj Odluci na odgovarajući
način primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku.
Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa
izvršenje rješenja u slučaju kada se radovi na cesti ili
cestovnom zemljištu izvode suprotno odredbama ove
Odluke i ako se takovim radovima ugrožava cesta i sigurnost prometa.
Članak 36.
U obavljanju nadzora komunalni redar Općine
Zlatar Bistrica ovlašten je:
- izvršiti uviđaj i sastaviti zapisnik, te izdati upozorbu o obustavi radova koji se izvode protivno važećim
tehničkim standardima izgradnje, rekonstrukcije i održavanja cesta
- izdati upozorbu o otklanjanju nedostataka na cestama koje ugrožavaju sigurnost prometa
- predložiti obustavljanje radova koji se izvode na
cesti, a koji ugrožavaju sigurnost prometa
- predložiti poduzimanje mjera osiguranja na cestama kao i predložiti zabranu prometa vozilima koji zbog
ukupne težine, dimenzija ili drugih tehničkih svojstava
mogu nanijeti štetu na cesti.
Na temelju izdatih upozorbi i predloženih mjera
Jedinstveni upravni odjel Općine Zlatar Bistrica izdati
će rješenje.
VIII. PREKRŠAJNE SANKCIJE
Članak 37.
Pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom u visini od 500,00 do 10.000,00 kuna, a fizička osoba kazniti
će se novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 2.000,00
kuna ako:
- obavlja izvanredni prijevoz bez dozvole Jedinstvenog upravnog odjela Općine Zlatar Bistrica (Članak 17.)
- bez odobrenja Jedinstvenog upravnog odjela izvrši
priključak na nerazvrstanu cestu (Članak 21.)
- bez suglasnosti odnosno odobrenja Jedinstvenog
upravnog odjela izvodi radove građenja u zaštitnom pojasu
nerazvrstane ceste (Članak 26.)
- gradi ogradu suprotno članku 26.
- �����������������������������������������������
radnjama onemogućuje preglednost na nerazvrstanoj cesti odnosno raskrižju nerazvrstanih cesta s javnom
cestom u istoj razini (Članak 27.)
- ne postupi u skladu rješenjem Jedinstvenog upravnog odjela (Članak 27.)
- postupi suprotno zabranama iz članka 29.
- ne prekine radove ili radnje na nerazvrstanim cestama po rješenju Jedinstvenog upravnog odjela (Članak
36.)
Članak 38.
Izrečene novčane kazne prihod su Proračuna Općine
Zlatar Bistrica.
IX. ZAVRŠNE ODRDBE
Članak 39.
Za zaštitu i uređenje poljskih puteva primjenjuju se
odredbe Odluke o agrotehničkim mjerama u poljoprivredi
i o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
rudina (Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije
broj 27/09 ) .
Članak 40.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije.
KLASA: 021-05/09-01/11
URBROJ: 2211/08-03-11-4
Zlatar Bistrica, 29.06. 2011
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA
Leonard Fulir,dr.vet.med., v.r.
Temeljem članka 84. i 86. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) i članka 35. Statuta
Općine Zlatar Bistrica (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br.:17/09), Načelnik donosi:
ZAKLJUČAK
O UTVRĐIVANJU PRIJEDLOGA
URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA DIJELA
NASELJA „SJEVERO-ZAPAD“ NASELJA
ZLATAR BISTRICA ZA JAVNU RASPRAVU I
OBJAVI JAVNE RASPRAVE
Članak 1.
Temeljem Nacrta prijedloga Urbanističkog plana
uređenja dijela naselja „Sjevero-zapad“ naselja Zlatar
Bistrica (u daljnjem tekstu UPU) i Izvješća o prethodnoj
raspravi utvrđujem prijedlog UPU-a za javnu raspravu i
upućujem na javnu raspravu.
Članak 2.
Javna rasprava o prijedlogu UPU-a održat će se od
11.07.2011. do 09.08.2011.
Članak 3.
Za vrijeme trajanja javne rasprave prijedlog UPU-a
bit će izložen na javni uvid u zgradi Općine Zlatar Bistrica,
V. Nazora 56, Jedinstveni upravni odjel, 2. kat – soba br.
6 radnim danom u vremenu od 800 do 1400 sati.
Članak 4.
Javno izlaganje održat će se 11.07.2011. godine
u zgradi Općine Zlatar Bistrica, V. Nazora 56, sala za
sastanke na polukatu, s početkom u 1400 sati.
Članak 5.
Posebna obavijest o javnoj raspravi poslat će se
tijelima i osobama određenim posebnim propisima koja
su dala zahtjeve (podatke, planske smjernice i propisane
dokumente) za izradu UPU-a iz područja svog djelokruga,
te ostalim osobama određenim Odlukom o izradi UPU-a.
Članak 6.
Prijedlozi, primjedbe, očitovanja i mišljenja na
prijedlog UPU-a moći će se:
- ��������������������������������������������������
upisati u knjigu primjedbi koja se nalazi uz izloženi Prijedlog UPU-a (u vrijeme trajanja javnog uvida do
zaključno sa 09.08.2011.g. u 1400 sati.); ili
- dati u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja, ili
- dostaviti u Protokol Općine Zlatar Bistrica, u
zgradu Općine, V. Nazora 56 (u vrijeme trajanja javnog
uvida do zaključno sa 09.08.2011.g. u 1400 sati) osobno
ili putem pošte.
Članak 7.
Prijedlozi, primjedbe, očitovanja i mišljenja koje
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
će biti nečitko napisana bez imena, prezimena, adrese i
potpisa podnositelja, te dana drugačije od načina opisanog
članka 6. ovog Zaključka neće se uzeti u obzir u pripremi
izvješća o javnoj raspravi.
Članak 8.
Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja i
objavit će se u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske
županije.
KLASA:350-02/08-01/4
URBROJ:2211/08-04/5-11-85
Zlatar Bistrica:30.06.2011.
NAČELNIK:
Žarko Miholić, v.r.
Strana 895 - Broj 14.
Strana 896 - Broj 14.
SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011.
OGLASNE STRANICE
POŠTOVANI PRETPLATNICI!
Želimo Vas obavijestiti kako od sada možete sve brojeve “Službenog
glasnika Krapinsko-zagorske županije” od 2001. do 2010. godine nabaviti
i na CD-ROM mediju.
Ukoliko nemate pojedini broj lista, ukoliko ga ne možete pronaći u svojoj
arhivi ovo je prilika da sve objavljene odluke svih tijela jedinica lokalne
samouprave pronađete na jednom mjestu.
Sve što Vam je potrebno je PC računalo sa CD-ROM uređajem.
Na CD mediju se nalazi i program (Adobe Acrobat) koji Vam omogućuje
čitanje i ispis pojedinih odluka.
LAKO, JEDNOSTAVNO I BRZO
Za sve informacije nazovite nas na telefon 049/371-490 ili 049/300-044
Cijena CD-a je 190 kn +PDV.
SLUŽBENO GLASILO KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Uređuje uređivački odbor: Dubravka Sinković (tajnik Županije)- glavni i odgovorni urednik
Ljiljana Malogorski- zamjenik glavnog urednika • Svjetlana Goričan- član
Adresa redakcije: Magistratska 1, 49000 KRAPINA • telefon: (049)329-252 • Telefax: (049) 329-255
Izdavač: “SLUŽBENI GLASNIK d.o.o.” Krapina, Zagrebačka cesta 26 • e-mail: [email protected]
Direktor: Zdravko Grabušić, telefon: (049) 371-490, 300-044 • telefax: (049) 300-043
List izlazi jedanput mjesečno ili prema potrebi.
Priprema teksta, prijelom i tisak: “SLUŽBENI GLASNIK d.o.o.” Krapina
Pretplatnicima koji se pretplate tijekom godine
jamčimo primitak svih prethodno izašlih brojeva.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
4
File Size
1 804 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content