UNIVERZITET U SARAJEVU
MEDICINSKI FAKULTET
SARAJEVO
– Grupa autora –
REFORMIRANI CURRICULUM
STUDIJA TREĆE GODINE MEDICINE
SA SILABUSIMA PREDMETA
SARAJEVO, 2011.
AUTORI
Prof. dr Bakir Mehić
Prof. dr Nedžad Mulabegović
Prof. dr Svjetlana Radović
Doc. dr Miralem Musić
Prof. dr Šerif Bešlić
Prof. dr Semra Čavaljuga
Prof. dr Senija Rašić
Prof. dr Elma Kučukalić Selimović
RADNA GRUPA ZA EVALUACIJU CURRICULIMA
Doc. dr Almira Hadžović Džuvo
Doc. dr Eldan Kapur
Doc. dr Sabina Mahmutović Vranić
Doc. dr Maida Rakanović Todić
STRUČNI SARADNIK
Benjamin Vojniković, prof.
IZDAVAČ
Medicinski fakultet
Univerziteta u Sarajevu
za izdavača
Prof Dr Bakir Mehić
ŠTAMPA
SaVart
TIRAŽ
300 primjeraka
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
371.214:[378.6:61(497.6Sarajevo)
REFORMIRANI curriculum studija treće godine
medicine sa silabusima predmeta / [autori Bakir
Mehić ... [et al.]. - Sarajevo : Medicinski
fakultet Univerziteta, 2011. - 126 str. ; 20 cm
ISBN 978-9958-608-40-7
1. Mehić, Bakir
COBISS.BH-ID 16690182
REFORMIRANI CURRICULUM
MEDICINSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVU
(prva generacija, akademska 2007/08 godina)
Ovaj dokument je rezultat napora nastavnika i saradnika Medicinskog fakulteta da curriculum Medicinskog fakulteta usklade sa odredbama Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo” br: 43 od 31. decembra 2008. godine), Zakona o
visokom obrazovanju (prečišćeni tekst) (“Službene novine Kantona Sarajevo” br: 22 od 27. avgusta 2010. godine), Pravilima studiranja za medicine, veterine, stomatologije i farmacije na Univerzitetu u Sarajevu za
studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom, Pravilnikom o
polaganju ispita na visokoškolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu
za studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom (Univerzitet
u Sarajevu, Senat, septembar, 2006) i Odluke o izmjenama i dopunama
pravilnika o polaganju ispita na visokoškolskim ustanovama za studente
koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom (Univerzitet u Sarajevu,
Senat, juli, 2009).
NAČINI I METODE PROVJERE ZNANJA STUDENATA
Provjera znanja ne predstavlja samo problem procjene znanja, već
značajno određuje instrukcioni dizajn nastavnog procesa. Proces organiziranja i strukturiranja ispita ima uz aspekt izvodljivosti i primjenjivosti i edukativne aspekte. Provjera znanja treba da stimulira studenta da
poboljša vlastito obrazovanje i nastavi dalje učenje. Ispit ne bi trebalo
posmatrati kao metod individualne procjene znanja, već je to integralni
dio programa koji se prožima zajedno sa edukativnim dijelom.
Izabrane metode ispitivanja moraju biti prihvatljive kako ispitivačima, tako i studentima, da bi se obezbijedili relevantni rezultati ocjenjivanja. Izabrani metod evaluacije znanja mora biti odgovarajući u pogledu
njegovog uticaja na ukupnu edukaciju, te se planiranje ispita mora bazirati na definiranim ciljevima edukativnog procesa i mora osigurati vjero-
4
dostojnost sadržaja koji se evaluira. Ispitna pitanja se određuju prema
prethodno, u silabusu predmeta, precizno definiranim ishodima
učenja. Ishodi trebaju odražavati ciljeve nastave, te moraju biti jasni i
kratki, ostvarljivi i mjerljivi. Ishodi učenja moraju biti podržani konsultacijama i obaveznom literaturom, te se ne smije ispitivati ono što nije
podržano nastavnim procesom.
Oblici provjere znanja mogu biti pismeni, usmeni i praktični.
Provjera znanja se vrši u vidu kontinuirane provjere znanja u toku semestra (parcijalni ispiti) i kao završni ispit na kojem se utvrđuje konačna
ocjena.
Kontinuirana provjera znanja
Rad studenata se prati i ocjenjuje kontinuirano u toku jednog semestra (godine) trajnim praćenjem sveukupnog rada i znanja studenata u
svim oblicima nastave. Ocjenjivanje se vrši dodjeljivanjem bodova za
svaki oblik aktivnosti i provjere znanja i vještina u toku semestra.
U strukturi ukupnog broja bodova najmanje 50% bodova mora biti
predviđeno za aktivnosti i provjere znanja u toku semestra. Završni ispit se u strukturi ocjenjivanja može vrednovati sa najviše 50% bodova.
Zadaci predviđeni za individualni rad studenta (seminari, projekti, zadaće i dr.) moraju biti ravnomjerno raspoređeni u toku semestra. Ukupni
obim ovih zadataka mora biti usaglašen sa opterećenjem predviđenim
na predmetu, saglasno ECTS-u.
Način ispitivanja određuje matična katedra i prethodno je definiran
u silabusu predmeta. Predmetni nastavnik je obavezan da u toku realizacije nastave, izvršavanja samostalnih zadataka od strane studenata, te
njihovih priprema za savladavanje nastavnih sadržaja i provjeru znanja,
pomogne studentima organiziranjem i održavanjem redovnih, a po potrebi ili na zahtjev studenata i dodatnih konsultacija.
Konsultacije mogu biti organizirane u vidu kabinetskih ili konsultacija u učionici, korištenjem e-maila i drugih vidova elektronskih komunikacija, uz obavezu da se najmanje 5 sati sedmično planira za kabinetske
konsultacije.
U svrhu evidencije kontinuirane provjere znanja studenata formiraju
se posebni obrasci (portfolio) u koje se unose ocjene (bodovi) o uspješnosti studenata u usvajanju znanja i praktičnih vještina.
Preporučene metode kontinuirane provjere znanja su kolokviji, parcijalni ispiti i drugi oblici provjere znanja kao što su eseji, pismeni testovi
(MCQ testovi, check liste itd). .
5
Završni ispit
Provjere znanja se organiziraju u utvrđenim terminima unutar nastavnog procesa. Završni ispit je završna provjera znanja stečenog za
vrijeme nastavnog procesa, iz jedne ili više sadržajno povezanih nastavnih grana. Završni ispit mora biti koncipiran na način da omogući
studentu polaganje svih dijelova gradiva koje nije polagao i dijelova gradiva koje nije uspješno položio u toku kontinuirane provjere
znanja. Ako student za predviđene aktivnosti i provjere znanja tokom
semestra osvoji broj bodova koji zadovoljava kriterije za prolaznu ocjenu, nije obavezan izaći na završni ispit, osim kod predmeta kod kojih je
izlazak na završni ispit ujedno i zadnja pojedinačna provjera znanja, što
je prethodno navedeno u silabusu predmeta.
Ispit se polaže iz obaveznih i izbornih predmeta. Završni ispit se obavlja u toku posljednje sedmice nastave ili u prvoj sedmici nakon završetka
nastave. Student koji ne položi završni ispit može polagati popravni ispit
iz predmeta koji nije položio na kraju jednog semestra, odnosno studijske godine. Popravni ispit mora biti koncipiran tako da omogući studentu polaganje svih dijelova gradiva koje nije polagao ili nije uspješno položio do popravnog ispita. Između održavanja završnog i popravnog
ispita akademsko osoblje će konsultacijama sa studentima, pomoći
studentu da se pripremi za polaganje popravnog ispita.
Završni ispit može biti pismeni, usmeni i praktični. Preporučena provjera znanja po Pravilima Senata je pismena. Svi oblici provjere znanja su javni.
Studentska služba fakulteta će organizirati i utvrditi termine polaganja ispita za redovne studente tako da student može biti opterećen polaganjem najviše jednog ispita u istom danu. Studentska
služba nema obavezu organizacije i utvrđivanja termina polaganja
ispita na opisani način za studente koji ponovno slušaju i polažu jedan ili više predmeta.
Rezultati pismenog dijela ispita moraju biti objavljeni u roku od
pet dana od dana održavanja ispita uz obavezno oglašavanje termina u kojem student može izvršiti uvid u svoj rad. Pismeni ispitni
radovi studenata se čuvaju do kraja studijske godine.
Predmetni nastavnik ne može vršiti provjeru znanja na završnom ispitu u prisustvu samo jednog studenta. Ukoliko je ispit usmeni, za predmete gdje ima više od jednog ispitivača, studenti se ravnomjerno ras-
6
poređuju javnim izvlačenjem, tako da svaki student pojedinačno izvlači
karticu sa imenom ispitivača kod kojeg polaže ispit.
Ukoliko je završni ispit samo pismeni, u strukturi ocjenjivanja može
se vrednovati sa najviše 50% bodova. Pri kombiniranim oblicima ispita
(pismeni i usmeni) ocjena na pismenom ispitu sačinjava najmanje 40%
ocjene na ispitu. Ako je uz usmeni uključen i praktični dio ispita, ocjena
na pismenom ispitu čini najmanje 30% ocjene na ispitu.
Ako je ispit kombiniran (pismeni i usmeni ili pismeni, usmeni i praktični) prvo se polaže pismeni ispit, ukoliko student nije isti već uspješno
položio u toku kontinuirane provjere zanja. Praktični dio ispita može se
obaviti odvojeno od teorijskog dijela, a cijelokupni ispit mora se završiti
u roku 48 sati od početka ispita.
Pri kombiniranim oblicima ispita položeni dio pismenog ispita priznaje se na idućim ispitnim rokovima u toku iste školske godine. Pri
kombiniranim oblicima ispita (pismeni, praktični, usmeni) studentu se
priznaju svi prethodno položeni oblici (pismeni i praktični) u narednim
ispitnim rokovima za predkliničke predmete i samo pismeni dio, na ispitima kliničkih predmeta do kraja akademske godine.
Uspjeh studenata na ispitu i drugim provjerama znanja, vrednuje se i
ocjenjuje na način uporediv sa (E)CTS sistemom. Ako je student ukupno
mogao osvojiti 100 bodova (u toku kontinuirane provjere znanja i završnom ispitu) konačna ocjena se zaključuje kako slijedi:
10 (A) – (izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama), nosi 95-100 bodova,
9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), nosi 85-94
boda,
8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama), nosi 75-84 boda,
7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima), nosi
65-74 boda,
6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije), nosi 55-64 boda,
5 (F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je neznatno više rada) 50-55 bodova,
5 (FX) - (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno više
rada) ispod 50 bodova.
U slučaju da niti jedan student ne postigne 95 bodova, što predstavlja minimum za ocjenu 10, skala iz prethodnog stava može se korigirati
prema najboljem postignutom uspjehu na prvom ispitnom roku.
7
USLOVI ZA POHAĐANJE NASTAVE
U SKLADU SA (E)CTS BODOVANJEM
Prije početka nastave predmetu se dodjeljuje određeni broj (E)CTS
kredita. Broj (E)CTS kredita se određuje prema prethodno procijenjenom ukupnom radnom opterećenju studenta, a kroz procentualno učešće aktivnosti u ukupnom sistemu ocjenjivanja. Ove aktivnosti uključuju
aktivnosti kako slijedi:
1) nastavne sate
– pohađanje nastave
– aktivnost na svim oblicima nastave i sl.
2) sate van nastave
– izrada seminarske radnje,
– priprema za seminar,
– izrada domaćeg rada,
– priprema ispita,
– priprema za predavanje i sl.
Zadaci predviđeni za individualni rad studenta (seminari, projekti, zadaće i dr.) moraju biti što je moguće ravnomjernije raspoređeni u toku
semestra. Ukupni obim ovih zadataka mora biti usaglašen sa opterećenjem predviđenim na predmetu, saglasno (E)CTS-u.
Primjer broj 1:
U silabusu predmeta navedeno je da predmet ima slijedeće nastavne
aktivnosti: predavanja, praktične vježbe, seminarski radovi, ispiti.
Procjena procentualnog učešća u sistemu ocjenjivanja izgledala bi na
slijedeći način:
– obavezno prisustvo nastavi 10%
– praktične vježbe 10%
– seminarski rad 10%
– parcijalni ispit 1 20%
– parcijalni ispit 2 20%
– parcijalni ispit 3 – završni ispit
30%
Primjer broj 2:
– praktične vježbe – seminari – parcijalni ispit 1 – parcijalni 3 – završni ispit
25%
20%
25%
30%
8
NAPOMENA: U procjeni (E)CTS-a katedra mora uključiti i navesti sve silabusom planirane aktivnosti.
Procentualno učešće aktivnosti studenta u sistemu ocjenjivanja procjenjuje Katedra, a dostavlja se Uredu Dekana prije početka školske godine. Pri procjeni opterećenja studenta za svaki oblik aktivnosti OBAVEZNO je izvršiti procjenu potrebnog rada kojeg student mora uložiti u
pripremi i realizaciji te aktivnosti izvan kontakt sati.
Student stiče ECTS bodove tek nakon uspješno ispunjenih silabusom predmeta planiranih i definisanih obaveza, uključujući
uspješno polaganje svih planiranih oblika provjere znanja.
Student može prenijeti u narednu godinu studija unutar jednog
ciklusa studija najviše šest (E)CTS studijskih bodova - kredita, ili
najviše jedan nepoloženi predmet, ukoliko on nosi više od šest (E)
CTS studijskih bodova-kredita, pod uvjetom da nepoloženi predmet koji se prenosi u narednu studijsku godinu nije preduvjet za
slušanje drugog predmeta u narednoj studijskoj godini, što je definisano u silabusima predmeta. Student može upisati parni (2., 4., 6.,
8., 10. i 12.) semestar ukoliko zadovolji prethodno silabusom predmeta
definirane uslove.
Studenti koji ne polože ispit u redovnom i popravnom roku upisuju
predmet ponovo, ako je iz grupe obaveznih predmeta, a ako je iz grupe
izbornih predmeta upisuju isti predmet ponovo ili odabiru drugi izborni
predmet da bi ostvarili potrebne (E)CTS studijske bodove.
Prilikom svakog ponovnog upisa predmeta (kojeg student ponavlja) student je dužan uplatiti odgovarajuću naknadu čiju visinu
svojom odlukom utvrđuje Senat Univerziteta i Vlada Kantona.
ORGANIZACIJA NASTAVE
Studijska godina se organizira u dva semestra: zimski i ljetni. Nastava
u zimskom semestru traje 16 sedmica (15 sedmica kontinuiranih aktivnosti + 1 sedmica za završni ispit). Dopunska nastava i popravni ispiti
traju najduže 4 sedmice i organizuju se u nastavku prvih 16 sedmica za
svaki semestar. Ovjera zimskog i upis ljetnog semestra (i zimski odmor)
traju 2 sedmice.
Medicinski fakultet organizuje jedan dodatni ispitni rok sa jednim
ispitnim terminom u zadnjoj sedmici augusta i prve dvije sedmice septembra. Ispitnom terminu, iz prethodnog stava ovog člana, mogu pristu-
9
piti studenti koji su ostvarili pravo polaganja završnih ispita tokom ljetnog i zimskog semestra u skladu sa nastavnim programom definisanim
u silabusima predmeta.
Nastava u ljetnom semestru počinje trećeg ponedjeljka u februaru
i traje 16 sedmica (15 sedmica kontinuiranih aktivnosti + 1 sedmica za
završni ispit). Dopunska nastava i popravni ispiti traju najduže 4 sedmice. Ljetni odmor i vannastavne aktivnosti uključujući i oblike provjere
znanja u augustovsko-septembarskom roku sa jednim terminom traju
8 sedmica.
Tačan akademski kalendar organizacije i realizacije studijskih programa za studijsku godinu utvrđuje i objavljuje Senat Univerziteta, najkasnije 60 dana prije početka nastave. Nastava se organizira i izvodi prema
utvrđenom rasporedu sati. Fakultet objavljuje raspored sati najkasnije
10 dana prije početka nastave. Praktični rad i stručna praksa mogu se
organizirati i izvoditi kao sastavni dio redovne nastave ili kao zasebna
cjelina.
Za svaki predmet predmetni nastavnik utvrđuje plan rada i rokove,
način provjere znanja (testove, projekte i sl.) i dužan je da isti dostavi prodekanu za nastavu najkasnije 15 dana prije početka predavanja. Nastavnik je dužan da u toku nastave, izrade samostalnih zadataka i pripreme
za provjere znanja, pomogne studentima organiziranjem konsultacija.
Termini za konsultacije trebaju biti usklađeni sa nastavom tako da su dostupni studentima.
Promjena rasporeda sati i plana rada u toku nastave, po pravilu nije
dopuštena.
U slučaju nužne promjene rasporeda sati i plana rada predmetni
nastavnik je obavezan najkasnije 24 sata prije promjene na javan i
transparentan način o tome obavijestiti studente.
Predmetni nastavnik je u skladu sa obavezama utvrđenim nastavnim planom i programom odgovaran za izvođenje svih oblika
nastave-predavanja, vježbi, seminara, praktičnog rada, kao i za
praćenje aktivnosti studenata i provjeru njihovog znanja.
Prijavljivanje izbornih predmeta i evidencija
Student prijavljuje izborne predmete koje želi da sluša i polaže u narednoj studijskoj godini tri sedmice prije početka nastave u zimskom semestru, a za prvu studijsku godinu nakon upisa. Silabusom predmeta
Katedra koja izvodi nastavu izbornog predmeta definiše minimalan
broj i maksimalan broj studenata koji može slušati izborni predmet.
10
Prvenstvo u izboru izbornog predmeta imaju studenti sa boljim prosječnim ocjenama u prethodnom semestru. Studenti prvog semestra upisuju predmete po izboru do popunjavanja maksimalnog broja. Po isteku
termina predviđenih za prijavljivanje predmeta formiraju se spiskovi studenata po predmetima za narednu studijsku godinu i objavljuju na web
stranici fakutleta i oglasnoj tabli za svaki studijski predmet. Predmeti
koje je student prijavio ne mogu se mijenjati nakon njihove verifikacije.
Studenti obavezne predmete ne prijavljuju posebno.
Prof Dr Bakir Mehić
DEKAN
11
PETI SEMESTAR
(Zimski semestar 3. godine)
NAZIV PREDMETA
SEMINARI,
PREDAVANJA VJEŽBE
UKUPNO
PBL, DOMAĆI
(sati)
(sati)
(sati)
RAD..., (sati)
ECTS
Patologija 1
60
45
15
120
9
Patofiziologija 1
30
30
15
75
5
Farmakologija i
toksikologija 1
39
30
6
75
5
Radiologija
25
20
45
4
Epidemiologija
i biostatistika
29
28
60
4.5
Izborni predmet
30
2.5
UKUPNO
405
30
3
Izborni predmeti:
Dijagnostičke procedure u patologiji (Patologija)
Zloupotreba farmakoloških supstanci (Farmakologija toksikologija
i klinička farmakologija)
12
SILABUSI PREDMETA PETOG SEMESTRA
Code: BAM 051
Naslov predmeta: PATOLOGIJA 1
Nivo: dodiplomski
Godina: III
Status: obavezni
Sedmica: 15
Semestar V
ECTS kredita: 9
Ukupno časova:120
Odgovorni nastavnici: Prof. Dr Svjetlana Radović
Uslov za pohađanje nastave: Položeni svi obavezni predmeti 2. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Cilj nastave iz predmeta “Patologija 1” jeste da studentu pruži znanje
o mehanizmima oštećenja stanica, tkiva i organa, te da ga upozna sa
morfološkim promjenama koje su podloga bolestima, ili koje nastaju
kao posljedica bolesti.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta “Patologija 1” je da osposobi studente da prepoznaju
morfološke promjene na stanicama, tkivima i organima.
Stečena znanja i vještine trebali bi omogućiti bolje razumijevanje
uzroka i mehanizama nastanka bolesti, te olakšati savladavanje znanja o funkcionalnim posljedicama morfoloških promjena.
Zadaća predmeta “Patologija 1” je i ta da, kao kliničko-teoretski predmet, poveže predhodne osnovne predmete studija, proučavanje
struktura i funkcija normalnog ljudskog organizma, sa kliničkim disciplinama.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu iz predmeta “Patologija 1” studenti će usvojiti slijedeća
znanja:
Modul 1. Stanična patologija
Cilj ovog modula je da se student upozna sa osnovnim patološkim
promjenama koje se dešavaju na celularnom i subcelularnom nivou,
sa morfologijom oštećenja stanica, sa staničnim prilagodbama na rast
i diferencijaciju, te razvojnim oblicima patoloških promjena.
Modul 2. Poremećaji krvotoka i šok
Cilj ovog modula je da se student upozna sa poremećajima tjelesnih
tekućina i hemodinamike, njihovom etiopatogenezom, morfološkim
promjenama i posljedicama.
Modul 3. Upala
Cilj ovog modula je da se student upozna sa hemijskim zbivanjima,
ishodima i morfološkim oblicima akutne i hronične upale, kao i mogućim odgovorima organizma na infekciju.
13
Modul 4. Bolesti kao posljedica djelovanja okoliša
Cilj ovog modula je da se student upozna sa bolestima koje nastaju
kao posljedica interakcije faktora okoline i odbrambenih snaga domaćina.
Modul 5. Imunopatologija
Cilj ovog modula je da se student upozna sa poremećajima imunog
sistema i mehanizmima njihovog nastanka, kao i sa bolestima do kojih ovi poremećaji dovode.
Modul 6. Genetske bolesti i razvojne anomalije
Cilj ovog modula je da se student upozna sa najčešćim teratogenim
faktorima koji dovode do razvojnih anomalija, morfologijom razvojnih anomalija koje nastaju u toku intrauterinog razvoja ploda, te razvojnim, genskim i hromozomalnih bolestima.
Modul 7. Tumorska patologija
Cilj ovog modula je da se student upozna sa etiološkim, morfološkim,
kliničkim i laboratorijskim obilježjima kod razvoja novotvorevina, kao
i o njihovoj podjeli.
Kroz nastavu iz predmeta «Patologija 1» student će ovladati slijedećim
vještinama:
– Vještine koje student treba znati praktično izvesti:
1. uočavanje i prepoznavanje promjena patološke prirode na mikroskopskom nivou
2. samostalno crtanje patohistološke lezije i obilježavanje strukturnih dijelova na patohistološkim preparatima
3. makroskopsko uočavanje i prepoznavanje promjena patološke
prirode
4. da razvojne i vidljive procese iz opće patologije primijeni u bilo
kojem organskom sustavu
5. razotkrivanje suštine patoloških procesa i povezivanje etiologije,
morfologije i kliničke slike kod najčešćih bolesti
6. slanje biopsijskog materijala, pisanje propratnice uz biopsijski materijal i neophodnih navoda kliničkih podataka uz poslani biopsijski materija
Nakon nastave predmeta «Patologija 1» student će usvojiti slijedeće
stavove:
1. uviđanje i uvažavanje da svaki organski sustav nije jednako pogođen određenim patološkim procesom
2. uviđanje da klinička obilježja nekog procesa podliježu individualnim varijacijama
3. patologija je i klinička znanost u okviru ostalih kliničkih specijalnosti
4. patohistološki izvještaji se upotrebljavaju u svrhu liječenja i prog­
noze bolesti
14
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
– predavanja (60 sati) za sve studente
– praktičnih vježbi (45 sati) za grupe do 20 studenata
– interaktivna nastava - seminari (15 sati) za grupe do 20 studenata
Učenje gradiva se ostvaruje slušanjem izlaganja na predavanjima, izlaganjem i interaktivnim učenjem na seminarima, praktičnim demonstracijama u okviru obdukcijskih vježbi i vježbi makroskopske dijagnostike
na muzejskim preparatima i hirurškim biopsijskim uzorcima.
U praktičnom radu na vježbama studenti aktivno sudjeluju u proučavanju izabranih mikroskopskih i makroskopskih preparata. U toku
seminara koristiće se različite metode rada – rad u malim grupama,
diskusija, studije slučaja, projektni zadaci, pisanje seminarskog rada,
prezentacija od strane studenata; savladavanje gradiva uz korištenje
obavezne, proširene i dopunske udžbeničke literature.
Teme seminara bit će oglašene na početku semestra.
5. Metode procjene
znanja
Znanje i vještine ocjenjuju se kontinuirano u toku semestra i kao završni ispit.
Studenti su obavezni da pristupe svim oblicima provjere znanja
tokom semestra.
Prilikom ocjenjivanja u obzir se uzima:
1. KONTINUIRANA PROVJERA ZNANJA – 100 bodova
Patohistološke vježbe iz Patologije 1
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 10 bodova, a minimalan uvjet za
uspješno urađene vježbe je 6 bodova. Student dobija 5 patohistoloških preparata, od kojih svaki nosi po 2 boda. Student treba da prepozna leziju i napiše tačnu dijagnozu na latinskom jeziku, te da korektno
opiše morfološku promjenu.
Seminarski rad
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 10 bodova, a minimalan uvjet za
uspješno urađen seminar iznosi 6 bodova.
Obdukcija i obdukciona tehnika
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 10 bodova, a minimalan uvjet za
uspješno ocijenjenu provjeru je 6 bodova. Student dobija 5 pitanja.
Svako pitanje nosi 2 boda.
I parcijalni ispit iz Patologije 1 ( M 1-3)
I parcijalni ispit je koncipiran u vidu testa. Skala ocjenjivanja ima maksimalno 30 bodova, a minimalan uvjet za uspješno urađen ispit je
16,5 bodova. Test ima 50 MCQ pitanja kojim je obuhvaćeno gradivo
Modula 1-3. Svako pitanje nosi 0,6 bodova.
II parcijalni ispit iz Patologije 1 (M 4-7)
II parcijalni ispit je koncipiran u vidu eseja. Skala ocjenjivanja ima
maksimalno 40 bodova, a minimalan uvjet za uspješno urađen ispit
su osvojena 22 boda. Ispit je sačinjen od 4 pitanja, svako pitanje nosi
10 bodova. Pitanja obuhvataju gradivo Modula 4-7. Kako je svakim
pitanjem obuhvaćen po jedan modul (oblast), potrebno je da student
da pozitivan odgovor (minimum 5,5 bodova) na svako od 4 pitanja.
15
2. ZAVRŠNI ISPIT
Ukoliko student nije zadovoljio na nekom od oblika kontinuirane
provjere znanja, iste polaže u toku završnog ispita u sklopu kojeg se
dobija:
– 5 preparata za mikroskopsku analizu gdje svaki preparat nosi po 2
boda (maksimalan broj je osvojenih 10 bodova, minimalan uslov
sa prolaz je prepoznavanje i korektan opis 3 preparata, odnosno
dobijanje miminalno 6 bodova)
– 5 pitanja iz obdukcione tehnike, gdje svako pitanje nosi po 2 bodova (maksimalan broj je 10 bodova, minimalan uslov za prolaz
je dati pozitivan odgovor na 3 pitanja, odnosno osvojiti minimalno
6 bodova)
– student je obavezan predati seminarski rad, koji maksimalno nosi
10 bodova (minimalan uslov za prolaz je osvojeno 6 bodova)
– ukoliko student nije položio I parcijalni ispit (M 1-3) u okviru završnog ispita dobija 3 esejska pitanja, od kojih svako nosi 10 bodova;
maksimalan broj je osvojenih 30 bodova; minimalan uvjet za
uspješno položen ispit je dati pozitivan odgovor na sva tri pitanja
(odnosno osvojiti minimum 5,5, bodova za svako pitanje) i osvojiti
16,5 bodova
– ukoliko student nije položio II parcijalni ispit (M4-7) u okviru završnog ispita dobija 4 esejska pitanja, od kojih svako nosi 10 bodova; maksimalan broj je osvojenih 40 bodova; minimalan uvjet
za uspješno položen ispit je dati pozitivan odgovor na sva četiri
pitanja (odnosno osvojiti minimum 5,5, bodova za svako pitanje) i
osvojiti 22 boda
– ukoliko student nije položio niti jedan parcijalni ispit, u okviru
završnog ispita dobija 7 esejskih pitanja iz Patologije 1, gdje svako
pitanje nosi 10 bodova, a maksimalan broj je 70 bodova (potrebno je dati pozitivan odgovor na svih 7 pitanja imajući u vidu da je
svakim pitanjem obuhvaćena jedna oblast tj. modul, a za prolaz
potrebno je osvojiti minimalno 38,5 bodova).
Napomena: za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnom ispitu,
završni ispit je integralni, odnosno nezadovoljenje prolaznosti na jednom segmentu ispita je eliminatorno.
Završnom ispitu mogu pristupiti i studenti koji su nezadovoljni
brojem bodova osvojenim u toku kontinuirane provjere znanja.
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
16
6. Literatura
Obavezna
1. Kumar, Abbas, Fausto, Mitchell. Robinsove Osnove patologije, prema VIII američkom izdanju. Data Status, Beograd 2010.
2. Selak I, Babić M. Histopatologija. IP”Svjetlost”, Sarajevo, 1996.
3. Plamenac P. Obdukcioni praktikum i osnovi makrodijagnostike.
Svjetlost. Sarajevo 1990.
4. Selak, Radović, Iljazović i Čičkušić. Patologija - testovi za provjeru
znanja. Sarajevo, 2002.
Proširena
1. Damjanov I, Jukić S, Nola M. Patologija. Drugo izdanje. Medicinska
naklada. Zagreb, 2008.
2. Belicza M, Tomas D. Obdukciona dijagnostika. Medicinska naklada.
Zagreb, 2004.
3. Robbins i Cotran. Atlas patologije. Data status. Beograd, 2007.
Dopunska
1. Grčević, Hirtzler, Kopač, Nikulin, Zimolo: Opća patološka anatomija. Sveučilište u Zagrebu. Zagreb 1976.
2. Curran R.C. Atlas Histopatologije. Cankarjeva založba. Ljubljana,
1974.
3. Curran R.C, Jones E.J. Atlas makropatologije. Cankarjeva založba.
Ljubljana, 1974.
4. Arambašić M. Opšta patologija. Svetozar Marković, Beograd 1983.
7. Napomena:
Termin konsultacija za studente je svaki dan 12–14 h uz prethodnu
najavu sekretarici Instituta ili na e-mail: [email protected]
17
PLAN PREDMETA: PATOLOGIJA 1
Sedmica
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Uvod u patologiju – povijest patologije, predmet patologije, pristup učenju patologije. Stanična patologija – normalna stanica,
oštećenje stanice, reverzibilno oštećenje stanice (stanično bubrenje, prekomjerno nakupljanje metabolita i drugih tvari), prilagodba
stanice (atrofija, hipertrofija, hiperplazija, metaplazija, displazija).
4
Seminar:
Stanične prilagodbe
1
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Poremećaji celularne i ekstracelularne organizacije
Obdukcija (demonstracione vježbe)
3
Predavanje:
Stanična patologija – ireverzibilna oštećenja stanica (apoptoza,
nekroza, ovapnjenje); lizosomi - heterofagija i autofagija, indukcija
glatkog endoplazmatskog retikuluma, oštećenja mitohondrija i
citoskeleta, starenje i smrt.
4
Seminar:
Poremećaji na subcelularnom nivou
1
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Poremećaji celularne i ekstracelularne organizacije
Obdukcija (demonstracione vježbe)
3
Predavanje:
Poremećaji tjelesnih tekućina i hemodinamike – krvarenje (podjela krvarenja, krvarenje prema mjestu izlaska krvi, etiologija
krvarenja, klinička klasifikacija krvarenja), hemoragični sindrom,
hiperemija i kongestija (definicija i etiopatogeneza, morfologija,
kliničke značajke), ishemija (relativna, apsolutna), infarkt (rizični
faktori, vrste, morfologija, klinička obilježja)
4
Seminar:
Ishemija tkiva
1
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Patologija pigmenata
Obdukcija (demonstracione vježbe)
3
18
Sedmica
Sedmica 4.
Sedmica 5.
Sedmica 6.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Poremećaji tjelesnih tekućina i hemodinamike –tromboza (patogeneza tromboze, morfologija tromba, sudbina tromboze, kliničke značajke tromboze, DIK), embolija (tromboembolija, plućna
embolija, zračna embolija, masna embolija, ostale vrste embolije),
edem (patogeneza edema, morfologija edema, kliničke značajke
edema), dehidratacija, šok (klasifikacija i patogeneza, kliničkopatološka korelacija, morfologija šoka).
4
Seminar:
Šok-morfologija, klinička slika
1
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Poremećaji cirkulacije
Obdukcija (demonstracione vježbe)
3
Predavanje:
Upala - akutna upala: vaskularne promjene, stanična zbivanja -eksudacija leukocita i fagocitoza, kemijski posrednici upale; kronična
upala: definicija i uzroci, uloga limfnih žila i limfnoga tkiva; morfološki oblici akutne i kronične upale, sustavne manifestacije upale.
4
Seminar:
Stanice upalnog odgovora
1
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Upala
Obdukcija (demonstracione vježbe)
3
Predavanje: Upala – hronična upala: definicija i uzroci, uloga limfnih žila i limfnoga tkiva; morfološki oblici kronične upale, sustavne manifestacije upale. Specifična upala.
4
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Specifična upala; Onkologija (benigni tumori)
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
2
Ispit iz Obdukcije i obdukcione tehnike
2
19
Sedmica
Sedmica 7.
Sedmica 8.
Sedmica 9.
Sedmica 10.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:.
Regeneracija – stanični ciklus i tipovi stanica, reparacija vezivnim
tkivom, patološki aspekti reparacije, pregled upalno-reparativnog
odgovora. Cijeljenje kostoloma.
4
Seminar:
Mehanizam reparacijskog odgovora
1
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Onkologija (benigni i maligni tumori)
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
3
I parcijalni ispit iz Patologije 1 (M 1-3)
6
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Onkologija (benigni i maligni tumori))
2
Predavanje:
Bolesti kao posljedica djelovanja okoliša – onečišćenje okoliša,
oštećenja kemijskim agensima, oštećenja fizikalnim agensima,
bolesti prehrane, bolesti ovisnosti, prirodni otrovi, vitamini, minerali, prevencija karcinoma. Kategorije infektivnih agenasa- odbrana domaćina od infekcije i način njezina slabljenja, kako infektivni
agensi uzrokuju bolest, upalni odgovor na infektivne agense.
4
Seminar:
Avitaminoze
1
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Onkologija (benigni tumori)
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
3
Predavanje:.
Stanice i tkiva imunog sistema; Poremećaji imunološkog sustavacitokini, molekule koje prenose poruke imunog sustava; hipersenzitivne reakcije.
4
Seminar:
Funkcionisanje stanica imunog odgovora
1
Ispit iz patohistoloških vježbi iz Patologije 1
3
20
Sedmica
Sedmica 11.
Sedmica 12.
Sedmica 13.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanja:
Geni tkivne podudarnosti, imuni mehanizmi tkivnog oštećenja,
autoimune bolesti, imunodeficijentne bolesti, amiloidoza, reakcije
odbacivanja transplantata.
Autoimune bolesti
4
Seminar:
Transplantacione reakcije.
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij: Priprema tkiva za patohistološku obradu
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
3
Predavanje:
Genetske bolesti - poremećaji sa Mendelovom osnovom (bolesti
uzrokovane defektima pojedinih gena), poremećaji sa multifaktorijalnim (poligenim) naslijeđem, poremećaji sa različitim načinima
prenošenja, citogenetski poremećaji, molekularna dijagnoza genetskih bolesti.
4
Seminar:
Naslijedne bolesti
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij: Biospija „ex tempore“
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
3
Predavanje:
Novotvorevina - definicija, nazivi tumora, obilježja dobroćudnih i
zloćudnih novotvorina, biologija tumorskog rasta.
4
Seminar:
Lokalno i sistemsko djelovanje tumora. Načini tumorskog širenja.
Vježbe:
Patohistološki laboratorij: Metode bojenja tkiva (histohemija)
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
1
3
21
Sedmica
Sedmica 14.
Sedmica 15.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:.
Novotvorevina - epidemiologija, etiologija raka - karcinogeni
agensi, karcinogeneza-molekularna osnovica raka, odbrana domaćina od tumora:tumorska imunost, klinička obilježja novotvorevina .Novotvorevina - tumori epitelnog i mezenhimalnog
porijekla; tumori limfoidnog tkiva; laboratorijsko dijagnosticiranje
bolesti.
4
Seminar:
Morfološke karakteristike novotvorevina.
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij: Metode bojenja tkiva (imunohistohemija)
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
3
II parcijalni ispit iz Patologije 1 (M 4-7)
6
Vježbe:
Patohistološki laboratorij:Metode bojenja tkiva (imunohistohemija)
2
Sedmica 16.
Završni ispiti
Sedmica 17–20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
22
Code BAM 052
Naslov predmeta: PATOFIZIOLOGIJA 1
Nivo: dodiplomski
Godina: III
Status: obavezni
Sedmica: 15
Semestar: V
ECTS kredita: 5
Ukupno sati: 75
Odgovorni nastavnik: Doc. Dr Miralem Musić
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni svi obavezni predmeti 2. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Obuka studenta medicinskog fakulteta iz oblasti opšte patofiziologije.
2. Svrha predmeta
Usvajanje znanja i vještine iz oblasti opšte patofiziologije neophodnih
za uspješan nastavak studija medicine i sticanje stručnog zvanja doktora medicine.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu predmeta „Patofiziologija 1“ student će usvojiti slijedeća
znanja:
Modul 1. Osnovni patofiziološki mehanizmi nastanka, razvoja i
ishoda bolesti
1. Mjesto i uloga patofiziologije u medicinskoj nauci i praksi, osnovni
pojmovi u patofiziologiji. Značaj izučavanja patofiziologije.
2. Bolest i smrt: pojam i definicija. Razvoj bolesti, terminalno stanje.
Reanimacija.
3. Opšta etiologija i patogeneza. Patološki proces i patološka reakcija,
patološko stanje.
Modul 2. Patofiziološki mehanizmi djelovanja fizičkih etioloških
faktora, djelovanje izmijenjenog atmosferskog pritiska.
Cilj ovog modula je da student nauči osnovne patofiziološke mehanizme djelovanja fizičkih etiološki faktora, djelovanja izmjenjenog atmosferskog pritiska:
1. Djelovanje fizičkih faktora spoljašnje sredine; akceleracija, potresi i
vibracije.
2. Djelovanje fizičkih faktora spoljašnje sredine; zvuk, ultrazvuk i buka
3. Djelovanje izmjenjenog atmosferskog pritiska; povišen atmosferski
pritisak, snižen atmosferski pritisak.
Modul 3. Patofiziološki mehanizmi djelovanja termičkog faktora
spoljašne sredine, električne struje i zračenja na organizam
Cilj ovog modula je da student nauči osnovne patofiziološke mehanizme delovanja termičkog faktora spoljašnje sredine, osnovne patofiziološke mehanizme djelovanja električne struje i zračenja na organizam:
1. Djelovanje termičkog faktora spoljašnje sredine: povišena spoljašnja temperatura, snižena spoljašnja temperatura.
2. Djelovanje električne struje: patofiziološke osnove
Djelovanje zračenja na organizam; nejonizirajuća zračenja, jonizirajuća zračenja
23
Modul 4. Patofiziološki mehanizmi djelovanja ksenobiotika, bioloških, psihičkih etioloških faktora, uloga nasljednog faktora u
nastanku bolesti
Cilj ovog modula je da student nauči osnovne patofiziološke mehanizme djelovanja ksenobiotika, bioloških, psiho-socijalnih i nasljednih
etioloških faktora na organizam.
1. Djelovanje ksenobiotika; patofiziološki pristup
2. Djelovanje bioloških etioloških faktora;
3. Djelovanje psiho-socijalnih etioloških faktora,
4. Uloga nasljednog faktora u nastanku bolesti.
Modul 5. Patofiziološki mehanizmi imuniteta, alergije i autoimunih bolesti
Cilj ovog modula je da student nauči osnovne patofiziološke mehanizme imuniteta, alergija, autoimunih bolesti.
1. Poremećaji imuniteta, Imunodeficijencije
2. Patofiziološke osnove alergija
3. Autoimunost, autoimune bolesti
Modul 6. Patofiziološki mehanizmi lokalnog krvotoka, hipoksije
i groznice
Cilj ovog modula je da student nauči osnovne patofiziološke mehanizme lokalnog krvotoka, hipoksije i groznice.
1. Poremećaji lokalnog krvotoka.
2. Poremećaji snabdjevanja kiseonikom (hipoksija).
3. Patofiziologija groznice.
Modul 7. Patofiziološki mehanizmi poremećaja energetskog prometa i poremećaja metabolizma
Cilj ovog modula je da student nauči osnovne patofiziološke mehanizme poremećaja energetskog prometa i poremećaje metabolizma.
1. Poremećaji energetskog prometa;
2. Poremećaji metabolizma ugljenih hidrata.
3. Poremećaji metabolizma bjelančevina.
4. Poremećaji metabolizma masti i vitamina.
5. Poremećaji metabolizma vode i elektrolita, edemi
6. Poremećaji acido-baznog statusa.
4. Metode učenja
Predavanja:
Vježbe:
Seminari:
ukupno 30 sati
ukupno 30 sati
ukupno 10 sati
5. Metode procjene
znanja
Student će u toku semestra biti ocijenjen kontinuirano i to u okviru
seminarske nastave, na praktičnim vježbama i parcijalnom ispitu.
Ocjena aktivnosti i usvojenog znanja u seminarskoj grupi.
U toku semestra student će u okviru seminara biti propitan više puta.
Maksimalan broj bodova koji može osvojiti iznosi 15 bodova.
24
Ocjena aktivnosti i usvojenog znanja na praktičnim vježbama
Provjera usvojenih vještina kroz praktične vježbe vršit će se kontinuirano u toku semestra i to kroz tri kolokvija. Maksimalan broj bodova po
jednom kolokviju iznosi 5, odnosno u toku semestra ukupno 15 bodova. Kolokvije koje ne položi student polaže na završenom ispitu
Parcijalni ispit 1
Ispit je pismeni, u obliku pismenog testa (MCQ pitanja- više odgovora
tačno). Parcijalni ispit 1 obuhvata gradivo modula 1, 2, 3 i 4. Ispit ima 30
MCQ pitanja, svako pitanje nosi 1 bod. Maksimalan broj bodova koje
student može osvojiti je 30. Da bi se ispit smatrao položenim student
mora osvojiti najmanje 16.5 (17) bodova ili 55%.
Parcijalni ispit 1 izvodi se u sedmoj sedmici nastave.
Parcijalni ispit 2
Ispit je pismeni u obliku testa (MCQ pitanja-više odgovora tačno), 40
pitanja, svaki tačan odgovor nosi 1 bod. Maksimalan broj osvojenih bodova 40. Da bi se ispit smatrao položenim student mora imati namanje
55 % tačnih odgovora (22).
Parcijalni ispit 1 izvodi se u petnaestoj sedmici nastave, i obuhvata provjeru znanja usvojenih kroz module 5., 6. i 7.
Studenti moraju polagati oba parcijalna ispita.
Završni ispit
Završni ispit polažu studenti koji nisu položili neku od parcijalnih i
praktičnih ispita tokom nastave, kao i studenti koji žele popraviti konačnu ocjenu iz predmeta Patofiziologija.
Student prvo pristupa provjeri znanja i vještina iz praktičnih vježbi. Broj
zadataka na praktičnom dijelu ispita odgovara broju nepoloženih kolokvija (od 1 do 3). Ocjenjuje se po istom principu kao i tokom nastave.
Pismeni dio ispita je iz Modula odgovarajućih parcijalnih ispita. Polaže
se i ocjenjuje po istom principu kao i parcijalni ispiti predviđeni za polaganje tokom redovne nastave.
Nakon svih uspješno završenih provjera znanja student može osvojiti maksimalmo 100 bodova, a za prolaz mora imati minimalno 55
bodova.
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
Popravni ispit
Popravni ispit se odvija po prethodno definiranim kriterijima završnog
ispita.
25
6. Literatura
Obavezna:
1. Stjepan Gamulin, Matko Marušić, Zdenko Kovač i saradnici: Patofiziologija, Medicinska naklada, Zagreb. 2010.
2. Snežana Živančević-Simonović i saradnici: Opšta Patološka fiziologija, Medicinski fakultet Univerzitet u Kragujevcu, Kragujevac 2006.
3. Bogdan B Beleselin, B V Jovanović V B Nedeljkov i saradnici: Opšta
patološka fiziologija, Data status Beograd 2007.
Proširena literatura:
1. Barbara A.Bullock, Reet L.Henze: FOCUS ON PATHOPHYSIOLOGY, Lippincott, 2000.
2. Guyton i Hall Medicinska fiziologija Medicinska naklada Zagreb
2006.
Dopunska literatura
1. VM Mujović Medicinska fiziologija Compendium Beograd
2. Refik Bešlagić: Patofiziologija - Priručnik za praktični rad.
Kosovska Mitrovica 2004.
7. Napomena
Termin konsultacija za studente je svaki dan 12–14 h uz prethodnu najavu sekretarici Instituta ili na e-mail: [email protected]
26
PLAN PREDMETA: PATOFIZIOLOGIJA 1
Sedmica
Sedmica 1.
Oblik nastave i gradiva
Predavanje
1. Mjesto i uloga patofiziologije u medicinskoj nauci i praksi;
osnovni pojmovi, predmet izučavanja.
2. Bolest i smrt: pojam i definicija. Razvoj bolesti, terminalno stanje.
Vježbe:
Termoregulacija, poremećaji termoregulacije
Način izvođenja: uvodni dio, metode mjerenja tjelesne temperature, analiza rezultata, hipo i hipertermija kroz prikaze
slučaja
Cilj vježbe: upoznavanje sa mehanizmima regulacije tjelesne
temperature i glavnim poremećajima tjelesne temperature
Seminari:
Reanimacija
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Broj
sati
2
2
1
Predavanje
1. Opšta etiologija i patogeneza; Patogeneza-patološka reakcija,
patološko stanje i patološki proces; Djelovanje fizičkih faktora
spoljne sredine: ubrzanje i kinetoze, potresi i vibracije, zvuk i
ultrazvuk.
2. Djelovanje izmjenjenog atmosferskog pritiska; sniženi atmosferski pritisak, povišeni atmosferski pritisak, utapanje.
2
Vježbe:
Funkcionalno ispitivanje metabolizma masti – metabolizam lipoproteina u patološkim uslovima
Način izvođenja: uvodni dio, analiza lipidograma
Cilj vježbe: upoznavanje sa osnovnim poremećajima statusa
lipida krvi
2
Seminari:
Patofiziologija upale.
1
Predavanje
1. Djelovanje termičkog faktora spoljne sredine: hipertermija,
lokalna hipertermija, adaptacija na toplotu.
2. Djelovanje termičkog faktora spoljne sredine: klinički oblici
djelovanja visoke spoljašnje temperature.
2
27
Sedmica
Sedmica 4.
Oblik nastave i gradiva
Vježbe:
Poremećaji acidobaznog statusa
Način izvođenja: uvodni dio, metode mjerenja pH krvi, analiza dobijenih rezultata
Cilj vježbe: upoznavanje sa mehanizmima regulacije acidobazne ravnoteže i glavnim poremećajima
2
Seminari:
Slobosni radikal
1
Predavanje
1. Djelovanje termičkog faktora spoljašnje sredine: djelovanje
niske spoljašnje temperature; opšte i lokalno, kliničke forme.
2. Djelovanje električne struje na organizam.
2
Vježbe:
Funkcionalno testiranje kardiovaskularnog sistema – poremećaji
hemodinamike: poremećaji arterijskog pritiska i pulsa, Harward
– Step test
Način izvođenja: uvodni dio, metode mjerenja arterijskog
pritiska i pulsa, izvođenje testa i analiza dobijenih rezultata
Cilj vježbe: upoznavanje sa mehanizmima adaptacije KVS na
zamor
Seminari:
Patofiziologija bola
Sedmica 5.
Broj
sati
2
1
Predavanje
1. Djelovanje zračenja: nejonizirajuće i svjetlosno zračenje
2. Djelovanje jonizirajućeg zračenja.
3. Djelovanje laserskih zraka.
2
Vježbe:
Funkcionalno testiranje kardiovaskularnog sistema – hemodinamski testovi, Schellong 1, Schellong 2
Način izvođenja: uvodni dio, praktično izvođenje pojedinih
testova, analiza dobijenih rezultata.
Cilj vježbe: upoznavanje sa mehanizmima adaptacije KVS na
zamor
2
Seminari:
Patofiziologija šoka
1
28
Sedmica
Sedmica 6.
Sedmica 7.
Oblik nastave i gradiva
Predavanje
1. Djelovanje hemijskih faktora. Uloga nasljednog faktora u nastanku bolesti: uloga konstitucije i dijateze u razvoju bolesti.
2. Djelovanje bioloških etioloških faktora, patofiziološke osnove.
Djelovanje psiho-socijalnih etioloških faktora
2
Vježbe:
Funkcionalno testiranje kardiovaskularnog sistema – elektrokardiografija - uvod, poremećaji srednje električne osovine
Način izvođenja: uvodni dio, snimanje i analiza EKG- snimaka
Cilj vježbe: upoznavanje sa poremećajima srednje električne
osovine
2
Seminari:
Patofiziologija maligne transformacije i rasta.
1
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT 1
2
Vježbe:
Funkcionalno testiranje kardiovaskularnog sistema – elektrokardiografija – poremećaji stvaranja impulsa – nomotopni poremećaji: tahikardija, bradikardija i sinusna respiratorna aritmija
Način izvođenja: uvodni dio, analiza EKG snimaka,
Cilj vježbe: upoznavanje sa poremećajima stvaranja impulsa
Sedmica 8.
Broj
sati
2
Seminari:
Patofiziološke osnove imuniteta: urođeni i stečeni
Imunodeficijencije
1
Predavanje
1. Alergijska reakcija i bolest. Tipovi alergijske reakcije.
2. Autoimunost
2
Vježbe:
Funkcionalno testiranje kardiovaskularnog sistema – elektrokardiografija – poremećaji stvaranja impulsa – heterotopni poremećaji
Način izvođenja: uvodni dio, analiza EKG- snimaka.
Cilj vježbe: upoznavanje sa poremećajima stvaranja impulsa
2
Seminari:
Autoimune bolesti,
1
29
Sedmica
Sedmica 9.
Sedmica 10.
Sedmica 11.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje
1. Poremećaji lokalnog krvotoka: arterijska i venska hiperemija
ishemija, tromboza, embolija, angiopatije, poremećaj cirkulacije limfe, krvarenje.
2. Poremećaj snabdjevanja kiseonikom: hipoksije - vrste hipoksija.
2
Vježbe:
Funkcionalno testiranje kardiovaskularnog sistema – elektrokardiografija – poremećaji provođenja impulsa
Način izvođenja: uvodni dio, analiza EKG- snimaka
Cilj vježbe: upoznavanje sa poremećajima provođenja impulsa
2
Seminari:
Reakcije organizma na hipoksiju: opšte i specifične.
1
Predavanje
1. Patofiziologija groznice: etiologija i patogeneza, tipovi i uticaj
groznice na organizam.
2. Poremećaj energetskog prometa: gladovanje, gojaznost.
2
Vježbe:
Funkcionalno testiranje kardiovaskularnog sistema – elektrokardiografija – hipertrofije
Način izvođenja: uvodni dio, analiza EKG- snimaka,
Cilj vježbe: prikaz poremećaja izgleda EKG-a hipertrofije pretkomora i komora
2
Seminari:
Poremećaj energetskog prometa: gojaznost
1
Predavanje
1. Poremećaj metabolizma ugljenih hidrata: poremečaji apsorbcije, patofiziologija Diabetes mellitusa.
2. Poremećaj metabolizma ugljenih hidrata: hipoglikemije i glikozurije.
2
Vježbe:
Funkcionalno testiranje kardiovaskularnog sistema – elektrokardiografija – koronarni sindrom
Način izvođenja: uvodni dio, analiza EKG- snimaka,
Cilj vježbe: prikaz poremećaja izgleda EKG-a kod koronarnog
sindroma
2
Seminari:
Poremećaj regulacije metabolizma UH: Diabetes mellitus.
1
30
Sedmica
Sedmica 12.
Sedmica 13.
Sedmica 14.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje
1. Poremećaj metabolizma masti: poremećaji u digestiji i resorbciji masti. Lipemija i poremećaji lipemije. Poremećaj metabolizma holesterola
2. Poremećaj metabolizma bjelančevina: poremećaji probave i
resorpcije bjelančevina. Poremećaji metabolizma purina i pirimidina.
2
Vježbe:
Funkcionalno testiranje kardiovaskularnog sistema – elektrokardiografija – infarkt miokarda
Način izvođenja: uvodni dio, analiza EKG- snimaka sa infark­
tom miokarda,
Cilj vježbe: prikaz poremećaja izgleda EKG-a infarkta miokarda
2
Seminari:
Ateroskleroza, patogeneza i značaj.
1
Predavanje
1. Poremećaj metabolizma vode i elektrolita: regulacija i održavanje izohidrije i izojonije. Dehidratacioni sindrom, patogeneza i kliničke forme.
2. Hiperhidratacije: patogeneza i kliničke forme.
2
Vježbe:
Funkcionalno testiranje respiratornog sistema – ispitivanje plućne ventilacije
Način izvođenja: uvodni dio, snimanje spirograma, analiza
dobijenih rezultata
Cilj vježbe: upoznavanje sa osnovima spirometrije
2
Seminari:
Patofiziologija edema i klinički oblici
1
Predavanje
1. Poremećaj metabolizma vitamina minerala
2. Poremećaj acido-bazne ravnoteže
2
Vježbe:
Funkcionalno testiranje respiratornog sistema – opstruktivni poremećaji ventilacije
Način izvođenja: uvodni dio, analiza spirometrijskih nalaza
kod opstrukcije
Cilj vježbe: upoznavanje sa poremećajima vrijednosti spirometrijskih parametara kod opstruktivnih poremećaja ventilacije
2
Seminari:
Osteoporoza
1
31
Sedmica
Sedmica 15.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT 2
2
Vježbe:
Funkcionalno testiranje respiratornog sistema – restriktivni poremećaji ventilacije
Način izvođenja: uvodni dio, analiza spirometrijskih nalaza
kod restrikcije,
Cilj vježbe: upoznavanje sa poremećajima vrijednosti spirometrijskih parametara kod restriktivnih poremećaja ventilacije
2
Seminari:
Hipovitaminoze-klinički značaj
1
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima ili žele popraviti ocjenu
Sedmica 17-20
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
32
Code BAM 053
Naslov predmeta: FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA 1
Nivo: dodiplomski
Godina: III
Status: obavezni
Sedmica: 15
Odgovorni nastavnik:
Prof. Dr Nedžad Mulabegović
Semestar V
ECTS kredita: 5
Ukupno sati: 75
Uslov za pohađanje nastave: Položeni svi obavezni predmeti 2. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Ciljevi nastave iz predmeta Farmakologija i toksikologija 1 su upoznavanje sa:
– osnovama farmakodinamike i farmakokinetike
– osnovama toksikologije i štetnim djelovanjem lijekova
– osnovama kliničkog ispitivanja i monitoringa
– pravilima prometa, propisivanja i izdavanja lijekova, te racionalnom
farmakoterapijom
– analgeticima
– lijekovima za liječenje infekcija i malignih bolesti
2. Svrha predmeta
Na ovom predmetu student treba da usvoji osnovna znanja iz opšte
farmakologije i toksikologije. Studentima će se dati osnova potrebna
za budući praktičan rad ljekara opće prakse u području racionalnog farmakoterapijskog tretmana bola i antimikrobne terapije. Studenti će se
osposobiti za pravilno propisivanje lijekova (farmakografija).
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu iz predmeta «Farmakologija i toksikologija 1» student će
usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Farmakodinamika i farmakokinetika
Cilj modula je upoznavanje sa konceptom lijeka, općim principima
farmakologije, osnovama farmakodinamike i farmakokinetike, te razvojem lijeka.
Modul 2. Jatrogena toksikologija
Cilj modula je:
– Upoznavanje sa neželjenim efektima i interakcijama lijekova
– Upoznavanje sa konceptom otrova i najčešćim trovanjima
– Upoznavanje sa predoziranjem lijekovima
– Upoznavanje sa tretmanom trovanja i predoziranja, te uticajem
farmakodinamskih i farmakokinetičkih osobina lijekova i otrova na
tretman
Modul 3. Racionalna farmakoterapija
Cil modula je:
- Upoznavanje sa faktorima koji mogu uticati na djelovanje lijeka, te
primjena lijekova u posebnim skupinama pacijenata
- Upoznavanje sa najčešćim razlozima nastanka grešaka u liječenju
(posebne skupine pacijenata)
- Upoznavanje sa pravilima prometa, propisivanja i izdavanja lijekova
- Upoznavanje sa režimom doziranja i vrstama doza lijekova
33
Modul 4. Kliničko ispitivanje i monitoring
Cilj modula je upoznavanje sa osnovama kliničke farmakologije i politikom upravljanja prometa lijekova
Modul 5. Analgetici
Cilj modula je upoznavanje sa analgeticima i osnovnim smjernicama
liječenja bola i febrilnosti
Modul 6. Hemoterapija
Cilj modula je:
– Upoznavanje sa lijekovima za liječenje infekcija i malignih bolesti
– Upoznavanje sa osnovnim smjernicama liječenja antimikrobicima u
izabranim indikacijama
Kroz nastavu iz predmeta «Farmakologija i toksikologija 1» student će
ovladati slijedećim vještinama:
– Vještine koje student treba znati praktično izvesti:
1. Racionalno propisivanja lijeka prema karakteristikama pojedinog
pacijenta (primjena farmakoterapijskog algoritma)
2. Racionalno propisivanje analgetika/antipiretika u tretmanu povišene temperature i blagog do umjereno jakog bola
3. Racionalno propisivanje lijekova u liječenju infektivnih bolesti u izabranim indikacijama
4. Adekvatno doziranje lijekova sa svrhom sprečavanja nesigurnog i
neefikasnog liječenja (uz korištenje informacija iz Registra lijekova
FBiH)
– Vještine koje student treba poznavati:
1. Interakcija ljekar-pacijent u racionalnoj farmakoterapiji
2. Korištenje nezavisnih izvora informacija o lijekovima
Nakon nastave predmeta «Farmakologija i toksikologija 1» student će
usvojiti slijedeće stavove:
1. Nepohodna je individualizacija terapije prema karakteristikama pojedinog pacijenta da bi liječenje bilo sigurno i efikasno
2. Potrebno je odgovorno pratiti efekat primjene lijeka i pojavu neželjenih efekata (kontrolni pregled i informiranje pacijenta)
3. Potreba racionalizacije upotrebe lijekova
4. Neophodnost kontinuiranog usavršavanja znanja i kvaliteta svoga
rada
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
– Predavanja: 36 sati
– Seminara u grupama do 40 studenata: 9 sati
– Seminarskih vježbi (1–7) i vježbi (8–15): 30 sati
34
5. Metode procjene
znanja
Način ocjenjivanja:
Kontinuirana provjera znanja:
Parcijalni ispit 1 održava se u 9. sedmici semestra. Uslov za izlazak na
parcijalni ispit 1 je položen kolokvij 1.
Parcijalni ispit 2 održava se na kraju nastave semestra. Uslov za izlazak
na parcijalni ispit 2 je položen kolokvij 2.
Kolokvij 1:
Test sa 15 MCQ pitanja. Princip ocjenjivanja testa podrazumijeva da tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 1 bod.
Parcijalni ispit 1:
Test obuhvata gradivo modula 1-4. Čini ga 20-25 pitanja (MCQ pitanja
i minimalno 10% pitanja sa upisivanjem odgovora). Princip ocjenjivanja testa podrazumijeva da svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi
1 bod, a tačan i potpun odgovor na pitanje sa upisivanjem odgovora
nosi do 6 bodova.
Kolokvij 2:
Test sa pet problema iz racionalne farmakoterapije. U okviru svakog
problema student treba odgovoriti na 2-5 pitanja sa upisivanjem odgovora. Tačan i potpun odgovor na svako pitanje nosi 1-6 bodova.
Parcijalni ispit 2:
Test obuhvata gradivo modula 5 i 6. Čini ga 20-25 pitanja (MCQ pitanja i minimalno 10% pitanja sa upisivanjem odgovora). Princip ocjenjivanja testa
podrazumijeva da svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 1 bod, a tačan
i potpun odgovor na pitanje sa upisivanjem odgovora nosi do 6 bodova.
Završni ispit:
Student koji je osvojio minimalni broj bodova na svakoj provjeri tokom
nastave ne polaže završni ispit.
Na završnom ispitu student polaže gradivo koje nije položio tokom nastave.
Završni ispit je pismeni i čine ga dva odvojena testa koji odgovaraju
testovima za pacijalni ispit 1 i 2. Završni ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima podrazumijeva integralni ispit
Napomene: Kriterij za polaganje kolokvija je ostvarivanje 55% od ukupnog broja bodova na testu.
Skala ocjenjivanja testova u sklopu parcijalnih ispita formira se u zavisnosti od ukupnog broja bodova sa minimalnim kriterijem prolaznosti
od 55 % (ocjena 6) i formiranjem razreda za više ocjene (ocjene 7-10).
Studenti koji su položili oba parcijalna ispita ne moraju pristupiti završnom ispitu.
FORMIRANJE ZAKLJUČNE OCJENE
Položen kolokvij boduje se sa 4 boda.
Sistem bodovanja ocjene parcijalnih ispita:
Ocjena 10 – ukupno 46 bodova
Ocjena 9 – ukupno 40 bodova
Ocjena 8 – ukupno 36 bodova
Ocjena 7 – ukupno 30 bodova
Ocjena 6 – ukupno 26 bodova)
35
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
6. Literatura
Obavezna
1. Pharmacology - Farmakologija. H.P. Rang, M.M. Dale, J.M. Ritter, P.K.
Moore. Peto izdanje – prevod. Data Status Beograd, 2005.
2. Racionalna farmakoterapija sa osnovama farmakografije. Edin Omeragić i Fahir Bečić. Izdavač Jež Sarajevo, 2003.
Dopunska:
1. Farmakologija, klinička farmakologija, toksikologija. Irfan Zulić i
Nedžad Mulabegović. Jež Sarajevo, 1998.
2. Medicinska farmakologija. Lacković i saradnici. Školska knjiga
Zagreb, 2002.
3. Farmakologija. Varagić i saradnici. Medicinska knjiga Beograd, 2004.
Proširena:
1. Registar lijekova sa osnovama farmakoterapije, Federacija Bosne i
Hercegovine. Federalno Ministarstvo Zdravstva i Instut za farmakologiju, klničku farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta u
Sarajevu, 2000-2009.
2. Farmakoterapijski priručnik. Mulabegović i saradnici. Udruženje farmakologa BiH, 2010-2011.
7. Napomena
Termin konsultacija je svaki dan od 12–14h uz prethodnu najavu sekretaru Instituta ili na e-mail: [email protected]
36
PLAN PREDMETA: FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA 1
Sedmica
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Sedmica 4.
Sedmica 5.
Sedmica 6.
Sedmica 7.
Sedmica 8.
Sedmica 9.
Sedmica 10.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje: Uvod u farmakologiju; Koncept lijeka;
3
Vježbe: Zakonske odredbe propisivanja lijekova, otrova, opojnih
droga. Izvori informacija o lijeku (klasični, elektronski)
2
Predavanje: Osnove farmakodinamike
3
Vježbe: Osnovi eksperimentalne farmakologije
2
Predavanje: Osnove farmakokinetike
3
Vježbe: Priprema eksperimenta u farmakologiji – izvori informacija o lijeku
2
Seminar: Interakcije i neželjeni efekti lijekova
3
Vježbe: Akutno i hronično toksično djelovanje lijekova; Terapije
intoksikacije lijekovima
2
Predavanje: Toksikologija
3
Vježbe: Studija slučaja trovanja lijekom
2
Seminar: Primjena lijekova u posebnim skupinama pacijenata
3
Vježbe: Osnove propisivanja i doziranja lijekova
2
Seminar: Klinička farmakologija i politika prometa lijekova
3
Vježbe: KOLOKVIJ 1
2
Predavanje: Farmakologija bola i upale; Analgetici
3
Vježbe: Faktori koji utiču na djelovanje lijekova
2
PARCIJALNI ISPIT 1
3
Vježbe: Osnovi racionalne farmakoterapije, proces racionalnog
liječenja
2
Predavanje: Sredstva za liječenje infektivnih bolesti I
3
Vježbe: Izbor ličnog (L) lijeka za febrilnost i bol
2
37
Sedmica
Sedmica 11.
Sedmica 12.
Sedmica 13.
Sedmica 14.
Sedmica 15.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje: Sredstva za liječenje infektivnih bolesti II
3
Vježbe: Vježbe sa simuliranim pacijentima-febrilnost i bol. Izbor L
lijeka u terapiji infektivnih bolestil
2
Predavanje: Lijekovi protiv tuberkuloze; Sredstva za sprečavanje
infektivnih bolesti
3
Vježbe: Izbor L lijeka u terapiji infektivnih bolesti
2
Predavanje: Hemoterapija malignih bolesti
3
Vježbe: Vježbe sa simuliranim pacijentima – antimikrobna terapija. Anafilaktički šok i antišok terapija
2
Predavanje: Opći anestetici, lokalni anestetici
3
Vježbe: KOLOKVIJ 2
2
PARCIJALNI ISPIT 2
3
Vježbe: Sistematizacija gradiva
2
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
38
Code BAM 054
Naslov predmeta: RADIOLOGIJA
Nivo: dodiplomski
Godina: III
Status: obavezni
Semestar: V
Sedmica: 15
ECTS kredita: 3.5
Ukupno sati: 45
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Šerif Bešlić
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni svi obavezni predmeti 2. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa klasičnim, digitalnim i invazivno-interventnim radiološkim metodama, te njihovim praktičnim
primjenama u dijagnostici patoloških stanja kod pacijenata.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je da student shvati značaj i mjesto radioloških metoda u savremenoj dijagnostici, kao i značaj pravilnog odabira adekvatne
radiološke metode u konkretnoj kliničkoj situaciji.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavni predmet «Radiologija» student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1 Uvod u radiologiju
Cilj modula je upoznati studenta sa definicijom, podjelom i mjestom
radiologije, radiološkom aparaturom, radiološkim fotografskim materijalom, principima nastanka radiološke slike, projekcionim efektima i
vrstama sjena, principima radioskopije i radiografije, te njihovim prednostima i nedostacima.
Modul 2. Radiološke procedure
U ovom modulu student dobija informacije o radiografiji i radioskopiji,
nativnim i kontrastnim radiološkim procedurama, kao i o principima
rada i indikacijama za korištenje digitalnih tehnika: ultrazvuk, kompjuterizovana tomografija (CT), magnetna rezonanca (MRI).
Student će biti upoznat i sa primjenom radiološkog informacionog
sistema (RIS): pojam digitalne slike, pohranjivanje podataka (PACS) i
teleradiologija.
Modul 3. Osnovi interventne radiologije i terapijskih procedura u
radiologiji
Student će usvojiti bazična znanja o interventnim dijagnostičkim tehnikama i anesteziološkim procedurama u radiologiji, te vaskularnim i
nevaskularnim terapijskim procedurama. U okviru ovog modula student će se upoznati sa principima lične i kolektivne zaštite od jonizirajućeg zračenja.
Modul 4. Radiološke dijagnostičke procedure po sistemima
Student će biti upoznat sa radiološkim procedurama u dijagnostici stanja
centralnog nervnog sistema, respiratornog, kardiovaskularnog, gastrointestinalnog, hepatobilijarnog, urogenitalnog, te mišićno-koštanog sistema.
39
– Vještine koje student treba da usvoji i zna praktično izvesti:
1. Priprema pacijenta za pregled
2. Identificiranje radiološke opreme i fotografskog materijala
3. Upotreba zaštitnih sredstava u radiologiji
4. Identifikacija i opis radiografije grudnog koša i skeleta i nativnog
snimka abdomena
5. Osnove interpretacije radioloških nalaza
– Vještine koje student treba poznavati
1. Izvođenje kontrastnih radioloških pretraga
2. Izvođenje interventnih procedura u radiologiji
3. Izvođenje radioskopije torakalnih organa
4. Upotreba ultrazvučnog aparata
5. Korištenje radioloških informacionih sistema
6. Primjena PACS i telemedicinskih postupaka
Nakon odslušane nastave predmeta «Radiologija» student će usvojiti
slijedeće stavove:
1. Značaj i mjesto radioloških metoda u dijagnostici i specifičnim interventnim procedurama.
2. Racionalni pristup u primjeni dijagnostičkih procedura uz poštivanje propisanih algoritama
3. Značaj primjene odgovarajuće lične i kolektivne zaštite u radiologiji.
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
– Predavanja 22 sata + 3 sata parcijalni ispit
– Praktične vježbe 20 sati
5. Metode procjene
znanja
Znanje i usvojene vještine će se ocjenjivati kontinuirano u toku semestra i kao završni ispit.
Parcijalni ispit 1
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znanja usvojenog kroz module 1, 2 i
3. Parcijalni ispit je pismeni i sastoji se od 40 MCQ pitanja. Svaki tačan
odgovor nosi 1 bod (maksimalno 40 bodova). Da bi zadovoljio (uspješno položio) student mora osvojiti najmanje 24 boda.
Parcijalni ispit 2
Parcijalni ispit 2 je MCQ test sa 40 pitanja i obuhvata gradivo obuhvaćeno modulom 4. Da bi se ispit smatrao položenim student mora osvojiti najmanje 22 boda.
Praktične vježbe
Prije polaganja parcijalnog ispita 2 student pristupa polaganju praktičnog dijela ispita, odnosno provjeri usvojenih vještina.
U toku ove provjere student može dobiti maksimalno 20 bodova koji
će se pridodati bodovima pri formiranju konačne ocjene. Da bi zadovoljio (uspješno položio) student mora osvojiti najmanje 12 bodova.
40
Završni ispit
Student koji je osvojio minimalni broj bodova na svakoj provjeri tokom
nastave ne polaže završni ispit.
Na završnom ispitu student polaže gradivo koje nije položio tokom
nastave.
Završni ispit je pismeni i čine ga dva odvojena testa koji odgovaraju
testovima za pacijalni ispit 1 i 2.
Konačna ocjena
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
6. Literatura
Obavezna
1. Lovrinčević i sur. Opšta i specijalna radiologija. (Univerzitetski udžbenik u štampi) 2009.
Dopunska:
1. Oestmmann J.W. i sur. Osnovi kliničke radiologije. Beograd 2008.
Proširena:
1. Merkaš Z. Radiologija. Nova knjiga, Beograd, 1982
2. Dalagija F, Lincender L, Bešlić Š. Dijagnostička radiologija Vodič,
Sarajevo 2008. Udruženje Radiologa BiH
7. Napomena
Termin konsultacija za studente je svaki dan, uz prethodni dogovor sa
sekretaricom Katedre ili na e-mail: [email protected]
41
PLAN PREDMETA: RADIOLOGIJA
Sedmica
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Sedmica 4.
Sedmica 5.
Sedmica 6.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Uvod u radiologiju, definicija radiologije, podjela radiologije, značaj i mjesto radiologije, rendgenska aparatura, podjela aparature.
2
Vježbe:
Upoznavanje sa strukturom i opremom Instituta. Prezentacija fotografskog materijala (film, folija, kaseta, komore – dry view laser
imager system).
1
Predavanje:
Metode radiografije, karakteristike rendgenske slike (oštrina, faktori koji utiču na oštrinu, kontrast rendgenske slike, vrste sjena)
pravila projekcije, i projekcioni efekti rendgenske slike.
Metode radioskopije i izvođenje radioskopije.
2
Vježbe:
Prezentacija standardne radiografije pluća i srca (vrste sjena, projekcioni efekti, rendgenska slika). Prezentacija metode radioskopije pluća i srca
1
Predavanje:
Ultrazvuk, principi rada, primjena u savremenoj dijagnostici
2
Vježbe:
Prezentacija ultrazvučnog pregleda
1
Predavanje:
Principi rada i indikacije za korištenje digitalnih tehnika: kompjuterizovana tomografija (CT) i magnetna rezonanca (MRI).
2
Vježbe:
Prezentacija CT i MRI.
1
Predavanje:
Primjena radiološkog informacionog sistema (RIS): pojam digitalne slike, pohranjivanje podataka (PACS) i teleradiologija.
2
Vježbe:
Prezentacija primjene RIS-a
1
Predavanje:
Kontrastna radiografija; kontrastna sredstva, nus pojave i komplikacije, priprema bolesnika za radiološke dijagnostičke kontrastne
pretrage.
2
Vježbe:
Prezentacija kontrastnih radioloških pretraga
1
42
Sedmica
Sedmica 7.
Sedmica 8.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Interventna radiologija, ciljevi djelovanja interventne radiologije,
metode interventne radiologije, anesteziološke procedure u radiologiji.
2
Vježbe:
Prezentacija interventnih procedura u radiologiji
1
Predavanje:
Interventna radiologija. Vaskularne i nevaskularne terapijske procedure u radiologiji. Postavke i ciljevi savremene zaštite od zračenja profesionalno izloženih osoba u radiodijagnostici i zaštita
pacijenata od jonizirajućeg zračenja u dijagnostičkoj radiologiji.
2
Vježbe:
Prezentacija interventnih terapijskih procedura u radiologiji
1
Sedmica 9.
Predavanje:
PARCIJALNI ISPIT
Sedmica 10.
Predavanje:
Radiološke metode i njihova primjena u dijagnostici stanja centralnog nervnog sistema
1
Vježbe:
Radiološke metode pregleda centralnog nervnog sistema
2
Predavanje:
Radiološke metode i njihova primjena u dijagnostici stanja respiratornog sistema
1
Vježbe:
Radiološke metode pregleda respiratornog sistema
2
Predavanje:
Radiološke metode i njihova primjena u dijagnostici stanja kardio­
vaskularnog sistema
1
Vježbe:
Radiološke metode pregleda kardiovaskularnog sistema
2
Predavanje:
Radiološke metode i njihova primjena u dijagnostici stanja digestivne cijevi
1
Vježbe:
Radiološke metode pregleda digestivne cijevi
2
Sedmica 11.
Sedmica 12.
Sedmica 13.
3
43
Sedmica
Sedmica 14.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Radiološke metode i njihova primjena u dijagnostici stanja urogenitalnog sistema
Radiološke metode i njihova primjena u dijagnostici stanja muskulo-skeletnog sistema
1
Vježbe:
Radiološke metode pregleda urogenitalnog sistema
Radiološke metode pregleda muskulo-skeletnog sistema
2
Sedmica 15.
Predavanje:
PARCIJALNI ISPIT 2
Sedmica 16.
Završni ispit.
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
3
44
Code BAM 055
Naslov predmeta: EPIDEMIOLOGIJA I BIOSTATISTIKA
Nivo: dodiplomski
Godina: III
Status: obavezni
Semestar: V
Sedmica: 15
ECTS kredita: 4.5
Ukupno sati: 60
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Semra Čavaljuga
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni svi obavezni predmeti 2. godine studija
1. Ciljevi predmeta
U dijelu nastave iz Epidemiologije objašnjavaju se principi i metode koji
se koriste u epidemiološkim istraživanjima. Daje se pregled osnovnih
elemenata istraživanja i ovladava se epidemiološkim metodima. Studiranje distribucije i dinamike bolesti u populaciji može doprinijeti razumijevanju etioloških faktora, načina prenosa i patogeneze.
U dijelu nastave iz Biostatistike primjenjuje se već usvojeno znanje kroz
predmet Uvod u biostatistiku (deskriptivna biostatistika), proučavaju
se distribucije vjerovatnoće, testiranje hipoteza, regresija i korelacija
(linearna regresija) kao i vitalna statistika.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je da studenti ovladaju osnovnim elementima i primjenom epidemioloških principa i metoda, neophodnih u svakodnevnoj ljekarskoj praksi, te korištenje, primjenu i praksu statističkih metoda i software-skih paketa u biostatistici, neophodnih savremenom
ljekaru.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu iz predmeta «Epidemiologija i biostatistika» studenti će
usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Teoretske osnove savremene epidemiologije
Cilj modula je da se studenti upoznaju sa zadacima epidemiologije,
osnovnim epidemiološkim teorijama i mogućnostima primjene u današnjoj biomedicinskoj nauci, te epidemiološkim pristupom konceptu
bolesti i osnovama epidemiologije zaraznih bolesti.
Modul 2. Mjere učestalosti bolesti i mjere asocijacie; Greške
uzorkovanja (bias i confounding-a - zbunjujući faktor)
Cilj modula je da se studenti upoznaju sa osnovnim mjerama učestalosti bolesti, biasom i pridruženim/zbunjujućim faktorom, te ovladaju
metodama izračunavanja i njihovom primjenom.
Modul 3. Epidemiološke metode
Cilj modula je da se studenti upoznaju i ovladaju osnovnim observacionim i eksperimentalnim epidemiološkim metodama, dizajnom deskriptivnih studija (case-report, case-series, cross-sectional /presječne studije,
ekološke/korelacione), te savladaju osnovne principe analitičkih epi metoda (slučaj-kontrola, i kohortnih metoda/studija, screeninga).
45
Modul 4. Epidemije i nadzor u javnom zdravstvu
Cilj modula je da studenti ovladaju faktorima koji mogu uticati na nastanak epidemije, osnovnim principima istraživanja epidemija, deskriptivnim metodama. Studenti će biti upoznati i sa osnovnim elementima
nadzora u javnom zdravstvu, nadzora nad zaraznim bolestima kao i
legislativom prijavljivanja zaraznih bolesti u Bosni i Hercegovini.
Modul 5. Mjere asocijacije i bias; Uzročnost
Cilj modula je da se studenti upoznaju sa formiranjem hipoteza u epidemiološkim istraživanjima, primjenom mjera asocijacije i biasa u analitičkim studijama, te principima uzročnosti i modifikacije efekta.
Modul 6. Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti
Cilj modula je da studenti ovladaju sa osnovnim načinima širenja i karakteristikama bolesti uopšte. Studenti će se upoznati sa karakteristikama bolesti koje se prenose putem hrane (probavnog sistema), koje se
šire zrakom (respiratorne), kontaktom (direktnim i indirektnim – spolno
i krvlju prenosive bolesti), zoonozama, bolničkim infekcijama, kao i načinima prevencije prema specifičnim načinima prenosa.
Modul 7. Specijalna epidemiologija masovnih nezaraznih bolesti
Cilj modula je da studenti ovladaju osnovim modelima nastanka i riziko faktorima kao i genetskim faktorima masovnih nezaraznih bolesti
(epidemiologijom karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, diabetes mellitus-a), epidemiologijom nesreća, te postojanjem i pravljenjem registra
masovnih hroničnih bolesti.
Modul 8. Osnove prevencije zaraznih i masovnih nezaraznih
bolesti
Cilj modula je da studenti ovladaju opštim (izolacija, karantin) i specifičnim mjerama (imunizacija, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija)
prevencije zaraznih bolesti u odnosu na spoljnu sredinu.
Modul 9. Testiranje ciljeva i hipoteza u kvantitativnim
istraživanjima
Cilj modula je da studenti nauče metode testiranja pravilno postavljenjih ciljeva istraživanja, shvate šta je testiranje hipoteza i nauče kako se
testiraju hipoteze u jednostavnim istraživanjima.
Modul 10. Osnove bivarijantne analize podataka
Cilj modula je da studenti nauče prepoznavati mjere korelacije i/ili
mjere asocijacije, kao i da savladaju odgovarajuće testove hipoteze o
asocijacijama, zasnovane na vrsti varijabli koje se porede. Studenti će
se upoznati sa korištenjem ovih testova u odgovarajućem statističkom
software-skom paketu.
Modul 11. Vitalna statistika - standardizacija mortaliteta; Global
burden of disease
Cilj modula je da se studenti upoznaju i ovladaju osnovama standardizacije mortaliteta kao i osnovama izračunavanja koncepta burden of
disease - opterećenja bolešću.
46
4. Metode učenja
Nastava iz Epidemiologije predvidja 21 sat predavanja, 2 sata seminarske nastave i 20 sati vježbi.
Nastava iz Biostatistike predviđa 8 sati predavanja, 1 sat seminarske
nastave i 10 sati vježbi.
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata se sastoji od:
– Kratkih testova/kvizova - ukupno 5 testova u toku semestra. Svaki
kviz/test ima 5 pitanja sa ponuđenih 4-5 odgovora i traje maksimalno 10 minuta. Organizuje se prije početka predavanja. Ocjenjuje se
pao/prošao (+/-), a student je prošao ako odgovori na 3 i više pitanja. U slučaju da student ne položi test, na konačnom ispitu će imati
za svaki nepoloženi test 1 pitanje više.
– Jednog parcijalnog ispita iz opšte epidemiologije. Parcijalni ispit ima maksimalno 30 pitanja od kojih je ¼ po tipu eseja, ¼ su
pitanja koja podrazumijevaju primjere po MCQ metodologiji 5 ponuđenih odgovora od kojih je jedan tačan, dok je ½ ispita sastavljena od teoretskih pitanja po MCQ metodologiji sa 4-6 ponuđenih i
jednim tačnim odgovorom.
– Samostalnih seminarskih radova urađenih u vidu projekata na terenu,
uz konsultacije sa predmetnim nastavnikom i asistentima - ukupno 2
– Durgi parcijalni ispit sa maksimalno 30 pitanja po MCQ metodologiji sa ponuđenih 4-5 odgovora na 2/3 pitanja i 1/3 pitanja po tipu
eseja.
– Završni ispit polažu studenti koji nisu položili pojedine dijelove
koji se organizuje za studente koji žele višu ocjenu
Ocjenjivanje svakog pismenog dijela ispita – bodovna skala – se vrši
unutar generacije, poštujući pravila normalne distribucije i preporuke
harmonizacije nastavnih planova i programa prema Bolonjskom načinu
studiranja za svaki pojedini rok prema skali:
– najboljih 5–10% studenata te generacije –
ocjena 10
– slijedećih 20 – 25% studenata te generacije – ocjena 9
– slijedećih 25 – 30% studenata te generacije – ocjena 8
– slijedećih 20 – 25% studenata te generacije – ocjena 7
– slijedećih 5 – 15% studenata te generacije – ocjena 6
– preostali studenti u tom roku – neprolazna
ocjena 5
Formiranje završne ocjene se vrši dodijelom bodova za svaki oblik
aktivnosti prema dole navedenoj skali provjere znanja tokom semestra
i na završnom ispitu. Struktura ocjenjivanja:
– kratki testovi/Kvizovi
10% ukupne ocjene
– parcijalni ispit 30% ukupne ocjene
– seminarski radovi 20% ukupne ocjene
– završni ispit
40% ukupne ocjene
Napomena - u slučaju da student ne položi parcijalni ispit, u okviru
završnog ispita polaže i gradivo predviđeno parcijalnim ispitom.
47
Zaključna ocjena se izračunava kao ponderisana aritmetička sredina
svih ocjena tokom semestra (odnosno zajednička aritmetička sredina),
a unutar jedne generacije se dodjeljuju ocjene na sljedeći način:
– najboljih 10% - ocjena 10
– narednih 25% - ocjena 9
– narednih 30% - ocjena 8
– narednih 25% - ocjena 7
– narednih 10% - ocjena 6
Konačna ocjena
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
6. Literatura
Obavezna:
1. S. Čavaljuga: Osnovi moderne epidemiologije - u pripremi
2. S. Čavaljuga: Osnove biostatistike sa primjerima - u pripremi
3. ...: Praktikum iz epidemiologije - u pripremi
Proširena:
1. Z. Radovanović (urednik): Epidemiologija. Prosveta Niš. 2005.
2. V. Babuš i suradnici: Epidemiologija. Medicinska naklada Zagreb.
1997.
3. B. Petz: Osnovi statistike za nematematičare. NAKLADA Slap. Zagreb
2002.
4. R. Beaglehole, R. Bonita, T. Kjellstrom: Basic Epidemiology. World Health Organisation Geneva, 1993.
5. L. Gordis: Epidemiology. (3 izdanje) Elsevier Saunders. 2004.
Dopunska:
1. V. Babuš: Epidemiološke metode. Medicinska naklada Zagreb, 2000.
2. D. Essex-Sorlie: Medical Biostatistics and Epidemiology. Appleton &
Lange 1995.
3. H. Vlajinac, M. Jarebinski (urednici): Epidemiologija. Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2006.
7. Napomena
Termin konsultacija je svaki dan od 12–14h uz prethodnu najavu kod sekretara Instituta ili na e-mail: [email protected]
48
PLAN PREDMETA: EPIDEMIOLOGIJA I BIOSTATISTIKA
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Sedmica 1.
Predavanje:
Teoretske osnove savremene epidemiologije (razvoj epidemiologije; osnovne epidemiološke teorije; ciljevi epidemiologije i njihova primjena; osnove epidemiologije zaraznih bolesti - Gordonov
trias; epidemiološki pristup konceptu bolesti)
2
Sedmica 2.
Predavanje:
Mjere učestalosti bolesti i mjere asocijacije (stopa, proporcija, procenat; incidenca - kumulativna, gustina; prevalenca, i mjere asocijacije - unakrsni odnos, relativni odnos); Greške uzorkovanja (bias
i confounding - zbunjujući faktor)
2
Vježbe:
Praktični primjeri izračunavanja mjera učestalosti bolesti
2
Predavanje:
Epidemiološke metode: Deskriptivne epidemiološke metode (deskriptivna epidemiologija);
2
Vježbe:
Primjeri studija slučaja deskriptivnim epidemiološkim metodama
2
Predavanje:
Analitičke epidemiološke metode (analitička epidemiologija);
Screening
2
Vježbe:
Primjeri studija slučaja analitičkim epidemiološkim metodama,
primjeri izračunavanja specifičnosti i senzitivnosti screening testova.
2
Predavanje:
Faktori uticaja na nastanak epidemije, širenje i samoregulacija deskriptivni metod (epidemiološke karakteristike osobe, vremena
i prostora) Istraživanje epidemije;
2
Vježbe:
Primjeri istraživanja: epidemije trovanja hranom
2
Predavanje:
Nadzor u javnom zdravstvu i nad zaraznim bolestima
1
Seminari:
Izbor i prijava tema i grupa seminarskog rada - Istraživanje epidemije, te evidenciono-izvještajni obrasci i njihova primjena u sistemu zdravstvene zaštite
1
Sedmica 3.
Sedmica 4.
Sedmica 5.
Sedmica 6.
49
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Sedmica 6.
Vježbe:
Nastavak vježbe: istraživanje epidemije trovanja hranom
2
Sedmica 7.
Predavanje:
Formiranje hipoteze u istraživanju; Mjere asocijacije i bias u analitičkoj epidemiologiji; Modifikacija efekata. Uzročnost
2
Vježbe:
Praktična razrada mjera asocijacije i biasa u analitičkoj epidemiologiji i uzročnosti
2
Sedmica 8.
Sedmica 9.
Sedmica 10.
Sedmica 11.
Sedmica 12.
PARCIJALNI ISPIT
Predavanje:
Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti: Transmisioni/Vogralikov lanac; Izvor zaraze; Načini širenja zaraznih bolesti. Karakteristike bolesti koje se prenose kontaktom,
2
Vježbe:
Primjeri istraživanja epidemije kontaktnog tipa
2
Predavanje:
Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti koje se prenose hranom, vodom, zrakom, zoonoze.
2
Vježbe:
Primjeri istraživanja epidemije zoonoza
2
Predavanje:
Osnove prevencije zaraznih bolesti - opšte mjere i mjere u odnosu
na spoljnu sredinu (imunizacija)
2
Vježbe:
Mjere prevencije zaraznih bolesti u odnosu na spoljnu sredinu metode dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije - DDD
2
Predavanje:
Specijalna epidemiologija masovnih nezaraznih bolesti i osnovne
mjere prevencije širenja
2
Vježbe:
Primjer istraživanja masovne nezarazne bolesti
2
Predavanje:
Uspostavljanje ciljeva, i testiranje hipoteza u kvanititativnim istraživanjima; Osnovi bivarijantne analize
1
50
Sedmica
Sedmica 12.
Sedmica 13.
Sedmica 14.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Seminari:
Seminarski radovi - diskusija i razrada
1
Vježbe:
Praktični primjeri formulisanja ciljeva i testiranja hipoteza
2
Predavanje:
Mjere asocijacije. Asocijacija između kontinuirane varijable i kategoričke varijable (razlika u sredinama, medijanama; testovi asocijacija - t-test, Mann-Whitney-U test, Kruscall-Wallis; Wilcoxon test
rangova; Chi kvadrat test).
2
Vježbe:
Primjena odgovarajućih mjera asocijacije (razlika u sredinama, razlika u medijani, razlika u proporciji, odds ratio - unakrsni odnos,
jednostavna logistička regresija).
2
Predavanje:
Regresija i mjere korelacije - korelacija r (Pearsonova korelacija,
Spearmanova korelacija ρ)
Izbor adekvatnog testa u testiranju hipoteze.
Standardizacija mortaliteta
2
Vježbe:
Praktični primjeri izračunavanja mjera asocijacije, regresije i korelacije
Praktični primjeri testova hipoteze i izračunavanje standardizacije
mortaliteta
2
Predaja seminarskih radova studenata
Sedmica 15.
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT 2
2
Seminari:
Ocjene radova sa zajedničkim komentarima
Prezentacija najboljih studentskih radova
1
Sedmica 16.
Završni ispit
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
51
IZBORNI PREDMETI PETOG SEMESTRA
Code BAM 056
Naslov predmeta: DIJAGNOSTIČKE PROCEDURE U PATOLOGIJI
Nivo: dodiplomski
Godina: III
Status: izborni
Semestar: V
Sedmica: 15
ECTS kredita: 2.5
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Svjetlana Radović
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni svi obavezni predmeti 2. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je usvajanje dodatnog znanja o standardnim, kao i najsavremenijim dijagnostičkim procedurama koje se koriste u patološkoj
dijagnostici, a neophodne su u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
2. Svrha predmeta
Dodatna edukacija studenata o značaju, načinu izvođenja i interpretaciji dijagnostičkih metoda – autopsije, svjetlosne mikroskopije, citodijagnostike, vrstama biopsija, kao i visoko sofisticiranim metodama
poput imunohistohemije i molekularne patologije.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu iz predmeta Klinička patologija studenti će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Autopsija
Cilj modula je upoznati studente sa svrhom i načinima izvođenja autopsija, te načinom pisanja autopsijskog izvještaja, kao sudsko-medicinskog dokumenta.
Modul 2. Svjetlosna mikroskopija
Cilj modula je upoznati studente sa načinima pripreme tkiva za mikroskopski pregled, metodama bojenja tkiva (standardnim i specijalnim
histohemijskim), vrstama i mogućnostima svjetlosno-mikroskopske
dijagnostike.
Modul 3. Citodijagnostika
Cilj je upoznati studente sa tipovima citoloških biopsija, načinima bojenja razmaza, citodijagnostikom genitalnog i respiratornog trakta, te
citodijagnostikom štitnjače i dojke.
Modul 4. Imunohistohemijska dijagnostika
Cilj je upoznati studente sa imunohistohemijskom metodom tkivne
verifikacije različitih vrsta staničnih proteina, načinom njihove ekspresije i načinom interpretacije nalaza.
Modul 5. Molekularna patologija
Cilj je upoznati studente sa zadaćom, izvođenjem i interpretacijom nalaza molekularne patologije.
52
Kroz nastavu iz predmeta «Dijagnostičke procedure u patologiji» student će ovladati slijedećim vještinama:
1. Izvođenje autopsija i autopsijski izvještaj
2. Osnove standardnih i specijalnih histohemijskih tehnika
3. Značaj primjene različitih metoda bojenja u citološkoj dijagnostici
4. Osnove imunohistohemijske dijagnostike i interpretacije
5. Osnove molekularne dijagnostike i interpretacije
Nakon nastave predmeta «Dijagnostičke procedure u patologiji» student će usvojiti slijedeće stavove:
1. Adekvatna patološka procedura ima veliku važnost u postavljanju
definitivne dijagnoze
2. U pojedinim slučajevima put do definitivne dijagnoze je veoma
kompleksan
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
– predavanja (15 sati) za sve studente
– praktičnih vježbi (15 sati) za grupe do 10 studenata
Učenje gradiva se ostvaruje slušanjem izlaganja na predavanjima i na
praktičnim demonstracijama u okviru vježbi u kojima studenti aktivno
sudjeluju.
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja vrši se kontinuirano (parcijalni ispiti) i kao završni ispit.
1. KONTINUIRANA PROVJERA ZNANJA – 100 bodova
I parcijalni ispit (M 1-2) – 40 bodova
Ispit je pismeni, sa 20 MCQ pitanja, svaki tačan odgovor nosi 2 boda.
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 40 bodova, a minimalan uvjet za
uspješno urađen ispit su osvojena 22 boda. Ovim testom je predviđena
provjera znanja usvojenih kroz Module 1 i 2.
II parcijalni ispit (M 3-5) – 60 bodova
Ispit je pismeni, sa 30 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor nosi 2 boda.
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 60 bodova, a minimalan uvjet za
uspješno urađen ispit su osvojena 33 boda. Ovim testom je predviđena
provjera znanja usvojenih kroz Module 3 - 5.
2. ZAVRŠNI ISPIT
Ukoliko student nije položio I ili II parcijalni ispit, iste polaže na završnom ispitu, na kojem dobija test sa 20 MCQ pitanja u okviru testa I,
odnosno dobija test sa 30MCQ pitanja u okviru testa II. U okvuru I i II
testa svaki tačan odgovor nosi 2 boda. Za prolaz na svakom od ova dva
testa potrebno je dati tačan odgovor na 55% pitanja, odnosno osvojiti
za prolaz na testu I 22 boda, a na testu II 33 boda.
Ukoliko student u toku semestra nije položio niti jedan parcijalni ispit,
završni ispit ima 100 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor nosi 1 bod. Minimalan broj bodova za prolaz iznosi 55 bodova.
53
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
6. Literatura
Obavezna:
1. “Dijagnostičke procedure u patologiji” – Autori nastavnici Katedre
za patologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu, Udžbenik u pripremi.
Dopunska:
1. Mills, Carter, Greenson, Oberman, reuter, Stoler. Sternberg’s Diagnostic Surgical Pathology. 4th Edition.Lippincott Williams&Wilkins,
2004.
7. Napomena
Termin konsultacija za studente je svaki dan 12-14 h uz prethodnu najavu sekretarici Instituta ili na e-mail: [email protected]
54
PLAN PREDMETA:
DIJAGNOSTIČKE PROCEDURE U PATOLOGIJI
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Autopsija: istorijat, značaj, tehnike izvođenja
1
Vježbe:
Demonstraciona obdukcija
1
Predavanje:
Autopsija: specijalne autopsije, autopsijski nalaz
1
Vježbe:
Demonstraciona obdukcija
1
Predavanje:
Autopsija novorođenčeta
1
Vježbe:
Demonstraciona obdukcija
1
Predavanje:
Svjetlosna mikroskopija: načini makroskopskog pregledanja hirurških bioptata, načini pripreme tkiva za mikroskopsku analizu,
biopsijski protokoli
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij: prijem biopsija, rezanje i priprema tkiva
u tkivnim procesorima
1
Predavanje:
Svjetlosna mikroskopija: standardna i specijalne histohemijske
metode bojenja tkiva, mikroskopska analiza tkiva nakon specijalnih bojenja
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij – metode bojenja tkiva
1
Sedmica 6.
Parcijalni ispit (Moduli 1–2)
1
Sedmica 7.
Predavanje:
Citodijagnostika – citopatologija normalne i degenerisane stanice
Citodijagnostika – citopatologija upalnih, premalignih i malignih
promjena
1
Vježbe:
Mikroskopski pregled citološkog razmaza
1
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Sedmica 4.
Sedmica 5.
55
Sedmica
Sedmica 8.
Sedmica 9.
Sedmica 10.
Sedmica 11.
Sedmica 12.
Sedmica 13.
Sedmica 14.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Citodijagnostika – citopatologija upalnih, premalignih i malignih
promjena
1
Vježbe:
Mikroskopski pregled citološkog razmaza
1
Predavanje:
Citopatologija ženskog genitalnog trakta
1
Vježbe:
Mikroskopski pregled citološkog razmaza
1
Predavanje:
Citopatologija respiratornog trakta
1
Vježbe:
Mikroskopski pregled citološkog razmaza
1
Predavanje:
Citopatologija štitnjače
1
Vježbe:
Mikroskopski pregled citološkog razmaza
1
Predavanje:
Imunohistohemija (IH): osnovni principi metode, strukture na
sub­celularnom nivou koje se otkrivaju metodom. Načini prezentiranja proteina u pojedinim vrstama tkiva.
1
Vježbe:
Imunohistohemijski laboratorij: oprema, način pripreme tkiva za
analizu
1
Predavanje:
Imunohistohemija: IH algoritmi, praktična primjena metode, mogućnosti metode
1
Vježbe:
Imunohistohemijski laboratorij: demonstracija procedure IH metode
1
Predavanje:
Molekularna patologija: zadatak, način izvođenja i interpretacija
nalaza u tkivima.
1
Vježbe:
Imunohistohemijski laboratorij – analiza tkiva bojenog IH metodom (studija slučaja)
1
56
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Sedmica 15.
II parcijalni ispit (M 3-5)
Sedmica 16.
Završni ispit
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
Broj
sati
2
57
Code BAM 057
Naslov predmeta: ZLOUPOTREBA FARMAKOLOŠKIH SUPSTANCI
Nivo: dodiplomski
Godina: III
Status: izborni
Semestar: V
Sedmica: 15
ECTS kredita: 2.5
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Nedžad Mulabegović
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni svi obavezni predmeti 2. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Ciljevi nastave iz predmeta „Zloupotreba farmakoloških supstanci” su
upoznavanje sa:
• Zloupotrebom farmakoloških supstanci i problemom ovisnosti kao
i zloupotrebom farmakoloških sredstava u sportu - doping
• Historijskim kontekstom i legalnim okvirom zloupotrebe farmakoloških supstanci
• Osnovama monitoringa zloupotrebe farmakoloških supstanci, kao
i anti-doping kontrole
• Najčešćim farmakološkim supstancama u suicidu
2. Svrha predmeta
Studentima će se dati informacije korisne za budući praktičan rad ljekara opšte prakse u prepoznavanju ovisnosti i upotrebe doping sredstava, te djelovanju u području njene prevencije i tretmana. Studenti
će se osposobiti da percipiraju širu socijalnu sliku egzistiranja ovih problema kroz historiju i danas.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu iz predmeta «Zloupotreba farmakoloških supstanci» student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Zloupotreba psihoaktivnih supstanci
Cilj modula je upoznati studenta sa problemom zloupotrebe farmakoloških supstanci, ovisnošću, historijatom zloupotrebe i kulturološkim
razlikama u stavu prema legaliziranju upotrebe psihoaktivnih supstanci u svijetu.
Modul 2. Najčešće zloupotrebljavane farmakološke supstance
Cilj modula je upoznati studenta sa karakteristikama zloupotrebe psihostimulansa (amfetamin), opijata, preparata kanabisa i benzodiazepina
Modul 3. Monitoring vezan za zloupotrebu
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovama testiranja na droge/
alkohol i prisustvom supstanci koje se zloupotrebljavaju u ljudskoj
svakodnevnici (npr. energetska pića, nikotin, alkohol, kafa, sredstva za
mršavljenje)
Modul 4. Zlouptreba farmakoloških supstanci u sportu-doping
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa kratkom povijesti zloupotrebe farmakoloških sredstava u sportu - dopingom, sa posebnim
osvrtom na najčešće korištena sredstva, anabolički steroidi i peptidni
hormoni. U okviru ovog modula studenti će biti upoznati sa osnovnim
karakteristikama primjene testrosterona, kortizola, hormon rasta, IGF-1
i inzulina kao i nuspojavama za vrijeme njihove upotrebe.
58
Modul 5 . Zloupotreba farmakoloških supstanci s djelovanjem na
psihu i živčani sustav u savremenom sportu
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa primjenom psihostimulansa
i ostalih psihoaktivnih supstancija, te psihotropnih medikamenata kao
doping sredstava i nuspojavama koje nastaju njihovom upotrebom.
Modul 6. Ostala doping sredstva i genski doping
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa drugim sredstvima koja se
koriste u savremenom dopingu kao što su: diuretici, tireoidni hormoni,
prohormoni te osnovama krvnog dopinga, kao i sa genskim dopingom
te mogućim neželjenim posljedicama.
Modul 7. Doping kontrola
Cilj ovog modula je upozanti studenta sa listom nedopuštenih farmakoloških sredstava i osnovama doping kontrole.
Kroz nastavu iz predmeta «Zloupotreba farmakoloških supstanci» student će ovladati slijedećim vještinama:
– Vještine koje student treba znati praktično izvesti:
1. Prepoznavanje znakova predoziranja/trovanja psihostimulansima,
opijatima i benzodijazepinima
2. Ordiniranje terapije u slučaju predoziranja/trovanja
3. Prepoznavanje neželjenih posljedica korištenja doping sredstava
– Vještine koje student treba poznavati:
1. Procedure u doping kontroli sportista
Nakon nastave predmeta «Zloupotreba farmakoloških supstanci» student će usvojiti slijedeće stavove:
1. Potreba za kontinuiranim radom u prevenciji bolesti zavisnosti
2. Potreba za kontinuiranom edukcijom sportista o neželjenim posljedicama dopinga
3. Neophodnost kontinuiranog usavršavanja znanja i kvaliteta svoga
rada
4. Metode učenja
Predavanja ukupno 19 sati (u okviru termina predavanja predviđena je
i realizacija parcijalnog ispita)
Seminara, 11 sati (u grupama do 30 studenata)
Nastava modula 1–4 izvodi se na Katedri za farmakologiju, a modula
5–7 na Katedri za fiziologiju čovjeka (predmet Fiziologija sporta).
5. Metode procjene
znanja
Način ocjenjivanja:
Provjera znanja studenata vrši se kontinuirano i kroz završni ispit.
59
Kontinuirana provjera znanja obuhvata:
– ocjenjivanje rada studenta kroz seminare
– parcijalni ispit
Kontinuirana provjera znanja:
Seminarski rad (parcijalna provjera znanja 1)
Ocjenjivanje rada studenta se vrši kroz grupni projektni zadatak (najviše 5 studenata u grupi) koji rezultira seminarskim radom (modul 1–3),
a u okviru teme zloupotreba farmakološki aktivnih supstanci i bolesti
zavisnosti.
Seminarski rad se ocjenjuje prema sljedećim kriterijima:
– Odgovor na istraživačko pitanje, istraživanje i doprinos kvalitetu
informacija (14–25 bodova)
– Struktura i format pisanja seminarskog rada (5–10 bodova)
– Individualni rad studenta i učešće u grupnom radu (ocjenjuju studenti iz grupe 1–5 bodova)
Da bi se seminarski rad smatrao uspješno položenim studenti moraju osvojiti najmanje 20 bodova. Maksimalan broj bodova koji se može
osvojiti iznosi 40 bodova.
Parcijalni ispit 2
Uslov za izlazak na parcijalni ispit 2 jе položen seminarski rad. Parcijalni
ispit je pismeni i ima 15 MCQ i 5 pitanja sa upisivanjem odgovora. Obuhvata provjeru znanja usvojenih kroz module 4–7. Svaki tačan odgovor
nosi određeni broj bodova (MCQ pitanje 1 bod, pitanje sa upisivanjem
odgovora 2 boda).
Skala ocjenjivanja se formira u zavisnosti od ukupnog broja bodova na
testu sa minimalnim kriterijem prolaznosti od 55% (ocjena 6) i formiranjem razreda za više ocjene (ocjene 7–10).
Sistem bodovanja ocjene parcijalnog ispita:
Ocjena 10 – ukupno 60 bodova
Ocjena 9 – ukupno 55 bodova
Ocjena 8 – ukupno 50 bodova
Ocjena 7 – ukupno 45 bodova
Ocjena 6 – ukupno 40 bodova
Završni ispit:
Student koji je osvojio minimalni broj bodova na svakoj provjeri tokom
nastave ne polaže završni ispit.
Na završnom ispitu student polaže gradivo koje nije položio tokom
nastave.
Završni ispit je pismeni i čine ga dva odvojena testa koji odgovaraju
testovima za pacijalni ispit 1 i 2. Završni ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima podrazumijeva integralni ispit
60
6. Literatura
Коnačna ocjena
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
Obavezna
1. Mulabegović i saradnici. “Zloupotreba farmakoloških supstanci”
Udžbenik u pripremi
2. Pharmacology - Farmakologija. H.P. Rang, M.M. Dale, J.M. Ritter, P.K.
Moore. Peto izdanje – prevod. Data Status Beograd, 2005.
Dopunska
1. Benefits of MDMA. Ed. Juue Holland M.D. Park Street Press, Rochester, Vermont, 2001.
2. Dasgupta A et al.: Handbook of Drug Monitoring Methods. Therapeutics and Drugs of Abuse. Humana Press Inc., New Jersey 2008.
3. Bowers DL, Hildebrand LR et al.: 2008 Guide to Prohibited Substances and Prohibited Methods of Doping. United Stated Anti-Doping
Agency, 2007.
Proširena
1. Holland J: Ecstasy: The Complete Guide, A Comprehensive Look at
the Risks
2. Steven B. Karch et al.: Drug Abuse Handbook. Second edition. CRC
Press, Taylor & Francis Group, 2007.
3. Rosalyn Carson-DeWitt et al.: Drugs, Alcohol, and Tobacco. Learning
About Addictive Behavior. Volume 1. Macmillan Reference USA,
Thomson Learning, Inc., 2003.
4. Rosalyn Carson-DeWitt et al.: Drugs, Alcohol, and Tobacco. Learning
About Addictive Behavior. Volume 2. Macmillan Reference USA,
Thomson Learning, Inc., 2003.
5. Hoberman J: Testosterone Dreams. Rejuvenation, Aphrodisia, Doping. University of California Press, 2005.
7. Napomena
Termin konsultacija je svaki dan od 12–14h uz prethodnu najavu sekretarima Katedri ili na e-mail: [email protected]
61
PLAN PREDMETA:
ZLOUPOTREBA FARMAKOLOŠKIH SUPSTANCI
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Sedmica 1.
Predavanje:
Zloupotreba farmakoloških supstanci, ovisnost, historijat zloupotrebe i kulturološke razlike u stavu prema legaliziranju upotrebe psihoaktivnih supstanci u svijetu (interaktivne faze prema
temama – psihoaktivne supstance u literaturi, historijske ličnosti i
psiho­aktivne supstance...)
2
Sedmica 2.
Predavanje:
Karakteristike zloupotrebe psihostimulansa (amfetamin), farmakodinamske i farmakokinetske karakteristike koje utiču na kliničku sliku i tretman, opšta načela tretmana
2
Sedmica 3.
Seminari:
Studija slučaja amfetamin
1
Predavanje:
Karakteristike zloupotrebe opijata, farmakodinamske i farmakokinetske karakteristike koje utiču na kliničku sliku i tretman, opšta
načela tretmana
1
Seminari:
Studija slučaja opijati
1
Predavanje:
Karakteristike zloupotrebe preparata kanabisa, farmakodinamske
i farmakokinetske karakteristike koje utiču na kliničku sliku i tret­
man, opšta načela tretmana
1
Sedmica 5.
Predavanje:
Karakteristike zloupotrebe benzodiazepina, farmakodinamske i
farmakokinetske karakteristike koje utiču na kliničku sliku i tretman, opšta načela tretmana.
2
Sedmica 6.
Seminari:
Studija slučaja benzodiazepini
2
Sedmica 7.
Predavanje:
Testiranje na droge/alkohol; Prisustvo supstanci koje se zloupotrebljavaju u ljudskoj svakodnevnici (npr. energetska pića, nikotin,
alkohol, kafa, sredstva za mršavljenje)
2
Sedmica 4.
62
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Sedmica 8.
Predavanje:
Kratka povijest upotrebe dopinga u sportu; Povijest anaboličkoandrogenih steroida; Uloga i djelovanje testosterona; Aromatizacija i antiestrogeni; Inhibicija i ponovno uspostavljanje vlastite
proizvodnje androgena; Glukokortikoidi u dopingu; Nuspojave pri
upotrebi anaboličko-androgenih steroida kao doping sredstava
2
Sedmica 9.
Seminari:
Kortizol kao doping sredstvo; Liječenje astme u vrhunskom sportu: doping ili terapija?
2
Sedmica 10.
Predavanje:
Hormon rasta (somatotropin); IGF-1 (somatomedin-C, inzulinski
čimbenik rasta); Inzulin
1
Seminari:
Hormon rasta, inzulin, eritropoetin - savremeni doping i “cancer
trigers”? (Prikaz slučaja)
1
Predavanje:
Zloupotreba psihostimulansa i ostalih psihoaktivnih supstanci u savremenom sportu; Psihotropni medikamenti kao doping sredstva
1
Seminari:
Nuspojave pri korištenju psihofarmaka kao doping sredstava (prikaz slučaja).
1
Predavanje:
Diuretici; Tireoidni hormoni; Prohormoni
1
Seminari:
Krvni doping; trudnoća i doping
1
Predavanje:
Doping kontrola; Svjetska antidoping agencija (World Antidoping
Agency); Lista nedopuštenih farmakoloških sredstava
1
Seminari:
Doping kontrola; Analiza dlake u doping kontroli (Prikaz slučaja)
1
Predavanje:
Genski doping
1
Seminari:
Neželjene posljedice genskog dopinga
1
Sedmica 11.
Sedmica 12.
Sedmica 13.
Sedmica 14.
63
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Sedmica 15.
PARCIJALNI ISPIT
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnom
ispitu
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Broj
sati
64
ŠESTI SEMESTAR
(Ljetni semestar 3. godine)
PREDAVANJA
(sati)
VJEŽBE
(sati)
SEMINARI
(sati)
UKUPNO
(sati)
ECTS
Patologija 2
60
45
30
135
10
Patofiziologija 2
30
30
15
75
5
Farmakologija i
toksikologija 2
39
30
6
75
5
Nuklearna medicina
15
10
5
30
2.5
Klinička
propedeutika
22
43
65
5
Izborni predmet
30
2.5
UKUPNO
410
30
NAZIV PREDMETA
Izborni predmeti:
Pedijatrijska nuklearna medicina (Nuklearna medicina)
Klinička patologija (Patologija)
65
SILABUSI PREDMETA ŠESTOG SEMESTRA
Code BAM 061
Naslov predmeta: PATOLOGIJA 2
Nivo: dodiplomski
Godina: III
Status: obavezni
Sedmica: 15
Semestar: VI
ECTS kredita: 10
Ukupno sati: 135
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Svjetlana Radović
Uslovi za pohađanje nastave: Odrađena nastava iz predmeta Patologija 1
1. Ciljevi predmeta
Cilj nastave iz predmeta Patologija 2 jeste da studentu omogući da stečena znanja o mehanizmima oštećenja stanica, tkiva i organa primjeni
na pojedine organe i organske sustave, ali da se upozna i sa specifičnim bolestima pojednih organa i organskih sustava.
2. Svrha predmeta
Da osposobi studente da prepoznaju morfološke promjene na pojedinim organima i organskim sustavima, na osnovu usvojenog teoretskog znanja na predavanjima i seminarima, te sticanjem vlastitog iskustva analizom makroskopskih preparata i mikroskopskim pregledom
tkivnih uzoraka.
Stečena znanja i vještine trebali bi omogućiti razumijevanje uzroka i
mehanizama nastanka bolesti, te olakšati savladavanje znanja o funkcionalnim posljedicama morfoloških promjena na pojedinim organskim sustavima.
Zadaća predmeta Patologija 2 je i ta da, kao kliničko-teoretski predmet, poveže predhodne osnovne predmete studija (proučavanje
struktura i funkcija normalnog ljudskog organizma) sa kliničkim disciplinama. Materija iz predmeta Patologija 2 predstavlja osnovu za studij
svih kliničkih predmeta.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu iz predmeta Patologija 2 studenti će usvojiti slijedeća
znanja:
Modul 1. Krvne žile
Cilj modula je upoznati se sa bolestima arterija (ateroskleroza, vaskulitisi, Raynaudova bolest, aneurizme), vena (varikoziteti, flebotromboza,
tromboflebitisi, začepljenje gornje šuplje vene, začepljenje donje šuplje
vene) i limfnih sudova (limfangitis, limfedem), kao i tumorima žila (hemangiomi, hemangioendoteliomi, glomangiomi, Kaposijev sarkom).
Modul 2. Srce
Cilj modula je upoznavanje sa naslijednim i stečenim bolestima srca
– kongestivnim zatajivanjem srca, ishemijskom bolesti srca, hipertenzivnom bolesti srca, plućnim srcem, kongenitalnim oboljenjima, bolestima endokarda i zalistaka, bolestima miokarda i perikarda, te nekim
ostalim poremećajima.
66
Modul 3. Hematopoezni i limfmi sustav
Cilj modula je upoznavanje sa bolestima stanica crvene i bijele loze,
trombocita kao i poremećajima hematopoeznih organa.
Modul 4. Gastrointestinalni trakt
Cilj modula je upoznavanje sa upalnim i tumorskim procesima unutar
usne duplje, jednjaka, želudca, tankog i debelog crijeva.
Modul 5. Jetra i žučni vodovi
Cilj modula je upoznavanje sa bolestima i tumorima jetre i žučnih vodova.
Modul 6. Egzokrini i endokrini pankreas
Cilj modula je upoznavanje sa upalama gušterače, tumorima egzokrinog i endkrinog dijela pankreasa, kao i šećernom bolesti.
Modul 7. Dišni sustav
Cilj modula je upoznavanje sa opstrukcijskim i restrikcijskim oboljenima pluća, vaskularnim bolestima pluća, plućnim infekcijama i tumorima.
Modul 8. Bubreg i njegov odvodni sustav
Cilj modula je upoznavanje sa bolestima glomerula, tubula, intersticija
bubrega, bolestima krvnih sudova bubrega, tumorima bubrega i njegovog odvodnog sistema.
Modul 9. Ženski spolni sustav i dojka
Cilj modula je upoznavanje sa najčešćim anomalijama razvoja, bolestima i tumorima ženskog spolnog sustava (vulve, vagine, vrata i tijela
maternice), bolestima trudnoće, upalama i bolestima dojke, kao i tumorima dojke.
Modul 10. Muški spolni sustav
Cilj modula je upoznavanje sa najčešćim oblicima razvojnih i stečenih
anomalija i bolestima muškog spolnog sustava.
Modul 11. Bolesti endokrinog sustava
Cilj modula je upoznavanje sa bolestima i tumorima endokrinog sustava
(hipofize, štitnjače, paratireoidne žlijezde, kore i srži nadbubrežne žlijezde).
Modul 12. Centralni periferni nervni sustav
Cilj modula je upoznavanje sa upalama, traumama, vaskularnim oboljenjima, degenerativnim bolestima i tumorima živčanog sustava.
Modul 13. Mišićni i koštani sustav
Cilj modula je upoznavanje sa najčešćim bolestima i tumorima kosti,
zglobova, skeletne i glatke muskulature.
:
67
Kroz nastavu iz predmeta «Patologija 2» student će ovladati slijedećim
vještinama
– Vještine koje student treba znati praktično izvesti:
1. uočavanja i prepoznavanja promjena patološke prirode na mikroskopskom nivou
2. samostalno nacrtati patohistološke lezije
3. samostalno obilježiti strukturne dijelove na patohistološkim preparatima
4. makroskopski uočiti i prepoznati promjene patološke prirode na
pojedinim tkivima i organima
5. pravilno slanje biopsijskog materijala, pisanja popratnice uz biopsijski
materijal, navoda neophodnih kliničkih podataka uz poslani bioptat
6. da razvojne i vidljive procese iz opće patologije primijene u bilo
kojem organskom sustavu
7. uviđanja i uvažavanja da svaki organski sustav nije jednako pogođen određenim patološkim procesom
8. uviđanja da klinička obilježja nekog procesa mogu biti različita od
osobe do osobe
9. razotkrivanje suštine patoloških procesa
10. povezivanje etiologije, morfologije i kliničke slike kod najčešćih bolesti pojedinih tkiva i organa
Nakon nastave predmeta «Patologija 2» student će usvojiti slijedeće
stavove:
1. materija iz ovog predmeta je osnova za studij svih ostalih kliničkih
predmeta
2. patologija je i klinička znanost u okviru ostalih kliničkih specijalnosti
3. patolozi ne samo da dijagnosticiraju bolest, već predlažu liječenje i
formulišu prognozu oboljenja
4. patohistološki izvještaji se upotrebljavaju u svrhu liječenja i prognoze bolesti
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
– predavanja (60 sati) za sve studente
– praktičnih vježbi (45 sati) za grupe do 20 studenata
– interaktivna nastava – seminari (30 sati) za grupe do 20 studenata
Učenje gradiva se ostvaruje slušanjem izlaganja na predavanjima,
seminarima i na praktičnim demonstracijama u okviru obdukcijskih
vježbi i vježbi makroskopske dijagnostike na muzejskim preparatima
i hirurškim bioptatima; kroz praktični rad na vježbama u kojima studenti aktivno sudjeluju u proučavanju izabranih mikroskopskih i makroskopskih preparata; u toku seminara koristiće se različite metode
rada – rad u malim grupama, diskusija, studije slučaja, projektni zadaci,
pisanje seminarskog rada, prezentacija od strane studenata; savladavanje gradiva uz korištenje obavezne, proširene i dopunske udžbeničke literature.
Teme seminara će biti zadate na početku semestra.
68
5. Metode procjene
znanja
Znanje i vještine ocjenjuju se kontinuirano u toku semestra.
Studenti su obavezni da pristupe svim oblicima provjere znanja
tokom semestra.
1. KONTINUIRANA PROVJERA ZNANJA – 100 bodova
Patohistološke vježbe iz Patologije 2
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 10 bodova, a minimalan uvjet za
uspješno urađene vježbe je 6 bodova. Student dobija 5 patohistoloških preparata, od kojih svaki nosi 2 boda. Student treba da prepozna
leziju, napiše ispravno dijagnozu na latinskom jeziku i opiše morfološke promjene.
Seminarski rad
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 10 bodova, a minimalan uvjet za
uspješno urađen seminarski rad je 6 bodova.
Makroskopska dijagnostika
Radi se o usmenoj provjeri znanja. Skala ocjenjivanja ima maksimalno
10 bodova, a minimalan uvjet za uspješno položen ispit je osvojenih 6
bodova.Student dobija 2 tkivna preparata, od kojih svaki nosi 5 bodova. Preparate treba da korektno opiše, postavi dijagnozu, odnosno da
postavi diferencijalnu dijagnozu lezije.
I parcijalni ispit iz Patologije 2 (M 1–6)
I parcijalni ispit koncipiran je u vidu testa. Skala ocjenjivanja ima maksimalno 30 bodova, a minimalan uvjet za uspješno urađen test je 16,5
bodova.Test ima 50 MCQ pitanja, kojima su obuhvaćeni Moduli 1-6.
Svako pitanje nosi 0,6 bodova.
II parcijalni ispit iz Patologije 2 (M 7–13)
II parcijalni ispit koncipiran je u vidu eseja. Skala ocjenjivanja ima
maksimalno 40 bodova, a minimalan uvjet za uspješno urađen test
su osvojena 22 boda. Ispit je sačinjen od 4 pitanja, svako pitanje nosi
10 bodova. Pitanja obuhvataju gradivo Modula 7–13. Kako je svakim
pitanjem obuhvaćeno gradivo jednoga modula (oblasti), potrebno je
da student da pozitivan odgovor (minimum 5,5 bodova) na svako od
4 pitanja.
2. ZAVRŠNI ISPIT
Ukoliko student nije zadovoljio na nekom od oblika kontinuirane provjere znanja, iste polaže u toku završnog ispita u sklopu kojeg se dobija:
– 5 preparata za mikroskopsku analizu gdje svaki preparat nosi po 2
boda (maksimalan broj je osvojenih 10 bodova, minimalan uslov
sa prolaz je prepoznavanje i korektan opis 3 preparata, odnosno
dobijanje miminalno 6 bodova)
– 2 preparata za makroskopsku dijagnostiku, gdje svaki preparat nosi
5 bodova (maksimalan broj je 10 bodova, minimalan uslov za prolaz je osvojiti 6 bodova)
– student je obavezan predati seminarski rad, koji maksimalno nosi
10 bodova (minimalan uslov za prolaz je osvojeno 6 bodova).
69
– ukoliko student nije položio I parcijalni ispit (M 1-6) u okviru završnog ispita dobija 3 esejska pitanja, od kojih svako nosi 10 bodova; maksimalan broj je osvojenih 30 bodova; minimalan uvjet za
uspješno položen ispit je dati pozitivan odgovor na sva tri pitanja
(odnosno osvojiti minimum 5,5 bodova za svako pitanje) i osvojiti
16,5 bodova
– ukoliko student nije položio II parcijalni ispit (M 7-13) u okviru završnog ispita dobija 4 esejska pitanja, od kojih svako nosi 10 bodova; maksimalan broj je osvojenih 40 bodova; minimalan uvjet
za uspješno položen ispit je dati pozitivan odgovor na sva četiri
pitanja (odnosno osvojiti minimum 5,5, bodova za svako pitanje) i
osvojiti 22 boda
– ukoliko student nije položio niti jedan parcijalni ispit, u okviru završnog ispita dobija 7 esejskih pitanja iz Patologije 2, gdje svako pitanje nosi 10 bodova, a maksimalan broj je 70 bodova (potrebno je
dati pozitivan odgovor na svih 7 pitanja imajući u vidu da je svakim
pitanjem obuhvaćena jedna oblast tj. modul, a za prolaz potrebno
je osvojiti minimalno 38,5 bodova).
Konačna ocjena
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
Napomena: za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnom ispitu, završni ispit je integralni, odnosno nezadovoljenje prolaznosti na jednom segmentu ispita je eliminatorno.
Završnom ispitu mogu pristupiti i studenti koji su nezadovoljni brojem
bodova osvojenim u toku kontinuirane provjere znanja.
6. Literatura
Obavezna:
1. Kumar, Abbas, Fausto, Mitchell. Robinsove Osnove patologije, prema VIII američkom izdanju. Data Status, Beograd 2010.
2. Selak I, Babić M. Histopatologija. IP ”Svjetlost”, Sarajevo, 1996.
3. Selak, Radović, Iljazović i Čičkušić. Patologija-testovi za provjeru znanja. Sarajevo, 2002.
Proširena:
1. Damjanov I, Jukić S, Nola M. Patologija. Drugo izdanje. Medicinska
naklada. Zagreb, 2008.
2. Robbins i Cotran. Atlas patologije. Data status. Beograd, 2007..
70
6. Literatura
Dopunska:
1. Curran R.C. Atlas Histopatologije. Cankarjeva založba. Ljubljana
2. Curran R.C, Jones E.J. Atlas makropatologije. Cankarjeva založba.
Ljubljana
3. Ignjačev Ž. Specijalna patološka anatomija. Medicinska knjiga Beograd-Zagreb, 1976.
7. Napomena:
Termin konsultacija za studente je svaki dan 12–14 h uz prethodnu najavu sekretarici Instituta ili na e-mail: [email protected]
71
PLAN PREDMETA: PATOLOGIJA 2
Sedmica
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Bolesti krvnih žila. Bolesti arterija: arterioskleroza, vaskulitis, Raynaudova bolest, aneurizme. Bolesti vena: varikozne vene, flebotromboza i tromboflebitis, začepljenje gornje šuplje vene, začepljenje
donje šuplje vene. Bolesti limfnih sudova. Tumori krvnih žila.
4
Seminar:
Akutne i hronične upale krvnih žila.
2
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Patologija krvnih žila
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
3
Predavanje:
Patologija srca.
Kongestivno zatajivanje srca, ishemijska bolest srca, hipertenzivna bolest srca, cor pulmonale (plućna bolest srca) kongenitalne
bolesti srca, bolesti endokarda i zalistaka, bolesti miokarda, bolesti perikarda, reumatoidna bolest srca, metastatski i primarni
tumori srca.
4
Seminar:
Urođene anomalije srca;Kardiomiopatije
2
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Patologija srca
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
3
Predavanje:
Krv i krvotvorni organi - Bolesti stanica crvene loze: krvarenje,
povećano razaranje stanica crvene loze, anemije zbog smanjenja
broja stanica crvene loze, policitemija; Poremećaji stanica bijele
loze-nenovotvorinski poremećaji stanica bijele loze, novotvorinske proliferacije stanica bijele loze; Poremećaji koji uzrokuju
krvarenja-diseminirana intravaskularna koagulacija, trombocitopenije, poremećaji koagulacije; Poremećaji koji zahvataju slezenu.
4
Seminar:
Maligna oboljenja stanica bijele loze.
2
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Hodgkinovi i non- Hodgkinovi limfomi
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
3
72
Sedmica
Sedmica 4.
Sedmica 5.
Sedmica 6.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Gastrointestinalni sustav
Usna šupljina: ulcerativne i upalne lezije, leukoplakia, rak usne
duplje; Bolesti žlijezda slinovnica; Jednjak: motorički poremećaji,
različite lezije, upalni procesi, rak; Želudac: anomalije razvoja, gastritisi, tumori; Tanko i debelo crijevo: poremećaji razvoja, vaskularni poremećaji. Ileus, hernije.
4
Seminar:
Upale i tumori tankoga crijeva.
2
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Patologija gastrointestinalnog trakta
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
3
Predavanje:
Debelo crijevo: hronične inflamatorne bolesti, neoplazme. Jetra:
žutica i hereditarni poremećaji u metabolizmu bilirubina, zatajenje jetre, bolesti jetre u dojenačkoj dobi, oštećenje jetrene cirkulacije, virusni hepatitisi, autoimuni hepatitisi, bolesti jetre uzrokovane lijekovima i toksinima, ciroza jetre, tumori. Žučni putevi:
holangitis i apsces jetre, holelitijaza, upala žučnog mjehura, karcinom žučnog mjehura, karcinom ekstrahepatalnih žučnih puteva i
ampule Vateri. Gušterača i dijabetes.
Endokrini pankreas: šećerna bolest, tumori stanica Langerhansovih otočića; egzokrini pankreas: akutni i kronični pankreatitis,
karcinom pankreasa.
4
Seminar:
Tumori jetre i pankreasa.
2
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Patologija jetre
Makroskopska dijagnostka: Studija slučaja
3
I parcijalni ispit iz Patologije 2 (M 1-6)
6
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Patologija žučnih vodova. Makroskopska
dijagnostika: Studija slučaja
3
73
Sedmica
Sedmica 7.
Sedmica 8.
Sedmica 9.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Disajni sustav - Atelektaza, dječije plućne bolesti, opstrukcijske i
restrikcijske plućne bolesti, vaskularne plućne bolesti, plućne infekcije, plućni tumori, dobroćudne promjene poplućnice, promjene u gornjem dijelu dišnog sustava.
4
Seminar:
Tumori respiratornog trakta.
2
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Patologija pluća
3
Predavanje:
Bubreg i njegov odvodni sustav
Klinički znakovi bubrežnih bolesti, bolesti glomerula-patogeneza
primarnih bolesti glomerula, glomerularni sindromi i poremećaji,
bolesti koje pogađaju tubule i intersticij, bolesti koje pogađaju
krvne žile, cistične bolesti bubrega, smetnje otjecanju mokraće,
tumori.
4
Seminar:
Glomerularne bolesti.
2
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Patologija bubrega
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
3
Predavanje:
Ženski spolni sustav: Stidnica: vulvitis, netumorozni epitelni poremećaji, ciste vulve, tumori; Rodnica: vrat materice-upala i tumori
vrata materice; Tijelo materice: endometritis, adenomioza, disfunkcionalno uterino krvarenje, hiperplazija endometrija, tumori
endometrija i miometrija; Jajovodi: jajnici-folikularne i luteinske
ciste, policistični jajnici, tumori jajnika; bolesti trudnoće-infekcije
i upale posteljice, ektopična trudnoća, gestacijska trofoblastična
bolest;
4
Seminar:
Tumori ženskog spolnog trakta.
2
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Patologija genitalnog trakta
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
3
74
Sedmica
Sedmica 10.
Sedmica 11.
Sedmica 12.
Sedmica 13.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Dojka: dojka-fibrocistične promjene, upale, tumori dojke, muška dojka. Muški spolni sustav i urologija: bolesti penisa, bolesti
skrotuma, testisa i epididimitisa, bolesti prostate, spolne bolesti
i tumori.
4
Seminar:
Tumori dojke, tumori testisa.
2
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Patologija dojke, štitnjače i kože
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
3
Predavanje:
Živčani sustav: osnovne reakcije neurona i glijalnih stanica, patofiziološke komplikacije, upale, vaskularne bolesti, trauma, tumori,
degenerativne bolesti, demijelinizirajuće bolesti, nutritivne, metaboličke i bolesti okoliša, prirođene greške metabolizma, periferni živčani sustav.
4
Seminar:
Tumori CNS.
2
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Patologija CNS
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
3
Predavanje:
Endokrinologija: bolesti hipofize, štitnjače, paratireoidne žlijezde,
kore nadbubrežne žlijezde, srži nadbubrežne žlijezde, tumori;
Timus: upalni procesi i tumori; Multipla endokrina neoplazija.
4
Seminar:
Tumori endokrinog sistema
2
Vježbe:
Patohistološke vježbe: Patologija CNS
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
3
Predavanje:
Koštani sustav: nasljedni i urođeni poremećaji kostiju, bolesti metabolizma, infekcije, Pagetova bolest, fibrozna displazija, hipertrofična osteoartropatija, tumori-
4
Seminar:
Tumori kostiju
2
Ispit iz patohistoloških vježbi iz Patologije 2
3
75
Sedmica
Sedmica 14.
Sedmica 15.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Skeletna muskulatura: atrofija mišića, miozitis, distrofija mišića,
miastenija gravis, trihinoza; tumori mekih tkiva.
Zglobovi-osteoartritis-degenerativna bolest zglobova, gnojni artritis, Lymeova bolest, bursitis; tumori.
4
Seminar:
Tumori poprečnoprugaste musculature.
2
Vježbe:
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
3
II parcijalni ispit iz Patologije 2
6
Vježbe:
Makroskopska dijagnostika: Studija slučaja
3
Sedmica 16.
Završni ispit
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
76
Code BAM 062
Naslov predmeta: PATOFIZIOLOGIJA 2
Nivo: dodiplomski
Godina: III
Status: obavezni
Sedmica: 15
Semestar: VI
ECTS kredita: 5
Ukupno sati: 75
Odgovorni nastavnik: Doc. Dr Miralem Musić
Uslov za pohađanje nastave: Odrađena nastava predmeta Patofiziologija 1
1. Ciljevi predmeta
Osnovni cilj predmeta je obuka studenta medicine u savladavanju znanja i usvajanju vještina iz oblasti specijalne patofiziologije.
Cilj nastave je upoznavanje studenta sa patofiziološkim zbivanjima karakterističnim za pojedine funkcionalne cjeline kao i za čitav organizam
oboljelog čovjeka.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je usvajanje odgovarajućeg nivoa znanja i vještina iz
oblasti specijalne patološke fiziologije neophodnih za uspješan nastavak studija medicine, a u cilju ovladavanja znanjima i praktičnim vještinama za sticanje zvanja doktora medicine.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu predmeta „Patofiziologija 2» student će usvojiti slijedeća
znanja:
Modul 1. Poremećaj građe i funkcije krvi i krvotvornih organa
Cilj ovog modula je da student nauči osnovne patofiziološke mehanizme:
Poremećaja crvene krvne loze
Poremećaja bijele krvne loze
Poremećaja trombocita i koagulopatije
Modul 2. Poremećaj rada srca
Cilj ovog modula je da student nauči osnovne patofiziološke mehanizme:
Insuficijencije srca, srčane dekompenzacije
Poremećaja srčanog ritma, poremećaj koronarnog krvotoka
Poremećaja hemodinamike i krvnog pritiska
Modul 3. Patofiziologija endokrinog sistema
Cilj ovog modula je da student nauči osnovne patofiziološke mehanizme nastanaka.
Regulacija endokrinog sistema, endokrinopatije, poremećaji u sekreciji
hipofize, štitne žlijezde, paratireoidnih, nadbubrežnih žlijezda, spolnih
žlijezda
Modul 4. Poremećaji disanja
Cilj ovog modula je da student nauči osnovne patofiziološke mehanizme:
Poremećaja regulacije disanja
Poremećaja plućne ventilacije
Respiratorne insuficijencije
Poremećaja nerespiratornih funkcija pluća
77
Modul 5. Patofiziologija gastrointestinalnog sistema
Cilj ovog modula je da student nauči osnovne patofiziološke mehanizme:
Poremećaja motorike, digestije i sekrecije.
Poremećaja funkcije pankreasa,
Poremećaja u funkciji jetre i žučnog sistema.
Modul 6. Poremećaji bubrežnih funkcija
Cilj ovog modula je da student nauči osnovne patofiziološke mehanizme:
Prerenalnih poremećaja bubrežnih funkcija,
Poremećaja bubrežnih funkcija
Postrenalnih poremećaja funkcije bubrega
Insuficijencije bubrežnih funkcija
Poremećaja diureze
Modul 7. Patofiziologija centralnog i perifernog nervnog sistema
Cilj ovog modula je da student naučni osnovne patofiziološke mehanizme:
Poremećaja motornih i senzornih funkcija nervnog sistema:
Poremećaja živčanog prenosa
Poremećaji kortikospinalnog puta i ekstrapiramidnog sistema
Patofiziologija epilepsije
Poremećaji specijalnih senzoričkih sistema (vid, sluh i ravnoteža)
Poremećaja funkcija centralnog nervnog sistema:
Poremećaja protoka krvi ( ishemični i hemoragični)
Poremećaj svijesti, ponašanja i pamćenja
4. Metode učenja
Predavanja: ukupno 30 sati
Vježbe: ukupno 30 sati
Seminari: ukupno 15
5. Metode procjene
znanja
Student će u toku semestra biti ocijenjen kontinuirano i to u okviru seminarske nastave, na praktičnim vježbama i parcijalnom ispitu.
Maksimalan broj bodova koji student može osvojiti putem seminarskog rada je 15 bodova.
Ocjena aktivnosti i usvojenog znanja na praktičnim vježbama. Provjera
usvojenih vještina kroz praktične vježbe vršit će se kontinuirano u toku
semestra i to kroz tri kolokvija. Maksimalan broj bodova po jednom kolokviju iznosi 5 bodova, odnosno u toku semestra ukupno 15 bodova.
Kolokvije koje ne položi student polaže na završenom ispitu.
Parcijalni ispit 1
Ispit je pismeni, u obliku pismenog testa (MCQ - više odgovora tačno).
Parcijalni ispit obuhvata gradivo kroz module 1, 2 i 3. Parcijalni ispit ima
30 MCQ pitanja, svako pitanje nosi 1 bod. Maksimalan broj bodova koje
student može osvoji je 30.
Da bi se ispit smatrao položenim student mora osvojiti najmanje 16.5
(17) 55%. Parcijalni ispit 1 će se održati nakon završena tri modula, u
sedmoj sedmici izvođenja nastave.
78
Parcijalni ispit 2
Ispit je pismeni u obliku testa (MCQ -više odgovora tačno). 40 pitanja,
svaki tačan odgovor nosi 1 bod. Maksimalan broj osvojenih bodova 40.
Da bi se ispit smatrao položenim student mora osvojiti namanje 55%
tačnih odgovora (22). Parcijalni ispit 2 se izvodi u petnaestoj sedmici
nastave i obuhvata provjeru znanja usvojene kroz module 4., 5., 6. i 7.
ZAVRŠNI ISPIT
Student koji je osvojio minimalni broj bodova na svakoj provjeri tokom
nastave ne polaže završni ispit.
Na završnom ispitu student polaže gradivo koje nije položio tokom
nastave.
Student prvo pristupa provjeri znanja i vještina iz praktičnih vježbi. Broj
zadataka na praktičnom dijelu ispita odgovara broju nepoloženih kolokvija (od 1 do 3). Ocjenjuje se po istom principu kao i tokom nastave.
Pismeni dio ispita iz Modula odgovarajućih parcijalnih ispita, polaže se
i ocjenjuje po istom principu kao i tokom nastave. Tokom svih uspješno završenih provjera znanja student može osvojiti maksimalmo 100
bodova, a za prolaz mora imati minimalno 55 bodova.
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
POPRAVNI ISPIT
Popravni ispit se odvija po prethodno definiranim kriterijima završnog
ispita.
6. Literatura
Obavezna literatura:
1. Stjepan Gamulin, Matko Marušić, Zdenko Kovač i saradnici: PATOFIZIOLOGIJA, Medicinska naklada, Zagreb, 2010.
2. Beleslin, Čemerikić, Cvetković i drugi Specijalna patološka fiziologija
Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu 2008. god,
Dopunska literatura:
1. Walter Siegenthaler, Hubert E. Blum. Kliniche Pathophysiologie, Georg Thieme Verlag, Stutgart-New York 2006.
2. Barbara A.Bullock, Reet L.Henze: Focus on Pathophysiology, Lippincott, 2000.
3. Chris E. Kaufman, Patrick A.McKee: Essentials of Pathophysiology, Little, Brown and Coimpany(Inc.)1996.
4. Guyton i Hall Medicinska fiziologija Medicinska naklada Zagreb 2006
god
79
Proširena literatura:
1. Refik Bešlagić: Patofiziologija - Priručnik za praktični rad
2. Mujović VM: Medicinska fiziologija Compendium Beograd-Kosovska
Mitrovica 2004.
7. Napomena
Termin konsultacija za studente je svaki dan 12-14 h uz prethodnu najavu sekretarici Instituta ili na e-mail: [email protected]
80
PLAN PREDMETA: PATOFIZIOLOGIJA 2
Sedmica
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Patološka fiziologija krvi i krvotvornih organa
Poremećaji crvene krvne loze
2
Vježbe:
Poremećaji sedimentacije- značaj sedimentacije u dijagnostici
Način izvođenja: uvodni dio, određivanje sedimentacije, analiza
dobijenih rezultata
Cilj vježbe: odrediti brzinu sedimentacije eritrocita kod čovjeka
2
Seminari:
Policitemije i eritrocitoze, kvalitativne promjene hemoglobina
1
Predavanje:
Patološka fiziologija krvi i krvotvornih organa
Poremećaji bijele krvne loze
Poremećaji trombocita i koagulopatije
2
Vježbe:
Poremećaji hemostaznog sistema; određivanje vremena krvarenja
po Duke – u i Ivy-u, određivanje vremena koagulacije po Lee – White
u i Burcker – u, Određivanje protrombinskog vremena po Quick-u,
određivanje vremena koagulacije rekalcifikovane plazme po Howel-u
Način izvođenja: uvodni dio, praktični dio rada, analiza dobijenih
rezultata
Cilj vježbe: upoznavanje sa promjenama vrijednosti vremena krvarenja i koagulacije kod poremećaja hemostaze
2
Seminari:
– Patogeneza akutnih i hroničnih leukemija
1
Predavanje:
Patološka fiziologija kardiovaskularnog sistema
Oboljenje srčanih zalistaka
Urođene srčane mane
Bolesti perikarda
Ishemija miokarda
2
Vježbe:
Poremećaji hemostaznog sistema: Rumpel – Leede test
Kvalitativni i kvantitativni poremećaji trombocita, brojanje trombocita po Foniu
Način izvođenja: uvodni dio, praktični dio rada, analiza dobijenih
rezultata
Cilj vježbe: upoznavanje sa promjenama vrijednosti vremena krvarenja i koagulacije kod poremećaja hemostaze
2
81
Sedmica
Sedmica 4.
Sedmica 5.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Seminari:
– Inkopatibilnost krvnih grupa ABO sistema
– Inkopatibilnost krvnih grupa Rh sistema
1
Predavanje:
Patološka fiziologija kardiovaskularnog sistema
Patofiziologija arterijske hipertenzije
Patofiziologija arterijske hipotenzije
Insufucijencija i dekompenzacija srca
2
Vježbe:
Kvalitativni i kvantitativni poremećaji crvene krvne loze; poremećaji
u razvoju eritrocita ( koštana srž i periferna krv), morfološke promjene eritrocita: oblik, veličina, boja.
Ispitivanje regeneratorne sposobnosti krvi u anemijama, određivanje retikulocita po Wolfer-u, određivanje bazofilnopunktiranih i polihromatofilnih eritrocita.
Način izvođenja: uvodni dio, praktični dio rada, pregled pokaznih preparata.
Cilj vježbe: uočiti kvalitativne i kvantitativne promjene eritrocita
periferne krvi. Odrediti broj retikulocita u perifernoj krvi
2
Seminari:
– Hemodinamički poremećaji kod aritmija
1
Predavanje:
Patološka fiziologija endokrinog sistema
– Poremećaji u lučenju hormona,
– Poremećaji hormonskih receptora,
– Poremećaji sistema hipotalamus-hipofiza-ciljna žlijezda,
– Poremećaji funkcije prednjeg režnja hipofize; nedovoljno lučenje i prekomjerno lučenje,
– Poremećaj funkcije stražnjeg režnja hipofize,
– Poremećaj funkcije tireoidnih žlijezda- prekomjerno lučenje
2
Vježbe:
Laboratorijski testovi u dijagnostici anemija; broj eritrocita, Hb, Hct,
Fe u plazmi, TIBC, UIBC, index zasićenja.
Način izvođenja; uvodni dio,praktični dio rada, analiza dobijenih
rezultata.
Cilj vježbe: ispitati poremećaje hematoloških parametara
2
Seminari:
– Esencijalna i sekundarna arterijska hipertenzija
– Maligna hipertenzija
– Plućna hipertenzija
1
82
Sedmica
Sedmica 6.
Sedmica 7.
Sedmica 8.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Patološka fiziologija endokrinog sistema
– Poremećaji funkcije tireoidnih žljezda- nedovoljno lučenje
– Poremećaji funkcije kore nadbubrežne žlijezde, prekomjerno i
nedovoljno lučenje
– Poremećaji funkcije srži nadbubrežne žlijezde
– Poremećaji funkcije paratireoidnih žlijezda hipoparatireoidizam i hiperparatireoidizam
– Poremećaji funkcije testisa
– Poremećaji funkcije jajnika
2
Vježbe:
Kvalitativne i kvantitativne promjene eritrocita u perifernoj krvi; megaloblastna i sideropenična anemija.
Način izvođenja; uvodni dio, praktični dio rada, pregled pokaznih
preparata
Cilj vježbe: prepoznavanje kvalitativnih i kvantitativnih promjena
eritrocita kod anemija.
2
Seminari:
– Tireotoksikoza i hipertireoza,
– Hipotireoza, -Kretenizam i juvenilna hipotireoza
1
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT 1
2
Vježbe:
Promjene eritrocita u perifernoj krvi- aplastična i hemolitička anemija.
Način izvođenja: uvodni dio,praktični dio rada, pregled pokaznih preparata
Cilj vježbe: prepoznavanje kvalitativnih i kvantitativnih promjena
eritrocita kod anemija.
2
Seminari:
Paraneoplastički sindrom
1
Predavanje:
Patološka fiziologija disanja
– Poremećaji ventilacije u alveolama - hipoventilacija i hiperventilacija
– Opstruktivni i restriktivni poremećaji ventilacije,
2
Vježbe:
Poremećaji bijele krvne loze; poremećaji u razvoju leukocita (koštana srž), promjene leukocita periferne krvi, degenerativne promjene
granulocita periferne krvi, poremećaji diferencijalne krvne slike, pomjeranje krvne slike u lijevo i desno.
Način izvođenja: uvodni dio, praktični dio rada, pregled pokaznih preparata
2
83
Sedmica
Sedmica 8.
Sedmica 9.
Sedmica 10.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Cilj vježbe: napravit krvni razmaz, utvrditi promjene diferencijalne krvne slike
Seminari:
– Posljedice poremećaja ventilacije,
– Poremećaj perfuzijsko-ventilacionog odnosa
1
Predavanje:
Patološka fiziologija disanja
– Poremećaji difuzije gasova,
– Patogeneza plućnog edema,
– Plućna embolija,
– Patogeneza pneumotoraksa i atelektaza
– Poremećaji ritma disanja,
2
Vježbe:
Funkcionalno ispitivanje krvi – funkcionalno ispitivanje bijele krvne
loze,- akutne leukoze.
Način izvođenja: uvodni dio,praktični dio rada,pregled pokaznih
preparata
Cilj vježbe: uočiti kvalitativne i kvantitativne promjene leukocita
kod akutnih leukoza.
2
Seminari:
– Poremećaji nerespiratornih funkcija pluća
1
Predavanje:
Patološka fiziologija probave
– Poremećaj funkcije ždrijela i jednjaka
– Poremećaj motorne funkcije želudca
– Patogeneza ulkusne bolesti
– Poremećaj funkcije tankog crijeva
– Patofiziološki oblici konstipacije,
– Patofiziološki oblici proljeva
– Povraćanje
– Ileus
2
Vježbe:
Funkcinalno ispitivanje krvi - funkcionalno ispitivanje bijele krvne
loze -hronične leukoze.
Način izvođenja: uvodni dio, praktični dio rada, pregled pokaznih preparata
Cilj vježbe: uočiti kvalitativne i kvantitativne promjene leukocita
– kod hroničnih leukoza.
Seminari:
– Akutni pankreatitis
– Hronični pankreatitis,
2
1
84
Sedmica
Sedmica 11.
Sedmica 12.
Sedmica 13.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Patološka fiziologija probave
– Poremećaj hepatobilijarnog sistema: poremećaj metabolizma
ugljikohidrata, masti i bjelančevina
– Poremećaj hepatobilijarnog sistema: poremećaj biotransformacijskih mehanizama
– Poremećaj protoka krvi kroz jetru; Portalna hipertenzija
– Patogeneza ascitesa
2
Vježbe:
Funkcionalno ispitivanje uropoetskog sistema–fizikalni i hemijski
pregled urina.
Način izvođenja: uvodni dio, praktični dio rada, analiza dobijenih
rezultata
Cilj vježbe: fizikalni i hemijski pregled urina.
2
Seminari:
– Patofiziologija krvarenja iz gastrointestinalnog trakta
1
Predavanje:
Patološka fiziologija urinarnog sistema
– Prerenalni poremećaji bubrežnih funkcija
– Poremećaji glomerularne funkcije bubrega
– Nefrotički sindrom
2
Vježbe:
Funkcionalno ispitivanje uropoetskog sistema – mikroskopski pregled sedimenta urina
Način izvođenja: praktični dio rada, pregled mikroskopskog preparata analiza dobijenih rezultata.
Cilj vježbe: uočiti promjene sedimenta urina.
2
Seminari:
– Postrenalni poremećaji funkcije bubrega
1
Predavanje:
Patološka fiziologija urinarnog sistema
– Akutna i hronična bubrežna insuficijencija
– Vaskularne bolesti bubrega
– Tubulointersticijalne bolesti bubrega
2
Vježbe:
Funkcionalno ispitivanje uropoetskog sistema – Testovi za procjenu
pojedinih funkcija bubrega, poremećaji koncentracije i dilucije, proba po Volhard-u, ispitivanje bubrežnih klirensa.
Način izvođenja: uvodni dio, praktični dio rada i analiza dobijenih
rezultata.
Cilj vježbe: odrediti bubrežne klirense
2
85
Sedmica
Sedmica 14.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Seminari:
– Poremećaji diureze: oligurije, poliurije
– Poremećaji sastava mokraće
1
Predavanje:
Patološka fiziologija centralnog nervnog sistema
– Poremećaj živčanog prenosa
– Poremećaj rada perifernog motornog neurona
– Poremećaj neuromišične spojnice
– Poremećaji kortikospinalnog puta
– Poremećaji ekstrapiramidnog sistema
– Neuropatije i polineuropatije
2
Poremećaj protoka krvi; ishemični i hemoragični
– Poremećaj svijesti i ponašanja
– Poremećaji pamćenja
Sedmica 15.
Vježbe:
Funkcionalno ispitivanje hepatobilijarnog sistema – određivanje
bilirubina u krvi, određivanje žučnih boja u urinu
Način izvođenja: uvodni dio, praktični dio rada, pregled dobijenih rezultata.
Cilj vježbe: uočiti promjene bilirubina u krvi i koncentracije žučnih boja u urinu
2
Seminari:
– Patofiziologija epilepsije,
1
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT 2
2
Vježbe:
Funkcionalno ispitivanje hepatobilijarnog sistema – ispitivanje metaboličkih funkcija jetre
Način izvođenja: uvodni dio, praktični dio rada, pregled dobijenih rezultata.
Cilj vježbe: utvrđivanje i ispitivanje metaboličkih funkcija jetre i
metode ispitivanja
2
Seminari:
– Poremećaj cerebrospinalnog likvora
1
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima ili žele popraviti ocjenu
Sedmica 17-20.
Popravni ispitni rok
86
Code BAM 063
Naslov predmeta: FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA 2
Nivo: dodiplomski
Godina: III
Status: obavezni
Sedmica: 15
Semestar: VI
ECTS kredita: 5
Ukupno sati: 75
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Nedžad Mulabegović
Uslovi za pohađanje nastave: Odrađena nastava iz Farmakologije i toksikologije 1
1. Ciljevi predmeta
Ciljevi nastave obuhvataju davanje osnove potrebne za budući praktičan rad ljekara opće prakse, u smislu adekvatnog poznavanja specijalne farmakologije i osposobljavanja za pravilno propisivanje lijekova.
2. Svrha predmeta
Na ovom predmetu student treba da usvoji osnovna znanja iz specijalne
farmakologije. U cilju osposobljavanja studenata za budući rad kao ljekara
opće prakse, studenti će se upoznati sa smjernicama liječenja i racionalnim farmakoterapijskim pristupom liječenju nekoliko najčešćih oboljenja
u općoj praksi, te osnovnim pravilima individualiziranja terapije i praćenja
efekata primijenjenog lijeka. Studenti se takođe osposobljavaju za traženje
neovisnih informacija o mogućim pristupima liječenju određene bolesti.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu iz predmeta «Farmakologija i toksikologija 2» student će
usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Farmakologija nervnog sistema (NS)
Cilj modula je:
- Upoznavanje sa osnovama djelovanja lijekova u NS-u, mehanizmom razvoja zavisnosti i slijedećim farmakološkim grupama lijekova: opći i lokalni anestetici, hipnotici, sedativi i anksiolitici, antipsihotici, antidepresivi i antikonvulzivi.
- Upoznavanje sa osnovnim smjernicama liječenja nesanice i anksioznosti.
Modul 2. Farmakologija kardiovaskularnog sistema (KVS)
Cilj modula je:
- Upoznavanje sa osnovama djelovanja lijekova na KVS i slijedećim
farmakološkim grupama lijekova: srčano aktivni glikozidi, antiaritmici, lijekovi za liječenje ishemije miokarda, antihipertenzivi, antihipotenzivi i lijekovi za liječenje šoka.
- Upoznavanje sa smjernicama liječenja hipertenzije i njihova analiza
u svrhu osposobljavanja za što bolje korištenje istih.
Modul 3. Farmakologija krvi
Cilj modula je upoznavanje sa osnovama terapijskih mogućnosti u
svrhu hemostaze, tretmana tromboze i poremećaja hematopoeze, te
upliva na razvoj ateroskleroze.
Modul 4. Farmakologija respiratornog trakta
Cilj modula je:
- Upoznavanje sa osnovama regulacije disanja, poremećajima disanja i
lijekovima koji se koriste u tretmanu respiratornih poremećaja.
- Upoznavanje sa osnovnim smjernicama liječenja bronhijalne astme.
87
Modul 5. Farmakologija gastrointestinalnog trakta
Cilj modula je:
- Upoznavanje sa mehanizmom djelovanja lijekova na gastrointestinalni trakt i lijekovima koji se koriste u liječenju gastrointestinalnih
bolesti i poremećaja.
- Upoznavanje sa osnovnim smjernicama liječenja infekcije sa Helicobacter pylori.
Modul 6. Hormoni
Cilj modula je:
- Upoznavanje sa terapijskom primjenom hormona i lijekova koji se
koriste kod poremećaja vezanih za funkciju endokrinih žlijezda.
- Upoznavanje sa osnovnim smjernicama liječenja šećerne bolesti.
Modul 7. Alergija, imunomodulacija i upala
Cilj modula je upoznavanje sa osnovnim hemijskim medijatorima,
antiinflamatornim i imunosupresivnim lijekovima, te antagonistima
histamina.
Kroz nastavu iz predmeta «Farmakologija i toksikologija 2» student će
ovladati slijedećim vještinama:
– Vještine koje student treba znati praktično izvesti:
1. Racionalno propisivanja lijeka prema karakteristikama pojedinog
pacijenta (primjena farmakoterapijskog algoritma)
2. Racionalno propisivanje lijekova u liječenju hipertenzije, infekcije
sa H.pylori, nesanice i anksioznosti
3. Pravilno propisivanje lijekova (farmakografija)
4. Adekvatno doziranje lijekova sa svrhom sprečavanja nesigurnog i
neefikasnog liječenja (uz korištenje informacija iz Registra lijekova
Federacije Bosne i Hercegovine)
– Vještine koje student treba poznavati:
1. Interakcija ljekar-pacijent u racionalnoj farmakoterapiji
2. Racionalno propisivanje lijekova u tretmanu bronhijalne astme i
šećerne bolesti
3. Korištenje nezavisnih izvora informacija o lijekovima
Nakon nastave predmeta «Farmakologija i toksikologija 2» student će
usvojiti slijedeće stavove:
1. Nepohodna je individualizacija terapije prema karakteristikama
pojedinog pacijenta da bi liječenje bilo sigurno i efikasno
2. Potrebno je odgovorno pratiti efekat primjene lijeka i pojavu neželjenih efekata (kontrolni pregled i informiranje pacijenta)
3. Potreba racionalizacije upotrebe lijekova, uz procjenu odnosa dobrobiti i rizika primjene lijekova
4. Neophodnost kontinuiranog usavršavanja znanja i kvaliteta svoga
rada
88
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
- Predavanja, 39 sati
- Seminara u grupama do 40 studenata, 6 sati
- Seminarskih vježbi (1–7) i vježbi (8–15), 30 sati
5. Metode procjene
znanja
Kontinuirana provjera znanja:
Parcijalni ispit 1 održava se u 9. sedmici semestra. Uslov za izlazak na
parcijalni ispit 1 je položen kolokvij 1.
Parcijalni ispit 2 održava se na kraju nastave semestra. Uslov za izlazak
na parcijalni ispit 2 je položen kolokvij 2.
Kolokvij 1:
Test iz farmakografije sa pet zadataka za propisivanje recepata. Ispravno napisan recept nosi 10 bodova i maksimalno je moguće osvojiti 50
bodova. Greške u propisanju vrednuju se oduzimanje bodova na sljedeći način:
1. Izostavljanje ordinacije, subskripcije ili signature - 4 boda
2. Pogrešno doziranje - 5 bodova
3. Pogreška u subskripciji, ordinaciji ili signaturi koja ne utiče na doziranje - 2 boda
4. Gramatička greška - 0,5 bodova
5. Križanje i ispravljanje -0,5 do -1 bod
Parcijalni ispit 1:
Test obuhvata gradivo modula 1 i 2. Čini ga 20-25 pitanja (MCQ pitanja
i minimalno 10% pitanja sa upisivanjem odgovora). Princip ocjenjivanja testa podrazumijeva da svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi
1 bod, a tačan i potpun odgovor na pitanje sa upisivanjem odgovora
nosi do 6 bodova.
Kolokvij 2:
Test sa pet problema iz racionalne farmakoterapije. U okviru svakog
problema student treba odgovoriti na 2-5 pitanja sa upisivanjem odgovora. Tačan i potpun odgovor na svako pitanje nosi 1-6 bodova.
Parcijalni ispit 2:
Test obuhvata gradivo modula 3-7. Čini ga 20-25 pitanja (MCQ pitanja
i minimalno 10% pitanja sa upisivanjem odgovora). Princip ocjenjivanja testa podrazumijeva da svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi
1 bod, a tačan i potpun odgovor na pitanje sa upisivanjem odgovora
nosi do 6 bodova.
Završni ispit:
Student koji je osvojio minimalni broj bodova na svakoj provjeri tokom
nastave ne polaže završni ispit.
Na završnom ispitu student polaže gradivo koje nije položio tokom
nastave. Završni ispit je pismeni i čine ga dva odvojena testa koji odgovaraju testovima za pacijalni ispit 1 i 2. Završni ispit za studente koji
nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima podrazumijeva integralni ispit
Napomene: Kriterij za polaganje kolokvija je ostvarivanje 55% od ukupnog broja bodova na testu.
89
Skala ocjenjivanja testova u sklopu parcijalnih ispita formira se u zavisnosti od ukupnog broja bodova sa minimalnim kriterijem prolaznosti
od 55 % (ocjena 6) i formiranjem razreda za više ocjene (ocjene 7-10).
Studenti koji su položili oba parcijalna ispita ne moraju pristupiti završnom ispitu.
FORMIRANJE ZAKLJUČNE OCJENE
Položen kolokvij boduje se sa 4 boda.
Sistem bodovanja ocjene parcijalnih ispita:
Ocjena 10 – ukupno 46 bodova
Ocjena 9 – ukupno 40 bodova
Ocjena 8 – ukupno 36 bodova
Ocjena 7 – ukupno 30 bodova
Ocjena 6 – ukupno 26 bodova
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
6. Literatura
Obavezna:
1. Pharmacology - Farmakologija. H.P. Rang, M.M. Dale, J.M. Ritter, P.K.
Moore. Peto izdanje – prevod. Data Status. Beograd, 2005.
2. Racionalna farmakoterapija sa osnovama farmakografije. Edin Omeragić i Fahir Bečić. Jež. Sarajevo, 2003.
Dopunska:
1. Farmakologija, klinička farmakologija, toksikologija. Irfan Zulić i
Nedžad Mulabegović. Jež. Sarajevo, 1998.
2. Medicinska farmakologija. Lacković i saradnici. Školska knjiga. Zagreb, 2002.
3. Farmakologija. Varagić i saradnici. Medicinska knjiga. Beograd, 2004.
Proširena:
1. Registar lijekova sa osnovama farmakoterapije, Federacija Bosne i
Hercegovine. Federalno Ministarstvo Zdravstva i Instut za farmakologiju, klničku farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta u
Sarajevu, 2000-2009.
2. Farmakoterapijski priručnik. Mulabegović i saradnici. Udruženje farmakologa BiH, 2010-2011.
7. Napomena
Termin konsultacija je svaki dan od 12-14h uz prethodnu najavu sekretaru Instituta ili na e-mail: [email protected]
90
PLAN PREDMETA:
FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA 2
Sedmica
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Sedmica 4.
Sedmica 5.
Sedmica 6.
Sedmica 7.
Sedmica 8.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje: Hipnotici, sedativi, anksiolitici
3
Vježbe: Propisivanje krutih oblika lijekova
2
Predavanje: Antipsihotici, antidepresivi i psihodisleptici
3
Vježbe: Propisivanje krutih oblika lijekova, klizme
2
Predavanje: Antiepileptici, antikonvulzivi, antiparkinsonici
2
Seminar: Farmakologija CNS-a
1
Vježbe: Propisivanje tečnih oblika lijekova za parenteralnu primjenu, inhalacije
2
Predavanje: Lijekovi u tretmanu srčane insuficijencije
3
Vježbe: Propisivanje tečnih i krutih oblika lijekova za primjenu na
koži i sluznicama
2
Predavanje: Antiaritmici
2
Seminar: Farmakologija CNS-a
1
Vježbe: Propisivanje tečnih i krutih oblika lijekova za primjenu na
koži i sluznicama
2
Predavanje: Lijekovi za liječenje ishemije miokarda
3
Vježbe: Propisivanje tečnih oblika lijekova za p.o. primjenu, čajevi,
pomoćna ljekovita sredstva
2
Predavanje: Antihipertenzivi, antihipotenzivi i liječenje šoka
2
Seminar: Farmakologija kardiovaskularnog sistema
1
Vježbe: KOLOKVIJ 1
2
Predavanje: Farmakologija krvi
3
Vježbe: Izbor ličnog (L) lijeka u terapiji nesanice i anksioznosti
2
91
Sedmica
Sedmica 9.
Sedmica 10.
Sedmica 11.
Sedmica 12.
Sedmica 13.
Sedmica 14.
Sedmica 15.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
PARCIJALNI ISPIT 1
2
Seminar: Tkivni hormoni i alergija
1
Vježbe: Izbor L lijeka za anginu pektoris i terapija infarkta miokarda
2
Predavanje: Farmakologija respiratornog sistema
3
Vježbe: Izbor L lijeka za hipertenziju
2
Predavanje: Farmakologija gastrointestinalnog sistema
3
Vježbe: Vježbe sa simuliranim pacijentima (hipertenzija, nesanica i
anksioznost). Izbor L lijeka - trojni tretman H.pylori. infekcije
2
Predavanje: Hormoni hipofize, štitnjače, ženski i muški polni hormoni
3
Vježbe: Izbor L lijeka za astmu u djece
2
Predavanje: Hormoni kore nadbubrega i pankreasa, antidijabetici
3
Vježbe: Terapija dijabetes melitusa tip II (studija slučaja). Vježbe sa
simuliranim pacijentima (astma, dijabetes)
2
Predavanje: Imunosupresivi i antiflogistici
1
Seminar: Hormonska terapija
2
Vježbe: KOLOKVIJ 2
2
PARCIJALNI ISPIT 2
3
Vježbe: Sistematizacija gradiva
2
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima
Sedmica 17–20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
92
Code: BAM 064
Naslov predmeta: NUKLEARNA MEDICINA
Nivo: dodiplomski
Godina: III
Status: obavezni
Sedmica: 15
Semestar: VI
ECTS kredita: 2.5
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnici: Prof. Dr Elma Kučukalić-Selimović
Uslov za pohađanje nastave: Položeni svi obavezni predmeti 2. godine studija
1.Cilj predmeta
2.Svrha predmeta
3. Ishodi učenja
Upoznati studenta sa:
– principima i mogućnostima primjene radionuklida i radiofarmaka u dijagnostičke (in vivo i in vitro) i terapijske svrhe;
– sa dijagnostičkim i terapijskim procedurama kod oboljenja štitne
žlijezde;
– sa protokolima, metodom, primjenom i interpretacijom scintigrafija pojedinih organa i sistema;
– sa znanjima potrebnim za razumijevanje terapijske primjene radionuklida;
– sa principima zaštite od zračenja u radu sa otvorenim izvorima
zračenja.
Svrha predmeta je da student:
– razumije i ovlada kliničkom primjenom radioizotopa u dijagnostičke i terapijske svrhe;
– savlada indikacije za pojedine dijagnostičke nuklearno-medicinske procedure;
– tačno zna koje informacije mu pojedine nuklearno - medicinske
procedure mogu pružiti;
– uvidi mjesto i komplementarnost nuklearno - medicinskih postupaka u modernoj dijagnostici i terapiji
Kroz nastavu iz predmeta «Nuklearna medicina» student će usvojiti
slijedeća znanja:
Modul 1. Osnove nuklearne medicine
Modul upoznaje studenta sa osobenostima nuklearno-medicinske
dijagnostike; vrstama jonizirajućeg zračenja; načinom detekcije
zračenja; in vivo dijagnostičkim metodama; scintigrafijom; vrstama
gama kamera kao i tipovima nuklearno-medicinskih studija.
Modul 2. Radiofarmaceutici
Upoznaje studenta sa načinom pripravka radiofarmaceutika, primjenom pojedinih radiofarmaka, kontrolom kvaliteta kao i osnovama
radioimunoanalize.
Modul 3. Nuklearno-medicinska dijagnostika oboljenja
endokrinih žlijezda
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa dijagnostičkim algoritmom
kod pacijenata sa oboljenjem štitne žlijezde, kao i nuklearno-medicinske dijagnostike nadbubrežnih i paratireoidnih žlijezda.
93
Modul 4. Nuklearno-medicinska dijagnostika oboljenja srca ,
krvnih žila i pluća
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa mogućnostima primjene
radiofarmaka u dijagnostici kardiovaskularnih oboljenja, prvenstveno koronarne bolesti; scintigrafijom pluća kod plućne tromboembolije, te ukratko o ostalim procedurama iz ove oblasti.
Modul 5. Nuklearno-medicinska dijagnostika oboljenja
koštanog sistema
Upoznaje studenta sa načinom izvođenja i mogućnostima primjene
scintigrafije skeleta kod pojedinih oboljenja koštanog sistema.
Modul 6. Nuklearno-medicinska dijagnostika u nefrologiji i
urologiji. Pedijatrijska nuklearna medicina
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa mogućnostima primjene
radiofarmaka u nefrologiji i urologiji kao i specifičnostima pedijatrijske nuklearne medicinske dijagnostike.
Modul 7. Nuklearno-medicinska dijagnostika u
gastroenterohepatologiji
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa mogućnostima primjene
radiofarmaka u gastroenterohepatologiji.
Modul 8. Nuklearno-medicinska dijagnostika u neurologiji i
psihijatriji
Upoznaje studenta sa mogućnostima primjene radiofarmaka u dijagnostičkim procedurama kod epilepsije, demencije, kardiovaskularnog inzulta, infekcija, tumora, psihijatrijskih bolesti te sa dijagnostikom moždane smrti.
Modul 9. Nuklearno-medicinska dijagnostika u onkologiji,
hematologiji te kod infekcija i upala
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa nuklearno-medicinskim
ispitivanjem kod tumora, kod hematoloških oboljenja, kao i primjeni
radiofarmaka kod infekcija i upalnih procesa
Modul 10. Terapijska primjena radionuklida
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa osnovama terapije radioaktivim jodom I-131 kao i primjenom drugih radionukleida u terapijske
svrhe kao i biološkim efektima zračenja.
Kroz nastavu iz predmeta «Nuklearna medicina» student će ovladati
slijedećim vještinama:
- Vještine koje student treba znati praktično izvesti:
1. Prepoznavanje dijelova gama kamere
2. Razlikovanje vrsta kolimatora
3. Izračunavanje pojedinačnih doza za aplikaciju
4. Anamneza kod pacijenata sa poremećajem u radu štitne žlijezde
5. Fizikalni pregled pacijenta sa oboljenjem štitne žlijezde
94
6. Palpatorni pregled štitne žlijezde
7. Izvođenje TRH testa i testova stimulacije i supresije
8. Analiza scintigrama štitne žlijezde
9. statičke, dinamičke kao I diuretske dinamičke scintigrafije bubrega
10.Interpretacija nalaza scintigrafije Meckel- ovog divertikula
11.Interpretacija nalaza kod hepatobilijarne scintigrafije
12.Priprema pacijenta za Interpretacija nalaza ventilacione i perfuzione scintigrafije pluća
13.Interpretacija nalaza perfuzione scintigrafije miokarda
14.Prepoznavanje osobenosti scintigrafskih nalaza kod pojedinih
oboljenja koštanog sistema
15.Interpretacija radiorenografske krivulje
16.Interpretacija nalaza terapiju radioaktivnim jodom I-131
17.Tehnika određivanja doza I-131
– Vještine koje student treba poznavati:
1. Ispitivanje uniformnosti gama kamere
2. Upoznavanje sa specifičnostima uvjeta sobe za aplikaciju radiofarmaka; doza kalibrator
3. Principi eluacije Tc-99m generatora
4. Markiranje radiofarmaka
5. Kontrola kvaliteta radiofarmaka
6. Dozimetrija u «hot» laboratoriju
7. Određivanje hormona štitnjače
8. Ciljana punkcija nodusa štitne žlijezde tankom iglom pod kontrolom ultrazvuka
9. Scintigrafija štitnjače i indikacije
10.Mjerenje akumulacije radiojoda u štitnjači
11.Scintigrafija paratireoidnih žlijezda
12.Dinamska scintigrafija bubrega uz dekonvoluciju renografskih
krivulja
13.Dinamska scintigrafija kod renovaskularne hipertenzije
(Kaptopril studija)
14.Preoperativna sentinel node limfografija (SNL) kod pacijenata sa
malignim melanomom i karcinomom dojke
15.Klinička primjena terapije radionuklidima
Nakon nastave predmeta «Nuklearna medicina» student će usvojiti
slijedeće stavove:
1. stav o potrebi adekvatnog i racionalnog pristupa u primjeni i prezentaciji nuklearno-medicinskih procedura
2. stav o značaju kritičke upotrebe nuklearno-medicinskih metoda
3. Jasan stav o indikacijama kod scintigrafija pojedinih organa i sistema
4. stav o mjestu i značaju nuklearno-medicinskih procedura u pristupu dijagnostičkom algoritmu kod pojedinih bolesti
5. stav o važnosti mjera zaštite pri radu sa otvorenim izvorima zračenja te značaju dozimetrije.
95
4. Metode učenja
5. Metode provjere
znanja
Nastava se izvodi u obliku:
– Predavanja
15 sati
– Seminari
5 sati
– Praktične vježbe 10 sati
Seminari
Rad studenta će se kontinuirano pratiti kroz interaktivnu nastavu
u toku seminara. Svaki student će biti ocijenjen na kraju semestra
zbirnom ocjenom (bodovi) od 0-10 koja će se dodati ukupnom broju
bodova prije zaključenja konačne ocjene. Da bi zadovoljio student
mora osvojiti najmanje najmanje 6 bodova iz seminara.
Parcijalni ispit 1
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znanja usvojenog kroz module
1,2,3,4. Parcijalni ispit je pismeni i sastoji se od 30 MCQ pitanja. Svaki
tačan odgovor nosi 1 bod (maksimalno 30 bodova). Da bi zadovoljio
(uspješno položio) student mora osvojiti najmanje 18 bodova.
Paricjalni ispit 2
Parcijalni ispit 2 obuhvata provjeru znanja usvojenog kroz module
5, 6, 7, 8, 9 i10 i praktične vježbe. Parcijalni ispit 2 se sastoji od MCQ
testa sa 40 pitanja i provjere znanja iz usvojenih vještina tokom
praktičnih vježbi. Da bi zadovoljio parcijalni ispit 2 student mora osvojiti minimalno 22 boda iz MCQ testa i minimalno 12 bodova iz praktičnih vježbi.
Završni ispit
Student nije obavezan polagati završni ispit ukoliko je u toku nastave zadovoljio kriterije za prolaznu ocjenu. Ukoliko student nije
zadovoljan ocjenom može pristupiti završnom ispitu ili ukoliko nije
zadovoljio na parcijalnim ispitima tokom nastave.
Ukoliko student nije zadovoljio na parcijalnom ispitu 1 završni ispit se sastoji od 30 MCQ pitanja (potrebno minimalno 16 bodova).
Ukoliko student nije zadovoljio na parcijalnom ispitu 2 završni ispit
se sastoji od MCQ testa sa 40 MCQ pitanja (potrebno minimalno 22
boda). Ukoliko student nije zadovoljio na oba parcijalna ispita završni ispit se sastoji od MCQ testa sa 70 pitanja (minimalan broj bodova
38 bodova).
Konačna ocjena
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
96
6. Literatura:
Obavezna:
1. E. Kučukalić-Selimović i suradnici “Klinička nuklerna medicina”
udžbenik za studente Medicinskog fakulteta (u pripremi).
2. Ivančević D., Dodik D. i Kusić Z. Klinička nuklearna medicina. Medicinska naklada Zagreb 1999.
Proširena:
1. Thrall H.J., Ziessman A.H. Nuclear medicine - The requisites. Mosby. 1994.
2. Wagner N.H., Szabo Z, Buchanan W.J. Principles of Nuclear Medicine. Saunders. 1995.
7. Napomena
Dopunska:
1. Ell. P.J., Gambhir S.S..Nuclear Medicine in Clinical Diagnosis and
Treatment. Churchill-Livingstone 2004.
Termin konsultacija za studente u dogovoru sa odgovornim nastavnikom, a uz prethodnu najavu sekretarici Instituta ili na e-mail:
[email protected].
97
PLAN PREDMETA: NUKLEARNA MEDICINA
Sedmica
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Metode i osobenosti nuklearno medicinskih procedura
Značaj funkcionalne informacije u nuklearnoj medicini
Zatvoreni i otvoreni izvori zračenja
Način detekcije zračenja. Scintigrafija
Gama-kamera, vrste gama kamera, SPECT i PET
Računarski sistemi u nuklearnoj medicini
Statičke i dinamičke studije
1
Vježbe:
Obilazak Instituta: upoznavanje sa in vivo i in vitro dijagnostičkim
postupkom
Demonstracija dijelova gama kamere, vrste kolimatora.
Ispitivanje uniformnosti gama kamere
Upoznavanje sa specifičnostima uvjeta sobe za aplikaciju radiofarmaka; doza kalibrator.
1
Predavanje:
Radiofarmaci
Tc-99m generator;
Složeni radiofarmaci obilježeni sa Tc-99m
Radiofarmaceutici obilježeni jodom
Radiofarmaceutici ostalih radionukleida
Kontrola kvaliteta radiofarmaceutika
Radioimunoanaliza, osnove i princip metode
1
Vježbe:
Obilazak i upoznavanje sa poluvrućim «hot» laboratorijem
Tc-99m generator - principi eluacije
Markiranje radiofarmaka
Izračunavanje pojedinačnih doza za aplikaciju
Kontrola kvaliteta radiofarmaka (hromatografija)
Dozimetrija u «hot» laboratoriju
Odlaganje radioaktivnog otpada i mjere zaštite
1
Predavanje:
Dijagnostički algoritam kod pacijenata sa oboljenjem štitne žlijezde
Laboratorijsko određivanje hormona štitnjače
Scintigrafija štitne žlijezde
Značaj određivanje tireoglobulina i kalcitonina u dijagnostici štitne žlijezde, kao i određivanje antitireoidnih antitijela
1
98
Sedmica
Sedmica 4.
Sedmica 5.
Sedmica 6.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Vježbe:
Anamneza kod pacijenata sa poremećajem u radu štitne žlijezde
Fizikalni pregled pacijenta sa oboljenjem štitne žlijezde
Palpatorni pregled štitne žlijezde
Upoznavanje sa protokolima rada u RIA laboratoriju
(RIA, IRMA i ostale analize)
Određivanje hormona štitnjače
TRH test, Test stimulacije i test supresije
1
Predavanje:
Scintigrafija kore i srži nadbubrežnih žlijezda
Scintigrafija paratireoidnih žlijezda (dvoizotopska scintigrafija
i scintigrafija sa Tc-99m sestamibi)
1
Vježbe:
Demonstracija ciljane punkcije nodusa štitne žlijezde tankom
iglom pod kontrolom ultrazvuka
Scintigrafija štitnjače; indikacije i analiza scintigrama
Mjerenje akumulacije radiojoda u štitnjači
Scintigrafija paratireoidnih žlijezda; protokoli i klinička primjena
1
Predavanje:
Perfuziona scintigrafija miokarda; indikacije, primjena u dijagnostici i prognozi koronarne bolesti i ispitivanju vijabilnosti miokarda
Radionukleidna ventrikulografija
Radionukleidna flebografija
Scintigrafija tromba
1
Seminar:
Ventilaciona i perfuziona scintigrafija pluća
V/Q studija, V/Q SPECT studija, značaj primjene kod plućne tromboembolije
Analiza kliničkog slučaja (analiza ventilacionog i perfuzionog
scintigrama i kriteriji interpretacije).
1
PARCIJALNI ISPIT
1
Seminar:
Pedijatrijska nuklearna medicina
Priprema djece za nuklearno-medicinske procedure
Radijacioni rizik kod djece
Magnifikacija u pedijatrijskoj nuklearnoj medicini
SPECT u pedijatrijskoj nuklearnoj medicini
Dozimetrija u pedijatrijskoj nuklearnoj medicini
1
99
Sedmica
Sedmica 7.
Sedmica 8.
Sedmica 9.
Sedmica 10.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Scintigrafija skeleta – radiofarmaci, protokol procedure
Trofazna scintigrafija skeleta
Senzitivnost i specifičnost metode
Dijagnostika metaboličkih bolesti kostiju
1
Vježbe:
Perfuziona scintigrafija miokarda; protokoli i klinička primjena
Osobenosti scintigrafskih nalaza kod pojedinih oboljenja koštanog sistema
1
Predavanje:
Radiorenografija
Statička scintigrafija bubrega
Dinamička scintigrafija bubrega
Diuretska dinamička scintigrafija bubrega
Radionuklidni klirensi
Nuklearno-medicinsko ispitivanje transplantiranog bubrega
Direktna i indirektna radionuklidna cistografija
Određivanje rezidualnog urina
Perfuziona scintigrafija testisa
1
Vježbe:
Radiorenografska krivulja; primjena i interpretacija
Dinamička scintigrafija bubrega uz dekonvoluziju renografskih krivulja
Dinamička scintigrafija kod renovaskularne hipertenzije (kaptopril
studija)
Interpretacija diuretske dinamske scintigrafije bubrega
1
Predavanje:
Scintigrafija pljuvačnih žlijezda
Scintigrafija ezofagusnog tranzita i gastroezofagealnog refluksa
Scintigrafija pražnjenja želuca
Scintigrafija tranzita kroz tanko i debelo crijevo
Scintigrafija krvarenja iz donjeg dijela gastrointestinalnog trakta
Gubitak bjelančevina u crijevima
Scintigrafija Meckel-ovog divertikula
1
Vježbe:
Demonstracija protokola i nalaza scintigrafije Meckel-ovog divertikula
1
Predavanje:
Hepatobilijarna scintigrafija – radiofarmaci, procedura,
indikacije i značaj u pedijatriji
Scintigrafija jetre
Scintigrafija slezine
Scintigrafija hemangioma jetre
1
100
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Sedmica 10.
Vježbe:
Izvođenje i interpretacija scintigrafskih nalaza kod hepatobilijarne
scintigrafije
1
Sedmica 11.
Predavanje:
Scintigrafija mozga
Radionukleidna cisternografija
SPECT mozga
PET mozga
Klinička primjena nuklearno-medicinskih procedura u neurologiji
(epilepsije, demencije, kardiovaskularnog inzulta, infekcija, tumora)
1
Seminar:
Metabolička ispitivanja mozga
Funkcionalna ispitivanja mozga obilježenim agonistima ili antagonistima pojedinih receptora u mozgu
Klinička primjena nuklearno-medicinskih procedura kod psihijatrijskih bolesti.
Dijagnostika moždane smrti
1
Predavanje:
Scintigrafija galijem –67-citratom
Scintigrafija obilježenim antitijelima
Scintigrafija receptora
Scintimamografija
Sentinel node limfografija
Značaj PET/CT imaginga u onkologiji
Testovi “in vitro” u onkologiji, tumorski markeri
1
Vježbe:
Prezentacija preoperativne sentinel node-limfografije (SNL) kod
pacijenata sa malignim melanomom i karcinomom dojke
1
Predavanje:
Određivanje volumena krvi
Mjerenje dužine života eritrocita
Kinetika leukocita i trombocita
Ferokinetika
Shillingov test resorpcije vitamina B12
Scintigrafija koštane srži
1
Seminar:
Značaj nuklearne medicine u dijagnostici infekcija i inflamacija
Radiofarmaci i mehanizam biodistribucije; procedura i primjena
Otkrivanje upalnih promjena i detekcija žarišta
1
Sedmica 12.
Sedmica 13.
101
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Terapijska nuklearna medicina
Izbor radionuklida i radiofarmaceutika za terapijsku primjene
Liječenje benignih oboljenja štitne žlijezde radioaktivnim jodom I-131
Liječenje malignih oboljenja štitne žlijezde radioaktivnim jodom I-131
Određivanje doze
Praćenje pacijenata sa karcinomom štitne žlijezde
Terapija radiofosforom
Terapijska primjena I-131 MIBG
Radioimunoterapija
Radiosinovartreza
Palijativna terapija bola kod koštanih metastaza
1
Vježbe:
Klinička primjena terapije radionukleidima
Praktični aspekti terapije radionukleidima
Tehnika određivanja doze
Priprema pacijenta za terapiju radionuklidima
Biološki efekti jonizirajućeg zračenja
Djelovanje prekomjernog zračenja na organizam
Mjere zaštite od jonizirajućeg zračenja
Personalni dozimetri
Provođenje kontrole kvaliteta rada u nuklearnoj medicini
1
Sedmica 15.
PARCIJALNI ISPIT 2
2
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Sedmica 14.
102
Code: BAM 065
Naslov predmeta: KLINIČKA PROPEDEUTIKA
Nivo: dodiplomski
Godina: III
Status: obavezni
Sedmica: 15
Semestar: VI
ECTS kredita: 5
Ukupno sati: 65
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Bakir Mehić
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni svi obavezni predmeti 2. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studenta sa upoznavanje studenta s kliničkom
medicinom, principima etike u poslu ljekara, sa teoretskim i praktičnim
vještinama pregleda bolesnika, simptomima i znacima bolesti unutrašnjih organa, kao i sa osnovnim dijagnostičkim modalitetima i pravilnim
tumačenjem rezultata provedenih dijagnostičkih pretraga.
2. Svrha predmeta
Osposobiti studenta za pravilan pristup bolesniku i lakšu i sigurniju komunikaciju sa bolesnikom (uzimanje anameze), za razlikovanje simptoma i znakova bolesti unutrašnjih organa, kao i usvajanje praktičnih vještina pregleda bolesnika (inspekcija, palpacija, perkusija i auskultacija),
te znanja o osnovnim dijagnostičkim modalitetima u kliničkoj medicini.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu iz predmeta “Klinička propedeutika” student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Osnovne propedeutičke vještine
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa osnovnim pojmovima o
bolesti, principima uzimanja anamneze bolesti, osnovnim vještinama
fizikalnog pregleda internističkog bolesnika i objektivnim nalazom bolesnika.
Modul 2. Pregled glave i vrata
Cilj modula je upoznavanje studenta sa osobitostima fizikalnog pregleda
glave i vrata.
Modul 3. Pregled grudnog koša i pluća
Cilj modula je upoznavanje studenta sa dominantnim simptomima oboljenja pluća, fizikalnim pregledom grudnog koša i pluća i dijagnostičkim
metodama u pulmologiji.
Modul 4. Pregled srca
Cilj modula je upoznavanje studenta sa simptomatologijom oboljenja
srca, fizikalnim pregledom srca i dijagnostičkim metodama u kardiologiji.
Modul 5. Pregled abdomena
Cilj modula je upoznavanje studenta sa simptomatologijom oboljenja
digestivnog sistema, fizikalnim pregledom trbuha i dijagnostičkim metodama u ispitivanju organa digestivnog sistema
103
Modul 6. Pregled urinarnog sistema
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa dominantnim simptomima
u oboljenjima bubrega i mokraćnog sistema, metodama fizikalnog pregleda, funkcionalnim i laboratorijskim ispitivanjem i ostalim dijagnostičkim metodama u ispitivanju bubrega i odvodnih puteva.
Modul 7. Pregled lokomotornog sistema i krvnih sudova
Cilj modula je upoznavanje studenta sa simptomatologijom oboljenja
lokomotornog sistema i krvnih sudova, fizikalnim pregledom zglobova
i ekstremiteta, kao i osnovnim metodama u dijagnostici oboljenja krvnih
sudova.
Modul 8. Pregled endokrinog sistema
Cilj modula je upoznavanje studenta sa simptomatologijom oboljenja
endokrinog sistema, dijagnostičkim metodama i interpretacijom nalaza
u bolesnika sa oboljenjima endokrinog sistema.
Modul 9. Specifičnosti pregleda hematološkog bolesnika
Cilj modula je upoznavanje studenta sa simptomatologijom u oboljenjima hematopoeznog sistema, metodama pregleda i interpretacijom
nalaza hematoloških bolesnika.
Kroz nastavu predmeta ”Klinička propedeutika” studenti će ovladati slijedećim vještinama:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. Uzeti ispravno anamnezu bolesti
2. Primjeniti sve motode fizikalnog pregleda (inspekcija, palpacija, perkusija, auskultacija)
3. Inspekcija, palpacija, perkusija i auskultacija glave i vrata
4. Inspekcija, palpacija, perkusija i auskultacija grudnog koša i pluća
5. Interpretacija rtg nalaza u pulmologiji
6. Inspekcija, palpacija, perkusija srčanih granica
7. Auskultacija srca
8. Izvođenje elektrokardiografije
9. Interpretacija elektrokardiograma
10.Interpretacija normalnog i patološkog rtg nalaza srca
11.Inspekcija, palpacija, perkusija i auskultacija abdominalne regije
12.Digitorektalni pregled
13.Interpretacija rtg nalaza gastroduodenuma, pasaže crijeva i irigografije
14.Inspekcija, palpacija, perkusija bubrega
15.Auskultacija renalnih arterija
16.Interpretacija nalaza urina
17.Interpretacija testova procjene bubrežne funkcije
18.Interpretacija nativnog snimak urinarnog trakta i intravenske urografije
19.Inspekcija, palpacija i auskultacija arterijskog sistema
20.Inspekcija i palpacija venskog sistema
21.Fizikalni pregled zglobova i ekstremiteta
22.Inspekcija, palpacija i auskultacija štitne žlijezde
23.Interpretacija laboratorijskih testova u procjeni funkcije endokrinog
sistema
104
24.Interpretacija hematoloških laboratorijskih nalaza
25.Fizikalni pregled hematološkog bolesnikaa
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
1. Dijagnostičke metode u pulmologiji
− spirometrija
− pletizmografija
− gas analiza arterijske krvi
− farmako-dinamski testovi
− scintigrafija pluća
− CT i MRI pluća
− endoskopske metode (bronhoskopija)
− bronhografija
− pleuralna punkcija
− transtorakalna biopsija pleure i pluća
− alergološka kožna testiranja
− laboratorijska obrada bronho-alveolarnog lavata
2.
−
−
−
−
−
Dijagnostičke metode u kardiologiji
ehokardiografija
fonokardiografija
ergometrija
koronarografija
punkcija perikarda
3.
−
−
−
−
−
−
−
Dijagnostičke metode u gastroenterohepatologiji
gastroskopija
kolonoskopija
ultrazvuk jetre, žuči i pankreasa
doppler
biopsija
endoskopska retrogradna holecistopankreatografija
abdominalna punkcija
4.
−
−
−
−
−
−
−
−
−
Dijagnostičke metode u nefrologiji
ultrazvuk bubrega i mokraćne bešike
scintigrafija bubrega (dinamska i statička)
dopler krvnih sudova bubrega
CT i MRI bubrega
retrogradna pijelografija
mikcioni cistogram
perkutana nefrostoma
renalna biopsija
Priprema bolesnika za dijalizu
5. Dijagnostičke metode u angiologiji
− Angiografija i doppler krvnih sudova
105
6.
–
–
–
–
Dijagnostičke metode u hematologiji
scintigrafija štitne žlijezde
ultrazvuk štitne i paratiereoidne žlijezde
CT i MRI žlijezda sa endokrinim lučenjem
OGTT test
7.
−
−
−
−
Dijagnostičke metode u hematologiji
sternalna punkcija i pravljanje razmaza sternalnog punktata
biopsija kosti
punkcija limfnog čvora
citološka i imunefonotipska analiza
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
− Za samostalan rad i pregled bolesnika, budući liječnik se može osposobiti samo praktičnim vježbama.
− Dobar liječnik praktičar mora poznavati metode fizikalnog pregleda,
ispitivanja i dijagnosticiranja oboljenja.
− Liječnik mora integrisati podatke dobivene o bolesti putem
anamneze i fizikalnog pregleda u odabiru privremene radne dijagnoze.
− Pravilno uzeta anamneza i podaci dobiveni fizikalnim pregledom utiču na dalju dijagnostičku obradu bolesnika, pri čemu odluke liječnika
mogu imati uticaja na tok bolesti i budući život bolesnika.
4. Metode učenja
Nastava predmeta „Klinička propedeutika” će se izvoditi u ukupnom fondu od 65 sati:
Predavanja 22 sati
Vježbe
43 sati
U okviru predviđenog broja sati, održat će se i oblici kontinuirane provjere znanja (parcijalni ispit i praktični ispit 1. dio)
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata vršit će se kontinuirano u toku semestra i kao
završni ispit. Iz svakog oblika provjere znanja student mora osvojiti minimum 55% definiranih bodova.
Kontinuirana provjera znanja
Kontinuirana provjera znanja obuhvata: praktični ispit prvi dio, praktični
ispit drugi dio, te parcijalni ispit prvi dio i parcijalni ispit drugi dio.
Praktični ispit prvi dio
Praktični ispit prvi dio podrazumjeva procjenu usvojenih vještina uzimanja anamneze i fizikalnog pregleda bolesnika obrađenih kroz module
1, 2, 3 i 4. Evaluacija usvojenih vještina se vrši kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi
odgovarajući broj bodova. Maksimalan broj bodova koji student može
osvojiti je 10. Da bi se praktični ispit (1. dio) smatrao položenim, student
mora osvojiti najmanje 5,5 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se
ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
106
Parcijalni ispit prvi dio
Parcijalni ispit je pismeni test sa 30 MCQ pitanja. Ispitat će se znanja
usvojena kroz module 1, 2, 3 i 4. Svaki tačan odgovor nosi 1 bod, ukupno
30 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim, potrebno je osvojiti najmanje 17 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri
formiranju konačne ocjene.
Ukoliko student nije položio parcijalni ispit prvi dio, nepoloženo gradivo
polaže na završnom ispitu.
Praktični ispit drugi dio
Praktični ispit drugi dio podrazumjeva procjenu usvojenih vještina uzimanja anamneze i fizikalnog pregleda bolesnika obrađenih kroz module
5, 6, 7, 8 i 9. Evaluacija usvojenih vještina se vrši kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi
odgovarajući broj bodova. Maksimalan broj bodova, koji student može
osvojiti, je 10. Da bi se praktični ispit drugi dio smatrao položenim, student mora osvojiti najmanje 5,5 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje
se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit drugi dio
Parcijalni ispit drugi dio je test sa 50 MCQ pitanja. Ispitat će se znanja
usvojena kroz module 5, 6, 7, 8 i 9. Svaki tačan odgovor nosi 1 bod, ukupno 50 bodova. Da bi se parcijalni ispit drugi dio smatrao položenim,
potrebno je osvojiti najmanje 28 bodova. Ukoliko student nije položio
parcijalni ispit drugi dio, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita u toku
semestra ili je nezadovoljan dobivenom ocjenom, pristupa polaganju
završnog ispita.
Ukoliko student nije položio kompletan praktični ispit (prvi i drugi dio),
na završnom ispitu se evaluiraju vještine kroz dvije liste provjere, kroz
koje može osvojiti 20 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim,
na svakoj listi provjere mora osvojiti najmanje 5,5 bodova (ukupno 11
bodova).
Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita je prethodno
položen praktični dio ispita.
Ukoliko student u toku semestra nije položio parcijalni ispit prvi dio, pismeni dio završnog ispita je test sa 30 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor
nosi 1 bod, ukupno 30 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim, potrebno je osvojiti najmanje 17 bodova.
Ukoliko student u toku semestra nije položio parcijalni nispit drugi dio,
pismeni dio završnog ispita je test sa 50 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor nosi 1 bod, ukupno 50 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim,
potrebno je osvojiti najmanje 28 bodova. Ukoliko student nije položio
oba parcijalna ispita tokom semestra, pimeni dio završnog ispita ima 80
MCQ pitanja, kroz koje student može osvojiti 80 bodova. Minimalan broj
bodova, da bi se ispit smatrao položenim, iznosi 44.
107
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri tome se usvojene vještine iz svakog nepoloženog dijela praktičnog ispita, kroz koje može osvojiti ukupno 10 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim na svakoj listi provjere mora osvojiti najmanje 5,5 bodova.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je
predhodno položen praktični dio ispita.
Na pismenom dijelu popravnog ispita student polaže nepoloženi parcijalni ili parcijalne ispite, sa kojih se osvojeni broj bodova dodaje ostalim
bodovima i zaključuje konačna ocjena.
6. Literatura
Obavezna:
1. Hadžimejlić Muhamed i saradnici: Klinička propedeutika. I.P.”Svjetlost”
dd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo, 2000; 1-625.
2. Metelko Željko, Harambašić Hrvoje i suradnici. Internistička propedeutika i osnove fizikalne dijagnostike. Medicinska naklada, Zagreb,
1999; 1-351.
Proširena:
1. Bukša Marko. Klinički pregled kardiovaskularnog bolesnika. Kemigrafika, Sarajevo, 1999; 1-125.
2. Ristić Milosav i saradnici. Klinička propedeutika. Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 1996; 1-767.
Dopunska:
1. Antić Ratomir. Osnovi interne propedevtike. Medicinska knjiga, Beograd – Zagreb, 1983; 1-443.
2. Hadžijahić Hasan. Propedeutika interne medicine. Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 1995; 1-78.
108
7. Napomena
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave
u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za internu medicinu. Broj
studenata po asistentu je između 6 i 8 (optimalno 7), a broj pacijenata
po studentu je 10. Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj
ploči amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCUS-a i na web stranici
fakulteta: www.mf.unsa.ba
Opravdanost izostanka sa vježbi dokazuje se valjanim potvrdama. Samo
uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe (maksimum do 20%
izostanaka).
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu najavu kod sekretarice Katedre za internu medicinu ili na e-mail:
[email protected]
109
PLAN PREDMETA: KLINIČKA PROPEDEUTIKA
Sedmica
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje: Definicija kliničke propedeutike. Zdravlje-bolest.
Anamneza (sadašnja bolest, ranije bolesti, lična anamneza, porodična i socijalna anamneza, epidemiološka anketa, decursus morbi i epicrisis). Osnovne metode fizikalnog pregleda internističkog
bolesnika. Opći status bolesnika (status praesens). Pregled glave
i vrata.
2
Vježbe: Učenje osnovnih principa uzimanja anamneze i profesionalne komunikacije sa pacijentom. Pravljenje liste specifičnih
simptoma zbog kojih je pacijent primljen u bolnicu i liste posebnih
simptoma po organskim sistemima. Fizikalni pregled internističkog
bolesnika. Inspekcija, palpacija i perkusija glave. Palpacija izlazišta
kranijalnih živaca. Pregled mimike lica, pokretljivosti bulbusa, reakcije zjenica na svjetlost i akomodaciju, nosnih hodnika, usne šupljine, spoljašnjeg ušnog kanala. Preglegled vrata: oblik i pokretljivost
vrata, palpacija limfnih žlijezda vrata i štitne žlijezde, inspekcija
vratnih vena, auskultacija karotida.
3
Predavanje: Opća i specifična simptomatologija oboljenja respiratornog trakta. Fizikalni pregled grudnog koša i pluća (inspekcija,
palpacija, perkusija i auskultacija pluća).
2
Vježbe: Uzimanje anamneze, pravljenje liste opštih opštih simptoma i liste glavnih prezentirajućih simptoma kod pacijenta sa respiratornim oboljenjima. Registrovanje i komentiranje brzine disanja,
izgleda kože i vidljivih sluznica. Izvođenje inspekcije grudnog koša
i određivanje njegovog tipa. Palpiranje prednjeg i zadnjeg zida
grudnog koša u ekspiraciji i inspiraciji, procjena širenja grudnog
koša. Perkusija grudnog koša, određivanje donjih granica pluća,
pokretljivosti plućnih baza i širine plućnih vrhova.Auskultacija inspiratornih i ekspiratornih respiratornih tonova.
3
Predavanje: Dijagnostičke metode u pulmologiji.
2
Vježbe: Primjena procesa pregleda respiratornog sistema na hospitalnim pacijentima. Pregled respiratornog sistema u odnosu na
simptome i stanje (spirometrija, pletizmografija, određivanje gasova u arterijskoj krvi, farmako-dinamski testovi, perfuziono-ventilaciona scintigrafija pluća, CT i MRI pluća, bronhoskopija, bronhografija, pleuralna punkcija, transtorakalna biopsija pleure i pluća,
alergološka kožna testiranja, laboratorijska obrada bronho-alveolarnog lavata).
3
110
Sedmica
Sedmica 4.
Sedmica 5.
Sedmica 6.
Sedmica 7.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje: Simptomi u oboljenjima srca. Inspekcija, palpacija i
perkusija predsrčanog predjela i temelji auskultacije srca.
2
Vježbe: Uzimanje anamneze i učenje specifičnosti simptomatologije kardijalnih bolesti. Pravljenje liste opštih i specifičnih simptoma kod pacijenta sa kardijalnim oboljenjem. Inspekcija vratnih
vena i jugularnih venskih pulzacija. Inspekcija, palpacija i perkusija
prekordija. Lociranje ictus cordis-a. Auskultacija srca koristeći određena mjesta na grudnom košu. Mjerenje sistolnog i dijastolnog
krvnog pritiska. Palpiranje i određivanje brzina i ritma perifernih
pulseva, komentiranje raspona normalnih vrijednosti.
3
Predavanje: Posebnosti anamneze i status glavnih tipova srčanih
bolesnika. Dijagnostičke metode u kardiologiji.
2
Vježbe: Uzimanje anamneze i identifikacija relevantnih simptoma (bol u grudima, otežano disanje, palpitacije, edem) u glavnih
srčanih bolesnika (angina pektoris, infarkt miokarda, insuficijencija
srca, hipertenzija…). Fizikalni nalaz na srcu u glavnih tipova srčanih
bolesnika. Precizno postavljanje elektroda (provodnika) EKG-a, snimanje EKG-a i analiza ritma, osovine, brzine, glavnog kompleksa.
Dijagnostički laboratorijski testovi u kardiologiji (krvna slika, srčani
enzimi, troponini).
3
Predavanje: Specifičnosti anamneze u bolesnika sa bolestima
trbušnih organa. Najčešći simptomi i znakovi trbušnih bolesti. Fizikalni pregled trbuha i abdominalne regije (inspekcija, palpacija,
perkusija i auskultacija trbuha). Dijagnostičke metode u ispitivanju
organa digestivnog sistema.
2
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT PRVI DIO
3
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO
2
Vježbe: Ciljana anamneza u bolesnika sa simptomima bolesti trbušnih organa. Pravljenje liste opštih i specifičnih simptoma bolesti
trbušnih organa. Inspekcija, palpacija, perkusija i auskultacija abdomena. Palpacija jetre i slezene. Glavne dijagnostičke procedure u
ispitivanju organa digestivnog sistema (gastroskopija, kolonoskopija, ultrazvuk jetre, žuči i pankreasa, biopsija, endoskopska retrogradna holecistopankreatografija, abdominalna punkcija).
3
111
Sedmica
Sedmica 8.
Sedmica 9.
Sedmica 10.
Sedmica 11.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje: Simptomi i znaci oboljenja urinarnog sistema. Palpacija, perkusija i auskultacija bubrega. Funkcionalna i laboratorijska
ispitivanja. Ostale dijagnostičke metode kod bubrežnih bolesnika.
Priprema bolesnika za hemodijalizu i peritonealnu dijalizu.
2
Vježbe: Pravljenje liste simptoma kod bolesnika sa oboljenjima
organa urinarnog trakta. Fizikalne metode pregleda bubrega (inspekcija, palpacija, sukusija lumbalnih loža). Glavne dijagnostičke
procedure kod bubrežnih bolesnika. Osposobljavanje studenta za
interpretaciju urina i testova procjene bubežne funkcije. Priprema
bolesnika za dijalizu.
3
Predavanje: Simptomi i znaci oboljenja lokomotornog sistema i
fizikalni status. Simptomatologija i znaci bolesti perifernih arterija i
vena, fizikalni status i dijagnostičke metode u angiologiji.
2
Vježbe: Uzimanje anamneze i prepoznavanje simptoma lokomotornog aparata. Fizikalni nalaz. Simptomi i znaci bolesti perifernih
arterija i vena, fizikalni status. Glavne dijagnostičke procedure kod
bolesnika sa smetnjama lokomotornog i perifernog vaskularnog
sistema.
3
Predavanje: Simptomatologija bolesti endokrinog sistema (prednjeg režnja hipofize, štitne žlijezde, paratireoidnih žlijezda, nadbubrežnih žlijezda, gonada). Fizikalne promjene na vanjskom splovilu.
Spoljne seksualne sekundarne odlike.
2
Vježbe: Uzimanje anamneze kod bolesnika sa endokrinim smetnjama. Fizikalni pregled bolesnika sa endokrinološkom problematikom. Glavne dijagnostičke procedure kod bolesnika sa endokrinološkim smetnjama. Osposobljavanje studenta za interpretaciju
biohemijskih nalaza kod dijabetičara i korištenje glukometra. Osposobljavanje studenta da daje savjete o ishrani pacijentima sa
šećernom bolesti.
3
Predavanje: Simptomatologija, fizikalni pregled i specifičnosti kod
hematoloških bolesnika. Dijagnostičke metode u hematologiji.
2
Vježbe: Pravljenje liste simptoma kod hematoloških bolesnika.
Specifičnosti fizikalnog nalaza kod bolesnika sa hematološkim
bolestima. Glavne dijagnostičke procedure kod hematoloških bolesnika (periferni razmaz, sternalna punkcija, biopsija kosti, biopsija
limfnog čvora). Osposobljavanje studenta za interpretaciju nalaza
krvne slike.
3
112
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Sedmica 12.
Vježbe: Uzimanje anamneze i fizikalni pregled internističkog bolesnika.
Diskusija sa asistentom o pregledanom pacijentu.
3
Sedmica 13.
Vježbe: Uzimanje anamneze i fizikalni pregled internističkog bolesnika.
Diskusija sa asistentom o pregledanom pacijentu.
2
Sedmica 14.
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT DRUGI DIO
3
Sedmica 15.
PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO
2
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima
Sedmica 17-20.
Popravni ispitni rok
113
IZBORNI PREDMETI PETOG SEMESTRA
Code: BAM 067
Naziv predmeta: KLINIČKA PATOLOGIJA
Nivo: dodiplomski
Godina: III
Status: izborni
Sedmica: 15
Semestar: VI
ECTS kredita: 2.5
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Svjetlana Radović
Uslov za pohađanje nastave: Odrađena nastava iz predmeta Patologije 1
1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta Klinička patologija je usvajanje dopunskog znanja o najčešćim oboljenjima i tumorima pojedinih organa i organskih sustava, sa
kojima će se liječnici sretati u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je da studenti kroz klinički pristup shvate značaj i mjesto
patologije u dijagnostici, tretmanu i prognozi oboljenja.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu iz predmeta “Klinička patologija” studenti će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Bolesti gastrointestinalnog trakta
Cilj je upoznati studente sa upalnim procesima i tumorima koji zahvataju
želudac i debelo crijevo, njihovom etiologijom, patogenezom, kliničkom
slikom, načinom dijagnosticiranja i terapijom.
Modul 2. Bolesti štitne žlijezde
Cilj je upoznati studente sa upalnim procesima i tumorima u štitnoj žlijezdi, njihovom etiologijom, patogenezom, kliničkom slikom, načinom
dijagnosticiranja i terapijom.
Modul 3. Bolesti respiratornog trakta
Cilj je upoznati studente sa upalnim procesima i tumorima koji zahvataju
respiratorne puteve, njihovom etiologijom, patogenezom, kliničkom slikom, načinom dijagnosticiranja i terapijom.
Modul 4. Bolesti dojke
Cilj je upoznati studente sa upalnim bolestima i tumorima koji zahvataju
žensku i mušku dojku, njihovom etiologijom, patogenezom, kliničkom
slikom, načinom dijagnosticiranja i terapijom.
Modul 5. Bolesti ženskog genitalnog trakta
Cilj je upoznati studente sa bolestima i tumorima koji zahvataju ženski
genitalni trakt, njihovom etiologijom, patogenezom, kliničkom slikom,
načinom dijagnosticiranja i terapijom.
114
Modul 6. Bolesti muškog genitalnog trakta
Cilj je upoznati studente sa tumorima koji zahvataju muški genitalni
trakt, njihovom etiologijom, patogenezom, kliničkom slikom, načinom
dijagnosticiranja i terapijom
Modul 7. Bolesti urotrakta
Cilj je upoznati studente sa oboljenjima i tumorima koji zahvataju bubrege, mokraćni mjehur, uretru i ureter, njihovom etiologijom, patogenezom, kliničkom slikom, načinom dijagnosticiranja i terapijom.
Modul 8. Bolesti regije glave i vrata
Cilj je upoznati studente sa najčešćim oboljenjima i tumorima koji zahvataju regiju glave i vrata, njihovom etiologijom, patogenezom, kliničkom
slikom, načinom dijagnosticiranja i terapijom.
Modul 9. Bolesti limfnih čvorova
Cilj je upoznati studente sa oboljenjima i tumorima koji zahvataju limfne
čvorove, njihovom etiologijom, patogenezom, kliničkom slikom, načinom dijagnosticiranja i terapijom.
Kroz nastavu iz iz predmeta “Klinička patologija” studenti će ovladati slijedećim vještinama:
– Vještine koje student treba znati praktično izvesti:
1. Uočavanje i prepoznavanje promjena patološke prirode na pojedinim
tkivima i organima
2. Povezivanje etiologije, morfologije i kliničke slike kod pojedinih vrsta
oboljenja
Kroz nastavu iz predmeta “Klinička patologija” student će usvojiti slijedeće stavove:
1. Važnost ranog otkrivanja i verifikacije oboljenja
2. Ključnu ulogu patohistološke verifikacije tumora u daljem tretmanu
pacijenata i prognozi bolesti
3. Svaki organski sustav, pored zajedničkih obilježja, ima i specifična u
odgovoru na dejstva patološke nokse
4. Klinička obilježja nekog procesa mogu podlijegati individualnim varijacijama.
4. Metode učenja:
Nastava se izvodi u obliku:
– predavanja (15 sati) za sve studente
– praktičnih vježbi (15 sati) za grupe do 10 studenata
Učenje gradiva se ostvaruje slušanjem izlaganja na predavanjima, seminarima i na praktičnim demonstracijama u okviru vježbi na hirurškim
bioptatima; Kroz praktični rad na vježbama u kojima studenti aktivno sudjeluju u proučavanju izabranih makroskopskih preparata; U toku seminara
koristiće se različite metode rada – rad u malim grupama, diskusija, studije
slučaja, projektni zadaci, pisanje seminarskog rada, prezentacija od strane
studenata; savladavanje gradiva uz korištenje dostupne literature.
115
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja se vrši kontinuirano (parcijalni ispiti) i kao završni ispit.
1. KONTINUIRANA PROVJERA ZNANJA – 100 bodova
Kontinuirana provjera znanja se vrši putem parcijalnih ispita koje čine
dva odvojena testa.
I parcijalni ispit (M 1-4) – 40 bodova
Ispit je pismeni, sa 40 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor nosi 1 bod. Ovim
testom je predviđena provjera znanja usvojenih kroz Module 1- 4. Minimalan broj bodova da bi se ispit smatrao položenim je 22. Ukoliko student ne položi parcijalni ispit , gradivo polaže na završnom ispitu.
II parcijalni ispit (M 5-9) – 60 bodova
Ispit je pismeni, sa 60 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor nosi 1 bod. Ovim
testom je predviđena provjera znanja usvojenih kroz module 5- 9. Skala
ocjenjivanja ima maksimalno 60 bodova, a minimalan uvjet za uspješno
urađen ispit je 33 boda.
2. ZAVRŠNI ISPIT
Ukoliko student nije položio I ili II parcijalni ispit, iste polaže na završnom
ispitu, na kojem dobija test sa 40 MCQ pitanja u okvuru I parcijalnog ispita, odnosno test sa 60 MCQ pitanja u okviru II parcijalnog ispita, gdje
svaki tačan odgovor u oba testa nosi po 1 bod. Za prolaz na svakom od
ovih testova potrebno je dati tačan odgovor na 55 % pitanja, odnosno
osvojiti 22 boda za test I i 33 boda za test II.
Ukoliko u toku semestra nije položio niti jedan parcijalni ispit, završni ispit
ima 100 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor nosi 1 bod. Minimalan broj
bodova za prolaz iznosi 55 bodova.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
6. Literatura
Obavezna:
1. “Klinička patologija-izabrana poglavlja” Autori, nastavnici i suradnici
Katedre za patologiju (u pripremi).
Dopunska:
1. Mills, Carter, Greenson, Oberman, reuter, Stoler. Sternberg’s Diagnostic
Surgical Pathology. 4th Edition.Lippincott Williams&Wilkins, 2004.
2. Fletcher C. Diagnostic Histopathology of Tumors. 3th Edition. Churchill
Livingstone, 2007.
7. Napomena
Termin konsultacija je svaki dan od 12-14h uz prethodnu najavu sekretaru Instituta ili na e-mail: [email protected]
116
PLAN PREDMETA: KLINIČKA PATOLOGIJA
Sedmica
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Sedmica 4.
Sedmica 5.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Gastrointestinalni trakt - Upalni procesi u sluznici želudca i debelog
crijeva - etiologija, morfologija, simptomatologija. Rijetke forme
gastritisa – patogeneza, etiologija, morfologija, simptomatologija i
klinički nalazi. Tumori debelog crijeva.
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij - studija slučaja (makroskopski pregled i
opis biopsijskog materijala).
1
Predavanje:
Štitna žlijezda - upalni procesi i tumori - etiologija, morfologija,
simptomatologija i klinički nalazi.
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij - studija slučaja (makroskopski pregled i
opis biopsijskog materijala).
1
Predavanje:
Respiratorni trakt - najčešća oboljenja - etiologija, morfologija, simptomatologija i klinički nalazi
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij - studija slučaja (makroskopski pregled i
opis biopsijskog materijala).
1
Predavanje:
Respiratorni trakt - tumori - etiologija, morfologija, simptomatologija i klinički nalazi
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij - studija slučaja (makroskopski pregled i
opis biopsijskog materijala).
1
Predavanje:
Dojka - benigne lezije - etiologija, morfologija, simptomatologija i
klinički nalazi
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij - studija slučaja (makroskopski pregled i
opis biopsijskog materijala).
1
117
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Dojka - karcinomi - etiologija, morfologija, simptomatologija i klinički nalazi
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij - studija slučaja (makroskopski pregled i
opis biopsijskog materijala).
1
Predavanje:
Bolesti jajnika, tube, uterusa - etiologija, morfologija, simptomatologija i klinički nalazi
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij - studija slučaja (makroskopski pregled i
opis biopsijskog materijala).
1
Sedmica 8.
PARCIJALNI ISPIT (Moduli 1-4)
2
Sedmica 9.
Predavanje:
Bolesti vaginalne porcije uterusa, gestacijski trofoblastni tumori etiologija, morfologija, simptomatologija i klinički nalazi
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij - studija slučaja (makroskopski pregled i
opis biopsijskog materijala).
1
Predavanje:
Bolesti testisa i penisa - etiologija, morfologija, simptomatologija i
klinički nalazi
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij - studija slučaja (makroskopski pregled i
opis biopsijskog materijala).
1
Predavanja:
Upalne bolesti bubrega, uretera, mokraćnog mjehura i uretre - etiologija, morfologija, simptomatologija i klinički nalazi
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij - studija slučaja (makroskopski pregled i
opis biopsijskog materijala).
1
Sedmica 6.
Sedmica 7.
Sedmica 10.
Sedmica 11.
118
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Tumori bubrega, uretera, mokraćnog mjehura i uretre - etiologija,
morfologija, simptomatologija i klinički nalazi
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij - studija slučaja (makroskopski pregled i
opis biopsijskog materijala).
1
Predavanje:
Regija glave i vrata - upalni procesi i tumori usne duplje, žlijezda
slinovnica, paranazalnih sinusa, orofaringealne regije – etiologija,
morfologija, simptomatologija i klinički nalazi
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij - studija slučaja (makroskopski pregled i
opis biopsijskog materijala).
1
Predavanje:
Upalni procesi limnih čvorova i klinički nalazi. Limfomi - etiologija,
morfologija, simptomatologija i klinički nalazi
1
Vježbe:
Patohistološki laboratorij - studija slučaja (makroskopski pregled i
opis biopsijskog materijala).
1
Sedmica 15.
II parcijalni ispit (M 5-9)
2
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Sedmica 12.
Sedmica 13.
Sedmica 14.
119
Code: BAM 066
Naslov predmeta: PEDIJATRIJSKA NUKLEARNA MEDICINA
Nivo: dodiplomski
Godina: III
Status: izborni
Sedmica: 15
Semestar: VI
ECTS kredita: 2.5
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Elma Kučukalić-Selimović
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni svi obavezni predmeti 2. godine studija
1. Cilj predmeta
Cilj predmeta je upoznavanje studenta sa osnovnim postulatima i osobenostima primjene otvorenih izvora jonizirajućeg zračenja u dijagnostičke, morfološke i funkcionalne, kao i terapijske svrhe u kliničkoj praksi
kod djece.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je da student:
- ovlada primjenom radionuklida i radiofarmaka u dijagnostičke i terapijske svrhe u pedijatrijskoj populaciji
- da savlada osobenosti pripreme djece za pojedine procedure
- da zna indikacije za pojedine nuklearno-medicinske dijagnostičke
pretrage kod djece
- da savlada izračunavanja pojedinačnih doza radiofarmaka u dijagnostičke i terapijskle svrhe kod djece
- da upozna interpretaciju scintigrafskih nalaza kod pojedinih bolesti u
djece
- da savlada neophodne mjere dozimetrije i zaštite od jonizirajućeg
zračenja pri radu sa djecom na polju nuklearne medicine
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu iz predmeta «Pedijatrijska nuklearna medicina» student će
usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Opći aspekti pedijatrijske nuklearne medicine
Cilj modula je upoznati studenta sa karakteristikama pedijatrijske populacije, značajnim za nuklearno-medicinsku dijagnostiku, značajem edukacije osoblja, informiranosti pacijenata i roditelja, izborom radiofarmaceutika, konceptom minimalne doze kod djece, radijacionim rizikom, magnifikacijom u pedijatrijskoj nuklearnoj medicini, SPECT-om kod djece.
Modul 2. Dijagnostika endokrinih oboljenja, bolesti metabolizma i
oboljenja skeleta kod djece
Cilj modula je upoznati studenta sa dijagnostikom oboljenja štitne
žlijezde kod djece, neonatalnim screeningom, scintigrafijom štitnjače,
te osobenostima i kliničkom primjenom scintigrafije skeleta kod djece.
Modul 3. Nuklearno-medicinska dijagnostika oboljenja srca i pluća
kod djece
Cilja modula je upoznati studenta sa protokolima i kliničkom primjenom radionuklidne angiokardiografije, radionuklidne ventrikulografije,
perfuzione scintigrafije miokarda, zatim sa dijagnostikom shunt-a, te sa
nuklearno-medicinskom dijagnostikom pluća, posebno cistične fibroze.
120
Modul 4. Nuklearno-medicinska dijagnostika u dječijoj nefrologiji
i urologiji
Cilj modula je upoznati studenta sa mogućnostima primjene kortikalne
scintigrafije bubrega, dinamičke scintigrafije bubrega, direktne i indirektne cistografije u dijagnostici nefroloških i uroloških kliničkih problema
kod djece. Predviđeno je upoznavanje i sa modifikacijama dinamičke
scintigrafije bubrega i sa scintigrafijom skrotuma.
Modul 5. nuklearno-medicinske dijagnostičke mogućnosti u
dječijoj gastroenterohepatologiji
Cilj modula je upoznati studenta sa gastroezofagealnom scintigrafijom,
ezofagealnim tranzitom, hepatobilijarnom scintigrafijom u diferencijalnoj dijagnozi neonatalnog ikterusa, te dijagnostikom Meckel-ovog divertikula kod djece.
Modul 6. Primjena nuklearne medicine u dječijoj neurologiji,
psihijatriji, kod snimanja tumora, te kod infekcija i upala
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa nuklearno-medicinskim snimanjima kod oboljenja iz domena dječije neurologije i psihijatrije, sa
nuklearno-medicinskim snimanjima tumora kod djece i sa nuklearnomedicinskom dijagnostikom infekcija i upala.
Modul 7. Terapija radionuklidima – primjena kod djece
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa tretmanom diferenciranih karcinoma štitne žlijezde sa I-131, te sa terapijskom primjenom MIBG-a u
pedijatrijskoj onkologiji.
Kroz nastavu iz predmeta « Pedijatrijska nuklearna medicina» student će
ovladati slijedećim vještinama:
– Vještine koje student treba znati praktično izvesti:
1. Davanje uputstava za pripremu i sedaciju djece za nuklearno-medicinske procedure
2. Izračunavanje pojedinačnih doza za aplikaciju
3. Razlikovanje vrsta kolimatora, pinhole kolimator
4. Pozicioniranje djece za pojedina snimanja
5. Analiza scintigrama štitnjače kod djece
6. Interpretacija nalaza scintigrafije skeleta kod djece
7. Analiza radiorenografske krivulje
8. Interpretacija nalaza statičke i dinamičke scintigrafije bubrega kod
djece
9. Interpretacija nalaza hepatobilijarne scintigrafije kod djece
10.Interpretacija nalaza scintigrafije kod Meckel-ovog divertikula
- Vještine koje student treba poznavati:
1. Određivanje doza kod djece, doze za aplikaciju
2. Metod SPECT snimanja
3. Indikacije za scintigrafiju štitnjače
4. Mjerenje tireoidnog uptake-a
5. Metoda izvođenja neonatalnog screeninga
121
6. Priprema djece za nefro-urološke studije
7. Izračunavanje doze I-131 u terapiji tireoidnog karcinoma kod djece
8. MIBG snimci kod pacijenata sa neuroblastomom
Nakon nastave predmeta «Pedijatrijska nukearna medicina» student će
usvojiti slijedeće stavove:
1. stav o potrebi racionalnog i adekvatnog pristupa u primjeni i indikacijama nuklearno-medicinskih procedura kod djece
2. stav o indikacijama za pojedine scintigrafije u pedijatriji
3. stav o mjestu nuklearno-medicinskih procedura i njihove komplementarnosti sa drugim dijagnostičkim metodama kod mnogih oboljenja kod djece
4. jasan stav u radijacionom riziku kod djece, o značaju mjera zaštite i
dozimetriji u pedijatrijskoj nuklearnoj medicini
5. stav o potrebi informisanosti roditelja i djece o nuklearno-medicinskim procedurama i njihovim osobenostima
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
– Predavanja
15 sati
– Seminari
5 sati
– Praktične vježbe 10 sati
5. Metode procjene
znanja
Znanje i usvojene vještine će se ocjenjivati kontinuirano u toku semestra
i kao završni ispit.
KONTINUIRANA PROVJERA ZNANJA
Seminari
Rad studenta će se kontinuirano pratiti kroz interaktivnu nastavu u toku
seminara. Svaki student će biti ocijenjen na kraju semestra zbirnom ocjenom (bodovi) od 0-10 koja će se dodati ukupnom broju bodova prije
zaključenja konačne ocjene. Da bi student zadovoljio mora osvojiti minimalno 6 bodova.
Parcijalni ispit 1
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znanja usvojenog kroz module 1, 2 i
3. Parcijalni ispit je pismeni i sastoji se od 30 MCQ pitanja. Svaki tačan
odgovor nosi 1 bod (maksimalno 30 bodova). Da bi zadovoljio (uspješno
položio) student mora osvojiti najmanje 16 bodova.
Parcijalni ispit 2
Parcijalni ispit 2 obuhvata provjeru znanja stečenog kroz module 4, 5,
6 i 7 te provjeru znanja stečenog kroz praktični dio nastave. Parcijalni
ispit 2 je pismeni, MCQ test sa 40 pitanja i provjere znanja iz usvojenih
vještina tokom praktičnih vježbi. . Da bi zadovoljio parcijalni ispit 2 student
mora osvojiti minimalno 22 boda iz MCQ testa i minimalno 12 bodova iz
praktičnih vježbi (maksimalno 20 bodova).
ZAVRŠNI ISPIT
Student nije obavezan polagati završni ispit ukoliko je u toku nastave
zadovoljio kriterije za prolaznu ocjenu. Ukoliko student nije zadovoljan
ocjenom može pristupiti završnom ispitu ili ukoliko nije zadovoljio na
parcijalnim ispitima tokom nastave.
122
Ukoliko student nije zadovoljio na parcijalnom ispitu 1 završni ispit se
sastoji od 30 MCQ pitanja (potrebno minimalno 16 bodova). Ukoliko
student nije zadovoljio na parcijalnom ispitu 2 završni ispit se sastoji od
MCQ testa sa 40 MCQ pitanja (potrebno minimalno 22 boda). Ukoliko
student nije zadovoljio na oba parcijalna ispita završni ispit se sastoji od
MCQ testa sa 70 pitanja (minimalan broj bodova 38 bodova).
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
6. Literatura
Obavezna:
1. E. Kučukalić-Selimović i suradnici “Klinička nuklerna medicina” udžbenik za studente Medicinskog fakulteta (u pripremi)
2. Treves S.T., Taylor G.A. Pediatric Nuclear Medicine/PET. 3. edition
Springer-Verlag 2006.
3. Ivančević D., Dodik D. i Kusić Z. Klinička nuklearna medicina. Medicinska naklada Zagreb 1999.
Proširena:
1. Wagner N.H., Szabo Z, Buchanan W.J. Principles of Nuclear Medicine.
Saunders. 1995.
Dopunska:
1. Ell. P.J., Gambhir S.S..Nuclear Medicine in Clinical Diagnosis and Treatment. Churchill-Livingstone 2004.
7. Napomena
Termin konsultacija za studente u dogovoru sa odgovornim nastavnikom, a uz prethodnu najavu sekretarici Instituta ili na
e-mail: [email protected].
123
PLAN PREDMETA: PEDIJATRIJSKA NUKLEARNA MEDICINA
Sedmica
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Sedmica 4.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje:
Karakteristike pedijatrijske populacije značajne za nuklearno-medicinske procedure
Značaj edukacije osoblja
Informiranost pacijenata i roditelja
Konsultacije
Izbor radiofarmaceutika.
Koncept minimalne doze
Imaging – pozicioniranje, imobilizacija i sedacija djece
Oprema i prostor za davanje doze i snimanje kod djece
1
Vježbe:
Priprema i sedacija djece za nuklearno-medicinske procedure
1
Predavanje:
Radioaktivnost i dozimetrija kod djece
Efekti izloženosti zračenju
Radiobiološke konsekvence
Objašnjenje radijacionog rizika
1
Vježbe:
Praktični aspekti odredjivanja doza kod djece, doze za aplikaciju,
ekvivalentna i efektivna doza
1
Predavanje:
Magnifikaciona scintigrafija u pedijastrijskoj nuklearnoj medicini
SPECT ( jednofotonska emisiona kompjuterizirana tomografija) –
principi projekcije slike, akvizicija, instrumentacija, kliničke aplikacije
1
Vježbe:
Vrste kolimatora – demonstracija, pinhole kolimator – značaj kod
djece
Demonstracija snimaka SPECT metodologije kod pojedinih kliničkih aplikacija
1
Predavanje:
Dijagnostika oboljena štitnjače kod djece
Laboratorijsko odredjivanje hormona štitnjače
Ispitivanje kongenitalnih poremećaja štitne žlijezde
Neonatalni screening
Odredjivanje antitireoidnih antitijela i značaj kod djece
Scintigrafija štitnjače – radiofarmaceutici, mjerenje tireoidnog
uptake-a
1
124
Sedmica
Sedmica 5.
Sedmica 6.
Sedmica 7.
Sedmica 8.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Vježbe:
Indikacije za scintigrafiju štitnjače kod djece
Interpretacija scintigrafskih nalaza
Demonstracija mjerenja tireoidnog uptake-a
1
Predavanje:
Scintigrafija skeleta kod djece
Radiofarmaceutici
Tehnike snimanja
Kliničke aplikacije kod pojedinih oboljenja
Radionuklidna evaluacija kod Legg-Calve-Perthes-ove bolesti
Scintigrafija skeleta u evaluaciji funkcionalnog statusa centara rasta
1
Vježbe:
Demonstracija nalaza scintigrafije skeleta kod primarnih bolesti kosti i drugih oboljenja skeleta kod djece
1
Predavanje:
Nuklearno-medicinska dijagnostika u pedijatrijskoj kardiologiji
Radionuklidna angiokardiografija
Radionuklidna ventrikulografija
Perfuziona scintigrafija miokarda - kliničke aplikacije
Dijagnostika shunt-a
1
Seminar:
Nuklearno-medicinska dijagnostika oboljenja pluća kod djece
Metode - regionalna ventilacija, regionalni plućni protok Kliničke
aplikacije – cistična fibroza, kongenitalne anomalije srca i velikih
krvnih sudova, plućna embolija, obstrukcija dišnih putova i druga
oboljenja pluća
1
PARCIJALNI ISPIT
1
Seminar:
Radioimunološka određivanja u pedijatrijskoj endokrinologiji i kod
bolesti metabolizm (kongenitalna hipotireoza, poremećaji rasta i razvoja, kongenitalna adrenalna hiperplazija)
1
Predavanje:
Uloga kortikalne scintigrafije bubrega sa Tc-99m
DMSA kod djece
Protokol procedure
Kliničke aplikacije
1
Vježbe:
Specifičnosti pripreme djece za nefrourološke studije
Interpretacija nalaza DMSA kortikalne scintigrafije bubrega
1
125
Broj
sati
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Sedmica 9.
Predavanje:
Dinamička scintigrafija bubrega
Radiofarmaceutici - Tc-99m DTPA i Tc-99m MAG3
Protokol
Time – activity krivulja
Kliničke aplikacije
Efekti radioterapije na bubreg
Nuklearno-medicinska evaluacija kod renalne transplantacije
Kvantitativna analiza renalne funkcije
1
Vježbe:
Analiza i interpretacija radiorenografske krivulje
Diskusija o kliničkoj aplikaciji dinamičke scintigrafije bubrega. Uloga nuklearno-medicinske dijagnostike kod obstruktivne uropatije i
nefropatije
1
Predavanje:
Modifikacije dinamičke scintigrafije bubrega
Diuretska dinamička scintigrafija bubrega.
Nuklearno-medicinska dijagnostika stenoze renalne arterije
Scintigrafija skrotuma
1
Seminar:
Vezikoureteralni refluks i radionuklidna cistografija
Gradiranje težine VUR-a, indikacije, direktna radionuklidna cistografija, indirektna radionuklidna cistografija
1
Predavanje:
Gastroezofagealni refluks
Gastroezofagealna scintigrafija
Ezofagealni tranzit
Pražnjenje želudca
Plućna aspiracija
1
Seminar:
Nuklearno-medicinska dijagnostika oboljenja jetre i slezine kod
djece
Hepatobilijarna scintigrafija – kliničke indikacije, diferencijalna dijagnoza neonatalnog ikterusa
Kongenitalne anomalije, akcesorna slezina
Difuzne i foklane bolesti jetre
1
Predavanje:
Gastrointestinalno krvarenje kod djece
Radiofarmaceutici
Klinička primjena
Meckel-ov divertikul
1
Sedmica 10.
Sedmica 11.
Sedmica 12.
126
Sedmica
Sedmica 13.
Sedmica 14.
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Vježbe:
Demonstracija izvodjenja i nalaza scintigrafije kod Meckel-ovog divertikula
1
Predavanje:
Nuklearno-medicinska snimanja mozga u dječijoj neurologiji i psihijatriji - epilepsija, autizam, šizofrenija, depresija, cerebrovaskularne
bolesti u djetinjstvu. Moždana smrt
Nukearno-medicinska snimanja tumora kod djece
Snimanje sa Ga-67, sa Tl-201 i sa Tc-99m sestamibi
1
Seminar:
Infekcije i inflamacije
Detekcija i lokalizacija mjesta infekcije – značaj nuklearno-medicinske dijegnostike kod djeteta sa temperaturom nepoznatog porijekla
Radiofarmaceutici
Mogućnosti nuklearno-medicinske dijagnostike kod imunokompromitirane djece
1
Predavanje:
Tretman i praćenje diferenciranih karcinoma štitnjače sa I-131
Terapija sa MIBG u pedijatrijskoj onkologiji
Radiohemija i radiofarmacija
Mehanizam uptake-a i metabolizam
Tehnike snimanja
Terapijska primjena
Indikacije
1
1
Vježbe:
Izračunavanje doze I-131 u terapiji tireoidnog karcinoma kod djece
Demonstracija snimaka pacijenta sa neuroblastomom
Sedmica 15.
PARCIJALNI ISPIT 2
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
2

letak - Poliklinika Sveta Nedelja

Pravilnik o polaganju ispita

Kliknite ovdje! - Visoka škola za turizam i menadžment Konjic

GOVORNIČKO-KOMUNIKACIJSKI TRENING Kako

PRIJAVA NA JAVNI KONKURS ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA U

hrvatska verzija - Udruga "O Tempora"

Testovi za osnovnu skolu-15.10.2011

ovdje - Osnovna škola Krune Krstića Zadar

REFORMIRANI CURRICULUM STUDIJA DRUGE GODINE

redoviti strucni studij

reformirani curriculum studija prve godine medicine sa

REFORMIRANI CURRICULUM STUDIJA PRVE GODINE

i semestar - ISLAMSKI PEDAGO?KI FAKULTET