Godina VIII. Broj 85 1. listopada 2011. Cijena 3 kn REGIONALNI INFORMATIVNI MAGAZIN Dinamo u Zagorju • Klanjec i Hrvatska su se odužili Mihanoviću • DVD Tuhelj proslavio 105. obljetnicu postojanja 15. KRIJESNICA 14. i 15. listopada ISSN 1848-0004 TEMA BROJA Nenad Sikirica: Bez visoko obrazovanih ljudi nema razvoja Zagorja Potresna svjedočanstva silovanih i zlostavljanih žena u Domovinskom ratu SADRŽAJ impressum iz sadržaja: • Glavni urednik: Zvonko Franc • Urednički kolegij: Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Monika Briševac, Dunja Horvatin, Vlasta Krklec, Milorad Videković, Elvis Lacković, Maja Šimunić, Tanja Gregurović, Stjepan Đukić Pišta, Danijel Job, Snježana Ricijaš 7 • Vanjski suradnici: Rajko Fureš, Mario Krog, Darko Fiket, Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Nada Vincelj, Dragan Kušec, Tomislav Lež, Vesna Gruica, Ana Kruhak, Snježana Ricijaš • Dizajn i oblikovanje: Hyper dizajn d.o.o. Telefon: 049 370 190 E-mail: [email protected] ZVONKO FRANC Život će nas suditi ne po titulama, poznanstvima, visini bankovnog salda nego po tome koliko smo dobra učinili. To je jedina istina. I, vjerujte, ništa nas neće na kraju životnog puta jače boljeti od sjećanja na trenutke kada smo propustili učiniti dobro. • Nakladnik: Glas Zagorja d.o.o. Krapina, Ivana Rendića 15 AKTUALNO INTERVIEW - Nenad Sikirica: Bez visoko obrazovanih ljudi nema razvoja Zagorja . . . . . . . . . . . . . . 4 Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 PORTRET GOSPODARSTVENIKA - Antun Presečki: Imao sam viziju i ostvario snove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA Županiji uručen Certifikat za uspješno proveden projekt Razvoj investicijskog okruženja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11 TEMA BROJA - Sunčica: Potresna svjedočanstva silovanih i zlostavljanih žena u Domovinskom ratu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . 16-21 ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22-47 DUPLERICA: Strahinjčica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34-35 Mislim dakle jesam - kolumna: Elvis Lacković . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 KULTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48-49 • Direktor Branimir Gregurović 15 • Marketing: Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 Susret dvaju velikana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 15. ZGF Krijesnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 Zagorski TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 Tanja Gregurović, Renata Novak, Klementina Cerovečki [email protected] • Grafička priprema i tisak: VJESNIK d.d., Zagreb Slavonska avenija 4, Zagreb Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom. SLJEDEĆI BROJ GLASA ZAGORJA – KRAPINSKOG VJESNIKA POTRAŽITE 1. STUDENOGA 2011. NASLOVNICA: Kristijan Puljek sudionik Malog Kaja ZLATKO VITEZ Gotovo svakodnevno imamo priliku promatrati što se događa kad se na brvnu susretnu fiškal Josipović i fiškalka Kosor: na djelu je tradicionalno pravaško steklišarenje iliti pravdašenje, nadmetanje po pitanju tko je u pravu. SPORT Uz 35. obljetnicu NK Radoboj Godine rada okrunjene uspjehom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 SPORT INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57-58 ZANIMLJIVOSTI Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 ISTRAŽUJEMO - Gordana Maligec: Svakih 15 minuta u Hrvatskoj jedna žena trpi fizičko nasilje. . . . . . . 61 GOST KOLUMNIST - Što je to noć vještica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 TZ KRAPINA - Marijanski hodočasnički put . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 16 ZELENA ŠKRINJA JOSIP HORVAT Mislim da se ne treba bojati za opstanak kaja, ali mi kajkavci ne smijemo se nigdje sramiti govoriti kaj GLAS ZAGORJA broj 85 Siniša Hajdaš-Dončić Zagorje - destinacija izvrsnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 22. rujna - EU dan bez automobila / EU tjedan kretanja. . . . . . . . . . 65 Kesteni. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 3 INTERVIEW 01. LISTOPADA 2011. Nenad Sikirica, mag. ing. el. Razgovarala Monika Briševac Prodekan za nastavu i znanost Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina Bez visoko obrazovanih ljudi nema razvoja Zagorja Poveæanje hrvatske konkurentnosti, kao i društvene reforme i restrukturiranja koje treba proæi hrvatsko gospodarstvo, nije moguæe provesti bez dodatnog obrazovanja svih graðana za te procese. 4 GLAS ZAGORJA broj 85 INTERVIEW Prema procjenama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa udio visokoobrazovanog stanovništva raste posljednjih godina, a značajnije ubrzanje počelo je od 2005. Prema statistikama, u ovoj godini imamo 20% visokoobrazovanih u populaciji od 25 do 64 godine. Brojka od 20% čini se realna budući da se i populacija studenata popela na blizu 200 000, a posljednjih godina otvoren je i velik broj visokih škola i veleučilišta. Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina u kratkom je roku postalo prvo veleučilište u tom dijelu Hrvatske. Više na tu temu? Statistika je grana matematike koja daje dobre rezultate samo ako su podaci koje analizira korektno postavljeni. U ovom slučaju smatram da to nije u potpunosti tako. Mnogim ljudima je Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju jednostavno priznata nova stručna sprema bez da su se i jedan dan dodatno školovali. Npr. visoka stručna sprema (VSS) izjednačena je s akademskim nazivom magistar odnosno magistra uz naznaku struke, a viša stručna sprema (VŠS) izjednačena je s odgovarajućim stručnim nazivom stručni pristupnik odnosno stručna pristupnica uz naznaku struke. Smatram da su jasni motivi pojedinaca koji su to provodili, a i zašto se spominje baš 2005. I uz dio tako dobivenog povećanja, mislim da smo još uvijek ispod 20%, no napredak je evidentan. Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina daje svoj doprinos tom rastu, prvenstveno na regionalnom nivou. Naravno, tek nam druga generacija završava studij i bilo bi neozbiljno tvrditi da smo zaslužni za osjetnije povećanje broja visokoobrazovanih, no postavili smo zdrave temelje i u idućim godinama ćemo sigurno obilježiti visoko obrazovanje u našoj Županiji. Resorno Ministarstvo očitovalo se da Visoka škola zadovoljava uvjete da preraste u Veleučilište. Koji su to sve uvjeti koje je trebalo zadovoljiti? Mnoštvo je uvjeta koji se moraju zadovoljiti. Od prostora, opreme, programa, pa do nastavnog kadra, strukture studijskih programa, broja stalno zaposlenih profesora, gravitacijskog područja, strukture gospodarstva… Kod dobivanja dopusnice običaj je da kad se zadovolji minimum potrebnog, ministar izda privremenu dopusnicu uz uvjet da se kroz neko vrijeme zadovolji i ostatak zahtje- 01. LISTOPADA 2011. va. Mi smo za sva tri stručna studija odmah dobili trajne dopusnice po čemu smo raritetni u Hrvatskoj. Osim toga neke visoke škole ili fakulteti imaju svega nekoliko nastavnika koji predaju mnoštvo kolegija. Vjerojatno ste čitali da će strukturu gospodarstva u županiji odlučili smo se za pokretanje novih stručnih studija iz područja građevine, te ruralnog i zdravstvenog turizma, što planiramo uraditi iduće akademske godine. Uz to ćemo pokrenuti i specijalističke studije iz Za 4-5 godina na Veleučilištu Hrvatsko zagorje Krapina trebalo bi studirati oko 600 studenata svake akademske godine nekim fakultetima biti zabranjen upis novih studenata jer imaju 70 studenata po jednom profesoru, a ministarstvo propisuje maksimalno 20-ak. Mi imamo ispod 4. Slična je situacija s brojem studenata na jedno računalo, brojem metara kvadratnih učioničkog prostora po jednom studentu… Imamo 66 nastavnika koji predaju na Veleučilištu Hrvatsko zagorje Krapina, od čega je 31 doktor znanosti, potpuno smo usklađeni svih tih područja, što bi značilo da bi kroz 4-5 godina na Veleučilištu Hrvatsko zagorje Krapina studiralo oko 600 studenata svake akademske godine. No i postojeće studije treba stalno modernizirati. Da bi završeni studenti bili prepoznati i da bi bili konkurentni na tržištu rada moraju imati i neke posebne kompetencije, dobiti licence…, a to zahtijeva posebnu opremu. Sad smo u fazi formiranja Oracle akademije, mo- sa svim zahtjevima Bolonje, a postoji usporedivost sa sličnim ustanovama zapadne Europe, tako da postoji i mogućnost razmjene studenata. Sve to, a i mnogo više, omogućilo nam je da tako brzo steknemo status veleučilišta. Danas je obrazovanje izuzetno važno zbog osobnog i društvenog razvoja. Novosti na Veleučilištu još ima – nova studijska godina donosi nove dodiplomske programe? Glavna svrha stručnih studija Informatika, Prometna logistika i Operativni menadžment je stvaranje kadra potrebnog za uspješno vođenje osnovne djelatnosti u poslovnim organizacijama koje čine jezgru privrednog i društvenog razvoja županije. Uvidom u ramo dodatno opremiti kabinet za računalne mreže, kupiti dodatne servere… Županija i Grad ne mogu graditi strategiju razvoja visokog školstva, a time i gospodarstva, na višim školama i fakultetima čija su sjedišta u drugim županijama. Je li se statistika unatrag nekoliko godina od kad je osnovana Visoka škola, promijenila u korist KZŽ i visokoobrazovanih? Naravno da Grad i Županija ne mogu graditi strategiju razvoja na školama koje imaju negdje drugdje sjedišta, niti je za očekivati da je interes uprava tih škola prilagođavati se potrebama naše županije. Najbolji pokazatelj za to je što je KZŽ bila jedina županija u Hrvatskoj koja, prije osnivanja VHZK, nije imala svoju visokoš- GLAS ZAGORJA broj 85 kolsku ustanovu. A posljedica je bila da je postotak ljudi s visokom stručnom spremom u KZŽ bio dvostruko manji od prosjeka u Hrvatskoj. Prema zakonu, nastava na dislociranim studijima mora biti u skladu s programom matičnog učilišta. Nastavu bi trebali držati oni profesori koji predaju na matičnom učilištu. No, to često nije slučaj, pa ustvari imate neki miks koji teško može polučiti adekvatne rezultate. A županija i općine nemaju gotovo nikakav utjecaj na rad takvih studija. Razvoj gospodarstva moramo temeljiti na društvu znanja i visoko učinkovitom i svrhovitom poslovnom obrazovanju, uz povezivanje visokog obrazovanja i gospodarstva, osobito na regionalnom nivou. Potrebno je stalno usavršavanje, racionalizacija, kreativnost i inovacije u cilju povećanja učinkovitosti. Velik je broj ljudi sa srednjom stručnom spremom koji imaju neadekvatnu kvalifikaciju ili zastarjela znanja za poslove koje obavljaju. Ogromna je potreba za cjeloživotnim obrazovanjem, a stvaranjem veleučilišnog centra kvalitetne smo programe približili i takvim potencijalnim studentima, jer im je vrlo teško bilo raditi u Zagorju i nakon toga putovati u Zagreb na nastavu. Ključni problem je što država ne želi sufinancirati VHZK iako je KZŽ glavni osnivač, pa studenti moraju plaćati školarine, čime su zakinuti oni potencijalni studenti koji nemaju financijske mogućnosti izdvojiti 1.300 kuna mjesečno. To je prilično apsurdno. Najbolji učenici bi trebali dobiti plaćenu školarinu u nekom iznosu, a na njima je da odluče gdje će studirati. Tek tada bi se radilo o poštenoj tržišnoj utakmici. Uostalom, sličnu situaciju kakvu predlažem imamo u području predškolskog odgoja, gdje grad izdvaja određena sredstva za sufinanciranje, bez obzira da li dijete ide u gradski ili privatni vrtić. Ne sufinancira se vrtić, već se roditeljima podmiruje dio iznosa koji moraju platiti da bi dijete moglo boraviti u vrtiću. A roditelj bira koji vrtić mu više odgovara. Naravno, imati svoje veleučilište znači imati i veliki broj stručnih profesora za izradu raznih projekata u funkciji razvoja svoga kraja i to je potencijal koji će i lokalna uprava i gospodarstvo sve više koristiti. Danas se može studirati u četrdesetak gradova, a brojkom od 20 posto visokoobrazovanih, Hrvatska se bliži prosjeku Europske unije od 25 posto. Efikasnost 5 INTERVIEW 01. LISTOPADA 2011. studiranja – očekivalo se da će Bolonja povećati efikasnost? Podatak o 200.000 studenata je samo jedan od indikatora razvoja visokoškolskog obrazovanja. Porazan je podatak da svega 35-40% tih studenata završi obrazovanje i to s prosječnim trajanjem studija od 7,5 godina. Hrvatski visokoobrazovni sustav je neučinkovit. Nekakav srednjoročni cilj trebao bi biti probleme nadići. Pritisak prema nastavnicima raste i od strane učenika i roditelja i od prosvjetno-birokratskog aparata. Do prije nekog vremena nezamislivo učeničko i roditeljsko uplitanje u posao nastavnika danas je postalo uobičajena, gotovo normalna pojava u našoj školskoj svakodnevici. To se ponajprije odnosi na pritisak glede ocjena kojima Porazan je podatak da svega 35-40% studenata završi obrazovanje i to s prosječnim trajanjem studija od 7,5 godina. povećati učinkovitost na 70-80% i izgraditi instrumentarij koji će poticati odgovornost svakog pojedinca za vlastito obrazovanje. S ovakvim upisima na fakultete, gdje se preko sustava državne mature može prijaviti za 10 fakulteta i prvu godinu studirati na teret države bez ikakvih obveza, neće bitno povećati učinkovitost. Znam za slučajeve da su se učenici prijavili na neki fakultet samo zato jer je tamo bilo mjesta, pa sad imaju studentska prava jednu godinu, a traže posao, ili čak niti to. Bolonjski proces stvorio je pretpostavke za povećanje učinkovitosti, no potrebno je studijske programe još više približiti potrebama poslodavaca i cijelog društva, temeljiti promjene programa na kompetencijama koje omogućuju svakom pojedincu brzo prilagođavanje, učenje i stalno usavršavanje, te poticati kulturu učenja. Visokoškolsko obrazovanje nije usamljeni otok. Ono je dio cjelokupnog obrazovanja, pa samim time trpi i zbog upropaštenosti vrijednosnog sustava, teškog materijalnog položaja škola i nastavnika te manjka stručnog i političkog konsenzusa u konceptima rješavanja krize i razvoja školstva. Narušenost sustava vrijednosti vidljiva je u gotovo svakom segmentu našeg osnovnog i srednjeg školstva. Od didaktički zastarjelih nastavnih programa do poteškoća na koje nailaze oni nastavnici koji pokušaju u svojemu radu te 6 nastavnik mora učenika ocijeniti. Pritom, posve se previđa višestruka i dugoročna šteta koju se takvim postupcima nanosi upravo samim učenicima. Posljedica toga je poplava odlikaša na visokoškolskim ustanovama, a inicijalni testovi pokazuju manje znanje nego prije nekoliko godina. Lijepo je da se visoko školstvo prostorno decentraliziralo. Ali, otvoren je veliki broj visokih škola mimo nekih realnih kriterija. A u ova ekonomski teška vremena broj studenata ne može rasti kako bismo svi mi željeli, pa uvijek postoji opasnost od urušavanja dijela sustava. Postotak ljudi s višom i visokom stručnom spremom u našoj KZŽ daleko je ispod prosjeka, a da ne govorimo o prosjeku razvijenih Europskih zemalja. Prva generacija studenata dodiplomskog studija je završila. Kakve su mogućnosti zaposlenja? Obrazovanje smatram ključnim instrumentom za reforme i društvene promjene, te za razvitak demokracije. Povećanje hrvatske konkurentnosti, kao i društvene reforme i restrukturiranja koje treba proći hrvatsko gospodarstvo, nije moguće provesti bez dodatnog obrazovanja svih građana za te procese. Premali je uzorak završenih studenata da bismo mogli dati neku stručnu analizu, no na prste jedne ruke mogu nabrojati studente koji su diplomirali na VHZK, a ne rade. Nažalost, kompletno gos- podarstvo nam je u prilično lošem stanju, pa je i mala potražnja za radnom snagom, no pravog stručnjaka će se uvijek nastojati zaposliti. Očit je interesni sukob između potreba malih i srednjih poduzetnika i obrazovanja koja pružaju sveučilišni studijski programi. Tvrtke imaju potrebu za zaposlenjem studenata, koji već kod stupanja vrlo brzo ih možemo prilagođavati novonastalim potrebama. Nije toliki problem u samom broju studenata iz naše županije koji se školuju. Istina je da nismo bogata županija i da je roditeljima teško financirati studij u Zagrebu ili Varaždinu, ili čak i negdje dalje, no odriču se mnogo toga da bi školovali djecu. Problem je što se ta djeca ne vraćaju nazad u Zagorje. Mi, Hrvatska u ovom trenutku ima 0,23% doktora znanosti, od kojih velik dio nije osposobljen za natjecanje prema zahtjevima tehnologije i razvitka u 21. stoljeæu. u radni odnos prepoznaju problematiku, te odmah implementiraju stečeno znanje u radne procese, čime pridonose razvitku gospodarskih subjekata. Tu vidimo veliku prednost jer su naši programi prilagođeni potrebama gospodarstva u županiji, a i GLAS ZAGORJA broj 85 siromašni, školujemo djecu koja zatim bogatim krajevima omogućuju dodatni razvoj, a naša županija dodatno zaostaje u razvoju za tim krajevima. Vaše mišljenje o tome je li Hrvatskoj potrebna i promjena strukture diplomiranih? VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA Naravno da je potrebna. Djeca biraju studij na temelju nekih kriterija koji nisu niti ekonomski niti društveno opravdani. Npr., imamo menadžera i ekonomista na burzi, no svejedno je navala na ta zanimanja velika. To je vrlo kompleksna materija koju je teško elaborirati u nekoliko rečenica. Stvaranjem novih znanja, te razvitkom društvenih procesa i institucija ne može upravljati državna administracija koja ni sama nema dovoljno kompetencija. Zbog toga je nužna promjena modela upravljanja, odnosno prelazak s modela državnog upravljanja na model državnog nadzora u svim javnim službama, ali posebice u visokom obrazovanju kojem je ustavom zagarantirana autonomija. Decentralizacija i primjena načela autonomije podrazumijeva i daleko više slobode i odgovornosti za one koji odrađuju posao, ali država treba naći i kvalitetan instrumentarij kojim će ta odgovornost i učinkovitost biti vidljiva. Izgradnja sustava za osiguranje kvalitete je započela, a nadam se da će započeti i neke druge reforme. Neophodno je povećanje broja osoba s trećom razinom visokog obrazovanja koji rade istraživanja i obrazuju se na doktorskim studijima. Hrvatska u ovom trenutku ima 0,23% doktora znanosti, od kojih velik dio nije osposobljen za natjecanje prema zahtjevima tehnologije i razvitka u 21. stoljeću. Dok je tako ne može se ozbiljnije razmišljati o razvitku gospodarstva temeljenog na znanju i inovaciji, ali niti o razvitku društvenih odnosa i moderne demokracije. Na nivou države, ali i na nižim nivoima nemamo jasne strategije razvoja u periodu od 3 ili 5 godina i djeci je zbilja teško znati što će biti kad završe školovanje. Moramo razvijati kulturu učenja u cijelom društvu, bolju organizaciju cjeloživotnog obrazovanja. Taj tip obrazovanja trebaju nuditi visoka učilišta jer posjeduju ljude i sredstva, ali ono mora biti fleksibilno i dostupno svima. U cjeloživotno učenje treba investirati država, ali i mijenjati svijest ljudi koji upravljaju poduzećima te obrazovanje pozicionirati kao investiciju, a ne kao trošak. U kratkom razdoblju nužno je u cjeloživotnom učenju imati onoliko ljudi koliko je studenata upisano na redovite studije. S ponosom moram reći da mi to na Veleučilištu Hrvatsko zagorje Krapina već sada imamo. N ajprije, hvala vam, poštovani čitatelji, jer ste nas podržali i sad kad za Glas Zagorja morate izdvojiti 3 kune. Nije to neki veliki novac naspram drugih novina, ali vaš je, i te kako ste se naradili za njega. Veliko hvala i našim zagorskim gospodarstvenicima, a ništa manje čelnicima naše županije i općina. Političarima, bez obzira na njihove beneficije, nije lako, jer skloni smo ih okriviti za sve naše ljudske nevolje i kad objektivno jesu i kad nisu krivi. A, što ćete. Strpljivo nosite svoj križ pa si morti i nebe zaslužite. Mnogi ste nas podržali svojim mailovima i istakli da ste teško našli svoj primjerak. Ukoliko vam to nije prevelik izdatak nudimo vam polugodišnju i godišnju pretplatu. Uglavnom, potvrdili ste nam da nismo pogriješili kada smo nastavili s izdavanjem Glasa Zagorja. demo dalje. Zajedno možemo učiniti puno. Ako ništa drugo, ostavit ćemo trag iza sebe na kojeg će jednom netko sigurno naići i na njemu otkriti mnogo toga zaboravljenoga, ljudska lica, običaje, događaje, priče…, sve ono što čini identitet jednog kraja i naroda. Iz poštovanja prema iskrenim žrtvama političara, neću u ovoj kolumni o politici. stinita priča koju vam želim prepričati dogodila se u Americi prije mnogo godina, no događa se i nama skoro svaki dan. Ne doslovno, ali na mnoge druge načine. Njezin je mali brat morao umrijeti zbog tumora na mozgu. Roditelji su bili siromašni, ali su založili svu svoju imovinu i učinili sve da ga spase. Jedne je večeri otac rekao uplakanoj majci: “Ne može ovako dalje, draga. Mislim da smo došli do kraja, njega može spasiti samo čudo.” Djevojčica je sve slušala pritajena u kutu sobe. Otrčala je u svoju sobu, razbila kasicu i potiho otrčala do obližnje ljekarne. Strpljivo je čekala, a kad je došla na red, propela se na prste te pred ljekarnika sasula svoj sitniš. “Što bi ti htjela, dušo?” “To je za moga brata, gospodine, jako je bolestan. Došla sam kupiti čudo.” “Nisam te najbolje razumio”, reče ljekarnik. “Zove se Andrija. Ima nešto što mu raste na glavi, tata kaže da je gotovo, da ga samo čudo može spasiti. Ja jako volim svoga brata, zato sam donijela sve novce da kupim čudo.” Ljekarnik se tužno nasmiješio i odgovorio: “Ali mi ne prodajemo I I čuda.” “Ako nema dovoljno novaca, mogu još potražiti. Koliko košta jedno čudo?” ljekarni se zatekao visok i naočit čovjek ozbiljna lica koji je sa zanimanjem pratio razgovor. Dok je ljekarnik nemoćno širio ruke, djevojčica je skupljala svoje novčiće. Visoki čovjek joj priđe i upita: “Zašto plačeš, mala? Što se dogodilo?” “Gospodin ljekarnik ne želi mi prodati čudo i ne želi mi reći koliko ono košta. To je za mog brata Andriju, koji je jako bolestan. Mama kaže da mora na operaciju, a tata da to ne možemo platiti i da Andriju može samo čudo spasiti. Zato sam donijela sve što sam imala.” “Koliko imaš?” “Dolar i jedanaest centi... Ali zna- U 01. LISTOPADA 2011. naših prijatelja, susjeda, a mnogi i sami patite, nalazite se u situacijama iz kojih vas može izvući samo čudo. ad čovjek stavi sa strane sve te silne gluposti kojima se opterećujemo, ostaje nam ono bitno. Ostaju nam osobe koje volimo, koje nas vole, za koje se žrtvujemo i koje se za nas žrtvuju. Upravo te sitne žrtve pune iskrene ljubavi koje činimo kadre su napraviti čudo. Gesta malene djevojčice iz perspektive nas starijih izgleda smiješna, ali baš ta “smiješna” gesta puna iskrene ljubavi prema malenom braci i zabrinutim roditeljima promijenila je beznadnu situaciju u proslavu dobrote. Malena djevoj- K Koliko košta jedno čudo? “Što bi ti htjela, dušo?” “To je za moga brata, gospodine, jako je bolestan. Došla sam kupiti čudo.” te”, doda potiho, “mogu potražiti još novaca...” Čovjek se nasmiješi. “Mislim da neće trebati. Čudo za tvoga brata stoji upravo dolar i jedanaest centi!” Jednom je rukom pokupio sitniš, a drugom nježno uzeo djevojčicu za ruku. “Povedi me svojoj kući”, reče, “želio bih vidjeti tvoga brata i razgovarati s tatom i mamom. Možda uspijemo pronaći čudo koje im treba.” Otmjeni visoki gospodin i djevojčica iziđoše iz ljekarne držeći se za ruke. Taj čovjek je bio profesor Carlton Armstrong, jedan od najpoznatijih svjetskih neurokirurga. Operirao je malog Andriju, koji se za nekoliko tjedana potpuno oporavio. “Ova je operacija pravo čudo”, rekla je mama. “Pitam se samo koliko je koštala...” Djevojčica se nasmiješila ne rekavši ništa, znala je da je čudo koštalo dolar i jedanaest centi. Naravno, ljubav i vjera Andrijine sestrice uračunati su u cijenu. akon ove priče, svaka daljnja riječ je suvišna. No, oprostit ćete mi još nekoliko riječi. Svi mi svakodnevno smo svjedoci mnogobrojnih nepravdi. Neke i sami uzrokujemo svjesno ili nesvjesno. Znane su nam patnje i boli N GLAS ZAGORJA broj 85 Piše Zvonko Franc [email protected] čica nije kalkulirala, kako to mi stariji činimo. Nije se niti bojala, kao što se mi stariji prestrašimo kad se suočimo s vlastitom ili patnjom drugoga. Malena djevojčica je vjerovala da mora postojati rješenje i bila je spremna odreći se nečeg svoga kako bi to rješenje pronašla. ragi čitatelji, veliki i mali, stariji i mlađi, vi učeniji i manje učeni, bogati i manje bogati, život će nas suditi ne po titulama, poznanstvima, visini bankovnog salda nego po tome koliko smo dobra učinili. To je jedina istina. I, vjerujte, ništa nas neće na kraju životnog puta jače boljeti od sjećanja na trenutke kada smo propustili učiniti dobro. Mnogi će od nas tada zaplakati od radosti jer će ugledati najveću tajnu i čudo života, a mnogi će zaplakati od boli svjesni strašne dubine ponora nastalog iz svih onih trenutaka kada su propustili ovaj svijet i svoj život otvoriti za još jedno čudo. oliko košta jedno čudo? Ponekad tek iskren osmijeh, toplu riječ ili malenu kap dobrote… Ne propustimo ih učiniti. D K 7 01. LISTOPADA 2011. 8 PORTRET GOSPODARSTVENIKA GLAS ZAGORJA broj 85 PORTRET GOSPODARSTVENIKA 01. LISTOPADA 2011. Antun Presečki, prof. dr. sc. Piše Tanja Gregurović Imao sam viziju i ostvario snove Priča o Antunu Presečkom, priča je o vlasniku Presečki grupe d.o.o. i jednom od idejnih tvoraca i osnivača krapinskog Veleučilišta. - Ja sam imao viziju i zato sam ostvario snove. Počeo sam život s radničkom plaćom. Stvarao sam kreditima i cijelo vrijeme mnogo učio. Svojoj djeci prenosio sam odgoj svojih roditelja, školovao ih i uputio u poslovanje tvrtke. Danas su zajedno sa svojim obiteljima značajan temelj obiteljske tvrtke. Uz jasnu viziju onog što želite postići i veliku upornost važan je timski rad. Svi su poslovi važni od onog najjednostavnijeg do najsloženijeg i ja sam posebno sretan čovjek što sam taj tim izgradio u svojoj obitelji – ističe ovaj uspješan poduzetnik i doktor znanosti. Presečki grupa d.o.o. trenutno je po veličini četvrti autoprijevoznik u Hrvatskoj i uz matično poduzeće Presečki d.o.o. zapošljava 260 zaposlenika. Svoje poslovno carstvo stvorio je postupno kupujući posrnule tvrtke, ali s namjerom pokretanja njihova uspješnog poslovanja u danas jedinstvenoj tvrtki s najsuvremenijim standardima u poslovanju, obnovljenim voznim parkom, što u konačnici uz uljudan odnos zaposlenika prema putnicima pridonosi kvalitetnoj usluzi prijevoza putnika i roba. Autoprijevoz, Krapina-bus, Zagorje-trans, Izletnik, Meštrović tours, TM Croatiatrans tvrtke su koje je u kratkom vremenu kupio. Svaka je imala dio tržišta. Bilo je to veliko iskušenje. Proveo je u djelo ideju svog kolege i mentora Stjepana Lelasa o udruživanju putničkog prijevoza na području Zagorja i nje- Antun Presečki, suvlasnik i direktor tvrtke Presečki grupa d.o.o. iz Krapine, koja se već 21 godinu bavi autoprijevozničkim uslugama i prvi doktor prometnih znanosti iz redova autoprijevoznika, jedan je od najuspješnijih privatnih poduzetnika ne samo u Krapinsko-zagorskoj županiji, nego i u Hrvatskoj – zapisano je u uvodu nedavno objavljene monografije Antuna Presečkog Odsanjao budućnost, ostvaruje snove. Nije nam bilo teško provjeriti te tvrdnje. govoj organizaciji na nov način. Jedno vrijeme bavio se teretnim prometom, koji je ime brenda Presečki pronio po cijeloj Europi. Danas su u Presečki grupi okupljene i sporedne djelatnosti, servisne radionice u Krapini i Velikom Trgovišću, servis za mini autobuse, stanica za pregled vozila, putnička agencija, autobusni kolodvor i restoran. Matično poduzeće Presečki d.o.o. bavi se djelatnostima otpremništva i pekarnice. Volio bi poslovati u bolje uređenoj državi, njegovu tvrtku pogađa rad na crno, velika davanja u odnosu na ostale zemlje koja zakon propisuje za zaštitu voda, šuma, komore, Turističku zajednicu… visoka cijena radne snage… Ljudi su važna poluga njegova poslovnog carstva. Stvarao je uvijek odnose povjerenja na način da svoju budućnost shvate u radu za sebe, za svoje poduzeće. Svaki zaposlenik mora zaraditi za sebe, ako želi ostvariti svoje primanje. Pažnju posebno pridaje školovanju. Riječ umjetnika U težnji za pobjedom slikarstva nad slikom, tolikim licima nastojim kistom zapravo ispisati baladu o svakom. Stotine lica – stotine balada, a svaka zrači iskrom unutrašnjeg svijeta, to je cilj. Gospodina Antuna Presečkog izvrsno poznajem, pa ću reći da ovo nije njegov prvi portret. S njim je lako uspostaviti kontakt, neobično je otvorena osoba, u izvjesnom smislu posjeduje ono nešto, meni kao autoru intrigantno, što izdiže samo uspješne. Jasan u želji, pronicljiv, sa šestim čulom i pouzdan. Viđao sam ga u zanosu, akciji, znanosti, s obitelji, ali nikad bezvoljnog i bezidejnog. Ovaj portret je zapravo balada o Antunu Presečkom. Autor Stjepan Đukić Pišta – Tehnika može donijeti učinak samo tamo gdje ima stručnih kadrova. Lakše je izgraditi zgradu od temelja, nego dovesti u tvrtku školovane kadrove – ističe Presečki. Zato je često poticao ljude na nastavak školovanja pa i postdiplomske studije. Nikada se ne može promašiti u investiciji obrazovanja. Na tragu tih razmišljanja potiče ideju Veleučilišta u Krapini. čena i dobivena znanja ugrade u svoje Zagorje – ističe dekan Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina Antun Presečki. Kad uhvati slobodnog vremena, voli putovati, upoznavati kulturu i različitosti udaljenih naroda. Bogatstvo mu je prije svega obitelj i zajednički provedeno vrijeme vikendima. Posebno se raduje unucima. Voli skijati, igrati tenis pa je tenisko igralište sagradio pri svojoj klijeti, gdje se okupi sa svojim prijateljima. Svakog ljeta oko klijeti djeluje likovna i kiparska kolonija. Započeo je i proizvodnju vina i vjeruje da će za nekoliko godina imati jedan od prepoznatljivih vinarskih podruma. Trenutno sa 2000 čokota u vlastitom vinogradu i otkupom grožđa od mještana proizvede i do 5000 litara rajnskog i laškog rizlinga, sauvignona i pinota. Antun Presečki već osam godina obnaša dužnost predsjednika Hrvatskog oldtimer saveza, koji okuplja 27 hrvatskih oldtimer klubova, među kojima je i Oldtimer klub Klakson iz Krapine, a kojem je također predsjednik. Ljubav Biografija Antun Presečki, prof. dr. sc., znanstvenik i gospodarstvenik iz Krapine, rođen je 1. veljače 1953., u Preseki, općina Petrovsko. Oženjen je i otac dvoje djece. Školuje se uz posao, završava tehničku školu i potom Vanjsku trgovinu u Zagrebu. Diplomu stječe na Prometnom fakultetu, te postaje doktor prometnih znanosti. Zamjenik je gradonačelnika Grada Krapine (1993.-1995.), član Gradskog vijeća Krapine (1993.-1996.) Vlasnik prijevozničke tvrtke Presečki grupa d.o.o. i tvrtke Presečki d.o.o., koje se uz osnovne djelatnosti bave i nizom srodnih djelatnosti. Jedan je od osnivača i prvi dekan danas Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina. Gospodin Presečki izrazito podupire ideju cjeloživotnog obrazovanja, termin koji se vrlo često promiče u medijima i ostvaruje u nizu osmišljenih programa obrazovanja. Opčinjen stjecanjem novih znanja s još nekoliko osnivača pokrenuo je Visoku školu Hrvatsko zagorje u Krapini (ove godine prerasla u Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina). Tu je i malo lokalpatriotskog inata. Zna gospodin Presečki da znanje otvara sva vrata. – To je jedini način da mladi naraštaji svoje intelektualne potencijale razvijaju u svome rodnom kraju te ste- GLAS ZAGORJA broj 85 prema restauriranju starih motora i automobila u njemu tinja od mladosti, no tada nije imao financijskih sredstava za ostvarenje te strasti. U ovom portretu teško je bilo sabrati brojne kockice u potpuni mozaik. Uz nadarenost i snagu u svakoj priči koju smo dotakli zračio je optimizam. Antun Presečki ima još mnogo ideja koje želi ostvariti. Kao dopunu ovom portretu preporučujemo vam njegovu nedavno promoviranu monografiju. Možda vas neka od ideja u njoj sabranih potakne na ostvarivanje vaših snova. 9 01. LISTOPADA 2011. ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA Županiji uručen Certifikat za uspješno proveden projekt Razvoj investicijskog okruženja U organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Delegacije Europske unije u RH, svečanost je održana 26. rujna, a Krapinsko-zagorsku županiju predstavljali su župan, mr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, zamjenik župana za gospodarstvo, Anđelko Ferek Jambrek, zamjenica direktorice Zagorske razvojne agencije, Karolina Barilar, te predstavnici institucija na županijskoj razini koje su sudjelovale u projektu. U Projekt je bilo uključeno 20 županija, s više od 230 predstavnika institucija na županijskoj razini (županije, regionalne razvojne agencije, HGK i druge) koji su aktivno sudjelovali u projektu i značajno unaprijedili svoja znanja i vještine u području privlačenja ulaganja. Svim sudionicima u projektu na završnoj svečanosti uručeni su certifikati za uspješno završen rad na provođenju projektnih zadataka. Održana završna svečanost projekta Razvoj investicijskog okruženja, obilježila je uspješnu provedbu jednog od najkompleksnijih projekata tehničke pomoći koji je financiran iz pretpristupnih fondova Europske unije. ća standarde za prikupljanje, usklađivanje i pružanje informacija ulagačima, dostupnost i uređenost ulagačkih lokacija te definiranje prioritetnih sektora i donošenje marketinške strategije županija za privlačenje izravnih ulaganja. Tijekom Paul Vandoren: Hrvatska je poželjna destinacija za ulaganje Ovim Projektom županijski su timovi razvili standarde najbolje prakse pružanja usluga ulagačima. Ta praksa obuhva- Helena Matuša, ZARA, Snježana Žigman, Zavod za prostorno uređenje KZŽ, Karolina Barilar, ZARA, mr.sc. Siniša Hajdaš Dončić, župan KZŽ, Sanja Rendić-Miočević, MINGORP, Tea Erceg, Zavod za prostorno uređenje KZŽ, Lucija Balaško, HGK ŽK Krapina Ines Kos, ZARA, Anđelko Ferek-Jambrek, zamjenik župana za gospodarstvo, KZŽ, mr.sc. Siniša Hajdaš Dončić, župan KZŽ, Sonja Borovčak, zamjenica župana za društvene djelatnosti, KZŽ, Ljiljana Zajc, voditeljica projekta, načelnica, MINGORP 10 GLAS ZAGORJA broj 85 20 mjeseci trajanja Projekta, članovi županijskih timova su u suradnji s timom od 35 međunarodnih i lokalnih stručnjaka, uspješno pripremili svu potrebnu dokumentaciju kako bi zadovoljili tražene standarde. Također, održano je 57 seminara i radionica s ciljem prijenosa potrebnih znanja i vještina. Privlačenje stranih ulaganja zahtijeva definiranje konkurentskih prednosti i realizaciju investicija sukladno definiranim prioritetima, ali uz poštivanje kulturne i prirodne baštine te uvažavanje nacionalnih bogatstava - istaknuo je Nj.E. Paul Vandoren, šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj te je pozvao sve prisutne predstavnike veleposlanstava da ponovno razmotre Republiku Hrvatsku kao poželjnu destinaciju za ulaganje. Goran Grobotek ODVOJENO MIŠLJENJE R iječ Europa u naslovu osvrta odnosi se na Europsku Uniju. Nije riječ o magli u smislu podneblja, nego o političkoj, gospodarskoj, sigurnosnoj i kulturnoj magluštini. Ipak, u početku ću se osvrnuti na podneblje. Naime, ovogodišnja zagorska vinogradarska sezona imala je sve oznake hercegovačke sezone: (1) cijelo ljeto vladale je velika žega, (2) truleži u grozdovima nije bilo, (3) zrelo grožđe se nije runilo, (4) slador je dosegnuo nezapamćen stupanj, a (5) berba je bila već za Malu Gospu. Ljetom u Hrvatskoj dominirala je jedna od ekstremnih klimatskih pojava. Ona će Zagorju 01. LISTOPADA 2011. pripovijeda i propovijeda. Zapad je zapao u krizu kapitala, do koje je došlo zbog odvajanja bogatstva ili novostvarene vrijednosti u času njezina nastanka od rada, proizvodnje i država. Kućanstva, proizvodna poduzeća i države našli su se u dužničkom ropstvu, a od rada i prirodnog blaga odvojeni kapital stvorio je svjetsko gospodstvo. Nagomilan slobodni svjetski kapital odvojio se od rada, a rad je ostao bez kapitala u tolikoj mjeri, da sad kućanstva, države i proizvodna poduzeća utaman čekaju milostinju, koja se zove izravno industrijsko ulaganje. Kapital se pokušava množiti, ne servisiranjem otplatu kredita, umjesto da stvaraju tekuću potražnju, koja bi otvarala radna mjesta, (2) suverenu zaduženost odnosno zaduženost država razvijenih zemalja, te (3) zaduženost europskih banaka. Američke banke sad nisu zadužene, jer ih je država sanirala tiskanim ili elektronički proizvedenim novcem. (To je pravo internetsko bankarstvo.) eki čitatelji pamte, da je usred vrućeg srpnja njemačka kancelarka Angela Merkel tražila od europskih banaka, da one podmetnu leđa ili depozite za spas Grčke. To je bio znak da je i ona ostala bez ideja, jer su se sad upravo europske N EUROPA U MAGLI E SAD sili EU da provede političke reforme, kojima bi se u Bruxellesu centralizirala vlast, koju bi SAD lako nadzirao. donijeti možda najbolje vino dosad, ali je Slavoniji, koja ovisi o poljoprivredi, donijela sušu. Slavoniju je poharala suša, a cijelom Hrvatskom teku vode, koje se ne rabe za navodnjavanje. Suša i glad pogodile su i dobar dio istočne Afrike, ali su u zapadnim dijelovima Europe i u dijelu Amerike padale silne kiše. U Pakistanu su ovogodišnje poplave u pojedinim pokrajinama nadmašile lanjske katastrofalne poplave. odneblje sam spomenuo, jer se Hrvatska prepustila vremenskim prigodama i nepogodama, kao što se prepustila i političkoj prigodi, koja se pretvara u nepogodu. Vaš osvrtnik smatra, da bi predsjednik Europske komisije, JM Barroso, trebao proglasiti EU područjem političke nepogode, kao što je njegov rodni Portugal lani proglasio proračunsku nepogodu vrijednu 100 milijarda eura. Što se odjednom počelo događati u EU i u Području eura? Općenito govoreći, cio Zapad zapao je u tešku, a možda i smrtnu krizu. Nije zapao ni u gospodarski recesiju ni u financijsku krizu, iako se o tome naveliko P proizvodnje, nego ulaganjem u hranu, minerale, zlato, državne obveznice, financijske derivate ili u buduće nabavke. Stoga, ako države ne poduzme ozbiljne korake te ako se i dalje budu prepuštale ekstremnim političkim i gospodarskim pojavama, bit će sve manje rada, a sve više besposlice i siromaštva. ako ne rasuđuje samo vaš kolumnist. Christine Lagarde, glavna ravnateljica MMF-a, upozorava svakodnevnim usmenim intervencijama na dolazeću katastrofu. Ona izričito smatra, da je stupanj zaduženosti dosegnuo razinu opasnosti (debt danger level) te da zaduženost koči daljnji gospodarski razvitak. Olli Rehn, europski povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja EU, smatra da je EU ušla u gospodarski stagnaciju. Čitatelji znaju da se Japan već dvanaest godina nalazi u stagnaciji, tijekom kojih ga je Kina pretekla kao drugu gospodarsku silu svijeta. Christine Lagarde navodi kao najveće opasnosti na Zapadu: (1) zaduženost američkih kućanstava(!), koja značajan dio svoje kupovne sposobnosti rabe za T nicima stvaranja bogatstva suprotstavljen samo slobodan svjetski kapital. Sad su i europske poslovne banke došle u dužničko ropstvo, kao i kućanstva, industrija i države. Od Valentićeve i Škegrine reforme te od prodaje hrvatskih banaka – suvlasnik banke UniCredito bila je postala Gadafijeva Libija – Hrvati koji nisu uz vlast tuže se da je RH ostala bez svojih banaka. Sad i EU ostaje bez svojih. S vremenom će vjerovnici svoja potraživanja od europskih banaka pretvoriti u udjele u tim bankama. Svjetski kapital sad je slobodan i od poslovnih banaka. One su u njegovu ropstvu. Otkud će se banke rekapitalizirati? Tko će spašavati Italiju i Španjolsku? uropska ekonomska zajednica nije stvarala probleme, a bila je puna rada, zajedništva, bogatstva i procvata. U EU se od njezina nastanka 1993. gomilaju problemi. U zajednici koja propada javljaju se sukobi. U EU sad bukti sukob između liberalističke Europske komisije JM Barrosa, kojega podupiru George Soroš i američki ministar riznice Timothy Geithner, te vodstava članica EU, koje su odgovorne svojim glasačima. Osim sukoba u Uniji otvara se i ozbiljan, strategijski sukob SAD-a i Europe. SAD sili EU da provede političke reforme, kojima bi se u Bruxellesu centralizirala vlast, koju bi SAD lako nadzirao. Međutim, austrijska ministrica financija, Maria Fekter, rekla je Geithneru 15. rujna u Wroclawu, da se njoj čini vrlo neobičnim to, što Amerikanci, usprkos značajno nepovoljnijim temeljnim ekonomskim pokazateljima, žele Europi reći što joj je činiti. Geithner je pokušao spriječiti uvođenje u EU poreza na bankovni promet. H ne može imati sreće s EU, koja se nalazi u navedenim neprilikama. Problem cijelog Zapada pa i Hrvatske je u neradu, koji je rezultat odvojenosti kapitala od rada. Stoga će prijeke političke zadaće nove vlasti u RH biti zaustavljanje odljeva kapitala i mudro nakupljanje vlastitog kapitala, koji bi se udružio s radom naših ljudi. To treba učiniti zato, što su sadašnje vlasti osam godina snimale film "Blagajnica ide na more", koji se montira upravo pred izbore. Ipak, čini se, da baš nitko od hrvatskih stranačkih ljudi ne vidi što se u EU stvarno događa. Europa je u magli, a Hrvati se u nju gegaju. Piše mr. sc. Zdravko Mršić www.konsenzus.com banke našle u besparici ili, pohrvaćeno, u bezlipici. Sredinom rujna, pet narodnih banaka (američka, njemačka, švicarska, europska i engleska) stavile su na raspolaganje europskim komercijalnim bankama gotovo posljednje dolarske pričuve, kako bi one mogle servisirati ne kućanstva ili proizvodna poduzeća u Europi, nego svoje dolarske dugove vjerovnicima izvan Europe. Kad bi euro bio svjetskom pričuvnom valutom kao dolar te kad bi Europska središnja banka (ECB) mogla po volji elektronički proizvoditi eure, tad bi i ECB mogla europske poslovne banke opskrbljivati dovoljnim količinama eura, koji bi se lagano pretvarali u dolare. Ali tako nije. Opisanom mjerom spašavanja poslovnih banaka one su dugove vjerovnicima zamijenile dugovima europskim državama, koje su ostale bez značajnog dijela pričuva i koje su postale još ovisnije o kreditima azijskih državnih fondova. Dok su mnogi analitičari kućanstvima, proizvodnji i državama suprotstavljali bankovni sektor, pokazalo se ispravnim, da je navedenim čimbe- GLAS ZAGORJA broj 85 R 11 TEMA BROJA 01. LISTOPADA 2011. Tekst i slike Damir Borovčak Sunčica: Potresna svjedočanstva silovanih i zlostavljanih žena u Domovinskom ratu Kako danas pogledati u oči djevojci s imenom Sunčica, tada u Vukovaru osmomjesečnoj bebi, čiji su plač četnici ušutkavali svojim odbačenim šinjelima dok su joj silovali majku. Sunčica je danas dvadesetjednogodišnja djevojka, cijeli je život bila podstanarka u progonstvu sa svojom majkom. Nisu mogle živjeti u Vukovaru gdje su im se zločinci podsmjehivali i prijetili Sunčici da ju čeka sudbina njezine majke. U četvrtak 15. rujna u Novinarskom domu u Zagrebu predstavljena je knjiga Sunčica, u dvojezičnom hrvatsko-engleskom izdanju, u nakladi Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, urednice Marije Slišković sa 14 istinitih svjedočanstava žrtava ratnog zločina srbočetničkih silovanja. Žene, žrtve seksualnih iživljavanja u ratu, nemaju nikakav status i nikakva prava. To su svjedočile i na to su upozorile žrtve tih gnjusnih masovnih zločina silovanja, koja su do danas nedovoljno poznata hrvatskoj javnosti. Od mjerodavnih državnih institucija zatraženo je da svi silovani u ratu dobiju status ratne žrtve i odgovarajuće obeštećenje od države. „Žrtve više neće šutjeti“, upozorila je Marija Slišković, predsjednica udruge Žene u Domovinskom ratu, te je pozvala nadležne da stvore zakonski okvir kako bi silovanje bilo tretirano kao ratni zločin. Svjedočile su žene s vukovarskog područja, ali ima ih i s drugih okupiranih hr- 12 vatskih područja. Nakon gotovo 20 godina skupile su hrabrost i ispričale javnosti svoje priče o seksualnim zlostavljanjima u ratu. Poniženja traju sve do danas, jer je prisutno stalno prešućivanje, nemar Državnog odvjetništva, zanemarivanje njihovih žrtava od predstavnika hrvatskih vlasti, dok se zločinci šeću na slobodi. Ružica Erdelji nakon zvjerskog iživljavanja koje je proživjela u Vukovaru 1991. završila je na psihijatrijskom liječenju. Živi s malom mirovinom, te ističe kako istodobno neki od Vukovaraca, koji su za vrijeme rata bili s okupacijskom vojskom, danas u Hrvatskoj primaju saborsku plaću. „Nitko se ne pita kako smo mi stradale, mi nismo tema za pravosuđe, državno odvjetništvo niti za udruge za zaštitu ljudskih prava, a i mi smo bile teško obespravljene. Tražimo pravdu i podršku, ali svi okreću leđa. Mi nismo ranjene metkom, ali nam je oduzeto dostojanstvo majke i žene, dok zlo- GLAS ZAGORJA broj 85 činci danas slobodno šeću Vukovarom“, s gorčinom je rekla Snježana Maljak. Usmena svjedočenja Ružice Erdelji i Snježane Maljak popraćena su dugotrajnim pljeskom i ustajanjem nazočnih u znak odavanja priznanja i poštovanja prema žrtvama takvih najodvratnijih tortura srbočetničkih zvijeri. Predstavljanju su bili nazočni i ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji su istaknuli da se zločin silovanja u ratu ne smije zaboraviti. - Treba poduzeti sve da te zvijeri budu dosljedno kažnjene. To je zadaća svih nas, rekao je Ivić, obećavši da će njegovo ministarstvo učiniti sve da se to što prije dogodi. Silovane u vrtlogu 20-godišnjeg ponižavanja očekuju zaštitu svoje države. TEMA BROJA 01. LISTOPADA 2011. S unčica je imala samo osam mjeseci kada je zatočena sa svojom majkom u okupiranom Vukovaru. Njenu majku su zatvorili u stanu i držali kao roblje za silovanje. Sunčica nije znala što čine njenoj majci, plakala je jer ju je trebala za sebe. Srpski vojnici kojima je svojim plačem ometala uživanje u vršenju zločina, bacali bi svoje teške vojničke jakne na nju. Nekim čudom Sunčica se nije ugušila pod tim vojničkim odorama, preživjela je osmomjesečna zatočenica. Dvadeset godina poslije Sunčica je odrasla djevojka i zna sve što su činili njoj i njenoj majci. Sunčica je jaka, preživjela je okupatorske odore onda i prešućivanje zločina nad njom i njenom majkom danas. Hrvatska je satkana od snage mnogih Sunčica. Naslovnica knjige Sunčica Zašto tzv. hrvatski borci za ljudskaprava šute? Mjesta u prvom redu čekala su na Predsjednika republike, Predsjednicu Vlade, Predsjednika Sabora, državnog odvjetnika... No, oni su te tužne večeri bili s razlogom spriječeni. Imali su nekog drugog važnijeg Uskoro se udaje, a nema ni stan, jer dok je bila mala, četnici su joj silovali budućnost. Njima su obnovljene kuće i dopuštena sloboda, a žrtvama je hrvatska pravda okrenula leđa. Hm, nije lako vlastima i zaštitarima ljudskih prava u toj izopačenoj državi, bolje se ne suočiti sa žrtvama, već izgovoriti s važnijim obvezama. Svjedočanstva zlostavljanih i silovanih žena Svjedočanstvo Ružice Erdelji, jedne od žrtava Poštovani, ja sam Ružica Erdelji, djevojačko Barbarić, hrvaticahercegovka. Rođena sam 11. siječnja 1951., u Grabovu kod Vukovara. Rat sam provela u Vukovaru, na Olajnici, zgrada 15, na hodniku trećeg kata, bez ikakvih uvjeta za život, bez vode, hrane, u strahu. Gladna u 21. stoljeću. Čekali smo slobodu. Dolaskom okupatora-četnika, za mene i mnoge Hrvate počinje križni put, a mnogi se nisu nikada ni vratili s tog križnog puta. Morali smo se predati četnicima, vodili su nas kroz grad, na mostu Jelica Janković ljubi se s četnicima, imenom i prezimenom govori koga treba ubiti. Tih ljudi više nema, a ona ponosno šeta Vukovarom. Odvoze nas autobusima na Velepromet. Čim sam izašla, odvajaju srbe na jednu, a Hrvate na drugu Sunčica i Marija Slišković posla. Naravno, i uvaženi predstavnici udruga zaštitara ljudskih prava, uvaženi pusići, teršeličke, čički..., također su se te večeri bavili nečim važnijim. Nije to njima prvi put... Uostalom, kako danas pogledati u oči djevojci s imenom Sunčica, tada u Vukovaru osmomjesečnoj bebi, čiji su plač četnici ušutkavali svojim odbačenim šinjelima dok su joj silovali majku. Sunčica je danas dvadesetjednogodišnja djevojka, cijeli je život bila podstanarka u progonstvu sa svojom majkom. Nisu mogle živjeti u Vukovaru gdje su im se zločinci podsmjehivali i prijetili Sunčici da ju čeka sudbina njezine majke. Zahvaljujući ustrajnosti, Sunčica se ohrabrila i predstavljena je javnosti u zagrljaju Marije Slišković. Ružica Erdelji GLAS ZAGORJA broj 85 stranu. Dolazi Branka Janjetović i upisuje me pod broj 477. Ubrzo dolazi moj komšija, Pero Krtinić, prokazuje me kao Hrvaticu i predaje četnicima, dok sam se ja nadala da će mi pomoći. Uvode me u zgradu stolarije. Na vratima Slađana Korda, otima mi sve što sam imala, a imala sam oko 30.000 njemačkih maraka i zlatninu. Isjekla mi je kožnu jaknu tražeći novce, uzela je sve i šutnula me u stolariju. Tamo pakao, u pola 10 navečer izvodi me četnik po nadimku Topola iz Veleprometa i vodi ulicama Vukovara. Kaže, vodi me na ispitivanje. Noć, ne znam gdje sam se nalazila, uvodi me u jednu kuću i zatim u sobu, u toj kući je bio četnički štab. On, naoružan, poskidao je sve sa mene i silovao me cijelu noć, dok se vani pucalo. U susjednoj sobi je neki čovjek plakao. Ujutro me odvodi u drugu sobu, tamo njih nekoliko, ponovno silovanje. Zatim dolazi četnik koji me odvodi na kat, u dječju sobu. Opet silovanje, iživljavanje. Nakon što se iživio nadamnom, vodi me u prizemlje, gdje već čeka četnik s nadimkom Žmigo. S redenicima i puškom odvodi me u susjednu kuću, gdje su sve arkanovci. Ponovno silovanje, redom, jedan po jedan. osjećala sam poniženje, gadila sam se sama sebi, prljava, raščupana. Istjeraše me van, a tamo čeka Žmigo koji me vodi dalje kao ratni plijen, mene ustašicu. Putem srećemo Iliju Macuru, mislila sam, pomoći će mi, a on se napravio da me ne poznaje. Bio je u vojnoj uniformi, a danas radi kao dostavljač u policiji. Žmigo me odvodi u podrum jedne kuće preko puta tekstilne škole, siluje me i on cijelu noć. Ujutro me vodi četničkom vojvodi, vukovarcu Lančužaninu, s nadimkom Kameni. On me šalje u Velepromet, da mi tamo sude. I opet stolarija kod Slađane Korde. Šutnila me u jednu sobu, to je bila soba smrti. Ja, jedina žena među muškarcima. Tu su stalno dolazili vukovarci, obučeni kao četnici, tukli su nas i izvodili ljude, koji se više nisu vraćali. Drugu noć nas izvode i autobusom prevoze u vojarnu. Tamo nas tuku i tjeraju ležati na betonu. Kad smo trebali na toalet, mora nas biti 10. Kad konačno stignemo do toaleta, ne možeš se opustiti od straha, jer kraj nas stoji naoružani četnik. Jedan dan morali smo čistiti krug vojarne, ponižene, prljave, osramoćene... Nakon svih tih tortura i iživljavanja, 29. studenog 1991. prevezeni smo u Sremsku Mitrovicu, a 12. prosinca 1991. smo razmijenjeni. Nikada nitko nije pitao kako sam, trebam li pomoć. Liječila sam se na psihijatriji u Čakovcu, Zagrebu i Vukovaru. Nitko mi nije pružio ruku utjehe. Hvala svima koji nas podržavaju na ovom bolnom putu, putu istine, jer istina se mora saznati. Svjedočanstvo Snježane Maljak, jedne od žrtava Poštovana i cijenjena gospodo, rođena sam i odrasla u u Vukovaru. Majka sam četvero djece. Kada su mi bile 22 godine, počeo je rat u našoj domovini. Počeo je rat u mom gradu, mom Vukovaru. Mnogi misle da je Vukovar pao 18. studenog 1991., ali ne, ulica po ulica su okupirane još početkom rujna 1991. Dio grada na kojem sam i ja bila u sanitetu, kao branitelj 204. brigade, pao je 14. rujna 1991. U roku manjem od 24 sata, ubijeno je preko stotinu civila, muškaraca, žena i branitelja. Pokolj... Sve što se događalo u vremenu kad cijela Hrvatska i svijet nisu znali da je veliki dio Hrvata zatočen i ubijen u Vukovaru ne bi moglo stati ni u stotine knjiga, jer je svako svjedočanstvo za sebe velika patnja čovjeka pojedinca. Bili smo 13 TEMA BROJA 01. LISTOPADA 2011. robovi u vlasništvu srbočetnika i JNA. Ljudi su odvođeni, ubijani, žene silovane, među njima i ja... Pomoći nema. Jedina pomoć i izlaz da izbjegnem silovanje je smrt. Molila sam Boga da živa dođem svom tada 3-godišnjem sinu, dok je u meni rasla mržnja prema svemu što dolazi od Srba. Počela sam mrziti i sebe što moram podnositi da me siluju, ali strah od smrti i želja za životom bili su jači od mržnje. Mislila sam tada, tata i brat, muž će me osvetiti. Osvetit će me moja Hrvatska... NIŠTA. Tata i brat Snježana Maljak rekoše, šuti, sramota je, nisi jedina. Muž reče, ako si prošla kao žene u Srbijanskim Begejcima, ubit ću i tebe i sebe. Moja Hrvatska šuti. Tko sam ja za nju, pitam se. Nikoga nije briga za moju bol, moju patnju, moj vapaj iz srca i duše. Moram šutjeti dok me ljudi ismijavaju, dok mi suborci okreću leđa. Liječila sam se u bolnici Dubrava na odjelu psihijatrije, a zatim u Draškovićevoj, u poliklinici za žrtve terora. Pet godina je trebalo da smognem snage ispričati psihijatrici prvi dio. Postoje 3 dijela u mojoj glavi, prvi dio prije pada, drugi poslije pada Vukovara, a treći na slobodi, u Hrvatskoj. Kada god ispričam prvi dio, drugi ostane neizrečen jer je previše zla i patnje u prvom dijelu. A onda se pojavi i treći dio, u kojem tražim pravdu, podršku, ali svi okreću leđa. Nekako ljude mogu i razumjeti, imaju oni svoju bol i muku, ali moja Hrvatska? Moja Hrvatska za koju sam se žrtvovala, za koju sam ostavila dijete majci na brigu, to preliva čašu boli. Zar ja moram dokazivati da sam silovana, a zločinci slobodno šeću mojim Vukovarom, mojom Hrvatskom? Oni ne moraju dokazivati gdje su bili i šta su radili 1991., dobivaju obnovu, posao. Susrećem ih u gradu, podsmjehuju se i oni. U jednom trenutku prije 12 godina mržnja iz mene se izlila pri susretu sa silovateljem, i udarila sam ga kišobranom. Upoznajem žene koje su kao i ja silovane, obeščašćene. Tek nekolicina može govoriti javno. Neke su rekle policiji bez sluha, gospođi Slišković i meni. Svima je teško živjeti s oduzetim dostojanstvom, s otvorenom ranom na duši. Mi nismo ranjene met- 14 kom, šrapnelom. Nama je oduzeto dostojanstvo žene i majke. Godine su prošle, mnogih više nema, starost, tuga i bolest odnose živote bez zadovoljštine. U cijelom svijetu žena i njezina čast su zaštićene, samo ne u našoj Hrvatskoj. Mi se nemamo snage same izboriti, ali više nemamo snage niti šutjeti kao žrtve zločinačkog terora. Strašne su ispovijesti obeščašćenih žena Vukovara, Sotina, Berka, Lovasa i drugih mjesta. Zar se nikada nitko nije upitao kako i koliko su stradale zatočene žene za vrijeme srpske agresije 1991.? Mi smo bile i jesmo nečija djeca, nečije supruge i majke, bake. Najmlađa silovana djevojčica imala je svega 6 godina, a najstarija baka 80. Mi nismo tema za sve one koji se bave zaštitom ljudskih prava, humanitarnim organizacijama, državnim odvjetništvom, pravosuđem i ostalim institucijama. Nismo, jer nismo članovi njihovih obitelji, njihovi najbliži. Još se sjećam ledenog pogleda i gađenja prema meni odvjetnika Hrvata, koji je branio zlotvora koji me silovao. Zabranio mi je da mu se obraćam. Danas taj isti odvjetnik radi na visoko pozicioniranom položaju Ustavnog suda RH, a njegov ured i dalje vodi „predmet“, tako da je moj slučaj zaključan u ladici Županijskog suda u Vukovaru, a ja i dalje nosim teret krivnje što sam živa, pogotovo jer se parnica tako vodila da sam mislila, i dalje mislim, da se meni sudi, a ne silovateljima. Mi moramo iskazati svoja svjedočanstva, jer smo divljački i nehumano zlostavljane ratne žrtve. Mučeno nam je tijelo, ali još više srce i duša. Željeli su nam iščupati duh čestitosti, majčinstva i supružništva svojim smišljenim velikosrpskim zločinačkim pothvatom. Želim u svoje ime i u ime svih obeščašćenih žena kriknuti do neba, jer nema mi gore odvratnosti od onoga što su nam učinili. Danas ti isti zločinci likuju i u Srbiji i u svijetu, a najžalosnije, i u Hrvatskoj, dok mi, govoreći istinu, tražimo pravdu i zaštitu naših ljudskih prava. Hvala svima koji su slali i šalju pisma podrške, svima onima kojima je stalo do istine i pravde. Samo vjera u Boga i moja obitelj su me održali na životu sve do sada. Hvala Bogu što mi ih je dao i što mi daje snagu da govorim u ime svih obeščašćenih žena. Hvala Mu i što nam je poslao gospođu Mariju Slišković koja nas je okupila i okuplja i dalje kao majka. Marija, draga, hvala Vam od srca za sve, pogotovo za žrtvu za nas i naša prava. Bog Vas blagoslovio. Obraćanje Marije Slišković, predsjednice udruge Žene u Domovinskom ratu Tekstovi u knjizi Sunčica nisu štivo koje se čita u trenucima odmora. Nije ovo ni jedna od promocija tiskane knjige. Sunčica traži ozbiljnost cijelog društva, nas ovdje, svih političkih struktura, javnih djelatnika, medija, cijeloga naroda. Ovo su istiniti iskazi, svjedočanstva žena o ratnom zločinu silovanja koje su proživljavale u vrijeme ratne agresije Srbije i JNA na Hrvatsku. U vremenu kada ih Hrvatska nije mogla zaštititi. Ovo su istinita svjedočanstva o zarobljavanju, silovanju, maltretiranju, ponižavanju žena i muškaraca, vršenih kao dio ratne strategije agresora. Zatočene žene na okupiranom dijelu našeg Vukovara, kao vojničko roblje odvođene su u kuće, zatva- GLAS ZAGORJA broj 85 rane i bile na raspolaganju. Na svakoj od tih vukovarskih kuća na ogradi je bila oznaka – bijela krpa. Iskazi se odnose i na silovanja na teritoriju Srbije. Zapisan je dio proživljenog, malog broja žena. Odredila sam 14 iskaza kao 14 postaja Križnog puta jer ovo je bio Križni put koji su prolazile. U njihovom Križnom putu postoji i petnaesta postaja, živjeti sam s proživljenim i susretati zločince. Živjeti s osjećajem napuštenosti, nezaštićenosti, bez pravde koja bi postavila razliku između žrtve i zločinca. O svemu šutjeti. Sunčica je osmomjesečna zatočenica. U procesu koji se vodio protiv počinitelja zločina nad njenom majkom, kao statistički podatak navodi se da se u stanu za silovanje nalazila i osmomjesečna djevojčica. I to je sve. Majka navodi da su vojnici bacali na njenu bebu svoje teške vojničke jakne. Beba se mogla ugušiti. Majka nije mogla zaštiti ni sebe ni nju, trpjela je užas. Nije pokrenuta odgovornost nasilja nad osmomjesečnom Sunčicom, samo je zločincima u ponovljenom postupku kazna prepolovljena, žrtva nije obeštećena. Ova petnaesta postaja događa se u vremenu oslobođene zemlje, uspostavljenih državnih instituciMarija Slišković ja hrvatske države koja želi biti članica europskog demokratskog svijeta. Hrvatska nije nastala na temeljima parlamentarnog dogovora, ona je krvlju i žrtvama izborena. Hrvatska tu krv i te žrtve mora poštivati, ne deklarativno, nego istinski. Kako Hrvatska smije prešućivati ratni zločin? Kako to da ne postoji pravo žrtve? Pitanje je svih nas kojima je pravda ispred politike. Zbog čega se ovaj ratni zločin taji, kada su žrtve tu među nama? Nije li prešućivanje zločina također zločin? Zato je Sunčica tu, da nitko ne prešućuje osmomjesečnu logorašicu, da se ne prešućuje ratni zločin, da žrtve znaju da je prošlo vrijeme kada ih njihova država nije mogla zaštititi. Sunčica je napor žrtava iskazati svjedočanstvo s kojim državne institucije trebaju pokrenuti procese obeštećenja žrtava, pokretanje procesa protiv počinitelja, članova agresorske vojne ili paravojne snage. Ne postoje li zakonske odredbe, stvorite ih! Žrtve više neće šutjeti. POGLED S OPATOVINE S pristupnim ugovorom Vijeća Europe stigoše nam ovih dana i nove optužnice, ovaj put ne iz Haaga već, vidi vraga, iz bivše prestolnice. Kad bolje razmislim, cijela naša povijest prepuna je sudskih procesa, uglavnom montiranih, neuspješne obrane i neuspješnog pobijanja tih optužnica. Želim kazati da nam političari, ali i pravnici, kak bi to mi Zagorci rekli – fiškali, nisu bili dorasli suzbiti ili pak izignorirati te sulude optužnice, a kamoli obraniti nevinost optuženih. Od Bečkog Novog Mesta i pogibije hrvatskih velikana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana do političkih sudskih procesa Stjepanu Radiću, Franu Supilu, Josipu Brozu, Alojziju Stepincu do hrvatskih proljećara Franji Tuđmanu, Vladi Gotovcu, Marku Veselici, Draženu Budiši i 01. LISTOPADA 2011. ski mit: sve što smo izgubili u ratu možemo dobiti u europskom miru. Stoga srpski predsjednik stalno kao papagaj ponavlja da je Oluja zločin koji se ne smije zaboraviti, a Gotovina zločinac kojega sud u Haagu ne smije osloboditi u interesu mira na ovim prostorima. ato bih predložio našemu predsjedniku – fiškalu da pročita još jednom misli velikog A. G. Matoša, posebice onu čuvenu: Srbi lažu, to im je od Boga! Žalosno je da je tek posljednji val optužnica iz Srbije ponukao premijerku (ako niste znali, isto fiškalku!) da se donese zakon kojim bi se stalo na kraj suludim srpskim provokacijama. Fiškal Šeks, koji je i sam prozvan u tim optužnicama, najedamput se ponovno, nakon du- Z kovice, s leđa, naravno. Fiškal Fran Supilo poludio je u Londonu nakon montiranog sudskog, Friedjungovog procesa u Budimpešti, nakon što je uvidio da se njegov idealizam za formiranjem Jugoslavije rastače u srpskoj hegemoniji nad Hrvatima. Fiškal Jošua Frank – kako ga zvaše A. G. Matoš – nakon Starčevićeve smrti uspio je raskoliti, a stekliši gotovo uništiti Stranku prava. Što nije uspjelo njemu, dokrajčio je fiškal Ante Pavelić sa svojim ustaškim pokretom. ijela je tu još plejada hrvatskih političara – fiškala između dva rata, koji su ne snalazeći se i ne znajući se oduprijeti velikosrpskoj hegemoniji, ponudili na pladnju cijeli hrvatski narod. Član Jugoslavenskog odbora u Londonu Ante Trumbić i Josip C Naši fiškali …političari, ali i pravnici, kak bi to mi Zagorci rekli – fiškali, nisu bili dorasli suzbiti ili pak izignorirati te sulude optužnice, a kamoli obraniti nevinost optuženih. Od Bečkog Novog Mesta i pogibije hrvatskih velikana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana do političkih sudskih procesa Stjepanu Radiću, Franu Supilu, Josipu Brozu, Alojziju Stepincu do hrvatskih proljećara Franji Tuđmanu, Piše Zlatko Vitez Vladi Gotovcu, Marku Veselici, Draženu Budiši i još mnogobrojnima… Njihova jedina krivnja je bila što ljubljahu svoj narod i svoju domovinu. još mnogobrojnima. Kako je to lijepo rekao dr. Ante Starčević za P. Zrinskog i F. K. Frankopana: Njihova jedina krivnja je bila što ljubljahu svoj narod i svoju domovinu. eć sam u ovoj kolumni pisao o hrvatskim generalima u Haagu za koje ovih dana predsjednik Josipović (nota bene, isto fiškal po zvanju) izjavljuje da bi na njihovim mjestima trebali biti neki drugi. Javnost se s pravom pita: koji to drugi? Pretpostavljam da Josipović misli na Veljka Kadijevića, Blagoja Adžića te Ljubomira Tadića, oca aktualnog srpskog predsjednika, jednog od idejnih tvoraca Memoranduma 1, ključnog političkog dokumenta koji je inspirirao srpske voždove na bitke za Veliku Srbiju i izazvao stradanja tisuća ljudi. Poznata je izreka da jabuka ne pada daleko od stabla. Teško mi je vjerovati da se iza lica umivenog i slatkorječivog srpskog predsjednika nalazi čovjek dobrih namjera, već sam bliži pomisli da lice srpskog Europejca krije idejnog začetnika ili bar zagovornika Memoranduma 2, kojemu je glavna teza, ali i novi srp- V gog vremena, pretvorio u jastreba te grmi s dalekovidnice da je to pokušaj oživljavanja stare lešine – Jugoslavije. Pitam ga što je čekao dvadeset godina u kojima je najaktivnije sudjelovao u izradi mnogobrojnih zakona počevši od hrvatskog Ustava, a u trenutku veće sličnosti s jednom drugom pticom čak izjavio: locirati, identificirati, uhititi. Eto, sad su Srbi i njega locirali i identificirali, pa se toplo nadam da neće putovati u Srbiju u nekom prijateljskom izaslanstvu pa da ga negdje na Skadarliji – uhite. ad bolje razmislim: što su nam to dobro donijeli ti fiškali u hrvatskoj povijesti i politici? Nekad ugledna Hrvatska stranka prava danas se srozala do neprepoznatljivosti. Njezin časni i mudri osnivač, fiškal dr. Ante Starčević, otac domovine, ostao je nedostižnim uzorom. Stjepan Radić, fiškal, pridružuje se žrtvama hrvatske lakovjernosti pa ga upucaše u liberalnoj i demokratskoj beogradskoj skupštini. Da ne zaboravim fiškala Eugena Kvaternika, hrvatskog fantastu, kojega ubiše braća pravoslavci kod Ra- K GLAS ZAGORJA broj 85 Smodlaka, naravno, obojica fiškali, zorni su primjeri tomu. I tako u nedogled. igurno ćete reći: pa Tito je bio bravar. Ma vraga, kak Zagorec, nije se rodil s malom maturom neg’ s pravnim faksom! Za njega je Winston Churchill rekao da je to jedini čovjek koji ga je prevario dva puta. Poznata je ona Titova uputa fiškalima kad su mu se potužili da nemaju osnova tj. zakona za politička suđenja: Pa nemojte se držati zakona k’o pijan plota! Vjerojatno se tih dubokih Brozovih zamisli držao remetinečki uznik Ivo Sanader, pa sada mora angažirati čitavu buljumentu fiškala da dobro zarade na njegovu slučaju. otovo svakodnevno imamo priliku promatrati što se događa kad se na brvnu susretnu fiškal Josipović i fiškalka Kosor, a često im se pridruži i ex-predsjednik fiškal Stjepan Mesić: na djelu je tradicionalno pravaško steklišarenje iliti pravdašenje, nadmetanje po pitanju tko je u pravu. A kaj vi mislite? Ja mislim kak moj omiljeni Matoš: dva Hrvata, tri mišljenja. Bok! S G 15 01. LISTOPADA 2011. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA Krapina u kaju U tjedan dana na brojnim kulturnim, sportskim i gospodarskim priredbama u Krapini su se okupljali poklonici kaja. Krapinčani su svojom gostoljubivošću i organizacijom ponovno izrazili spremnost očuvanja ovih jedinstvenih kulturnih vrijednosti sjeverozapadne Hrvatske. – Ovo je polivalentna interkulturalna manifestacija koja zbog svoje važnosti nadilazi regionalne granice – istaknuo je državni tajnik Zoran Šikić otvarajući 46. Tjedan kajkavske kulture u ime pokrovitelja, izaslanika ministra kulture. Posebno je istaknuo važnost Krapinskog festivala kao brenda Krapine i tog dijela Hrvatske, naglasivši pritom da već tradicionalno rujansko druženje unosi živost u Krapinu i potiče suvremeno stvaralaštvo u kolijevci kajkavske popevke. U toj prigodi potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Jarnjak podsjetio je kako krapinski festival prate brojna kulturna događanja u kojima sudjeluju svi Krapinčani, a jedinstven je u državi i po brojnim domoljubnim pjesmama koje je tijekom godina iznjedrio. Dobrodošlicu svima na otvorenju zaželio je i domaćin, gradonačelnik Krapine Josip Horvat, pozvavši prijatelje kaja na brojne pripremljene priredbe. Krapinske su ulice bile prepune dječjih osmijeha okupljenih mališana u Dječjem korzu, koji su pokazali ljepotu narodnih nošnji i običaja. Povratak tradiciji prvih festivalskih godina bilo pak je podizanje festivalskih zastava. Programi su se održavali na Trgu Ljudevita Gaja, u festivalskoj dvorani, na nalazištu krapinskog pračovjeka, u parku Matice hrvatske, u Gradskoj galeriji, a poznato gostoprimstvo Krapinaca dočekivalo je sve pristigle posjetitelje. Ovogodišnji festival kajkavskih popevki Krapina 2011. podario je 16 GLAS ZAGORJA broj 85 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA Popevke za navek na kojem su izvedene popevke s dosadašnjih festivala. Festivalske večeri bile su vrhunac i ovogodišnje tradicionalne rujanske manifestacije koja je obilovala brojnim sadržajima. Gradonačelnik Josip Horvat izrazio je zadovoljstvo posjećenošću programima. – Mislim da se ne treba bojati za opstanak kaja, Ivica Bobinec i Đani Stipaničev ali mi kajkavci ne smijemo se nigdje 21 novu popevku. Uz nove, posje- sramiti govoriti kaj, dodao je gratitelji u dvorani prve večeri festi- donačelnik ocjenjujući Tjedan kajvala mogli su uživati i u koncertu kavske kulture Krapina 2011. 01. LISTOPADA 2011. Koncert novoskladanih popevki, prati i nosač zvuka, kojeg urednički potpisuje, kao i obje večeri, maestro Siniša Leopold, umjetnički ravnatelj krapinskog festivala. Nove popevke su izveli: Branko Greblički Ventek i Ilirci, Gordana Ivanjek, Mladen i Patricija Hitrec, Ronald Braus, Pavo Begovac i Ladarice, Duško Modrinić i Tajana Tolić, Vlatka Burić, Miroslav Živković i klapa Bistrica, Petra Vurušić, Radek Brodarec i Đurđica Pleše, Ksenija Erker, Luka Udjbinac i Tomislav Goluban, Daria Kinzer, Bojan Jambrošić, Renata Sabljak, Kvartet Gubec, Danijela Pintarić, Đuka Čaić, Emilija Kokić, Đani Stipaničev, Davor Dretar Drele, Vid Balog i Adalbert Turner Juci. Na koncertnoj večeri izvođače je pratio Festivalski orkestar, a dirigirali su Tomislav Uhlik i umjetnički ravnatelj Festivala Siniša Leopold. Ženska skupina Viline DJEČJI DAN Najmlađi u kaju Četvrtak, 8. rujna, bio je posvećen najmlađima. Od jutra do večeri sve je bilo u znaku malih uzdanica našeg Zagorja. Već u jutarnjim satima prezentirana je edukativno-informativna piramida koja promiče vrijednost šuma te poučava najmlađe o flori i fauni Strahinjščice kao dijela Nacionalne ekološke mreže i kandidata za europsku mrežu Natura 2000. Igru i zabavu mališani su nastavili u prirodi Hušnjakovog uz brojne tradicijske igre – Igrajmo se slijepog miša, Srednjovjekovno gađanje lukom i strijelom, Lov na Hušnjakovom brdu… te sudjelovali u zanimljivim radionicama izrade unikatnog nakita i suvenira od prirodnog materijala, u oslikavanju kamenčića ili izradi kamenih sjekirica. Filmoljupci su pogledali projekciju filma Jedno je Zagorje. Dječji smijeh orio se i Parkom Matice hrvatske gdje su najmlađi kajkavci uživali u glazbeno-scenskom programu uz nastup zbora Društva Naša djeca – veselih Iskrica, recitacije te GLAS ZAGORJA broj 85 scenske igre i pjesme i plesove Zagorja i Prigorja. Oni kreativniji svoje su sposobnosti okušali u jednoj od radionica (Veliki i mali zajedno, Učimo igrajući se, folklornoj radionici Muha h melin nosila, likovnim radionicama, dramskim igrama i animacijama. Dječji dan završio je dječjim koncertom Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu – Krapina 2011. 17 01. LISTOPADA 2011. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA Z istim su koncem nam serca zašita RECITAL Festivalska srijeda tradicionalno je rezervirana za misli i osjećaje pretočene u tople kajkavske stihove - Recital kajkavske poezije. U Glazbenoj dvorani Srednje škole Krapina poznati dramski umjetnici – Hana Hegedušić, Biserka Ipša, Mirna Medaković, Kristijan Potočki i Silvio Vovk interpretirali su 37 odabranih radova od ukupno 56 koji su našli svoje mjesto u zborniku Recitala Z istim su koncem nam serca zašita. Krapinski gradonačelnik Josip Horvat dodijelio je simbolične nagrade, suvenire grada Krapine, trima pjesnikinjama. Prema ocjeni stručnog suda, koji su činili: Zorica Klinžić, Dragica Ferjanić i Radovan Novina, te su na- grade za pjesničko stvaralaštvo dobile Branka Jagić, Marija Hlebec i Elvira Belošević. Recital je vodila Tanja Baran, a u glazbenom dijelu programa nastupila Danijela Pintarić uz glazbenu pratnju Marija Čopora. KULTURA Susret s književnicom Ispred Gradske knjižnice Krapina u zelenom okruženju trave i borova, održan je susret s poznatom dječjom književnicom Željkom HorvatVukelja. Spisateljica, dobro poznata već i prvašićima, zahvaljujući lektirnim naslovima Slikopriče, Hrabrica, Petra uči plivati, Leteći glasovir, ali i brojnim slikovnicama i igrokazima, u svom je originalnom nastupu još jednom pokazala da je vrsna dječja animatorica. Naime, svoje poznate priče, u kojima su glavni likovi uporabni predmeti kao što su mikser, samoljepljiva vrpca, gumb, boca itd., oblikuje u pričokaze (mini igrokaze), koje uz pomoć rekvizita izvode djeca. Pričanje priča u prirodnoj scenografiji stvorilo je ugodnu atmosferu, a interaktivan pristup oduševio je učenike trećeg razreda OŠ Ljudevita Gaja, ali i ostale znatiželjnike. Zainteresirani su mogli kupiti i pokoji naslov u izdanju Školske knjige, te se fotografirati s autoricom. IZLOŽBA Krapinski festival i glazbena tradicija Krapine U ovogodišnjem četvrtom ciklusu izložbi Grad i ljudi u Gradskoj knjižnici Krapina pod nazivom Krapinski festival i glazbena tradicija Krapine nastavljen je ciklus o događanjima posvećenima gradu i ljudima u njemu, s ciljem prezentacije što cjelovitijeg mozaika bogate prošlosti. – Još je znameniti sociolog povijesti Peter Stearns naglasio: veliki ljudi su uistinu oblikovali manje povijesti nego što smo prije vjerovali, a nepoznati ljudi mnogo više. Baveći se područjem socijalne povijesti, onom koju konvencionalna povijest u velikoj mjeri zanemaruje, usmjeravamo se ka tzv. običnim ljudima više nego eliti – istaknula je Marina Krpan-Smiljanec u prigodi otvorenja ove zavičajne izložbe. Kako knjižnica nije samo kurator nego i prezentator baštine, izložene su kopije i originalna građa iz donacije Antuna Kozine, koja je sada dio Zavičajne zbirke Gradske knjižnice Krapina. Sama izložba i izložena gra- 18 đa početak je i inicijativa za daljim traganjima, ispitivanjima i istraživanjima. Prezentiran je kratak presjek glazbene tradicije grada čija je povijest obilovala notama - počevši od prvog spomena limene glazbe 1847., koju će kasnije tijekom vremena voditi dobro znana krapinska imena – Ivan Gaj, Gustav Florijan, Slavko Klaus, Josip Bilek i Dragutin Balagović; preko limene glazbe DVD-a iz 1875.; tamburaškog društva Zagorac osnovanog 1890.; Pjevačkog i tamburaškog društva Obrtno-radničkog društva Slavulj osnovanog 1895.; Hrvatskog obrtno-radničkog društva Gaj osnovanog 1907.; pje- vačkog društva Đačkog ferijalnog udruženja, Iliraca i konačno samog Krapinskog festivala. Izložba se mogla razgledati do kraja rujna. IZLOŽBA Uporabni predmeti od keramike U Galeriji grada Krapine u Tjednu kajkavske kulture otvorena je izložba naslovljena Uporabni predmeti od keramike. Recentnim radovima GLAS ZAGORJA broj 85 predstavile su se eminentne hrvatske keramičarke Ivančica Cvitić Znidarčić, Bojana Švertasek i Marina Tudjina Badurina. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA KULTURA GRADSKA UPRAVA Zbornici riznica kaja – Prema kajkavskoj književnosti i jeziku napravljen je veliki nepravedan odnos, koji je danomice još prisutan u svijesti naše javnosti – izjavio je to poznati jezikoslovac, prof. dr. sc. Alojz Jembrih u prigodi održavanja znanstvenog skupa Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća, te poručio kako bi taj odnos trebalo promijeniti. Na 10. jubilarnom skupu koji se održava u Tjednu kajkavske kulture u Krapini i koji je okupio 23 sudionika, predstavljeni su zbornici Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju – II i III. U zbornicima su radovi pročitani na prethodnim skupovima i dragocjena su riznica za buduće istraživače 01. LISTOPADA 2011. kajkavštine u najširem smislu riječi, naglasio je također dr. Jembrih. Skup, koji je ove godine imao međunarodna obilježja, organizirali su Hrvatska udruga Muži zagorskog srca i Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, a pokrovitelji su Hrvatski sabor, Ministarstvo kulture, Krapinsko-zagorska županija i Grad Krapina. Skup su pozdravili predstavnici pokrovitelja, a na samom otvorenju, istaknuvši značaj kajkavskog jezika govorio je i stoloravnatelj Udruge Muži zagorskog srca, prim. dr. sc. Rajko Fureš. Inače, interes za ovaj znanstveni skup iz godine u godinu raste, što je potvrdio ovogodišnji broj sudionika. GOSPODARSTVO Gospodarski zbor Darivanje novorođenih Na susretu u Gradskoj vijećnici početkom rujna, gradonačelnik Josip Horvat darivao je 24-ero novorođenčadi. Uz prigodne čestitke, roditeljima je uručio novčanu pomoć koja je i dalje izdašnija nego prošlih godina. Tako roditelji drugorođene djece dobivaju po 1.500 kn, trećerođenih mališana po 3.000 kn, a za svako sljedeće dijete, po 1.000 kn više. Gradonačelnik Horvat u prigodnom govoru osvrnuo se i na neke od brojnih aktivnosti Grada Krapine vezane uz skrb za djecu i učenike – od izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije škola do raznih pomoći – sufinanciranja učeničkog prijevoza srednjoškolcima u visini 25% cijene mjesečne karte, stipendiranja učenika i studenata i drugo. Sudeći prema broju darivane djece ove godine, a s današnjim danom ih je 55-ero, Krapina će ove godine imati manje novorođenih nego prošle. U istom razdoblju lani darivano ih je 84-vero. U 2010. dodijeljeno je ukupno 109 jednokratnih pomoći za novorođenu djecu. Dodjelu takve vrste pomoći i ovom prigodom pozdravili su roditelji. KULTURA Slamnati krovovi Udruga Naš zavičaj započela je u Velikoj Vesi s organizacijom i provedbom druge faze projekta Škop, odnosno s edukacijom krovopokrivača slamnatih krovova. Riječ je o zahtjevnom projektu koji je započet prije godinu dana, a održava se u tri faze. Treća, a ujedno i posljednja faza edukacije provest će se tijekom 2012. Kako ističu u Udruzi, sve to rade kako bi sačuvali tradicijsku graditeljsku baštinu naših djedova, ali i da se sačuva identitet i kultura Hrvatskog zagorja. IZLOŽBA I RECITAL Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu Potpredsjednik hrvatske Vlade Domagoj Ivan Milošević u Sportskoj dvorani Srednje škole Krapina, otvorio 19. zagorski gospodarski zbor. Potpredsjednik hrvatske Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević naglasio je pri tome kako hrvatska Vlada poduzima sve kako bi se naše panijske obrtničke komore Davor Pleško, sudjeluje rekordan broj izlagača, njih 110. U prigodnom govoru osvrnuo se i na rad i aktivnosti Hrvatske obrničke komore… Predsjednik Gospodarske komore Vid Šanjug naglasio je važnost sudjelovanja na sajmovima, te pozitivne trendove zagorskog gospodarstva. Gradonačelnik Horvat uz ostalo izrazio je zadovoljstvo velikim brojem izlagača. Na Zagorskom gospodarskom zboru, prezentirani su tradicijski i umjetnički obrti, brojni proizvodi, a održana su i predavanja za gospodarstvenike na aktualne teme. Na ovogodišnjoj izložbi manifestacije Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu, u maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Krapina bilo je izloženo stotinjak dječjih likovnih radova, učenika osnovnih škola iz Krapine, Oroslavja, gospodarstvo vratilo na stabilan, održiv i pozitivan put. Obrtnici i gospodarstvenici iz cijelog KZŽ-a, i šire, izlažu svoje proizvode i predstavljaju aktualnu gospodarsku ponudu. Ove je godine Zbor prodajnog karaktera na kojem, kako je rekao predsjednik Žu- Pregrade, Marije Bistrice, Budinščine, Gornjeg Mihaljevca, Petrovskog, Desinića, Tuhlja, Varaždina, Gornjeg Jesenja, Radoboja, ukupno 15 škola. Održan je i Recital dječje kajkavske poezije. Za javno izvođenje odabrano je 20 radova koje su kazivali učenici Srednje škole Krapina. GLAS ZAGORJA broj 85 19 01. LISTOPADA 2011. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA ZDRAVSTVO – Težište rada u maloj grupi s osobama oboljelim od šećerne bolesti je na uklanjanju rizika prije pojave bolesti ili komplikacija, organiziranje zajedničkih aktivnosti, planiranje prehrane, kontrola tjelesne težine, krvnog tlaka, šećera u krvi, masnoće i HbA1C, te podjela pisanih materijala – rekla je uz ostalo voditeljica projekta i radionice, patronažna sestra Blaženka Jutriša. Pozitivno zdravstveno ponašanje zdrave populacije i odgovornost prema zdravlju, osposobljavanje i pomaganje pojedincu i obitelji da provedu potrebne mjere Dođite u savjetovalište U Domu zdravlja Krapinsko-zagorske županije u Krapini predstavljeno je Savjetovalište za prevenciju bolesti i promicanje zdravlja. Radi svaki četvrtak od 7.30 do 9 sati u prostorijama Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije u Krapini pod vodstvom patronažne sestre Blaženke Jutriša. zdravstvene zaštite samo su neki od ciljeva. – Želim tim projektom s oso- bama i zdravim i bolesnim raditi na promicanju zdravlja. Govorit ćemo CRVENI KRIŽ o zdravlju i kako sačuvati zdravlje, što činiti da bude što bolje, što raditi kada obolimo da se vratimo natrag zdravlju – naglasila je također uz poziv na domaći čaj u Savjetovalište. Edukacija osoba oboljelih od dijabetesa i ostalih kroničnih bolesti, kontrola GUK-a, mjerenje i kontrola tjelesne težine i mjerenje krvnog tlaka, obavljat će se svaki četvrtak od 7.30 do 9 sati u prostorijama Doma zdravlja KZŽ u Krapini. Radionica se vodi u suradnji s predstavnicom tvrtke Bauerfeind, koja će svakog prvog četvrtka u mjesecu mjeriti šećer u krvi pacijentima. GRADSKA UPRAVA Krapinčani zlatom okićeni Prijem kod gradonačelnika Hrvatski Crveni križ i ove je godine organizirao Nacionalno natjecanje Službe spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja Hrvatskog Crvenog križa. Ovo je 6. natjecanje, a održano je 16. i 17. rujna 2011. na gradskoj plaži u Omišu. Sudjelovalo je 12 timova iz Hrvatske (Dubrovnik, Karlovac, Krapina, Petrinja, Zagreb, Šibenik, Rijeka, Split, Omiš, Osijek, Medulin i Pula) i 1 tim iz Bosne i Hercegovine (Banja Luka). Sudjelovale su i 3 ženske ekipe iz Pule, Zagreba i Splita. Natjecatelji su se natjecali u sljedećim disciplinama: utrka na vodi, tim s plutačom, individualno s plutačom, zastavice, sprint i štafeta. Svaki tim mogao je imati jednu mušku i jednu žensku ekipu. Tim Krapina predstavio se jednom muškom ekipom u sastavu: Ante Radak, Filip Sinković, Nikola Grđan, Mate Đaković i Ante Pešec. Ekipa iz Krapine drugi je put sudjelovala na natjecanju spasilaca i u svim je kategorijama osvojila bodove. U disciplini Štafeta 4 x 90 GDCK Krapina osvojio je prvo mjesto, a u kategoriji Timska utrka spašavanja s plutačom treće mjesto. Ukupno smo osvojili 4 zlatne i 4 brončane medalje. Od 13 navedenih ekipa, u kategoriji najbolja muška ekipa GDCK Krapina zauzela je drugo mjesto. U ukupnom poretku ekipa – muški prvo mjesto osvojio je Osijek, drugo mjesto osvojila je Krapina, a treće mjesto osvojila je Rijeka. U poretku ekipa – žene prvo mjesto osvojio je Zagreb, drugo mjesto Istra, a treće Split. Od dvadesetak sudaca koji su pratili natjecanje bili su i suci iz GDCK Krapina, i to: Zdenko Babić, instruktor i Davor Šimunović, ravnatelj. CRVENI KRIŽ Krapinčani prvi U izrazito jakoj konkurenciji ekipa GDCK Krapina zauzela je prvo mjesto na natjecanju seniorskih ekipa prve pomoći u Bujama. Uz obilježavanje Svjetskog dana prve pomoći seniorska ekipa GDCK Krapi- 20 na sudjelovala je na Natjecanju seniorskih ekipa prve pomoći u Bujama, Povodom izvrsnih rezultata na održanim natjecanjima seniorskih ekipa prve pomoći u Bujama i na 6. nacionalnom natjecanju Službe spašavanja života na vodi u Omišu, gradonačelnik Josip Horvat u Gradskoj vijećnici primio je mlade članove Gradskog društva Crvenog križa Krapina – Zorana Čavužića, Antu Radaka, Filipa Sinkovića, Nikolu Grđana, Matu Đakovića, Antu Pešeca, Ivana Šemničkog i njihova mentora, ravnatelja GDCK-a Krapina Davora Šimunovića. Čestitao im je na odličnom uspjehu, 1. mjestu na natjecanju seniorskih ekipa prve pomoći na šest radnih pozicija u realistično prikazanim situacijama, te na 4 zlatne i 4 brončane medalje osvojene na 6. nacionalnom natjecanju Službe spašavanja života na vodi (od 13 ekipa GDCK Krapina zauzeo je 2. mjesto) te im zahvalio na trudu, odricanju i spremnosti da pomognu široj zajednici. koje je organiziralo GDCK Buje u suradnji sa Županijskim Crvenim križem te pod pokroviteljstvom Grada Buja. Natjecalo se devet seniorskih ekipa iz Osijeka, Krapine, Raba, Cerknice (Republika Slovenija), Darde, Pazina, Buzeta, Pule i Buja. Natjecanje se održavalo na šest radnih pozicija pružanja prve pomoći na realistično prikazanim situacijama, a održavanje su pomogli mnogobrojni volonteri Crvenog križa s područja čitave Bujštine: DVD Buje, OŠ Mate Balota Buje, Limena glazba Zajednice Talijana Buje i dr. Sudilo je 19 sudaca, među kojima su bili suci Zdenko Babić i Davor Šimunović iz GDCK. Ekipa GDCK Krapina bila je u sastavu: Zoran Čavužić, Ante Radak, Filip Sinković, Nikola Grđan, Suzana Čavužić i Ivan Šemnički. Iza Krapinčana na drugom mjestu bila je ekipa GDCK Buje, a treći Rdeči križ Cerknica. GLAS ZAGORJA broj 85 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA OBRAZOVANJE 01. LISTOPADA 2011. GRADSKA UPRAVA Posjet gradonačelnika Horvata Izrada katastra nekretnina U gradskoj vijeænici krapinski gradonaèelnik Josip Horvat i ravnatelj Državne geodetske uprave Željko Baèiæ potpisali Okvirni sporazum i Ugovor za obavljanje geodetsko katastarskih usluga u svrhu izrade katastra nekretnina na podruèju Grada za ovu godinu. U ime izvoditelja radova, tvrtke Geo grupa, d.o.o, potpis na ugovore stavio je direktor Željko Perić. Planirane su dvije faze – katastarska izmjera za dio naselja Bobovje, dio naselja Mihaljekov Jarek, dio naselja Polje Krapinsko i naselje Pristava Krapinska, te katastarska izmjera za katastarske općine Gornja Pačetina i Velika Ves. Riječ o aktivnostima od izuzetnog značaja za održivo planiranje prostora i za daljnji gospodarski razvitak. Vrijednost radova je oko milijun kuna, a sufinancira ih Državna geodetska uprava i Grad Krapina, u omjeru Grad 60%, Državna geodetska uprava 40%. Grad Krapina jedina je jedinica lokalne samouprave na području Krapinsko-zagorske županije koja je krenula u nove izmjere zajedno Državnom geodetskom upravom. OBRAZOVANJE Gradonačelnik Josip Horvat posjetio je učenike prvog radnog dana u novim prostorima Područne škole Lepajci koja djeluje pri Osnovnoj školi Ljudevita Gaja u Krapini. Stara područna škola je rekonstruirana te su dograđene dvije učionice. Učenike i nastavnike dočekala je i potpuno nova oprema, od stolova, stolaca, ploča, uređaja do kompjutora... Taj hvalevrijedni projekt rekonstrukcije i dogradnje zajednički je sufinanciralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Grad Krapina u iznosu od 2,3 milijuna kuna. Učenici sada mogu raditi i stvarati u izvrsnim uvjetima, što je bio i glavni cilj Grada Krapine kada je pokrenut projekt obnove, rekonstrukcije i izgradnje područnih škola na području Grada. Čuvanje kulturne baštine U Tjednu cjeloživotnog učenja čiji je pokrovitelj Vlada Republike Hrvatske, Pučko otvoreno učilište Krapina organiziralo je Dan otvorenih vrata, na temu Cjeloživotno učenje kroz područje muzejsko-galerijske djelatnosti. U Maloj dvorani POU Krapina održan je okrugli stol. Bilo je riječi o Parku skulptura Forma prima kao i njegovu značenju u kulturnoj baštini Republike Hr- vatske, kojem treba hitna obnova. Uz djelatnike Pučkog otvorenog učilišta na Danu otvorenih vrata sudjelovala je predstavnica Ministarstva kulture – Konzervatorskog odjela Krapina, pročelnica Lana Križaj, te akademski kipar Krešimir Rod, restaurator skulptura. Nazočnim učenicima, uz ostalo, približena su zanimanja restaurator, kipar, kustos, djelatnik za održavanje parka… SPORT Europski tjedan kretanja u Krapini Od 16. do 22. rujna u Europi, te mnogim gradovima na drugim kontinentima održana je jubilarna 10. najmasovnija manifestacija posvećena održivom kretanju – Europski tjedan kretanja. Središnja tema ove inicijative je Alternativna mobilnost. Grad Krapina prvi je put obilježio Europski tjedan kretanja u suradnji s krapinskim osnovnim školama, srednjom školom i udrugama. U subotu, 17. rujna održana su prva događanja vezana za obilježavanje Europskog tjedna kretanja u Krapini. Biciklijada i pješačenje na Strahinjčicu Na biciklijadi održanoj u jutarnjim satima sudjelovalo je desetak biciklista, od kojih je najmlađa sudionica (u sjedalici) imala 2 godine. Vozilo se uzbrdo, a najbrži je bio Luka Špehar koji je od Trga Ljudevita Gaja do Staroga grada došao čak za dvije minute. Dok su neki vozili bicikl, drugi su pješačili na Strahinjščicu u pratnji Planinarskog društva Strahinjščica i Odreda izviđača Hrvatsko zagorje Krapina. Okupilo se sedamdesetero djece iz krapinskih osnovnih i srednje škole, te devetero odraslih, a uspon je trajao malo više od dva sata. Nakon hodanja, uslijedio je odmor i okrjepa. Popodnevni sati bili su rezervirani za Igre bez granica koje su pri- premili mladi iz Odreda izviđača Hrvatsko zagorje Krapina, te tombolu na kojoj su najsretniji osvojili majice i platnene vrećice koje je doniralo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva povodom Međunarodnog dana zaštite ozonskog sloja koji se obilježava 16. rujna. Prije povratka bilo je još malo uspinjanja – na vrh Dedek odakle se pružao predivan pogled na okolna mjesta. Dan bez automobila Zahvaljujući Gradu Krapini, krapinskim osnovnim školama, srednjoj školi i udruzi Pokreni se Trg Ljudevita Gaja i okolne ulice pretvorene su u pješačko-sportsku zonu u kojoj je vladalo dobro raspoloženje i velike količine gibanja i kretanja. Ma- lišani iz dječjih vrtića uživali su u pokretima zumba fitnessa nakon što su oslikali kolnik prizorima zdravog života, osnovnoškolci i srednjoškolci su zaigrali stolni tenis i uličnu košarku, a bilo je tu i loptanja i igranja badmintona. Od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati od Ulice Ljudevita Gaja pa do Magistratske trčala se utrka Mini Forrest Gump u koju je sudjelovalo čak 151 sudionik. Trčali su i mladi i stari, i djeca u naručju odraslih ili u kolicima, a rezultati su uistinu impresivni. Pobjednik Nenad Lovrec pretrčao je 53 krugova što iznosi GLAS ZAGORJA broj 85 ukupno 58,3 km. Drugi je bio Stjepan Puh 74-godišnjak u izvrsnoj formi sa 46 krugova (50,6 km), a treće mjesto je zauzeo Alen Junašević koji je došao iz Nove Gradiške u Krapinu i prvi put u životu pretrčao 48,4 km (44 krugova). Kod žena slavila je Krapinčanka Iva Ištok s pretrčanih 36,3 km (33 krugova), a treće mjesto zauzela je također Krapinčanka, uporna i izdržljiva Silvija Jambrek koja je sa svojih šest godina pretrčala čak 14,3 km (13 krugova)! Drugo mjesto podijelile su majka i kći, Sonja i Anja Borlinić. Dan bez automobila izmamio je i brojne Krapinčanke i Krapinčane na ulice jer su mogli bezbrižno uživati u šetnji centrom. Sve u svemu, bio je to predivan dan prepun veselih lica u pokretu! 21 GRAD KLANJEC 01. LISTOPADA 2011. OBLJETNICE Velikanu u spomen Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića 9. rujna obilježena je 150. godišnjica smrti Antuna Mihanovića, autora stihova hrvatske himne, koji je umro u Novim Dvorima Cesargradskim i pokopan u Klanjcu 1861. – Predstavljajući Hrvatsku, što želim učiniti uvijek s najvećim dignitetom, bezbroj sam puta odslušao hrvatsku himnu i svaki sam put, zaista, osjećao emocije, sreću što zastupam Hrvatsku. Ponosan na svoju Hrvatsku, ponosan na njenu povijest, ponosan na njene ljude. Riječ je o jednoj od najljepših himni na svijetu – rekao je predsjednik Josipović na svečanosti prigodom obilježavanja godišnjice Mihanovićeve smrti. Naglasio je kako se nikada ne smiju zaboraviti ljudi poput Antuna Mihanovića jer drKlanjec i Klanjčani, čiji suživot s autorom Horvatske domovine traje više od 150 godina, još jednom su pokazali kako poštuju svoje velikane i nastoje sačuvati uspomenu na njihov život i djelo, a prisutnost brojne djece i mladih na ovoj svečanosti najbolji je znak da će tako ostati i u budućnosti. žava i narod koji ne drže do svojih velikana ne mogu razumjeti svoju prošlost, ne mogu shvatiti svoju sadašnjost i ne mogu kreirati svoju budućnost. Predsjednik je istaknuo kako Mihanović nije bio samo autor hrvatske himne nego i veliki političar, diplomat, preteča današnje gospodarske diplomacije te moderan čovjek svoga vremena. Svečanosti u Spomen-parku u kojem je pokopan Antun Mihanović uz brojne predstavnike političkog, kulturnog, vjerskog i gospodarskog života, 22 U umjetničkom programu sopranistica Josipa Lončar izvela je skladbu Ivana pl. Zajca Domovini i ljubavi, Mihanovićeve stihove govorili su glumci Marija Borić i Željko Šestić, a Klanjčanima vrlo dragu popevku s Krapinskog festivala Navek ti fala, naš Mihanović izveli su članovi Mješovitih pjevačkih zborova KUD-a Naša lipa Tuhelj i KUD-a Kumrovec i sopranistica Josipa Lončar uz pratnju članica Puhačkog orkestra Lipa i Tamburaškog sastava Zelenjak. Umjetnički program završio je odabranim stihovima iz pjesme Augusta Šenoe Na grobu Antuna Mihanovića. građane i učenike klanječke i okolnih škola, prisustvovali su izaslanica ministra kulture, državna tajnica Nina Obuljen, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić sa suradnicima, krapinsko-zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić sa zamjenicom Sonjom Borovčak, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić, zastupnici u Hrvatskom saboru Danica Hursa, Mario Habek i Ivan Hanžek, predstojnik Ureda predsjednika Joško Klisović, savjetnici predsjednika Siniša Tatalović i Zrinka Vrabec-Mojzeš, predsjednik Županijske skupštine Višeslav Ćuk s potpredsjednicima, predsjednik Društva Hrvatskih književnika Božidar Petrač, potpredsjednik Matice hrvatske Ante Stamać, izaslanstvo Družbe Braća hrvatskog zmaja. Svečanost je započela intoniranjem himne Lijepa naša, a u liku Antuna Mihanovića pojavio se Klanjčan Velimir Čižmek kako bi okupljene podsjetio na najvažnije trenutke u pjesnikovu životu. U ime domaćina okupljenima se obratio gradonačelnik Grada Klanjca Željko Kolar. – Iako je Antun Mihanović rođeni Zagrepčanin, a svoj životni vijek proveo je putujući po svijetu, kao vojni sudac u Italiji, a zatim i konzul u Beogradu, Solunu, Carigradu i Bukureštu, posljednje godine svog života proveo je u Novim Dvorima Cesargradskim pokraj Klanjca gdje je i preminuo 1861. Mihanović GLAS ZAGORJA broj 85 Piše Snježana Ricijaš je bio nadahnut ljepotom zagorskoga krajolika uz Sutlu, a u Zelenjaku je zaslugom Družbe Braća hrvatskog zmaja podignut spomenik himni, jedinstven u cijelom svijetu – rekao je na svečanosti gradonačelnik Klanjca. Na inicijativu Ogranka Matice hrvatske Klanjec i u suradnji s konzervatorima još prošle godine pokrenut je projekt uređenja Spomen-parka. Obnovljeni su grobovi znamenitih Klanjčana, uređeni ulazni portal, staze, ograda, hortikultura te izdana prigodna brošura. Uz Grad Klanjec, u projektu su sudjelovali Ogranak Matice hrvatske prikupljajući sredstva donatora te Hrvatska turistička zajednica, a u 2011. i Ministarstvo kulture, Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija, supokrovitelji ove svečanosti. Gradonačelnik je zahvalio predsjedni- ku Josipoviću na prihvaćanju pokroviteljstva i potpori projektu uređenja Spomen-parka. Nakon gradonačelnika Klanjca, prigodnim su se riječima okupljenima obratili i župan Siniša Hajdaš Dončić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić te državna tajnica u Ministarstvu kulture Nina Obuljen. Svi su istaknuli veliki značaj Antuna Mihanovića kao istinskog domoljuba, književnika, preporoditelja, diplomata te potrebu očuvanja njegove ostavštine. Na kraju svečanosti, u prisutnosti počasne bojne, Predsjednik Republike položio je vijenac i zapalio svijeću na grobu Antuna Mihanovića, a uz grob vijence su položili i predstavnici Ministarstva kulture, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Grada Klanjca, Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika. Nakon svečanosti, gradonačelnik Klanjca ugostio je predsjednika Josipovića i visoke uzvanike iz političkog i kulturnog života Hrvatske i naše Županije na ručku u Vinotočju obitelji Broz na obroncima Cesarske gore s pogledom na sutlansku dolinu koju je toliko volio autor Lijepe naše. GRAD KLANJEC 01. LISTOPADA 2011. GRADITELJSTVO GRADITELJSTVO Novo krovište i fasada Obnova kapelice Vrijednost radova je 810.000 kn i dio su plana za poboljšanje energetske učinkovitosti u školama KZŽ. 0 / g 4 ! 2 ) . ! 0 , ! = % . ! 5 0/;4!.3+/- 52%$5 +,!.*%# Na zgradi Osnovne škole Antuna Mihanovića u Klanjcu ovih su dana započeli radovi na rekonstrukciji krovišta i uređenju dijela fasade. KULTURA Izložba Leonarda Dokše Povodom Međunarodnog dana mira, u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu, 21. rujna otvorena je izložba Rat i mir, mladog kipara Leonarda Dokše. Ovom izložbom – kiparskom minijaturom Rat instaliranom u prostoru stalnog postava Galerije Antuna Augustinčića kojime dominira majstorov spomenik Mir – igralački i šaljivo, dječje nevino i okrutno – ironijom, sarkazmom ili groteskom (kako tko shvati) – mladi kipar Dokša iskazuje svoje pacifističko uvjerenje. Izložba je ostvarena u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu te uz pomoć Kulturnog centra Klanjec, a mogla se razgledati do kraja rujna. GRADSKA UPRAVA Pomoć učenicima i studentima Grad Klanjec i ove školske godine sufinancira troškove prijevoza učenika srednjih škola. Uvjet je prebivalište na području Grada i da svakodnevno putuju od mjesta stanovanja do škole sredstvima redovitog putničkog javnog linijskog prijevoza. Sufinanciranje je utvrđeno u visini od 20% iznosa cijene mjesečne učeničke karte. U mjesecima kada je broj nastavnih dana deset ili manje, učenicima će se izdati polumjesečne karte s cijenom umanjenom za pola. S prijevoznicima će se sklopiti ugovor o sufinanciranju kojim će se urediti odnosi između prijevoznika i Grada Klanjca. GRADSKA UPRAVA Pripreme za gradnju vrtića Grad Klanjec je od nadležnog Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša ishodio lokacijsku dozvolu za izgradnju novog dječjeg vrtića. Sama izgradnja niskoenergetskog dječjeg vrtića, prema najavama gradonačelnika Klanjca, Željka Kolara, kreće u ožujku iduće godine. Ne uspije li dobiti sredstva za gradnju vrtića iz programa EIB II, Grad je spreman i kreditno se zadužiti. Nastavljaju se radovi na sanaciji i obnovi klanječke kapelice sv. Florijana, započeti prije nekoliko godina. Vrijednost radova je 160.000 kn, a investitor je Grad Klanjec. Sredstva su osigurana putem natječaja za Program javnih potreba u kulturi RH za 2011. Ministarstva kulture, te dijelom iz županijskog i gradskog proračuna. Planirani građevinski radovi na statičkoj sanaciji tornja su završeni, a trenutno je u tijeku rekonstrukcija barokne lukovice zvonika. Radovi se izvode pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Krapini. GRAD KLANJEC I TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA KLANJCA Tradicionalna kulturno-turistička manifestacija ZAHVALA JESENI U KLANJCU 7., 8. i 9. listopada 2011. Trg Antuna Mihanovića Program: Petak, 7. listopada 2011. 18,30 sati – otvorenje izložbe mladih kipara Krešimira Katušića, Ane Kovačić i Igora Rufa u Salonu Galerije Antuna Agustinčića 19,00 sati – otvorenje izložbe slika Klanjec i Klanjčani Mladena Županića u Gradskoj knjižnici A. Mihanović 19,30 sati – kulturno-glazbeni program i druženje u Galeriji Antuna Augustinčića Subota, 8. listopada 2011. 15,30 sati – svečanost otvaranja manifestacije program Erdödyjevi u trgovištu Klanjec – tradicijski sajam, povijesni plesovi, kostimirani šetači, drveni vrtuljak i potraga za blagom Crne kraljice sudjeluju: HKUD Požega, Udruga Stari zanati Koprivnica, Dvorski plesovi Klanjec ŠTRUKLIJADA – ocjenjivanje najboljih zagorskih štrukli i kulinarski show u organizaciji Zagorske razvojne agencije (voditelj programa: Ivan Benc) od 18,30 sati – TAMBURAŠKA VEČER (Tamburaški sastav Zelenjak, Radek Brodarec i Ivan Benc) Nedjelja, 9. listopada 2011. od 14 sati – tradicionalni klanječki sajam starih zanata, rukotvorina, narodnih običaja i zagorskih jela i kolača od 15 sati – kulturno-umjetnički program uz nastupe dječjeg vrtića, osnovne škole, Puhačkog orkestra Lira, mažoretkinja Dubrovčan, Etno udruge Zvirek Sveti Križ Začretje, plesnih klubova od 16,30 – 17,30 – program za djecu Dobro došli na priče i pjesme na znanom vam mjestu – priča o Mirišku Kruščiću, mađioničar i modeliranje balona od 18 sati do 19,45 sati – koncert Radija Kaj – KAJ VU DUŠI (Ivica Pepelko, Ivan Benc, Aduti, Fakini, Iva Ranogajec, TS Zelenjak, Črleni lajbeki, Dečki iz Pregrade, Krunoslav Jazbec, Martina Pavičić Jazbec, Milko Peer, Elena Ciglenjak, Filip Mikša i Sabina Mikša od 20 sati – glazbeni program – Fakini i Črleni lajbeki Na trgu će biti i bogata sajmena ugostiteljska ponuda uz promociju domaćeg zagorskog purana i domaćeg portugisca. Medijski pokrovitelj: RADIO KAJ Organizatori: GRAD KLANJEC I TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA KLANJCA GLAS ZAGORJA broj 85 23 OPÆINA HUM NA SUTLI 01. LISTOPADA 2011. OPĆINSKA UPRAVA OPĆINSKA UPRAVA Subvencioniranje prijevoza Humčanima I općina Hum na Sutli je među jedinicama lokalne samouprave koje sufinanciraju prijevoz srednjoškolcima. Prema odluci načelnika Zvonka Jutriše, svim redovnim učenicima koji imaju prebivalište na području Općine, a pohađaju srednju školu na području Krapinsko-zagorske župa- nije, sufinancirat će se 25% ugovorene cijene mjesečne karte. Sa 120 kn mjesečno, Općina će pomoći i svim redovnim učenicima srednjih škola koji imaju prebivalište na području Općine, a srednju školu pohađaju izvan KZŽ. Uvjet je predočenje potvrde o upisu u srednju školu. Odluka o novčanom daru Vijećnici Općinskog vijeća općine Hum na Sutli donijeli su odluku o novčanom daru za novorođeno ili posvojeno dijete. Odlučeno je tako na sjednici u rujnu da se za prvorođeno dijete u obitelji isplaćuje iznos od 2.000 kn, za drugorođeno dijete 4.000, a za trećerođeno dijete u obitelji isplaćivat će se 6.000 kn. Sredstva za isplatu novčane pomoći osiguravaju se u proračunu općine. Pravo na novčanu pomoć može ostvariti obitelj u kojoj barem jedan roditelj ima prebivalište na području općine Hum na Sutli, najmanje 5 godina prije rođenja djeteta. Zahtjev za ostvarivanje prava na novčani dar podnosi se Jedinstvenom upravnom odjelu Općine, u roku od dva mjeseca od dana rođenja/posvojenja djeteta. ŠKOLSTVO Obilježavanje hrvatskog olimpijskog dana Hrvatski olimpijski dan u OŠ Viktora Kovačića proveden je u pravom sportskom duhu u kojem se promiče sport i olimpizam. Sportske aktivnosti započele su kratkim predavanjem o olimpizmu, njegovim davnim počecima te olimpizmu modernog doba. Kako bi učenici imali priliku bolje upoznati poznate olimpijce, u predvorju škole bili su izloženi učenički radovi na temu Hr- 24 vatski olimpijci. Nakon toga, učenici i učitelji pod policijskom pratnjom uputili su se na zahtjevno pedesetminutno pješačenje do nogometnog igrališta NK Straža u Lastinama. Humske olimpijce dočekao je predsjednik kluba Damir Špiljak, i pri- sustvovali su oglednom treningu mladih nogometaša. Uslijedile su i nogometne utakmice - derbi dječaka petog i šestog razreda protiv sedmog i osmog, te djevojčica petog i šestog protiv sedmog i osmog razreda. Nakon utakmica, učitelj tjelesnog Hanna GLAS ZAGORJA broj 85 Antar pokazao je prisutnima rekreativno vježbanje. Druženje je završilo štafetnim igrama, potezanjem užeta i pucanjem na gol. Želja istinskih zagovornika športa je da takvih dana bude što više, a onima koji to nisu, dovoljno je makar jednom godišnje. OPÆINA HUM NA SUTLI 01. LISTOPADA 2011. Piše Monika Briševac ŠKOLSTVO Predstavljeni proizvodi Glažute OBRAZOVANJE Učenici i učitelji OŠ Viktora Kovačića iz Huma na Sutli ovogodišnji Međunarodni dan mira obilježili su na prigodan način. Nakon zvona mira, podsjetili su se na ratna zbivanja u svijetu. U predvorju škole poruke mira nalijepili na plakat s iscrtanim Međunarodni dan mira u OŠ Viktora Kovačića U nedjelju, 11. rujna, župa Taborsko proslavila je župni blagdan - rođenje Blažene Djevice Marije ili Malu Gospu. Ove godine, prvi put župljanima i hodočasnicima svoje proizvode iz Učeničke zadruge Glažuta ponudili su i učenici. Učenici PŠ Taborsko odjeveni u narodne nošnje zajedno sa svojim učiteljima - Nevenkom Miklaužić i Zoranom Gazibarom ponosno su predstavljali i nudili različite proizvode Učeničke zadruge. Bogato ukrašen štand i poticajne riječi župnika Josipa Firšta privukli su velik broj zainteresiranih kupaca. Kupnja proizvoda još je jedno veliko priznanje za rad učenika. NAJAVLJUJEMO Godišnjica Limene glazbe Vetropack Straže U sportskoj dvorani Osnovne škole Viktora Kovačića u Humu na Sutli, 23. listopada obilježit će se 75. godišnjica Limene glazbe Vetropack Straže. Bit će to prigoda da Limena glazba pokaže svoja dostignuća, koja su rezultat napornih i vrijednih mjeseci. Jedna od prioritetnih zadaća i dalje je širenje glazbene kulture i obučavanje mladih glazbenika. Neki od članova aktivno sviraju već više od 60 godina i uzor su mladim upornim sviračima. U posljednjih šest mjeseci novi predsjednik je Robert Vražić. S obzirom na to da je Limena glazba godinama često nastupala zajedno s Desinićkim mažoretkinjama, i ovaj koncert bit će prigoda za to. Od ostalih gostiju, na koncertu će nastupiti Limena glazba Zreče, LG iz Začretja, ŽVA Sotelija, Barbara Suhodolčan kao i Vokalna skupina iz Šmarja. Bit će to prigoda i da se zaslužnim članovima dodjele prigodna priznanja. Nastup će početi u 15 sati. kontinentima. I u školskoj knjižnici organizirana je radionica. Barem na jedan dan, svi su u školi bili zaoku- pljeni mirom i promišljanjem kako u svakodnevnom životu doprinijeti njegovom ostvarenju. KOMUNALIJE Peticija se isplatila Posljednjih mjeseci mještanima općine Hum na Sutli najviše glavobolja zadavao je odvoz smeća - novi raspored, nova poskupljenja poduzeća Humkom d.o.o. Kako sada stvari stoje, čini se da se trud posebice 584 mještana koji su potpisali peticiju za korigiranje cijena, isplatio. Nakon poskupljenja odvoza smeća od čak 300%, cijene su pale za 30-tak kuna. Za 120 l kantu koju koristi četveročlana obitelj, po novom obračunu neće se plaćati 75, nego 46 kn. Za korištenje zajedničkog kontejnera od 1100 l cijena će iznositi 36 kn, plus 3 kn po svakom članu domaćinstva. Za jednokratni odvoz vreće plaćat će se 22 kn. OBRAZOVANJE Stipendije Raspisan je natječaj za dodjelu pripomoći prema socijalnom statusu učenicima srednjih škola i studentima s područja općine Hum na Sutli. U općinskom proračunu osigurana su novčana sredstva za 45 pripomoći za učenike, u iznosu od 300 kn mje- sečno, a za studente 500 kuna. Svi zainteresirani kandidati do 10. listopada moraju poslati zahtjeve sa potpunom dokumentacijom na adresu Jedinstvenog upravnog odjela općine Hum na Sutlim gdje se mogu dobiti i sve potrebne informacije KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Radovi na vodoopskrbnom sustavu U Humu na Sutli u tijeku su radovi na novom vodoopskrbnom sustavu II. B faza Harina Zlaka - Straža. Trenutno se izvodi iskop i polaže glavni GLAS ZAGORJA broj 85 magistralni cjevovod uz prometnicu Gaberje. Predviđeno trajanje navedenih radova je do kraja listopada ove godine. 25 OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE 01. LISTOPADA 2011. DAN OPĆINE Piše Maja Šimunić Nova radna mjesta Blagdan Uzvišenja Svetog Križa koji se obilježava 14. rujna ujedno je i Dan općine Sveti Križ Začretje. Ova zagorska općina koja svoj sadašnji ubrzani razvoj bilježi zahvaljujući jakoj i razvijenoj gospodarskoj zoni u protekloj je godini ulogu javnog servisa obavljala u pomalo otežanim uvjetima zbog još uvijek prisutne recesije te zbog smanjenja proračunskih prihoda. Povodom dana Općine načelnik Ivan Kranjčić u svom je govoru na Svečanoj sjednici u Pastoralnoj dvorani istaknuo kako su, unatoč lošijoj ekonomskoj situaciji, na području općine dovršeni ili započeti brojni investicijski projekti komunalne infrastrukture. Neki od njih su asfaltiranje nerazvrstanih cesta u Sekirišću, Temovcu, Dukovcu i Svetom Križu Začretje u duljini od 1500 m, dovršenje Dječji zbor Cvrkutići Ubrzan razvoj industrijske zone ovoj bi općini u kratkom vremenu mogao donijeti osamdesetak novih radnih mjesta, što će ubuduće pripomoći i punjenju općinskog proračuna. Načelnik Ivan Kranjčić izgradnje A faze interne industrijske ceste u Zoni malog gospodarstva s pripadajućim propustom i nogostupom u duljini od 460 m, županijska uprava za ceste Krapinsko-zagorske županije rekonstruirala je i obnovila županijsku cestu ŽC 2160 na dionici Štrucljevo do granice s gradom Zabokom, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva odabralo je izvođača radova na sanaciji općinske zgrade na kojoj radovi počinju idući mjesec itd. Industrijska zona Svetog Križa Začretje razvija se iz godine u godinu, s posebnim zadovoljstvom istaknuo je načelnik Ivan Kranjčić, te u svom govoru to potkrijepio podacima: uz izgradnju potrebne infrastrukture u poslovnoj zoni malog gospodarstva i poslovnoj zoni uslužne djelatnosti, Općina je u suradnji s Krapinsko-za- Na kraju prošle godine ostvareni su proračunski prihodi u visini od 10,680.000 kn, a rashodi u visini od 9,456.000 kn. Viškom prihoda pokriveni su manjkovi iz prethodnih dviju godina. U prvih osam mjeseci ove godine ostvareni su prihodi u visini od 5,547.000 kn ili 42,78% na godišnjoj razini. Istovremeno ostvareni su rashodi od 7,195.000 kn ili 53,97% na godišnjoj razini. Prisutni manjak prihoda u odnosu na rashode proizlazi prvenstveno zbog povrata poreza na dohodak u razdoblju svibanj – kolovoz, kao i zbog izostanka planiranih potpora iz državnog proračuna, koje se u pravilu realiziraju sredinom drugog polugodišta. U proračunski prihod za prvih osam mjeseci ove godine prvi put je ušao i dio ostvarene dobiti s naslova 19% vlasničkog udjela u tvrtki Zagorski metalac d.o.o. u visini od 238.000 kn, a s istog naslova potražujemo još 3,200.000 kn zadržane dobiti. Ovi podaci potvrđuju ispravnost poslovne odluke naše Općine da ne žurimo s prodajom vlasničkog udjela u Zagorskom metalcu. Povodom Dana Općine uručene su sljedeće nagrade i priznanja Zahvalnica Općine Sveti Križ Začretje Povelja Općine Sveti Križ Začretje Saša-Andrija Turčec – nagrada za doprinos i rad u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu. Ivan Đurkin-Benkotić – nagrada za zapažen rad s djecom u DVD-u Sv. Križ Začretje, njegovim je angažmanom Društvo postalo bogatije za 50 članova. Alen Vrbek – nagrada za aktivno i angažirano djelovanje u Mješovitom pjevačkom zboru Sv. Križ Začretje te sudjelovanje u raznim kulturnim događanjima. Andreja Mihovilić – nagrada za neumoran i zdušni rad u KUD-u Sveti Križ Začretje. Robert Sirovec – 27 godina aktivan igrač NK Jedinstvo, član Vatrogasnog društva Brezova, 5 godina član dramske sekcije, 16 godina bio aktivan član u limenoj glazbi "Ivo Tijardović" te uspješan obrtnik. Lovačko društvo Zajec Sveti Križ Začretje – prvenstveno se bavi zaštitom i brigom za divljač te aktivno surađuje s lokalnom samoupravom. Zajednička fotografija nagrađenih 26 Plaketa Grb Općine Sveti Križ Začretje Bravarija Piljek – nagrada za dosadašnje uspješno poslovanje te za poticaj daljnjem razvoju i ulaganju. Bravarija Piljek trenutno ima 16 zaposlenika, s kojima je u mogućnosti odgovoriti na najsloženije zahtjeve tržišta na području tehničke zaštite. Uz suvremena postrojenja i strojeve za obradu metala osigurava visoku razinu kvalitete proizvoda u proizvodno-uslužnom programu orijentiranom prvenstveno na prodaju i servis trezorske opreme, te razne proizvode od aluminija, inoxa i crne bravarije. Poticaj daljnjem razvoju i ulaganju je uspješna suradnja s uglednim tvrtkama u zemlji i inozemstvu, a time se ujedno ostvaruje jedan od važnih ciljeva vizije tvrtke: biti priznat, uvažen i poželjan partner. Mješoviti pjevački zbor Sv. Križ Začretje – nagrada za kontinuiran i uspješan rad dugi niz godina. Zbor je u svojoj prošlosti nastupao na raznim mjesnim proslavama, jubilejima, akademijama i drugim prigodama, u Zagrebu, Slavoniji, ali i izvan naših granica u Austriji, Sloveniji i Italiji. Zbor izvodi domaće i strane skladbe, a poseban uspjeh postigao je glazbom koju je na riječi naših učenika skladao prof. Anton Ćelar. Uspješno radi pod stručnim rukovodstvom GLAS ZAGORJA broj 85 prof. Olivera Beloševića iz Brestovca Orehovečkog. II. bojna 103. brigade – sudjelovali su u najvećim operacijama Domovinskog rata te pridonijeli stvaranju neovisne Republike Hrvatske. 103. brigada HV-a formirana je u Hrvatskom zagorju 3. kolovoza 1991. Samo mjesto Sveti Križ Začretje kao i obližnje naselje Mirkovec sa svojim objektima, odmah po formiranju II. bojne 103. brigade postaju mobilizacijska zborišta na kojima su se okupljale postrojbe II. bojne, te se otuda odlazilo na ratišta diljem Lijepe Naše. Okupljanje časnika i prve borbene pripreme na razini 103. br. HV-a, tada ZNG-a bilo je 3. kolovoza 1991. upravo u Svetom Križu Začretje te se taj datum obilježava kao Dan 103. brigade HV-a. Za vrijeme ratnih aktivnosti zapovjednici bojne bili su bojnik Ivan Fuček, satnik Branko Kos, satnik Miljenko Vranić, a zamjenici zapovjednika satnik Stjepan Ovčarić, satnik Dragutin Čajko, koji je zamijenjen satnikom Miljenkom Vranićem i satnikom Stjepanom Pavlišom. 103. brigada je demobilizirana 14. kolovoza 1995. i više nije ratno djelovala, a time ni II. bojna. OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE gorskom županijom i Ministarstvom gospodarstva kroz program Poticaj za razvoj sudjelovala u subvencioniranju kamata na kredite za male poduzetnike koji investiraju u proizvodne djelatnosti. U Zoni malog gospodarstva tvrtka Kvadra d.o.o. neposredno uz novu industrijsku cestu izgradila je poslovni prostor za proizvodnju namještaja, gdje je otvoreno 40 novih radnih mjesta, a u pripremi je izgradnja još tri proizvodna poslovna objekta drugih investitora. Tvrtka Strahinjčica d.o.o. na lokaciji nekadašnje Renove gradi poslovni objekt za potrebe trgovine i poslovnicu banke, odnosno osiguranja. Otvorenje se očekuje početkom prosinca. Tvrtka Trgocentar d.d. dovršava trgovački objekt površine 2.400 m² u Zoni uslužnih djelatnosti sa 25 radnih mjesta, a planirani početak rada je listopad. Osim industrijskog razvoja i razvoja komunalne infrastrukture, načelnik KULTURA Cvrkutići u dvorcu Sveti Križ Začretje Mali pjevači dječjeg zbora Cvrkutići posjetili su dvorac Sveti Križ Začretje gdje ih je ugostila gospođa Mirna FloeglMršić. Cvrkutići su pod vodstvom Martine Jakuš odlučili posjetiti dvorac koji je zasigurno jedan od najvažnijih spomenika kulture i svjedoka prošlosti u Zagorju. Gospođa Mršić ispričala im je zanimljivosti o povijesti dvorca, priče o njegovim vlasnicima i ljudima koji su u njemu živjeli. Osim nastojanja da educira male Zagorce o povijesti, Mirna Floegl-Mršić provela ih je kroz dvorac te im zasvirala na klaviru. Posjet je zasigurno bio divno i zabavno iskustvo za djecu, a svatko će se od nas složiti da je važno upoznati ljepote i dragocjenosti svoga kraja kako bismo ih kasnije, kad odrastemo, bili spremni prezentirati drugima, biti ponosni na njih te pomoći u njihovu očuvanju. (M. Š.) 01. LISTOPADA 2011. Mješoviti pjevački zbor Sv. Križ Začretje je napomenuo kako se posebna briga vodi o djeci predškolskog uzrasta pa je tako uz postojeći vrtić ograđeno i djelomično opremljeno dječje igralište, a u tijeku je i idejni projekt izgradnje novog vrtića. Iz proračuna se također financira i rad udruga građana, sportskih društava, vatrogastva, rad Crvenog križa. Jednako se tako subvencionira prijevoz učenika, dodjeljuju stipendije te se pomaže socijalno ugroženim kategorijama mještana. Uz čestitke žiteljima Svetog Križa Začretja načelnik Ivan Kranjčić posebno se zahvalio resornim ministarstvima, fondovima, Krapinsko-zagorskoj županiji, tvrtkama komunalne infrastrukture, posebno poduzetnicima i obrtnicima, crkvenim vlastima i svim ISTRAŽUJEMO Oplakivanje U svim enciklopedijama srednjoeuropske likovne umjetnosti i udžbenicima povijesti umjetnosti na popisu znamenitosti Sv. Križa Začretja spominje se gotički reljef Oplakivanje. Smješten na pobočnom oltaru desne kapele gotičke župne crkve sv. Križa – do početka 1990. Tada je znameniti reljef upućen u Restauratorski zavod. Prošle su godine rata, obnove i opet niz godina. Bilo je u međuvremenu među brojnim posjetiteljima svetokriške crkve i znatiželjnika i znalaca koji su ga se sjetili i htjeli vidjeti. Nemoguće. Reljef izrađen u mekom drvu, pomalo crvotočan, formatom malen – svega 43x90 cm, s ikonografskog, stilskog i kulturno-povijesnog stanovišta od neprocjenjive je vrijednosti. Dominantna figura reljefa je mrtvo Kristovo tijelo, a iza njega nanizano je osam osoba: sjetni lik učenika Ivana pridržava učiteljevu glavu, do njega je zamišljeni bradati Nikodem; majka Marija se s trpkom boli ucrtanom na licu u profilu nagnula nad mrtvim sinom, do nogu se nižu Marija Magdalena, Josip iz Arimateje i Marija Saloma. Stil, tipovi lica i odjeća govore da reljef pripada kasnogotičkoj umjetnosti Njemačke, detaljnije, bavarskom umjet- ničkom krugu s kraja 15. st. Poslije višemjesečne potrage na desetak lokacija unutar Restauratorskog zavoda, između Zagreba i Ludbrega, gdje bi mogao biti obnavljan, trag je vodio u Mimaru, gdje je 2000. održa- građanima koji su dali svoj doprinos razvoju i napretku Općine Sveti Križ Začretje. U pozdravnoj riječi gostiju prisutnim vijećnicima, nagrađenim mještanima i župljanima Općine Sveti Križ Začretje čestitali su Branko Mučnjak, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Sonja Borovčak, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije i Danica Hursa, saborska zastupnica. U kulturno-umjetničkom programu sudjelovali su nagrađeni Mješoviti pjevački zbor i dječji zbor Cvrkutići. Svetu misu u crkvi Uzvišenja Svetog Križa predvodio je pater Vladimir Mustač iz Đurmanca uz koncelebraciju svećenika iz dekanata i susjednih svećenika, te uz domaće sinove. Na misnom slavlju uz crkveni pjevački zbor Ivan Bradica pjevali su i gosti, pjevački zbor iz Jurjevca. Piše Dunja Horvatin na izložba 1000 godina skulpture u Hrvata. Tamo je svetokriški reljef bio izložen – i ostao. Kada će se vratiti na svoje mjesto u crkvi Sv. Križa u Začretju neizvjesno je. Predstoji mu sondiranje na Ruđeru i temeljita restauracija. Uz maksimalnu brigu o svakom milimetru reljefa, uvojcima frizure učenika Ivana, vršcima prstiju Marije Kleofe, naborima Magdalenine haljine… na određenoj temperaturi, kontroliranoj vlazi zraka prostorije, u dobrom društvu ljudi od struke, ova vrijedna umjetnina nije predmet oplakivanja. Za plakati je tek spoznaja da nam je zaboravljanje u krvi, nemar prema kulturnoj baštini, vječito pod izgovorom neimaštine i siromaštva, zaboravljajući da siromaštva ima više vrsta… Hoće li uskoro reljef "Oplakivanje" biti vraćen u svetokrišku crkvu? GLAS ZAGORJA broj 85 27 OPÆINA MARIJA BISTRICA 01. LISTOPADA 2011. OPĆINSKA UPRAVA Zoran Milanović posjetio Mariju Bistricu Zlatar je u petak, 16. rujna, bio domaćin konvencije SDP-a. Prije samog dolaska u Zlatar šef oporbe, predsjednik SDP-a Zoran Milanović, kratko je posjetio Mariju Bistricu, gdje su ga dočekali načelnik Općine Marija Bistrica Stjepan Muhek i predsjednik općinske organizacije SDP-a Marija Bistrica Damir Milošić. U kratkom boravku domaćini su Milanovića, u čijoj je pratnji bio i župan KZŽ-a Siniša Hajdaš Dončić, upoznali s Općinom Marija Bistri- ca, istaknuvši problem prometne nepovezanosti, kako Marije Bistrice, tako i cijelog istočnog dijela Zagorja. Šef oporbe kratko je posjetio POUČNA STAZA Medičarsko-svjećarski obrt i suvenirnicu Mahmet, gdje se upoznao i s načinom izrade licitara i medenjaka i Vinariju Micak, gdje ga je s uspješnim obiteljskim vinarskim i vinogradarskim poslom upoznao Mladen Micak, dobitnik priznanja za najbo- ljeg mladog vinara u Hrvatskoj. (E. Lacković) OPĆINSKA UPRAVA Poučna staza Šumarije Ministar Pankretić i načelnik Donja Stubica Muhek potpisali ugovor iz EIB-a II Hrvatske šume, Šumarija Donja Stubica u četvrtak, 15. rujna, u Mariji Bistrici su organizirali otvorenje poučne staze. Poučnu stazu otvorio je Upravitelj Šumarije Donja Stubica ing. Zvonko Gregurović, a prisutne je pozdravio i načelnik Općine Marija Bistrica Stjepan Muhek. Idejni začetnik i autor staze je ing. Gorislav Djanješić koji je objasnio kako je staza duga oko 1000 m, a kreće se dijelom Šetnice za dušu i tijelo – Mirko Fulir, te počinje u dijelu šume pored bistričke kalvarije. Na njenom potezu obilježeno je 30-ak vrsta drveća na latinskom i hrvatskom, u planu je i postavljanje dodatnih poučnih ploča. Otvorenju su prisustvovali i učenici OŠ Marija Bistrica. (E. Lacković) ODGOJ Djeca DV Pušlek u berbi Djeca dječjeg vrtića Pušlek Marija Bistrica jedan prekrasan sunčan rujanski dan iskoristila su za pravu malu berbu grožđa. Naime, tete starije grupe bistričkog vrtića djecu su povele u posjet Vinariji Micak, koja vrlo uspješno vodi obiteljski vinarski i vinogradarski posao, a Mladen Micak dobitnik je priznanja kao najbolji mladi vinar u Hrvatskoj. Djeca su uživala u posjetu, a usput odradila 28 i prve rezove ovogodišnje berbe kod Micaka. (E. Lacković) U Mariji Bistrici je u nedjelju 18. rujna, potpisan Ugovor između Općine Marija Bistrica i Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva za izgradnju glavnog vodoopskrbnog cjevovoda Podgorje Bistričko-Vodosprema-Zagorski vodovod na ugovoreni iznos od oko 3 milijuna kuna kao realizaciju Programa integralnog razvoja lokalne zajednice-EIB II. Ugovor su potpisali potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Božidar Pankretić i načelnik Općine Marija Bistrica Stjepan Muhek. Izvođač radova bit će tvrtka Instal-prom d.o.o., a početak radova očekuje se uskoro. Načelnik Općine Marija Bistrica Stjepan Muhek istaknuo je zadovoljstvo potpisivanjem ugovora za ovaj projekt, koji je krenuo još 2005. Ovo je na neki način završni dio projekta i najava završetka posla koji puno znači za sve stanovnike Općine, jer u sklopu vodoopskrbe, predstavlja još jedan segment, koji će omogućiti da GLAS ZAGORJA broj 85 se idućih godina svim stanovnicima omogući zdrava i pitka voda. Ministar Pankretić je prilikom potpisivanja naglasio kako se ovaj čin potpisivanja maksimalno uklapa u namjere Ministarstva da se u svim mjestima i općinama pokušaju napraviti uvjeti za život koji bi omogućili stanovništvu ostanak, a za to je potrebna komunalna i društvena infrastruktura. Što se pak tiče vodnog gospodarstva, ministar je naglasio da se upravo u njega najviše ulaže, pa tako ukupna ulaganja ove godine na razini Hrvatskih voda i Ministarstva prelaze 3,5 milijarde kuna. (E. Lacković) SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIÈKE 01. LISTOPADA 2011. SVETE MISE U SVETIŠTU MBB ponedjeljak - subota 10.30 i 18 sati nedjelja 7.30, 9, 11 i 18 sati Sv. ispovijed - svakodnevno prije sv. mise HODOČAŠĆA 2. listopada – VOJNO HODOČAŠĆE, sv. misu u 11 sati predvodi mons. Juraj Jezerinac propovijeda kardinal Vinko Pulijć 8. listopada – HODOČAŠĆE VRHBOSANSKE I BANJALUČKE (NAD)BISKUPIJE te BARANJSKOG DEKANATA sv. misu u 11 sati predvodi kardinal Vinko Puljić 23. listopada – MISIJSKA NEDJELJA sv. misa u 11 sati 31. listopada – ZAHVALNICA sv. misu u 11 sati predvodi mons. dr. Vjekoslav Huzjak GLAS ZAGORJA broj 85 29 OPÆINA ÐURMANEC 01. LISTOPADA 2011. OPĆINSKA UPRAVA Sufinanciranje prijevoza učenika i studenata Općina Đurmanec će i ove školske godine 2011./12. subvencionirati troškove autobusnog prijevoza učenicima SVIH razreda srednjih škola i redovnim studentima s prebivalištem na području općine Đurmanec u iznosu od 25% cijene mjesečne ili polumjesečne karte, o čemu će se sklopiti odgovarajući ugovori s prijevoznicima. Pravo na subvenciju učenici i studenti ostvaruju prilikom kupnje mjesečne karte, gdje im se uz predočenje potvrde o upisu u srednju školu ili fakultet i osobnog dokumenta, automatski zaračunava umanjena cijena mjesečne karte, bez sklapanja posebnih ugovora, potvrda Općine ili sl. Prema informacijama kojima raspolažu u općini, učenicima će također određeni postotak cijene mjesečne karte sufinancirati i Krapinskozagorska županija, sukladno odluci Župana. Ove je godine dogovoreno da će Županija sufinancirati troškove prijevoza učenika prema zoni i postotku iznosa cijene mjesečne karte odgovarajuće relacije i to: 1. zona: 1-8 kilometara, cijena mjesečne karte je 330 kn, a subvencija 10%; 2. zona: 8,1 – 19 kilometara, cijena mjesečne karte je 530 kn, a subvencija 15% i 3. zona: 19 kilometara i više, cijena mjesečne karte je 630 kn, a subvencija 20%. Učenici koji putuju željeznicom mogu od Županije očekivati subvenciju od 20% na iznos mjesečne karte od mjesta stanovanja do mjesta školovanja. KULTURA Muke s prijevozom Početak školske godine i ove godine povukao je pitanje javnog prijevoza učenika od njihovih domova do škole. Zakonskom odredbom pravo na prijevoz imaju učenici od I. do IV. razreda koji su od škole udaljeni više od 3 kilometra, te učenici viših razreda od V. do VIII. čija udaljenost od škole prelazi 5 km. Djeca koja na putu do škole nemaju izgrađen nogostup, javnu rasvjetu, prolaze nenaseljenim područjem, a koja sukladno Zakonu nemaju pravo na besplatan prijevoz, vozit će se autobusima na način da će jednu trećinu prijevoza sufinancirati Županija, drugu trećinu gradovi/općine, a od ove godine i roditelji. O tome su raspravljali i na Vijeću roditelja u Osnovnoj školi Đurmanec. Zaključak Vijeća je da prijevoz ostane na razini prošle godine, odnosno da roditelji za prijevoz ne moraju izdvajati financijska sredstva. Što se tiče željezničkog prometa, Općina Đurmanec sufinancira mjesečne karte učenicima SVIH razreda srednje škole, studentima i radnicima s područja općine Đurmanec u iznosu od 25% cijene mjesečne karte, o čemu su sklopljeni potrebni ugovori s Hrvatskim željeznicama i KZŽ, a pravo na subvencioniranje prijevoza se ostvaruje izravno prilikom kupnje mjesečne karte na kolodvoru uz predočenje osobne isprave kao dokaz prebivališta na području općine Đurmanec i potvrde o školovanju. U slučaju bilo kakvih poteškoća oko ostvarivanja prava na subvenciju bilo u autobusnom ili željezničkom prometu možete kontaktirati Upravni odjel Općine Đurmanec (tel: 346-326), kako bi Vam pomogli u ostvarivanju Vaših prava. (M. P.) OPĆINSKA UPRAVA Različito, a lijepo i skladno Otvoren natječaj za stipendije KUD Đurmanec nastavio je s predstavljanjem svog rada u drugim županijama. Tako su 10. rujna u suradnji s KUD-om Baška sudjelovali na Smotri folklora pod nazivom Zasopimo i zatancajmo u Baškoj. Predstavila se vokalna skupina sa zagorskim izvornim napjevima te folklorna sekcija i tamburaši sa zagorskim plesovima. Budući da su bili jedina folklorna skupina iz unutrašnjosti, naša zagorska bjelina i temperamentno plesanje mamili su poglede i pljesak domaćih i stranih gostiju. Članove društva posebno se dojmio mimohod KUD-ova kroz uske kale tog turističkog mjesta gdje su turisti oduševljeno promatrali kratke plesne točke. Izmjenji- vali su se tu zvukovi sopila, zagorske tamburice i dalmatinske mandoline. Toliko različito, a opet lijepo i skladno. Članovi KUD-a Đurmanec iskoristio je ovo gostovanje i za posjet Punatu, te putovanje brodicom na otok Košljun, a poslijepodnevno vrijeme proveli su u kupanju i druženju na morskoj plaži. (Marija Klasić) U općini Đurmanec raspisan je natječaj za dodjelu 20 stipendija učenicima srednjih škola u iznosu od po 250 kn mjesečno i 15 studentskih stipendija po 450 kn mjesečno. Prema Pravilniku, pravo na dodjelu pomoći imaju učenici koji su na redovnom školovanju u srednjim školama, te redovni studenti na fakultetima i visokim i višim školama, koji imaju prebivalište na području Općine Đurmanec, a nisu korisnici kredita, stipendija ili pomoći po drugoj osnovi, što dokazuju davanjem posebne izjave. Zahtjevi se dostavljaju na adresu OPĆINA ĐURMANEC, Komisiji za dodjelu pomoći učenicima i studentima, Đurmanec 137, 49225 Đurmanec, osobno ili preporučeno poštom, do 11. listopada 2011. Podnose se na posebnom obrascu kojeg zainteresirani učenici - studenti mogu dobiti u Upravnom odjelu Općine Đurmanec svakog radnog dana od 7 - 15 sati, a uputit će ih i u potrebnu dokumentaciju koju treba priložiti. Napomenimo još, učenici ili studenti koji ponavljaju školsku godinu, bez obzira koji put se javljaju sa zahtjevom, nemaju pravo na dodjelu pomoći. Učenici i studenti koji imaju prosjek ocjena na temelju kojeg im se obračunava uspjeh u učenju manji od najnižeg utvrđenog prosjeka ocjena za obračun i dodjelu bodova, (učenici – 3.00, studenti – 2,50), također nemaju pravo na pomoć, zato što nisu ostvarili potreban uspjeh u učenju, a također je važno da se pomoć može dodijeliti samo jednom članu domaćinstva. Za sve dodatne informacije možete se obratiti Upravnom odjelu Općine Đurmanec osobno ili na broj telefona 049/346-326 ili 346-327. SUSRETI I SREČANJA Seoski turizam u okrilju prijateljstva Stjepan Novak pred mnogo je godina, trbuhom za kruhom, otišao u Sloveniju. Godine su odmicale, ali njegova želja za povezivanjem s rodnim krajem bila je sve veća. Oni koji su bili uz njega često su ga pitali, jer skoro svaki vikend provodio je s hrvaške strane, što ga to tjera na odlazak, odnosno što ga tjera u Šmarje, jer ako mu je toliko do rodnog kraja, onda bi najbolje bilo da se (opet) preseli. Sve to se pojačavalo nakon što se u odlasku, odnosno dolasku moralo preko državne meje. A onda se, kako nam je to šapnuo Miro Pavić, rodila jedna izvrsna ideja. Kako učiniti nešto, razmišljao je Stjepan, da se zbliže Šmarje pri Jelšah, gdje je ži- 30 vio, i njegovo rodno Jezerišće. Kad će se i oni povezati, bit će im jasno zašto sam razapet između ova dva kraja. I tako je sve počelo prije četiri godine. Naravno, trebalo je, radi organizacije, naći i s naše strane nekoga tko će suorganizirati susrete. Pronađen je Ignac Petek. – Jedno leto smo mi pri njima, a drugo leto pa oni pri nami. Za sada to ostaje na broju od 15-ak ljudi, pa se može odigrati kakva nogometna utakmica, a onda potom i podružiti… i tako se i kod nas razvija seoski turizam. Jer iako smo relativno blizu, opet ne poznajemo okolice mjesta. Oni su znali da se kroz Đurmanec putuje u Zagreb ili na more, a mi opet znamo da bi došao u Celje, moraš proći kroz Šmar- je. A naši kraji su lijepi i izvan vidokruga koji se pruža samo lijevo i desno s državne prometnice. Kako su nam rekli, iduće godine domaćini su Stjepan Novak i dečki iz Šmarja, a gostujuću ekipu iz Jezerišča vodi Ignac GLAS ZAGORJA broj 85 Petek. Mi se usuđujemo nešto predložiti. U sastav delegacije 2012. pridružite i gospodarstvenike, pa će prilikom obilježavanja pete obljetnice, sportski susreti i ono što nudi seoski turizam donijeti i gospodarsku suradnju. OPÆINA GORNJA STUBICA 01. LISTOPADA 2011. GORNJA STUBICA U DVOSTRUKOM OGLEDALU Piše Dunja Horvatin Kolijevka kuražnih Stisnuta k šumovitim sjevernim obroncima Medvednice, razasutim slikovitim naseljima čiji krovovi i tornjevi kapela vire iz bujnog zelenila, šuma, voćnjaka, vinograda i livada s kojih veter zgorec donosi dah gorske svježine – to je Gornja Stubica. U pitomoj zelenoj kolijevci odjekuje još jeka davne prošlosti ovog zagorskog kraja, čiji prvi pisani spomen seže u doba kralja Andrije II., koji posjed Stubica daje zagrebačkom županu Vratislavu, a on gradi crkvu sv. Jurja i bilježi godinu 1209. Nedaleko crkve, na mjestu gdje je Matija Gubec okupljao svoje puntare jedini je preživjeli svjedok iz vremena Seljačke bune, Gupčeva lipa, iako u petom stoljeću života, bujnom zelenom krošnjom simbolizira opstojnost puntarskog stubičkog duha. Župi Gornja Stubica pripadala su i stara naselja Slani Potok, Brezje, Karivaroš i Hižakovec, prema legendi rodno mjesto Matije Gupca. Prema zapisima iz 1567. godine borave tu obitelji Čekol, Drempetić, Gubez, Kovač, Kranjčević, Nezek, Znika…, još 1792. selo broji 136 stanovnika, a 1808. – svega je 8 nastanjenih kuća. Gornja Stubica sa zaselcima, stoljećima je bila sinonim siromaštva, preživljavanja na škrtoj zemlji, ali pod okriljem zaštitnice i hraniteljice šume. - Šuma nas je hranila, oblačila, dala krov nad glavom, grijala…, sjeća se Dragutin Novina, rodom iz Slanog Potoka, opstanak čije obitelji je ovisio o šumi. Brenke, škafi, pute nosile su se prek Gore na plac v Zagreb, v Turopolje i još dalje, a doma nosil žitek, kuruza, šenica. Na pleči. Pešice. - Poprečnim stazama u Hum Stubički nosilo se z donjih krajev šiblje i raznosili koši i košare, da bi se priskrbilo za kupnju kravice i bicikla, što je bio statusni simbol, jači od Mercedesa danas, prisjeća se Stjepan, zadnji pletač košara iz obitelji Ćehko. Mnogi su Gornjostubičanci dolaskom željeznice postali graditelji belog Zagreb grada, odlazeći na rad ranojutarnjim vlakom koji je iz Gornje Stubice kretao nešto poslije 3 sata, a vraćali se onim zadnjim. Za zimskih mjeseci kad su staze bile zametene snijegom, žene bi na željezničku stanicu donosile skromne zavežljaje hrane muževima koji bi prespavali u vagonu, jer do polaska jutarnjeg vlaka ni do kuće stigli ne bi. Žestinom kojom sv. Juraj, zaštitnik mjesta, ubija opakog zmaja, Gornjostubičanci su odlučili preživjeti, nadvladati nepravde, tlake, životne nedaće. Matiji Gupcu ispod Oršičevog dvorca, Migu neustrašivog Rudeka Perešina, Gupčevoj lipi i crkvi sv. Jurja, simbola povijesti, dodan je još jedan simbol – spomenik sv. Jurju, rad akademske kiparice Mirjane Drempetić Hanžić Smolić, postavljen na središnjem trgu uz obilježavanje gornjostubičkih 800 godina. Danas, Gornja Stubica je jedna od rijetkih općina neopterećenih industrijskim zonama. Željko Lisak, načelnik u trećem mandatu, bolju budućnost vidi u razvoju ruralnog turizma i malog poduzetništva. Nelogičnošću zakona koji propisuje status brdskoplaninskih općina, a time i odgovarajuće povlastice, člankom da 60% područja općine treba biti smješteno na visini iznad 300 m, Gornja Stubica nije dobila status, ni olakšice. Ipak, intenzivno se uređuje kanalizacija, ceste do najudaljenijih zaselaka, vodoopskrba visokih zona, planira se izgradnja Dječjeg vrtića. Zaštita okoliša je među prioritetima razvojnog programa: sanirano je odlagalište Ružekovi jarki iz kojeg su izvučene tisuće kubika otpada. Uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u Gornjoj Stubici postojeća javna rasvjeta zamijenit će se ekološkom, planira se instalacija solarnih ćelija kod zainteresiranih građana. Uređen je park i pješačka zona. Bolja je i prometna povezanost: gotova je cesta od Selnice do Poznanovca, prema Modrovcu... Očekuju se rezultati ocjena projektne dokumentacije za sufinanciranje razvojnih projekata čijim ostvarenjem Gornja Stubica postaje poželjno mjesto za život, gradeći na temeljima bogate prošlosti stabilnu i čovjeka dostojnu budućnost. KULTURA Prezentacija kulture u novim izdanjima Časopis za kulturu Hrvatsko zagorje, broj 3-4 obrađuje temu Muzej Hrvatskog zagorja. Glavna i odgovorna urednica Vlasta Horvatić Gmaz uvrstila je članke Goranke Horjan: Muzeji Hrvatskog zagorja – najveći kom- Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej seljačkih buna i Kajkaviana započinju jesensku sezonu predstavljanjem novih izdanja. pleksni muzej u Hrvatskoj, o povijesti ove muzejske institucije. Novom krapinskom muzeju posvećeni su članci Vlaste Krklec: Muzej krapinskih neandertalaca i Lorke Lončar Uvodić o edukativnim programima. Branka Šprem Lovrić stavlja Muzej Staro selo Kumrovec u odnosu s drugim europskim muzejima na otvorenom. Davorin Vujčić daje pregled povijesti Galerije u Klanjcu, a Nadica Jagarčec nas upoznaje s prošlošću i sadašnjošću Dvora Veliki Tabor. Počeci Muzeja seljačkih buna prikazani su u člancima Vlatke Filipčić Maligec na temelju dokumentacije iz početaka i prije početaka rada Muzeja i Branka Čička o povjesničaru Josipu Adamčeku i njegovoj interpretaciji Seljačke bune razgledavanje Muzeja. Urednica i autorica teksta je Vlatka Filipčić Maligec, a crteže potpisuje poznati strip crtač i ilustrator Štef Bartolić. (gz) u prvom postavu Muzeja. Broj sadrži i stalne rubrike: Iz kulturnih zbivanja, Književni prilozi, Ogledi, Dokumenti – svjedočanstva, Osvrti. Noć u Muzeju seljačkih buna; malo manje ozbiljni vodič, još je jedan pokušaj da se Muzej približi mlađoj publici i potakne ju na aktivnije GLAS ZAGORJA broj 85 31 OPÆINA JESENJE 01. LISTOPADA 2011. KULTURA OBRAZOVANJE Poštujte naše znakove Ramzo i Ančica iliti Romeo i Julija na Sinjskom ljetu U organizaciji MUP-a (Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa), a u suradnji sa osnovnim školama i tijelima lokalne i područne samouprave, tijekom rujna provedena je akcija Poštujte naše znakove. Akcija je usmjerena na zaštitu djece u prometu i sprečavanja ugrožavanja njihovih života. Jedna od aktivnosti je posjeta osnovnim školama (prvim razredima) na području KZŽ, policijskih službenika, koji tom prigodom razgo- varaju sa prvašićima, i upoznaju ih sa temeljnim prometnim pravilima bitnim za njihovo sigurno sudjelovanje u prometu, dodijele im i promidžbene materijale (rasporedi sati, informativke, olovke i plakati) a školi edukativne CD-e. Našu školu, posjetili su 15. rujna. Prvašići su vrijedno slušali upute i savjete policijskih službenika o ponašanju u prometu, a posebno su se razveselili poklonima koje su im donijeli. Članovi KUD-a u šetnji ulicama Sinja Na Danima Alke i Velike gospe, jedne od manifestacija Sinjskog ljeta unutar kojih se održava i poznata alkarska svečanost, nastupalo je AKUD Žensko kazalište iz Jesenja. Na poziv kazališnih amatera Sinjskog pučkog kazališta, članovi Ženskog kazališta izveli su predstavu Ramzo i Ančica iliti Romeo i Julija na zagorski način. Prije predstave na prijedlog domaćina uz glazbu i pjesmu obučeni u narodne nošnje kazalištarci su prošetali centrom Sinja i na trgu izveli nekoliko domaćih zagorskih pjesama, što je s oduševljenjem prihvatila publika koja se u večernjim satima u velikom broju našla na trgu. Da je predstava Romeo i Julija zainteresirala gledatelje u kino dvorani moglo se primijetiti od samog po- četka. Gledatelji su, pomno gledajući prizore gdje se isprepliću komične situacije, te slušajući izvedbu na kajkavskom, odnosno jesejanskom jeziku, pratili kako će završiti jedna ljubavna priča koju je napisala pok. Anica Fotak Malogorski. Nakon predstave slijedilo je zajedničko druženje svih okupljenih, jer druženje, pjesma i ples je to što spaja amatere. I na kraju druženja dogovoreno je – vidimo se u Jesenju, u listopadu, povodom Dana neovisnosti. I ovo gostovanje AKUD-a još je jedna promocija općine Jesenje, i KZŽ, a ujedno i jedan mali doprinos spajanju regija, čija je važnost u tome što su i Zagorci tijekom Domovinskog rata dali svoj doprinos upravo i na sinjskom području. OPĆINSKA UPRAVA Stipendiranje učenika OPĆINSKA UPRAVA Provedena deratizacija U cilju što učinkovitijeg suzbijanja štetnih glodavaca, djelatnici Ciklonizacije iz Desinića vršili su drugu po redu ove godine redovitu sustavnu deratizaciju, na području općine Jesenje. Budući da su glodavci prijenosnici velikog broja zaraznih bolesti, a često naprave i velike materijalne štete, zakonska je obaveza jedinica lokalne uprave sustavna deratizacija koja se kontinuirano provodi već nekoliko godina. Kako bi rezultati deratizacije bili što uspješniji, sva domaćinstva trebaju omogućiti djelatnicima postavljanje mamaca. Dr. med. Ivan 32 Lipovac iz Zavoda za Javno zdravstvo KZŽ, nadzirući izvođenje deratizacije i ovaj je puta uvjeravao mještane na terenu da je neopravdana bojazan da će se postavljenim mamcima ili pak uginulim glodavcima otrovati domaće životinje. Mještani su obavezni pridržavati se uputa o mjerama opreza i zaštite, uputa o načinu postupanja s domaćim životinjama tijekom deratizacije, te uputa o zabrani diranja i premještanja postavljenih meka, koje su primili od djelatnika na terenu, čime je opasnost od trovanja životinja svedena na minimum. Općina Jesenje i ove godine sufinancira prijevoz učenika srednjih škola sa 50% iznosa cijene karte. Pravo na prijevoz imaju svi redovno upisani učenici srednjih škola koji imaju prebivalište na području općine, bez obzira koju školu pohađaju. Uz sufinanciranje prijevoza, općina će i ove godine dodijeliti 10 učeničkih stipendija, dok će pravo na studentsku stipendiju ostvariti svi redovno upisani studenti s područja općine. Iznos stipendija ostaje isti kao i prošlih godina; srednjoškolci koji će ostvariti pravo na stipendiju primat će 300, a studenti 500 kn GLAS ZAGORJA broj 85 mjesečno. Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu stipendija imaju redovni učenici srednjih škola i redovni studenti, hrvatski državljani, koji imaju prebivalište na području Općine Jesenje i koji nisu korisnici stipendije po drugoj osnovi (stipendije odobrene od strane Županije ili državnih tijela). Prijava na natječaj podnosi se na posebnom obrascu koji zainteresirani učenici i studenti mogu dobiti u prostorijama Općine Jesenje, gdje će dobiti i sve informacije o dokumentaciji koju je potrebno priložiti za prijavu na natječaj. (I. H.) OPÆINA KRAPINSKE TOPLICE 01. LISTOPADA 2011. Vrtić Maslačak odredište sretnog djetinjstva Piše Maja Šimunić Naša vizija jest da je Maslačak vrtić u kojem svi žive i rastu u skladu s potrebama i prirodnim okruženjem, a misija nam je da djeca i roditelji budu radosni i zadovoljni te da djeca imaju poticajno okruženje za rast, razvoj i učenje – rekla je ravnateljica vrtića Katica Cerovec. toga ih je osmero stručnih radnika te troje koji rade tehničke poslove. Mnoge su generacije djece iz Krapinskih Toplica svoja prva prijateljstva započeli upravo u vrtiću Maslačak. Mnogi su tamo naučili prva slova, prve pjesmice, prve brojeve. Vrtić Maslačak ima dugu tradiciju, a otvoren je davne 1974. s upisanih 40-ero djece. Od 1999. djeluje kao samostalna ustanova koja se nalazi u sklopu osnovne škole. Unatoč skučenom prostoru, unutar vrtića djeluju i jaslice sa 16-ero djece u dobi od jedne do tri godine. – Naša vizija jest da je Maslačak vrtić u kojem svi žive i rastu u skladu s potrebama i prirodnim okruženjem, a misija nam je da djeca i roditelji budu radosni i zadovoljni te da djeca imaju poticajno okruženje za rast, razvoj i učenje – rekla je ravnateljica vrtića Katica Cerovec. Ove je pedagoške godine potpuno popunjen kapacitet vrtića te je upisano 68-ero djece u redovni program u tri odgojne skupine dok je u kraći program predškole upisano 35ero djece u tri skupine. Sam prostor vrtića sastoji se od dvije sobe dnevnog boravka, pripadajućih prostorija i kuhinje, što je ukupne veličine oko 236 m2. Prekrasno i prostrano dvorište mjesto je gdje se djeca najviše i najradije zadržavaju igrajući se na spravama za dječje aktivnosti. U vrtiću je zaposleno 11-ero ljudi, a od Dobra suradnja - zalog uspješnog rada U radu vrtića često sudjeluju i roditelji uglavnom u akcijama uređenja vrtića s obzirom na događanja kroz godinu kao što su blagdani, godišnja doba i slično. Isto tako, program vrtića konstantno se upotpunjuje raznim susretima i posjetima, kazališnim predstavama, radionicama u knjižnici i dječjem odjelu u bolnici. Najveći problem koji ističu djelatnici vrtića je premalen kapacitet pa ne postoji mogućnost upisa sve djeca s liste čekanja. Ono što također ističu u vrtiću jest vrlo dobra suradnja s Općinom koja prati potrebe postojećeg vrtića, te roditeljima sufinancira velik dio troškova. Velika je stvar za vrtić i to što dobivaju donacije u skladu s mogućnostima raznih tvrtki i obrtnika, a posebno ističu tvrtku Crodux plin koja je donacijom od 60 tisuća kuna uvelike pomogla radu vrtića u ovo krizno vrijeme. Novi vrtić - rješenje zbrinjavanja topličkih mališana Ono što posebno veseli djelatnike vrtića jest izgradnja novog vrtića. Novi Ugovori za izgradnju novog Dječjeg vrtića upravo su potpisani s izvođačem radova Geopremom Ciglenečki iz Svetog Križa Začretja - doznajemo od Vjekoslava Huzaka, načelnika općine Krapinske Toplice. Radovi bi trebali započeti tijekom listopada, trajat će oko godinu dana, a vrijednost ove investicije je oko 9 miljuna kuna. GLAS ZAGORJA broj 85 će vrtić omogućiti da se u vrtićke programe upišu sva djeca s liste čekanja, a upis će biti moguć i za djecu iz drugih područja čiji roditelji rade na području Općine Krapinske Toplice, primjerice, u bolnici koja zapošljava mnogo ljudi. Novoizgrađeni bi vrtić zadovoljavao kvalitetne prostorne i materijalne uvjete, a bilo bi omogućeno i stupanje na snagu novih Pedagoških standarda 2013. te bi bilo moguće uvođenje novih programa poput onih za rad s djecom s poteškoćama u razvoju. Znamo da poznata izreka kaže da na mladima svijet ostaje, a vrtić Maslačak zasigurno djeci, tim mladima na kojima će jednom ostati svijet, daje prve smjernice za životno koračanje, te im pruža prva znanja, prijateljstva i ljubavi. Skica no v vrtića u og Dječjeg K Toplicam rapinskim a 33 Piše Dunja Horvatin Strahinjčica Stariji Krapinčani je zovu i Strahinšica, a mlađi Straha. Jedna je od pet gora koje prema negdašnjem učenju zemljopisa užeg zavičaja, okružuju Hrvatsko zagorje. Pod južnim joj obroncima počiva drevna zagorska metropola, a šume strmih sjevernih obronaka jedna su od stranica zelene zipke. Nije to tek toliko i toliko kubika drvne mase, ni tek toliko prostornih metara ispunjenih vapnencem, tufom, škriljevcem…. Kranjski ljiljan To je dio Zagorja ravnopravan s Gajevim trgom u Krapini, prepoznatljiv sa skoro svakog zagorskog brežuljka. Neki mnogo mlađi od krapinskog neandertalca sjećaju se rudarskih okana kojima se iz srca planine izvlačilo rudno blago. Ta je gora puna blaga: iznutra i izvana, obavijena pričama i legendama, prekrivena šumama i livadama vrijednim divljenja, poštovanja i čuvanja. Jadranska kozonoška Jedan od rijetkih europskih rudnika sumpora 1811. pronio je ime Radoboja širom svijeta, a nalazilo se tu i najbogatije svjetsko nalazište fosila flore i faune od prije 10 milijuna godina. Mnogi od nalaza pohranjeni su u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, a mnogi u muzejima širom Europe. Nekako s godinom otkrića nalazišta kostiju krapinskog pračovjeka na Hušnjakovu, poraslo je zanimanje za Strahinjčicu: 1899. osnovano je planinarsko društvo koje i danas okuplja zaljubljenike planinskih staza i stranputica. Neka druga gora geološke formacije iz vremena paleozoika zadovoljila bi se šumama i stijenjem, no Strahinjčica ima i svoj planinarski dom, izvore fine pitke vode, vidikovac na Dedeku, Jelenske pečine i Viline jame, priču o Židovinjaku i Lepoj bukvi. Njezine su livade Šumska sirištara prava riznica rijetkog raslinja, a znalci će prepoznati orhideje i samonikle perunike na Stazi dedeka Kajbumščaka, zaobići zelenu pupavku korak do ljepotice blagve i vrganja. Tragovi morskih školjaka pričaju o prisutnosti Panonskog mora, visoko pod vrh gore, a priča se da je ovdje nekad bilo i medvjeda, vukova i risova. Danas se mesožderska populacija svodi na homo sapiensa, najbrojnijeg nedjelja- ma na prostoru oko planinarskog doma. Kad se u paleozoitskoj geološkoj lutriji slijegalo i izdizalo tlo, Zagorci su izvukli glavnu premiju: svoje brege i gore, među njima i Strahu. S ciljem očuvanja šuma i bioraznolikosti, u sklopu obilježavanja Međunarodne godine šuma i projekta Šume-zelena pluća Zagorja, na Dječjem igralištu kod festivalske dvorane u Krapini, JU za upravljanje zaštićenim prirod- Panonski osjak Bumbarova kokica nim vrijednostima KZŽ predstavila je edukativno-informativnu piramidu. Piramida simbolizira Strahinjčicu, a ujedno je sastavni dio inventara dječjeg igrališta – danas zanimljiva penjalica, poziv za sutrašnji pohod na pravu goru. Stranice piramide slikama i tekstom na 20 panoa predstavljaju značajke i bogatstvo flore i faune šuma Strahinjčice koje su s ciljem očuvanja ugroženih staništa uključene u nacionalnu mreAlpski jaglac žu posebno vrijednih staništa Natura 2000. Uz JU i Ministarstvo kulture, partneri u projektu su KZŽ, Hrvatske šume, Uprava šuma, podružnica Zagreb, Hrvatske šume, institut Jastrebarsko i Grad Krapina. Oduševljenje postavljenom piramidom, baš u njihovom parku, iskazali su već na samom otvorenju mališani DV Gustava Krkleca i učenici OŠ Ljudevita Gaja iz Krapine. Poljska urodica OPĆINA MAČE 01. LISTOPADA 2011. Piše Tanja Gregurović ODGOJ Ljubav djeci prije svega Nakon desetljeća strpljivog i upornog rada brojnih volontera – roditelja i prijatelja djece, DND Mače ove će godine istaknuti svoju kandidaturu općine prijatelja djece. Naime, DND Mače djeluje od 27. ožujka 2000., vodeći brigu o pravima najmlađih, pomažući im u razvoju i odgoju i organiziranju brojnih dječjih aktivnosti. Ovu udrugu predvodi kreativna predsjednica Dragica Čehulić. Pitali smo je, što ih potiče na aktivnost i kako uspijevaju sve to posložiti u Maču i dobili smo zanimljive odgovore. - Godinama se trudimo život naših mališana uljepšati, učiniti zanimljivim, kreativnim. DND Mače okuplja 78 članica koje vole svoje mjesto i vrlo rado volontiraju za njegove najmlađe stanovnike. Razdragani osmjesi mališana koji se vesele brojnim priredbama organiziranim tijekom godine pokreću naš entuzijazam. Hvale vas mnogi, što biste vi posebno istakli i naveli kao svoje osnovne aktivnosti? Poznato je da je DND dobrovoljna, humanitarna, nevladina, edukativna udruga roditelja, prijatelja djece i vodi akcije dobrobiti djece. Za njih organiziramo tijekom godine niz društvenih, kulturnih, humanitarnih i eko aktivnosti. Naš posebni projekt koji ističemo je otvaranje igraonice u prostorima Općine Mače. Igraonica je namijenjena djeci predškolskog uzrasta od 3-6 godina. Ima suglasnost na program Ministarstva prosvjete i športa i vode je dva diplomirana odgajatelja, dva puta tjedno po dva sata. Tu su, naravno, već spomenute priredbe. Obilježavamo tako Majčin dan, Dan obitelji i Dječji tjedan. Prigodni program uz darivanje djece starosti 1-6 godina tradicionalno pripremamo uz Nikolinje. Vodimo brigu o socijalno ugroženoj djeci, a posebno inzistiramo na zaštiti prava djece. u svim aktivnostima manjka noGotovo vaca. Kako uspijevate namaknuti financijska sredstva? Sve navedene programe namijenjene djeci uglavnom realiziramo s vrlo skromnim sredstvima. Pohvalila bih uspješne suradnje prije svega s načelnikom, potom školom i ostalim udrugama u našem mjestu. Prikupljajući potrebnu dokumentaciju za kandidaturu naše općine kao općine prijatelja djece, i sami smo se iznenadili brojnim pokazateljima koji potvrđuju kontinuiranu skrb naših vijećnika za najmlađe stanovnike. Tako se u proračunu osiguravaju sredstva za darivanje novorođenih stanovnika, financira se Mala škola, sufinancira se škola plivanja, školska kuhinja i knjige za socijalno ugrožene. Obnavljaju se dječja igrališta, sufinancira prijevoz učenika i studenata, izdvaja novac za učeničke i studentske stipendije. Općina je bila investitor izgradnje školske sportske dvorane, koju uz osnovce u redovnoj nastavi u slobodno vrijeme koriste i ostale udruge za svoje aktivnosti. Koje ste planove zacrtali za iduće razdoblje? Neposredno u ovom mjesecu, očekuje nas obilježavanje Dječjeg tjedna. Programski smo razradili vrlo zanimljive aktivnosti koje ćemo realizirati s najmlađima. Pod motom Ljubav djeci prije svega želimo okupiti što više mališana, ali i njihovih roditelja. Posebno smo ponosni što je aktivnost naše općine usmjerena k dobivanju statusa općine prijatelja djece. U svom smo programu zacrtali akcije koje će još više olakšati život mališana u zajednici. Planirana je tako postava pokazivača brzine na prometnici pokraj škole, osiguranje zemljišta za školski vrt kao jedna od eko-aktivnosti. Slijedi obilježavanje 10 godina rada igraonice. OPĆINSKA UPRAVA Završeni su radovi Zagorskog vodovoda Zabok na izgradnji mjesne vodovodne mreže u Velikom Komoru – Vrhi u vrijednosti od 12.238,84 kn, te radovi na izgradnji mjesne vodovodne mreže Bukovec – vod prema Jakušu u vrijednosti od 35.491,54 kn. Također, u prvoj polovici godine na prijedlog Socijalnog vijeća općine, načelnik Stjepan Sokolić donio je niz odluka kojima se pomoglo građanima slabijeg imovinskog i zdravstvenog stanja pružanjem jednokratnih novčanih pomoći ili nekih drugih vidova pomoći. MAŽORETKINJE Europsko prvenstvo mažoretkinja Mačanske mažoretkinje vratile su se iz Poreča gdje se održavalo Europsko prvenstvo mažoretkinja i pom-pon timova. U Poreču su bile od 25.-28. kolovoza gdje su se natjecale sa svim trima kategorijama: kadeti, juniori, seniori, u 36 3. listopada PONEDJELJAK 12,00 sati - javni skup djece i članova DND na trgu (krug prijateljstva i pisane poruke odraslima) 4. listopada UTORAK - izložba dječjih radova i poruka na mjesnom trgu 5. listopada SRIJEDA 11,15 sati - dječji forum DND-a javna radionica u OŠ Mače Živjet ćemo u Europskoj uniji 6. listopada ČETVRTAK 18,00 sati - zajednički nastup limača iz sportskog kluba Gaj i DND-a Mače Pokaži što znaš s loptom 7. listopada PETAK 11,15 sati - posjet delegacije djece i članova DND-a načelniku općine 8. listopada SUBOTA 16,00 sati - obilježavanje 10 godina rada igraonice DND Mače - darivanje novorođenih - kulturno-umjetnički program (igraonica, mali folklor, mažoretkinje) - zajedničko druženje djece, roditelja, prijatelja OPĆINSKA UPRAVA Završeni radovi na vodoopskrbi Procijenjena vrijednost radova za sanaciju klizišta u Velikom Komoru – put prema Donjim Čehulićima iznosi 93.450,00 kn (bez PDV-a), dok procijenjena vrijednost za sanaciju klizišta u naselju Mačanski bregi – put Malečići iznosi 84.000,00 kn (bez PDV-a) – istaknuo je u svom izvješću općinski načelnik Stjepan Sokolić. Za oba klizišta izrađena je potrebna dokumentacija, geodetsko mišljenje s troškovnikom za sanaciju, no za sada nisu sanirana zbog nedostatka financijskih sredtava. DJEČJI TJEDAN – 03. – 08. listopada 2011. LJUBAV DJECI PRIJE SVEGA solo, duo, mini i velikim formacijama. Na natjecanju je sudjelovalo oko 3500 mažoretkinja iz 11 europskih zemalja. Bilo je to još jedno predivno iskustvo, lijepa druženja i prijateljstva. Vidimo se svi sljedeće godine u Poljskoj! (Štefica Trčak) Uređenje prometnica Općina Mače je u okviru programa EIB II uključena u izgradnju nogostupa u Maču i Peršavesi uz sufinanciranje od strane Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva te je još u svibnju potpisan Ugovor sa Ministarstvom i izvođačem – GAMONT na iznos od 2,077.556,91 kn (s PDV-om). Općina Mače sudjeluje u sufinanciranju 20% ugovorenog iznosa odnosno u iznosu od 415.511,38 kn. Radovi na izgradnji nogostupa na sve tri dionice su završeni, a u srpnju i sve tri dionice tehnički pregledane. Za izvršene radove Općina Mače dužna je po dostavi okončane situacije platiti cjelokupni iznos od 20% ispostavljenih situacija. OPĆINSKA UPRAVA Sufinanciranje prijevoza učenicima Mačansko općinsko vijeće raspravljalo je o sufinanciranju učeničkog prijevoza, te je prihvaćen model Krapinsko-zagorske županije. Tako će općina Mače prijevoz srednjoškolcima sa svog područja u ovoj školskoj godini sufinancirati, kao i Županija, prema zonama i to, za prvu zonu – 10%, za drugu 15 i za treću zonu 20%, ovisno o udaljenosti od škole, a odluka će se primjenjivati od početka listopada. Vijećnici su također odlučili da će se osnovnoškolcima GLAS ZAGORJA broj 85 koji do škole imaju manje od 5, odnosno manje od 3 kilometra, koji sukladno važećem Zakonu nemaju pravo na besplatan prijevoz, karta sufinancirati s 20 kuna, a takvih učenika na području općine ima čak 73. Zbog pomanjkanja sredstava u proračunu, općina Mače ove godine neće raspisivati natječaj za nove stipendije, zaključak je vijeća, već će nastaviti isplatu postojeće dvije učeničke i tri studentske stipendije. OPĆINA PETROVSKO 01. LISTOPADA 2011. OBRAZOVANJE Od sporta do kulture Vedro i veselo Hrvatski olimpijski dan obilježen je u OŠ Antuna Mihanovića u Petrovskom. Natjecali su se u rukometu, nogometu, košarci, odbojci, atletici. Osim ovih ekipnih sportova zanimljivo je bilo nadme- tanje u trčanju s nošenjem jabuke u žlici, potezanje konopca i skakanje u vrećama, i one standardne discipline trčanja i skakanja u dalj. Početak školske godine obilježilo je i nekoliko priredaba najmlađih, a svoje su mjesto našli i učenici ove škole. Na izložbi Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu u Krapini bili su izvedeni i literarni radovi učenika Doroteje Levak i Josipa Presečkog. Za Zbor malih pjesnika u Zlataru izabran je literarni rad učenice Valerije Šerek, a sve učenike pripremila je učiteljica hrvatskog jezika Marija Bolšec. KULTURA Druženje uz glazbu Tijekom godine Općinska limena glazba PetrovskoŠpoljari priprema nekoliko programa kojima sudjeluje na prigodnim priredbama u općini Petrovsko, a kako članovi ove udruge rado sklapaju prijateljstva, svojim nastupima vole gostovati u našim Zagorju i u ostalim mjestima diljem naše domovine. Tako su sa članovima Općinske limene glazbe Petrovsko DVD Petrovsko, na blagdan Sv. Florjana obilježili Dan vatrogasaca. Na blagdan Sv. Petra i Pavla, u suradnji s Općinom Petrovsko svojom su svirkom uljep- šali Dan općine. Bilo je posebno svečano jer su im se na Petrovo u proslavi Dana općine pridružili članovi KUD-a Dragutin Domjanić iz Vugrovca kod Sesveta, koji su se predstavili tamburaškim sastavom i folklornom skupinom. Izveli su nekoliko tamburaških pjesama i plesove prigorskog kraja i Zagrebačke županije, te tako publici na Petrovskom predstavili svoj amaterski rad. Uzvratni posjet očekuje ih u nedjelju 2. listopada, kada će sudjelovati na njihovoj manifestaciji Vugrovečko miholje 2011. Pripala im je čast predvoditi povorku KUD-ova – gostiju KUD-a Dragutin Domjanić, iz cijele Zagrebačke županije: Sesvetskog Kraljevca, Prepuštovca, Remeta, Markuševca…, te zajedno s njima sudjelovati u programu GLAS ZAGORJA broj 85 u kojem će predstaviti Petrovsko, Krapinsko-zagorsku županiju, kao i našu glazbu koju smatramo kulturnom baštinom Općine Petrovsko. Možda vam se čini rano, ali kako vrijeme brzo odmiče, za kraj godine najavljuju božićni koncert. Ovo je već 4. po redu pa ga ponosno imenuju tradicionalnim. Dobar odaziv mještana potvrđuje njegovu kvalitetu, a u Limenoj glazbi mišljenja su da takvim pristupom potiču i ostale mlade ljude na sudjelovanje u glazbenom životu općine Petrovsko. (V. Hršak) 37 OPĆINA RADOBOJ 01. RUJNA 2011. OPĆINSKA UPRAVA OBRAZOVANJE Cesta do sv. Jakova Nakon što je nedavno potpisan ugovor o izvođenju radova na sanaciji Rimske ceste između Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Općine Radoboj i izvođača radova – tvrtke Jedinstvo iz Krapine, trebali bi početi radovi. Riječ je o jednom od najvažnijih projekata u Općini, vrijednost radova iznosi 4.587.134 kn, a radi se o rekonstrukciji 3 km ceste od Radoboja do crkve sv. Jakova. Ugovore je uručio državni tajnik Branko Mučnjak koji je tom prilikom izrazio zadovoljstvo što će napokon doći do realizacije jednog od najvažnijih projekata u Općini Radoboj. Potpisivanju ugovora prisustvovao je i predsjednik HSS – podružnica Radoboj Josip Potočki koji je zahvalio Državnom tajniku i Ministru Božidaru Pankretiću što su zajednički uspjeli iznaći financijska sredstva za realizaciju projekta. Općinski načelnik Općine Radoboj je u ime mještana Općine Radoboj, a naročito mještana Gorjana Sutinskih zahvalio državnom tajniku što je ispunio obećanje dano u siječnju ove godine da će Ministarstvo ispuniti svoje obaveze iz ugovora koji je potpisan još 2008. Potpisivanje ovog ugovora znači da će radovi uskoro započeti, a rok izvršenja radova je 210 dana. (gz) Obilježen Hrvatski olimpijski dan U organizaciji Školskog športskog društva Mirna, i uz voditeljstvo učitela tjelesne i zdravstvene kulture Gordana Poslončeca u OŠ Side Košutić Radoboj obilježen je Hrvatski olimpijski dan. Učenici i učitelji predmetne nastave su se, noseći bijele majice (koje simboliziraju prijateljstvo, poštenu igru u sportu i timski rad), pridružili ovoj akciji koja promovira zdrav život i aktivno bavljenje sportom. Svoje su vještine pokazali u raznim sportovima (poput graničara, nogometa, košarke, aerobika...) i jedan školski sat odvojili za bavljenje tjelesnom aktivnošću, a ujedno su stjecali navike o pristojnom navijanju, pravilima igre u pojedinim sportovima, razlikama između spolova te o higijeni za vrijeme i nakon bavljenja određenom fizičkom aktivnošću. Izdvajamo i nastup Lorene Pažameta, učenice 4.b PO Jazvine na Dječjem festivalu Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu u Festivalskoj dvorani Krapina. Pjesmom Venček za Zagreb izmamila je pljesak publike i podsjetila na ovu prekrasnu popevku koja već godinama povezuje Zagreb i Zagorje. (gz) ELEKTRIFIKACIJA Više svjetla Nastavljeni su radovi na izgradnji i rekonstrukciji javne rasvjete u centru Radoboja. Projekt obuhvaća postavljanje kandelabara na groblju i na relaciji od groblja do župne crkve. Pored toga nastavlja se s proširenjem javne rasvjete u ostalim naseljima. Uskoro će tako rasvjetu dobiti zaselak Malogorski, dok su radovi u zaselcima Kunšteki i Hrvoji dovršeni u kolovozu. U Radoboju, Gornjoj Šemnici i Jazvinama zamijenjena su postojeća rasvjetna tijela s novim štednim žaruljama. Navedeni radovi financiraju se sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u čak 55% iznosa. Naime, kod izrade projekata težilo se rješenjima koja pridonose smanjenju potrošnje električne energije, kako bi i što više radova bilo sufinancirano sredstvima fonda. (gz) NAJAVLJUJEMO Dan općine i škole Višednevni program priprema se uz obilježavanje Dana općine i Dana škole. Svečana sjednica općinskog vijeća središnja je svečanost, a održat će se nakon misnog slavlja 20. listopada. Dvadesetak novih slika poklonili su zagorski umjetnici nakon uspješno održane Tradicionalne likovne kolonije koju u Radoboju zajednički organiziraju Općina Radoboj i Likovno društvo Ernest Tomašević iz Krapine. Ovi će radovi biti izloženi na prigodnoj izložbi uz Dan općine, a ove go17. listopada PROMET Mjerači brzine U naselju Jazvine, kod područne škole, ovih je dana postavljen pokazivač brzine. Nabavu pokazivača brzine zajednički su financirali Krapinskozagorska županija, Županijska uprava za ceste i Općina Radoboj. Uz pokazivače brzine ugradit će se i dodatna vertikalna signalizacija, kontrastne ploče s umetnutom oznakom djeca na cesti te ograničenje brzine 40 km/h s natpisom škola. 38 18. listopada 19. listopada 20. listopada 21. listopada GLAS ZAGORJA broj 85 dine oslikali su ih: Ivica Hršak, Zlatko Kuhar, Jadranka Jurinjak, Marija i Ivan Čukelj, Drago Cvijetić, Danica Posavec, Ljubica Čačko, Željko Breka, Radmila Mihajlović, Mladen Palić, Ivan Komar, Elvira Štabi Vidović, Zdenka Lazar, Janko Dunaj, Spomenka Škalec i Tomislav Hršak. U Osnovnoj školi Side Košutić već tradicionalno su pripremljeni razni sadržaji koje donosimo u nastavku uz poziv da odvojite vrijeme za ove zanimljive sadržaje. (gz) Međunarodni dan borbe protiv siromaštva – Škole za Afriku – Udaraljke Blagoslov kruha Svjetski dan hrane, Dani zahvalnosti za plodove zemlje Ljubav je… – kolaž poezije i proze Izložba uz Dan kravate Književni susret s Mladenom Kušecom Večer plesa Uloga samohranog roditelja u društvu Dan škole – priredba Kestenijada Europski dan jezika (17.-21.2011.) Izložba radova Turistički vodič kroz Radoboj, Priče o nenasilju Međunarodni dan školskih knjižnica Radionica: Bolnica za medvjediće Vatrogasni sat OPĆINA STUBIČKE TOPLICE 01. LISTOPADA 2011. Piše Monika Briševac OPĆINSKA UPRAVA Boljitak svih mještana – cilj je Općine Stubičke Toplice U Općini Stubičke Toplice intenzivirani su radovi na fekalnoj kanalizaciji u naselju Strmec, dužine 350 m. Uz to, sanirana je Mlinarska ulica, položen je asfaltni sloj u dužini od 450 m. Proširen je kompletan kolnik, čija širina sada iznosi 4 m i 20 cm. U tijeku su pripreme i za detaljni plan uređenja vodenog parka. Uskoro će se predati zahtjevi za lokacijsku dozvolu, kako bi u proljeće iduće godine Sunce Koncern krenuo s radovima. Od ostalih aktualnosti, Stubaki će i ove godine sufinancirati prijevoz učenicima i studentima, a vodi se briga i o stipendiranju učenika. Naravno, Stubake nije zaobišla kandidatura Zelenog cvijeta. – Sve to je potvrda da je općina Stubičke Toplice ekološka, čista općina, koja vodi bitku za svakodnevicu i boljitak svih mještana – dodao je dugogodišnji načelnik Vladimir Bosnar. EKOLOGIJA Vladimir Strugar – najbolji djelatnik u kategoriji čistača Vladimir Strugar, djelatnik Općine Stubičke Toplice proglašen je najboljim djelatnikom u kategoriji čistača u programu Čovjek, ključ uspjeha u turizmu na razini KZŽ. Program se provodi kao dio ekološko-edukativnog projekta HTZ-a Volim Hrvatsku. Predsjednica žirija, Dijana Klasić, prepoznala je vrline koje Vladimira čine posebnim – visoka radna disciplina, ozbiljan, odgovoran i detaljan pristup u obavljaju radnih zadataka i poslova. Sukladno radnom mjestu na koje je raspoređen, obavlja poslove zbrinjavanja smeća s javnih površina, održavanja čistoće i urednosti mje- sta kao i održavanje zelenih površina. Budući da je Općina Stubičke Toplice prva u KZŽ krenula u projekt razvrstavanja otpada, aktivno u njemu sudjeluje, te prenosi niz ekoloških i edukacijskih poruka mještanima. Također, sudjeluje u održavanju raznih kulturnih događanja. Vladimir živi u naselju Pila, najljepšem dijelu općine, podno Sljemena. Stoga, razvija posebno stroge kriterije prema očuvanju Parka prirode Medvednica i neumorno ih nameće drugima. Sumještani ga cijene kao osobu koja je uvijek spremna pomoći i rado sudjeluje u dobrovoljnim i humanitarnim akcijama. I čelni ljudi Općine Stubičke Toplice prepoznaju i poštuju kvalitete Vladimira Strugara, koji svojom ozbiljnošću i marljivošću kreira i nameće veći angažman djelatnika u timu. Sve nabrojeno, rezultiralo je i brojnim priznanjima Zelenog cvijeta na županijskoj i nacionalnoj razini. ELEKTRIFIKACIJA Završena izgradnja trafostanice Slemenski put – naselje Jarki Završeni su radovi na izgradnji trafostanice u naselju Jarki čime je ostvarena kvalitetnija opskrba mještana tog područja električnom energijom. Ukupna vrijednost ovog investicijskog projekta iznosi 900.000 kn, a Općina Stubičke Toplice je još 2006. sklopila Ugovor o priključenju s HEP-om, Ope- ratorom distribucijskog sustava d.o.o., DP ELEKTRA Zabok, te uplatila 98.820 kn za priključenje. Za realizaciju ovog velikog projekta izgrađen je priključni podzemni kabelski vod duljine 2340 m, nova trafostanica TS 10(20)/0,4 snage 160 kVA, te odgovarajući niskonaponski razvod iz trafostanice. SKUP Maksimilijanu Vrhovcu u spomen Vjeroučitelji i učitelji povijesti okupili su se u Oroslavju na zajedničkom Stručnom skupu vijeća Krapinsko-zagorske županije, regije Donja Stubica – Zlatar, posvećenom zagrebačkom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu koji je prije 200 godina dao izgraditi Kupališno-lječilišni kompleks Stubičke Toplice. O njegovu životu i djelu predavanje je održao povjesničar, prof. Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu, mons. dr. Juraj Kolarić. Naglasio je kako je upravo Maksimilijan jedna od najvažnijih osoba novovjeke hrvatske povijesti. Nakon predavanja sudionici Skupa su se zaputili u Stubake, gdje su uz stručno vodstvo upoznati s Lječilištem, Maksimilijanovim parkom kao i Župnom crkvom svete Katarine, koja je izgrađena 1814., a koja je rijedak primjer ranog klasicizma u Hrvatskoj. Vjeroučitelji i učitelji povijesti izrazili su želju i za zajedničkim stručnim usavršavanjem u budućnosti. TURIZAM Tematska razglednica u povodu 200. obljetnice izgradnje Lječilišta Turistička zajednica Stubičke Toplice u suradnji s Radnim tijelom za kulturu i ekologiju, a pod pokroviteljstvom Općine i Specijalne bolnice Stubičke Toplice, izdala je tematsku razglednicu u povodu 200. obljetnice izgradnje Lječilišta. Bogatstvo termalnih izvora prirodna je vrijednost Stubičkih Toplica zahvaljujući kojima je započelo njihovo razvijanje. Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac izgradio je u razdoblju od 1811. do 1814. kupališnu zgradu s Maksimilijanovom kupelji, parnu Dijaninu kupelj, kapelu Sv. Katarine te kupališni perivoj, što čini povijesnu jezgru Lječilišta. Koristeći tradiciju liječenja upotrebom termalne vode kao prirodnog ljekovitog činitelja i suvremenu medicinsku rehabilitaciju, Specijalna bolnica danas se usmjerava na komercijalni segment GLAS ZAGORJA broj 85 poslovanja, te zapaženim ulaganjima u kvalitetne adaptacije objekata stvara europski orijentir. Prigodna razglednica može se kupiti u prostoru Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju, kao i u Turističkom uredu Turističke zajednice Stubičke Toplice. Potkraj listopada bit će organizirano i prigodno predavanje i prezentacija pod vodstvom prof. Branka Čička. Prigodnim radionicama i izložbama obilježavanju će se pridružiti Udruga Hrvatska žena, Društvo Naša djeca i Dječji vrtić Zvirek Stubičke Toplice. 39 OPĆINA TUHELJ 01. LISTOPADA 2011. VATROGASCI DVD Tuhelj proslavio 105. obljetnicu postojanja DVD Tuhelj 18. rujna proslavio je 105. obljetnicu svog postojanja i uspješnog djelovanja. Doprinos crkve u razvoju tuheljskog vatrogastva i hvalevrijedan rad s mladim vatrogascima kroz stalno pomlađivanje pridonijeli su prije svega dobrom radu ovog DVD-a – naglasio je u svom obraćanju okupljenim vatrogascima i njihovim mnogobrojnim gostima potDVD Tuhelj je svojim članovima dodijelilo 11 brončanih medalja, 9 brončanih plamenica, 9 srebrnih medalja, od kojih i saborskom zastupniku Milivoju Škvorcu. Potpredsjedniku Sabora, gospodinu Ivanu Jarnjaku dodijeljena je posebna povelja u znak zahvalnosti za sve što je učinio za tuheljsko vatrogastvo. Počasni vatrogasni časnici su Zlatko Ilijaš st. i Ivan Slovenec. Spomenice za 30 godina rada dobili su: Marijan Cvetko, Stjepan Hercigonja, Viktor Kolman, Vladimir Kunšt, predsjednik Hrvatskoga sabora gospodin Ivan Jarnjak čestitajući ovu visoku obljetnicu. Prisutnima se obratio i tuheljski načelnik, gospodin Armando Slaviček koji se podsjetio župnika Homotarića, jednog od osnivača društva i njegovog prvog predsjednika. Obilježavanje ove istaknute obljetnice započelo je svečanom svetom misom u tuheljskoj župnoj crkvi Uznesenja BDM Tuhelj. Potom je mimohod vatrogasaca, domaćih, ali i mnogobrojnih gostiju, ostalih udruga koje djeluju u općini, svih u svečanim odorama i uz pratnju tuhelj- Božo Lončarić, Dubravko Lunko, Ivica Pavunc, Zvonimnir Petek, Ivan Petrinec, Josip Poljanec, Robert Romić i Zdravko Šurina. skog puhačkog orkestra, krenuo prema mjestu slavlja, u Vatrogasni dom Tuhelj. Predsjednik DVD-a Tuhelj Dubravko Lunko u svom je govoru dočarao 105 Održan peti Vatrogasni kup 40 ove općine. Prisutnima se obratio predsjednik Vatrogasne zajednice KZŽ gospodin Ivica Glas koji je pohvalio rad i napredak tuheljskih vatrogasaca spremnih odraditi svaku zadaću koja se pred njih postavi. Svečanosti su prisustvovali i saborski zastupnik gospodin Milivoj Škvorc, predstavnik Državne uprave za zaštitu i spašavanje gospodin Dražen Strabić, tajnik Vatrogasne zajednice Rajko Jutriša, predstavnici dvadesetak DVD-a i gosti iz Slovenije. IZ RADA ŽUPE Stalni napredak vatrogasaca VATROGASCI U organizaciji DVD-a Tuhelj krajem kolovoza održan je 5. po redu vatrogasni kup Općine Tuhelj. Okupile su se tako 22 natjecateljske ekipe iz DVD-a Radakovo, Mala Erpenja, Veliko Trgovišće, Dubrovčan - Ravnice, Stipernica, Bobovec, Krapinske Toplice, Kuče, Mače, Špičkovina, Poljana Sutlanska, Sloga-Plavić, Brezova, Pregrada, Zlatar, Desinić i Tuhelj. U konkurenciji vatrogasaca A kategorije pobijedio je DVD Zlatar, a u kategoriji B žene iz zlatarskog vatrogasnog društva kojima je ovo bio prvi nastup. U DVD B kategoriji pobijedila je ekipa DVD-a Brezova. Natjecanje u kategoriji Mladež, DVD Krapinske Toplice pobijedio je svoju stariju ekipu, a treće mjesto zauzela je ekipa domaćina DVD-a Tuhelj. godina dugu povijest ovog društva. Bilo je uspona i padova, ali u posljednjih 20 godina i velikog napretka. Uz stručno osposobljavanje i masovno pomlađivanje društva, opremanje vatrogasnim vozilima i opremom uspješno su odrađivani svi zadaci zaštite i spašavanja ljudi i imovine od požara. Zahvaljujući svesrdnoj pomoći Općine Tuhelj, DVD Tuhelj ima danas moderan Vatrogasni dom koji koriste za svoj rad i sve ostale udruge građana S velikim interesom praćeno je natjecanje djece - vatrogasne mladeži, i to 9 odjeljenja iz 8 DVD-a. Najbolji su bili budući vatrogasci iz DVD-a Radakovo. Poslije njih slijede DVD Mala Erpenja 2, DVD Desinić, DVD Mala Erpenja 1, DVD Veliko Trgovišće, DVD Tuhelj itd. Prisutnima su se obratili i predsjednik Vatrogasne zajednice KZŽ, gospodin Ivica Glas koji je ovo natjecanje ocijenio vrlo dobrim, predsjednik DVD-a Tuhelj gospodin Dubravko Lunko, koji je zahvalio na odazivu i čestitao na ostvarenim rezultatima, također i načelnik Općine, gospodin Armando Slaviček koji je pozdravio i pohvalio sve sudionike ovog već tradicionalnog natjecanja u Tuhlju. Zlatna misa vlč. Franje Glasa U Tuhlju je u nedjelju 4. rujna svečano proslavljena zlatna misa vlč. Franje Glasa u koncelebraciji s brojnim svećenicima Tuheljsko-pregradskog i Zaprešićkog dekanata. Slavlje je započelo procesijom u kojoj je svirao puhački orkestar Lipa Tuhelj, a pjevanje je predvodio KUD Naša lipa Tuhelj. Sve okupljene, a posebno zlatomisnika vlč. Franju, pozdravio je novi tuheljski župnik vlč. Vladimir Trkmić, te dvoje djece koji su istaknuli kako je ovaj rijetki jubilej – 50 godina misništva – prigoda za promišljanje o svećeničkom pozivu, a slavljenika su podsjetili i na recitaciju koju je njegov brat Pero izrekao na mladoj misi, a još i danas se sjeća tih stihova. U homiliji je vlč. Ivan Kobeščak istaknuo kako su čitanja prigodna za razmišljanje o svećeništvu. Dužnost je svećenika, ali i svih kršćana, opominjati ako vidimo da netko griješi, jer inače postajemo sukrivci nedjela. Nikome ništa ne dugujte, osim da jedni druge ljubite. Treba vezati i ogrješivati jer danas su prisutne mnoge ovisnosti, od alkohola do interneta. Svećenik treba biti učitelj i molitelj, jer Bog izabire za duhovna zvanja tamo gdje se moli. GLAS ZAGORJA broj 85 Piše Danijel Herceg Danas ima mnogo nezaposlenih, a ima premalo svećenika jer ljudi više žele raditi samo za sebe, nego za drugoga. Svećenik je običan čovjek na kojeg je Bog stavio svoju ruku, a bez njega nema Crkve. Iako je slab i grešan, on je znak Boga među ljudima. Ova proslava je prigoda da počnemo moliti za duhovna zvanja. Na kraju misnog slavlja zlatomisniku su čestitali i zahvalili stanovnici rodnog sela Razdrtog, te darovali sliku kapelice koju je blagoslovio, župljani župe Tuhelj sa svjetiljkom na kojoj su motivi iz Kristova života, te svećenici koji su mu predali papin apostolski blagoslov za ovaj vrijedan jubilej. Vlč. Franjo je radosno primio sve čestitke i zahvalio Bogu i svima koji su ga podržavali te svima koji su pripremili i sudjelovali u slavlju. OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE 01. LISTOPADA 2011. Piše Maja Šiminić DJEČJI VRTIĆ Dan igara u vrtiću Rožica Gromoglasni dječji smijeh i obilje radosti obilježili su druženje djece, roditelja i djelatnika vrtića Rožice gdje je organiziran Dan igre. Kao naručeno, sunce je svojim zrakama 17. rujna obasjalo Veliko Trgovišće te tako dalo svoj doprinos Danu igara. Dan igara događanje je koje je organiziralo društvo Naša djeca iz Velikog Trgovišća za djecu vrtićke i predškolske dobi. Gromoglasni dječji smijeh i obilje radosti obilježili su druženje djece, roditelja i djelatnika vrtića Rožice gdje se i Dan igre odvijao. Vrtićke tete, Goga, Nina i Željkica u dvorištu vrtića ugostile su šezdesetak roditelja i djece željnih igre, zabave i smijeha koji su sudjelovali u raznim aktivnostima i igrama. Djeca su se imala priliku provozati u pravoj kočiji što je izazvalo golemo oduševljenje i uzbuđenje. Jedna stolica manje, Stari vlak i Skakanje u vreći samo su neke od igra u kojima su djeca sudjelovala s oduševljenjem. Uživanje i druženje kroz igru trajalo je puna tri sata nakon čega su se djeca okrijepila uz sokove i grickalice, a uz to su kućama ponijeli prave male medalje za sudjelovanje u igrama. Osim medalja, kući su ponijeli divno iskustvo i doživljaj druženja s vršnjacima i roditeljima. Društvo Naša djeca pohvalilo je svu djecu, volonterke društva, roditelje i djelatnike vrtića koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi Dana igara, a novo druženje zakazano je za mjesec dana kada društvo Naša djeca obilježava Dječji tjedan. U vrijeme kada su računala i računalne igrice postali glavni oblici zabave među djecom, pohvalno je da se organiziraju događanja poput Dana igara na kojima uz djecu sudjeluju i roditelji koji provode aktivno vrijeme s djecom daleko od stresa, gužve i moderne tehnologije. JUNIORI NK ZAGOREC Ambicija – doći na vrh ljestvice Mnogo truda ulažemo u mlađe kategorije NK Zagorca, pa treninge imamo 2 do 3 puta tjedno. Također, trudimo se da treninzi budu edukativni, da uvidimo pogreške i potom usavršimo igru kako bismo naposljetku, uživali u nogometu - ističe Hundić. Nogomet, najvažnija sporedna stvar na svijetu po mišljenju mnogih muškaraca, u Velikom Trgovišću zasigurno ima svijetlu budućnost. Osim momčadi limača i seniora koji bilježe poprilično dobre rezultate u županijskoj ligi, sljedećih ćemo nekoliko redaka posvetiti juniorskoj momčadi. Juniorska momčad, uz predan rad trenera Anđelka Hundića, koji igra i u momčadi seniora, broji 17 članova. Iako bi uzrast za igranje u juniorskoj momčadi trebao biti između 16 i 18 i pol godina, u juniorima igraju i neki mlađi dječaci. Budući da NK Zagorec nema kadetske momčadi koja obuhvaća uzrast od 15 do 16 i pol godina, za juniore igraju i neki petnaestogodišnjaci koji su obavili liječnički specijalistički pregled – rekao je trener Anđelko Hundić. Juniori se natječu u 2. županijskoj nogometnoj ligi i trenutno su na pe- tom mjestu. Mnogo truda ulažemo u mlađe kategorije NK Zagorca, pa treninge imamo 2 do 3 puta tjedno. Također, trudimo se da treninzi budu edukativni, da uvidimo pogreške, i potom usavršimo igru kako bismo naposljetku uživali u nogometu – ističe Hundić. Timskim radom do izvrsnih rezultata Ono što je važno u radu bilo kojeg kolektiva jesu i dobri međuljudski odnosi unutar tima. Trener Anđelko naglašava kako je timski duh i prijateljstvo vrlo izražena karakteristika njegove momčadi, što ga posebno veseli. Napominje Sam trening traje 80 minuta, sastoji se od početne analize prethodne utakmice u svlačionici. Tada trener zajedno s igračima analizira pogreške i dobre poteze kako bi sljedeći nastup bio što bolji. Nakon toga slijedi zagrijavanje, razgibavanje, istezanje, vježbe snage, poligon s preprekama, udarci na gol, no svakako ostane barem deset minuta da se odigra nogomet. kako igrači i s njime imaju prijateljski odnos, no ipak autoritet trenera za vrijeme utakmice i treninga se poštuje. Pitala sam trenera smatra li da bi neki od juniorskih igrača mogao postići zapaženu nogometnu karijeru na nacionalnoj ili čak europskoj razini. Unatoč tome što postoje zaista kvalitetni i vrijedni igrači, mislim da oni koji imaju veću volju i želju, uglavnom odluče otići u neke veće omladinske kampove za treniranje kao što je, primjerice, Inter u Zaprešiću. Naši juniori uglavnom, ako žele i ako dobro igraju, nastave igračku karijeru u seniorskoj momčadi, no nekih daljnjih ambicija rijetko imaju, kao ni novčanih GLAS ZAGORJA broj 85 sredstava – napominje trener. Ono što također ističe kao problem je manjak zainteresirane djece, jer mnogi dolaze na treninge zbog društva, zbog popunjavanja slobodnog vremena ili nekog trećeg razloga koji nije dovoljno dobra motivacija da se postigne neki veći rezultat na nacionalnoj razini. No smatra kako je nogomet na razini Općine ipak razvijen u zadovoljavajućoj mjeri te kako NK Zagorec ima dobru budućnost dok god bude entuzijasta koji brinu oko kluba i djece koja vole i žele igrati nogomet. U nastavku sezone Anđelko Hundić očekuje dobre rezultate te plasman među prve dvije momčadi na ljestvici. Za kraj našeg razgovora trener juniora NK Zagorca poručio je mladima da se više bave sportom, da dolaze na igrališta, da se barem rekreativno bave nekom aktivnošću. Djeca previše vremena provode za računalima, na društvenim mrežama i igrajući igrice, a bavljenje sportom donosi im višestruku korist. Osim što pogoduje zdravlju, uči ih odgovornosti te razvija prijateljstva – zaključio je Hundić. 41 OPĆINA ZLATAR BISTRICA 01. LISTOPADA 2011. ELEKTRIFIKACIJA OBRAZOVANJE Izgradnja trafostanice u Lovrečanskoj ulici Za potrebe Poduzetničke zone u Zlatar Bistrici, a u cilju poticanja daljnjeg zapošljavanja i razvoja malog i srednjeg poduzetništva, Načelnik općine Zlatar Bistrica i HEP d.o.o. Elektra Zabok, sklopili su Sporazum o zajedničkom sufinanciraju radova na izgradnji priključnih 10(20)kV vodova, niskonaponskog razvoda i transformatorske stanice 10(20)/0,4kV Zlatar Bistrica Lovrečanska ulica. Radove izvodi HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. iz Zaboka. Sukladno pismima namjere poduzetnika, završetkom ove investicije stvorit će se mogućnosti za izgradnju proizvodnih pogona i novo zaposlenje. Na području općine Zlatar Bistrica djeluje 65. obrtnika od kojih mnogi imaju dobru perspektivu daljnjeg razvoja. Dodijeljene učeničke stipendije I ove godine unatoč gospodarskoj situaciju, u Općini Zlatar Bistrica nije se odustalo od politike potpomaganja školovanja. Stipendije u iznosu od 350 kuna sukladno utvrđenoj rang-listi Komisije za dodjelu učeničkih i studentskih stipendija, dobit će 8 učenika. Potrebe za stipendijama su veće nego što smo to kao općina u mogućnosti pokrivati, ističe načelnik Žarko Miholić, dodajući da će i dalje nastojati iznaći rješenja kako bi se što veći broj djece i mladih mogao školovati. Osobito se to odnosi na visoko školstvo koje nam je itekako potrebno u daljnjem razvoju, ne samo naše općine nego i Hrvatske, zaključuje načelnik Miholić. Osim stipendiranja učenika srednjih škola, općina Zlatar Bistrica i ove godine sufinancira troškove prijevoza učenika srednjih škola. EKOLOGIJA Poslije akcija uređenja okoliša crkvice sv. Lovre u Lovrećanu, prostora oko dječjeg vrtića, sportskog igrališta, nakon akcije Uklonimo smeće, zasadimo cvijeće, radova na održavanju Šumarice, prve poučne staze u Zagorju – članice Ekološkog društva Lijepa naša iz Zlatar Bistrice posjetile su zagorsku metropolu: muzej na Hušnjakovu, a onda redom znamenitosti grada sve do Trškog vrha. Predstoje Dani zahvalnosti za plodove zemlje, brojne izložbe, predavanja i radionice, ocjenjivanje uređenosti okućnica sugrađana – s naglaskom na usklađenost i tradiciju, uz zahvalnost potpori lokalne uprave i suradnji tetama iz Dječjeg vrtića. Aktivne ekologinje Članice ED Lijepa naša iz Zlatar-Bistrice – poslije akcija, predah na Hušnjakovom i Trškom vrhu ED Lijepa naša - Zlatar Bistrica - uz pomoć djelatnika Elektre iz Zaboka - pomoć rodama e jedna je od crkvice sv. Lovr rice uređenje okoliša ED Lijepa naša iz Zlatar Bist ca aktivnosti člani 42 GLAS ZAGORJA broj 85 GRAD DONJA STUBICA 01. LISTOPADA 2011. GRADSKA UPRAVA Uredan grad Stubičancima i gostima U 19. stoljeću Stubica je bila sjedište kotara. Bogato upravnopolitičko i povijesno značenje pridonijelo je priznavanju statusa grada početkom 1997. Danas bi mjestu više pogodovao status brdsko-planinske općine, s pripadajućim olakšicama, šali se gradonačelnik Juraj Srebačić. Vremena su teška, ali radi se. Napravljena je kanalizacija Vukšinec-Goluboveč- trične energije. Traju radovi na sportskoj dvorani pri OŠ, a završetak je predviđen u ljetu 2012. Ministarstvo za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo sufinancira projekt u visini 70%, a Grad 30% sredstvima EIB-a (Europske investicijske banke). U pripremi je projekt statike Fellerove zgrade koja će biti namijenjena kulturnim sadržajima, rade se uličica udaljenih od središta grada pune cvijeća, uređene kao da sutra dolazi ocjenjivačka komisija Turističke zajednice. – To je kod nas tak. Donja Stubica je Buduća sportska dvorana pri OŠ Donja Stubica 2003. dobila zlatni – Zeleni cvijet. Iako smo svake godine sve bolji – nikad više! No, uređujemo svoj grad za sebe i naše goste, a ne za nagrade! (D. H.) GRADSKA UPRAVA Otvorena cesta Prigodnom svečanošću početkom rujna obilježen je završetak radova na asfaltiranju ceste na području Donje Stubice, te manjim dijelom Gornje Stubice. ka-Pustodol, u dužini 1050 m, na području grada asfaltirano je 2050 m nerazvrstanih cesta, u suradnji sa Županijskim cestama preasfaltirano je u Vukšincu i Lepoj Vesi 1800 m, radovi još traju. Na Topličkoj cesti 19 rasvjetnih tijela zamijenjeno je ekološkim i štednim svjetiljkama, predstoji zamjena još 19 čime će se postići osjetna ušteda troškova elek- dva autobusna stajališta, jedno s lokacijom kod Pekare, jedno kod Dvorca. U planu je uređenje industrijske zone namijenjene malom poduzetništvu, naselja od 80 američkih kuća, prometne obilaznice koja će rasteretiti promet kroz središte grada. Donja Stubica odaje dojam uređenog grada. Čak su i okućnice Radi se o cesti koja prolazi kroz naselja Vučak, Lepa Ves i Dubovec, odnosno dionici VučakHausi-Smrčki-Bekini. Cesta je dugačka 925 metara, vrijednost radova bila je 250.000 kn, a u financiranju su sudjelovali Grad Donja Stubica, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, te sami mještani, dok je dio radova na svom području financirala Općina Gornja Stubica. Na prigodnoj svečanosti bili su predstavnici Ministarstva regio- OBRAZOVANJE UDRUGE Predavanjem protiv ovisnosti Obilježen Olimpijski dan Osnovci Donje Stubice obilježili su početkom rujna Olimpijski dan. Na stanicama OŠ Donja Stupica Patricia Hrenek, učenica 7. A razreda zapisala je: U školu smo došli u bijelim majicama, sretni što će današnji dan biti posvećen sportu i sportskim igrama. Prva su dva sata brzo prošla, a onda su krenule sportske igre… Treći sat petaši su uspješno odigrali svoje omiljenu igru – graničare! Četvrti sat nalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, državni tajnik Branko Mučnjak i Tomislav Čičko, ravnatelj Uprave za proračun, financije i računovodstvo, gradonačelnik Donje Stubice Juraj Srebačić i zamjenik gradonačelnika Luka Tepeš, predsjednik Gradskog vijeća Anđelko Glivar, načelnik Gornje Stubice Željko Lisak i drugi. U ime mještana Antun Haus zahvalio je svima na realizaciji ovog projekta, iznimno značajnog za tamošnje mještane. (gz) su igre započele šestim razredima. Cure su odigrale graničara, a dječaci su igrali nogomet. Peti sat obilježile su tri vrlo zanimljive i napete utakmice: odigrali su ih dječaci sedmih razreda dok su cure bile samo navijačice. Na kraju su na red došli osmi razredi. Oni su, također, igrali nogomet jer im je to najdraži sport. Zaključak: super smo se proveli i umorni, ali zadovoljni otišli kućama! Pojačane aktivnosti u vidu predavanja i radionica Kluba liječenih alkoholičara Donja Stubica planirane su tijekom predstojećeg Mjeseca borbe protiv ovisnosti, od 15. studenog do 15. prosinca. Odnedavno svoje redovne tjedne terapijske sastanke održavaju u prostoru Gradskog društva Crvenog križa Donja Stubica, utorkom GLAS ZAGORJA broj 85 od 19 do 20,30 sati. Klub okuplja tridesetak članova, koji uz redovite tjedne terapijske sastanke sudjeluju i u različitim radionicama, manifestacijama i drugim aktivnostima. Također, s Obiteljskim centrom KZŽ organiziraju poučna predavanja. Jedno od takvih bilo je prošlog tjedna, na temu nenasilnog rješavanja sukoba. 43 ZAGORJE INFO 01. LISTOPADA 2011. BEDEKOVČINA KRAPINA Informatičko obrazovanje obrtnika Svi pozitivno ocijenjeni Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije, slijedom prijavljenog Projekta Ministarstvu gospodarstva rada i poduzetništva Informatičko obrazovanje obrtnika za 2011. u suradnji s obrtom Mikrobit informatika započela je s informatičkom obukom svojih obrtnika. Organiziranje i izvođenje ove izobrazbe za stjecanje i unapređivanje informatičkih kompetencija obrtnika sufinancira se 70% od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i 30% od strane OKKZŽ. U prvoj grupi od 12. do 23. rujna obrazovalo se 8 polaznika, a jednako toliko polazi ovo obrazovanje u drugoj grupi od 26. rujna do 7. listopada. Predsjednik Obrtničke komore KZŽ Davor Pleško, u prisutnosti predsjednika Hrvatske obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije Dragutina Ranogajca prije početka obrazovanja druge grupe zahvalio je predstavnici- ma Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke banke d.d. za sufinanciranje informatičke opreme Obrtničkoj komori Krapinsko-zagorske županije, na temelju čega je informatička edukacija obrtnika provedena po znatno povoljnijoj cijeni. Ujedno ističemo kako je zahvaljujući navedenim donacijama ove godine omogućeno da u edukaciji sudjeluju i sljedeća udruženja obrtnika – Udruženje obrtnika Bedekovčina, Udruženje obrtnika grada Zaboka i Udruženje obrtnika grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. (gz) BEDEKOVČINA Krapinsko-zagorska županija potiče korištenje obnovljivih izvora energije sufinanciranjem ugradnje solarnih kolektorskih i drugih sličnih sustava. Na natječaj u lipnju pristiglo je 15 zahtjeva fizičkih osoba i svi su od strane nadležnog županijskog Povjerenstva pozitivno ocijenjeni. Konačnu odluku o odabiru kan- didata na prijedlog Povjerenstva donosi župan. Ovaj put pristiglo je 8 zahtjeva za sufinanciranje ugradnje solarnih kolektorskih sustava za pripremu potrošnje tople vode i grijanja u kućanstvima, 1 za fotonaponski otočni sustav, 5 za pirolitičke kotlove i kotlove na pelete, te 1 za geotermalnu dizalicu topline. KRAPINA Subvencije biljnoj i ekološkoj proizvodnji Krapinsko-zagorska županija ovih je dana objavila i natječaj za dodjelu subvencija u poljoprivredi i lovstvu. Tako će subvencionirati, primjerice, biljnu i ekološku proizvodnju te okrupnjavanje poljoprivrednih zemljišnih posjeda. Natječaj je otvoren do 14. listopada 2011. Pojedina županijska subvencija za ovu godinu korisnicima će se isplatiti jednokratno, najkasnije do 1. ožujka 2012. Korisnici županijske subvencije mogu biti isključivo poljoprivredna gospodarstva koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Uredu državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, imaju prebivalište odnosno sjedište na području KZŽ, imaju poljoprivredne površine i poljoprivrednu proizvodnju za koju traže subvenciju na području KZŽ i lovozakupnici koji imaju ugovor o zakupu prava lova na zajedničkom otvorenom lovištu, a ispunjavaju i druge uvjete propisane Odlukom o subvencijama u poljoprivredi i lovstvu Krapinsko-zagorske županije. TUHELJSKE TOPLICE Na inicijativu Udruge invalida Općine Bedekovčina, a radi potrebe svladavanja arhitektonskih barijera učenika s poteškoćama koji polaze redovitu nastavu, u OŠ Bedekovčina izgrađena je invalidska platforma. Vrijednost izvedenih radova iznosi nešto više od 175.000 kn. Radove je organizirala OŠ Bedekovčina, a sredstva za platformu osigurali su Krapinsko-zagorska županija, Općina Bedekovčina i Udruga invalida Bedekovčina. Predstavljanju invalidske platforme u OŠ Bedekovčina prisustvovali su zamjenica župana Sonja Borovčak, načelnik općine Bedekovčina Rajko Vidiček, pročelnik za obrazovanje Ivan Lamot te predsjednik Udruge invalida Bedekovčina Dragutin Burek. OŠ Bedekovčina je ugradnjom invalidske platforme postala dostupna djeci s invaliditetom ne samo iz općine Bedekovčina, već i iz šire okolice, jer će upravo zbog 44 prilagođenosti škole osobama s invaliditetom, upis u OŠ Bedekovčina biti moguć i drugoj djeci bez obzira na upisno područje. – Projektima poput ovog želimo djeci s invaliditetom omogućiti pristup školi, dati im jednaku priliku za razvoj i stjecanje znanja. Županija svojom brigom za osobe s invaliditetom, odnosno nastojanjem da ih se što više uključi u svakodnevne procese i na tržište rada, pokazuje koliko je postala senzibilizirana prema njima – istaknula je zamjenica župana Sonja Borovčak. Također, najavila je kako je u tijeku projekt ugradnje dizala za osobe s invaliditetom u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću u Zaboku. Opstanak proizvodnje mlijeka Hrvatski savez udruga proizvođača mlijeka (HSUPM) i Europski odbor za mlijeko (EMB), pod pokroviteljstvom župana Krapinsko-zagorske županije, mr. sc. Siniše Hajdaša Dončića, organiziraju, 2. i 3. studenoga 2011. u Termama Tuhelj, u Tuheljskim Toplicama, Skupštinu EMB-a i 1. međunarodnu konferenciju o budućnosti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. EMB povezuje i koordinira rad nacionalnih udruženja proizvođača mli- jeka te jedinstveno zastupa njihove interese na EU razini. Strateški cilj tog Odbora je opstanak proizvodnje mlijeka radi gospodarske ekološke i socijalne svrhe, u svim regijama Europske unije, a ne samo u područjima s nižim troškovima proizvodnje. Temeljni uvjet realizacije tog cilja je postizanje takve otkupne cijene mlijeka koja pokriva prosječne troškove proizvodnje u svakoj regiji. KRAPINA Cijela škola manje Prema podacima iz Ureda državne uprave, u Krapinsko-zagorskoj županiji u osnovne škole ove školske godine krenulo je 10.717 učenika, od toga 1.221 u prve razrede. To su 24 prvašića manje nego prošle GLAS ZAGORJA broj 85 godine, a ukupno je u zagorskim osnovnim školama 420 učenika manje nego lani – cijela jedna škola. U devet zagorskih srednjih škola polazi 5.330 učenika, od toga 1.530 u prve razrede. ZAGORJE INFO MISLIM DAKLE JESAM KRAPINA Promocija turističkog portala i karte 01. LISTOPADA 2011. Iti, piti, trumpati Ako dajete cijeloga sebe u jednu organizaciju, i ako postižete rePiše zultate, koje vam priznaju sve toj Elvis Lacković instituciji nadležne institucije, a u vašoj vlastitoj vas optuže, i to ne na temelju argumenata, nego na temelju rekla-kazala priča i insinuacija, onda morate pomisliti o onoj Željka Bebeka – Što je meni ovo trebalo. U razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine u Krapinsko-zagorskoj županiji evidentirano je 40.716 dolazaka gostiju i 98.149 noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje lani 18% više dolazaka i 13% više noćenja – rečeno je na konferenciji za novinare na kojoj su sudjelovali predstavnici Županije i županijske Turističke zajednice. Broj dolazaka domaćih gostiju veći je za 17%, a stranih za 20%. Ovi rezultati svrstavaju Krapinsko-zagorsku županiju, ako se izuzme Grad Zagreb, na drugo mjesto kontinentalne Hrvatske, odmah iza Karlovačke županije. Promoviran je novi portal županijske Turističke zajednice te predstavljena nova turistička karta Zagorja. ZABOK Hrvatsko sestrinstvo približiti Europi Na redovnoj godišnjoj skupštini Hrvatske komore medicinskih sestara – Podružnice KZŽ, predsjednica podružnice Katica Buzjak dala je izvješće o radu Hrvatske komore medicinskih sestara za ovu godinu i posebno naglasila da približavanjem Hrvatske Europskoj uniji Komora izrazito dobiva na važnosti i obavezna je postaviti kri- ZABOK Reciklijada Mreža udruga Krapinsko-zagorske županije provela je inicijativu pod imenom Reciklijada na Trgu Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku. Cilj je bio povećati svijest žitelja Krapinsko-zagorske županije o korištenju eko-prijateljskih materijala kako bi prestali koristiti plastične vrećice, i zamijenili ih pamučnim. Tom je prigodom prikupljeno 2011 plastičnih vrećica i 244 kg papirnatog otpada. U zamjeni za platnene vrećice sudjelovalo je dvjestotinjak ljudi. Nagradu u tomboli – bicikl, osvojila je Gordana Kosalec. Ova građanska inicijativa provedena je zahvaljujući financijskoj potpori Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah. terije koje hrvatsko sestrinstvo mora ispuniti prema europskim mjerilima u obrazovanju, zakonskim odredbama i praktičnom djelovanju. Ujedno, Katica Buzjak, glavna sestra Odjela za neurologiju Opće bolnice Zabok, i dalje ostaje predstavnica Podružnice KZŽ u Vijeću Hrvatske komore medicinskih sestara. P osljednjih dana intenzivno razmišljam o tzv. društvenoj angažiranosti. To je pojam pod koji ja podvodim (utvarajući sebi da sam u pravu) kad u društvu oko sebe primijetite da se neko dodatno angažira, odnosno da u određenom trenutku, u nekom društvu, udruzi, klubu ili nekoj sličnoj organizaciji ili ustrojstvenoj jedinici na sebe preuzme veći teret odgovornosti, ali što je još važnije, posla. Kad evidentiram takve osobe oko sebe, onda počnem razmišljati o tom pojmu društvene angažiranosti. Naravno, sve to pobrojano podrazumijeva volonterski, dobrovoljni rad, bez ikakve naknade. A zašto baš posljednjih dana razmišljam o tome? Razlog je zapravo prilično jednostavan. Naime, proteklih dana bijah bliski svjedok jedne ironične posljedice društvene angažiranosti, koja u određenim trenucima može proizvesti sasvim neočekivan i, usudim se reći, nepravedan razvoj događaja. ogađaj je iz vatrogasnih krugova, koji se ove godine u Zagorju svako malo uzburkaju, i meni, kao aktivnom pratitelju zbivanja iz te domene društvene angažiranosti, daju temu za kolumnu. No, da se razumijemo, jako bih rado da sam za ovu kolumnu pronašao neki drugi povod, a ne pisati o ostavci čovjeka koji je u vatrogastvo unio cijeloga sebe, preko granica i limita prosječne društveno angažirane osobe. I za uzvrat dobio optužbe i napadanja da društvo vodi u krivom pravcu. E, sad bih ja i detaljnije opisao što mu se sve zamjera, no oprostite, ali moja inteligencija ne seže do tih velebnih visina u kojima se krije odgovor na pitanje – zašto je u ljudskoj prirodi da uništava ono što je dobro, da nekoga tko u određenoj organizaciji postigne iznimne pomake, koje znaju cijeniti svi na maloj i velikoj udaljenosti od društva, a ne cijene oni koji od toga na kraju krajeva imaju i najviše koristi, moralne prije svega, ali neki čak i materijalne. Ali to tako biva u ljudskoj zbilji, da onda baš ti i takvi prvi krenu u napad i pronalaze razne načine da stvari prikažu drugačije. No, ovo bi zapravo trebala biti priča o tome isplati li se onda uopće biti društveno angažiran? Jer, ako dajete D GLAS ZAGORJA broj 85 cijeloga sebe u jednu organizaciju, i ako postižete rezultate, koje vam priznaju sve toj instituciji nadležne institucije, a u vašoj vlastitoj vas optuže, i to ne na temelju argumenata, nego na temelju rekla-kazala priča i insinuacija, onda morate pomisliti o onoj Željka Bebeka – Što je meni ovo trebalo. Na otprilike ovakav način, bez ulaženja u mučne detalje, završila je priča o jednoj društvenoj angažiranosti. A iz te priče trebalo bi izvući neke pouke. E, tu dolazim do ozbiljnog problema. A zbog tog problema zaključujem da se ovdje radi o ipak malo raritetnijem slučaju. Naime, čovjek si jednostavno mora postaviti pitanje, pa kako je moguće da na tužnom skupu na kojem se takva društveno angažirana osoba povlači s mjesta, na kojem je svesrdno i uspješno davala sebe, da se na takvom skupu ne nađe ni jedna osoba, koja će konkretnije i ozbiljnije zahvaliti, koja će pokušati odati priznanje čovjeku koji je nedvojbeno zaslužan za određen uzlet zajedničkog društva? Meni zaista na pamet ne pada ni jedan suvisli odgovor na to pitanje. zaključcima pak iz svega razmišljam u dva pravca. Prvi je da usprkos svemu želim vjerovati da se isplati biti društveno angažiran i da je ovo samo jedna ružna iznimka koja potvrđuje pravilo, iznimka koja je ovdje opisana (nimalo slučajno bez imena, jer su ona za ovu svrhu nevažna), prije svega da bi izazvala reakciju i razmišljanje ne onih koji jesu ili će biti društveno angažirani, pa bi iz ovoga trebali zaključiti da se to ne isplati, nego baš onih koji se nalaze ili će se naći u položaju sudaca takvima, i to bez dokaza i argumenata. Drugi pravac razmišljanja je određeni strah u kojem se smjeru može razvijati društvo, kad ga pod takvim uvjetima napusti osoba koja je s jako malo bliskih suradnika gotovo sama ga održavala na visoko kvalitetnoj razini. Nadam se samo da izravni sudionici svega u nastavku ove priče neće svoj identitet pronaći u likovima Marina Držića i za daljnji put inspiraciju pronaći u naslovu ove kolumne. Nadam se, a kažu da nada umire posljednja. U 45 ZAGORJE INFO 01. LISTOPADA 2011. KRAPINA ZABOK Udobnost Kotkinih odijela Poduzeće KOTKA d. d. iz Krapine poznato je ime za kvalitetna muška odijela. Cilj im je zadovoljiti sve zahtjeve kupaca, posebno vezano uz udobnost nošenja Kotkinih odijela. U tome su uspjeli jer su izradili krojeve – pas-formu. koja omogućava da odijela odgovaraju svim stasovima i uzrastima, što znači da kupac dobro izgleda i da se udobno osjeća, a postigli su to ručnom doradom, vrhunskim tkaninama i vrlo strogo kontroliranom kvalitetom. Uradci ovih marljivih zaposlenica sa slike mogu se kupiti u Krapini i u Zagrebu u prodavaonicama NAMA i DTR. (gz) Obnova orgulja Zahvaljujem župljanima i župniku na nesebičnosti darivanja u obnovi sakralnih objekata, u nadi da će ova crkva uz uređeno svetište, nutrinu, orgulje, pjevanje zbora biti živa crkva, zajednica koja će odisati svjetlošću i ljubavlju u svojim obiteljima, na radnim mjestima, ulici, bilo gdje i bilo kada – istaknuo je na misnom slavlju vlč. Karačić. Za liturgijski život jedne župne zajednice pored zborova najvažnija su glazbala – skladna glazbala, kako kaže psalmist. U crkvama se ustalilo da su to uglavnom orgulje. Poticaj za obnovu orgulja župljanima je predložio župnik Marijan Culjak poznajući važnost naše župne crkve kao povijesnog i kulturnog spomenika i činjenicu da su orgulje vapile za obnovom. Posljednji put orgulje su obnavljane 1998., a novac za obnovu osigurao je tadašnji zabočki župnik Ivan Vnučec. U zabočkoj župi svete Jelene Križarice na misnom slavlju 11. rujna, koje je predvodio dekan Krapinskoga dekanata Dražen Karačić uz domaćeg Tekst i slika Darko Fiket župnika Marijana Culjaka, blagoslovljene su obnovljene orgulje koje su svečano zasvirale na misnom slavlju predvođene pjevanjem udruženog župnog zbora i mladih. Sljedeća je godina za našu župu izuzetno značajna zbog dvojice naših mladomisnika, Tomislava i Damira čija će mladomisnička slavlja pratiti obnovljene orgulje. Obnovi orgulja pridonio je i sadašnji župnik Culjak donacijom svojih slika koje izrađuje od školjaka. U prodaji je bilo preko 70-ak radova s cijenom od 100 do 400 kn. LJEKARNA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618 e-mail: [email protected] Radno vrijeme od 7 do 20 sati, nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027 Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582 Radnim danom od 7 do 20, subotom od 7,30 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA HUM NA SUTLI Hum na Sutli 172/1, tel/fax: 049/341-049 Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. 46 GLAS ZAGORJA broj 85 ZAGORJE INFO REČ ZAGORSKOG MUŽA MARIJA BISTRICA Stjepan Kovačić podnio ostavku na sve dužnosti u vatrogastvu U petak 23. rujna u Vatrogasnom domu u Mariji Bistrici održana je izvanredna izborna skupština DVD-a Marija Bistrica. Razlog sazivanja ove skupštine je neopoziva ostavka dosadašnjeg predsjednika Stjepana Kovačića, podnesena iz osobnih razloga, kako na mjesto predsjednika bistričkog DVD-a tako i na sve ostale dužnosti u vatrogastvu. Za novoga predsjednika izabran je dosadašnji zamjenik predsjednika Vladimir Ozimec, a na mjesto zamjenika izabran je Velimir Babić. Inače, Kovačić je obavljao i funkciju tajnika u Vatrogasnoj zajednici Općine Marija Bistrica, a bio je i u Nadzornom odboru Vatrogasne zajednice KZŽ. U rad bistričkog društva ugradio je nekoliko vrlo plodonosnih godina, u kojima je društvo izraslo u jedno od respektabilnijih u županiji, ali i šire. No, prema vlastitim navodima, osjetio je da više nema podršku i povjerenje najužeg kruga suradnika, te zbog dobrobiti društva podnio neopozivu ostavku. Skupštini su nazočili i gosti: rektor Svetišta MBB vlč. Zlatko Koren, predsjednik i tajnik Vatrogasne zajednice KZŽ Ivica Glas i Rajko Jutriša, predsjednik Vatrogasne zajednice Općine Marija Bistrica Stjepan Skuliber, ujedno i predsjednik DVD-a Tugonica-Podgrađe, te predsjednici DVD-a Laz Franjo Kušt i DVD-a Selnica Josip Klapač. (E. Lacković) KRAPINA Vrijedne ruke zagorske mali Šemničani u obilasku izložbenog prostora Uz predstavljanje autohtonih tradicijskih, ekoloških i umjetničkih radova, nastalih u malim obrtima, zadrugama, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i malom poduzetništvu, 19. zagorski gospodarski zbor, sa 106 izložbenih štandova bio je šarolik i zanimljiv svim uzrastima. Prvi su, poslije svečanosti otvorenja, u razgledanje krenuli učenici OŠ iz Šemnice, dok su stariji guštali specijalitete u obliku kvalitetnih sireva, bučinog ulja, kupinovog vina, Pekomovih mirisnih kruščića… Za besplatno šišanje građana pobrinuo se Ceh frizera OKKZŽ, čiji su članovi sva tri dana radili od jutra do mraka, na zadovoljstvo posjetitelja. Gđa. Višnja Loparić ima pune ruke posla u Krapini dok mušterije Frizerskog salona u Loboru strpljivo čekaju KRAPINA Tomislav na svjetsko natjecanje orača Tomislav Kuharić će zahvaljujući svojem talentu, spretnosti i znanju u oranju predstavljati Hrvatsku na 59. svjetskom natjecanju u oranju koje će se održati iduće godine u Biogradu na Moru. On je u kategoriji plugova premetnjaka kao predstavnik Krapinsko-zagorske županije na 9. državnom natjecanju u Karlovcu ponovno osvojio prvo mjesto. U kategoriji plugova ravnjaka prvi je Mario Spudić iz Karlovačke županije, a Božidar Domitran iz Krapinsko-zagorske županije osvojio je peto mjesto. Zahvaljujući izvrsnim rezultatima Kuharića i Domitrana naša Krapinsko-zagorska županija ekipno je osvojila drugo mjesto na državnom natjecanju. Sudjelovali su orači iz 17 županija u dvije kategorije oranja, plugovi ravnjaci i premetnjaci. Kupiti vse se nemre Zmeknuti ti je do hčera male več toga i triebale, nie ti pred očmi biti čudaj toga, ali kaj je pak z vsega toga i ostale te je pak nekaj od čega iste tak pobeči ti ni nemreš, jer življenje vsake svoje zna, e bi male bile praf pa unda za par cajte e bi bile male i na krivu stran nasajene, prie ili kesnejše, vse te skup, dojde tak kak i dojti mu je trieba, unak i undegde mu je od navek zapisane bile. Dok sam zdignul se, još je male po male dežđišel smočiti une kaj mu je od snočka još ostale. Dok sam se predremal i dok sam čezvracezišel da pogledal bi kaj se te po noči je pripetile, večniesnič od dežđamogel niti zazvati, jer na jemput je zginul. Od dežđa ostale je blate, kaj se je z ilovakemdomačemzmešale, kaj se tak kakželjezje za nogamivljekle, kakvse une kaj najgorše se za nas prijele, prijelekak une kaj nikakniesme niti šteli a još menj radi meli. I mamvsezgledele je tak kak da nigdardežđanie ni bile, tam za strani, prve tak kak da se srami, sunčeke se kazati počele, pak su se črnioblakirastiravati prešli, tak da je mam nad vseminamivse se razdenile, vse se ščistile, tak da se mam nad naminič druge nieveč mogle zagledati nek same te kakvetrekzmešan je, vetrek kaj vsečrnilerastiral je i zemljicu sposušil je mam. Jedne je bile te kaj se do male prienieverovale, a nekaj čist druge je te kaj i kak se je vse te skup završile i kaj vse te skup zišle tak je kak se nie niti spamtiti mogle, jer kaj je – je, i kak je – je, a unakkakzišlebu – te je nekaj čist druge i čist drugač. I da se drugač da, i da se drugačče, i da vse te skup morti i drugač zide, vse te skup pak ti niti nigdardrugač bile moči nebi ni nebu nekunakkak je zdaj, kak mu je i busujene od navek i bile, kak god da vsaki med name te zbečištelbu i bi. Pak, kak god da iste se mortivse te skup ti kaže, kak god da glediš pred se i kak god da vse te skup zgledi ti tak kak da si vse te skup gledel mnogi put, pak male po male zgledaš une kaj do male prieniesi niti videl, GLAS ZAGORJA broj 85 01. LISTOPADA 2011. Piše Rajko Fureš kaj zgledi ti unakkak ti do male prieniesimogel niti si nacajhati pred očmi, a morti si si te mnogi več put do zdaj ne same moral nekvsikak i triebal. Kak god da ti ljehkenie, kak god da se češmortizastanovitinegdar i kak god da češ se male po male i zmeknutivsigdegde ti niemam za prafvse te skup i bile, vse te skup ti mortidrugač i nie mogle se odvrteti, a pak čem bolšenekajčeš i čem več se na drugu stran ti i hital bi, z vsega toga ti još bolj se nič pametnoga zroditinemre. Gdavse te skup, tak najlpše, se razdenile, i gdavse te skup zišle je pak tak kak je zišle, morti ti se pred očminekaj išle bi i bu kazat, kazat za kaj do male prie niti si štel a niti si i mogeldrugač, jer drugač niti se more, niti se spelava a niti se igdardrugač i mogle, jer kak god da se veli, kak god da se povedaovak ili unak, vse te skup ti niti nemredrugačzgledeti i vse te skup nemre se drugač ni spelatinek je te več od navekzazlamenjene. Kak god da vsaki med name bi štelnekajdrugač, kak se bi štel god mortinekamdrugam i deti, kak se god bi štel male po male vsikud i zviti, zviti pod se i pred se, vsikudgde se če ili gde te se neče, kak god da nekajnajbolj bi i štel – z vsega toga skup mnogi put niezišlenič. Kak god da velike penezekemaš, kak god da misliš si da ž njimivse ti je moči, vse te skup niti ti kaj more, niti ti bu z vsemtem skup tuj i moči, a niti ti se ovak ili unaksplatilenebi. Vse je, misliš si z penezeki kupiti ti moči, i ljetričice, mehkestolčeke, vse kaj cenu svoju ma. A pak kaj i kakspelati i dobiti une kaj cienu nema z van zazlamenjenu, kaj z tem, tuj je večdrugač, tuj si z penezeki ni ti a ni ihči drugi pomoči ničnemre. Tak pak, prie ili kesnejšedojdeš do toga da se zestalbuš i z tem da odgovora ti iskal si buš, a več ti nebu ničpraf ni za praf, dok študeral si bušotom e se zaistinu i za nič na svietu življenje kupiti nemre, a tak te mnogi med name bi štelikak su i mnogi prie nas te največ su si i šteli! 47 KULTURA 01. LISTOPADA 2011. MARIJA BISTRICA MARIJA BISTRICA Debitanti u Kazalištu u Mariji Bistrici KULT PRO predstavljen u Mariji Bistrici U proljeće je u Mariji Bistrici zaživio projekt KUMB – Kazalište u Mariji Bistrici i od ožujka do svibnja ponudio tri odlične predstave: Crvene ruže, Angie i Remetinec. Nakon ljetne stanke, jesen donosi novu predstavu. U subotu 8. listopada u Domu kulture u Mariji Bistrici u 20 sati gostovat će HNK Varaždin s predstavom Debitanti. Radi se o ljubavnoj komediji u kojoj autor Lju- bomir Kerekeš uz još dvoje glumaca – Draška Zidara i Miju Pavelka, na sebi svojstven, provjereno uspješan satiričan način, razglaba o ženskomuškim odnosima. Karte za novu predstavu u Mariji Bistrici mogu se, po cijeni od 50 kn, kupiti u Knjižnici u Mariji Bistrici, na Radiju Marija Bistrica, u Caffe baru Dioniz i u Art Galeriji Ptiček Marija Bistrica. (E. Lacković) KRAPINA Šuma okom šumara Riječ je o izložbi koja se sastoji od izbora fotografija s Bjelovarskog salona fotografije Šuma okom šumara, a bile su početkom veljače postavljene u zgradi UN-a u New Yorku povodom Međunarodne godine šuma, gdje je bila postavljena u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatskog šumarskog društva. Rezolucijom Glavne skupštine UN-a od 2006., a na inicijativu Republike Hrvatske, 2011. proglašena je Međunarodnom godinom šuma, te je tim povodom u zgradi UN-a izloženo 50ak odabranih fotografija isključivo hrvatskih autora iz kolekcije svih dosadašnjih salona Šuma okom šumara. Cilj izložbe je predstavljanje i popularizacija šumarske struke. KUMROVEC Kristinina pobjeda Kristina Anđelka Đopar iz Bjelovara, pobjednica je prvog natjecanja u opernom pjevanju - Sidonija 2011, održanom u velikoj dvorani Znanstveno studijskog centra Kumrovec. Drugo mjesto na ovoj kulturno-natjecateljskoj manifestaciji pripalo je Ivi Mihelić iz Siska. Natjecanje je okupilo velik broj ljubitelja opernog pjevanja kao i poklonika Sidonije Erdödy Rubido. Večer u spomen Sidonije Erdödy Rubido bila je ujedno i završna večer ovogodišnje manifestacije Kumrovečke plave kmice. PREGRADA Ususret 30. obljetnici Nakon ljetne pauze KUD Pregrada nastavlja s aktivnim radom. Slijede pripreme za brojne aktivnosti koje bi se trebale održati do kraja ove godine, u kojoj Društvo obilježava 30 godina aktivnog i kontinuiranog rada. Tamburaška sekcija otvorila je sezonu nastupom na Smotri hrvatskih tamburaša u Ljutovu kraj Subotice. 48 Pregradski tamburaši i solist Milko Peer putovali su u Vojvodinu na poziv Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Ljutovo te su na smotri izvodili popularne zagorske melodije. Slijedi koncert koji će održati mješoviti pjevački zbor te predstava kojom će dramska sekcija građanima prezentirati svoj rad. U Mariji Bistrici, u Blue sun hotelu Kaj, održan je treći sastanak partnera u projektu IPA prekogranična suradnja Slovenija – Hrvatska pod nazivom Dijelim znanje – čuvam naslijeđe. KULT PRO skraćeni je naziv projekta u koji su uključene iz Slovenije Pomurska, Savinjska i Spodnjeposavska regija, a iz Hrvatske Međimurska i Krapinsko-zagorska županija. Part neri iz Šentjura, Ljutomera, Krškog, Štrigove i Marije Bistrice zajedno rade na ovom projektu, jer su prepoznali vrijednost starijih osoba koje poznaju i čuvaju kulturno naslijeđe, a educirat će se za turističke vodiče volontere. Vodeći partner je Ljudska univerza Šentjur, a ostali partneri su Turistička zajednica Prlekija Lutomer, Ljudska univerza Krško, te turističke zajednice općina Štrigova i Marija Bistrica. Pred kraj projekta za koji IPA osigurava 286.252 eura, izdat će se i katalog kulturnog naslijeđa regija partnera. Ukupna vrijednost projekta je 336.767 eura, a ostatak sredstava osigurat će partneri u svojim lokalnim zajednicama. (E. Lacković) MARIJA BISTRICA Recital Josip Ozimec 2011. Mjesec listopad donijet će 13. izdanje Recitala duhovne poezije Josip Ozimec, na kojem se pjesnici natječu na sva tri hrvatska jezična izričaja - kajkavskom, čakavskom i na standardu. Na ovogodišnji natječaj 59 autora ukupno je poslalo 241 rad. Krajem rujna, nakon pregledavanja svih radova sastao se i stručni sud u sastavu dr. Ivo Kalinski te profesorice Ivančica Tomorad i Marija Lamot. Oni su odabrali 65 radova, koji će biti objavljeni u zborniku Došel bum v Bistricu, kao i 27 radova, koji će biti izvedeni na završnici Recitala. Sama završnica recitala održat će se u subotu 22. listopada 2011. u Kapelici sv. Petra U Mariji Bistrici, s početkom u 17 sati. Stihove će interpretirati Jelena Januš i Josip Klapač, a u glazbenom dijelu nastupa ŽVA Fiola iz Gornje Stubice. Organizator Recitala je Radio Marija Bistrica, a između ostalih, medijski pokrovitelji su i Glas Zagorja i Radio Hrvatsko zagorje Krapina. (E. Lacković) TUHELJSKE TOPLICE Zagorski kulinarski show Krapinsko-zagorska županija je 16. rujna, povodom promocije najnovije turističke brošure Gastroturizam Zagorja organizirala kulinarski show i natjecanje između sedam vrhunskih kuhara cijenjenih zagorskih restorana. Glavni sastojak pripremljenih GLAS ZAGORJA broj 85 delicija bilo je meso zagorskog purana. Pobjednik natjecanja je Tomislav Kožić, kuhar BlueSun hotela Kaj iz Marije Bistrice, a kuhali su i župan Krapinsko-zagorske županije Siniša Hajdaš Dončić te član žirija Masterchefa Mate Janković. GLAS SRCA KULTURA ZABOK Izložba Gradske priče Envera Palalića U Likovnoj galeriji grada Zaboka postavljena je treća samostalna izložba fotografija Envera Palalića pod nazivom Gradske priče. Enver Palalić rođen je u Travniku 1945. gdje je izučavao fotografski zanat te nastavio obiteljsku tradiciju jer su mu dva ujaka također bila fotografi. Prvu fotografsku radnju u Vitezu otvorio je 1967. i ona je radila nepre- kidno do ratnih zbivanja u devedesetima. Enver Palalić također je kolekcionar starih fotografija, fotoaparata i razglednica. Temeljni motiv koji se proteže kroz sve izložene fotografije jest grad Zagreb, njegove građevine, ulice, trgovi te zanimljivi detalji. Izložba je prodajnog karaktera. O autoru su govorili Drago Cvjetić, Irena Grden i Darko Fiket. ANĐELI ČUVARI Bog je svakom čovjeku dodijelio osobnog anđela čuvara da nam pomaže prolaziti kroz ovu dolinu suza, te da nas prati Piše putovima koji vode u KraljevStjepan Kralj stvo Nebesko. Dragi čitatelji, u svim opasnostima koje nas prate kroz život nitko nam nije tako vjeran pratitelj kao naš osobni anđeo čuvar. V Katja Šepić – pobjednica recitala Katja Šepić iz Rijeke s pjesmom Pjesma ljubavna, pobjednica je 42. književno-recitalne manifestacije Susret riječi – Bedekovčina 2011. Druga nagrada pripala je Zdenki Maltar iz Novog Marofa s pričom O Pepiču…, a treća Dubravki Borić iz Podgore za pjesmu Na dlanu mi jedna noronča. Tri jednakopravne nagrade Večernjeg lista dodijeljene su Stipi Buliću jerojatno nema čovjeka koji bar jadnom u životu nije doživio situaciju u kojoj je mogao smrtno stradati, ali je nekim čudom ipak izbjegao tu sudbinu. Pitanje je radi li se o slučajnosti ili je na djelu bila dobrota Boga Oca koji nam je poslao anđela da nas sačuva od pogibelji. Sjećam se jednog svog slučaja za kojeg sam siguran da me je spasio moj anđeo čuvar. aime, bilo je to prije puno godina kada sam se jednom prilikom spremao prijeći vrlo prometnu cestu. Dva puta sam se osvrnuo i lijevo i desno, i siguran da je put slobodan iskoračio sam jednom nogom naprijed. U tom trenutku osjetih: netko me čvrstim zagrljajem zadržao na rubu. Tada je projurio automobil pored mene velikom brzinom, i čak dotaknuo vršak mojih cipela. Sledio sam se, problijedio i drhteći od straha uzviknuo: Bože dobri, hvala Ti što si me spasio. Svakom čovjeku Bog je dodijelio anđela čuvara koji nas prati kroz život, te čuva i brani od svakoga zla. Anđeli su duhovna bića, viša bića od nas ljudi. Oni su naši pomoćnici, stalni pratioci, vodiči, savjetnici, tješitelji... Svetom Pismu zapisano je kako je anđeo Gabrijel navijestio Mariji i ona je začela po Duhu Svetom. Dakle, Arhanđeo Gabrijel je navjestitelj. Arhanđeo Rafael nas čuva na putovima, liječi u bolestima i donosi molitve naše pred lice Svevišnjega. On nas uči i pomaže nam da se držimo zapovijedi Božjih. Jedan od najdražih Arhanđela svakako je sveti Mihael koji nas brani u boju protiv zasjeda đavolskih. Spomenuti mi je i palog anđela N BEDEKOVČINA iz Splita za pjesmu I to je sve, Miljenku Kosijeru iz Karlovca za priču Eleonora Rubin i Ljiljani Lukačević iz Ivanca za pjesmu Sjećaš li se, dida. Za ovogodišnji Susret riječi u Bedekovčini pristiglo je 359 radova 90 autora. Stručni ocjenjivački sud u sastavu Ivo Kalinski, Božica Pažur i Tito Bilopavlović odabrao je 56 radova koji su objavljeni u Zborniku. KRAPINA Đanijeve Kajkavske popevke Đani Stipaničev ovih je dana postao ponosni vlasnik vrijednog nosača zvuka nazvanog Kajkavske popevke. S obzirom na to da se Đani Stipaničev već udomaćio na festivalima kajkavske popevke u Krapini i na ZGF-u Krijesnica, bilo je dovoljno razloga za objavljivanje ovakvog albuma. Đani je sam odabrao skladbe za izdanje, a spomenut ćemo samo neke svima drage i znane popevke poput Vužgi, Moja draga Katarina, Htel sem, Na Sleme, Suza za zagorske brege… 01. LISTOPADA 2011. U GLAS ZAGORJA broj 85 lucifera, kojeg je Bog stvorio kao najljepšeg i najinteligentnijeg. Međutim, lucifer si je umislio da zbog svoje moći može vladati kao i njegov Stvoritelj, pa je dragome Bogu okrenuo leđa i postao najveći neprijatelj ljudi. Mi moramo znati da sotona postoji i da ima veliku inteligenciju koju koristi pri zavođenju, te poticanju ljudi na grijeh. Koliko god nas sotona zavodi svojim lažnim obećanjima i prijevarama, te potiče na put koji vodi u pakao, u konačnici uvijek pobjeđuju naši dobri anđeli čuvari koje nam je Bog Otac Stvoritelj dodijelio. i se moramo čuvati zamki zloga i ne prihvaćati grijeh koji puno obećava, malo daje, a sve oduzima. Najveći primjer odbijanja svih lažnih ljepota i čari kojima đavao mami, pokazao nam je naš Spasitelj Isus Krist. On je zbog vjernosti Bogu Ocu i zbog primjera nama ljudima odbio sotonu kada mu je nudio najveću moć i slavu ovoga svijeta. Isus je to mogao jer je Bog i jer je svemoguć. Ali mi ljudi smo mali i slabašni, te često padamo u grijeh koji nam sotona u svakom trenutku života nudi samo kako bi nas uništio. Zato je Bog svakom čovjeku dodijelio osobnog anđela čuvara da nam pomaže prolaziti kroz ovu dolinu suza, te da nas prati putovima koji vode u Kraljevstvo Nebesko. ragi čitatelji, u svim opasnostima koje nas prate kroz život nitko nam nije tako vjeran pratitelj kao naš osobni anđeo čuvar. Stoga ga svakodnevno molimo: anđele čuvaru mili, svojom snagom nas zakrili, prema Božjem obećanju, čuvaj nas noću, danju... M D 49 KULTURA 01. LISTOPADA 2011. Susret dvaju velikana Ivan Lovrenčić svojim je iznimno bogatim i raznovr- snim, uvijek izvornim i prepoznatljivim opusom postao dojmljivi velikan moderne likovne umjetnosti. Ostvario je oko 6000 crteža, 13 ciklusa od 314 slika, 12 grafičkih mapa, 21 mapu likovnih prepjeva poezije, freske, dekorativne panoe i tapiserije, keramiku - teško da je moguće sve pobrojiti. O njegovu djelu objavljene su dvije velike monografije (V. Tenžera 1980. i L. Paljetak 1992.) i mnogobrojni kritički Ivan Lovrenčić rođen je 1917. u Sv. Križu Začretje i cijelog je života ostao odani sin svoga živopisnog Hrvatskog zagorja. Nakon pučke škole u rodnom mjestu nastavio je gimnazijsko obrazovanje u Krapini i Zagrebu. Oduševljava se književnošću, glazbom i kazalištem. Od najranijeg djetinjstva crta, a kasnije izrađuje scenske kulise za amaterske predstave i Hrvatsko narodno kazalište. Na Visoku školu za umjetnost i obrt upisuje se 1936. učeći od O. Mujadžića, K. Hegedušića, Lj. Babića i T. Krizmana. Nakon II. svjetskog rata radi u Jadran-filmu, od 1950. djeluje kao slobodni umjetnik, a 1972. postaje profesorom na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. tekstovi uglednih povjesničara umjetnosti i književnika u katalozima samostalnih izložbi. Kroz sve te tekstove struji toplina ljudske suosjećajnosti s djelom umjetnika koji svojom darovitošću, izvornošću i tankoćutnom mozatajan, svijet u kojem stvari imaju dušu, u kojem su prepoznate zakrabuljene laži, u kojem su ptice slobod- Lovrenèiæ nije nikad sjedio s Cesariæem za istim stolom, nikad se nisu susreli licem u lice, ali ista dobrota i istina ispunjavala je njihova srca i združila Ivekovu crtu s Dobrišinim stihom u dirljivom spomenaru na susrete dvaju velikana. iskrenošću nikoga ne ostavlja ravnodušnim.Zaštićen od nemira vremena, ispunjen obiljem dubokih pojmova ponesenih iz djetinjstva, Lovrenčić je desetljećima prebirao uspomene i stvarao vlastiti mikrosvijet, poetičan, tajnovit i bogat, alegoričan i realističan, strastven, a sa- Prazan život ne, zaljubljene i raspjevane, u kojem samo mačku uspijeva da upozori na neostvarene želje, u kojem podatljiva i svemoćna Lovrenčićeva crta nalazi sigurnost na raskrižjima uz Raspelo, da osnažena kroti strah od demona što u bezbroj pojavnih oblika vrebaju do smrti. Oblak Sve ulice nas vrijeđaju Uvijek istim licima, A naše duše žeđaju Za beskrajnim vidicima. U predvečerje, iznenada, Ni od kog iz dubine gledan, Pojavio se ponad grada Oblak jedan. O mi smo toga presiti. Pobjeć, pobjeći nekamo! Mi čudo jedno čekamo, A neće nam se desiti. Vjetar visine ga je njiho, I on je stao da se žari, Al oči sviju ljudi bjehu Uprte u zemne stvari. Ne kunemo se mukama, A radosti ne dolaze; I dani tako prolaze Sa vječno praznim rukama. I svak je išo svojim putem: za vlašću, zlatom il za hljebom, A on - krvareći ljepotu Svojim nebom. Gnome I plovio je sve to više, Ko da se kani dići do boga; Vjetar visine ga je njiho, Vjetar visine raznio ga. Hoćeš li u cijelome uživat, Moraš ga u najmanjem otkrivat. Najveća muka bila bi mi, znam, Kad bih se u raju nalazio sam. Mnogo je lakše vijenac plesti Budi učtiv! – Učtiv prema smeću? GLAS ZAGORJA Tko svilenim koncem šije grubu vreću! broj 85 50 Neg’ glavu njega dostojnu sresti. Piše Mirna Flögel Mršić KULTURA 01. LISTOPADA 2011. Svjetlo za daljine u vremenu i prostoru (O 30. obljetnici smrti Dobriše Cesarića) Moj prijatelju, mene više nema ... Dobriša Cesarić (10. 1. 1902. – 18. 12. 1980.), Slavonac i Zagrepčanin, pjesnik je punine i tajne života, intimni mistik, pjesnik ljudske biti. Zanesen ljepotom, domoljub, ranjavan nepravdom, razdiran sumnjom, družio se s vjetrom, vatrom, brezama i tugom. Ispunjen čežnjom za boljim, dobrim svijetom, nerazmetljiv i obziran, spremniji da podnese bol nego da je nanese drugome, sputan sudbinom, sav svoj život zgusnuo je u stihove. Naći srodno srce i pokloniti mu dar bogatiji no kraljevi ga daju jedina je pjesnikova želja, a gluhoća duša ono je što ga najviše boli. U jasnom, čvrstom i tečnom stihu stvorio je sjajnu slitinu emocija, smisla i glazbe riječi. Mala kap kiše za nj je riznica nadahnuća. Međutim Cesarićevi stihovi nisu izraz samo trenutnog nadahnuća i darovitosti, oni su odjek dubo- ko proživljene zbilje i misaonosti, oni su plod pjesnikove svijesti i poimanja pjesništva, plod samozahtjevnog, kritičkog i sustavnog rada. Bila socijalna, domoljubna, ljubavna i intimna, misaona ili dječja, Cesarićeva poezija uvijek je istinita i humana: zato je uvijek aktualna, zato uklanja sve međe, staleške i dobne, generacijske i povijesne. Premda erudit koji je život proveo u gradu, Cesarić nikada nije bio arogantni intelektualac, nikada se nije otuđio od prirode. Duboko vezan za korijenje – jer biljka bez korijena ne živi dugo – srastao je sa sudbinom našeg podneblja. Svom jeziku i svojoj domovini Cesarić je darovao kanconjer neponovljive ljepote i smisla, svjetionik za daljine u vremenu i prostoru. Promicatelji stega i zabluda kovali su njegovu građansku sudbinu. Trebalo je domoljubne srčanosti za prosvjed u doba monarhističke diktature 1936. i srca za prosvjed protiv bijede i socijalnih nepravdi, trebalo je snage u olujnom ratnom i poratnom nevremenu da duša ne klone od rana i gaženih vrijednosti: Ja teškoga iskustva teret nosim. I često putem, da odahnem, stajem. Ponižavam se, pretvaram se, prosim, A bilo mi je suđeno da dajem. Cesarić je lirik i njegova poezija jest magija riječi, ali istovremeno ona je potresna i istinita ispovijed jednog vrijednog života koji snagom svoje čiste dobrote bodri mnoge. Od suza pravio je vino. Njegova poezija govori srcem i govori srcu. Zato je dojmljiva, zato je svima razumljiva. Pred licem roda stoji vedar. Za hljeb slobode priložio je svoj klas! Ostavio nam je u baštinu dar bogatiji no kraljevi ga daju, i sav je ljubav, pobuna i žar. Cesarićeva vizija Slapa njegova je oporuka i poruka, a Hrvatskoj je svijetla popudbina na putu u zajedništvo europske obitelji. Slap blista od sjanih pojedinačnih kaplji. Slavimo obljetnice naših veli- kana, jer oni su stupovi nacionalnog identiteta i poticaj budućim naraštajima. O 30. obljetnici smrti neka se ispuni pjesnikova posljednja želja – da još jednom poživi u našim srcima. Ovom večeri umjetnika Ivan Lovrenčić i Dobriša Cesarić obilježen je početak 15. ZGF Krijesnica i Mjeseca knjige. Organizatori Radio Hrvatsko zagorje Krapina i Gradska knjižnica Krapina ujedno su se pridružili obilježavanju 150. obljetnice HAZU-a i 30. obljetnice smrti Dobriše Cesarića. Mjesečina Sad ne miče se nig dje niti list. Dubokih tajna puno sve se čini Na ovoj tako bijelo j mjesečini. U suton prve zvijezde U suton, kada lampe sinu, I prve gradske dragoj sanja, Kad ljubavnik o vinu – A pijanica o svom U viši sve je podig nuto svijet. Grm nije više grm, ni kamen kamen. Dogodila se tajna preobrazba: Iz svake stvari sad izbija glazba. pored kuća Ja tiho hodam tla pale; U kojima se svje , i sumnje Sva zla, i nevolje posve male. Najednom budu Nju čuje samo srce. Njime bdij, Prepusti joj se sav, i pij je, pij! meki suton, I smiješim se u , zvijezda svečan Od zapaljenih svega, I osjetim dubinu – vječan. an eč I da je život vj Sam sa vatrom šumori. U peći vatra bruji i njen u tami. Ja stojim o zid naslo smo sami. Sad vatra i ja u sobi lja se iz peći. Sve jačim šumom jav zapucketa. I ko da znak mi daje reći. To vatra hoće nešto šat umijem, Ali ja vatru samo slu a me sjeta, I čudnovata spopad zumijem. ra Što njezin jezik ne GLAS ZAGORJA broj 85 51 15. ZGF KRIJESNICA 01. LISTOPADA 2011. Piše Tanja Gregurović KRIJESNICA Ljepota različitosti Ovdje u Krapini proučavajući povijest nastanka čovjeka, naučili smo život sagledavati u posebnostima, pa bi i ova kronika ZGF Krijesnice vrlo lako nalikovala romanu, kojem je pisac nesaglediv. Zagorska glazba u različitim formama živi u zagorskom čovjeku, a Krijesnica pak iščitavajući tradicijske vrijednosti u suvremenim društvenim kretanjima, vrlo kreativno donosi pjesme bliske većem dijelu tog auditorija. Samo sustavnom brigom očuvat ćemo ljepotu kajkavskog glazbenog i jezičnog izričaja, ma koliko to izgledalo teško, samo zajedničkom suradnjom uspjet ćemo u tome. Ovogodišnjoj Krijesnici možda će manjkati malo glazbenog glamura izvrsnih orkestralnih interpretacija, jer nešto su manje financijske mogućnosti, no nastavit će originalnost u autorskim uradcima novih pjesama i biti snažan po- U 15 godina postojanja mnogo je važnih trenutaka kojih bismo se željeli prisjetiti, pjesama, skladatelja, izvoðaèa, slušatelja i na kraju poklonika zagorske glazbe koji su nam naprosto samo pomogli. Baštineæi fonoteku preko 600 naslova razlièitih glazbenih oblika, a opet istovjetnih u prezentaciji kajkavskih krajeva Radio Hrvatsko zagorje Krapina u prigodi jubileja 15. ZGF Krijesnica želi svima zahvaliti i istovremeno pozvati na ponovne susrete, stvaranja i druženje na festivalskoj pozornici u Krapini. Zlatko Vitez ticaj mladim naraštajima u drugoj večeri na kojoj će popevke izvoditi talentirani, no manje afirmirani izvođači. U dvije večeri, kajkavski venček i Prvi glas Sveti Križ Začretje, mnoge će izvedbe i skladbe ostati zapamćene. I festivalski nosač zvuka donijet će 22 skladbe, uz 19 novih i 3 dosad neobjavljene s ranijih festivala kao poklon uz ovaj jubilej. Uz poznata imena i uzdanice ovog festivala prve večeri 15. ZGF Krijesnica uz male sastave pojavljuje se i jedan popularan, jedinstven i zadnje vrije- 52 GLAS ZAGORJA broj 85 Anja Šovagović 15. ZGF KRIJESNICA me često nagrađivan Tamburaški orkestar KUD-a Mihovljan iz Mihovljana. Pratit će dvije popevke pod ravnanjem njihovog voditelja, dirigenta Ivana Bartolića. Iz obilja pristiglih popevki žiri se i ove godine mudro odlučio za različitost, pa će se u niski naći popevke od vedrih polki uz trubu i klarinet, zagorskih valcera uz pratnje violina do popularnih tamburaških izvedbi. Mlade nade, pjevače koji će druge festivalske večeri izvoditi najpopularnije popevke oba krapinska festivala pratit će festivalski Željko Grozaj 01. LISTOPADA 2011. slovnicu CD-a ove će godine krasiti slika ak. slikara Ivana Lovrenčića. Petnaesti ZGF Krijesnica održan je pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora Luke Bebića, a svoju su potporu istakli Grad Krapina, Grad Zagreb i Županija krapinsko-zagorska. Koncerte Krijesnice uz slušatelje Radija Hrvatsko zagorje Krapina imat će prilike čuti i slušatelji Radija Marija Bistrica, Radija Stubica i Radija Zlatar iz Zlatara. Zahvaljujemo kolegama, a također zahvala Varaždinskoj televiziji na praćenju i prijenosu prve festivalske večeri. Ulaznice za obje večeri već su u prodaji i mogu se kupiti u redakciji Radija Hrvatsko zagorje Krapina. Podvinčani 15. ZGF KRIJESNICA KRAPINA 2011. Petak, 14. listopada 2011. Festivalska dvorana u Krapini od 20 sati Jasna Doležal orkestar Franje Mraza. O najboljim izvedbama te večeri odlučit će i posjetitelji dvorane, a proglasit ćemo i favorita slušatelja Radija Hrvatsko zagorje Krapina. Festivalska zbirka obogaćena je za 19 novih skladbi, snimljenih uglavnom u tonskim studijima Davora Totovića u Mariji Bistrici i Tonija Eterovića u Zagrebu. Na- Treba nam kajkavskih popevki i još više promocije ovog područja, pozivamo vas, pomozite u tim nastojanjima. Klapa Bistrica Ulaznice za obje večeri mogu se kupiti u redakciji Radija Hrvatsko zagorje Krapina 1. GRUDA ZAGORSKA - V. S. Blažinović - Đ. Habel - D. Totović VJEKOSLAV BLAŽINOVIĆ 2. POPIČILA SE - Ivan Brezni - I. Brezni - I. Brezni/K. Flegar STRMOSI 3. DOJDI VU STUBAKE – M. Doležal – M. Doležal – M. Doležal - JASNA DOLEŽAL 4. BRAČNI ŽIVOT – S. Miklaužić – S. Šoštarko – S. Miklaužić/D. Kezele - SINIŠA MIKLAUŽIĆ I JELENA MIKLAUŽIĆ i GRUPA ŠARMERI 5. MAREK – I. Kovačić – I. Kovačić – D. Totović - PODVINČANI 6. JEDINE ZAGORJE – M. Galoić – R. Fureš – M. Galoić - KLAPA BISTRICA 7. FEDERDAMA FRANCA – B. Meglajec – S. Piskač - B. Meglejec - VID BALOG, DUC bend 8. DORA - A. Kos - A. Kos - T. Zlatić - ŽELJKO GROZAJ 9. VUŽGAM SI LJUBAV - M. Jergović - Z. Klinžić - T. Eterović ANJA ŠOVAGOVIĆ i TO KUD-a Mihovljan 10. TAK SEM SREČNA KAJ TE IMAM - S. Miklaužić – G. Drašković - S. Miklaužić/I. Bartolić – ŽVA SOTELIJA i TO KUD-a Mihovljan 11. JAPA MOJ – Ž. Krznarić – D. Popović – D. Popović - BEGINI 12. ZIBELA STARA - T. Eerović - A. Štimac - T. Eterović KOSTADINKA VELKOVSKA 13. KUPICE GORE – D. Domijan – Ž. Krznarić - G. Mačužić DARKO DOMLJAN 14. JOŠ JEMPUT ME KUŠNI - M. Pašiček – Dr. Paulik – T. Eterović - ĆIRO GAŠPARAC 15. NAVEK TI BUŠ MENI VSE - M. Doležal - Z. Klinžić - M. Doležal - ZVONKO FRANC 16. ČE SE VRNEŠ – T. Eterović – N. Zuban – T. Eterović – TAMARA JUTRIŠA 17. A KAJ BI JA VU ZAGREBU - M. Mihaljević - M. Mihaljević BRANKO GREBLIČKI VENTEK 18. NI ME BRIGA – S. Miklaužić – S. Šoštarko – S. Miklaužić AKUD Žensko kazalište JESENJE 19. PRAŠČANJA - D. Češnjaj - D. Češnjaj - D. Češnjaj - KAVALIRI GLAS ZAGORJA broj 85 53 01. LISTOPADA 2011. HINKO DAVILA, pripovjedač Rođen: 5. listopada 1858. u Krapini, umro: 14. kolovoza 1925. u Zagrebu Rođen je u obitelji koja korijen vuče iz Španjolske. Kako njegova teta koja je bila u braku s uglednim zagorskim vlastelinom Eduardom Halperom Sigetskim nije imala djece, oni su ga kao trogodišnjaka posvojili te je od tada živio na imanju Škarićevo Donje. Nakon završene pučke škole u Krapini i privatno položene gimnazije u Zagrebu, odlučuje se posvetiti farmaciji. Ljekarničko naukovanje započinje u Zagrebu, a završava u Krapini gdje također sudjeluje u kulturnom životu, posebno kazališnom (pokreće dobrovoljačku kazališnu družinu, režira i glumi). Studira farmaciju u Grazu, a zatim radi kao ljekarnik u Varaždinu, Beogradu, Pregradi, Karlovcu, Donjoj Stubici i Novoj Gradiški. Premda je posjedovao drogeriju i parfumeriju u Zagrebu, iz političkih razloga koncesiju za vlastitu apoteku dobiva 1917. Od 1896. do 1909. javlja se novelama, feljtonima, putopisima, povijesnim pripovijetkama i romanima u periodici, a kao samostalne publikacije za života objavljeni su mu romani: Zagorska ruža, Teški dani, Na jezerima i Igračkavalovja te zbirka novela Sitne priče. Neki bibliografi spominju knjigu putopisne proze Sa puta u Pariz, ali ona je vjerojatno izgubljena. Od 1900. postaje član Društva hrvatskih književnika. LJUDEVIT JURAK, patoanatom i forenzičar, rođen: 6. listopada 1881. u Zalugu kraj Huma na Sutli, umro: 10. lipnja 1945. u Zagrebu Gimnaziju je završio u Zagrebu, a studij medicine u Innsbrucku. Nakon trogodišnje karijere asistenta na Sveučilištu u Innsbrucku, dekretom Zemaljske vlade imenovan je 1914. županijskim fizikom i službenim prosektorom za sve javne zdravstvene zavode grada Zagreba. Nakon usavršavanja na veterinarskim učilištima u Dresdenu i Beču postaje prvi redoviti profesor i predstojnik katedre za patološku anatomiju na Veterinarskoj visokoj školi (od 1924. Veterinarski fakultet). Povremeno je predavao patološku anatomiju i sudsku medicinu na Medicinskom fakultetu. Bio je stalni prosektor Bolnice Sestre milosrdnice. Bavio se komparativnom patologijom i histologijom. Prvi je opisao i protumačio patološku sliku oštećenja provodnog srčanog sustava u bolesnika koji su bolovali od artioventrikulskog bloka. Radove je objavljivao u periodici. Kao član međunarodnog povjerenstva Crvenog križa 1943. istraživao je vrijeme i uzrok smrti žrtava u masovnim grobnicama u Vinici. Povjerenstvo je utvrdilo da su taj zločin počinili Sovjeti, o čemu je Jurak izvijestio u Hrvatskom narodu. Zbog toga je uhićen 1945., osuđen na smrt i strijeljan. LJUBO BABIĆ (KSAVER ŠANDOR GJALSKI), književnik, odvjetnik i političar, rođen: 6. listopada 1854. u Gredicama kraj Zaboka, umro: 9. veljače 1935. u Gredicama Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Varaždinu, na zagrebačkoj Pravoslovnoj akademiji upisao pravo, te ga završio u Beču. Zapošljava se u činovničkoj službi 1878., prvo u Koprivnici, a potom često mijenja mjesto službovanja. U Kraljevsku zemaljsku vladu stupa 1891., a nakon sedam godina umirovljen je i povlači se na roditeljski posjed u Gredice. U dva mandata bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika, a 1903. je izabran za počasnog člana JAZU. Od 1906. je zastupnik u Hrvatskom saboru, a od 1920 do 1929. veliki župan Zagrebačke županije. U hrvatskoj književnosti prvi se put javlja u Vijencu s pripovijetkom Illustrisimus Batorych pod pseudonimom Ksaver Šandor Gjalski. S Milivojem Dežmanom će kasnije biti urednik Vijenca. Najviši domet stvaralaštva smatra se djelo Pod starim krovovima (1886.). Svakako su značajni njegovi romani U novom dvoru i Na rođenoj grudi, politički roman U noći kao i tri povijesna romana: Osvit, Za materinsku riječ i Dolazak Hrvata. Autor je brojnih političkih i 54 VREMEPLOV PJESNIÈKA RIJEÈ povijesnih rasprava, književnih članaka i filoloških ogleda. U povijesti hrvatske književnosti ostat će zapamćen kao kroničar propasti sitnog zagorskog plemstva. MIRKO LAMER, ekonomist Rođen: 18. listopada 1907. u Krapini, umro: 13. veljače 1979. u Lausanni, Švicarska Studirao je ekonomiju u Zagrebu, Heidelbergu i Leipzigu gdje je i doktorirao 1933. Te godine postao je privatni docent na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu, a od 1936. je profesor. Predstojnikom odjela za industriju, obrt i trgovinu Banovine Hrvatske postao je 1939. pa je osnovao Ekonomski institut u Zagrebu i bio njegov prvi ravnatelj. Od 1946. živio je u SAD-u gdje je radio kao suradnik u Institutu istraživanja prehrane na Sveučilištu Stanford, a od 1956. do umirovljenja 1972. bio je suradnik i šef odjela u Organizaciji za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) u Rimu. Vrstan je promicatelj i poznavatelj Keynesove teorije i politike. Najvažnija djela su mu: Svjetsko gospodarska isprepletenost Jugoslavije, Razvojni oblici ekonomske politike i Svjetska industrija umjetnih gnojiva. MIRKO HORVATIN, učitelj i vinogradarski stručnjak Rođen: 22. listopada 1847. u Klanjcu, umro: 10. ožujka 1899. u Zagrebu Osnovnu školu završio je u Klanjcu, niže razrede gimnazije u Varaždinu, a dvorazrednu učiteljsku školu u Zagrebu. Za učitelja u Staroj Bistri postavljen je od 1869. gdje ostaje jedanaest godina. Potom biva premješten u Klanjec (službovao također jedanaest godina), a do kraja života u Varaždin. Uz školu uredio je uzoran voćnjak i loznjak. Nakon što je filoksera pokraj 19. st. poharala vinograde u Hrvatskom zagorju, aktivno je sudjelovao u suzbijanju te bolesti. Bio je upravitelj županijskog vinograda u Varaždinu i gospodarski izvjestitelj Varaždinske županije. 23. listopada 1847. hrvatski postao službeni jezik Ivan Kukuljević Sakcinski na posljednjem staleškome zasjedanju Hrvatskoga sabora upozorio je narodne zastupnike na potrebu uvođenja službenog jezika u javne službe. Sabor je Kukuljevićev prijedlog temeljito razmotrio i na kraju proglasio hrvatski jezik službenim u javnoj uporabi. Pobjeda hrvatskoga jezika u predvečerje revolucionarne 1848. bila je plod diplomatske i političke borbe zastupnika u Hrvatskome saboru i u zajedničkome hrvatsko-ugarskom saboru tijekom pola stoljeća, a još više stvaran uspjeh preporodnih nastojanja da se prihvati i primijeni jedinstveni pravopis i prihvati jedinstveni ilirski, odnosno štokavski jezik u narodnome životu te da se na taj način prevlada regionalna i dijalektalna podvojenost i rascjepkanost hrvatskoga narodnog prostora. STANKO JURIŠA, pjesnik i novinar Rođen: 30. listopada 1927. u Martincima pokraj Zlatara, umro: 13. lipnja 1989. u Lovrečanu pokraj Zlatar Bistrice U Zagrebu je završio klasičnu gimnaziju i diplomirao narodni jezik i jugoslavenske književnosti na Filozofskom fakultetu. U Omladinskom borcu i Horizontu redaktor, u Večernjem vjesniku (kasnije Večernji list) redaktor, potom izvjestitelj i urednik dopisničke službe. Novinarska karijera se nastavlja u Vjesniku gdje je urednik dopisničke službe, feljtona i izbora iz stranog tiska i potom referent za izobrazbu novinarskih kadrova. Jedan je od pokretača studija novinarstva, te je u razdoblju 1970.-74. honorarni predavač, a od 1974. do umirovljenja 1983. viši predavač teorije i prakse novinarstva i uvoda u opću povijest novinarstva na Fakultetu političkih znanosti. Pjesme, članke, novele, književne i filmske kritike te članke i rasprave iz područja komunikologije objavljivao je u časopisima i novinama. Stjepan Pavliša Izazovi ljubavi Vječni izazov života i svih dobi je ljubav i sve ono što ona uz sebe nosi. Ona je izazov onda kad joj se nadate, onda kada dolazi, onda kada je imate i onda kada odlazi – zapisat će Stjepan Pavliša pripremajući objavljivanje svoje zbirke poezije. Poezija je nastala u razdoblju od 1975.-1979. u vrijeme mladosti ovog danas uglednog gospodarstvenika. Pjesme nisu objavljivane, pa je ovo i premijerno upoznavanje sa stihovima koji bi uskoro trebali biti dostupni i u zbirci poezije. Uz mene Često šećem sam i razmišljam o nama. se I dok vjetar mi mrsi ko a čujem tvoj glas iz dalek Al’ tebe nema. noć Koraci tiho odjekuju u uću šap pi Ljubavnici na klu u ruk ju tvo h eti a ja osj im i okrenem se da te vid Al’ tebe nema. Tiho pođem dalje sad čujem tik uz sebe tvoje korake sitne i okrenem se brzo Al’ tebe nema. Pođem i dalje sam misleći o nama i o danima našim mene kada ćeš zaista biti uz Al’ tebe nema. Nedost aje mi Nedostaje mi tvoj po u tami jese gled n i tihi ti gla je noći s u dolinam a naših sn ova Nedostaje m u poljima i tvoja kosa žita i vrelina u sa u nemirnim na tvojih snovima m ojim Nedostaje mi tvoja sj u sutonim ena a i ljubav tv dana oja u sjeni mo ga doma Nedostaje m u daljini č i tvoja slutnja ezn i tvoje ne uća i tv u vrtlogu oje da ovog živo ta siječanj 19 79. GLAS ZAGORJA broj 85 Pripremila Tanja Gregurović A zabilježeni stihovi otkrivaju nadahnuće jedne duboko proživljene mladosti i u stvari su tiha ljubavna ispovijed svog tvorca. Čista iskrenost i govor iz srca čine ih razumljivim i bliskim. I samo smo možda neke slične trenutke proživljavali, neka slična osjećanja u sebi skrivali, ili pak u nedoumicama tugovali. Odabrala sam nekoliko pjesama i toplo vam ih preporučam. Danas u ovom zbrkanom svijetu treba nam dobrote, snage i čestitosti, koja izvire iz ovih stihova, kao dokaz da se može opstati pa i bez mržnje, prezira, izdaja… samo ljudski živjeti u dobru. Kiša i ti Kišne kapi padaju na prozor moje sobe padaju i spuštaju se u potočićima u potočićima koji tvoj lik pišu tvoj lik tako lijep i mio Prilazim prozoru bliže da ti lik vidim bolje al magla se na prozoru stvara magla što mi ga zakloni. Rukom brižno brišem maglu i vidim opet tvoj lik tvoj lik što ga kapi kiše pišu. Kišne kapi padaju na prozor moje sobe padaju i spuštaju se u potočićima u potočićima koji tvoj lik pišu ožujak 1975. Odlazak Kiša što pade te noći ću rasprši moju nadu i sre l. bo o sam mi avi a ost joj dati Mladost svoju htjedoh sretnu rijeku niz gim dru s e od a al on e kiš od u rijeku nabujal a njegova zagrljaja i izgubi se ona u čarim mogli biti moji su ji ko ja čarima zagrlja kišobran… te noći E samo da sam imao ti si bila tu. a a, kiš kada je padala studeni 1975 Priča Legoh tu u travu bez nade oko mene cvijeće i tišina al’ netko mi iznenada šapnu; (ne znam da li vlat trave ili cvijet) ne gledaj ono brdo previsoko popneš li se na nj u ponor okliznut se možeš - ne gledaj oblak plav jer utopit ćeš u njem svoje oči oči sa suzama boli ne gledaj sunce žarko spržit će ti lice i ostat će ti trag boli - ali potraži svoj put ovdje dolje, na tlu i sijat ćeš jače od sunca a suze će zamijeniti vrelo tvog novog života ožujak 1976. ZAGORSKI TOP 10 01. LISTOPADA 2011. Top lista emisije Nek tambura svira - Radija Hrvatsko zagorje Krapina - utorak od 17 do 20 sati Zagorski Top 10 i glasanje za Vaše favorite nastavlja se u emisiji Nek tambura svira, svakog utorka od 17-20 sati. Zagrebački beatlesi s tamburama, Gazde kako ih se često naziva, zauzeli su s pjesmom Zagorska prvo mjesto. Dobitnici Porina izdali su 10 CD-a, rado su viđeni gosti u Zagorju, posebno na našem festivalu ZGF Krijesnica. Gazde su tamburu približili svim generacijama, a iza njih je preko 1500 uspješnih koncerata diljem Hrvatske i svijeta od Europe i Amerike do Australije. Također, i oko 130 pjesama na deset izdanih albuma od kojih su mnogi veliki hitovi poput Još i danas zamiriše trešnja. U kožnim hlačama i crnim košuljama očekujemo ih 14. listopada u Krapini i očekujemo novi hit, poput pjesme Zagorske, koju su izveli prije 9 godina. ZAGORSKI TOP 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Gazde Podvinčani Marko Vukes Vuky Begini Siniša Miklaužić Črleni lajbeki Savski valovi Kavaliri Lepi cajti Zagorski mušketiri 10 Zagorska Jagičin cvetek Marica Da si kraj mene Fuirežija Tam gde zora zori Voleti tebe bi znal Baurica - rep verzija Stara dekla Vino Zagorsko 450 glasova 300 glasova 320 glasova 290 glasova 280 glasova 244 glasa 163 glasa 155 glasova 90 glasova 72 glasa NARUDŽBENICA Dolazi u Vaš dom! KAKO? datum _____________ Naručujemo pretplatu regionalnog informativnog mjesečnika - GLAS ZAGORJA Godišna pretplata: 36 kuna + troškovi dostave 64 kune Polugodišnja pretplata: 18 kuna + troškovi dostave 32 kune za tvrtku: Naziv tvrtke: ________________________________________________ OIB: ______________________________________________________ Za osobu:__________________________________________________ za fizičke osobe: Ime i prezime: ______________________________________________ Adresa: ___________________________________________________ Telefon: ___________________________________________________ Fax: ______________________________________________________ E-Mail: ____________________________________________________ Popunjenu narudžbenicu vratite na fax. 049/370 190, a po uplaćenoj pretplati poslat ćemo Vam račun i primjerak GLASA ZAGORJA Glas Zagorja, Ivana Rendića 15, 49000 Krapina e-mail: [email protected] GLAS ZAGORJA broj 85 55 SPORT 01. LISTOPADA 2011. Uz 35. obljetnicu NK Radoboj Godine rada okrunjene uspjehom Nogomet je danas najpopularniji sport na svijetu. Zaokuplja gotovo sve generacije i rado ga igraju žitelji svih gradova i općina. Osnivanje radobojskog kluba seže u 1975., kad je na inicijativu tadašnje omladinske organizacije 28. prosinca održana osnivačka skupština i izabrano prvo U ozraèju svoje 35. obljetnice, NK Radoboj doèekao je Dinamo iz Zagreba. Mnogi takvu priliku priželjkuju, a oni kojima se ostvari, ne kriju zadovoljstvo danima prije, ni poslije, bez obzira na rezultat. rukovodstvo kluba. Za prvog predsjednika izabran je tadašnji direktor Tiskare Ljudevit Gaj iz Krapine Milivoj Ranogajec, za tajnika Josip Borovečki, a trenera Gabrijel Mežnarić. Prvi registrirani igrači ovog kluba su: Josip Borovečki, Zvonko Draganić, Josip Grobotek, Janko Jambrek, Ivan Medvedec, Zdravko Miljan, Stjepan Potočki, Stjepan Tušek, Zdravko Tušek, Ivan Sirovec, Viktor Svedružić i Marijan Švaljek. Prvu službenu utakmicu Radobojci igraju u Svetom Križu Začretju protiv Iskre iz Lobora i bilježe prvu pobjedu 3:2. U ovim svojim prvim službenim utakmicama u sezoni 1976./77, klub igra s ostalim zagorskim klubovima u Savezu nogometnog područja Varaždin. Prošlo je punih 35 godina, a uz ovaj jubilej na svom su igralištu u Radoboju, dočekali prvoligaša NK Dinamo iz Zagreba. Bilo je to natjecanje prvog kola Nogometnog kupa Hrvatske 2011./12. Do tog su rezultata stigli postupno svojim upornim radom. NK Radoboj danas Danas u ovom klubu igra 110 igrača i natječu se u 5 kategorija. Rukovodstvo kluba čine Anđelko Topolovec, predsjednik kluba, dva dopredsjednika kluba, sportski direktor, tajnik. 56 GLAS ZAGORJA broj 85 SPORT Općina Radoboj velika je potpora NK Radoboj. U nogometni klub Radoboj općina godišnje izdvaja 135.000 kuna, no potrebe su mnogo veće pa tu razliku nadoknađuju sponzori – poduzetnici s područja Općine Radoboj. U klubu treniraju mlađi pioniri, stariji pioniri, juniori, seniori i veterani. Ciljevi i želje su im postići što bolje rezultate prilikom natjecanja – napredovanje u viši rang, uključiti čim više muške školske djece kao i ostale mladeži u klub da se bave sportom i zdravim načinom života – rekao nam je predsjednik kluba Anđelko Topolovec. Zato su važni svi napori koje ulažu kako bi osigurali novce i što bolje uredili potrebne sportske terene, a želja je, i sve veća potreba, izgradnja sportsko-rekreacijskog centra. Danas u klubu igraju (seniori): Hrvoje Ranogajec, Danijel Malarić, Ivan Košutić, Bojan Šemnički, Ivica Hrvoj, Kristijan Leljak, Hrvoje Merkaš, Jurica Cigula, Dejan Kantolić, Dragutin Dlesk, Nikola Vinceljak, Dejan Poljak, Alen Vragović, Marko Pastorčić, Stjepan Kozina, Dejan Šemnički, Zoran Gotlin, Radovan Škrlec, Luka Tušek, Željko Kovačec, Nikola Poljak, Nikola Šalković i Krešo Puljek. Posjećenost utakmica je od limača do starije dobi, svi ljubitelji nogometa, oko 250 gledaoca po utakmici. Igralište Prvi veći problem koji ih je zatekao bila je gradnja igrališta. Uz potporu sredstva tadašnje Samoupravne interesne zajednice za fizičku kulturu Općine Krapina, kojoj je Radoboj tada pripadao, igralište je izgrađeno, a prva utakmica odigrana 14. travnja 1985. Slijedila je izgradnja klupskih prostorija i ostalih potrebnih sadržaja. Svako napredovanje kluba zahtijeva i bolju organizaciju pa i bolje uređenje terena. Otvorenje uređenog igrališta i klupskih prostorija u povijesti ovog kluba zabilježeno je 24. kolovoza 1994., utakmica je odigrana protiv Croatije, sadašnjega Dinama iz Zagreba. Ova utakmica potvrdila je mogućnost igranja kvalitetnih utakmica na uređenim terenima, pa već 7. lipnja 1995. ovdje gostuje mlada reprezentacija Hrvatske odigravši prijateljsku utakmicu s domaćinom. 01. LISTOPADA 2011. Želja i planova ima i nastavit će se uređenje prema financijskim mogućnostima. Za sada je postavljen jedan dio reflektora za treniranje u večernjim satima, napravljene su tribine s oko 300 sjedećih mjesta i oko 500 stojećih mjesta. Preuređene su unutarnje prostorije, aktivno se radi na uređenju okoliša kao i na pripremanju kupljenog zemljišta za pomoćno igralište. Općina Radoboj će iduće godine napraviti UPU i prema tome će se odrediti faze izgradnje sportsko-rekreativnog centra pa se za oko 4-5 godina očekuje da će Radoboj imati moderan sportsko-rekreativan centar koji će udovoljiti modernim trendovima života samih mještana općine pa i šire okolice. Anđelko Topolovec u društvu Mirka Barišića Radobojski spektakl Nogometaši Dinama plasirali su se u osminu finala Hrvatskog kupa svladavši na gostovanju Radoboj 5:0. Branitelji naslova nisu imali nikakvih problema u dvoboju sa zagorskim niželigašem, no zadovoljni su i domaći. Bilo je zadovoljstvo igrati s prvoligašem na prepunom radobojskom igralištu. Dvostruki strijelac bio je Josip Šimunić (62, 79), a mrežu vratara domaćih Hrvoja Ranogajca tresli su i Andrej Kramarić (14), Mario Šitum (31) te Pedro Morales (60). Hrvatski je prvak nastupio u miješanom sastavu, a prvi put ove sezone od prve minute je zaigrao i Čileanac Morales. Inače, ovim porazom nogometni klub Radoboj zau- stavljen je u Hrvatskom nogometnom kupu, a u novoj sezoni kupa 5. listopada dočekuju Jedinstvo iz Svetog Križa Začretja. GLAS ZAGORJA broj 85 Spomenimo da je na utakmici bilo približno 2000 gledatelja, a susret je protekao bez incidenata. 57 SPORT INFO 01. LISTOPADA 2011. Rudar Dubrava Zabočka i Omladinac krenuli najbolje Rijetko tko je mogao misliti da će rujan donijeti toliko lijepog vremena. Za gledatelje nogometnih zbivanja u ligama Krapinsko-zagorske županije, to je svakako dobra vijest, no igrališta nakon dugog perioda bez kiše uglavnom su ostala tvrda i teška za igru. Izuzeci, naravno, postoje, a ovise o količini vode za zalijevanje i brizi onih koji terene održavaju. No bilo kako bilo, skoro polovica jesenske polusezone u obje zagorske lige je za nama, prva liga je do zaključenja ovog broja odigrala šest, a druga četiri kola. Rudar Dubrava Zabočka u vodstvu Dakle, za zagorskim prvoligašima je šest odigranih kola, u kojima se najbolje snašao Rudar iz Dubrave Zabočke, koji se pobjedom u 6. kolu 2:0 protiv Inkopa iz Poznanovca izdvojio na 1. mjestu sa 15 bodova. Slijedi ga Jedinstvo iz Svetog Križa Začretja sa dva boda manje, dok je Stubica sakupila 12 bodova. Na samom začelju je povratnik u prvoligaško društvo Pregrada, koja je sakupila PRVA ŽNL SENIORI Kolo: 6 DOMAĆIN STRAŽA - RADOBOJ - RUDAR D - IVANČICA - ZAGOREC VT - STUBICA - SCHIEDEL - 58 GOST RUDAR M OROSLAVJE INKOP JEDINSTVO KLANJEC PREGRADA OŠTRC REZULTAT 0:0 2:1 2:0 0:0 1:0 1:0 2:1 samo 2 boda. Donosimo rezultate 6. kola odigranog zadnjeg vikenda u rujnu, kao i ljestvicu nakon tog 6. kola. Omladinac vodi, za Bistričance ni bod Druga zagorska liga ove će godine biti jako zanimljiva. Barem je takav dojam nakon četiri odigrana kola. Na samom početku najbolje se snašao Omladinac, koji je bez poraza, sa samo jednim remijem zasjeo na prvo mjesto sa 10 bodova. Bez poraza je i Milengrad iz Budinšćine, ali sa dva neodlučena ishoda nalazi se na 3. mjestu sa 8 bodova, dok se ispred njega nalaze Toplice koji su jedini poraz doživjele upravo u Budin- TABLICA: PRVA ŽNL SENIORI 1. RUDAR D 2. JEDINSTVO 3. STUBICA 4. ZAGOREC VT 5. SCHIEDEL 6. KLANJEC 7. OŠTRC 8. STRAŽA 9. INKOP 10. RADOBOJ 11. RUDAR M 12. OROSLAVJE 13. IVANČICA 14. PREGRADA 6 6 6 6 6 6 6 6 5 5 6 6 6 6 5 4 4 3 3 2 2 2 2 1 1 1 1 0 0 1 0 1 1 2 2 1 0 3 3 2 2 2 1 1 2 2 2 2 2 3 3 1 2 3 3 4 17 16 9 11 8 9 8 5 11 7 6 7 7 5 GLAS ZAGORJA broj 85 8 8 5 5 7 9 10 10 11 7 10 12 12 12 15 13 12 10 10 8 8 7 6 6 6 5 5 2 šćini u 1. kolu, kada su napustili teren. Najveće razočaranje su Matija Gubec, koji je nakon četiri kola sakupio samo 4 boda i još veće Mladost iz Marije Bistrice, koja se ove sezone pojačala i najavljivala borbu za sam vrh, no nakon četiri kola nije osvojila nit jedan bod. Nastavak će svakako biti zanimljiv, jer su dosadašnja kola pokazala da nema sigurnih rezultata. Donosimo rezultate 4. kola i ljestvicu 2. lige nakon njega. DRUGA ŽNL SENIORI Kolo: 4 DOMAĆIN ĐALSKI - TOPLICE - SLOGA - OMLADINAC - MATIJA GUBEC - GOST VATROGASAC MLADOST MB LOBOR MLADOST B MILENGRAD REZULTAT 2:0 3:2 1:2 3:0 1:1 TABLICA: DRUGA ŽNL SENIORI 1. OMLADINAC 2. TOPLICE 3. MILENGRAD 4. VATROGASAC 5. LOBOR 6. ĐALSKI 7. MATIJA GUBEC 8. SLOGA 9. MLADOST B 10. MLADOST MB 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 3 3 2 2 2 2 1 1 1 0 1 0 2 1 1 0 1 0 0 0 0 13 2 10 1 8 5 9 0 6 2 8 1 8 7 7 1 4 3 7 2 5 12 6 2 6 5 4 3 5 7 3 3 4 12 3 4 7 11 0 SPORT INFO 01. LISTOPADA 2011. MARIJA BISTRICA Šahovski turnir u Mariji Bistrici Barloviću Odbor za sport Općine Marija Bistrica i ove je godine organizirao otvoreni turnir u šahu, na kojem se u nedjelju 18. rujna 2011., okupio 41 šahist iz zagorskih i zagrebačkih klubova. Turnir je odigran u Vatrogasnom domu u Mariji Bistrici, a slavio je Tomislav Barlović sa 7,5 bodova, ispred Zorana Zelenike i Mirka Jankovića, koji su sakupili po 7 bodova. Glavni organizator ovog turnira i ove je godine bio Boris Galoić, član Odbora za spore Općine Marija Bistrica, koji aktivno igra šah u Maču, a iako u Mariji Bistrici ne postoji klub, već 10-ak godina uspješno organizira ovakav otvoreni turnir. (E. Lacković) HUM NA SUTLI Open šah turnir u Humu na Sutli Šahovski klub Straža Hum na Sutli organizirao je Otvoreno prvenstvo Krapinsko-zagorske županije Open Hum na Sutli 2011. Open šah turnir, najjači do sada, okupio je 55 igrača iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, a pobijedio je 37-godišnji međunarodni majstor Robert Lončar - ŠK Zagreb, koji je uz 7 pobjeda i dva remija, u 9 kola sakupio 8 bodova. Turnir švicarskog sustava natjecanja u 9 kola igran je u Vatrogasnom domu od 3. - 11. rujna, a rejtingira se za FIDE i CRO rejtinglistu. Drugi je bio velemajstor Ivan Žaja (Dalmacijacement Solin), dok je treći Vladimir Klasan iz Srbije. Prva nagrada iznosila je 3.400 kn. Što se tiče zagorskih igrača, najbolji je bio član zabočkog Poleta Tomislav Barlović koji je osvojio 13. mjesto, dok je glavni domaćin turnira - Ivan Hamer osvojio 16. mjesto. Glavna sutkinja bila je Radmila Švaljek - međunarodni sudac, dok je pomoćni sudac bio Mario Berc - županijski sudac. Osim novčanog nagradnog fonda, osigurane su i predmetne nagrade, te prigodni darovi za sve sudionike. KRAPINA Pikado klub Pit Bull Krapina vrlo aktivan! Nedavno osnovani, kao prvi u županiji, pikado klub Pit Bull Krapina organizirao je još jedan turnir. U nedjelju 25. rujna održan je turnir u Buffetu Hrestak, Tkalci – Krapina na kojeg se prijavilo sedamnaest ekipa! Na prethodnom turniru u Zaboku ekipe Pit Bulla osvojile su prva dva mjesta, a ovoga puta - neobično, nijedna ekipa Pit Bulla nije se našla među tri najbolje ekipe. Pobijedili su domaćini ekipa Buffet Hrestak u sastavu Mladen Hrstak i Dušan Vorih, drugi su bili Joe i Žiga iz Oroslavja, a treća je bila ekipa iz Zaboka Domeniko. Sljedeći turnir je u nedjelju 2. listopada s početkom u 15 sati u Polju Krapinskom – ugostiteljski objekt Oluja. (TL) JESENJE Turnir u košarci Udruga za šport i rekreaciju i ove je godine organizirala općinski turnir u košarci na igralištu OŠ Gornje Jesenje. Deveti po redu hakl skupio je 4 ekipe koje su bile podjednake kvalitete. Ekipa Sokoli osvojila je treće mjesto, ekipa Corona extra drugo dok je ekipa Otpisani osvojila prvo mjesto. Nakon odigranog prvog kruga održano je i natjecanje za najboljeg strijelca u bacanju trica. Najuspješniji je bio Nenad Kranjčec iz ekipe Otpisani sa 5 postignutih trica. REPUBLIKA HRVATSKA KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA OPĆINA JESENJE Na temelju članka 15. Statuta Općine Jesenje (“Službeni glasnik KZŽ” broj 15/09) u svrhu razvitka poljoprivrede, te povećanja poljoprivredne proizvodnje kao i poboljšanja životnih i radnih uvjeta mještana koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, načelnik Općine Jesenje raspisuje: NATJEČAJ ZA DODJELU SUBVENCIJA U POLJOPRIVREDI OPĆINE JESENJE ZA 2011. GODINU Općina Jesenje će poljoprivrednim gospodarstvima na svom području subvencionirati: Biljna proizvodnja: – kupnju loznih cijepova – kupnju voćnih sadnica – nabavu staklenika ili plastenika Stočarstvo: – umjetno osjemenjivanje krava i junica, krmača – povećanje stočnog fonda – kupnju uređaja za mužnju (muzna kanta) Peradarstvo: – uzgoj Zagorskog purana Pčelarstvo: – subvenciju za košnice Korisnici općinskih subvencija mogu biti poljoprivredna gospodarstva, obrti ili trgovačka društva koja su registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, a koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Uredu državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, da imaju prebivalište, poljoprivredne površine i poljoprivrednu proizvodnju za koju traže subvenciju na području općine Jesenje, te ispunjavaju i druge uvjete propisane Odlukom o subvencijama u poljoprivredi u Općini Jesenje KLASA:021-01/10-01/175, URBROJ: 2140-05-10-1. Iznos subvencije utvrdit će se prema broju dostavljenih zahtjeva i sredstvima osiguranim u Proračunu općine Jesenje, a prema pojedinačnim Programima koje donosi općinski načelnik. Subvencija se korisnicima isplaćuje jednokratno, a najkasnije do 31. prosinca za tekuću godinu. Zahtjevi se dostavljaju pojedinačno za svaku subvenciju na za to predviđenom obrascu, a mogu se, kao i sve informacije, dobiti u Upravnom odjelu općine Jesenje, G. Jesenje 103. Zahtjevi s nekompletnom dokumentacijom neće se razmatrati! NATJEČAJ JE OTVOREN od 20. rujna do 15. studenoga 2011. g. Načelnik Općine Ivan Maligec GLAS ZAGORJA broj 85 59 ZANIMLJIVOSTI 01. LISTOPADA 2011. MALA ŠKOLA Cvjetne kompozicije Pripremila Vesna Cigula cvjećarna tratinčica tel: 049 371 327 Krapina, Trg Lj. Gaja 18 60 GLAS ZAGORJA broj 85 ISTRAŽUJEMO 01. LISTOPADA 2011. Gordana Maligec, VD ravnateljica Obiteljskog centra Razgovarala Monika Briševac Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama idealna je prilika da progovorimo o pravima žena, o nasilju nad ženama, o ravnopravnosti spolova, ali i o promjenama na tu temu u odnosu na prošlu godinu. Poražavajući je podatak da čak 25% žena u Hrvatskoj trpi fizičko nasilje svojih partnera. Još užasnija je činjenica da samo jedna od deset žena o tome i progovori. Istraživanje Državnog zavoda za statistiku pokazalo je da su počinitelji kaznenog nasilničkog ponašanja u obitelji preko 95% prijavljenih slučajeva - muškarci, što nam govori o nasilju koje ima evidentno rodni predznak. Na tu temu razgovarali smo s ravnateljicom Obiteljskog centra KZŽ Gordanom Maligec. Svakih 15 minuta u Hrvatskoj jedna žena trpi fizičko nasilje Alarmantni podaci govore da je nasilje u obitelji u stalnom porastu, a žene i djeca su najčešće žrtve nasilja u obitelji. Koje su to informacije i prava koja svaka žena mora znati, ili koje u Obiteljskom centru mogu dobiti? Obiteljski centar KZŽ obvezan je prema Protokolu u postupanju u slučaju obiteljskog nasilja kada ima saznanja o nasilju isto prijaviti nadležnoj policijskoj postaji te na taj način stvoriti uvjete za zaštitu žrtve nasilja. Također ćemo žrtvi pružiti savjetodavnu pomoć i podršku te je uputiti u prava, a ukoliko je potrebno, kontaktirat ćemo i ostale institucije koje imaju obvezu postupati prema Protokolu. Napominjemo kako je nasilje u obitelji svaki oblik fizičkog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja. Nasilje nad ženama obuhvaća fizičko, seksualno, psihološko i ekonomsko nasilje u obitelji. Što se sve ubraja u to? Koji bi bili znakovi zlostavljanja koje svakako moramo spomenuti? Fizičko nasilje – primjena fizičke sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije: šamaranje, čupanje za kosu, guranje, udaranje nogama, predmetima, svaki ponižavajući postupak na štetu fizičkog integriteta druge osobe. Psihičko nasilje – primjena psihičke prisile koja je prouzročila sjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva: verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima, uhođenje ili uznemiravanje, uvrede, izrugivanja, omalovažavanja… Seksualno nasilje – svaki čin koji je protiv volje druge osobe: svako seksualno uznemiravanje, seksualna zlouporaba, rodoskvrnuće, nedobrovoljne seksualne radnje, silovanje. Ekonomsko nasilje – smatra se svako oštećenje, uništenje, zabrana ili onemogućenje korištenja osobne i zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini, zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili onemogućavanje zapošljavanja ili rada, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva. Nasilje nad ženama u obitelji osjetljiva je tema. Užasava i činjenica da svakih 15 minuta u Hrvatskoj jedna žena trpi fizičko nasilje. Prema nekim dosadašnjim istraživanjima, ženama nije lako napustiti nasilnu vezu. Zašto? Doista nije lako napustiti nasilnu vezu. Moramo uzeti u obzir da osobe koje se nalaze u nasilnoj vezi u vezu ulaze u većini slučajeva puni ljubavi i nade u dobar život. Često se susrećemo sa žrtvama obiteljskog nasilja koje navode kako su mislile da one nešto rade pogrešno te da su pokušavale ispraviti te „pogreške“ kako bi brak i veza opstali. Razlozi za ostanak u nasilnoj vezi često znaju biti i ekonomske prirode, a isto tako majke često navode kako su mislile da moraju nešto pretrpjeti i zbog djece kojima treba otac. Niz je razloga zbog kojih nije tako jednostavno napustiti nasilni odnos, a jedan od glavnih koje navode gotovo sve žrtve obiteljskog nasilja je taj da bi željele ostati u braku sa suprugom, ali da bi GLAS ZAGORJA broj 85 isto tako željele da on promijeni ponašanje, odnosno da prestane nasilje. Nasilje nad ženama nije samo ženski problem nego problem cijelog društva i svih nadležnih institucija. Što govore podaci za prošlu godinu o nasilju? Statistički gledano broj prijava obiteljskog nasilja iz godine u godinu se povećava, što možemo svakako tumačiti i mjerama koje se primjenjuju unatrag sedam-osam godina, odnosno promjenom zakonske regulative te donošenjem Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Možemo na neki način utvrditi da nasilje u obitelji nije novi fenomen te da je postojalo i prije donošenja navedenih zakonskih mjera. Dosljednom primjenom i zajedničkim djelovanjem žrtve nasilja dobile su potrebnu potporu i zaštitu te se sve češće odlučuju prekinuti začarani krug nasilja prijavljivanjem. Naravno, smatramo da je potrebno još puno rada i zajedničkih aktivnosti, kako bi se obiteljsko nasilje doista iskorijenilo iz svih obitelji. 61 GOST KOLUMNIST 01. LISTOPADA 2011. Za koji tjedan će nam pred vratima biti blagdani Svih svetih i Dušni dan. Nakon tih dana ponovo ćemo zaključiti kako smo mi sami (ili neki naši kršćanski susjedi) u ulozi kršćanskih vjernika samo jedan sat vremena tjedno, obično nedjeljom prije podne. U preostalo vrijeme preko tjedna mi postajemo dio mase naroda s ulice koji se gubi u bujici pomodarstva, površnosti i isključivo potrošačkog mentaliteta. Živimo u kaotičnoj sadašnjosti u kojoj su gotovo posve izgubljena vrijednosna mjerila. Mi vjernici to stanje tek konstatiramo, ali ne ustajemo protiv toga. Nemamo smjelosti zaštititi svoju obitelj i svoj dom. Nemamo odvažnosti da sami prepoznamo i utiremo svoj put na kojem nećemo biti žrtva vlastite neodgovornosti. Već prije blagdana Svih svetih neki će kršćanski vjernici okititi svoje prozore i okućnice izrezbarenim i osvijetljenim bundevama u obliku demonskih lica. Posudit će filmove strave u videoteci i uživati u tome. Zdušno će surađivali s odgajateljicama u vrtićima i učiteljima u školi. Velikodušno će otvarati svoje novčanike kako bi njihovo voljeno dijete imalo što krvaviji kostim za vrtićku ili školsku priredbu, kako bi što bučnije i razuzdanije u kafićima slavilo Noć vještica ili uobičajeno domaćim rječnikom rečeno - Halloween. Nažalost, ljudi koji sve to podržavaju u stvari često ne znaju što čine. Stoga ih ovim tekstom želimo poučiti. Noć vještica ili običaj o kojem govorimo potječe iz davne keltske i poganske religije i od njihovih svećenika - druida. Taj poganski krvavi obred odvijao se posljednje noći u listopadu. Tada su druidi ubijali malu djecu i prinosili ih kao žrtve svom bogu mrtvih. Ukoliko jedna obitelj ne bi sama dobrovoljno druidima predala svoje djetešce, oni bi ubijali ostale članove obitelji. U to davno vrijeme stari su narodi (vrlo daleko od Hrvatske!!!) prakticiranjem takvih obrednih Piše Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med. i spec. ped. Što je to noć vještica? Taj poganski krvavi obred odvijao se posljednje noæi u listopadu. Noæ vještica ili obièaj o kojem govorimo potjeèe iz davne keltske i poganske religije i od njihovih sveæenika - druida. Tada su druidi ubijali malu djecu i prinosili ih kao žrtve svom bogu mrtvih. ubojstava sijali strah diljem Engleske, Irske i Škotske. Uspomenu na takve obrede danas naivni ili nepoučeni ljudi na isti taj dan slave danas u Irskoj, Americi, Au- stranim uzorima odmah i rado žrtvujemo najprije svoj identitet, a potom i ono što nam je najdraže - svoju djecu. Svaka sablasna bundeva na prozoru ili plotu, sva- straliji, Novom Zelandu - a, nažalost, i u našoj lijepoj domovini Hrvatskoj. Mi Hrvati se obično dičimo svojom kršćanskom vjerom, višestoljetnom kulturnom tradicijom i demokršćanskim načelima. Stoga je teško shvatiti koliko smo naivni: u svojoj povodljivosti za ka proslava Noći vještica zapravo veliča smrt, ubojstvo i zlo. Slavljenje navedenih obreda grubo nasrće na dušu onih koji u tome sudjeluju, a to su naša djeca i mladež. Umjesto da im utiremo put u život, mi ih učimo da se klanjaju bogu smrti. Roditelj danas kao pojedinac može biti neuk, neupućen i nesmotren. Ali onaj koji je kršćanski vjernik, koji je više upućen i koji više zna nema pravo biti nesmotren, niti naivan. Inače nastaje propust. Taj propust može činiti i roditelj - vjernik, odgajatelj, učitelj ili vjeroučitelj. Propust možda čini čak i svećenik u župi, koji, kao moralni autoritet svojoj vjerničkoj zajednici svake godine ponovno ne protumači što je u svemu tome dobro, a što je zlo. Naravno da nikakvo rješenje nije u tek pukoj konstataciji da Noć vještica svetkuju mnogi oko nas. Nikakva utjeha nije u tome da konstatiramo da to rade i naši dobri susjedi ili znanci. Ako je neki čovjek doista vjernik, on bi trebao uvijek i svuda biti zagovornik dobra, borac za dostojanstvo i kvalitetu tjelesnog, a napose duhovnog i duševnog zdravlja. Živimo u svijetu koje obiluje deklarativnim pravima, slobodama, i mogućnostima uvažavanja drugoga i drugačijega. Kad čitamo ili slušamo o sebi i o pravima koja smo si izglasali, zamalo da i sami ne povjerujemo u takvu bajku. U našem stvarnom životu tvrdimo da su nam djeca najdraža i najvažnija. Njih zato štite zakoni, uredbe, konvencije, organizacije, pravobraniteljstva... U našim je zakonima čak i zapisano da roditelj ima pravo odgajati djecu sukladno svojim moralnim i vjerskim načelima. Zašto onda dozvoljavamo da nam loše društvo stalno krade naše roditeljsko pravo? Zašto nikako ne uspijemo naći malo vremena i zajedno sa svojim djetetom porazgovarati o tome što je dobro, a što je zlo? Zar zaista ne znamo svom djetetu u toplini obiteljskog doma objasniti što je to blagdan Svih svetih i što je Dušni dan? Zar ćemo, po običaju, i dalje naivno misliti kako će to umjesto nas roditelja odraditi netko drugi? Samoborska banka d.d. jedna je od najstarijih financijskih institucija u Hrvatskoj sa 138 godina poslovanja u kontinuitetu. Poslovnice Samoborske banke nalaze se na području Samobora, Svete Nedelje, Brestovja i Krapinsko-zagorske županije (Krapina, Sveti Križ Začretje, Hum na Sutli, Pregrada, Donja Stubica, Zabok i Krapinske Toplice) SAMOBORSKA BANKA d.d. SAMOBOR, Trg kralja Tomislava 8 10430 Samobor Tel.: +385 1/3362 530 Telefaks: +385 1/3361 523, www.Sabak.hr 62 GLAS ZAGORJA broj 85 TZ KRAPINA 01. LISTOPADA 2011. IZ EUROPSKIH FONDOVA Marijanski hodočasnički put povezuje hrvatska i slovenska Marijina svetišta, među kojima su najpoznatija Marija Bistrica u Hrvatskoj, te Piše Tena Strahinec Marijanski hodočasnički put Ptujska Gora i Svete Gore nad Bistricom ob Sotli u Sloveniji. Put je dio istoimenog međunarodnog kulturnog hodočasničkog puta Częstochowa (Poljska) - Levoča (Slovačka) - Mariazell (Austrija) - Ptujska Gora i Svete Gore (Slovenija) - Marija Bistrica (Hrvatska). Projekt traje od 1. listopada 2009. do 30. rujna 2011. U Hrvatskoj i Sloveniji trasirano je i označeno putokazima 700 metara Marijanskog hodočasničkog puta te opremljeno 50 odmorišta. Organizirana je mobilna izložba, U Programu prekograniène suradnje Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013. kandidiran je projekt pod nazivom Marijanski hodoèasnièki put u organizaciji Turistièke zajednice Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Javnim zavodom Kozjanski park kao vodeæim partnerom, te RISO - Zavodom za razvoj in izboljšanje infrastrukture ter socijalnega okolja, Razvojnom agencijom Kozjansko, TZ opæine Marija Bistrica, TZ Grada Krapine, TZ Sjeverno zagorje, Javnom ustanovom Park prirode Medvednica i Gradom Sveti Ivan Zelina. Za cjelokupan projekt odobrena su sredstva u iznosu od 703.836,96, a Turistièka zajednica Krapinsko-zagorske županije sudjeluje u realizaciji projekta s iznosom od 87.360,00. kao i edukativne radionice za lokalne turističke vodiče, nositelje i upravljače prirodne i kulturne baštine, te ponuđače turističkih usluga, kao i stručna ekskurzija za novinare i predstavnike turističkih agencija. Također je organizirano i stručno savjetovanje o povijesno-umjetničkoj baštini na Marijanskom hodočasničkom putu te zbornik referata. Jedan od rezultata projekta je uređena Lurška jama u Zagorju u Sloveniji. Za bolju promociju Županije Snimljen je i DVD film u trajanju od deset minuta te postoje tri jezične verzije: hrvatska, slovenska i engleska. Promocija filma Marijanski hodočasnički put održana je 14. rujna u 10 sati u Sali za konferencije Krapinsko-zagorske županije. Također je izrađena i internetska stranica, promotivni materijal (vodič, knjižica, razglednice, zemljovid, interaktivni CD, turistički hodočasnički proizvodi/rukotvorine) te zajednička robna marka i logotip. GLAS ZAGORJA broj 85 63 01. LISTOPADA 2011. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA Siniša Hajdaš-Dončić, župan Krapinsko-zagorske županije o ekologiji Piše Dunja Horvatin Zagorje - destinacija izvrsnosti Krapinsko zagorska županija slovi kao županija u kojoj se u RH postiglo najviše na području korištenja obnovljivih izvora energije (sunca), kao i poticanja štednje energije ugradnjom nove stolarije, fasadnih izolacija. Kakav je do sada bio odaziv građana, koliko sredstava je podijeljeno za sufinanciranje projekata, iz kojih izvora? Energetska učinkovitost predstavlja iznimno važan segment u upravljanju resursima Krapinskozagorske županije. Uz već stotinjak prijava na projekte za ugradnju obnovljivih izvora energije u zagorska kućanstva, posebno sam zadovoljan projektom energetske učinkovitosti u zagorskim školama, a koji je prepoznala i Europska investicijska banka. Riječ je o projektu vrijednom više od deset milijuna kuna. Uvjeren sam da smo na pravom putu transformacije Zagorja u modernu i konkurentnu europsku regiju. Tome svjedoči i činjenica da je naša Županija ostvarila najveći pomak od svih hrvatskih županija na ljestvici konkurentnosti. Kada govorimo o energetskoj učinkovitosti, valja spomenuti i kako je upravo naša županija od strane Programa za razvoj Ujedinjenih naroda navedena kao županija koja može biti primjer ostalima u provođenju projekata energetske učinkovitosti. Zagorje je bajkovito turističko odredište, idealno za upoznavanje korak po korak, vožnjom biciklom – što je ustvari trend naših zapadnih susjeda koji su u bijegu od gužvi i stresova svih vrsta, u potrazi za mirom kakav se još može naći među zagorskim bregima. Svojevremeno ste najavili da će novi službeni županijski automobil biti ekološki… U slobodno vrijeme često koristite bicikl. Nažalost, prometnice u KZŽ nisu predviđene za bicikliste, preuske su i opasne. Već kod projektiranja novih prometnica trebalo bi uvrstiti traku za bicikle. Dijelim u potpunosti vaša razmišljanja. Za sada je Grad Zabok u City parku predvidio biciklističke staze, a na području županije ih ima nekoliko koje su označene smeđom signalizacijom. Koristim priliku da i putem Glasa Zagorja pozovem gradonačelnike i načelnike da u prostornoj doku- Zagorje postaje brend koji se može usporeðivati i s austrijskim pokrajinama. To nam je cilj i na pravom smo putu. životinja kroz mjere kastracije i sterilizacije pasa i mačaka. U našoj županiji ne postoji sklonište za napuštene životinje, stoga smo pozvali gradove i općine da se uključe u spomenuti Program. Većina općina i gradova podržala je inicijativu Županije, ali zbog loše financijske situacije nisu bili u mogućnosti ove godine osigurati sredstva za tu namjenu. U suradnji s jedinicama lokalne samouprave nastojat ćemo što skorije provesti Program smanjenja broja napuštenih životinja kroz mjere kastracije i sterilizacije pasa i mačaka, jer je to jedino humano rješenje ovog problema. Zagorje – bajka na dlanu mentaciji predvide izgradnju biciklističkih staza u svojim općinama i gradovima. Ono što mogu čak i ekskluzivno najaviti je da ćemo već sljedeće godine krenuti s projektom razvoja cikloturizma, a koji se odnosi upravo na razvoj biciklističkih ruta u Zagorju. Isto ćemo tako posebnu pozornost posvetiti razvoju konjičkog turizma koji će sljedeće godine dobiti i posebnu rutu po zagorskim bregima, a koja će, kako je zasad planirano, ići iz Budinščine i završavati u Krapinskim Toplicama. Životinje su naši prijatelji, životni suputnici, kućni i dvorišni ljubimci. Štiti ih Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja – a opet, uz prometnice u naseljima ima nezbrinutih, napuštenih mačaka i pasa nesavjesnih vlasnika. Nemamo azil, a problem rješavaju higijeničari čijom intervencijom životinje nerijetko završavaju u nehumanim uvjetima. Sufinancirana kastracija/sterilizacija u veterinarskim ambulantama uvelike bi smanjila broj neželjenog potomstva i patnju napuštenih životinja. Npr. u Austriji se zahvat sterilizacije/kastracije vrši prilikom godišnjeg cijepljenja, a nesterilizirane ženke smiju imati isključivo i samo registrirani uzgajivači. Obavezno čipiranje pasa odaje nemarnog vlasnika, a kazne za napuštanje životinja su rigoroznije od prometnih prekršaja. Kako taj problem riješiti u KZŽ? Zbog sve većeg broja napuštenih životinja, prije svega pasa i mačaka lutalica Krapinsko-zagorska županija odlučila je poduzeti prvi korak prema provođenju Programa smanjenja broja napuštenih Ovaj slogan daje naslutiti razvojnu strategiju u pravcu očuvanja i promoviranja zagorskih vrednota: očuvane prirode, tradicije, kulture, Zagorje, zelenu krpicu na karti svijeta skrojenu za život po mjeri čovjeka. Uložili smo snažne napore da Zagorje predstavimo kao vodeću destinaciju kontinentalnog turizma. Uvjeren sam da smo u tome i uspjeli. Zagorje se pozicionira na turističkom tržištu kao destinacija izvrsnosti. Spomenuli ste ranije energetske projekte, tu smo definitivno korak ispred ostalih u Hrvatskoj. Takvim razmišljanjem i pristupom Zagorje postaje brend koji se može uspoređivati i s austrijskim pokrajinama. To nam je cilj i na pravom smo putu. Bajku na dlanu treba doživjeti kao destinaciju ugodnu za život, rad i odmor. Zagorje je u Hrvatskoj, ali sve češće i šire, poznato po izvrsnim lječilištima, termalnim izvorima, a unatrag nekoliko godina i vrsnim vinima. Kada je riječ o vinima moram istaknuti da sam iznimno ponosan kada ljudi iz raznih krajeva Hrvatske govore kako zagorska vina predstavljaju vrh hrvatske vinske ponude. Istina, tome svjedoče i brojna priznanja našim vinarima, primjerice, Bodrenu ili Bolfanu, ali ono što je najvažnije – ljudi su prepoznali Zagorje kao destinaciju koja nudi vrhunska vina. Na tome čestitam svim Zagorcima i ističem kako upravo zahvaljujući njihovom trudu, radu i znanju s ponosom predstavljam Krapinsko-zagorsku županiju u Hrvatskoj i Europi. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA EU dan bez automobila / EU tjedan kretanja 22. rujna 01. LISTOPADA 2011. Rekli su o bicik lu: Bicikl!? To je o no na kaj sedn eš i vrtiš z nog ….i ideš! a ma U breg ga mo ra Samo se mora š gurati, a dole se spusti sa š čvrsto držati. m. Z biciklom može š po sladoled. I m ići u dućan ožeš ga lizati ak se znaš vozi ti jednom rukom z . Sav svijet je pokret, gibanje: od najmanjih čestica do kruženja planeta u prostranstvu svemira, od sićušnih molekula i mlazova crvene životne tekućine u našim žilama. Pokret i vječna mijena sastavni su dio života. Čovjek u svojoj genetskoj šifri ima urođenu potrebu za kretanjem; ono ga je pratilo kroz sva razdoblja njegove povijesti. Konačno, naš rod potječe iz prašume i stepe, a ne s asfalta. Neaktivni ljudi, dokazano, imaju zastoje i ograničenja percepcija, a prenoseći ih na društvenu zajednicu, stvaraju bolesno okru- ženje. Bez mnogo skupocjene opreme i potrebnih vještina – hodanje, trčanje, vožnja biciklom, planinarenje, općenito, kretanje u prirodi, pridonosi zdravlju. Na inicijativu Zelenih, 1999. je u Francuskoj prvi put održan Dan bez automobila koji je prihvatila Europska komisija za Nesmeš ga nasl o na tatin auto! niti Djeca iz DJ vrtića Cvrkutić, Oroslav je zaštitu okoliša. Iz godine u godinu sve više zemalja, gradova, udruga, škola, pojedinaca uključeno je u akcije uz Dan bez automobila: središta grada oslobođena automobila postaju pješačke zone, koristi se javni prijevoz i bicikli. Kesteni Kod kestena je obrnuto: pitomi su u šumi, a divlji u parkovima. Kesten, ili naš kostanj, vrlo je stara biljka, tercijarni relikt koji je preživio dugotrajna ledena doba. Potječe iz mediteranskog dijela Male Azije, odakle su ga Rimljani proširili s kulturom vinove loze po cijeloj Europi: koristi se za kvalitetno i dugotrajno vinogradarsko kolje. Grci su ga nazivali Dios balanos – božji žir, jer su ga, za razliku od hrastovog žira, bogovi darovali ljudima. Kesten je oduvijek služio za hranu: kuhan, pečen, sušen, mljeven, a kestenovo brašno, mnogo Žuti bicikl kakv og Petra ide najbrž ima e. slađe od pšeničnog, koristilo se za kolače, kruh, žgance, pire… U Hilandarskom medicinskom kodeksu iz 15. st. preporučuje se kesten kao hrana za bolesnike, a njegov med, taman, aromatičan i gorkast, posebno za bolesti jetre i čira na želucu. Kesten mirisnih cvjetova, bijelih i crvenih, stigao je u drvorede naših parkova s bečkog dvora, a onamo iz Indije. Gusar Francis Drake, zaljubljen u Mariju Tereziju, sa svojih joj je putovanja donosio biljke i sjemenke. Tako je u Beč stigao i kesten, a carica se pobrinula za njegovu distribuciju širom carstva: ponajprije u perivoje dvoraca i lječilišta. Ljekovito djelovanje kestena premalo je istraženo, no, pouzdano je liječenje tekućim ekstraktom hemoroidalnih teškoća i proširenih vena. Nažalost, kesteni obolijevaju i umiru: pitomi od raka kore, a parkovnog napada kestenov moljac. Posljedice klimatskih promjena, dugotrajne suše, smanjuju imunitet stabala, osobito stranaca koji i stoljećima kasnije bolešću manifestiraju svoju neprilagođenost novom podneblju. KOSTANJI Stari, debeli, hrapavi kostanji jedini kinč na pijacu. I če več zrasli i z menu su rasli i za me su rasli i za me su cveli. Sto put su šteli posipati h cvetju pod sobu su zemlju, se ljudi. Moji kostanji! Ljepši h nedelju, najljepši kostanji na svijetu. Dr. Verica Jačmenica IZ DRUGOG KUTA 01. LISTOPADA 2011. D arivati... Srcem razotkriti... Darivajući sama Sebe – otvaramo srce Drugom. Razaznajemo neznane dijelove Sebe u Drugom, Drugog u Sebi... Ljubeći s izvora drugog srca, ljubimo nutrinu svoga srca. Darivajući se, ne odustajemo od čovjeka: kad je bolestan, kad je iznevjeren, kad je napušten... Stojimo za Drugog. Bivamo bliski u patnji. Iscjeljujemo boli, osnažujemo mučne trenutke nesnošljivih jecaja... Preuzimajući Lice patnika, postajemo darivatelji u samima Sebi... darivajući se srcem, umom, tijelom. susretu Osoba - postajemo bliski. Približavajući se Jedni Drugima, uviremo u same pore Lica Drugih. Prepoznajući Lice Drugoga prepoznajemo i sami Sebe. Raskrivajući dubinu čovjekovih očiju, proničemo ljepote ljudskih duša... Zamjećujući izmučene ljudske ruke – bivamo svjedoci nečijega hrvanja na jezivim stratištima svijeta... U darivanju zagrljajem, srce govori tijelom... jezikom duha. Dar je milost... Pripomoći nekoj majci da unese dijete u tramvaj, poduprijeti nekoga pri naglom kočenju busa, potapšati po ramenu iscrpljena čovjeka… darovi milosti. Ne obazirati se na Drugoga kada nehotice po- U 66 srće, zaboraviti ga u danima kad je prispio na svijet, nekim drugim značajnim trenucima njegova života... (ne)svjesno se odričemo Drugog, samih Sebe u samima Sebi. Sve su to bolni krici koje ispušta suvremeno društvo. Bez istinskih raskrižja (istinske riječi ljubavi u našim životima), nema ni istinskog darivanja u našim srcima. U daru se daruje jedan dio sama Sebe. Dar postaje osoban, no mu otvarati unutarnje jezgre svetišta srca. Dati mu zrnce svoje slobode. Dar je čovjeka činiti čovječnim... slobodnim u (samo)svijesti svoje (ne)otuđive slobode. Lijepo stavljena čaša vode, osmijeh jednogodišnjega djeteta, ponizne sklopljene ruke u intimnoj molitvi… to su darovi jednog (jednih) ljudskih života. reba odgajati osjećaj za dar. Darivati znači dati od ono- T zavodljivim izlozima… Gdje su zaboravljeni… po kontejnerima? Ima li nešto u našim obrisima srca za Njih, osim boca koje smo refleksno utrpali u zelene kante za smeće…? Isus bi nas se posramio, kao što se ja sam Sebe sada sramim... Što sam se večeras odrekao tek malčice sna... Što sam napisao par redaka o duševnoj bijedi Hrvatske, ne pričinjava mi dovoljno smiraja u središtu COR - DARE - O DARU SRCEM (... o daru srcem) Treba odgajati osjećaj za dar. Darivati znači dati od onoga maloga što imamo u svome ognjištu... smočnici... džepu. Današnji čovjek sve teže razumijeva istinski smisao čina darivanja. ukoliko je darivan od same srdačnosti srca. Takvo darivanje nadilazi puke rituale umatanja (na)izglednih darova. Dar je pritajeno odricanje u (samo) žrtvi. Sjetiti se nekoga, to je dar sam po sebi. Čin duhovnosti. Askeze. U dubokoj šutnji misliti lijepo o Drugom, znači polaga- ga maloga što imamo u svome ognjištu... smočnici... džepu. Današnji čovjek sve teže razumijeva istinski smisao čina darivanja. Prividno kupujući trenutke sreće nikoga ne usrećuje (osiromašujući sama Sebe)... Na raskrižjima gustih ulica – razočarani pogledi ostaju na GLAS ZAGORJA broj 85 Piše Dražen Zetić [email protected] srca... Današnji patnici su skriveni u kartonskim kutijama... Njih Isus traži – na njihovo patničko Lice ponajprije nailazi... darivajući se... trebamo se kao Ljudi ljubavi darivati... uvijek iznova darivanju u cijelosti predavati… posvećeno... zaboravljenim... SVAK OG PRVO GU PROD AJI JEDINI ZAGORSKI MAGAZIN STRAHINJČICA d.o.o. ZABOK – Krapina, Ante Starčevića 3, Krapina, Trg Ljudevita Gaja 1, Krapina, Tkalci 55, Krapina, Podgora 133, Krapina, Polje Krapinsko 170, Krapina, Ivana Rendića 11, Petrovsko, Svedruža 64, Đurmanec, Hromec 69, Sv. Križ Začretje, Pustodol Začretski 43, Sv. Križ Začretje, I. K. Sakcinskog 16, Krapinske Toplice, A. Mihanovića 3h, Krapinske Toplice, M. Gupca 1, Pregrada, Janka Leskovara 1, Pregrada – ZTC, ZTC Obrtnička 2, Pregrada, VP Veleprodaja, Obrtnička 4, Desinić, Stjepana Radića 2, Oroslavje, M. Prpića bb, Oroslavlje, M. Prpića 118, St. Toplice, Lj. B. Đalskog 15, Tuhelj, Tuhelj 8a, Tuhelj, Dubrovčan 177a, Lepoglava, Hrvatskih Pavlina 12, Trakošćan, Jazbina Cvetlinska 37, Bednja Trg Sv. Marije 15a, Bednja, Vrbno 21b, Bednja, Rinkovec 37c, TRGOCENTAR d.o.o. ZABOK – Zabok, Prodavaona Špičkovina bb, Zabok, Prodavaona M. Gupca 67, Zabok, Samoposluga Pavlovec Zabočki 4, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 8, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 67, Zabok, SUPERCENTAR Radničko naselje bb, Bedekovčina, SAMOPOSLUGA S. Radića 9/2, Vel. Trgovišće, PRODAVAONA Martinišće 25, Veliko Trgovišće, SUPERCENTAR S. Radića 52, Krapinske Toplice, PRODAVAONA Lj. Gaja 1, Krapinske Toplice, SAMOPOSLUGA Lj. Gaja 2, Krapinske Toplice, PRODAVAONA Čret 25, Sveti Križ Začretje, SAMOPOSLUGA Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Sv. Križ Začretje, PRODAVAONA Štrucljevo 69, Sv. Križ Začretje, PRODAVAONA Ivana Krizmanića 4, Klanjec, SAMOPOSLUGA Trg mira bb, Klanjec, DISKONT Novodvorska 1, Tuhelj, PRODAVAONA Trsteno, Zlatar, SAMOPOSLUGA Lipovec 90, Zlatar, SUPERCENTAR, Zagrebačka cesta 31, Zlatar, DISKONT Trg slobode 13, Lobor, SAMOPOSLUGA Zagrebačka bb, Desinić, PRODAVAONA Ravnice Desiničke 40, Pregrada, PRODAVAONA Benkovo 38, Petrovsko, PRODAVAONA Petrovsko 65, Zaprešić, DISKONT, Josipa Jelačića 139, TRGOSTIL d.o.o. DONJA STUBICA - Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Matije Gupca 5, Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Matije Gupca 17, Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Toplička 5, Gornja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Sv. Jurja 10, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Park Matije Gupca 1, Stubičke Toplice, SAMOPOSLUGA Viktora Šipeka 26, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Viktora Šipeka23, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Stubički Strmec 161, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Pila 16 A, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Andraševec 1, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Zagorsko Naselje 65 A, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Stubički Slatina 139, Oroslavje, SAMOPOSLUGA, Mokrice 89, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Milana Prpića 61, Oroslavje, PRODAVAONA Krušljevo Selo 5, Oroslavje, PRODAVAONA Milana Prpića 69, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Ulica Kralja Tomislava 18, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Tugonica 57B, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Nova cesta BB, Konjščina, SAMOPOSLUGA Jertovec 194a, Zlatar Bistrica, SAMOPOSLUGA Lovrenčanska 1, Novi Golubovec, PRODAVAONA Novi Golubovec 15, Novi Golubovec, PRODAVAONA Veternica B.B., Novi Golubovec, PRODAVAONA Novi Golubovec 29, POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Krapina – PRODAVAONICA br 6, Radoboj, PRODAVAONICA br. 7 Jazvine, PRODAVAONICA br. 8 Đurmanec, PRODAVAONICA br 13, Velika Ves bb, Lepajci, PRODAVAONICA br. 20, A. Mihanovića Krapina, SAMOIZBOR – Magistratska 12, Krapina, MARKET JEDVAJ, Jesenje.
© Copyright 2025 Paperzz
