6
MAGAZIN OPĆINE MARIJA BISTRICA GODINA 1. / PROSINAC 2013.
BROJ 1
4
6
Blagoslovljen Božić i
sretna Nova godina!
3
43
4
3
6
1
IMPRESUM
Bistrički ublouček
magaznin Općine Marija Bistrica
IZDAVAČ
Općina Marija Bistrica
Trg pape Ivana Pavla II 34
49 246 Marija Bistrica
ZA IZDAVAČA
Josip Milički, načelnik Općine
GLAVNI UREDNIK
Marinko Micak
UREDNIŠTVO
Vesna Brlek
Ivančica Tomorad
Sandra Haban
Mira Pižir
Damir Glavač
Marinko Micak
Elvis Lacković
GRAFIČKI UREDNIK
Anamarija Cipriš
SURADNICI
Anita Klemar
Darko Lacković
Marija Čujić
Petra Horvatinčić
Jurica Gregurić
Kristina Baticeli
Ana Kruhak
TISAK
NAKLADA
3000 komada
MARKETING
Mirjana Medenjak
2
Sadržaj
op ć i n sk i
a ktua l ac
4 - 23 str.
CRT I C E I Z
P OV I J E STI
44 - 45 str.
I Z Ž U PE I
SV E T I ŠTA
24 - 27 str.
TR EĆ A D O B
46 str.
DO GAĐAJNIC
28 - 33 s
UDRUGE
47 - 52
RIJEČ UREDNIKA
A J NI C A
DJECA I ML A D I
K U LTU R A
Poštovani čitatelji!
- 33 str.
E
- 52 str.
34 - 39 str.
spo rt
53 - 61 str.
40 - 43 str.
Z A B AV N E
STR A N I C E
62 - 65 str.
Pred vama je magazin Općine Marija
Bistrica. On je rezultat i vaših ideja,
prijedloga, i savjeta, a na samom imenu zahvaljujem gospodinu Ljubomiru
Kušiću čiji smo prijedlog imena lista
odabrali.
Zašto Bistrički ublouček? U vrijeme kad
nam sa svih strana dolaze samo ružne
priče hrvatske stvarnosti, kad više ne
znamo tko nam je što uzeo i lagao,
tko nas i zašto dijeli, mi smo se odlučili
ujediniti u nečem što je naše - hrvatsko, zagorsko, domaće. Svoj Ublouček
želimo širom otvoriti da možemo gledati prema van, prema drugima, prema
budućnosti, ali da i drugi vide kakvi
smo mi. Možda se na prvi pogled čini
da u ovoj našoj sredini nema ničeg zanimljivog, vrijednog, no mi smo se,
stvarajući ovaj list, uvjerili da ima
mnogo toga, samo se o tome premalo
govori i piše. Ono što nam definitivno
nedostaje je zapravo komunikacija.
Prestali smo jedni druge slušati, družiti
se, surađivati. Bolje okruženje nam neće
stvoriti niti Europa niti Vlada, niti bilo
tko drugi, moramo ga stvoriti mi sami.
Zato je i cilj ovog lista da pokažemo tko
smo, što smo, kamo stremimo. Sadržaj
mislimo nadopunjavati i proširivati pa
vas pozivam na daljnju suradnju.
Maknite zastor sa svojeg Ubloučeka i
širom ga otvorite.
3
opći ns k i a k t ua l ac
ODLUKE ĆE SE DONOSITI
DOGOVORNO I ODGOVORNO
Nakon deset godina obnašanja poslova načelnika
Stjepana Muheka, Općina Marija Bistrica dobila je novog
načelnika - Josipa Miličkog. Kako misli voditi Općinu,
koja je njegova vizija razvoja, kako poboljšati uvjete
života mještanima - pitanja su s kojima će se gospodin
Milički morati baviti u svom mandatu.
TEKST Marinko Micak
FOTOGRAFIJA Sandra Haban
G
ospodine Milički, čestitamo
Vam na izboru za načelnika
Općine Marija Bistrica. Da
se malo vratimo u prošlost,
prije same predizborne kampanje ljudi Vam nisu davali veliku šansu
za pobjedu, Što je to na kraju prevagnulo
u Vašu korist?
Bila je to kombinacija više faktora. Prvo,
odluka za kandidaturu je donesena na razini
mjesne organizacije stranke. U sastavljanju
liste bilo nam je važno da budu zastupljena
sva naselja i da ljudi sami predlože svoje
kandidate u koje imaju povjerenja.Tako je
na listi bilo šest kandidata koji uopće nisu u
našoj stranci i ja im zahvaljujem. Željeli smo
uključiti i mlade, obrazovane ljude, a namjera
nam je bila i uključiti što više žena u aktivnu
politiku i odlučivanje. Kampanju sam vodio
od vrata do vrata po naseljima i u izravnom
razgovoru s ljudima upoznao sam cijelu
općinu. Posebna orijentacija bila je prema
mladima jer su oni naša budućnost. Predizborni skupovi su bili izravna komunikacija
s ljudima, a vrhunac je bio na bistričkom
trgu. Moram priznati da mi je drugi krug
bio izrazito naporan i stresan. Zahvaljujem
ljudima na ukazanom povjerenju.
Na koji način mislite upravljati Općinom?
Mora postojati transparentnost u radu svih
općinskih struktura, proračun mora biti na
4
uvidu javnosti, informacije dostupne svima,
odluke će se donositi dogovorno i odgovorno.
Zbog toga smo pokrenuli i novine i radimo
na poboljšanju web stranica Općine, sve
u svrhu što boljeg informiranja mještana
i javnosti o našim planovima i projektima
kao i postignućima.
Namjera nam je
uključiti što više žena
u aktivnu politiku i
odlučivanje.
Nakon preuzimanja poslova načelnika
naručili ste reviziju poslovanja Općine.
Koji su uopće bili ciljevi revizije i do kojih
podataka ste došli na kraju?
Reviziju je provela ovlaštena kuća Antares,
jedna od najboljih u zemlji, a uloga je bila
više savjetodavna - da ukaže na propuste,
poštuju li se zakoni i uredbe. Dobili smo
smjernice, ustanovljeni su određeni propusti i predlažu nam rješenja što treba dalje
činiti. Nisam želio prihvatiti odgovornost
za nešto što se radilo do sada. Pogreške su
klasificirane u određene kategorije važnosti
i rokove otklanjanja kako ne bismo snosili
sankcije koje se odnose na nesprovođenje
zakona i propisa. Recimo, van snage su bili
dokumenti kao Plan zaštite od požara, nije
se provodila inventura unatrag nekoliko godina i evidencija kapitalne imovine i naplata
potraživanja, nije se pratio rad koncesionara
i nisu stvorene druge bitne organizacijske
postavke. Ukratko, dobili smo kompletnu
sliku stanja i to će nam biti smjernice za daljnji
rad. Pokrenut ćemo rad komisije za praćenje
koncesionara, zatim evidenciju i praćenje
radnog vremena, odluku o korištenju nerazvrstanih cesta, revidiranje svih korisnika
raznih pomoći i subvencija, a već se vodi se
evidencija korisnika socijalne pomoći i drugo.
Sve se usklađuje sa zakonskim osnovama i
regulativom.
U predizbornoj kampanji spominjali
ste pokretanje mnogih projekata. Među
važnijima su vodovod, dječji vrtić,
mrtvačnica. Jeste li nešto od toga već
započeli?
Općenito, želimo popisati svu imovinu i napraviti procjenu vrijednosti cijelog vodovoda i
nekretnina u vlasništvu Općine, zatim uvesti
reda kako bismo znali čime raspolažemo i
to staviti u punu funkciju.
Pokrenuli smo rad mjesnih odbora i osnovali savjetodavna tijela, posjetili smo i neke
uspješne općine da vidimo kako to rade drugi.
Slijedom prikupljenih informacija i utvrđenih
najboljih praksi, odlučili smo osnovati vlastito
općinsko poduzeće jer se preko istoga mogu
ostvariti određene uštede, posebno na nabavi
materijala i opreme, točnije PDV se može
dalje reinvestirati od kapitalnih projekata ići
će se u izgradnju dječjeg vrtića na zemljištu
između zaobilaznice i potoka Bistrica. U tijeku
su neki već realizirani, a neki su u tijeku.
Predstavljamo se i u statusu Nacionalnog
svetišta koje je zajedničko svim Hrvatima.
Osim toga, ulaskom u Europsku uniju postali
su dostupni različiti fondovi iz kojih se mogu
dobiti značajna sredstva sukladno kriterijima
Jako nam je stalo do suradnje s Mjesnim odborima s
kojima dogovaramo komunalne aktivnosti po našim
naseljima, uvažavajući njihove prijedloge i prioritete.
je poziv vlasnicima za otkup zemljišta. Što se
tiče groblja, nisu otkupljene još dvije čestice
i to je u postupku rješavanja, dok za donji
dio gdje bi trebala ići cesta postupak otkupa
nije još počeo. Projekt groblja je zamišljen
u 4 faze. Prva faza je izmještaj županijske
ceste do potoka Ribnjak. Druga faza bila bi
priprema 300 mjesta za zemljane grobove i
urne . Treća faza je izgradnja same mrtvačnice
s ceremonijalnim trgom. Četvrta faza je
parkiralište s 250 parkirnih mjesta. Svaka
faza ići će zasebno. Kod izmještanja ceste
i parkirališta , moguće je dobiti sredstva iz
određenih fondova, primjerice vezanih uz
razvoj turizama.
Inače, u pripremi je i projekt tzv. Donjeg trga.
Projekt je prijavljen Ministarstvu turizma
koji bi trebao aplicirati prema EU fondovima. U ovoj prvoj fazi prijava se odnosi
za financiranje projektne dokumentacije u
iznosu od 1,5 mil. kuna.
za projekte različitih namjera. Nažalost, u
trenutku primopredaje vlasti niti jedan projekt
nije bio pripremljen za prijavu. U tom smislu
smo odmah po preuzimanju vlasti poduzeli
odgovarajuće korake i nedavno prijavili dva
projekta za financiranje upravo iz tih fondova.
Nažalost, većina velikih firmi na našem
području ne radi. Ljudi su bez posla ili
odlaze na rad izvan naše općine. Što napraviti da se ta slika promijeni? Možemo li
živjeti samo od vjerskog turizma?
Svakako moramo mijenjati strategiju našeg
turizma. Kvaliteta usluge mora se podići na
višu razinu. Isto tako, potrebno je dodatno
razvijati i osnažiti seoski turizam, OPGove, poticati male proizvođače, tradicionalne obrte, ponuditi sportske i rekreacijske
sadržaje kroz novi sportsko - rekreacijski
centar , osigurati adekvatan prostor za mlade.
Potrebno je razviti takav turistički proizvod
koji će naše turiste i goste duže zadržati u
našem kraju, a to možemo samo dodatnim
sadržajima i turističkom ponudom.
Nedavno ste bili u Bruxellesu. Koji je bio
povod odlaska i ukratko, Vaši dojmovi ?
Povod odlaska bio je sudjelovanje na seminaru EU komisije koja je financirala sve
troškove puta i smještaja, a u organizaciji
Udruge općina RH. Upoznao sam način rada
i strukturu EU parlamenta i komisije, kao i
smjernice i politiku EU. Predavači su nam bili
EU parlamentarci i bilo je doista zanimljivo.
Posjetili smo i naše parlamentarce. Uspostavio
sam jako korisne kontakte, a susreo sam se i
s vodećom osobom hrvatske diplomacije u
Bruxellesu, gosp. Goranom Štefanićem. Sve
u svemu jako poučno, korisno i motivirajuće
za daljnji rad.
Gospodine načelniče, zahvaljujemo i želimo
Vam puno uspjeha u radu.
Naše turiste i goste
moramo duže zadržati
u našem kraju, a to
možemo samo dodatnim
sadržajima i turističkom
ponudom.
Namjeravamo zamijeniti i preostala rasvjetna tijela koja će imati veću ekonomsku učinkovitost i time znatno uštedjeti na
troškovima potrošnje električne energije.
Asfaltiranje i održavanje nerazvrstanih
cesta nam je također prioritet. Kao što smo
i napomenuli, jako nam je stalo do suradnje
s Mjesnim odborima s kojima dogovaramo
komunalne aktivnosti po našim naseljima,
uvažavajući njihove prijedloge i prioritete.
Budući da je na razini županije i države
drugačija politička opcija, kakva je Vaša
suradnja s njima?
Suradnja je dobra. Neposredno poslije izbora
imali smo sastanak sa županom Kolarom,
predsjednicom Županijske skupštine Vlastom
Hubicki kao i rektorom Svetišta Zlatkom
Korenom. Dogovoreni su i projekti od kojih
5
20
o pći n s k i a kaktualac
t ua l ac
općinski
Suradnja s HAZU,
Maticom hrvatskom
i zagrebačkim
Sveučilištem
Svečanoj sjednici nazočio je i
predsjednik HAZU-a akademik Zvonko
Kusić, a pozdrave su uputili i predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić i rektor
zagrebačkog Sveučilišta Alekša Bjeliš.
Načelnik Milički je najavio i osnivanje
ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici, zatim osnivanje Kluba studenata
zagrebačkog Sveučilišta, te za sljedeću
godinu tematsku sjednicu HAZU-a u
Mariji Bistrici na temu demografije.
godina Općine
Marija Bistrica
S
redina mjeseca srpnja posebno je svečano vrijeme u Mariji Bistrici. 13. srpnja
slavi se Svetkovina Majke Božje Bistričke, ujedno Dan Župe Uznesenja BDM,
Svetišta MBB-e i Dan Općine Marija Bistrica. Posebno je svečano bilo ove
godine, kada je obilježeno 20 godina Općine Marija Bistrica. Svečana sjednica
održana je 12. srpnja u Domu kulture u Mariji Bistrici, a prethodila joj je sveta
misa u Karmelu, koju je uz koncelebraciju mons. Lovre Cindorija, kanonika prvostolnog
Kaptola zagrebačkog, predslavio vlč. Antun Motočić, supsidijar u Svetištu MBB-e. Na
početku sjednice sve prisutne je pozdravio predsjednik Općinskog vijeća Marije Bistrice
Teodor Švaljek, zaželjevši dobrodošlicu, kako je rekao “u najljepšu i najpoznatiju Općinu
u Hrvatskoj, Mariju Bistricu. Najljepšu jer je Marija Bistrica zeleni zagorski i hrvatski
biser, a najpoznatiju, jer je u njoj smještena duša Hrvatske, Nacionalno svetište MBB-e,
vrelo duboke vjere katoličke i duhovnosti Hrvatske, koje vas i danas radosno prima.’’
Sjednici, kojom je ujedno obilježeno 20 godina bistričke Općine, prisustvovali su brojni
uglednici, moderator Nadbiskupskog duhovnog stola mons. Nedeljko Pintarić, predsjednik HAZU akademik Zvono Kusić, predsjednica Skupštine KZŽ-e Vlasta Hubicki i
potpredsjednik Skupštine Žarko Tušek, dopredsjednik HDZ-a Marijan Coner, izaslanik
predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka Milan Kovač, dogradonačelnica Buzeta,
grada prijatelja Općine Marija Bistrica Ana Pernić, gradonačelnici Krapine i Donje
Stubice Zoran Gregurović i Juraj Srebačić, te kanonik prvostolnog Kaptola zagrebačkog
mons. Lovor Cindori.
’’Radosno vas pozdravljam kao prvi načelnik
Marije Bistrice u Europskoj uniji.’’
Načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički u svom se obraćanju osvrnuo na 20 godina
bistričke općine. ‘’Radosno vas pozdravljam kao prvi načelnik Marije Bistrice u Europskoj
uniji,” započeo je svoj govor načelnik Milički i podsjetio goste na najznačajnije godine
za Mariju Bistricu, od prvog spomena prije 804 godine i prvih hodočasnika prije 329
godina, do današnjih dana, kada Mariju Bistricu pohodi i do milijun hodočasnika, a
među njima bio je i danas blaženi, a od jeseni sveti, Ivan Pavao II. koji je baš u Mariji
Bistrici, 3. listopada 1998. godine, na čast oltara uzdignuo blaženog kardinala Alojzija
Stepinca, najsvjetliji lik Crkve u Hrvata. ‘’Marija Bistrica i njezini mještani, duhovno
izgrađeni i moralno osnaženi, imaju snage, naslonjeni na svoju zagorsku županiju i
hrvatsku metropolu Zagreb, prevladati krizu, zaboraviti privatizacijske, pretvorbene i
koruptivne propuste i okrenuti novu stranicu za budućnost,” napomenuo je Milički i
dodao, “Startamo kao mlada, čista, nekorumpirana i razvoju okrenuta općinska vlast,
koja će raditi za opće dobro Marije Bistrice. Kao općinska vlast poštivat ćemo zakone
RH, okupljat ćemo sve vrijedno u Mariji Bistrici te zdušno i volonterski raditi za mještane
Marije Bistrice i njihove potrebe’’.
6
B
istrički načelnik obećao je da će u narednim godinama urediti Mariju
Bistricu, izgraditi gospodarsku zonu, reorganizirati Turističku zajednicu,
riješiti problem vodoopskrbe, izgraditi osnovnu školu i vrtić, pokrenuti
srednju glazbenu školu, urediti Dom kulture, multimedijalni centar mladih, knjižnicu, radne prostorije KUD-a ‘’Lovro Ježek’’ te sportskih i drugih
udruga. ‘“Posebno se radujemo zajedničkoj i iskrenoj suradnji sa Svetištem MBB-e i
rektorom mons. Zlatkom Korenom. Zajedno ćemo na svjetsku duhovnu kartu istaknuti
Svetište MBB, kao jedinstveni hrvatski i univerzalni hodočasnički izvor.’’ naglasio je
Milički i zaključio: “Kao načelnik obećajem da se nikada nećemo odreći naših zagorskih
i hrvatskih korijena. Marija Bistrica će u svojoj zagorskoj županiji i državi Hrvatskoj i
Europskoj uniji okrenuti novu stranicu kvalitetnijeg života i obiteljskog zadovoljstva.’’
Ovu svečanu sjednicu uveličali su svojim nastupom Klapa Bistrica i Tamburaški orkestar
KUD-a Lovro Ježek pod ravnanjem Roberta Mihovilića. Nakon svečane sjednice za sve
je uzvanike organiziran domjenak u Bluesun hotelu Kaj.
Dodijeljena priznanja
i nagrade
Na svečanoj sjednici dodijeljena su
priznanja i nagrade zaslužnim pojedincima i kolektivima. Povelju Općine
dobili su Milan Bandić za nesebičnu
pomoć i izniman doprinos u promociji Općine Marija Bistrica i Svetišta
Majke Božje Bistričke i Edija Redžić
za dugogodišnji predan rad i vođenje
Nanbudo kluba Marija Bistrica, postignute iznimne športske rezultate te
izuzetni angažman u humanitarnim
aktivnostima.
Zbog spriječenosti nisu mogli biti
nazočni sjednici, pa će im se povelje
dodijeliti kasnije. Priznanja Općine
dobili su Siniša Matok, dugogodišnji
igrač i trener NK Mladost za postignute
športske rezultate, Stjepan Šobak,
za dugogodišnje uspješno vođenje
Limene glazbe KUD-a ‘’Lovro Ježek’’
te promicanje glazbene kulture i naobrazbe, Mario Galoić, jedan od osnivača
i voditelj Klape ‘’Bistrica’’, za predani
umjetnički rad kojim pridonosi afirmaciji Općine Marija Bistrica kao kulturnog
središta Hrvatskog zagorja i Tvrtka
‘’Rusan’’ za dugogodišnji uspješan
rad i promociju gospodarstva Općine
Marija Bistrica.
Nagradu Općine dobio je Dječji vrtić
‘’Pušlek’’ za 35 godina poučavanja i
brižnog čuvanja najmlađih. Nagrada
se sastoji u potrebnim igračkama za
vrtić u iznosu od 2.500,00 kn.
TEKST Elvis Lacković
FOTOGRAFIJA Elvis Lacković
7
opći ns k i a k t ua l ac
OPĆINSKI PUTOKAZ
Da biste ubuduće izbjegli lutanja po općinskim kancelarijama,
donosimo vam strukturu općinskih tijela i poslova njihovih djelatnika.
Poslove iz samoupravnog djelokruga Općine Marija Bistrica možemo
podijeliti u dva dijela:
■ Ured načelnika
■ Jedinstveni upravni odjel
TEKST Ivančica Tomorad FOTOGRAFIJA Sandra Haban
Ured načelnika
JOSIP
MILIČKI
Načelnik Općine Marija Bistrica
tel: 049/469-119; 098/657-357
e-mail: [email protected]
■ Načelnik Općine je nositelj izvršne vlasti i
rukovodi općinskom upravom.
8
DUBRAVKA
BARTOLOVIĆ
Zamjenica načelnika
tel: 049/469-119; 091/225-56-78
e-mail: [email protected]
Jedinstveni upravni odjel
BOJANA
BEZIK
SANJA
ČUKMAN
Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela
Suzana Hajnić (na porodiljnom dopustu)Bojana Bezik (zamjenica)
tel: 049/469-119; 099/222-87-80
e-mail: [email protected],[email protected]
tel: 049/469-119; 099/439-04-55
Opis poslova radnog mjesta:
organizira, koordinira i kontrolira rad u Upravnom odjelu, obavlja upravnopravne i druge poslove iz samoupravnog djelokruga Općine, kao i prenijete
poslove državne uprave, stručne i administrativne poslove, vodi postupke
javne nabave i javnih natječaja, u radu Općine i Općinskog vijeća sudjeluje
svojim stručnim pravnim savjetima
Voditelj odsjeka za društvene djelatnosti
tel: 049/469-119; 049/469-060; 099/362-31-77
fax: 049/469-595
e-mail: opć[email protected]
Opis poslova radnog mjesta:
obavlja stručne i administrativne poslove vezane uz sazivanje, organizaciju i
održavanje sjednica Općinskog vijeća, surađuje s ustanovama koje u svojoj
nadležnosti imaju brigu o djeci, odgoj, obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu
zaštitu, s udrugama, trgovinom i ugostiteljstvom, zadužena je za učeničke
i studentske stipendije, obavlja prijem stranaka i zaprima telefonske pozive
BLANKA
MIKŠA
ĐURĐICA
GORSKI
Voditelj odsjeka za proračun i financije
tel: 049/469-119; 049/469-060; 099/212-87-81
e-mail: [email protected]
Opis poslova radnog mjesta:
izrađuje nacrt proračuna Općine i kontrolira i prati njegovo ostvarivanje,
brine o cjelokupnom financijskom poslovanju Općine
Računovodstveni referent
tel: 049/469-119; 049/469-060; 099/212-87-81
e-mail: [email protected]
Opis poslova radnog mjesta:
obavlja obračun plaća zaposlenicima te je zadužen za naplatu općinskih
poreza, komunalne naknade, komunalnog doprinosa, naknade za priključenje
na komunalnu infrastrukturu, zakupa poslovnog prostora i javnih površina
9
opći ns k i a k t ua l ac
Općinska
knjižnica i
čitaonica
MIRA
PIŽIR
IVANA
BELKO
Ravnateljica knjižnice
tel. i fax: 049/468-860
e-mail: [email protected]
Opis poslova radnog mjesta:
rukovodi radom Općinske knjižnice i čitaonice u
svim segmentima (od organizacijskog, stručnog
do financijskog), predstavlja je i zastupa
Knjižničarka
Opis poslova radnog mjesta:
vrši tehničku obradu i zaštitu knjiga, radi s korisnicima, pomaže pri organiziranju kulturnopromidžbenih aktivnosti
VESNA
HABAZIN
JELENA
GRBIĆ
Direktorica
tel: 049/468-380
fax: 049/301-011
e-mail: [email protected]
web: www.info-marija-bistrica.hr
Opis poslova radnog mjesta
rukovodi radom Turističke zajednice (organizacijski
i stručno), predstavlja je i zastupa, usklađuje rad
Turističkog ureda i Turističke zajednice i provodi
odluke Turističkog vijeća
Stručni suradnik
Opis poslova radnog mjesta
informator, vodi administrativno poslovanje
Turističkog ureda i knjigovodstveno poslovanje
Turističke zajednice
Turistička
zajednica
10
Komunalni pogon
ZLATKO
TOPOLOVEC
ZVONKO
SREČIĆ
Voditelj Odsjeka za komunalne poslove
tel: 049/469-119; 098/251-568
e-mail: opć[email protected]
Opis poslova radnog mjesta:
nadležan za poslove vezane uz izgradnju i
održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture: opskrba pitkom vodom, odvodnja i
pročišćavanje otpadnih voda, održavanje nerazvrstanih cesta, javnih površina, parkirališta, groblja,
javne rasvjete, odvoz komunalnog otpada i čistoću;
koordinira rad voditelja mjesnog vodovoda i radnika na mjesnom vodovodu te drugih komunalnih
djelatnika na održavanju čistoće
Komunalni redar
tel: 049/469-119; 098/351-071
e-mail: [email protected]
Opis poslova radnog mjesta:
sam provodi i nadzire provođenje općinske Odluke o komunalnom redu; prikuplja podatke o
obveznicima komunalne naknade, poreza na
kuće za odmor i korištenje javnih površina, obavlja poslove zakupa javnih površina, štandova i
kioska te nadzor priključivanja na komunalnu
infrastrukturu, nepropisno parkiranih vozila i
uzurpacija javnih putova
Voditelj mjesnog vodovoda
tel: 049/469-119; 099/212-87-82
e-mail: opć[email protected]
Opis poslova radnog mjesta:
održava vodoopskrbnu mrežu mjesnog vodovoda
(u suradnji s voditeljem Odsjeka za komunalne
poslove) te kanalizacijski sustav, a po potrebi
obavlja i čišćenje snijega
KRUNO
MEŠTROVIĆ
MLADEN
PETRIC
Radnik na mjesnom vodovodu
tel: 049/469-119; 099/673-62-05
Opis poslova radnog mjesta:
obavlja poslove na održavanju mjesne vodoopskrbne
mreže, kanalizacijskog sustava, čišćenja snijega
Spremačica
tel: 049/469-119
Opis poslova radnog mjesta:
zadužena je za čistoću općinske zgrade, Doma
kulture i Općinske knjižnice i čitaonice
MILENA
MIKUŠ
DAMIR
OZIMEC
Čistač
tel: 049/469-119
Opis poslova radnog mjesta:
održava čistoću javnih površina, prometnih i
zelenih
11
opći n s k i a k t ua l ac
OPĆINSKO VIJEĆE
Općinsko vijeće je predstavničko tijelo
građana i tijelo lokalne samouprave koje
u okviru svojih prava i dužnosti donosi
opće i druge akte te obavlja druge poslove
u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom
Općine Marija Bistrica. Općinsko vijeće ima
15 članova (predsjednik, potpredsjednik i
13 vijećnika) izabranih na način određen
zakonom. Mandat članova Općinskog vijeća
traje četiri godine, a počinje danom konstituiranja Općinskog vijeća i traje do stupanja
na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske
o raspisvanju izbora. Većinom glasova svih
vijećnika, Općinsko vijeće donosi sljedeće
akte: ■ Statut Općine ■ Poslovnik Općinskog
vijeća ■ Proračun ■ Godišnje izvješće o
izvršenju proračuna ■ Odluku o izboru i
razrješenju predsjednika i potpredsjednika
Predsjednik vijeća:
Teodor Švaljek, ing.
mob: 098/251-777
e-mail: [email protected]
12
Vijeća ■ Odluku o raspisivanju referenduma
o pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvrđenih statutom Općine. Sjednice
Općinskog Vijeća su javne te predstavnici
udruga građana, građani i predstavnici medija
mogu pratiti njegov rad. O radu Općinskog
Vijeća javnost se obavještava putem sredstava
javnog priopćavanja, oglasne ploče i objavom
na web stranicama Općine.
Potpredsjednica vijeća:
Sanja Kovačić, dr.sc.
e-mail: [email protected]
Ivan Palanović
Damir Milošić
Ivan Bertović
Ignac Babić
Nikola Meštrović
Dragica Dijanić
Branimira Glavica
Ivan Mesar
Josip Dolčić
Dubravka Boc
Stjepan Gorički
Željko Novak
Stjepan Meštrović
PORUKA PREDSJEDNIKA
OPĆINSKOG VIJEĆA
Teodora Švaljeka
D
rage Bistričanke i dragi Bistričanci, ovo je
moje prvo pismeno obraćanje vama, pa ću
napisati i nekoliko rečenica koje se zasnivaju
na osobnim emocijama. Nakon dugo vremena u našoj općini Marija Bistrica došlo
je do velike promjene izborom nove vlasti, koja želi raditi
transparentno, zalažući se za opće dobro i uvažavanje
svih mještana u svakom dijelu Općine. Mariju Bistricu,
središte Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke, želimo razvijati da postane
mjesto ugodnog življenja i međusobnog uvažavanja ljudi, prepoznatljivo po gostoljubivosti
i odgovarajućoj turističkoj ponudi, kako bi svaki hodočasnik, turist, putnik namjernik iz
Marije Bistrice ponio najljepše dojmove. Posla ima puno. Koliko god voljeli svoju Bistricu,
moramo priznati da je riječ o siromašnoj općini bogatih pojedinaca. Infrastruktura Marije
Bistrice, bez obzira na dosadašnja ulaganja, ne zadovoljava potrebe suvremenog razvoja.
Odnosi se to na cestovnu infrastrukturu, vodovod i odvodnju te sadržaje koje nudimo u
turizmu. Zaostali smo za dostignućima civiliziranog društva. Nismo iskoristili mogućnosti
koje su nam se nudile proteklih godina u pripremama države za ulazak u Europsku uniju.
Nezaposlenost nam prelazi 20%, mnoge tvrtke su zatvorene, a novi poslovi nisu otvarani.
Marija Bistrica ima dvije tisuće kućanstava, od čega 800 ima jednog ili dva člana. Jedna
četvrtina pučanstva starija je od 60 godina. Bez završene osnovne škole je tisuću ljudi. Isto
ih je toliko sa završenom osnovnom školom, srednjoškolsko obrazovanje ima dvije tisuće i
sedamsto osoba, a visoko obrazovanje četiristo ljudi. Iako se 50% stanovništva služi internetom,
obrazovna, populacijska i poduzetnička slika Marije Bistrice je nezavidna. Ali, dobra je vijest
da na zagrebačkom Sveučilištu studira 128 studenata iz Marije Bistrice. Mladim obrazovanim
ljudima želimo otvoriti perspektivu, pokušati osigurati posao, u općini bolje i više razvijati
vjerski i kulturni turizam te ekološku poljoprivredu. Doista želimo graditi novu Bistricu i
otvarati male, suMladim obrazovanim ljudima želimo otvoriti perspektivu, vremene biznise.
pokušati osigurati posao, u općini bolje i više razvijati Marija Bistrica
ima svoje blavjerski i kulturni turizam te ekološku poljoprivredu.
go i b a št i nu,
svoje medičare,
svjećare i licitare, svoje lončare i majstore izrade drvenih igračaka, svoje kulturno umjetničko
društvo, klapu i limenu glazbu, Osnovnu glazbenu školu i brojne sportske i druge udruge.
Time se ponosimo. Međutim, to nije dovoljno. Želimo promijeniti mentalitet zatvorenosti,
sebičnosti i pohlepe, karakterističan za cijelu Hrvatsku. Želimo okupiti i motivirati što više
ljudi za opće dobro Marije Bistrice. Svjesni smo da nam trebaju nova motivacija, nove ideje,
projekti i programi. I novi, stručni, mladi ljudi. Sami to sve ne možemo. Tražimo pomoć
pameti: domaće, zagorske, zagrebačke, hrvatske i europske. Osim toga, svi znamo da je
u suvremenom društvu važno biti informiran. Zato, informacije važne za razvoj našega
mjesta mi želimo dijeliti s Vama. Otuda ovaj “Bistrički ublouček”, kao glasnik te rad na
novom oblikovanju općinske web stranice. Također, važno je znati da su nakon dosta
vremena profunkcionirali i mjesni odbori, te da aktivno rade u svojim naseljima. Aktivno
je i osam odbora, koji djeluju kao savjetodavna tijela pri Vijeću Općine, čiji članovi su
stručni i kvalitetni ljudi. Depolitizirali smo Mariju Bistricu, svi volontiramo za opće dobro.
Pozivamo i Vas, poštovani mještani, čitatelji “Bistričkog ubloučeka” da nam se pridružite!
13
o pći n s k i a k t ua l ac
MJESNI ODBORI
Mjesni odbori osnivaju se u svrhu neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o pitanjima vezanim za njihov svakodnevni i neposredni interes. Zadaće Vijeća mjesnih odbora jesu da uoči i evidentira potrebe i probleme stanovništva
na svom području te iznalazi i predlaže načine njihova rješavanja uz pomoć nadležnih odjela gradske uprave.
TEKST Marija Čujić i Petra Horvatinčić FOTOGRAFIJA Damir Glavač
Mjesni odbor Marija Bistrica
Obuhvaća područje: Gornjoselska ulica,
Ulica Ljudevita Gaja,Trg pape Ivana Pavla
II., Šopčev prolaz, Nova cesta, Ulica kralja
Tomislava, Zagrebačka ulica, Kolodvorska
cesta i Stubička cesta.
Predsjednik: Berislav Milički,
Kolodvorska 78
Zamjenik predsjednika: Marinko Micak,
Šopčev prolaz 12
Mjesni odbor Globočec
Obuhvaća naselje Globočec.
Predsjednik: Ignac Babić, Globočec 47/1
Zamjenik predsjednika: Velimir Babić,
Globočec 52
Mjesni odbor Hum Bistrički
Obuhvaća naselje Hum Bistrički.
Predsjednik: Nikola Meštrović,
Hum Bistrički 69C
Zamjenik predsjednika: Ivica Kušić,
Hum Bistrički 146
Mjesni odbor Laz Bistrički, Laz
Stubički
Obuhvaća naselja Laz Bistrički i Laz Stubički.
Predsjednik: Anton Pucko,
Laz Bistrički 238
Zamjenik predsjednika: Stjepan Gabud,
Laz Bistrički 34
Na sastanku predstavnika mjesnih odbora održanog
13.10.2013. raspravljalo se o dosadašnjem radu i
utrošenim sredstvima. Predsjednik Općinskog vijeća
Teodor Švaljek napomenuo je da unatrag tri mjeseca rad
odbora nije postojao. Pohvalio je predstavnike odbora
što su se uključili i rekao je da je cilj transparentnost i
briga o svim stanovnicima općine.
14
Mjesni odbor Podgrađe
Obuhvaća naselje Podgrađe.
Predsjednik: Dean Bahmet, Podgrađe 34A
Zamjenik predsjednika: Damir Matok,
Podgrađe 61
Mjesni odbor Selnica
Obuhvaća naselje Selnica.
Predsjednik: Josip Hanžek, Selnica 165
Zamjenik predsjednika: Željko Jakopec,
Selnica 144
Mjesni odbor Podgorje Bistričko
Obuhvaća naselje Podgorje Bistričko.
Predsjednik:Juraj Ptić, Podgorje Bistričko 270
Zamjenik predsjednika: Ivan Vedrina,
Podgorje Bistričko 103B
Mjesni odbor Sušobreg Bistrički
Obuhvaća naselje Sušobreg Bistrički.
Predsjednik: Davor Kuljak,
Sušobreg Bistrički 126
Zamjenik predsjednika: Mladen Janečić,
Sušobreg Bistrički 109/A
Mjesni odbor Poljanica Bistrička
Obuhvaća naselje Poljanica Bistrička.
Predsjednik: Zvonimir Jelečki,
Poljanica Bistrička 19
Zamjenik predsjednika: Ivan Belec,
Poljanica Bistrička 165
Mjesni odbor Tugonica
Obuhvaća naselje Tugonica.
Predsjednik: Miljenko Šimunec, Tugonica 99
Zamjenik predsjednika: Mladen Maršić,
Tugonica 80
RADNA TIJELA
Općinskog vijeća općine Marija Bistrica
S
TEKST Veljko Mahmet FOTOGRAFIJA Elvis Lacković
obzirom na široko područje rada i odgovornosti Općinskog vijeća koje obuhvaća različita pitanja društvenog, gospodarskog, političkog, kulturnog, sportskog kao i drugih aspekata života i djelovanja, Vijeće je odlučilo osnovati radna tijela koja će mu pomoći u razmatranju, pripremi
i donošenju odgovarajućih odluka važnih za daljnji razvoj, napredak i poboljšanje života i rada općine u cjelini. Slijedom te ideje, Vijeće je
pozvalo na suradnju ne samo stanovnike općine nego i druge građane Republike Hrvatske koji svojom stručnošću, znanjem, sposobnošću,
kompetentnošću i iskustvom žele i mogu doprinijeti kvaliteti rada ne samo Vijeća nego i drugih općinskih tijela, a na korist i dobrobit svih
stanovnika općine. Spoznavši da se ovakvim pristupom općinska vlast opredijelila za drugačiji pristup i koncepciju rada, vođenja i upravljanja općinom,
a koji počiva na otvorenosti, suradnji, transparentnosti, dostupnosti, komunikaciji i iznad svega odgovornosti, sa jasno definiranim ciljevima, ali što
je još važnije, i sa konkretnim programima, planovima i projektima s kojima te ciljeve namjerava i ostvariti, za aktivnu suradnju javilo se više od 40
dragovoljaca koji su svoje kapacitete dali na raspolaganje kako Vijeću tako i samoj općini u cjelini. Zahvaljujući izvrsnom odzivu, Vijeće je moglo svoju
početnu ideju o osnivanju radnih tijela odnosno odbora pretvoriti u stvarno organizacijsko ustrojstvo s osnovnim ciljem razmatranja različitih tema
i pitanja iz opsega njihovog rada i djelovanja te iznošenja ideja, savjeta i prijedloga Općinskom vijeću kao podloge za raspravu i donošenje odluka na
svojim sjednicama. U tom smislu, Općinsko vijeće je svojom odlukom o osnivanju te djelokrugu i načinu rada radnih tijela, propisalo o kojim se odborima
radi, koliko imaju članova, tko su predsjednici i članovi te koje su osnovne odrednice njihovog rada. Potrebno je još jednom naglasiti da je svrha, uloga
i zadatak odbora da svojim idejama, prijedlozima i savjetima koji se odnose na područje njegovog rada i djelovanja, Općinskom vijeću pomognu u
donošenju odgovarajućih i optimalnih odluka u najboljem interesu općine. Zbog toga je važno navesti koji je opseg rada odbora i koje su im nadležnosti.
Sveukupno osnovano je 8 odbora i to:
1. ODBOR ZA FINANCIJE I PRORAČUN – predsjednik
je Teodor Švaljek, a članovi Dubravka Boc i Damir Milošić
2. ODBOR ZA URBANIZAM, GRADITELJSTVO,
KOMUNALNE POSLOVE I ZAŠTITU OKOLIŠA
– predsjednik je Ivan Palanović, a članovi Zdenko Cipriš, Mario
Tomorad, Stjepan Lisjak, Stjepan Šestak, Josip Palanović, Damir
Husinec, Zlatko Ivak i Ivan Mesar
3. ODBOR ZA MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO
– predsjednik je Stjepan Meštrović, a članovi Mirko Štagar, Bernard Andraka, Ivan Lacković i Marijan Kruhak
4. ODBOR ZA POLJOPRIVREDU I PODUZETNIŠTVO
– predsjednik je Željko Novak, a članovi Ignac Babić, Zdravko
Petrinec, Željko Vidaček i Ivan Bertović
5. ODBOR ZA SOCIJALNU SKRB – predsjednica je Sanja
Kovačić, a članovi Blaženka Milički, Žarko Mezak, Antonija
Kruhak, Snježana Husinec, Vesna Tomorad i Branimira Glavica
6. ODBOR ZA MLADEŽ – Predsjednica je Dubravka Bartolović,
a članovi Nikola Meštrović, Stjepan Gorički, Josip Dolčić i Danijel
Maršić
7. ODBOR ZA KULTURU I TURIZAM – predsjednica
je Ivana Sraga, a članovi Petra Ptiček, Zrinka Švaljek, Bernarda
Cesar, Bruno Kovačić, Nedjeljko Milošić i Dragica Dijanić
8. ODBOR ZA KOORDINACIJU RADA RADNIH
TIJELA OPĆINSKOG VIJEĆA – predsjednik je Veljko
Mahmet, a članovi Nedjeljka Habazin i Teodor Švaljek.
1.
ODBOR ZA FINANCIJE I PRORAČUN
■ raspravlja o općinskim financijama i proračunu te zauzima stavove i
mišljenja o pitanjima koja se odnose na: ■ izradu, usvajanje, praćenje
i izmjene (rebalans) proračuna te zaključnog računa proračuna ■
novčani tijek i ostvarenje proračuna ■ porezni sustav i poreznu
politiku ■ stanje prihoda i rashoda općine ■ druga pitanja koja se tiču
financija, financijskih i računovodstvenih standarda i proračuna.
2.
ODBOR ZA URBANIZAM, GRADITELJSTVO,
KOMUNALNE POSLOVE I ZAŠTITU OKOLIŠA
■ razmatra, predlaže i donosi zaključke i stavove o pitanjima koja se
odnose na: ■ donošenje i izmjene urbanističkih provedbenih planova ■
razvoj, održavanje i poboljšanje komunalne infrastrukture - vodovoda,
kanalizacije, plinovoda, prometnica, rasvjete, stanja javnih površina,
komunalnog reda ■ održavanje, obnovu i rekonstrukciju postojećih
objekata u vlasništvu općine ■ utvrđivanje statusa i razrješavanje
problematike napuštenih, nekorištenih ili devastiranih objekata i
površina u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba ■ metodologiju
i tehnologiju prikupljanja, odlaganja i zbrinjavanja svih vrsta otpada
iz kućanstava, javnih ustanova, gospodarskih subjekta i drugih
trgovačkih društava ■ problematiku odlagališta otpada Tugonica
■ razmatranje i primjenu tehnologija obnovljivih izvora energije
(vjetar, voda, sunce, biomasa) kao i energetski učinkovitih kuća i
drugih objekata ■ izradu projekata za prijavu i dobivanje sredstava
iz EU fondova ■ druga pitanja koja se tiču navedenih područja.
3.
ODBOR ZA MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO
■ razmatra i zauzima stavove i mišljenja o pitanjima koja se odnose
na: ■ razvoj obrta, malog i srednjeg poduzetništva ■ mogućnost
stvaranja udruga i klastera ili uključivanje u postojeće ■ uspostavu
i intenzivniju suradnju s obrtničkim, industrijskim i gospodarskim
komorama ■ organiziranje i/ili sudjelovanje na sajmovima obrta te
malog i srednjeg poduzetništva ■ povezivanje s većim gospodarskim
sustavima ■ stvaranje pretpostavki za privlačenje gospodarskih investicija u općini ■ gospodarska zona, olakšice investitorima (manji
porezi, privremeno oslobađanje od poreza, poticaji za zapošljavanje
lokalnog stanovništva) ■ izradu projekata za prijavu i dobivanje
sredstava iz EU fondova.
4.
ODBOR ZA POLJOPRIVREDU I PODUZETNIŠTVO
■ razmatra i zauzima stavove i mišljenja o pitanjima koja se odnose
na: ■ suradnju sa znanstvenim institucijama i/ili stručnjacima - pojedincima na području poljoprivredne znanosti ■ organiziranje u
interesne skupine za uzgoj odgovarajućih poljoprivrednih kultura /
domaćih životinja ■ organiziranje i / ili sudjelovanje na sajmovima i
15
opći ns k i a k t ua l ac
drugim događajima radi razmjene i stjecanje novih iskustava, znanja
i tehnologija ■ izradu projekata za prijavu i dobivanje sredstava iz
EU fondova ■ sudjelovanje u osnivanju, vođenju i potpori udrugama
poljoprivrednika (vinogradari, voćari, povrtlari, stočari i sl.).
5.
ODBOR ZA SOCIJALNU SKRB
■ razmatra i zauzima stavove i mišljenja o pitanjima koja se odnose
na: ■ izradu evidencija obitelji/pojedinaca u općini s primanjima
ispod službene statistički određene granice siromaštva, a koja ih
svrstava u skupinu socijalno ugroženih osoba
■ izradu popisa potrebe u novcu, hrani, odjeći, ogrjevu ili drugim
dobrima za evidentirane obitelji i pojedince ■ organiziranje, prikupljanje i dostavu pomoći potrebitima ■ izradu i provedbu plana
redovnih obilazaka starijih, bolesnih i nemoćnih osoba, a posebice
u otežanim vremenskim uvjetima ili izvanrednim situacijama ■
planiranje i organiziranje predavanja, savjetovanja i drugih aktivnosti
na području prevencije i zaštite zdravlja ■ izradu i primjenu kriterija
te provedbu natječaja za dodjelu stipendija i drugih oblika pomoći
učenicima i studentima s područja općine.
6.
8.
ODBOR ZA KOORDINACIJU RADA RADNIH
TIJELA OPĆINSKOG VIJEĆA
■ nadležan je za praćenje, usmjeravanje i nadzor rada ostalih radnih
tijela Vijeća te podnošenja Vijeću izvješća o praćenju i rezultatima
rada radnih tijela, a također i za: ■ povezivanje i osiguranje suradnje
radnih tijela kada rade na sličnim ili zajedničkim temama
■ osiguranje pomoći, podrške i potrebnih resursa za rad radnih tijela
■ međusobnu komunikaciju između radnih tijela kao i komunikaciju
između radnih tijela i Vijeća ■ promptno izvješćivanje Vijeća o bilo
kojoj problematici u radu radnih tijela te predlaganje rješenja ■
pripremu dokumentiranih ulaznih podataka i prijedloga odluka za
sjednice Vijeća koje se odnose na ■ rad i rezultate rada radnih tijela
■ sudjelovanje, prema potrebi, na sastancima ostalih radnih tijela.
Posjet najstarijim mještanima
ODBOR ZA SOCIJALNU SKRB
ODBOR ZA MLADEŽ
■ razmatra i zauzima stavove i mišljenja o pitanjima koja se odnose
na: ■ izradu baze podataka studenata s područja općine te njihovo
organiziranje u skupine temeljem profesija za koje se školuju ■
iznošenje i razradu ideja, planova i projekata na području tehničkih,
društvenih, humanističkih i drugih znanosti, te realizaciju odobrenih ■
rad na stvaranju prostorno materijalnih uvjeta za kvalitetan društveni
život mladih - mjesta okupljanja ■ osmišljavanje i razradu prijedloga
organiziranog aktivnog uključivanja mladeži u događanja u općini
prema području interesa ■ suradnju s Odborom za kulturu i turizam
na osmišljavanju i organiziranju događanja i sadržaja od interesa
mladih - koncerti, zabave, predstave, putovanja i sl. ■ suradnju s
Odborom za socijalnu skrb radi pomoći darovitim i istaknutim
pojedincima za potrebe školovanja.
7.
ODBOR ZA KULTURU I TURIZAM
■ razmatra i zauzima stavove i mišljenja o pitanjima koja se odnose
na: ■ suradnju s institucijama i udrugama u kulturi i prosvjeti koje
u općini djeluju, na izradi plana rada i razvoja kulturnih sadržaja i
aktivnosti ■ planiranje i organiziranje kulturnih događanja - koncerti, izložbe, priredbe, recitali, predstave, smotre, kolonije i sl. ■
povezivanje i suradnju s drugim ustanovama i organizacijama na
području kulture izvan općine te pripremu, organizaciju i provedbu
razmjene gostovanja ■ uspostavu/obnovu kontakata i suradnje s
mjestima prijateljima na području RH kao i u inozemstvu ■ uspostavu
kontakata i mogućnosti suradnje s drugim mjestima – svetištima
Majke Božje na domaćoj i međunarodnoj razini ■ suradnju i podršku
Turističkoj zajednici općine na području strategije razvoja turizma,
turističke ponude i sadržaja ■ suradnju s Bluesun hotelom Kaj i malim
iznajmljivačima na izradi strategije i razvoja turističkih potencijala
i ponude smještaja od zajedničkog interesa ■ identifikaciju i izradu
turističkih marketinških materijala
■ pripremu i provedbu natječaja za osmišljavanje, izradu i promociju
izvornog i autentičnog bistričkog suvenira ■ suradnju sa Župnim
uredom i Radijem Marija Bistrica na osmišljavanju i utvrđivanju
programske koncepcije RMB-a ■ utvrđivanje i provedbu koncepcije,
sadržaja, učestalosti i metoda komunikacije s javnošću.
Prostorni plan budućeg groblja
16
O
d formalnog ustrojavanja
odbora i početka njihovog
konkretnog rada pa do kraja
listopada 2013, prošla su tri
mjeseca. U tom razdoblju
odbori su održali 14 sastanaka, na što su
utrošena 173 sata rada, raspravljeno je 48
tema i doneseno je 87 zaključaka, prijedloga, odluka i inicijativa. Ako uzmemo u
obzir da su u međuvremenu bili i ljetni
godišnji odmori, onda su ovi pokazatelji još
vredniji. No, ne samo to. U svega nekoliko
tjedana Općina je prijavila i predala svu
potrebnu dokumentaciju za dva projekta
koji se financiraju iz EU fondova. Prvi je
projekt zapošljavanja osoba s invaliditetom
koji je pripremio Odbor za socijalnu skrb,
a drugi je projekt pod radnim nazivom
“Donji trg i Dom kulture“ za što su dokumentaciju zajednički pripremili Odbor za
urbanizam, graditeljstvo, komunalne poslove
i zaštitu okoliša te Odbor za kulturu i turizam.
Najznačajnije u svemu je što su oba projekta
pripremljena vlastitim znanjem, sposobnošću
i zalaganjem članova navedenih odbora, što
im daje posebnu vrijednost.
Nadalje, obzirom da se pokazalo da u Općini
nedostaje niz akata potrebnih za njezino
uspješno funkcioniranje od kojih su neki
i propisani zakonom, odbori aktivno rade
i na otklanjanju tog nedostatka, tako da je
do sada nadopunjena Odluka o socijalnoj
skrbi, zatim je izrađena i usvojena Odluka
o nerazvrstanim cestama, a u tijeku je izrada
niza drugih nužnih dokumenata.
Izvješće se usuglašava sa svim sudionicima
prije njegovog službenog usvajanja, nakon
čega se dostavlja svim članovima odnosnog
odbora, a također i Načelniku, članovima
Odbora za koordinaciju rada radnih tijela,
kao i Općini radi arhiviranja i čuvanja. Na
taj je način osigurana potpuna transparentnost rada, ali i sljedivost prema svim
aktivnostima i odlukama. Vode se zapisi o
tome što se radi, koje se odluke donose i kako
se ostvaruju, ali što je najvažnije, osigurava
se kontinuitet rada i nesmetano djelovanje
općinskih struktura bez obzira na političku
opciju koja je na snazi, kako se ne bi nakon
svake promjene vlasti “počelo ispočetka“.
Osim toga, u naprijed navedena 173 sata
nisu uračunati rad i vrijeme uloženi u projekte i druga događanja, obzirom da se ti
sati odnose samo na vrijeme utrošeno na
sastanke odbora. Također ne smijemo ne
spomenuti grupu od više od 20 osoba, od
čega 70% mladih, koji zdušno i odgovorno
rade na osmišljavanju i redizajnu postojeće
općinske mrežne stranice kao i na pokretanju
općinskih novina (koje sada držite u rukama)
Svi se moramo ponositi činjenicom da je
to rezultat rada isključivo stanovnika naše
općine. Kad još dodamo da svi sudionici,
kako u radu odbora tako i drugih radnih
grupa, to čine u svoje slobodno vrijeme (a
koje su mogli utrošiti i na nešto sasvim drugo,
ljepše, ugodnije i zabavnije), kao i činjenicu
da za svoj angažman nitko nije tražio niti
dobio nikavu naknadu, onda nam to jasno
govori o kolikom se tu radi entuzijazmu,
motivaciji i ljubavi prema svojem zavičaju.
Zato ovakav pristup i doprinos treba itekako
cijeniti i poštivati. Navedemo li podatak da
više od 75% uključenih osoba nije stranački
opredijeljeno, onda to još dodatno daje na
vrijednosti ovakvom pristupu i govori da
je politika u potpunosti isključena iz svih
zbivanja i da je na prvom mjestu boljitak i
dobrobit općine i svih njezinih stanovnika.
Na osnovi svega naprijed navedenog, možemo
izraziti zadovoljstvo načinom i kvalitetom
provedbe nove koncepcije rada i funkcioniranja općinskih struktura kao i razini
postignuća u ovom početnom razinom.
Potpuno smo svjesni da je ovo tek početak
i da će trebati još puno rada, znanja, volje i
vremena kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi,
programi i projekti. U tom smislu pozivamo
sve građane koji žele i smatraju da mogu dati
svoj doprinos općem dobru, da se uključe
u rad u bilo kojem trenutku. Za kvalitetne i
dobronamjerne ljude uvijek će biti mjesta,
prostora i mogućnosti za djelovanje.
Želimo učiti od uspješne Općine;
predavanje bivšeg gradonačelnika Dugopolja Zlatka Ževrnje
Idejni projekt Donjeg trga
17
opći ns k i a k t ua l ac
Dobitnik općinske nagrade za
uspješan rad i promicanje
gospodarstva
TEKST Kristina Baticeli
FOTOGRAFIJA Kristina Baticeli
D
očekala me puna trgovina
lovaca. Donijeli su svoje puške
u radionicu Rusanu kako bi
ih pripremili za lov. Najčešće
se love divlje svinje, priča mi
jedan od lovaca koji lovi na području cijele
Hrvatske. Kaže kako je prošle godine šteta
od divljači bila više od milijun kuna. Žali se
kako je njegov hobi postao još skuplji. Nekad
je jedan metak plaćao 18, a sada 30 kuna.
Željko Rusan, kojem je donio svoju pušku
na servis, vodi puškarsku radionicu u sklopu
obiteljskog gospodarstva. Od Općine Marija
Bistrica dobio je priznanje za dugogodišnji
uspješan rad i promociju gospodarstva.
Objašnjava kako je u njegovoj radionici uvijek
gužva. Proizvodi oružje i servisira oružje.
Moj razgovor sa Željkom kreće s pitanjem
koje se nameće samo po sebi.
Kako je sve počelo?
Radiona postoji od 1983. godine. Bila je
prvo metalske struke, strojna obrada i strojobravarska djelatnost. Nakon završetka
vojske nije bilo mogućnosti da se zaposlim.
Ja sam inače strojobravar po struci i nije bilo
potrebe za tim kadrom. Odlučio sam krenuti
sam u vlastite vode, u metalsku struku. S
oružjem smo se počeli baviti 90-ih godina
pred sam Domovinski rat. Da razjasnimo,
tu su dvije tvrtke. Obrt je Rusan, kojeg je
vlasnica moja supruga Štefica Rusan i tvrtka
Mikron d.o.o., koja je registrirana za promet
i proizvodnju oružja.
Zbog čega dvije tvrtke?
Po hrvatskim zakonima u ono vrijeme, a i
današnje, obrt ne može proizvoditi oružje.
Zato je bila potreba za tvrtkom Mikron d.o.o.
kako bismo mogli proizvoditi oružje. Obrt
Rusan proizvodi dijelove i servisira oružje.
Ja sam direktor u tvrtki Mikron d.o.o., a
18
Hrvatsko gospodarstvo vidi kao šaku jada. Onima koji bi željeli
otvoriti svoj obrt, preporuča da ne odustanu, ali savjetuje da
se ipak ne upuštaju u takve stvari. Bez obzira na to, za svoje
obiteljsko gospodarstvo smatra da još nije doživjelo vrhunac.
moj sin Ivan je direktor proizvodnje i to
već tri godine.
Odkuda ste dobivali informacije kako
krenuti s malim poduzetništvom?
Kad sam kretao u taj obrt, nekakve informacije mogle su se dobiti samo u tadašnjim
općinama, upravi koja je radila te poslove .
Drugih informacija nije bilo. Devedesetih ,
kad smo otvarali drugu tvrtku , nije bilo nepoznanica. Čak nije bilo toliko komplicirano
kao danas. U to vrijeme je bilo važno da želiš
raditi i da imaš volju za radom.
Imate 10 zaposlenih, bavite se servisom i
prodajom oružja, obuhvaća li Vaša djelatnost još nešto?
U pravilu servis i prodaja oružja nije neka
velika stavka u našoj djelatnosti. Najveći dio
kojim se bavimo je proizvodnja različitih
dijelova vezanih za puškarsku industriju. Od
različitih nosača optičkih ciljnika, dijelova,
pribora.
Gdje sve plasirate svoje proizvode?
Preko 90 % proizvoda ide na europsko
tržište. Izvozimo dosta u Njemačku, Austriju
i Nizozemsku. Neke stvari idu čak i u Kanadu,
nešto u SAD. Ovo sitno što prodajemo po
Hrvatskoj uvijek je teško naplatiti, za razliku
od poslova vani. Bilo je interesantno kako je
jedan lovac donio na servis nosač koji je kupio
u Italiji. Mislio je da je ruski i onda donese
kutiju s mojim proizvodom. Interesantnije
je kupiti nešto hrvatsko vani nego tu. Tuđe
nam je uvijek bolje. Međutim , radili smo i
za Hrvatsku vojsku i policiju.
Od samog početka pa sve do danas , kako
se probijate?
Odkad je sin u tvrtki uspjeli smo se tek
probiti na svjetsko tržište. U svijet je jako
teško ući, bez obzira imaš li kvalitetu. Tek
kad imaš nešto što nitko nema , a to smo
uspjeli napraviti, e onda smo uspjeli.
Kako ste to uspjeli?
Napravili smo inovaciju koja na žalost nije
patentirana. Imamo ih jako puno , ali niti
jedna nije zaštićena. Isključivo zbog kompliciranosti postupka i skupoće proizvoda.
Danas svi sve kopiraju, tako da mislim da zbog
nas samih nismo puno pogriješili. Napravili
smo određeni tip nosača optika i trenutno
je najzastupljeniji proizvod adapter za povezivanje noćnog ciljnika i dnevnog ciljnika.
Kako vidite Hrvatsko gospodarstvo?
Kao šaku jada. Šaka jada koja se bori za
preživljavanje. Na žalost iz dana u dan tone.
Primjer vam je sama okolica naše Marije
Bistrice koja jadnija , na žalost , ne može
biti. Sve što smo ovdje imali uspjeli su upropastiti. Više nema gospodarskog sektora
koji bi zapošljavao veći broj ljudi.
Što biste savjetovali ljudima koji bi htjeli
otvoriti svoj obrt?
U svakom slučaju preporučio bi im da ne
odustanu i da pokušaju pronaći djelatnost
koja može egzistirati kao takva, bilo obrt ili
tvrtka. Provjeriti određena tržišta, iako je
danas jako teško pronaći sigurnog kupca i
dobro provjeriti kvalitetu radne snage. Ima
tu još puno stvari. Iskreni savjet za većinu,
nemojte se upuštati u takve stvari. Ako možete
odradite negdje 8 sati i budite gospodin gazda.
Vi kao obrtnik, kao vlasnik svoje tvrtke ,
nemate osmosatno radno vrijeme. Ponekad
po noći rješavate probleme i ne možete
mirno spavati da bi to sve funkcioniralo i
imalo smisla.
Kad to tako kažete , je li Vam je žao što
imate svoj obrti?
Meni nije žao. Jako je teško u ovo vrijeme ulaziti u otvaranje bilo kakvog obrta i pokretati
proizvodnju. Najveći problem je nedostatak
kapitala koji nije opterećen kamatama, bez
toga nema šanse. Priča o otvaranju poduzeća
za 10 kuna je smiješna. Toga nema nigdje na
svijetu. Osnovnu stvar nisu rekli ljudima.
Kad otvore obrt ili tvrtku , tek onda ih čeka“
kalvarija“. Kreću im porezne obaveze, doprinosi, sve im kreće, ali 10 kuna nije dovoljno
da pokrije sve te stvari.
U radioni Rusan na ormarima se nalaze
razni pehari: Željko objašnjava kako mu
je hobi streljaštvo. Na zidu visi i priznanje
Općine koje će rado skinuti i pokazati. Kaže
da mu puno znači. Drago mu je da je netko
prepoznao njegov trud. Vjeruje da ovo nije
vrhunac, da će zaposliti još ljudi , ali i proširiti
strojni park. Njegov sin Ivan nastavit će
obiteljski posao te se Željko ne boji da se
njihova djelatnost neće nastaviti.
19
o pći ns k i a k t ua l ac
Nema granica našim
postignućima ako smo
uporni i predani
U petak 20. rujna 2013. godine posjetio nas je profesor
Ivan Đikić te je održao predavanje na temu „Znanstveni
izazovi u biomedicini“. Trenutno najuspješniji i najpriznatiji
hrvatski znanstvenik govorio je o izazovima znanosti u
borbi protiv tumora.
TEKST Ana Kruhak
FOTOGRAFIJA Sandra Haban, Damir Glavač
B
rojni gosti su sa zanimanjem
pratili izlaganje dr. Đikića o
ulozi matičnih stanica u ljudskom organizmu, nastanku tumora i aktualnim mogućnostima
liječenja, odnosno sprečavanja širenja opake
bolesti. Odličnim primjerima i slikovitim
podlogama, čak i filmskim animacijama,
oduševio je izuzetno zanimljivim i inspirativnim predavanjem općenito o znanosti,
svojim istraživanjima tumora i suradnicima
u Institutu za biokemiju Goethe sveučilišta
u Frankfurtu. Naglasio je da su za uspjeh i
zadovoljstvo u znanosti nužni originalnost
i znanje, dugotrajan i predani rad, ljubav i
znatiželja, skromnost, multidisciplinarnost
i timski rad. Govorio nam je o važnosti
samoinicijative i upornosti u ostvarivanju
osobnih ciljeva. Objasnio nam je i nastanak
tumora te kako se stanice i proteini u organizmu neprestano obnavljaju. Otkrio nam
je da za tumore, nažalost, nikada neće biti
jedinstvenog lijeka.
Dr. Đikić je, među ostalim, pokazao
statističke podatke o najčešćim malignim
oboljenjima kod žena i muškaraca te je
preporučio redovite preglede kod liječnika,
jer samo ranim otkrivanjem tumora može
se povećati mogućnost njegova liječenja
20
i kompletan nestanak. Čim započne faza
metastaziranja, ni znanost trenutno nema
odgovora ni rješenja.
Prof. Đikić govorio je i o ulozi signalnog
markera ubikvitina, kojei je u svom laboratoriju u Frankfurtu, uz pomoć cijenjene
kolegice Koraljke Husnjak, detaljno istraživao
te za to primio vrijedne i prestižne nagrade.
Dosta se očekuje od istraživanja matičnih
stanica tumora, novih lijekova koji blokiraju
‘’Osjećam se kao
doma Marija Bistrica
je uvijek bila i ostat
će mjesto u kojem
sam odrastao, tako
da je veliki gušt i
velike su emocije
povratka u svoje
mjesto odrastanja.”
metastatske putove i, na kraju, od kombiniranog djelovanja raznih vrsta molekularne
terapije. Pri tome, farmaceutske kompanije
moraju imati na umu da trenutačne ci-
jene njihovih lijekova prelaze financijske
mogućnosti društva i trebat će se napraviti
puno više reda u sektoru plaćanja liječenja
bolesnika s tumorskim bolestima. Ono što
javnost može očekivati jest kontinuirani
napredak u znanosti, ranoj dijagnostici i
kombiniranom liječenju tumora, što već
sada dovodi do značajnog produljenja života
osoba koje boluju od tumora (tumori kao
kronične bolesti), održavanja kvalitete života
(s unapređenjem terapije) te kod pojedinih
vrsta tumora, i uspjeha u potpunom izlječenju.
Posebnost predavanja bila je i prezentacija
projekta “Nikada nije prerano“ koji je pokrenut kako bi se pobudio interes za znanost
kod djece najmlađe dobi. Program se sastoji
u tome da se dvaput godišnje djecu iz vrtića
i prva četiri razreda osnovne škole poziva
na otvorene dane Instituta za biokemiju
u Frankfurtu. Djeca sudjeluju u izradi eksperimenata koji su prilagođeni njihovoj
dobi, a najvažniji aspekt je pobuditi u njima
znatiželju da postavljaju pitanja koja ih zanimaju. Tako je jednom, mjesec dana
nakon posjete djece Institutu,
od jednog vrtića stigla torta
puna Smarties bombona na
koju su djeca nacrtala svoju
viziju bakterija. Upravo je
to vrsta reakcije kakva se
želi pobuditi! Izuzetno nas se
dojmilo njegovo naglašavanje
obiteljskih vrijednosti. Nakon
predavanja strpljivo je odgovarao
na brojna pitanja, a zanimljivi su bili
i odgovori dr. Đikića koji su se ticali uloge
naslijedstva kod izbijanja tumora, matičnih
stanica u pupčanoj vrpci, ali primjerice i
položaja znanosti u Hrvatskoj te statusa
mladih znanstvenika u Hrvatskoj, odnosno
njihovih mogućnosti građenja karijere u
inozemstvu. „U svom laboratoriju u Frankfurtu redovno dajem mogućnost mladim
studentima iz Hrvatske da osjete atmosferu
koja vlada u Europi. Često naši znanstvenici
imaju kompleks manje vrijednosti. Važno je
da uvide na licu mjesta da svojim znanjem
apsolutno mogu konkurirati u Europi“,
rekao je Đikić.
Predavanje je završio s porukom da nema
granica našim postignućima ako smo uporni i predani tome što radimo. U izjavi
nakon predavanja prof. dr. sc. Ivan Đikić je
napomenuo: ‘’Osjećam se kao doma. Marija
Bistrica je uvijek bila i ostat će mjesto u
kojem sam odrastao, tako da je veliki gušt
i velike su emocije povratka u svoje mjesto
odrastanja. Vidio sam puno ljudi s kojima
sam išao u školu, svojih profesora, prijatelja,
tako da je bio divan osjećaj biti u
Mariji Bistrici.’’ Dr. Ivan Đikić
znanstvenik je kojim se doista
može ponositi zemlja koju
predstavlja u svijetu. Bivši je
to zagrebački student koji je
završio Medicinski fakultet,
doktorirao je u New Yorku, a
potom ga znanost vodi u Izrael,
Švedsku i Njemačku, gdje danas
predaje kao najmlađi profesor na
Goethe University School of Medicine.
Kao vođa tima Instituta za biokemiju
Goethe Instituta, otkrio je mehanizam kojim se stanice ljudskog organizma brane
od razvoja karcinoma. Danas je dr. Đikić
jedno od najuglednijih imena na području
molekularne medicine. Dobitnik je niza
uglednih priznanja među kojima se ističu
nagrade američkog i europskog udruženja
za istraživanje raka. Dosad je objavio više
od 100 radova u znanstvenim časopisima
koji su citirani više od 7100 puta.
Dobitnik je važnih međunarodnih priznanja
te je izabrani član Europske organizacije za
molekularnu biologiju (EMBO), Europskog
udruženja za istraživanje života (ELSO),
Međunarodne unije za borbu protiv raka
(UICR) i drugih.
Dobitnik je i brojnih međunarodnih nagrada
uključujući nagradu Američkog udruženja
za istraživanje raka (AACR) za izvanredna
postignuća u istraživanju tumora 2006. godine, Njemačkog udruženja za staničnu biologiju i Europskog udruženja za istraživanje
tumora (EACR). Od 2010. redovni je član
Deutsche Akademie der Naturforscher Leopoldina, njemačke akademije znanosti.
Dobitnik je i najprestižnije njemačke znanstvene nagrade “Gottfried Wilhelm Leibniz”
za 2013. godinu. Aktivni je sudionik brojnih
europskih programa u obrazovanju studenata
i znanstvenika, te inicijator i organizator
znanstvenih skupova u Hrvatskoj.
Sve nas je oduševio svojim znanjem te jednostavnim i simpatičnim pristupom, a svoj
posjet Mariji Bistrici završio je nakon predavanja na večernjem druženju s kolegama
i prijateljima.
21
opći ns k i a k t ua l ac
DUGOOČEKIVANA OBNOVA D-29 PREKO LAZA
Ima jedna duga cesta…
TEKST Elvis Lacković FOTOGRAFIJA Sandra Haban
H
rvatski je sabor prije više od
3 godine prihvatio Prijedlog
zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske
investicijske banke za Projekt obnove cesta
II (Hrvatska)/B ili jednostavnije rečeno tzv.
Betterment B. Program obnove cesta Betterment često se spominjao kad su u pitanju
zagorske ceste pa tako i kada je u pitanju
obnova D29, dionice preko Laza, koja se
nalazi i na području općine Marija Bistrica.
Tada su u Betterment B program ušle četiri
zagorske dionice, a među njima i dionica D29
Marija BistricaKašina (L az)
duga 10,5 kilometara. Prošlo je
više od 3 godine
i danas, s jedne
strane, možemo izraziti zadovoljstvo što se
prema radovima vidi da će spomenuta dionica
zaista popraviti stanje i to prilično velikim
prometnim iskorakom, a s druge pak strane,
ne raduje činjenica da se sve skupa podosta
otegnulo. Naime, iako je često kad je u pitanju
izgradnja, problem novac za samu investiciju,
ovdje to nije slučaj. Novac je osiguran, no
problem je nastao u izvođaču radova, ‘’Osijek
Koteksu’’, koji je upao u određene probleme,
što je sve skupa rezultiralo prilično velikim
kašnjenjem. Podsjetimo, krajem svibnja ove
godine, spominjalo se da bi nova asfaltna
podloga trebala biti gotova do 1. studenog ove
godine, a kompletni radovi s odbojnicima,
nogostupima, autobusnim stajalištima i
ostalim radovima trebali bi biti gotovi do 1.
srpnja 2014. Kakva je danas situacija istražili
smo u Općini Marija Bistrica. U razgovoru s
načelnikom Općine Marija Bistrica Josipom
Miličkim, saznali smo da se radovi odvijaju i
dalje i da Hrvatske ceste kao investitor ulažu
napor da otklone sve poteškoće. ‘’Dugo
smo čekali ovu cestu, moramo se strpjeti
još malo’’, napomenuo je načelnik Milički,
a dodatne razloga za strpljenje je i dodatno
pojasnio. ‘’Za nas kao Općinu, obnova ove
dionice ima višestruke koristi. Naime, kada
radovi u konačnici budu završeni, dobit ćemo
uređenu cestu, sa novim nogostupom od
naselja Plasišće do Područne škole na Lazu,
kroz sva naseljena mjesta proći će asfalt,
uredit će se autobusna ugibališta, postaviti
nadstrešnice i što je najvažnije, povećat će se
sigurnost. Također, dogovoreno je da će se u
trup ceste D29 položiti magistralni cjevovod
za rješavanje pitanja vodoopskrbe naselja Laz,
negdje otprilike 2,5 km, koliko je neophodno
da ide uz samu cestu, dok će ostatak trase
ići drugim putovima. Hrvatske ceste će
odraditi iskop, polaganje, betonske radove
i zatrpavanje, dok je Općina već pribavila
materijal. Zagorski vodovod će nastaviti s
radovima dalje, u sklopu programa rješavanja
vodoopskrbe na području cijelog Zagorja.’’
istaknuo je bistrički načelnik i dodao kako bi
Općina to
jako teško
sama financirala.
U nastavku
predviđena
je sanacija dijela ceste u vidu obnove asfaltnog kolnika D29 prema Zlatar Bistrici u
Kolodvorskoj ulici kao i obnova nogostupa
na dijelu od raskršća sa Stubičkom cestom
do sajmišta. ‘’Na neke stvari jednostavno ne
možemo utjecati, ali odmah po preuzimanju
vlasti, pokušali smo i pokušavamo i dalje,
odraditi sve što je moguće, kako bi se ova
situacija riješila na što kvalitetniji način. A
uvjeren sam da će po njenom završetku svi
biti zadovoljni.’’ – zaključio je načelnik Općine
Marija Bistrica Josip Milički.
Dugo smo čekali ovu cestu,
moramo se strpjeti još malo
22
Prema najnovijim informacijama iz Hrvatskih
cesta, saznajemo da je u planu asfaltiranje
dijela državne ceste od skretanja za G. Stubicu (Plasišće) pa do kraja zahvata (smjer
Kašina), kako ne bi bilo problema sa zimskim
održavanjem ceste. Isto tako, predviđeno
je asfaltiranje spoja prema Mariji Bistrici
(početak dionice) te sanacija tri nova klizišta
Laz 8,9 i 10 na kojima su radovi već uznapredovali. Također, prema vremenskim uvjetima,
odrađivat će se nogostupi i još neki radovi
izvan samog trupa ceste, dok će na proljeće
krenuti oni radovi, koji zadiru u trup ceste,
uključujući i spomenuto polaganje vodovoda.
Kako nas vide drugi
„Iako smo prvenstveno došli na hodočašće, htjeli bismo još neke stvari vidjeti“
TEKST Jurica Gregurić
„
Mislim da bi bistričke štandove
trebalo dislocirati kako bi samo
svetište moglo parirati svetištima
diljem svijeta (npr. Lourdes) i tako
zadovoljiti potrebe ponajprije
nas hodočasnika, potrebe za mirom, tišinom i dostojanstvenim
ophođenjem kipa Majke Božje
Bistričke.
“
“Sam spomen Marije Bistrice u
meni budi asocijaciju na oazu
mira i molitve, mnoštva mladih
na hodočašću. Najljepši prizor u
Mariji Bistrici mi je kalvarija obasjana
mnoštvom svijeća po noći kao i tri
križa u suton gledana s brda kad se
spušta u svetište s Trga. Ne volim one
štandove oko bazilike niti kad glazba
svira iz kafića dok traje Put svjetla.“
„Odličan duhovni sadržaj kroz cijelu
godinu. Kalvarija je prekrasna kao i
crkva. Jedina stvar koja mi se ne sviđa
su ona nova zvonca ispod kalvarije,
nimalo mi se ne uklapa njihov dizajn,
ali zato je zlatni kip prekrasan. Gastronomska ponuda je, barem za nas
koji tražimo samo jedan obrok, dobra.
Štandovi su standard, većinom su svi
isti, ali mi je super što su se zadnjih
godina otvorili ovi „obrtnički“ na trgu
(lavanda, kupinovo vino…).“
Bistrica - bazilika i kalvarija, stvari su koje nekako na prvu padaju napamet ako se
nekog hodočasnika pita za asocijacije na Mariju Bistricu. To je opće poznato, svi mi
znamo što je najljepše u Bistrici i ponosni smo na to. No, ima li još stvari zbog kojih
ljudi dolaze u Mariju Bistricu? Postoji li nešto što ih se posebno dojmilo? Ili možda
nešto što bi htjeli promijeniti? Smatram da bi to svakoj Bistričanki i Bistričancu
trebalo biti bitno. Zato je ovo ljeto, na nekoliko većih hodočašća, obavljeno malo
istraživanje, anketirali smo hodočasnike što oni misle o nama.
„ Pohvaljujem sve koji
s ljubaznošću brinu o
Svetištu; o duhovnim
sadržajima, čistoći
i ljepoti! “
”
jedino što mi smeta je ona
Većinom sve u redu,
glazba iz pojedinih kafića
koja je toliko glasna da ne
čujem sebe kako mislim.
Da ne govorimo o kvaliteti
spomenute. Smatram da bi
oni koji to žele čuti, čuli i
da je malo tiše.
D
“
„Smatram da bi se svi
događaji koji se odvijaju
u Mariji Bistrici, od onih
vezanih za turizam do
onih vjerskih trebali više
razglasiti jer bi tada i
posjećenost bila veća.“
„Duhovni sadržaj je
odličan, turistički malo
manje. Problem je što
ne znamo gdje je što na
Bistrici i, iako smo
prvenstveno došli na
hodočašće, htjeli bismo
još neke stvari vidjeti.“
ok su stariji većinom zadovoljni ponudom, kako gastronomskom, tako i
zabavnom, a ne smetaju im ni smetaju štandovi, mlađa populacija ne misli
tako. Mlađi hodočasnici dolaze većinom autom (za razliku od starijih koji
dolaze autobusima) i imaju mogućnost ostanka dulje od jednog dana. Prvenstveno im nedostaje malo više turističke reklame za sadržaje koji nisu
usko vezani uz svetište. Većina ni ne zna da u Bistrici i okolici postoji više sadržaja. Velik
dio ih je spomenuo kako im smetaju štandovi, ne zbog robe koju prodaju, već zbog toga
što blokiraju prolaz i stvaraju veće gužve. Isto tako je puno hodočasnika izrazilo želju za
dolaskom u Bistricu tijekom radnog tjedna, kad nema toliko gužve. Iz priloženog se može
vidjeti velika razlika u razmišljanju između starijih i mlađih hodočasnika. Definitivno bi
trebalo početi razmišljati i o modernijim prohtjevima mlađe populacije jer se tu radi o
ljudima koji će dolaziti još dugo u Bistricu. Dakako, manjak kvalitetne reklame (osim reklame samog Svetišta koja ni ne služi u neke turističke svrhe već ima hodočasnički, duhovni
karakter) rezultira i manjim brojem mlađih posjetitelja pa je vrlo jasno da, uz zadržavanje
starih hodočasničkih tradicija, treba uvesti i neke promjene poput jače reklame i boljih
kulturnih sadržaja koje bi jedno turističko mjesto, poput Marije Bistrice, moralo imati.
23
i z ž upe i s ve t iš ta
PORUKA KARDINALA
JOSIPA BOZANIĆA
Kardinal Bozanić je na blagdan Uznesenja Marijina, poznatiji kao Velika Gospa, održao središnju homiliju u Mariji
Bistrici. U svojoj se propovijedi osvrnuo na sam blagdan, na značenje Marije u našim životima, pozvao je ljude na
suradnju s Crkvom i na očuvanje temeljnih kršćanskih i životnih vrijednosti. U velikom se dijelu osvrnuo na značenje
obitelji i njezinu neprocjenjivu važnost u našim životima. Ovdje donosimo jedan dio te propovijedi s bitnom porukom
za sve, kako i hodočasnike, tako i sve nas župljane iz Marije Bistrice.
D
TEKST Jurica Gregurić FOTOGRAFIJA Sandra Haban
ragi kršćanski roditelji, u svome plemenitom i zahtjevnom poslanju budite
istinski Božji suradnici u usmjeravanju
svoje djece prema dobroj budućnosti.
Riječima i djelima prenosite temeljne
istine o životu i ljudskoj ljubavi. Nasuprot “kulturi
otpada”, koja relativizira vrijednost ljudskoga života,
kako to kaže papa Franjo, roditelji su pozvani svojoj
djeci prenositi svijest da život uvijek treba štititi,
sve od majčina krila, priznajući ga darom Božjim i
jamstvom budućnosti čovječanstva, ali su jednako
tako pozvani prenositi svijest o poštivanju starijih,
naročito djedova i baka, koji su živi spomen jednoga
naroda i koji prenose životnu mudrost (usp. Papinu
poruku za brazilski nacionalni tjedan obitelji, kolovoz
2013.). Draga braćo i sestre, posebno nas raduje što
taj odgovor Crkve pronalazimo utjelovljen u našim
župnim zajednicama, u našim nedjeljnim slavljima, u
hodočašćima; u ovome odgovoru vjere koji je i složen
i jednostavan. Složen je zbog društvenih okolnosti u
kojima živimo; zbog potreba koje osjećamo, a jednostavan zbog kršćanske radosti koja se otvara pred
nama. Sve je to lako moguće provjeriti i danas na
našem hodočašću, naročito zbog prisutnosti djece.
24
Dragi roditelji, upravo ovdje ne uskratite svojoj djeci
odgovore ljubavi, te tragove svjetla vjere. Dok su uz
vas, dok se kreću u svetištu, vodite ih i odgovarajte
im srcem, objašnjavajte im slike i prostore, dopustite
im znatiželju koja će izazvati i vaša pitanja. Jer onaj
odgovor koji prihvate djeca, najbolje je polazište za
odgovore na pitanja odraslih. Poučavajte ih da budu
privržena Isusovoj Majci i da je poštuju, jer kada
osjetite da su vaše ruke preslabe da biste ih nosili i
noge nesigurne za hod kroz život, Majčin će ih pogled voditi. A svjetlo vjere upaljeno vašom ljubavlju
omogućit će im da ne odustanu i da se, ako zalutaju,
mogu vratiti na put radosti. Roditelji, blagoslovite
svoju djecu i uzajamno se prihvatite novom ljubavlju.
Supružnici, molite jedni za druge, ispovjedite se i
oprostite jedni drugima. U svjetlu neba neka se obnovi
sve što je obavijeno nejasnoćama i grijehom. Svjetlo
vjere pronalazi nove početke. Svjetlo vjere potrebno je
svakomu od nas, ali ta potreba tiče se i našega naroda,
naročito najodgovornijih za život hrvatskoga društva.
Za njih često molimo svjetlo Božjega Duha, ali to
nas ne oslobađa od naše odgovornosti kao vjernika.
U konačnici, o brizi za svjetlo vjere u nama, ovisi i
svjetlo na putu Domovine i naroda hrvatskog.
Počeli radovi u Svetištu MBB-e
U Svetištu MBB-e u Mariji Bistrici započela je gradnja zgrade za slavlje sakramenta ispovijedi,
pomirenja i pokore u sklopu koje će biti polivalentna dvorana i biblijski vrt. Nakon dobivene lokacijske dozvole i potvrde glavnog projekta te ishođenja svih potrebnih dozvola,
pristupilo se odabiru izvođača. Sklopljeni su ugovori s tvrtkama: Refector d.o.o., Veliko
Trgovišće i Oberndorfer d.o.o. Sisak. Stručni nadzor provodit će tvrtka Ivangrading
iz Marije Bistrice, a geodetske radove izvodit će Geo Terra d.o.o. Kraljevec na Sutli.
Ukupan iznos do sada dogovorenih radova je 450.886,85 kn s PDV-om. Projektnu
dokumentaciju izradio je Studio Arhig iz Zagreba. ‘’Riječ je o prvoj fazi radova, koji
bi trebali biti gotovi do kraja godine’’, istaknuo je rektor Svetišta mons. Zlatko Koren.
Radovi će se nastaviti i dalje, po fazama, i to prema financijskim mogućnostima.
TEKST Elvis Lacković
FOTOGRAFIJA Sandra Haban
25
i z ž upe i s ve t iš ta
RASPRODAJA
„OBITELJSKOG SREBRA“
U korizmeno vrijeme naša je župa organizirala tribine koje su se održavale u kapelici sv. Petra.
Moderator tribina bio je gospodin Branimir Bilić, a ugledni gosti pokušali su objasniti izazove
crkve u hrvatskom društvu, medijsku sliku crkve i društva, istinu o hrvatskoj obitelji danas. Kolika
je opasnost o rasprodaje javnog dobra Republike Hrvatske govorio je publicist i analitičar društva
mr. sc. Zdravko Mršić.
PRIREDILI Marija Čujić, Petra Horvatinčić
FOTOGRAFIJA Elvis Lacković
K
ako je došlo do ove prijetnje
da se prodaje prostorno blago
i kako je došlo do stanja u kojem vlasti posežu za prodajom
narodnog blaga? To je prvo
što hoću naglasiti, a druga nakana mi je da
iznesem što bi se moralo poduzeti da se stanje
naroda i države poboljša. Stanje naroda je
doista teško, ali ono što još pada tegobnije
je da vlasti ne uviđaju ni tegobnost stanja ni
uzroke nastalog stanja koje i dalje slabi. Mi
ne stagniramo, nego dalje propadamo. Dokaz
da vlasti ne razumiju stanje, niti uzroke je
prijeporna i uvredljiva ocjena Predsjednika
države o stavu Hrvata prema svojem jadnom
stanju. Nasuprot njegovoj ocjeni Dobriša
Cesarić je napisao „Ne kunemo u mukama, a
radosti ne dolaze i tako dani prolaze s vječno
praznim rukama.“ Mi ne jadikujemo, mi se
ne tužimo zato što se želimo tužiti , nego
zato što je stanje takvo kakvo je. Nakon ove
kratke opaske htio bih sad objasniti zašto
je nastalo sadašnje tegobno stanje naroda.
U svakom društvu postoje četiri mreže utjecaja kojima se zadovoljavaju životne potrebe
i kojima se ostvaruju ljudske svrhe. Te četiri
mreže su: politika ili država, gospodarstvo,
zaštita ili sigurnost i sustav uvjerenja na
temelju kojeg se gradi sustav ljudskih vrijednosti. Uz te četiri mreže bih spomenuo i
to da se nevolje ili problemi prvao pojave u
gospodarstvu i ti problemi vrlo brzo postaju
politički problemi, ako ih politika na vrijeme
ne riješi. Zatim se politički problemi pretvaraju u ljudske, a onda se ljudski pretvore u
sigurnosne. To je lanac koji se ne da prekinuti
ako politika ne uzme stvari u svoje ruke. Ali
bitna komponenta je sustav uvjerenja, jer
26
u svakoj državi i u svakom društvu postoji
temeljna životna društvena filozofija za koju
se smatra da je se ljudi moraju pridržavati.
Uz političku zajednicu ili državu veže se
pitanje postojanosti, odnosno vijeka trajanja
države. Države nisu vječne, ako se ne ugodi
pravi politički sustav i ako ljudi nemaju
Države nisu vječne, ako
se ne ugodi pravi politički
sustav i ako ljudi nemaju
potrebne vrline i potrebne
ljudske vrijednosti, država
može biti ugrožena.
potrebne vrline i potrebne ljudske vrijednosti,
država može biti ugrožena. Politički sustav
uređuje javne odnose i u politički sustav spada
sve-od Ustava, zakona, svrha koje su napisane
ili nisu napisane, ali i sustav uvjerenja, na
kojem se temelji sustav ljudskih vrijednosti.
Međutim, danas u Hrvatskoj nositelji vlasti
su apsolutno nemoćni da bilo što naprave za
narod. Od Domovinskog rata svi hrvatski
nositelji vlasti prihvatili su liberalizam kao
sustav uvjerenja, po kojemu je država putem
politike privatizacije i liberalizacije i deregulacije hrvatski politički sustav uzela iz ruku
naroda i predala ga slobodnom svjetskom
tržištu, odnosno svjetskom kapitalu koji
stoji iza tržišta. Mi ne gospodarimo svojim
političkim sustavom, jer da gospodarimo
svojim političkim sustavom drukčije bi
postavili javne odnose u Hrvatskoj. Stanje
u Hrvatskoj je doista teško, jer je svjetsko
slobodno tržište kojim se kunemo na vjernost
iznevjerilo izlišna očekivanja nositelja vlasti
da će svjetsko tržište riješiti naše gospodarske,
političke, ljudske i sigurnosne probleme.
Kao posljedica toga je došlo do deindustrijalizacije Hrvatske. Hrvatska je ostala bez znanja,
Hrvatska je ostala bez tehnologije. Sjetite se
što su Hrvati znali izvesti i napraviti, kakve
projekte su znali izvesti po cijelom svijetu
. Hrvatska je ostala bez organizacijskim
sposobnosti, jer ako se ne radi, ako se ne
vode poduzeća, ako nemamo proizvodnje,
teško je i nešto znati organizirati.
Hrvatska se približila propasti, a gotovo sva
kućanstva, gotovo cijelo proizvodno gospodarstvo i država su u sve dubljim dugovima.
U takvoj situaciji za koju je u prvom redu
kriv liberalni sustav uvjerenja, u takvom
stanju se postavlja pitanje, je li moguće da
Hrvatska prodaje i narodno prirodno blago?
Mi izvozimo naše mlade stručnjake, doslovce
prodajemo svoju djecu i sad na red dolazi da
prodajemo vode, šume i ostala javna dobra.
Što treba poduzeti i kako poduzeti da se to ne
dogodi? To je drugi dio mog izlaganja. Postoji je toga što su sve hrvatske stranke postale I ono što bi bilo zadnje i bitno da se uvede
u hrvatskom narod, narodna politička volja da liberalnima. Stranke su hrvatski narod i plebiscit ili referendum za rješavanje svih
se mijenja stanje, da se zaustavi propadanje i politički sustav pretvorile u dio svjetskog strategijskih nacionalnih pitanja. Ne da
da počne oporavak naroda i da počne jačanje tržišta, doslovce, jer u Hrvatskoj nema poli- vlasti kažu izabrali ste nas sada i mi radimo
hrvatske države, jer su u opasnosti i hrvatski tike. To svjetsko tržište nije sredstvo naroda, 4 godine što hoćemo . Te referendume bi
narod kao organizam i hrvatska država kao nego slobodnog svjetskog kapitala. Sustav vlasti morale organizirati same , a ne da ljudi
pate i da skupljaju potpise kad
ustanova. Mi smo u Hrvatskoj
povijesti svjedoci kako države Mi izvozimo naše mlade stručnjake, doslovce god se za to javi potreba.
Ukratko, Hrvatska se može
lako nestaju. Dvije Jugoslavije
u samo 70 godina, zašto? Jer prodajemo svoju djecu i sad na red dolazi da spasiti samo reindustrijalizacisu imale sustav uvjerenja koji
prodajemo vode, šume i ostala javna dobra. jom u okviru političke zamisli
koju ja nazivam gospodarski
nije mogao držati tu zemlju u
cjelini, jer su svi narodi imali svoje ideje, i je postavljen, ne mogu ga mijenjati i stranke nacionalizam . Takvom pristupu se okreću
svoj sustav uvjerenja i normalno je da se ta nemaju što raditi. Mi bismo rekli u Zagorju mnogi zapadni narodi koji su se našli u istoj
država raspala. Narodna volja koja postoji se ne znaju kam budu se denuli. Stranke su situaciji kao Hrvatska, jer je svjetsko tržište
može sažeti u ideju ili u zamisao da Hrvati izdale narod , postale su same nemoćne u pogodilo gotovo sve narode i . Svrha takvog
opet počnu sami sebe hraniti, Kao što su to tom procesu, ali propadaju brže od naroda narodnog preokreta je u tome da se slobodan
činili na svom, u svom povijesnom prostoru koji je otporniji i dugovječniji od ideologija, svjetski kapital vrati sadašnjim dužnicima
punih 13 stoljeća. Nitko nas nije hranio i od političkih sustava, političke zajednice. , obiteljima , proizvodnim poduzećima i
nitko nam nije davao kredite i nismo živjeli Zato smatram da izlaz za Hrvatsku i spas državama. To je bitna oznaka, kapital ponovo
služi u radu. Drugo je da se postavi zaštita
hrvatskog naroda je u sljedećem.
na dug. 1300 godina.
Hrvati su očekivali da taj posao za njih obav- Prvo u poduzimanju agresivne, narodne ljudi i vrijednosti rada, prostora, prirodnog
ljaju nositelji vlasti. Pa su uporno i izlišno o monetarne politike. Ja izbjegavam našu blaga i okoliša i klime. Treće je da se narod
izborima smjenjivali nositelje vlasti isprazno središnju banku zvati narodnom bankom sam hrani, tako što će svaki čovjek imati
se nadajući da će oporba postati sposobnom jer nije narodna banka. Ona je središnja posao, jer je diljem svijeta daleko najpočim dođe na vlast. I to je iluzija, sad Hrvati banka kojom gospodari svjetski kapital. gubnija nevolja to da u današnjici vlada
vide da nemaju ni vlast ni oporbu. Ranije su Država treba napraviti ulaganja u indus- golema nezaposlenost, posebno mladeži. To
bili propali svi mlađi ortaci svih koalicija, gdje triju, ne u infrastrukturu, nego u industriju, je tako prijeka nužda i sve drugo treba tome
su seljaci, gdje su pravaši, gdje su liberali, to jer infrastrukture imamo dosta, nju treba podrediti . Zato treba bez milosti preurediti
je sve nestalo. Hrvati su sad svjedoci rasula održavati, ona stvara dodatne troškove, a politički sustav, koji će nama omogućiti da
i iščezavanja Tuđmanova HDZ-a, SDP na nema nikakvu proizvodnju. Treba mijenjati se sami hranimo. I konačno , narod treba
životu još drži njihova sadašnja vladavina apsolutno izborni sustav, jer mi ne znamo preuzeti politički sustav. Sadašnji politički
koja po mom čvrstom uvjerenju neće dočekati koga biramo, a treba birati ljude što bi se sustav u Hrvatskoj je ubojito oružje za ubijanje
nove redovite parlamentarne izvore, jer tako reklo - u glavu , a ne da se bira mačak u hrvatskog naroda i za uništavanje hrvatske
upravljaju zemljom da neće niti zaustaviti vreći i ti ljudi nisu nikom odgovorni osim države. Praktički rečeno, sad narod mora sam
propadanje, niti će početi oporavak. Smrt šefovima svojih stranaka. Zato stranke i zaštiti svoje prostorno blago - u prvom redu
hrvatskih političkih stranaka i smrt hrvatskog propadaju, jer nemaju kvalitetne ljude, jer šumu, vode i ostala javna dobra.
parlamentarnog višestranačja posljedica nitko kvalitetan neće stupiti u jednu stranku.
27
Do g a đa j ni ca
2013.
Ljeto u Mariji Bistrici
I ove je godine u Mariji Bistrici održana tradicionalna manifestacija ‘’Ljeto u Mariji Bistrici’’,
koja je od početka lipnja pa do početka kolovoza ponudila niz zanimljivih događaja u Mariji
Bistrici i na Lazu, gdje je manifestacija i ove godine završila. Glavni organizator i ove je godine bila Turistička zajednica Općine Marija Bistrica, a sudjelovale su brojne udruge koje
djeluju u Mariji Bistrici.
TEKST Elvis Lacković FOTOGRAFIJA Elvis Lacković, Sandra Haban, Damir Glavač
28
Otvorenje uz najmlađe
“Ljeto u Mariji Bistrici’’ otvorili su najmlađi.
U subotu 8. lipnja u prigodnom programu na
središnjem bistričkom trgu nastupila su djeca
Dječjeg vrtića ‘’Pušlek’’ i OŠ ‘’Marija Bistrica’’,
Mala folklorna skupina i tamburaši KUD-a
‘’Lovro Ježek’’ te Mali folklor KUD-a ‘’Laz’’.
‘’Ljeto u Mariji Bistrici’’ otvorenim je proglasio
načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički.
Održana osma “Bašča”
Tradicionalna Koncertno-zabavna večer u Hudekovoj bašči, u organizaciji Limene glazbe KUD-a
“Lovro Ježek”, ove je godine održana u subotu
8. lipnja. Riječ je o već osmom događanju, koje
popularno nazivaju kratko “Bašča’’, a donosi
koncert organizatora i gostiju, ali i gastronomsku
ponudu te prodaju majica i prigodnih suvenira, sve s ciljem prikupljanja sredstava za rad i
djelovanje Limene glazbe KUD-a ‘’Lovro Ježek’’.
‘’Bašča’’ je i ove godine privukla brojne Bistričance
i goste Marije Bistrice, koji su uživali u programu.
Osim Limene glazbe bistričkog KUD-a, koju je
jednom skladbom na klaviru pratio prof. Ivan
Škreblin, nastupili su i Klapa ‘’Bistrica’’, ‘’Kirjales’’,
PO ‘’Ivo Tijardović’’ Ciglenica Zagorska i Branka
Herceg. Nakon koncertnog dijela, nastavljena je
zabava uz band ‘’Tvoja mama’’.
Biciklijada Marija Bistrica - Vinski Vrh - Globočec
U organizaciji Udruge mladih ‘’Marija Bistrica’’
u subotu 15. lipnja održana je Biciklijada Marija
Bistrica - Vinski Vrh - Globočec, koja se odvijala
biciklističkom rutom br. 2. na području Općine
Marija Bistrica. Biciklijada je počela okupljanjem biciklista na Trgu pape Ivana Pavla II. uz
Bistričku dobrodošlicu Turističke zajednice
Općine Marija Bistrica, koja je, uz Planinarsko
društvo “Grohot” Marija Bistrica, bila suorganizator biciklijade. Biciklijadi se odazvalo 50-ak
biciklista, a pokrovitelji su bili Općina Marija
Bistrica i Lončarstvo i kovačnica ‘’Majstor Tomo’.’
Koncert GD “Sokol’’ i Limene glazbe KUD-a “Lovro Ježek’’
U subotu 22. lipnja održan je koncert Glazbenog društva “Sokol” iz Buzeta i Limene glazbe
KUD-a “Lovro Ježek” Marija Bistrici. Riječ je o
prijateljskim društvima, koja surađuju još od
1981. godine, održavajući svake godine koncerte
ili u Mariji Bistrici ili u Buzetu. Koncert je održan
na središnjem bistričkom trgu. Suradnja ova dva
društva datira s početka osamdesetih godina
prolog stoljeća, a razvio ju je, danas pokojni,
maestro Branko Jirasek, koji je radio i u Buzetu
i kasnije u Mariji Bistrici.
29
Doga đa j ni ca
20. susret umirovljenika KZŽ-e
Na Dan Državnosti RH 25. lipnja održan je 20.
susret umirovljenika KZŽ-e. Susret je počeo na
središnjem bistričkom trgu prigodnim govorima.
Dobrodošlicu umirovljenicima u Mariju Bistricu
poželio je i načelnik Općine Marija Bistrica Josip
Milički, a podršku im je pružio i župan KZŽ-e
Željko Kolar. Obratio im se i Josip Kovačić, zamjenik predsjednika MUH-e, ujedno i predsjednik
HSU-a KZŽ-e. U prigodnom programu nastupili
su Limena glazba KUD-a ‘’Lovro Ježek’’ Marija
Bistrica i KUD ‘’Laz’’. Na susretu se okupilo oko
2500 umirovljenika.
Proslava ulaska Hrvatske u Europsku uniju
Zadnjega dana mjeseca lipnja i Marija Bistrica se
pridružila proslavi ulaska Hrvatske u Europsku
uniju, velikim koncertom, koji je održan na
središnjem bistričkom trgu. Nastupila su djeca
DV ‘’Pušlek’’ Marija Bistrica, djeca OŠ ‘’Marija
Bistrica’’, kao i Osnovne glazbene škole, koja
djeluje pri osnovnoj školi te mala folklorna
skupina, Cicibani B, KUD-a ‘’Lovro Ježek’’
Marija Bistrica uz pratnju tamburaša bistričkog
KUD-a, koji su i sami izveli nekoliko skladbi,
pod ravnanjem Roberta Mihovilića. Slavljenički
bistrički koncert nije mogao proći i bez sjajne
Klape ‘’Bistrica’’ te Limene glazbe KUD-a ‘’Lovro
Ježek’’. Na samom kraju programa Limena glazba
i prof. Ivan Škreblin izveli su Odu radosti, himnu
Europske unije, a nakon toga na zgradu Općine
postavljena je zastava EU-a, uz puštanje u zrak
balona i slavljeničke pucnjave Udruge kuburaša
‘’Marija Bistrica’’.
Odškrinute dveri bistričke
Svoj doprinos manifestaciji ‘’Ljeto u Mariji Bistrici’’ i ove je godine dala i Recitatorka družina
‘’Bistričko srce’’, koja je uz Crkveni pjevački zbor
‘’Tomislav’’ u sklopu tradicionalnog događanja
pod nazivom ‘’Odškrinute dveri bistričke’’, u
petak 5. srpnja, nakon večernje mise u bazilici MBB-e izvela recitalno glazbeni program
posvećen blaženom papi Ivanu Pavlu II, a u
sklopu obilježavanja 15 godina od njegova boravka u Mariji Bistrici i proglašenja blaženim
kardinala Alojzija Stepinca. Program je osmislila
gđa. Danica Ozimec, koja i vodi spomenutu
recitatorsku družinu, okupljenu početkom 90-tih
godina prošloga stoljeća zaslugom tadašnjega
župnika i čuvara Svetišta MBB-e mons. Lovre
Cinodrija, danas kanonika prvostolnog Kaptola
zagrebačkog.
30
27. susret folklornih ansambala u Mariji Bistrici
KUD ‘’Lovro Ježek’’ Marija Bistrica 27. susret
folklornih ansambala organizirao je u subotu
6. srpnja. Na ovom tradicionalnom druženju uz
domaćine, nastupili su KUD-ovi: “Laz”, ‘’Vinica’’,
‘’Đurmanec’, ‘’Zabok’’ Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo “Bosiljak” iz Čučerja. Najavljeni
su bili i KUD ‘’Remetinec’’ iz Novog Marofa i
KUD ‘’Bukovac’’ iz Zagreba, ali su se ispričali.
Prije samog programa, koji je održan u Domu
kulture u Mariji Bistrici, u Bazilici MBB-e služena
je i sveta misa kojoj su nazočili sudionici susreta.
Planinarskom obilaznicom oko Marije Bistrice
Planinarsko društvo ‘’Grohot’’ Marija Bistrica
svoju tradicionalnu manifestaciju Planinarskom
obilaznicom oko Marija Bistrice organiziralo
je u nedjelju 7. srpnja. Na početku obilaznice
u jutarnjim satima okupilo se 99 planinara, i to
usprkos lošem vremenu. Naime, kiša je padala
od jutarnjih sati, no to nije omelo poslovično
uvijek dobro raspoložene planinare koji su obišli
obilaznicu ‘’Za dušu i tijele – Mirko Fulir’’. U
Parku skulptura, na ruti obilaznice organizirano
je razgledavanje skulptura, a nakon obilaska
uslijedilo je druženje uz podjelu osvojenih
značaka, na sportskom igralištu NK ‘’Mladost’’.
Za zabavu su se pobrinuli i Bistrički licitari’’,
a oko podneva je prestala padati kiša i na taj
način omogućila ugodan završetak još jednog
planinarskog druženja u Mariji Bistrici.
Klapa Cambi u Mariji Bistrici
U nedjelju 7. srpnja održan je koncert Klape
‘’Cambi’’ iz Kaštel Kambelovca. Riječ je o tradicionalnim klapskim koncertima, koje organizira
rektor Svetišta MBB-e mons. Zlatko Koren, a
održavaju se kod 12. postaje bistričke kalvarije.
No, kako je prognoza za tu nedjelju bila prilično
neizvjesna, kad su u pitanju kišne padaline,
ovogodišnji koncert održan je u Bazilici MBB-e.
No, to nimalo nije umanjilo sjajan dojam koji je
ostavila Klapa ‘’Cambi’’ na sve posjetitelje, koji
su bistričku baziliku ispunili gotovo do posljednjeg mjesta. Uz ‘’Cambi’’ nastupile su i domaće
glazbene snage, Klapa ‘’Bistrica’’ i Limena glazba
KUD-a ‘’Lovro Ježek’’ Marija Bistrica.
31
Dog a đa j ni ca
Vatrogasna vježba M. Bistrica 2013.
U četvrtak 11. srpnja u organizaciji Vatrogasne
zajednice Općine Marija Bistrica, održana je
javna pokazna vatrogasna vježba Marija Bistrica
2013. U vježbi kojom je rukovodio zapovjednik
VZO Marija Bistrica Josip Bosak sudjelovala
su sva 4 društva bistričke vatrogasne zajednice
(Marija Bistrica, Tugonica-Podgrađe, Selnica i
Laz) te pripadnici Zagorske javne vatrogasne
postrojbe Zabok-ispostava Marija Bistrica, s
ukupno 19 vatrogasaca i 6 vozila. Vježba je
održana na sportskoj dvorani OŠ Marija Bistrica
Put svjetla
Ususret Svetkovinu MBB-e, u petak 12. srpnja
održana je tradicionalna procesija sa svijećama
od Crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca do
prasvetišta na Vinskom Vrhu. I ove se godine
procesiji priključilo mnoštvo vjernika, a predvodio ju je mons. Zlatko Koren, rektor bistričkog
Svetišta. Tradicionalno su sudjelovali članovi
bistričkih udruga, apostoli, udruga ‘’Hrvatska
žena’’ Marija Bistrica, lovci, kuburaši te vatrogasci
VZO Marija Bistrica, kojima su se priključili i
vatrogasci iz DVD Sveti Matej iz VZO Gornja
Stubica i DVD Orlovac u karlovačkoj županiji
Tragom starih običaja
Dvodnevna manifestacija ‘’Tragom starih običaja’’,
osma po redu, održana je 13. i 14. srpnja. Riječ
je o manifestaciji koja donosi prodajne izložbe i
radionice starih zanata na središnjem bistričkom
trgu, a čiji su sudionici vezani uz ‘’Stepinčev
put’’, odnosno uz mjesta kojima prolaze poznati
hodočasnički putovi prema našem najvećem
marijanskom Svetištu.
32
Bistrička noć uz Zagrljaj dobrote
Tradicionalna ‘’Bistrička noć’’, ove je godine
održana 13. srpnja, a donijela je humanitarni
koncert Zagorske lige protiv raka, “Zagrljaj
dobrote se nastavlja. Koncert je svojim nastupom otvorio KUD Laz, a nakon toga nastupili
su Klapa Bistrica, Bojan Jambrošić, Gordana
Ivanjek, Dora Bačić, Nano Prša, Zdravko Škender,
Ivan Fiolić Fio i skupina djevojčica pod nazivom
Šarene loptice, koje su i ovaj put oduševile brojnu publiku na bistričkom trgu. Nakon izvrsne
zabavne večeri, koju su trebali završiti Dečki z
bregov, kišni pljusak pokvario je sam kraj programa. Također, Sve posjetitelje ‘’Bistričke noći’’
dočekala je i ponuda kolača Udruge ‘’Hrvatska
žena’’ Marija Bistrica, ponuda vina Udruge vinogradara ‘’Marija Bistrica’’, ponuda lovačkog
graha LD ‘’Fazan’’ Marija Bistrica i ponuda
ribljeg paprikaša ŠRD ‘’Šaran’’ Marija Bistrica.
Noć bluesa u Hudekovoj bašči
Ove godine, na ‘’bistričkom ljetu’’ na svoje su došli
i ljubitelji bluesa. Nakon brojnih i vrlo različitih
događanja u sklopu manifestacije ‘’Ljeto u Mariji
Bistrici 2013’’ u Hudekovoj bašči, na središnjem
bistričkom trgu u nedjelju 14. srpnja je održana
Noć bluesa. Kao glavni izvođači nastupili su John
Lee Sanders & Rad Gombo iz SAD-a. Uz njih
prisutne su ljubitelje ove vrste glazbe oduševili
i Krešo Oremuš te Frank Folgmann.
Dani folklora, zabave i sporta “Laz 2013”
‘’Ljeto u Mariji Bistrici završilo je tradicionalnom
manifestacijom KUD-a ‘’Laz’’, Dani folklora, zabave i sporta ‘’Laz 2013’’. Bila je to 9. manifestacija,
koja je održana na igralištu područne škole na
Lazu, od 2. do 5. kolovoza. Prvoga je dana održana
Večer s pjesmom, u subotu 3. kolovoza je održan
susret kudova, a treći dan manifestacije ponudio
je “Dan dječjeg stvaralaštva”. 5. kolovoza, na
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, u Crkvi
sv. Andrije služena je sveta misa za poginule
branitelje, nakon koje je na igralištu uslijedila
fešta uz grupu Blue jeans.
33
Dj eca i m l a d i
DJEČJI VRTIĆ PUŠLEK
■ Naših 35 godina ■
TEKST Anita Klemar
FOTOGRAFIJA ‘Zvonček’
P
rvi dani u vrtiću za svako su dijete, ali i roditelja, uznemirujuće
iskustvo jer dolazi do velikih
promjena u njihovim dotadašnjim
svakodnevim aktivnostima. Vrtić
predstavlja prvo odvajanje djeteta od roditelja
zato ga treba pripremiti za novu sredinu u
koju ulazi.Vrlo je važno roditeljima, ali i
djetetu predstaviti nove osobe s kojima će
provoditi vrijeme u igri i učenju, ohrabriti
ga i poticati na suradnju i zajedništvo.
Dječji vrtić Pušlek surađuje s roditeljima
punih 35 godina i pomaže djeci u odvajanju
od roditelja i priprema ih na velike izazove koje će susreti u životu. Tim povodom
ravnateljica dječjeg vrtića Pušlek Jadranka
Pezić ukratko nam je predstavila što se sve
događa kad roditelj zatvori vrata iza kojih
ostavlja svog mališana.
Dječji vrtić Pušlek ove godine obilježava 35
godina neprestanog rada. Obljetnica nije
velika, ali je za sve nas vrlo značajna. Vrtić
je svečano otvoren 27. svibnja 1978. godine
i tada djeluje u sastavu OŠ Marija Bistrica.
34
Iste jeseni prvih dvadesetak mališana započelo
je sa svojim bezbrižnim vrtičkim danima.
Za njihove prve dane i korake u nepoznatoj
sredini pobrinulo se tek četvero zaposlenika.
Bile su to odgojiteljice Nevenka Kordej,
Verica Frčko, kuharica Štefanija Švenda i
spremačica Rozalija Ozimec. Iste školske
godine krenulo se i s programom minimuma, takozvane male škole. Broj djece je
iz godine u godinu stalno rastao pa je 1990.
g. osiguran prostor i za jasličku skupinu.
Soba za odgojitelje (zbornica) također je
prenamijenjena za boravak djece. Ubrzo
nakon otvaranja jaslica, a odgovarajući na
potrebe i zahtjeve roditelja za smještajem
djece u vrtić, otvorena je i četvrta skupina.
Prostora u vlastitom objektu više nije bilo, no
zahvaljujući Osnovnoj školi ustupljena nam
je jedna učionica koja je prenamijenjena za
boravak djece predškolske dobi.
U takvim uvjetima dočekali smo i 1999.
godinu kada smo se zakonski morali odvojiti
od OŠ Marija Bistrica. Ulazimo i u novo
stoljeće, ali veličinom prostora ostali smo na
uvjetima iz 1978. godine. Izuzetno smo zah-
valni Osnovnoj školi na pruženom prostoru
i ne osjećamo se kao podstanari, ali moramo
biti svjesni činjenice da nam polovica djece
boravi u neadekvatnim uvjetima i da im u
budućnosti moramo pružiti sigurnije uvjete
za ljepši i ugodniji boravak u vrtiću.
Danas, to smo mi
Danas naš vrtić polazi 80 polaznika redovitog
desetosatnog programa raspoređenih u jednu
jasličku i tri vrtićke skupine. Ovaj broj uvelike
nadmašuje propisane pedagoške standarde
boravka djece u pojedinim skupinama, a sve
u cilju što većeg obuhvata djece koja imaju
potrebu za boravkom u vrtiću. Dječji vrtić
organizator je i programa predškole za svu
djecu s područja Općine Marija Bistrica u
godini prije polaska u osnovnu školu. U
vrtiću se provodi i igraonica engleskog jezika.
Izuzetno smo ponosni na igraonicu “Rani
razvoj” koja obuhvaća djecu koja ne polaze
ni jedan oblik organiziranog predškolskog
odgoja. Jedni smo od rijetkih koji to pružaju
u našoj županiji te smo za istu pohvaljeni od
INFORMACIJE ZA
RODITELJE
strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i
sporta. Svi ovi programi doprinose cjelovitom
razvoju djetetovih umnih i tjelesnih sposobnosti, razvoju kreativnosti i mašte, stjecanju
novih spoznaja, razvoju komunikacije te
emocionalnom i socijalnom sazrijevanju.
Za uspješnu provedbu svih aktivnosti u vrtiću
brinu se stručni, profesionalni i nadasve
veliki entuzijasti, odgojitelji i drugi djelatnici.
Danas u dječjem vrtiću Pušlek radi 12 djelatnika:
Jadranka Pezić ■ ravnateljica
Ljiljana Košec ■ računovođa
Mira Bajs ■ odgojiteljica
Francika Popek ■ odgojiteljica
Nevenka Kordej ■ odgojiteljica
Vesna Milički ■ odgojiteljica
Marijana Kovačić ■ odgojiteljica
Ana Brekalo ■ odgojiteljica
Lidija Košec ■ odgojiteljica
Kristina Štaba ■ odgojiteljica
Štefanija Švenda ■ kuharica
Štefanija Hamin ■ spremačica
U svom radu odgojiteljima je prioritetan
zadatak razvijati kod djece osjećaj sigurnosti,
samopouzdanja, izgrađivati uzajamno povjerenje, poticati stvaralaštvo i odgajati ih u
duhu humanizma.
Djeca se podržavaju u svim njihovim željama,
potrebama, htijenjima, stvara se duh tolerancije, vedrine i radosti.
Naš vrtić star 35 godina velikim je dijelom
uređen, obnovljen u skladu s mogućnostima,
ali najveća vrijednost našeg vrtića su ljudi
koji rade u njemu. Oni su stvorili otvorenu
malu zajednicu koja stremi ka napretku i
usavršavanju u svom pozivu.
Zajedno sa svojim zaposlenicima veselim se
budućim danima, izazovima koji stoje pred
nama i vjerujem da ćemo uz pomoć roditelja,
Općinskog vijeća, Načelnika, Upravnog vijeća
dječjeg vrtića, te ostalih čimbenika uspjeti u
našoj najvećoj želji, a to je primjeren prostor,
tj. vrtić kojeg zaslužuju djeca Marije Bistrice
u 21. stoljeću.
U Dječji vrtić Pušlek možete upisati
dijete sa navršenih godinu dana.
Natječaj za upis djece objavljuje
se svake godine u mjesecu svibnju.
Iznimno, ako ima slobodnih mjesta
dijete možete upisati i tijekom cijele
godine.
Upisi u program predškole za svu
djecu u godini prije polaska u osnovnu školu provode se početkom
mjeseca rujna. Ovaj program još uvijek nije obavezan, ali je preporučljiv
za svu djecu koja kreću u školu.
Program igraonice Rani razvoj namijenjen je svoj djeci od treće do šeste
godine koja nisu obuhvaćena ni jednim oblikom predškolskog odgoja.
U ovaj program možete upisati
dijete tijekom čitave godine (ako
ima slobodnih mjesta). Program
se provodi dva puta tjedno po dva
sata. Engleska igraonica provodi se
dva puta tjedno po 45 minuta, te je
namijenjena djeci od 4 do 6 godina,
a vodi je učiteljica engleskog jezika
Jelena Januš Grbić.
35
Dj eca i m l a d i
Osnovna škola M
TEKST Vesna Brlek
FOTOGRAFIJA arhiv škole
Z
apočela je s radom davne 1852.
kad je prvi bistrički učitelj Lovro
Ježek započeo nastavu za 25 đaka
u jednoj privatnoj drvenoj kućici
u Gornjem selu.
U matičnoj školi i 3 područne škole OŠ Marija
Bistrica ima danas 443 učenika u 25 razrednih odjela. U matičnoj školi u Mariji Bistrici
ima 363učenika u 19 razrednih odjela, u PŠ
Globočec 19 učenika u 2 kombinirana razredna odjela, u PŠ Selnica 22 učenika također
u 2 kombinirana razredna odjela, a u PŠ Laz
39 učenika u 2 čista i jednom kombiniranom
razrednom odjelu. Sveukupno o učenicima
brinu 63 djelatnika od čega je 15 učitelja
razredne nastave, 26 učitelja predmetne
nastave, 3 vjeroučitelja, 3 stručna suradnika,
asistentica u nastavi, učitelj rehabilitator,
ravnateljica i 13 administrativno-tehničkih
djelatnika. Osim redovite nastave u školi se
odvija čitav niz dopunske i dodatne nastave te
izvannastavnih aktivnosti. Naša škola pruža
mogućnost školovanja svim učenicima, i
onim nadarenima, i onim s manjim i većim
poteškoćama.
Za nadarene učenike provodi se projekt
„Slagalica“ u kojem se nadareni učenici identificiraju u 3. razredu i dalje se s njima radi
u posebno organiziranim radionicama. Oni
se također uključuju u čitav niz natjecanja i
smotri (školskih, županijskih, državnih) kao
i u Školu stvaralaštva Novigradsko proljeće.
Za učenike s manjim poteškoćama radi
se po individualiziranim i prilagođenim
programima u redovnoj nastavi,a učenici
s većim poteškoćama imaju mogućnost
rada s učiteljem-rehabilitatorom u posebnoj
odgojno-obrazovnoj skupini gdje se radi po
posebnom nastavnom programu, a nastavu
odgojnih predmeta isti učenici svladavaju
sa svojim razrednim odjelom po redovnom
ili prilagođenom programu. Za učenike s
velikim zdravstvenim poteškoćama koji
nisu u mogućnosti dolaziti u školu postoji
i mogućnost organiziranja nastave u kući.
Za učenike s problemima kretanja škola
raspolaže pokretnom rampom za svladavanje stepenica pa se može nastavu polaziti
i u kolicima.
36
Zanimljivo je kretanje broja učenika u našoj
školi kroz prošlo s time da treba uzeti u
obzir da krajem 19. i početkom 20. stoljeća
nisu svi učenici bili obvezni polaziti nastavu:
GOD
Br. učenika
GOD Br. učenika
GOD
Broj učenika
1852. 25 1980.717 2006. 560
1870.273 1990.664 2008. 507
1900.320 1991. 708 2009. 478
1920.911 1995.650 2010. 464
1950. 746 2000.654 2011. 449
1961. 1367 2003.640 2012. 441
1970.996 2004.617 2013. 443
Iz tablice je vidljivo da je škola imala najviše
učenika 1961. kad su školi u Mariji Bistrici pripojene područne škole Laz, Selnica,
Globočec i Poljanica koje su do tada bile
samostalne.
Osim krajem 19. stoljeća kada je malo učenika
polazilo školu, škola bilježi najmanji broj
učenika prošle školske godine, ali se taj
pad, na sreću, zaustavio ove školske godine.
Ravnateljica škole je Vesna Brlek, profesorica
matematike (od 2000. godine do danas).
GLAZBENA ŠKOLA
U sastavu Osnovne škole Marija Bistrica od
2009. godine djeluje još i Osnovna glazbena
škola koja ove godine ima 125 učenika. Oni
uče svirati klavir, gitaru, tambure, violinu,
flautu, klarinet i trubu. Učenici koji pohađaju
glazbenu školu su s područja Marije Bistrice te bliže i dalje okolice: Zlatara, Lobora,
Zlatar Bistrice, Belca, Mača, Bedekovčine,
Konjščine, Hraščine, Gornje i Donje Stubice,
Poznanovca, Svetog Ivana Zeline i Kašine.
Osnovno glazbeno školovanje traje 6 godina.
Od 1.- 3. razreda učenici imaju 2 puta tjedno
nastavu instrumenta po 30 minuta i 2 puta
tjedno solfeggio po 45 minuta. Od 3. razreda
obvezan predmet je još skupno muziciranje,
tj. zbor ili komorni sastav 2 sata tjedno po 45
minuta. Od 4. razreda nastava instrumenata
traje također dva puta tjedno po 45 minuta,
a u 6. razredu učenici koji namjeravaju upisati srednju glazbenu školu imaju izbornu
nastavu klavira ili teoriju glazbe 1 sat tjedno.
Glazbena škola nije potpuno besplatna jer
roditelji plaćaju upisninu i participaciju za
glazbenu školu te naknadu za najam instrumenta (o čemu odlučuje Školski odbor).
Trenutno je upisnina 100 kn, participacija
1000 kn godišnje (u 10 rata) i naknada za
najam školskog instrumenta 50 kn mjesečno.
U glazbenoj školi je zaposleno 12 učitelja,
a od toga 2 učitelja gitare, 3 učitelja klavira,
1 učitelj klarineta, 1 učitelj flaute, 1 učitelj
trube, 2 učitelja violine, 1 učitelj tambura i
1 učitelj solfeggia. Voditeljica glazbene škole
je Jadranka Milković, profesorica gitare (od
2012. godine).
a Marija Bistrica
OTVORENJE ŠKOLSKE
SPORTSKE DVORANE
U petak 25. listopada svečano je otvorena i
blagoslovljena preuređena školska sportska
dvorana. Otvorenju su prisustvovali župan
Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar,
zamjenica župana Jasna Petek, predsjednik
općinskog vijeća Općine Marija Bistrica
Teodor Švaljek, zamjenica načelnika Dubravka Bartolović, rektor Svetista Majke
Božje Bistričke mons. Zlatko Koren, predstavnici Školskog odbora, predstavnici medija,
roditelji, učitelji i učenici.Tom prigodom
učenici su izveli kratak zabavno-sportski
program, a ujedno je obilježen i Dan zahvalnosti za plodove zemlje - dan kruha. U
sklopu školskog projekta Razglednica Europe
roditelji, učenici i učitelji ispekli su kolače i
jela iz raznih europskih zemalja.
Na samom početku zimskih praznika 2012.
cijelo mjesto je iznenadila i ražalostila jaka
eksplozija električnog bojlera koja je razrušila
naše svlačionice i oštetila zidove dvorane pa
zbog sigurnosti nismo više mogli održavati
nastavu TZK ali i treninge naše djece u klubovima te rekreaciju od vrtičke do veteranske
dobi. Na sreću, nitko nije stradao pa smo se
uhvatili prvo prikupljanja sredstava, a onda
i preuređenja dvorane. Škola je, srećom, bila
osigurana pa je od osiguranja dobila 93.000,00
kn, a za ostatak od 325.000,00 kn osigurale su
Općina 142.000,00 i Županija185.000,00 kn.
Neizmjerno im zahvaljujemo na tome što su
u ovakvim teškim vremenima uspjele hitno
naći rješenje za naš problem. Veliku zahvalu
dugujemo i Krešimiru Božiću, ravnatelju hitne
službe u KZZ koji je proveo vrlo kompliciran
postupak javne nabave i poklonio svoje
slobodno vrijeme da pomogne školi, zatim
Branku Klasiću, savjetniku za graditeljstvo u
KZŽ koji je nadzirao radove i bio uvijek na
raspolaganju kad god je zatrebalo. Radovi su
trajali od 4. srpnja do 15. rujna 2013., izvodila
ih je tvrtka „Jedvaj-Rajić“d.o.o. iz Dugog Sela,
a obuhvaćali su renoviranje parketa, stolarije,
zidova, svlačionica te sanitarnih čvorova.
Uređen je i pristup za invalide. Nastava za
učenike škole u dvorani se odvija se već od
16. rujna, a korištenje dvorane za klubove i
rekreativce započelo je od 1. listopada 2013.
godine.. U ime svih učenika, svih rekreativaca svih sportskih klubova neizmjerno
hvala svima koji su pomogli urediti našu
sportsku dvoranu.
37
Dj eca i m l a d i
Lanina pobjeda na natječaju
Hrvatska - 28. EU članica
TEKST Vesna Brlek
FOTOGRAFIJA arhiv OŠ M.Bistrica
K
rajem lipnja 2013. godine,
neposredno prije pristupanja
Hrvatske u Europsku Uniju
razveselila nas je vijest koja se
emitirala i na večernjim vijestima RTL-a i Nove TV da je naša sugrađanka
Lana Petrinec, učenica Sesvetske gimnazije
osvojila 1. nagradu na natječaju „Hrvatska-28.
EU članica“ koji je bio otvoren od strane Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj
za osnovne i srednje škole. Porazgovarali smo
s Lanom o njezinom radu i uspjehu.
Lana, molim te da se ukratko predstaviš
našim čitateljima.
Ja sam Lana Petrinec, imam 16 godina i
bivša sam učenica Osnovne škole Marija
Bistrica. Trenutno pohađam drugi razred u
Gimnaziji Sesvete.
Sa svojim stripom „Kratko europsko putovanje“ pobijedila si natječaju „Hrvatska-28. EU članica.“ Kada je bio objavljen
taj natječaj i kako si saznala za njega?
Natječaj je bio otvoren od 27.3.2013. do
20.5.2013. Cilj natječaja bio je podići svijest
vezano za pitanja EU-a i pristupanje Hrvatske
Europskoj uniji. Natječaj je obuhvaćao tri
kategorije. Jednu na osnovnoškolce, jednu
za srednjoškolce, i jednu za dizajnere. Za
svaku kategoriju zadatak, a i nagrade bile
su drugačije. Ja sam se natjecala u drugoj
kategoriji kojoj je bio zadatak osmisliti strip o
EU, zemljama članicama ili Hrvatskoj u EU.
Nagrada je bila četverodnevno putovanje u
Bruxelles u prvom tjednu nakon pristupanja
Hrvatske EU. Za natječaj sam saznala od
svoje profesorice likovne umjetnosti gđe. Ine
Jozić. Tijekom jednog školskog sata usput
je spomenula taj natječaj. Meni se svidjela
tema, a i nagrade pa sam odlučila sudjelovati.
Opiši nam kako je bilo na dodjeli nagrada
i koju si nagradu osvojila?
Na dodjeli nagrada bilo je svečano, ali istovremeno zabavno i veselo. Dodjela nagrada
održala se u Zagrebu u prostorima Delegacije EU. Nagrade nam je udijelio veleposlanik EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren.
Voditeljica je svakome od nas nagrađenih
38
postavila pitanje vezano uz naš rad.Mene je
pitala da li je Tihana , glavna junakinja mog
stripa moj alter ego. Dodjela nagrada bila je
popraćena medijima i prezentiranjem rada
za RTL i Novu TV. Prvu nagradu za strip
osim mene dobio je i Dino Jukić, učenik
gimnazije Opatija, pa smo oboje osvojili
nagradno putovanje u Bruxelles.
Opiši nam malo izlet u Bruxelles i što te
se najviše dojmilo.
Na nagradno putovanje u Bruxelles krenuli
smo 4.7.2013. a vratili smo se 7.7.2013. Mi,
srednjoškolci (Dino i ja) putovali smo u
pratnji odraslih jer još nismo punoljetni.
Putovali smo avionom. Bili smo smješteni
u samom centru Bruxellesa, blizu mnogih
znamenitosti. Razgledali smo glavni trg Grand
Place, Katedralu, Atomium, Manneken pisa,
park Mini Europu, muzeje (čokolade, automobila, stripa…), Parlamentarium. Posjetili
smo i zgradu Europske komisije na kojoj je
plakat s natpisom „Dobro došla Hrvatska!
1.7.2013.“ i hrvatska zastava. Ondje nas je
dočekao gospodin Marek koji nam je održao
prezentaciju o Europskoj komisiji i Hrvatskoj
u EU, te nam je podijelio prigodne poklone.
Grad mi se jako svidio. Stanovnici su jako
dobri i ljubazni prema turistima. Najviše od
svih znamenitosti svidio mi se Atomium. To je
poznata građevina koja predstavlja strukturu
kristala željeza. Bila je izgrađena 1958. za
Svjetsku izložbu EXPO. Građevina se nakon
izložbe trebala razmontirati, međutim ostavili
su je ondje zbog njene popularnosti i sad je
jedna od glavnih atrakcija Bruxellesa. Unutra
se nalazi muzej, restoran, a iz nje može se
vidjeti cijeli Bruxelles. Ono što je Eiffelov
toranj u Parizu, to je Atomium u Bruxellesu.
Hoćeš li i dalje pratiti i javljati se na
natječaje?
Kad budem imala dovoljno slobodnog vremena, prijavljivat ću se na još natječaja
stripova. Sviđaju mi se i razni likovni natječaji,
ali samo ako je zanimljiva tema. Najviše od
svega ipak volim strip zato jer obuhvaća
smišljanje priče i crtanje.
39
15.
kultur a
Recital duhovno - refleksivne
lirike Josip Ozimec
Pobjedničke pjesme Likuf (Nevenke Erman), Reci mi (Branke Jagić) i
Stiham se dotepla h vuhe (Đurđe Lovrenčić)
TEKST Ivančica Tomorad
FOTOGRAFIJA Sandra Haban
ubota tjedan dana prije Zahvalnice
vrijeme je pjesničkog hodočašća u
Mariju Bistricu. Tako je u subotu,
19. listopada, održan ovogodišnji
petnaesti po redu Recital duhovnorefleksivne lirike Josip Ozimec. Tradicionalno,
ova se manifestacija odvija u organizaciji
Radija Marija Bistrica, a suorganizatori su
bistrička Općinske knjižnica i čitaonica te OŠ
Marija Bistrica. Na natječaj za ovogodišnji
recital pristiglo je tristotinjak pjesama osamdeset autora pisanih na književnom jeziku
i čakavskom i kajkavskom narječju. Susret pjesnika i čitatelja poezije započeo je
u općinskoj knjižnici okruglim stolom na
temu Duhovnost u poeziji gdje su svoja
promišljanja o duhovnosti i svoja iskustva
vezana uz rad u Stručnom ocjenjivačkom
sudu s pjesnicima podijelili Marija Lamot,
članica Stručnog ocjenjivačkog suda od prvog
recitala i profesorica filozofije, don Anton
Šuljić, pjesnik, književni i likovni kritičar i
pomoćnik ravnatelja Kršćanske sadašnjosti
i član žirija jedanaestoga Recitala Josip
Ozimec 2009. godine, te Ivo Kalinski,
znanstvenik, jezikoslovac, pjesnik, romanopisac i višegodišnji predsjednik Stručnoga
ocjenjivačkog suda recitala. Okruglim je
stolom ravnala Ivančica Tomorad, urednica
zbornika Došel bum v Bistricu, u koji je ove
godine po odluci tročlanog prosudbenog
povjerenstva (Ivo Kalinski, Marija Lamot,
Ivančica Tomorad) uvršteno sedamdeset
pjesama. Polaznice Osnovne glazbene škole
Marija Bistrica Dora Milički i Donatela
Gučin-Županić predstavile su se svojim
izvedbama na flauti, a Lara Špoljarec interpretacijom pjesme Josipa Ozimca Moja Bistrica
kojom se tradicionalno svake godine otvara
ovaj kulturni događaj. U knjižnici je prisutne
dočekala i prigodna izložba posvećena sto
četrdesetoj obljetnici Djevojačke pučke škole
koju su u Mariji Bistrici osnovale časne
sestre milosrdnice, a stariji stanovnici još
se dobro sjećaju školske zgrade na početku
Gornjoselske ulice (na mjestu današnje pošte).
Izvedba dvadeset i sedam odabranih pjesama
u izvrsnoj interpretaciji Jelene Januš Grbić
i Josipa Klapača uslijedila je na središnjem
S
40
događaju manifestacije u kapelici svetog Petra.
Pristigle pjesnike pozdravili su u ime pokrovitelja predsjednica Skupštine Krapinsko-zagorske županije Vlasta Hubicki i načelnik
Općine Marija Bistrica Josip Milički te, u
ime Svetišta, velečasni Antun Motočić. Na
priredbi, koju je vodila Ana Kruhak, glazbeni
gost bila je klapa „Bistrica“ najavivši svojim
nastupom vlastiti jubilej, desetogodišnjicu
uspješnog djelovanja. Stručni sud petnaestog Recitala Josip Ozimec ove je godine
u čakavskoj konkurenciji prvu nagradu
dodijelio Nevenki Erman za pjesmu Likuf,
drugonagrađena je čakavska pjesma Žedna
zemlja Franka Stipkovića, a trećenagrađena
Kamara Anice Tomašević. Na književnom
jeziku najbolja je bila Branka Jagić i njezina
pjesma Reci mi, druga Slavica Sarkotić s
pjesmom Podovi starih kuća, a treća Biserka
Težački Kekić i pjesma Crni anđeo plače; cvili
pokisli psić. Kajkavska trećenagrađena pjesma
je pjesma Svetleče duše Vinka Hasneka,
Goran Gatalica je pjesmom Vun žiguosane
kuore duše osvojio drugu nagradu, a Đurđa
Lovrenčić svojom je pjesmom Stiham se
dotepla h vuhe pobijedila. Publika je svoju
nagradu, već treći put zaredom, dodijelila
domaćoj autorici Karolini Kuljak za pjesmu
Moje pet minout. Svim nagrađenim autorima
uručena je i skulptura Sjećanje pokojnoga
bistričkoga kipara Pavla Hudeka.
Pjesnici će sigurno odgovoriti i na završne
riječi ravnatelja Radija Marija Bistrica Elvisa
Lackovića i njegov poziv na novo pjesničko
hodočašće dogodine jer su već toliko puta
dokazali da im je ovaj kulturni događaj
prirastao srcu i da im nije teško potegnuti
na zajedničko druženje i iz udaljenih krajeva
Lijepe Naše. Autorica iz Žminja, Nevenka
Erman, višegodišnja pobjednica recitala,
ističe kako joj je od svih od svih pjesničkih
susreta upravo ovaj, naš, najdraži i zato jer
se održava tu u jedinstvenom duhovnom
okruženju našega Svetišta, u svojem prekrasnom prirodnom ambijentu. Pozivam stoga
i vas, sve čitatelje Bistričkoga obloučeka, da
se sljedećega listopada pridružite publici
Recitala i uživate u odličnoj i odlično interpretiranoj duhovnoj poeziji i glazbi, u
druženju s pjesnicima, u duhovnom bogatstvu
koje vam ova priredba nudi, da se podsjetite
naših sumještana umjetnika, pjesnika Josipa
Ozimca i kipara Pavla Hudeka. A do tada,
uživajte u stihovima nagrađenih pjesama
na stranicama naših novina ili u Općinskoj
knjižnici i čitaonici potražite zbornik Došel
bum v Bistricu, ove godine svečano zlatnih
korica s ilustracijama Zvonka Pižira.
Nagrada publike
Karolina Kuljak, Marija Bistrica
MOJE PET MINOUT
Pet minout mira.
Pijem kavu rane v jutre na terase.
Baš su liepe moje nuove pločice.
- Kulike još rati za utplatiti?
Stuodevetnajst.
Diši trava, smiren je zrak,
cvietije me začuđene študijera
- znači da čuje koj si ja gruntam?
Zake se ne bi z suobu spuminjala?
Komu drugemu morem baš vse reči.
Diši vrouča kava.
Gdo ju je tak dobru zmislil?
Kad bi mogla tak ciel dan ustati.
Drveneti na stolcu i same dihati.
Moji dva se več čerupaju na katu.
Te denešnje dece je furt duosadne.
Koj bum pak denes kuhala?
Stvarne bi trebali napraviti parfem ud trave.
Vi cvieti – prestanite ziehati vu me,
pet minout je istekle.
Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica i
Radio Marija Bistrica
objavljuju natječaj za
recital
ljubavne poezije
Željka Boc 2014.
Sudjelovati mogu autori koji pošalju najviše pet,
do sada neobjavljenih pjesama, na standardnom
jeziku, isključivo ljubavne tematike. Pjesme moraju
biti prepisane strojem u 5 primjeraka i označene
istom šifrom. Uz pjesme treba poslati zatvorenu
omotnicu u kojoj se nalazi ime i prezime autora,
broj telefona, adresa i šifra kojom su pjesme
označene. Pjesme treba poslati i u elektronskom obliku, na CD-u ili DVD-u. Najuspješniji
radovi, koje će izabrati Stručni ocjenjivački sud,
bit će javno izvedeni na večeri 11. Recitala, na
Valentinovo, 14. veljače 2014. godine. Natječaj
je otvoren do 6. siječnja 2014. godine, a pjesme
se šalju na adresu:
Općinska knjižnica i čitaonica
Marija Bistrica, p.p. 25
49 246 Marija Bistrica
s naznakom “za Recital ŽELJKA BOC”
Prošlogodišnja pobjednica Petra Gorički
Pjesme poslane na natječaj se ne vraćaju, a rezultati Natječaja biti će poznati početkom veljače.
Informacije na brojeve telefon: 049/ 468 860 i 049/ 468 696
Pokrenuta inicijativa za osnivanje Ogranka Matice
hrvatske u Mariji Bistrici
U Općinskoj knjižnici u Mariji Bistrici u subotu 9. studenoga održan je susret tajnika Matice hrvatske Zorislava Lukića i Inicijativnog odbora za pokretanje ogranka
Matice hrvatske u Mariji Bistrici predsjednica kojega je Snježana Husinec. Glavni
inicijator susreta bio je Branimir Bilić. Tajnik Matice hrvatske tom je prigodom
Općinskoj knjižnici darovao vrijedna Matičina izdanja, a dvadesetak mještana potpisalo je pristupnice ovoj kulturnoj organizaciji i tako započelo postupak za osnivanje
ogranka.
Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova. U njenim
pravilima glasi da je “neovisna, neprofitna i nevladina udruga utemeljena za promicanje hrvatske kulture “. Matica djeluje od 1842., a najvažniji je i najveći nakladnik
knjiga i časopisa u Hrvatskoj. Uz dvadesetak redovnih knjižnica značenjem se ističe
biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti. Osim izdavačke djelatnosti Matica hrvatska
priređuje obilje najrazličitijih kulturnih i znanstvenih manifestacija; predstavljanja
knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, stručna i znanstvena predavanja i rasprave, koncerte, kazališne predstave. Pri Središnjici djeluje i Galerija Matice hrvatske
u kojoj izlažu u prvom redu mlađi umjetnici.
Osnivačka skupština Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici planira se do Božića.
41
ku ltur a
Klapa "Bistrica’’ ove
godine slavi svoju 10.
obljetnicu postojanja
Prvih 10 godina postojanja bistričke klape obilježeno je na koncertu koji je
održan 26. 10. u Bazilici Uznesenja Blažene Djevice Marije u Mariji Bistrici.
TEKST Jurica Gregurić
FOTOGRAFIJA Sandra Haban
K
lapa je predstavila i svoj novi
nosač zvuka, koji je izašao u
izdanju Radija Marija Bistrica. To je treći nosač zvuka, a
ima specifičan i simboličan
naslov ‘’Čuj nas majko’’, budući da se na
njemu nalazi 12 marijanskih pjesama. „Sve
su pjesme nama vrlo drage hodočasničke,
koje možemo svakog vikenda čuti u bazilici. Mi smo ovim CD-om željeli te pjesme
prenijeti ljudima u specifičnom klapskom
acapella izričaju, ali ipak i sačuvati onaj
prepoznatljivi hodočasnički duh koji iz njih
izvire“ kaže Mario Galoić, voditelj Klape
Bistrica. Većinu tih pjesama publika je u
42
ispunjenoj bistričkoj bazilici mogla i čuti,
a da je Klapa ‘’Bistrica’’ zadovoljila ukus
publike, dokazuje podatak da su se dva puta
vraćali na bis. Osim marijanskih pjesama,
Klapa Bistrica izvela je i nekoliko svjetovnih
pjesama iz svog repertoara. Ime ovog trećeg
CD-a, predložila je Jasna Jakopec, na prvom
samostalnom koncertu Klape ‘’Bistrica’’ u
bistričkoj bazilici koji je bio održan u rujnu
2013. pa je ona na taj način postala i kuma
ovog nosača zvuka. Voditeljica koncerta je
bila Tanja Popec, a uz slavljenike, kao gosti
nastupili su Jurica Vugrek i ŽVS ‘’Kušlec’’ iz
Konjščine. Koncertu su prisustvovali, između
ostalih, rektor Svetišta MBB-e mons. Zlatko
Koren, zamjenica načelnika Općine Marija
Bistrica Dubravka Bartolović i predsjednik
Vijeća Općine Marija Bistrica Teodor Švaljek,
koji je klapi čestitao 10. rođendan, uz zahvalu
na promociji Marije Bistrice, ali i Zagorja.
Prekrasnim je riječima i opisao 10 godina
djelovanja klape nazivajući kapu „samozatajnim dobrim duhom Marije Bistrice“.
„Prvih 10 godina je prošlo. Bilo je tu uspona
i padova, ali s ponosom možemo reći da
smo ostali vjerni sebi. Dosad smo postigli
i mnogo više nego što je to itko mogao u
vremenu osnivanja klape i zamisliti, no to
ne znači da ovdje stajemo. Svatko od nas
doživljava ovu klapu kao dio sebe i bez klape
se više ne možemo ni zamisliti. To nam je,
na neki način, druga obitelj. Iako za sve to
treba puno odricanja, sve se može kad se radi
iz ljubavi. A, ako nečega imamo, onda je to
ljubav. Drago nam je da su to ljudi prepoznali
i ovom prilikom još jednom zahvaljujem
svim prijateljima Klape Bistrica kojih, Bogu
hvala, ima jako puno.“
20. susret tamburaških orkestara i sastava
TEKST Mira Pižir
FOTOGRAFIJA Elvis Lacković, arhiv knjižnice
U
Dugom Selu 5. listopada
2013. održan je jubilarni 20.
susret hrvatskih tamburaških
orkestara i sastava kojim
se obilježila 65. obljetnica
djelovanja Hrvatskog sabora kulture u organizaciji Hrvatskog sabora kulture i suorganizaciji Zajednice kulturno umjetničkih udruga
Zagrebačke županije, Grada Dugog Sela i
KUD-a „Preporod“. Pokrovitelj 20. Susreta
bila je Zagrebačka županija, a supokrovitelji
turističke zajednice Zagrebačke županije i
Grada Dugog Sela.
Na Susretu je nastupilo 9 najboljih
tamburaških orkestara iz Samobora, Mihovljana, Draganića, Čakovca, Virovitice,
Male Subotice, Starog Petrovog Sela, Zagreba
i Varaždina te 4 najbolja tamburaška sastava
iz Laza Bistričkog, Cirkvene, Dugog Sela i
Beretinca sa sveukupno 300 izvođača. Kao
gosti nastupili su Tamburaši iz Cirkulana iz
Slovenije. Ove godine za Susret se prijavilo i u
selekciji aktivno participiralo 55 tamburaških
orkestara i sastava iz 9 hrvatskih županija.
Po odluci stručnog povjerenstva u sastavu
Siniša Leopold (predsjednik), Željko Bradić
i Ivan Potočnik, u kategoriji koncertnih
orkestara, 1. nagrada Hrvatskog sabora
kulture dodijeljena je Tamburaškom orkestru Centra tradicijske kulture iz Varaždina
pod umjetničkim ravnanjem Tibora Büna.
Druga nagrada dodijeljena je Tamburaškom
orkestru „Ferdo Livadić“ iz Samobora, a treća
Tamburaškom orkestru KUD-a Mihovljan.
U kategoriji koncertnih tamburaških sastava,
1. nagradu osvojio je Tamburaški sastav KUDa „Preporod“ iz Dugog Sela. U istoj kategoriji, druga nagrada pripala je Tamburaškim
sastavu KUD-a „Ježek“, Beretinec, a treća
Tamburaškom sastavu KUD-a „Laz“, Laz
Bistrički pod vodstvom Roberta Mihovilića.
Čestitamo!
Treća nagrada Tamburaškom sastavu KUD-a Laz
MJESEC HRVATSKE KNJIGE
15. listopad – 15. studeni
P
Učenici PŠ Laz su posjetili
Općinsku knjižnicu i čitaonicu Marija Bistrica
ovodom Mjeseca hrvatske knjige Općinsku knjižnicu i čitaonicu Marija
Bistrica 18. listopada posjetili su učenici Područne škole Laz, OŠ Marija
Bistrica koju trenutno pohađa 39 učenika, od 1. do 4. razreda, a učiteljice su
Sandra Tomorad, Tatjana Flegar-Galoić i Marina Ozimec. Učenike je s radom
Knjižnice upoznala ravnateljica Mira Pižir. Svi su učenici dobili besplatnu
jednogodišnju upisninu u knjižnicu, prolistali nove slikovnice, upoznali se s radom na
računalu i razgledali izložbu ‘’Istinom do pobjede’’ Damira Kukavice, koja je postavljena
u Domu kulture. Manifestacija Mjesec hrvatske knjige održava se svake godine od 15.
listopada do 15. studenoga. Ovogodišnja manifestacija u znaku je mota Tko čita (ne) skita.
43
CRTi ce i z pov ijes t i
130
TEKST Darko Lacković
FOTOGRAFIJA Sandra Haban
B
istrički nemiri, od 26.8.1883., dogodili su se kad je u cijeloj Hrvatskoj „gorjelo“ zbog postavljanja
grbova na javne institucije , a u
suprotnosti s prije postignutom
Hrvatsko – ugarskom nagodbom iz 1868.
Naime, mađarske vlasti su umjesto dogovorenih hrvatskih natpisa na grbovima, uvele
dvojezične ploče, mađarske i hrvatske natpise.
Kad se dio hrvatskih političara pobunio
protiv takvog čina, donijeta je odluka da se
dvojezični natpisi brišu s državnih grbova.
Stoga su ih nazvali „nijemim“ grbovima,
čime Hrvati također nisu bili zadovoljni jer
su tražili povrat ploča s grbovima na kojima
su hrvatski natpisi. U Zagrebu su nemiri bili
na Veliku Gospu , a nakon 10-ak dana, izbili
su i u Mariji Bistrici te se kasnije proširili i
na ostala mjesta u Hrvatskom zagorju. U
Gornjoj Stubici su bili već sutradan.
No, u Mariji Bistrici, pobuna nije bila samo
protumađaronska, već su se seljaci pobunili
i protiv lokalne općinske vlasti i njihovih
službenika, kojoj su zamjerali bahatost,
korumpiranost i druge različite zloporabe.
Stoga su fizički napadnuti općinski načelnik
Janko Cipriš i općinski bilježnik Josip Mirko
Francois, a razbijeni su prozori na općinskoj
zgradi, kao i sav namještaj. Župnik Žerjavić
je uzalud pokušavao umiriti pobunjenu
masu, kojoj se pridružuje mnoštvo stranog
svijeta, zatečenih u prolazu na povratku s
hodočašća iz Bisaga, prema svojim kućama
u Kašini i Stubici.
U poslijepodnevnim satima došao je iz
Zlatara, gdje je bilo sjedište podžupanije, a
u koju je tada spadao i kotar Donja Stubica,
podžupan Adalbert Chlup. S njim su bili i
liječnici i državni tužitelj iz Varaždina, kako
bi utvrdili o čemu se radi te utvrdili ozljede
napadnutih. Nakon što je i on uzaludno
pokušao umiriti pobiješnjelu masu ljudi,
bio je već na samom odlasku također fizički
napadnut. Tada su intervenirali oružnici iz
44
godina od nemira
na pijacu
njegove pratnje i pri tomu je ubijen Juraj
Šišak iz Svetoga Mateja , a Petar Meštrović
iz Podgorja je preminuo nakon 6 dana od
zadobivenih rana.
U noći je došlo pojačanje vojnika iz Zagreba
i tada je mir već bio u potpunosti uspostavljen. Masa se je u međuvremenu razišla , a
glavni izgrednici su nakon istrage uhićeni.
U kasnu jesen je podignuta optužnica protiv
28 osoba, od kojih je jedan dio i osuđen na
različite vremenske kazne.
Kroničari toga vremena su zabilježili da
se je župnik zalagao za blaže kažnjavanje
izgrednika, unatoč činjenici da je i on u
jednom trenutku bio meta, prvenstveno
verbalnih napada.
Načelnik se nakon napada na njega, odmah
povukao s dužnosti , a bilježnik je premješten,
skupa sa svojim bratom koji je bio na dužnosti
općinskog ovrhovoditelja. Nadređene vlasti su
poslale inspekciju na Općinu, koja je utvrdila
sve zlouporabe općinskih službenika.
Prije postavljanja spomen – ploče Buni, na prostoru ispred
Općine izveden je prigodan skeč koji su izveli
Stjepan Dijanić i Nikola Čukman
70 godina od stradanja
nedužnog stanovništva
na Lazu
TEKST Darko Lacković
FOTOGRAFIJA Elvis Lacković
U
listopadu ove godine navršilo
se 70 godina od stradanja
nedužnog stanovništva na
Lazu Bistričkom. Dana 26.
listopada 1943., u vrijeme
kad su ratna stradanja bila prisutna po cijeloj
Europi, vojna ophodnja Wehrmachta s 11
kamiona i jednim tenkom, prošla je kroz
Mariju Bistricu i nastavila prema Lazu. Prolaskom kroz Bistricu, pripadnici te ophodnje,
inače Čerkezi, silovali su dvije domaće djevojke , a pokušali su i treću ,ali su u tomu
bili spriječeni. Prisebnom reakcijom jedan
stariji Bistričanin, inače sudionik Prvoga
svjetskog rata na frontovima Galicije, čuvši
u razgovoru što smjeraju dvojica Čerkeza,
uspio je osujetiti njihove namjere.
Došavši do zaselka Gabudi Donji, počeli su
ubijati stanovnike na mjestu gdje su ih zatekli:
na polju, u dvorištima i kućama. Ubili su 22
civila u dobi od 16 do 60 godina starosti,
među kojima je bilo i pet žena. Bezrazložno
iživljavanje na leševima četvero mladića, koje
su spalili na lomači, predstavljalo je njihovu
poznatu okrutnost, kojom su namjeravali
izazivati strah.
Povod tim događajima je bilo ubojstvo dvojice poznatih bistričkih posjednika, trgovca
Pavla Kukolje i gostioničara Juraja Žagara,
koje se dogodilo 8. listopada, nakon ulaska
pripadnika Zagrebačkog partizanskog odreda
u Mariju Bistricu. Isti su odvedeni na Laz
i tamo od strane partizana po kratkom
postupku ubijeni. Njihova tijela su ekshumirana nakon mjesec dana i pokopana na
bistričkom groblju. Nakon okrutnih ubojstava
civila, Čerkezi su nastavili paliti i pljačkati
imovinu stanovnika Laza. Tako su zapaljena
42 doma i mnoge druge pokretnine. Općinsko
povjerenstvo je izvijestilo nadležna tijela o
tom ubojstvu sasvim nedužnih ljudi, koji
nisu imali nikakvu suradnju s partizanima
, a zbog čega je bila provedena ta akcija.
Ujedno se ustanovila i vrijednost počinjene
materijalne štete te se o tomu također izvijestilo nadležna državna tijela. Odmah se prišlo
prikupljanju pomoći za stradalnike u čemu
su sudjelovali domaći ljudi a tražila se pomoć
i od države. Pobijeni civili su organiziranim
skupnim ispraćajem, pokopani na župnom
groblju u Mariji Bistrici.
45
t reća do b
Udruga umirovljenika
MARIJA BISTRICA
Zlatne godine dođu brzo,
a prolaze još brže
TEKST Ivančica Tomorad
FOTOGRAFIJA arhiv Udruga umirovljenika
B
istrički učitelj Andrija Šalić 1955.
godine u Mariji Bistrici pokreće
Udrugu umirovljenika i od tada
ona kontinuirano djeluje sve do
danas. Voditelji udruge bili su
Julijana i Branko Brlek (sedamdesetih), Josip
Krajačić i Petar i Zlata Bogović (osamdesetih).
Udruga umirovljenika Marije Bistrice danas
okuplja oko 450 članova, predsjednik Udruge
je Josip Hrupelj, a računovođa Zlata Bogović.
Donedavni predsjednik Josip Kovačić zamjenik je predsjednika Matice umirovljenika
Hrvatske.
Gospodin Josip Hrupelj upoznao nas je s
programom i djelatnošću udruge. Za svoje
članove udruga organizira humanitarne
i rekreacijske sadržaje; posjete starijim i
nemoćnim članovima koji žive sami ili su u
bolnici ili stacionaru (u suradnji s Centrom
za socijalnu skrb), izlete i druženja za sve
članstvo, savjetodavnu pravnu pomoć i neke
praktične akcije (kao što je nabava pilića).
46
Na dnevnom redu sjednice Predsjedništva
u studenom je i prijedlog planiranih izleta u
2014. godini. Trenutno je u tijeku organizacija
Martinja u Ivanić Gradu (na samo Martinje),
a naše umirovljenike možete prepoznati i na
milenijskoj fotografiji Šime Strikomana snimljenoj 9. listopada na Kestenijadi u Hrvatskoj
Kostajnici. Tijekom 2013. godine udruga je,
osim dva već spomenuta, organizirala još tri
izleta (na Krk u Malinsku, u Sveti Martin na
Muri i Tuheljske toplice). Do kraja kalendarske godine u planu je i održavanje radionice
izrade adventskih vjenčića za manifestaciju
Advent u Mariji Bistrici i završno godišnje
druženje članstva.
Zahvaljujući članici Ankici Brlić i suradnji
s Domom zdravlja, svakog drugog petka u
mjesecu pruža se u prostorijama udruge u
Ulici kralja Tomislava 18 besplatna usluga
mjerenja tlaka i šećera u krvi. Prostorije su
za članstvo otvorene petkom od 8 do 11,30.
sati, a po potrebi i nedjeljom ujutro. Udruga
je zahvalna Općini Marija Bistrica na prostoru
koji joj je ustupljen na korištenje, a kojem
nedostaje samo još sanitarni čvor. Gospodin
Hrupelj smatra da naši umirovljenici nisu
baš zainteresirani za rekreativne sadržaje
kao oni u gradu, ali se prisjeća vremena
kad su u Mariji Bistrici postojale kuglane
i družilo se uz kuglanje, sport primjeren i
zlatnim godinama. Za godišnju članarinu
od 40,00 kn Udruga umirovljenika pruža
još razne pogodnosti; popuste za prijevoz
(Presečki, Čazmatrans, Autotrans Rijeka),
u trgovačkim centrima, toplicama (Krapinske, Tuheljske, Daruvarske, Istarske…),
ugostiteljskim objektima (Dobro mi došel
prijatel, Bluesun hotel Kaj), na ljetovanja izvan
sezone i sl. U sklopu udruge organizirana
je i posmrtna pripomoć, a u prostorijama u
Ulici kralja Tomislava 18 može se pročitati
i Umirovljenički list.
Umirovljenički su problemi, kao i svugdje,
reuma, tlak, šećer i male mirovine, ali sve je
lakše kada se problemi podijele s drugima.
Udruga umirovljenika, stoga, poziva sve zainteresirane da se pridruže njenim članovima,
a glavna motivacija neka im bude druženje s
generacijom. U udruzi tvrde da doba mirovine
dođe brzo, a da umirovljenički dani prolaze
još brže i savjetuju nama, koji još nismo u
trećoj dobi, da se unaprijed osiguramo za
mladih dana.
u d r uge
Osnovana udruga
voćara i povrtlara
Kako se probiti na tržište na kojem vlada jeftina hrana iz uvoza
TEKST Marinko Micak
FOTOGRAFIJA Marinko Micak
Č
injenica je da imamo zemlju
bogatu vodom , predivnu obalu, plodnu Slavoniju i mnoga
druga prirodna bogatstva.
Našu zemlju posjećuju milijuni
turista koji , između ostalog moraju i nešto
pojesti.. Nije onda teško zaključiti da su poljoprivreda i turizam vrlo bitni za gospodarski
oporavak , a i prosperitet zemlje. Nažalost ,
svjedoci smo da se većina poljoprivrednih
proizvoda uvozi , a i turizam nam se nekako
događa sam po sebi. Mogli bismo reći da je i
naša općina samo preslika opće situacije na
nivou države. I kod nas se poljoprivreda svodi
na pokušaje i entuzijazam pojedinaca. Kako
se probiti na tržište na kojem vlada jeftina
hrana iz uvoza i nešto pri tome i zaraditi? To
pitanje bilo jr i pokretač za osnivanje Udruge
Marijabistrički voćar i povrtlar. Predsjednik
Udruge Vladimir Pugar objasnio nam je kako
je nastala Udruga.
Cijela priča je započela tako da se nas desetak entuzijasta sastalo prije godinu dana i
gledajući sva zapuštena zemljišta , htjeli smo
nešto napraviti. Cilj je bio okupiti što više ljudi
i krenuti u neku proizvodnju , očistiti ta naša
polja da nam ljepše izgledaju , a da ljudi nešto
i zarade. S tim ciljem smo osnovali udrugu
čija je skupština bila 13. 9. 2013. godine. Na
skupštini su izabrana radna tijela i održana
su prva predavanja. Gospodin Željko Vidaček,
inače umirovljeni prof. Agronomskog fakulteta
u Zagrebu govorio je o poljoprivrednom
zemljištu u funkciji poljoprivredne proizvodnje
i zemljišnim uvjetima u širem smislu. Iznio je
podatak da u našoj općini ima 1260 hektara
poljoprivrednog zemljišta od čega je dosta toga
zapušteno. Na skupštini je govorila i gospođa
Penezić iz Savjetodavne službe u Krapini.
Ona je od velike pomoći i na raspolaganju
je uvijek kao stručna pomoć iz agronomije.
Istaknula nam je da Udruga može biti i centar
povezivanja s drugim institucijama kao što su
Općina i Županija .Na skupštini smo odredili
i članarinu koja iznosi 50 kuna. Dobili smo
već i pohvale i ponude trgovačkih kuća koje
žele sklopiti ugovor o otkupu proizvoda. U
planu nam je održati niz predavanja , a da ne
bi ljudi lutali , želimo prikupiti podatke čime
se ljudi bave , kakvim uzgojem , da možemo
ciljano ići na uzgoj određenog voća i povrća .
Ove godine je dosta ljudi zasijalo koštice buče
golice i rezultati su dosta dobri. Na zapuštenim
poljima namjeravamo napraviti ogledno polje
zasijano bučom golicom uz stručnu pomoć
i kontrolu savjetodavne službe. Krajni cilj
nam je da se osnuje zadruga i klaster , da
možemo naše proizvode prodati na tržištu
jer je to pojedinačno teško. Velika nam je
želja da danas – sutra smjestimo negdje našu
hladnjaču za čuvanje proizvoda. Da bismo
bili konkurentni , moramo imati puno robe ,
čim više proizvoda.
O radu i planovima Udruge
svoja razmišljanja je iznio i
prof. Vidaček.
S obzirom na dugogodišnji život u Mariji
Bistrici i na istraživanje tla za potrebe vinogradara , doživio sam radost da se mogu i
ovdje uključiti , da stručno mogu pomoći u
radu Udruge. Mi svoje zemljište moramo što
racionalnije iskoristiti, a voćarstvo i uzgoj
povrća može biti jako dohodovno , samo to
mora biti ciljano i planski. Za kvalitetnu
proizvodnju važna je nadmorska visina, nagib
terena zbog korištenja mehanizacije , izloženost
suncu. Agroklimatski uvjeti, količina oborina
, suša , magla , odvodnja , klizišta. Sve su to
važni čimbenici. Za plodnost tla važna je i
gnojidba. Za trajne nasade bitna je i analiza
tla koja se danas može napraviti i u Srednjoj
školi Bedekovčina. Veća greška je ako se tlu
da previše gnojiva. Organska gnojiva treba
kontrolirano dodavati. Za uzgoj voća pogodna
su područja više nadmorske visine.
Radi uspješnosti rada Udruge želja predsjednika Pugara i dopredsjednika Vidačeka je da
se uključi što više članova , a zainteresirani se
mogu javiti tajnici Udruge Mirjani Klemar.
47
udrug e
Na mladima sv
TEKST Darija Cipriš
FOTOGRAFIJA arhiva UMMB
neke od zamišljenih aktivnosti u 2014. godini,
ovisno i o financijskoj potpori su:
U
druga mladih «Marija Bistrica»
osnovana je početkom 2012.
godine kao neprofitabilna
organizacija sa svrhom
javnog djelovanja čiji je cilj
poticanje, promidžba i afirmacija stvaralaštva
i djelovanja mladih, organizacija raznih
radionica, manifestacija i susreta s mladima
drugih područja i Udruga te organizacija
sportskih događaja. Ukratko, djelovanje
mladih u svrhu poboljšanja njihove kvalitete
života, ali i kvalitete života općenito na
području općine Marija Bistrica. Našoj Mariji
Bistrici a time i okolici želimo ponuditi
nešto drugačije, te poboljšati i unaprijediti
dosadašnju ponudu. Članom smo LIDER
mreže, ruralne mreže mladih sa sjedištem
u Otočcu.
Kao svoj najveći uspjeh bilježimo podatak o
konstantnom povećanju broja zainteresiranih
za aktivnosti koje smo uspjeli ostvariti od
osnutka Udruge. Osvrt na prošlih godinu
dana—trudom i radom članova Udruge proveli
smo sljedeće aktivnosti: obnova i uređenje
biciklističkih ruta, sportske manifestacije
(biciklijada “Marija Bistrica – Podgorje
Bistričko”, biciklijada “Marija Bistrica –
48
Vinski vrh – Globočec”, biciklijada “Selnica
– Gusakovec”, pojedinačni stolnoteniski turnir
u sklopu «Ljeta u Mariji Bistrici»), kreativne
radionice (“Kad se male ruke slože”– božićno
izdanje u sklopu «Adventa u Mariji Bistrici»
i “Kad se male ruke slože vol.2”– uskršnje
izdanje). Odaziv sudionika na ova događanja
bio je mnogo veći nego što smo očekivali!
Započete su i dvije humanitarne akcije.
Udruga mladih «Marija Bistrica» djeluje
isključivo na temelju volontiranja njezinih
članova te sva pribavljena financijska sredstva
(od članarina, donacija, sponzorstva i pomoći
drugih ljudi, institucija ili tvrtki) ulažemo
u organizaciju aktivnosti – osiguranje
potrebnih materijala, rekvizita, ulaganje
u dugotrajnu i kratkotrajnu materijalnu
imovinu potrebnu za obavljanje djelatnosti
Udruge, nagrade za sudionike tj. pobjednike
određenih manifestacija, tiskanje promotivnih
materijala, pokrivanje troškova eventualnih
vanjskih predavača i slično.
Inicijativa Udruge da pomogne lokalnoj
zajednici kroz kulturne i društvene programe
sukladna je povećanju potpore koju primamo
od mještana i novih članova.
Iz godine u godinu opseg aktivnosti raste, a
A K T I V N O S T I H U M A N I TA R O G
KARAKTERA – cjelogodišnji projekti;
pomoć bespomoćnim i starijim osobama s
područja općine Marija Bistrica, sakupljanje
raznoraznih stvari te donacija istih djeci s
posebnim potrebama.
OTVORENI DAN UDRUGE – dan namjenjen
za informiranje posjetitelja, budućih članova,
simpatizera o radu Udruge. Neformalno i
opušteno druženje s članovima, predstavljanje
plana i programa Udruge za tekuću godinu.
FOTO NATJEČAJ – natječaj na zadanu
temu, u kojem će sudjelovati mladi od 1530 godina. Odluku o pobjedniku donjeti će
stručni žiri koji će istome uručiti nagradu.
K R E AT I V NA U S K R Š N JA DJ E Č JA
RADIONICA – radionica za osnovnoškolsku
djecu i mlade uoči Uskrsa.
STREET WORKOUT (ULIČNI TRENING)
POLIGON – izgradnja poligona za vježbanje..
KOŠEVI Z A KOŠARKU I ULIČNA
KOŠARKA – nabava koševa te organizacija
ulične košarke za mještane Marije Bistrice
i okolnih mjesta.
VOZOČAŠĆE – u suradnji sa Župom
MBB organizacija biciklijade tj.hodočašća
s blagoslovom bicikala/biciklista.
Termin bi bio početkom sezone bicikliranja,
krajem proljeća. U dogovoru s HŽ-om bi im
osigurali prijevoz kući (dodatni vagoni za
prijevoz bicikala).
BICIKLIJADA U MARIJI BISTRICI
– organizacija biciklijade na jednoj od
biciklističkih ruta Marije Bistrice.
POJEDINAČNI STOLNOTENISKI TURNIR
– treći stolnoteniski turnir u organizaciji
UMMB-a za mještane Marije Bistrice te
okolnih mjesta.
Nagrada pobjednicima te prvoplasiranom
nagrada iznenađenja.
LJETNO KINO – organizacija ljetnog kina
na otvorenom u večernjim satima.
BICIKLIJADA U SELNICI – organizacija već
poznate, tradicionalne biciklijade u Selnici.
K R E AT I V NA B O Ž I Ć NA D J E Č JA
RADIONICA – već tradiocionalna radionica
svijet ostaje!
za osnovnoškolsku djecu i mlade uoči Božića.
TEMATSKE NOĆI – druženja, predavanja,
prezentacije mladih za mlade. Informiranje
mladih o društveno važnim
temama, kroz koje želimo motivirati mlade
da otkriju svoj talent, te ga dalje razvijaju a i
da se međusobno povežu te bolje upoznaju,
ostvare nova prijateljstva i suradnje.
EUROPSKI PROJEKTI – projekti socijalnog,
edukativnog karaktera financirani iz fondova
EU na dobrobit šire zajednice.
Mladi, pridružite nam se! :) Pratite nas na
Facebook page-u i Facebook UMMB grupi!
Zahvaljujemo se svima koji su nam pomogli
u dosadašnjem radu:
■ Općina Marija Bistrica ■ Turistička zajednica
općine Marija Bistrica ■ Krapinsko - zagorska
županija ■ Radio Marija Bistrica ■ DVD Marija
Bistrica ■ Osnovna škola Marija Bistrica ■
Planinarsko društvo “Grohot” ■ Policija KZŽ
■ Prometna jedinica mladeži Marija Bistrica ■
Lojzekova hiža ■ Tehno - tom ■ Stjepan i Danica
Bajs ■ Hidraulika Škuranec ■ Voćnjaci i proizvodnja
Selnica ■ Udruga hrvatska žena Marija Bistrica ■
Obiteljsko gospodarstvo Gabud ■ DVD Selnica ■
Komet 93 ■ Zagrebačka Pivovara ■ OPG Micak ■
Lacković d.o.o. ■ Lončarstvo i kovačnica “Majstor
Tomo” ■ Trgovina M. B. ■ Tehnika Marija Bistrica ■
Elvis Lacković ■ Štefica Kralj ■ Konto - Š ■ Stolarija
Pozaić te mnogi drugi.
Kontakt mail: [email protected]
■ predsjednica, Darija Cipriš - 098 982 8908
■ podpredsjednica, Petra Horvatinčić - 098 505 313
■ tajnica, Valentina Mikulec - 098 9586 849
49
ud r uge
IZVJEŠTAJ LOVNIKA DRUŠTVA
za 2012. i 2013. god.
TEKST Florijan Ozimec
FOTOGRAFIJA arhiva LD Fazan
Još je jedna radna i lovna godina iza nas
koju možemo smatrati uspješnom jer smo
sve zadaće riješili u potpunosti, posebice one
koje se odnose na zaštitu i uzgoj plemenite
divljači visokog, niskog lova, a sve u skladu
sa Zakonom o lovu i lovnogospodarstvenom
osnovom. U protekloj lovnoj godini imali
smo dva klimatsko ekstremna razdoblja i to:
u ljetu dugotrajna suša, a kraj lovne godine
sa velikim i dugotrajnim snijegom.Sve smo
to zajedničkim snagama uredno riješili. U
ljetnim mjesecima opskrbljivali divljač sa
vodom, a u zimi intenzivnom prihranom.
Kako smo obavili prebrojavanje divljači prve
nedjelje u ožujku, vidljivo je da je bez obzira
na uvjete loše lovne 2012./2013. godine
divljači imamo dovoljno i u dobroj kondiciji.
Rezultati bi bili bolji kada bi mogli suzbiti
krivolov. Suradnja sa MUP-om je nikakva,
osim ako treba lovcu oduzeti oružje – tu
su potpuno efikasni. U protekloj su godini
lovno tehnički objekti održavani diljem
zajedničkog lovišta Gora - Rogaščina, kao i
50
po revirima grupa te popunjavani hranom
i solju. Na području lovišta kojim gospodari
LD Fazan Marija Bistrica nalaze se lovno –
tehnički objekti:
■ 7 spremišta za hranu (kuružnjaki)
■ 30 hranilišta za srnu
■ 24 visoke čeke
■ 81 solište
■ 56 hranilišta za fazansku divljač
■ 2 koša za prihranu crne divljači
Svi lovno - tehnički objekti označeni su
pločicama na kojima su brojevi, a opisani su
u očevidnicima revira zajedničkih lovišta i
revirima grupa.
U lovovima na štetočine ustrijeljeno je:
■ 8 lisica
■ 2 vrane
■ 10 šojka
Odstrel ostalih štetočina sami lovci trebaju
vršiti stalno, ali s manje priče, a više rada.
Tijekom 2012/2013 u prihranu visoke i sitne
divljači utrošeno je:
■ 16.000 kg kukuruza u klipu s vlastitih
remiza
■ 3.700 kg kupljeno – od Grgića
■ 2.000 kg u zrnu – donacija
■ 300 kg otave – donacija
■ 200 kg jabuka – donacija
■ 450 kg soli
Odstrel plemenite divljači vršen je po Zakonu
o lovu i LGO. Visoka i crna divljač odstreljena
je po dobnim strukturama i zadanim brojem:
■ Srna obična – 13 kom M i 13 kom Ž
■ Divlja svinja 19 kom – po dobnim strukturama
■ Zec obični – 24 kom – unos 4 komada
■ Fazan obični – 122 kom – unos 72 kom
■ Divlja patka – 20 kom
Trofeji srndaća i vepra su ocijenjeni
Ocjenjivača trofeja imamo dovoljan broj samo
treba nabaviti preostalu opremu.
Već duže vrijeme dajemo i moralnu potporu
mladim lovcima da nabave lovačke pse jer
uspješan lov ovisi i o dobrim lovačkim psima.
Iz izvještaja je vidljivo da su lovci LD Fazan
M. Bistrica , koji više koji manje , izvršili
zadaće pa se je nadati da ćemo u idućoj ranoj
i lovnoj sezoni 2013./2014. dati maksimum
na uzgoj i zaštitu plemenite divljači.
Na kraj u Vas sve skupa pozivam na suradnju
kako ne bi izostali uspješni lovovi i druženja
uz naš lovački pozdrav Dobra Vam kob !
Kolko kaplic, tolko let
N
e tako davno, na spomen zagorskoga vina, mnogima su se stiskali zubi
pri samoj pomisli na „opjevani“ kiseliš. Da bi se to promijenilo, premda
svi znamo da to baš i nije istina jer su ovi naši bregi znali ispustiti i finu
kapljicu, osnovana je Udruga vinogradara Marija Bistrica. Kroz dvadesetak
godina Udruga je doprinijela da nam se „vinska slika“ znatno popravi.
Osim edukacije svojih članova, Udruga već tradicionalno organizira i razne manifestacije
(Martinje, Vincekovo) te ocjenjivanje vina. Tako i ove godine imaju članova koji su za
svoje kapljice dobili vrlo visoke ocjene. Sudeći po ovogodišnjem Vincekovom, gdje su
sve regule uredno i s voljom izvršene, sveti bi Martin mogao biti zadovoljan.
VINCEKOVO
V trsju mojem spi si zima,
pune snega vu njemu ima.
Se je belo, se se smrzlo,
meni v trsju ne bu mrzlo.
TEKST Marinko Micak
FOTOGRAFIJA Sandra Haban
Došel sam si na mejaš,
čekal me je tam pajdaš.
Sveti Vinko došel k nam,
denes v trsju ne bum sam.
Kobase i vina ja sam sobom zel,
male si bum popil, a male bum jel.
Denes ti bum, trsek, jednu rozgu kral,
Bog bu tebi drugu, na prolječe dal.
Sveti Vinko, blagoslovi trsek naš,
ja bum s tobom molil oče naš.
Bog prekriži trsek saki,
nove rozge buju taki.
Đurđa Ilijaš
51
ud r uge
VINARIJADA 2013. – OCIJENJENA VINA
berba 2012. god.
Broj
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
52
Ime i prezime
Stjepan Juras
Stjepan Bajs
Ivan Ozimec
Zvonko Cesar
Stjepan Juras
Zdravko Petrinec
Josip Palanović
Zvonko Cesar
Željko Cesar
Zdenko Cavor
Stjepan Boc
Ivan Gorički
Josip Petric
Željko Cesar
Miroslav Čukman
Leopold Frajtak
Semper Darko
Drago Pezić
Stjepan Bukvić
Josip Kruhak
Josip Kruhak
Dario Posavec
Nedeljko Milošić
Mladen Skuliber
Tomislav Petric
Željko Cesar
Mladen Pezić
Tomislav Petric
Josip Meštrović
Željko Vidaček
Darko Škuranec
Majda Jelačić
Dragutin Gorički
Krunoslav Dumbović
Josip Palanović
Biserka Fleković
Josip Meštrović
Janko Ozimec
Zvonko Ozimec
Vladimir Vajdić
Ivan Krajačić
Darko Semper
Josip Kruhak
Željko Meštrović
Stjepan Kovačić
Stjepan Ozimec
Zvonko Cesar
Sorta
graševina
miješano
miješano
silvanac zeleni
chardonnay
pino crni
silvanac zeleni
pino bijeli
pino bijeli
pino sivi
silvanac zeleni
rajnski rizling
rajnski rizling
silvanac zeleni
miješano
miješano
graševina
miješano
miješano
miješano
miješano
rajnski rizling
miješano
miješano
miješano
silvanac zeleni
miješano
miješano
muškat žuti
miješano
miješano
miješano
miješano
souvignon
chardonnay
miješano
miješano
miješano
miješano
miješano
miješano
pino bijeli
silvanac zeleni
miješano
rajnski rizling
miješano
miješano
po kakvoći
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
polusuho
suho
polusuho
suho
suho
polusuho
suho
polusuho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
polusuho
polusuho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
polusuho
suho
suho
suho
suho
suho
po sadržaju
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
polusuho
suho
polusuho
suho
suho
polusuho
suho
polusuho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
polusuho
polusuho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
suho
polusuho
suho
suho
suho
suho
suho
po boji
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
crno
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
crno
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
crno
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
bijelo
Ocjena
18,30
18,30
18,10
18,10
18,10
18,10
17,80
17,80
17,70
17,70
17,70
17,60
17,50
17,40
17,30
17,00
17,00
17,00
16,50
16,40
16,40
16,40
16,40
16,30
16,30
16,20
16,20
16,10
16,10
16,00
15,90
15,80
15,80
15,70
15,70
15,60
15,50
15,40
15,30
15,30
15,00
15,00
14,70
14,60
14,50
14,20
14,10
Odličje
ZLATO
ZLATO
ZLATO
ZLATO
ZLATO
ZLATO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
SREBRO
BRONCA
BRONCA
BRONCA
BRONCA
BRONCA
BRONCA
BRONCA
BRONCA
BRONCA
BRONCA
BRONCA
BRONCA
BRONCA
BRONCA
BRONCA
BRONCA
BRONCA
BRONCA
s p or t
Sjajno proljeće Mladostaša
TEKST Elvis Lacković
FOTOGRAFIJA Sandra Haban
K
ada je sudac označio kraj utakmice Mladost MB – Đalski, u
posljednjem kolu 2. zagorske
nogometne lige, s ezona
2012/2013., ogromno slavlje
na igralištu u Mariji Bistrici, moglo je početi.
Spomenuta utakmica završila je 5:1, no i
prije njenog početka sve je bilo spremno za
slavlje. Naime, Mladost Marija Bistrica već
3 kola prije kraja osigurala je prvo mjestu u
2. zagorskoj liga, sezona 2012./2013. i toliko
očekivani plasman u 1. zagorku ligu. A u
posljednjih nekoliko godina, bilo je raznih
pokušaja, brojni su treneri i igrači prošli
kroz seniorsku momčad bistričke Mladosti,
no uvijek je nešto nedostajalo. Jer od samostalnosti Hrvatske, kada se 1995. godine
ispalo iz 1. zagorske lige, kroničari bistričkog
nogometa bilježe samo šokantne rasplete,
koji su Mladost uglavnom ostavljali u 2. ligi.
Tako su već par sezona nakon spomenutog
ispadanja, izborili 1. mjesto u 2. zagorskoj
ligi, ali zbog reorganizacije natjecanja, 1.
zagorsku nisu vidjeli. Uspjeli su to izboriti
u sezoni 2004/2005. i to 2. mjestom iza Jedinstva, jer su tada napredovala dva kluba, no
već u slijedećoj sezoni u šokantnoj završnici
sezone, u blago rečeno, čudnim okolnostima,
vratili su se u drugoligaško društvo. I nakon
toga šest neuspjelih pokušaja povratka. Razni
treneri, razna pojačanja dolazila su u Mariju
Bistricu, ali cilj je uvijek ostajao daleko. Sve
do sezone 2012/2013.
Novi trener, nove navike,
nova momčad
Nakon što je već u jesenskom dijelu sezone
2011./2012. bilo jasno da od proboja u 1.
zagorsku ligu tada neće biti ništa, trenersku je palicu u proljetnom dijelu te sezone
preuzeo domaći trener, dugogodišnji igrač
kluba (jedan dio karijere proveo u Ivančici)
Siniša Matok. Proljeće je iskorišteno za detekciju stanja i uigravanje. Mladost je imala
10-tak vrlo dobrih i vrlo mladih igrača, ali
premalo za borbu za vrh 2. lige. Pojačanja
su se dovodila i prijašnjih sezona, ali rezultati utakmica u pripremnom periodu pred
početak sezone 2012./2013., dali su naslutiti
53
sp o r t
da je Matok ovaj puta momčad posložio
vrlo dobro. Domaćim mladim igračima
pristigla su pojačanja, Miro Bartolek, Petar
Škof, Tomislav Futivić, Danijel Mijatović i
Igor Vidović Popek. Jesenski dio prvenstva
uglavnom je potvrdio dobre rezultate iz
priprema, a ono što je posebno zadovoljilo i
bistričke navijače, bila je igra, koja je nakon
podosta godina u Mariji Bistrici imala glavu i
rep. No, jesen je uz vrlo dobre nastupe protiv
izravnih konkurenata za vrh donijela i par
kikseva, posebno poraz kod kuće od belečkog
imenjaka. Stoga je proljeće dočekano na 2.
mjestu, sa bodom zaostatka za Oštrcem, a
u igri za vrh su bili i Vatrogasac i Toplice.
U zimskom prijelaznom roku pristigao je i
Mario Rac iz Kašine, vratili su se Denis Pugar
i Miroslav Blagec iz Matije Gupca, a s njima
je pristigao i Mario Sili. Tako je Matok imao
preko 20 igrača u kadru, a nastavak sezone će
pokazati 20-tak igrača sposobnih da projure
drugim dijelom prvenstva.
Deset uzastopnih pobjeda
Raspored proljetnog dijela prvenstva ukazivao je na to da će se puno toga rješavati u
prva 4 kola, jer je Mladost u ta 4 kola imala
susrete protiv izravnih konkurenata za naslov. Već prvo kolo donijelo je gostovanje
kod jesenskog prvaka Oštrca, a završilo je
bez golova. Nakon toga uslijedila je pobjeda
3:1 protiv Matije Gupca, pa dvije vrlo važne
pobjede, 1:0 kod Vatrogasca i 2:0 kod kuće
protiv Toplica. Tu je Mladost izbila na čelo
i više ga nije ispuštala. Sa 10 uzastopnih
pobjeda na kraju je na 1. mjestu ostvarila
prednost od čak 10 bodova. Posebno sretan
ovakvim raspletom je i predsjednik klub
Teodor Švaljek: ‘’Ovaj uspjeh je plod zalaganja
čitavog tima ljudi, igrača, navijača, ljudi iz
kluba ali i svih mještana Marije Bistrice.
Cijelo smo vrijeme imalo jednu pozitivnu
energiju, koja je na kraju pomogla u stvaranju
kvalitetne momčadi i ulasku u 1. zagorsku
ligu’’. Švaljek je napomenuo da sve skupa nije
stiglo preko noći: ‘’U posljednjih šest godina
konstantno smo ulagali u infrastrukturu, u
okviru mogućnosti. Ekonomska situacija
nam je otežavala, ali s obzirom na okvire u
kojima smo djelovali, postigli smo dovoljno.’’.
Predsjednik NK Mladost osvrnuo se i na
budućnost:’’Naše su ambicije da zadržimo
momčad na okupu i da se stabiliziramo u 1.
zagorskoj ligi, gdje mislimo da nam je mjesto.
Također važno nam je da nam igraju i mlađe
kategorije, i da nastavimo kontinuitet kluba
u kojem trenira i igra nogomet preko 100
nogometaša svih uzrasta’’.
54
DRUGA ŽNL SENIORI,
sezona 2012/13.
1. MLADOST MB 2. TOPLICE 3. VATROGASAC 4. OŠTRC 5. PREGRADA 6. IVANČICA 7. SLOGA 8. OROSLAVJE 9. ĐALSKI 10. LOBOR ( -1) 11. MLADOST B 12. MATIJA GUBEC 22 17 4 1 22 14 3 5 22 14 1 7 22 12 4 6 22 11 3 8 22 12 0 10
22 11 2 9 22 8 3 11 22 5 2 15 22 5 3 14 22 4 3 15 22 4 2 16 57 16 50 33 44 26 33 28 49 38 43 34 40 29 42 46 31 47 23 58 31 63 24 49 55
45
43
40
36
36
35
27
17
17
15
14
U sezoni 2012/2013. seniori NK ‘’Mlados
ladost’’ plasirali su se u 1. zagorsku ligu
 Navijački kolorit i velika fešta na kraju
Zadnja utakmica sezone 2012./2013. imala
je niz popratnih sadržaja. Tako su navijači
Mladosti ‘’Šišmiši’’ u zadnjoj minuti utakmice
priredili ‘’bakljadu’’, a po završetku utakmice
i nakon dodjele pehara, priređena je i fešta
uz glazbeni sastav ‘’Kumovi’’.
 Po završetku utakmice kapetanu Mladosti
Matiji Čukmanu pehar za osvojeno 1. mjesto
u 2. zagorskoj ligi za sezonu 2012./2013.
predao je predsjednik NS KZŽ Stjepan Merkaš,
a među prvim čestitarima bili su i načelnik
Općine Marija Bistrica Josip Milički (inače
dopredsjednik kluba) i predsjednik Vijeća
Općine Marija Bistrica Teodor Švaljek (ujedno
i predsjednik kluba).
 Nakon fešte i proslave naslova u 2. zagorskoj
ligi, vrlo je brzo započela je i nova sezona,
u 1. zagorskoj ligi. Iako su neki nogometni
‘’stručnjaci’’ ekipi Mladosti predviđali borbu
za opstanak u društvu zagorskih prvoligaša,
Mladostaši su, i dalje predvođeni trenerom
Matokom, pokazali da se mogu nositi sa
svakim u 1. zagorskoj ligi. Rezultati su promjenjivi, ima oscilacija, no nekoliko kola prije
kraja jesenskog dijela prvenstva Mladost se
nalazi oko sredine ljestvice.
 Osim seniora, u NK ‘’Mladost’’ djeluje
još 5 kategorija. Iako u određenim mlađim
kategorijama ima problema sa brojem djece,
u natjecanju su juniori i pioniri, koji igraju 2.
zagorsku ligu, mlađi pioniri, koji se natječu u 1.
zagorskoj ligi, te limači, koji igraju ligu limača
skupina B. Također, već nekoliko sezona 1.
zagorsku ligu igraju i veterani Mladosti.
 Da bi animirali što veći broj djece za bavljenje nogometom, odmah nakon završetka
proljetnog dijela prvenstva, u NK ‘’Mladost’’
organizirali su i trodnevni ljetni nogometni
kamp za učenike prvih do osmih razreda. Kamp je bio zamišljen kao trodnevno
druženje, trening i utakmice djece i članova
seniorske ekipe.. Cilj ovog događanja bio je
još više približiti klub djeci, kao i pronaći novo
zainteresirane klince za aktivno bavljenje
nogometom u NK ‘’Mladost’’. Kampu se
odazvalo preko 30-oro djece, većinom već
registriranih članova limača, mlađih pionira
i pionira kluba, no i nekoliko novih, koji su
pojačali redove mlađih kategorija bistričkog
kluba. Za djecu su osigurani sendviči i sokovi,
a kamp su vodili treneri u klubu.
55
sp o r t
Mlađi pioniri Mladosti MB gostovali kod Hajduka
Mlađi pioniri NK Mladost Marija Bistrica, po
završetku sezone u 1. zagorskoj ligi, odigrali
su još jednu utakmicu, i to protiv Hajduka u
Splitu. Naime, na inicijativu trenera Ratomira
Kramara i roditelja, za bistričke mlađe pionire organiziran je posjet HNK-u Hajduk.
Klinci i roditelji u Splitu su boravili dva dana,
a gostovanje je dogovoreno posredstvom
generalnog direktora Bluesun Hotela Kaj
Marija Bistrica Kristijana Gagulića i direktorice hotela Ivane Srage, te predsjednika
Hajduka Marina Brbića. U Split su mlađi
pioniri bistričkog kluba, uz pratnju trenera
i roditelja, otputovali u subotu 15. lipnja, a
dan kasnije na pomoćnom igralištu Hajduka
odigrana je i utakmica protiv Hajduka (2001.
godište). Iako je rezultat bio u drugom planu,
spomenimo da je Hajduk slavio sa 10:1, a
jedini gol za Mladost, i to vodeći, postigao
je Luka Plaščar.
Sjajan prijem i ljubazni
domaćini
Uz utakmicu za bistričke nogometaše i pratnju organizirao je i razgledavanje Poljuda,
središnjeg terena, svlačionica i službenih prostorija, a igrači mlađih pionira Mladosti prespavali su na samom Poljudu, gdje su imali i
večeru u subotu i doručak u nedjelju, te nakon
utakmice zajedno sa roditeljima i zajednički
ručak. Slobodno vrijeme iskorišteno je i za
kupanje. Trener mlađih pionira Ratomir
Kramar, koji se s ovom generacijom oprostio
(zasada) od dugogodišnjeg treniranja mlađih
kategorija u Mladosti, izrazio je veliko zadovoljstvo ovom akcijom. ‘’Primljeni smo
u Splitu na zaista vrlo ljubazan način i na
svemu što su nam domaćini pružili smo jako
zahvalni. Bilo je ovo nezaboravno gostovanje
za naše mlade igrače, pa i za nas u pratnji.
Zahvaljujem i klubu, koji nam je osigurao
prijevoz, te sponzorima Snježani Husinec,
Mariju Kovačiću, Branku Bigoru i Marijanu
Kruhaku’’. Naravno da gosti iz Marije Bistrice u Split nisu došli praznih ruku. Svojim
domaćinima poklonili su kip Majke Božje
Bistričke, koji je svoje mjesto pronašao u
kapelici na samom stadionu.
Ana i Lana u kampu
Barcelone
Slavna FC Barcelona i ove godine je nastavila
s uspješnim dječjim kampovima u Hrvatskoj
koji su dobili novo pojačanje, djevojčice
uzrasta od 7 do 17 godina. Zbog odlične
56
suradnje 2012. i 2011.godine, Barcelonini
organizatori odlučili ove godine organizirati
kampove u Makarskoj i u Zagrebu. Priliku
da se pokažu o kampu u Zagrebu, početkom
srpnja, dobile su i dvije mlade nogometašice
NK ‘’Mladost’’ Marija Bistrica, Riječ je o
Ani Bartolović (13) i Lani Kramar (12).
“Još tijekom vrtićkih dana sam započela
trenirati budući da je trener bio moj tata.
Ubrzo se okupila i ekipa curica, budući da
smo se pripremali za Olimpijske igre vrtića,
gdje smo nastupile u disciplini nogomet za
curice i osvojile zlatno odličje”, kaže Lana,
dok Ana dodaje da se nogometom počela
baviti sa 6 godina. ‘’Privukla me želja za
sportom, a pošto su svi oko mene igrali
nogomet (uključujući i mog brata) i ja sam
se priključila i zavoljela taj sport”. Obje i u
budućnosti imaju namjeru trenirati i igrati
nogomet, koliko će to biti moguće. Zanimljivo je da su Ana i Lana bile dvije od tri
djevojčice na ovom kampu, a priliku da rade
sa trenerima Barcelone, i nekim domaćima,
dobile su, naravno zahvaljujući roditeljima.
S ovog kampa male nogometašice vratile su
se prepune dojmova i bogatije za jedno novo
nogometno iskustvo.
Još jedna vrlo dobra sezona bistričkih strijelaca
Strijelci Streljačkog kluba ‘’Marija Bistrica’’ navikli su nas na sjajne rezultate. U posljednjih
nekoliko godina, u Mariju Bistricu stizali su
naslovi i brojne medalje sa raznih županijskih
i državnih natjecanja. I 2013. godina za
bistričke je strijelce donijela pregršt nastupa,
pa iako nije rezultatski najuspješnija, vrlo
dobrih rezultata nije nedostajalo. Bistrički
strijelci nastupaju u dvije discipline – zračna
puška standard i zračna serijska puška. Kad
su u pitanju državna prvenstva najuzbudljivije
je bilo u Bjelovaru na PH u serijskoj zračnoj
pušci. Tamo je ekipa ‘’Marije Bistrice’’ osvojila
3. mjesto, a pojedinačno u finalu smo imali
dva predstavnika. Dino Čukman je u finale
ušao sa najboljim rezultatom, ali je nakon
finalnog pucanja, pao na 3. mjesto. Drugi
Bistričanec u finalu Darko Galoić osvojio je
5. mjesto. U disciplini zračna puška – standard, ekipa SK ‘’Marija Bistrica’’ nastupala je
protekle sezone u 1.A hrvatskoj ligi i osvojila
vrlo dobro 6. mjesto, a Dino Čukman je
na državnom prvenstvu u ovoj disciplini
također bio šesti.
Dominacija u županiji
U KZŽ-i i ove godine dominacija bistričkih
strijelaca u nekim disciplinama. Tako je u serijskoj zračnoj pušci, u seniorskoj konkurenciji,
u županijskoj ligi, osvojeno ekipno 1. mjesto.
Pojedinačno, Darko Galoić, je osvojio 1., a
Boris Galoić 3. mjesto. Na Prvenstvu županije
u istoj disciplini prva mjesta osvojili su muška
ekipa, Dino Čukman i Snježana Vuraić, dok
je Darko Galoić bio 2. Na županijskom prvenstvu u standardnoj zračnoj pušci muška je
ekipa osvojila 2., a Dino Čukman 3. mjesto.
Medalje i za juniore i kadete
Uspjeha je bilo i za juniore i kadete SK ‘’Marija
Bistrica’’, sve u disciplini serijske zračne puške.
Tako su juniori na županijskom prvenstvu
osvojili ekipno 2. mjesto, dok je Filip Kreber
pojedinačno bio 3. Ivana Šimunec nastupila je na županijskom prvenstvu i dvije
kategorije. U juniorskoj je osvojila 2. a u
kadetskoj konkurenciji 3.mjesto. Pored svih
ovih uspjeha, bilo je naravno i još nastupa
bistričkih strijelaca, a izdvojit ćemo i dva
turnira, na kojima tradicionalno nastupa
SK ‘’Marija Bistrica’’. Riječ je o turnirima u
disciplini serijska zračna puška u Vrbovcu
i Sisku. Na oba turnira ostvarene su ekipne
pobjede, u Vrbovcu je pojedinačno 1. mjesto
osvojio Darko Galoić, dok je u Sisku bio 2.,
a Robert Belko 3.
Savate klub KOBRA
Marija Bistrica
5 medalja kadetima,
1 juniorima
Savate klub ‘’Kobra’’ Marija Bistrica ove se
godine susreo s problemom treniranja, s
obzirom da dvorana OŠ ‘’Marija Bistrica’’, u
kojoj inače treniraju članovi kluba, nije bila u
upotrebi, zbog eksplozije električnog bojlera,
krajem prošle godine. No, i u takvim uvjetima,
kroz 2013. godinu u klubu je treniralo 15
do 20 boraca, a nisu izostali ni vrlo dobri
rezultati, poglavito kod kadeta i juniora.
Tako je šest kadeta nastupilo u ožujku na
prvenstvu Hrvatske u verziji assault, koje
je održano u Tuhlju. Od šest predstavnika
bistričkog kluba, pet ih je osvojilo medalje.
U kategoriji do 30 kg kod mlađih uzrasta
Lovro Brezovečki osvojio je prvo mjesto i
zlatnu medalju, a ujedno je proglašen i za
najboljeg tehničara na prvenstvu. Srebra su
osvojili Franjo Kranjec u kategoriji do 30 kg,
stariji uzrast, Filip Čukman u kategoriji do
40 kg i Dominik Haban u kategoriji do 55 kg.
Treće mjesto i brončanu medalju osvojio je
Patrik Vajdić u kategoriji do 25 kg. Za Savate
klub Kobra nastupio je još i Mihael Brko, koji
je zaustavljen u kvalifikacijama. U travnju
je u Zaboku održano državno prvenstvo za
juniora, također u assault verziji, na kojem
je nastupio Jurica Jantolek i u kategoriji do
70. kg osvojio 2. mjesto. Od seniora u 2013.
godini na državnom se prvenstvu okušao
Stjepan Šimunec, ali je u jakoj konkurenciji
zapeo u kvalifikacijama.
57
sp o r t
Nanbudo klub ‘’Marija Bistrica’’
Puno natjecanja, pregršt medalja
K
ada je u pitanju Nanbudo klub ‘’Marija
Bistrica’’, godinu na izmaku obilježila
je svakako činjenica da članovi kluba
nisu mogli trenirati u dvorani OŠ ‘’Marija Bistrica’’, s obzirom da je ona bila izvan funkcije.
No, privremeno mjesto za treniranje bistrički
nanbudo borci pronašli su u Vatrogasnom
domu DVD-a ‘’Tugonica-Podgrađe’’. Usprkos
svemu i ova je godina donijela pregršt uspjeha
i medalja za Nanbudo klub ‘’Marija Bistrica’’,
a to je i tradicionalni Memorijalni turnir
‘’Zdravko Mikuš’’, koji je još jednom organiziran uspješno. Kako je nedavno dvorana
OŠ ‘’Marija Bistrica’’ ponovno u funkciji, i
rezultati bistričkih ‘’nanbudoka’’ zasigurno
će uzlaznom putanjom.
Uspješno organiziran
Međunarodni turnir
‘’Zdravko Mikuš’’
I ove godine Nanbudo kub ‘’Marija Bistrica’’
organizirao je tradicionalni međunarodni
turnir ‘’Zdravko Mikuš’’ 2013. Uz domaćine,
nastupili su, zagrebački klubovi Sunce, Kaptol
i Sedam, zatim Slavonija, Samobor i te tri
kluba iz Mađarske i jedan iz Bosne i Hercegovine. Paralelno se održavalo i završno
peto kolo Bonsai lige. Natjecali su se dječaci
i djevojčice po godištima (10- 12, 12-14,
14-16, 16-18, 18+), te seniori u apsolutnoj
kategoriji. Najviše uspjeha imala je domaća
natjecateljica, Mauricija Ozimec, koja se u tri
natjecateljska dana okitila s čak 11 medalja.
Najbolji je bio i muški tim Marije Bistrice u
jyu randoriju, a domaći su dečki slavili i u
katama. Posebna pohvala ide i Marku Ležaiću
koji je u lakšoj seniorskoj konkurenciji bio
prvi, a u apsolutnoj kategoriji drugi. Bolji od
njega bio je samo Mihael Župančić (NBK
Sunce). Petar Jakopec je osvojio po dva zlata
u jyu randoriju i katama. Nije razočarao ni
Rafael Pile, velika nada iz Marije Bistrice,
koji je u teškoj konkurenciji osvojio pehar za
najboljeg u jyu randoriju Bonsai lige. Najveći
teret oko turnira podnijela je predsjednica
kluba, Edija Redžić, a nanbudo majstore iz
Marije Bistrice pripremala je Ivančica Babić.
Sva sredstva prikupljena na turniru predana
su udovici pokojnog Zdravka Mikuša, Mileni
Mikuš.
58
Mauricia Ozimec sa 4
medalje
Zadnje natjecanje, na kojem su nastupili
članovi Nanbudo kluba ‘’Marija Bistrica’’,
prije zaključenja ovog teksta, bila je Bonsai
liga za natjecatelje do 16 godina. Domaćin
je bio Nanbudo klub ‘’Sunce’’ iz Zagreba,
a predstavnici bistričkog kluba osvojili su
ukupno 10 medalja. Čak četiri je izborila
Mauricia Ozimec, u katama je osvojila srebro
u kategoriji od 12 do 14 godina, te zlato u
kategoriji od 14 do 16 godina. U borbama
je u kategoriji od 12 do 14 godina osvojila
treće mjesto, a u kategoriji od 14 do 16 godina
prvo mjesto. U katama, u kategoriji od 12
do 14 godina Doris Babić je osvojila treće
mjesto, kao i Emili Gabud u kategoriji od 14
do 16 godina. U borbama je Ivona Huljak u
kategoriji od 12 do 14 godina osvojila drugo,
a Emili Gabud u kategoriji od 14 do 16 godina
treće mjesto. Od dječaka drugo mjesto u
borbama, u kategoriji do 10 godina izborio
je Rafael Pille, dok se Dorijan Čvek okitio
srebrom u kategoriji od 10 do 12 godina.
Aktivna godina za Teniski klub "Marija Bistrica"
NAJUSPJEŠNIJI TENISAČ - Marko Horvat
U
Mariji Bistrici djeluje i jedan
teniski klub. Riječ je o TK
‘’Marija Bistrica’’, koji okuplja
40-tak odraslih članova, kao
i još toliko djece, koji za vrijeme ljetnih praznika redovito polaze sate
škole tenisa, koje klub organizira u suradnji
sa trenerima iz Oroslavja. Svake godine na
teniskim terenima u Mariji Bistrici, klub
organizira nekoliko turnira i natjecanja, a
tako je bilo i ove godine. U sklopu ‘’Sportskog
bistričkog ljeta’’, sportskog dijela manifestacije ‘’Ljeto u Mariji Bistrici, krajem lipnja
i početkom srpnja odigrani su turnir parova
i pojedinačni turnir. Turnir parova odigran
je na Dan državnosti, 25. lipnja, a slavili su
Andrija Mikša i Marko Horvat, koji su u
finalu pobijedili kombinaciju Berislav Tomorad/Dražen Sušinjak sa 9:8. Treće mjesto
osvojili su Hrvoje Tomorad i Marko Forko,
koji su u borbi za to treće mjesto bili bolji od
Stjepana Goričkog i Darka Sempera sa 9:7.
S pojedinačnim turnirom bilo je određenih
problema, jer je kiša onemogućila da se on
odigra u jednom danu, kao što je to običaj,
pa se turnir razvukao. To nije smetalo Marku
Horvatu, koji je došao do svoje druge titule.
Nakon pobjede u parovima, slavio je i na
pojedinačnom turniru, u finalu pobijedivši
Andriju Mikšu sa 7:1. U meču za 3. mjesto
Josip Vrtarić je sa 7:4 pobijedio Hrvoja
Tomorada.
Jesenski turniri Pavleku i kombinaciji Horvat/Sušinjak
Tradicionalni su i jesenski klupski turniri,
koji se igraju kroz rujan. Na turniru parova
ponovno naslov za Horvata, koji je ovaj
puta igrao u paru sa Draženom Sušinjakom.
U finalu su pobijedili kombinaciju Matija
Muhek/Elvis Lacković sa 9:7. Treći su bili Josip
Vrtarić i Tomislav Forko, koji su u borbi za
to treće mjesto pobijedili Berislava i Hrvoja
Tomorada s 9:8. Tradicionalni pojedinačni
turnir TK ‘’Marija Bistrica’’ odigran je 28.
rujna. U odsutnosti ove godine odličnog
Horvata, slavio je Ivica Pavlek, koji je u finalu
bio bolji od Berislava Tomorada sa 9-6. Treći
je bio Matija Muhek, koji je u borbi za treće
mjesto pobijedio Hrvoja Tomorada 9-2.
Organizirani i turniri za djecu
Teniski klub Marija Bistrica u 2013. godini,
organizirao je za svoje najmlađe članove,
osnovnoškolce turnir u tenisu i mini tenisu.
Mladi tenisači i tenisačice natjecali su se u
tri kategorije. Mini tenis igrao se u dvije
najmanje kategorije. Kod djece rođenje 2004.
do 2006. godine slavio je Stjepan Tomorad,
drugi je bio Fran Juras, Treća Nika Kovačić,
a četvrta Lucija Hamin. U kategoriji djece
rođene 2001. do 2003. godine slavio je Patrik
Habazin, druga je bila Florijana Gereci, treći
Ivan Habazin, a četvrti Andrija Tomorad.
U kategoriji rođenih 1999. i mlađih igrao
se veliki tenis, a slavio je Patrik Habazin,
koji je u finalu pobijedio Amaliju Petric 6-4.
Treće mjesto podijelile su Tamara Jakopović
i Magdalena Lisak. Također, u organizaciji
Teniskog saveza KZŽ-e i TK ‘’Marija Bistrica’’,
na terenima u Mariji Bistrici, odigran je i
županijski turnir za najmlađi uzrast do 8 i do
10 godina u mini tenisu. Nastupilo je ukupno 23 malih tenisača iz nekoliko zagorskih
središta, najviše iz Oroslavja i Marije Bistrice.
Od članova TK ‘’Marija Bistrica’’, u kategoriji
do 8 Petar Micak bio je 4., kod djevojčica do
8 godina Dora Meštrović je bila 3., a Petra
Krajnik 4. U kategoriji do 10 godina Stjepan
Tomorad osvojio je 3. mjesto. Kod djevojčica
do 10 godina Florijana Gereci osvojila je 1.,
a Lucija Hamin 3. mjesto. Svoj turnir prvi su
puta ove godine odigrale i tenisačice. Slavila
je Lela Babić, koja je u finalu pobijedila
Emu Tomorad sa 6:1. Ukupno je nastupilo
8 tenisačica.
Završnica sezone
Piramida je naziv klupskog natjecanja, koje se
igra cijele sezone i u parovima i pojedinačno,
a završava završnicom, odnosno mastersom,
12 najuspješnijih pojedinaca i 4 para. Kod
parova ove su godine slavili Horvat i Sušinjak
i tako dokazali da su najbolji klupski par ove
godine. U finalu su sa 2:1 pobijedili Muheka
i Lackovića. U trenutku završavanja ovog
teksta, pojedinačni dio mastersa piramide
stigao je do polufinala, u kojem se sastaju
Berislav Tomorad koji je prije završnice
zauzimao 1. mjesto i Marko Horvat, koji je
bio 4. U drugom polufinalu sastaju se Dražen
Sušinjak (2) i Josip Vrtarić (3).
59
sp o r t
Enduro Team Marija Bistri
Motori i zagorski bregi oduvijek se vole. Dovoljno je samo podsjetiti se Zaboka, legendarne staze Vučak, brujanja mo
gledatelja na utrkama. U zadnjih nekoliko godina došlo je do ekspanzije amaterskog moto sporta u Zagorju, a Marija
tome jer imamo grupu vozača koji njeguju ljubav prema enduro motorima i koji uspješno nastupaju po amaterskim u
TEKST Damir Glavač
FOTOGRAFIJA Damir Glavač
R
azgovarali smo s osnivačem
“Enduro Team Marija Bistrica”,
Ivicom Platužićem iz Tugonice
koji nam je detaljnije predstavio
članove tima i ovaj sport.
Za početak bi bilo dobro da nam ukratko
pojasnite što je u stvari enduro?
Enduro je izvedenica od engleske riječi endurance što u prijevodu znači izdržljivost.
Radi se o vožnji motorima po prirodnim
terenima, najčešće po šumi, s prirodnim
preprekama . Staza može biti jako duga, i
do 50 km, gdje do izražaja dolazi izdržljivost
vozača i motora, a može imati i dijelove sa
specijalnim testovima, ispite brzine ili svladavanje zadanih poligona. Vozači obično
nakon nekog vremena savladaju osnove i žele
malo teže prepreke pa tako imamo extreme
i hard extreme enduro sa jako zahtjevnim
preprekama koje vozač ponekad ne može
savladati sam bez pomoći nekog iz ekipe. Trebamo spomenuti i endurocross koji se vozi na
izgrađenim stazama gdje se prirodne prepreke
60
kombiniraju s umjetno izgrađenim u obliku
starih guma, balvana, cijevi i kamenja što je
posebno atraktivno za gledatelje. Još jedna
od disciplina je i crosscountry. Motori koji
se koriste za vožnju su dosta slični klasičnim
motocross motorima, ali su konstrukcijski
i mehanički više prilagođeni svladavanju
većih udaljenosti.
njihove motore!
Članovi: Ivica Platužić (KTM), Mario
Hrastović (KTM), Berislav Milošić (KTM),
Kruno Vajdić (KTM), Davor Galoić (KTM),
Dalibor Bahmet (KTM) i Nenad Čukman
(Yamaha). To je baza našeg tima, dok nam
se vrlo često pridružuju i drugi vozači s
drugih područja.
Kako je nastao “Enduro Team Marija
Bistrica”?
Osobno već dugi niz godina vozim motore.
Počeci sežu još u 1991. godinu. Tijekom
vremena spontano se okupila ekipa nas
zaljubljenika u motore i vožnju. Kao nekakav
ozbiljniji početak možemo spomenuti 2000
g. kad je izgrađena privatna motocross staza
u Šagudovcu i to je bio poticaj svim ljubiteljima cross i enduro motora za intenzivnije
druženje. Tada se oformila i ekipa koja i
danas postoji i predstavlja bazu “Enduro
Team Marija Bistrica”. Htjeli smo to nekako
uobličiti i napraviti ozbiljnijim pa smo prvo
izabrali ime po kojem ćemo biti prepoznatljivi. Sljedeći korak je bio izgradnja motocross
staze u Selnici, 2009 g. koja nam služi za
vožnju i treninge.
Jeste li službeno registrirani kao tim ili
udruga?
Još nismo registrirani, ali planiramo registraciju u bližoj budućnosti i već smo poduzeli
neke korake u vezi toga. Imamo planove za
utrke i druženja s drugim klubovima pa
vjerujemo da bi nam službena registracija
mogla dosta pomoći u svemu tome.
Predstavite nam članove Enduro Teama i
Gdje se održavaju Vaše vožnje?
U početku smo uglavnom vozili po šumskim
putevima. Nije nam bio problem doći i do
vrha Ivančice i natrag. S vremenom smo
se odlučili maknuti na što manje uređene
lokacije jer nismo htjeli da nas netko zlonamjerno optuži za uništavanje putova ili slično.
Trenutno imamo dvije enduro staze, jednu u
šumi u Tugonici koja se proteže do Vinskog
Vrha, dužine otprilike 20 km, te drugu u
šumi u Selnici i obje možemo smjestiti u
strica
janja motora i velikog broja
, a Marija Bistrica ne zaostaje u
erskim utrkama širom Hrvatske.
grupu hard enduro. Staze smo sami kreirali,
nalaze se u dosta nepristupačnim dijelovima
šume, kotlinama, udubinama i grabama tako
da nikoga ne smetaju. S dijela tih staza smo
morali izvući dosta otpada i smeća i sve to
smo prebacili na službena odlagališta. Imamo
i motocross stazu u Selnici.
Surađujete li s drugim klubovima po Hrvatskoj?
Imamo dobru suradnju s drugim klubovima,
već godinama odlazimo na druženja i utrke
po cijeloj Hrvatskoj. Početkom rujna ove godine smo organizirali cjelodnevno druženje
na stazi u Tugonici i tu se okupilo preko 30
vozača iz cijele Hrvatske. Nedavno smo bili
na crosscountry utrci u Slatini, a svakako
moramo spomenuti i međunarodnu “Hard
extreme enduro” utrku u Lici krajem rujna.
Na obje utrke smo ostvarili zapažene rezultate.
Nabrojite nam neke od tih rezultata!
Prvu medalju sam osvojio još 2000. g. za
3. mjesto u dječjem motocrossu u Sv. Križ
Začretje, nekoliko puta sam bio pobjednik u
prvenstvu hrvatske za enduro u klasi Turist,
u motocrossu imam nekoliko 2. i 3. mjesta. U
crosscountry sam bio prvak hrvatske 2012,
u klasi Amater. Ove godine na crosscountry
utrci u Slatini, klasa Sport, 1. mjesto osvojio
je Davor Galoić, 2. mjesto Kruno Vajdić i 4.
mjesto Mario Hrastović.
Naročito smo ponosni na rezultat iz najteže
ovogodišnje utrke “Hard extreme enduro
Lika” gdje su se okupili vozači iz 9 zemalja.
U klasi “Team” Mario i Davor su osvojili 3.
mjesto, a ja sam u klasi Expert u konkurenciji
100 vozača bio 22!
Kad čovjek vidi Vaše motore i opremu
jasno je da se ne radi o baš jeftinom sportu.
Ovo je jako skup sport koji traži puno odricanja, materijalnih i vremenskih a bez velikog
entuzijazma i ljubavi prema njemu teško da
bi se uspjeli održati. Npr. jedan prosječan
motor koji može izdržati enduro napore
košta barem 5000-6000 eura, zaštitna oprema
koju svaki vozač mora imati, kaciga, odijelo,
štitnici, čizme koštaju još barem 1000 eura.
Godišnje održavanje svega toga, servisi, gume,
ulje, benzin koštaju još barem 1500 eura.
Srećom, nekoliko nas se bavi mehanikom pa
dio održavanja možemo napraviti i sami što
malo olakšava financijsku konstrukciju. Ali
također moramo reći kako je užitak u enduro
vožnji nemjerljiv s bilo kakvim novcima!
Možda se nekome sa strane guranje, ili bolje
reći borba s motorom na usponu, čini kao
nepotreban problem u životu, ali nama je
to užitak i odmor od svakodnevnog stresa.
Kakvi su vam planovi za budućnost?
Ideja koja je trenutno u razradi je organizacija utrke kod stare ciglane u Tugonici s
kombinacijom endurocrossa i crosscountya i
vjerujemo da bi to moglo biti vrlo atraktivno
za širi krug ljudi jer bi staza bila s dosta umjetnih i prirodnih prepreka a opet bi bila na
uskom području tako da bi gledatelji mogli
imati pregled nad svim događanjima na stazi.
Imamo dosta iskustva s takvim stazama po
cijeloj Hrvatskoj pa vjerujemo da bismo to
uspjeli odlično napraviti. Ako to uspijemo
realizirati bila bi to kruna našeg rada i još
jedan korak naprijed.
Primate li nove članove i kako vas zainteresirani mogu kontaktirati?
Nove članove naravno primamo i bilo bi
nam drago da nam se priključi čim više
zaljubljenika u cross motore. Možete nas
kontaktirati ili osobno ili preko Facebooka.
Više informacija kao i slike i video materijale s
naših vožnji možete najlakše pronaći na linku:
www.facebook.com/pages/Enduro-TeamMarija Bistrica
61
Za b avn e s tr a n ic e
PESJI VUGLIČ
Mala škola mahanja
TEKST Stekli pes
M
arija Bistrica.
Mirno nedjeljno
ljetno jutro. Grad
se budi, ptičice
pjevaju, štantari
slažu po cesti
svoje didaktičkoedukativne igračke proizvedene u Njemačkoj
i Švicarskoj, ugostitelji zauzimaju zadnje
kvadrate pločnika i zelenih površina, drugim
riječima – sve normalno i uobičajeno. I tada
počinje ludnica. Kolone automobila za
čijim volanima sjede više-manje neurotični
šoferi slijevaju se u centar naše metropole
i pokušavaju pronaći što bolje parkirno
mjesto. Po mogućnosti da je besplatno,
da je u hladu, te da je u blizini Svetišta.
E, ne bu išlo!
Naime, skupina poduzetnika povezana
međusobnom netrpeljivošću i zavišću na
kvadratnim metrima dvorišta uspjela se
dosta dobro organizirati i znatno olakšati
posao našim uvijek budnim djelatnicima
prometne policije. Prkoseći jakom suncu,
vjetru i kiši, naši mahači stoje ispred svojih
kuća i neobičnim pokretima ruku, nogu,
glave i tijela za pristojnu naknadu nude
komadić svog životnog prostora. Naravno,
ukoliko neko vozilo prođe bez vidljive
namjere da se pritom i zaustavi, isprate
ga dobro izvježbanim pokretom srednjeg
prsta desne ruke. Prateći i analizirajući
njihov rad, došlo se do zaključka da postoje tri različite vrste pristupa u pokušaju da
automobile i putnike uguraju u svoje dvorište:
agresivni, pasivni i stilsko-baletni. Naravno,
za svaki od ta tri stila morate imati određene
karakteristike i osobine.
Agresivan pristup u prvom redu zahtijeva
priličnu količinu hrabrosti. Ova metoda se
sastoji u tome da se na suludi način iskače
pred svako vozilo koje prolazi, i kratkim i
oštrim pokretom desnog kažiprsta pokazuje
se u smjeru vlastitog dvorišta. Zbunjenim i
uplašenim vozačima u pravilu ne preostaje
ništa drugo nego dati žmigavac i ništa puno
ne pitati. Pomoćna sredstva koja se mogu koristiti u primjeni ove metode su stodecibelna
fućka, ukradena policijska palica, trofejno
62
koplje iz križarskih ratova, te bilo koje drugo
sredstvo koje utjeruje strah u kosti. Također
nije loše na poziciju doći umoran, neispavan,
nervozan i krvavih očiju, sve popraćeno
psihopatskim izrazom lica Krune Jurčića
kad Dinamo gubi tri razlike.
Za pasivni pristup dovoljno je glumiti nezainteresiranost i zbunjenost (tko sam i što ovdje
radim??), i samo stajati na mjestu, te čekati
da se pojavi poneki vozač koji voli pasivce.
E, a da bi se pridobilo i one druge, nije loše
ispod znaka s velikim bijelim slovom ‘P’ na
plavoj podlozi postaviti mlađu žensku osobu,
polunepristojno odjevenu, jer u tom slučaju
automobil sam od sebe skreće u dvorište, a da
vozač toga nije ni svjestan (eventualno može
dobiti kišobranom po glavi od suvozačice).
Također, kao tajno oružje ove metode često
se koristi vrlo glupavi smješak na licu, koji
vozače često natjera na pomisao kako će tu
financijski bolje proći. Aha!
Treća, stilsko-baletna metoda, daleko je
najkompliciranija i zahtijeva pokrete koji
se mjesecima uvježbavaju pred ogledalom.
Osim toga, nužno je imati zdravu muskulaturu, široki osmijeh, a prednost imaju osobe
koje su se u mladosti bavile sinkroniziranim
plivanjem. Cijeli se proces odvija na slijedeći
način: zakoračite 1 metar na cestu, lagano
se propnete na nožne prste, izvitoperite
kičmu, spustite lijevo i podignete desno
rame, a zatim pred nadolazećim vozilom
izvedete, kak bi Milka rekla, trostruki aksl,
uz lamatanje rukama u smjeru kazaljke na
satu. Zaustavljanje vozila je zagarantirano,
ako ni zbog čega drugog, onda zbog šoka i
nevjerice. Mali problem kod ove metode je
to što neiskusni mahači, zbog kompliciranosti postupka, u završnom skoku mogu
pokazati prstom u susjedovo dvorište. I
ode sav trud…
E, sad…da bi sve to skupa podigli na jedan
viši nivo i cijelu stvar malo profesionalizirali, odlučeno je kako će se u zimskim
mjesecima održati ‘Škola predivnog mahanja’. Predavanju će moći pristupiti svi sa
završenom osnovnom školom, uz uvjet da
nemaju više od 90 godina. Cijena će biti
oko 500 kuna, ali to je zapravo beznačajna
svota, jer se investicija može vratiti u jednom vikendu. Naravno, ukoliko se na
predavanju ne bude sjedilo na ušima.
Zasad se još ne zna tko će biti šef katedre
i glavni predavač, i koja će si tri asistenta
izabrati, ali se zna da će ga odrediti specijalna komisija oformljena od predstavnika
svih ulica koje vode prema Pijacu. Naravno,
nije ostalo nezapaženo kako su se neki jako
istaknuli svojim osebujnim stilom, a riječ
je o dva muška i dva ženska kandidata u
zrelim godinama, i zato je za očekivati da će
netko od njih dobiti najviše glasova.
Što se tiče polaznika škole, oni će po završetku
predavanja pristupiti završnom teorijskom
i praktičnom dijelu ispita, i svi koji ga
uspješno polože dobit će posebnu diplomu,
a novostečeno zvanje bit će im upisano u
radnu knjižicu. To je dobra vijest i za vlasnike
dvorišta, jer će za relativno male novce moći
unajmiti diplomirane mahače, isto kao što
naši poduzetnici unajmljuju diplomirane
inženjere za 1600 kuna mjesečno.
Srdačan pozdrav – vau, vau!
GASTRO KUTAK
TEKST Petra Horvatinčić
FOTOGRAFIJA arhiva Bluesun Hotel Kaj
K
akav bi to bio časopis bez dobre hrane? Odlučila sam upitati
dragog poznanika, a ujedno i chefa restorana Academia u
Bluesun hotelu Kaj za malu pomoć oko tog problema. On je
umjetnik kada je riječ o hrani i najviše dolazi do izražaja njegova sposobnost da iz jednostavnih namirnica i rustikalnog
recepta stvori ukusno jelo i prezentira na moderan i jedinstven način. Sama
činjenica da je završio tri stupnja poznate škole u Pariškom Hotelu Ritz i
radio u glavnoj kuhinji, govore za sebe. Dečec z Žitomijera je spekel zanat
v Parizu! 15. ožujka 2012. godine izdao je svoju prvu kuharicu Academia,...
No nećemo vam sve otkriti u ovom broju. Samo ću vam šapnuti da je 29.
listopada ove godine ponovno osvojio prvo mjesto na natjecanju „Chtef “
Zagorski Chef koje se održalo u Bluesun hotelu „Kaj“. Zadatak je bio spremiti
glavno jelo i desert od svinjetine i jabuke. Pomeo je konkurenciju, a recept i
savjete... hmmm, ako budete dobri, pišem u sljedećem broju!„Nažicala“ sam
nekoliko recepata za ove jesensko/zimske dane koje ćete, nadam se, isprobati i razveseliti svoje ukućane zanimljivim okusima i mirisima. Uz recept
možete pronaći i fotografiju na kojoj je prikazan način serviranja za jednu
osobu. U slijedećem broju vam donosimo više zanimljivosti o našem chefu,
da ga bolje upoznate, i nove recepte te vas možda mogu i inspirirati da sami
počnete stvarati nova jela, nove okuse.Ja sam osobno u nekoliko prigoda
probala jela našeg domaćeg chefa i oduševila se. Od predjela do deserta na
stol stižu male umjetnine izvrsnog okusa. Sigurno će se svidjeti i vama!
Dobar tek!
63
ga s tr o k uta k
tomekovi
JUHA i LUK
Težina: jednostavan recept
Vrijeme pripreme: 4 sata (kuhanje)
SASTOJCI za 4 osobe:
■ 400 g goveđeg mesa (potrbušina)
■ 80 g mrkve
■ 80 g crvenog luka
■ 40 g korijena celera
■ 20 g peršina (list i korijen)
■ 80 g bijelog kupusa
■ 20 g rajčice
■ 20 g ribanog tvrdog sira
■ 40g sira ementalera
■ 4 šnite kukuruznog kruha
■ 0,04 l konjaka
■ 20 g maslaca
■ 0,2 l bijelog vina
■ sol i papar u zrnu
KAŠOTO br. 1
Težina: zahtjevan recept
Vrijeme pripreme: 90 minuta
SASTOJCI za 4 osobe:
■ 480g ječmene kaše
■ 80g mrkve
■ 120gbuče pečenice
■ 60g crvenog luka
■ 20g svinjske masti
■ 100g dimljenog kravljeg sira Dragec
■ 0,2 l bijelog vina
■ 8g češnjaka
■ 100 g cherry rajčice
■ 80g tikvica
■ 280g svinjskog carskog mesa
■ 4g lista peršina
■ 20g vrganja
■ 60g špeka
■ 40g maslaca
■ 0,04 l bučinog ulja
■ bijelog mljevenog papra i sol
64
PRIPREMA:
Kuhamo juhu na klasičan način
te ju pojačamo s konjakom. Na
maslacu polagano pirjamo
luk, nakon 20 minuta podlijemo s bijelim vinom i
pustimo da vino ishlapi.
Luk mora imati zlatnu boju, a ne smije
biti karameliziran.
Kruh režemo na
male prutiće te ga
posušimo. Na suhi
posušeni kruh stavljamo tanko rezani
sir ementaler i na vrh
pospemo ribani sir te sve
zapečemo na visokoj temperaturi u pećnici. Prije serviranja u juhu dodamo pirjani
luk, prokuhamo i poslužimo vruće.
PRIPREMA:
Ječmenu kašu operemo te ju ostavimo preko
noći da se namoči. Na maslacu i malo masti
pirjamo luk, mrkvu i češnjak, te podlijevamo s vinom. Kad je povrće pirjano,
dodamo ječmenu kašu i podlijemo sa
vodom i pustimo da lagano kuha. Pazimo
na količinu vode jer ne želimo da je bude
previše. Carsko meso režemo na male
kockice, posolimo i prepečemo na vrućoj
tavi da dobije lijepu, hrskavu boju izvana.
Ostatak povrća režemo na male kockice
(1x1 cm) te dodamo na samom kraju u
ječmenu kašu. Kad je kaša – kašoto gotov,
dodamo ribani sir, malo bučing ulja, dotjeramo okus s začinima i poslužimo sa špekom
kojeg smo prethodno prepržili.Također, kašoto
mora biti sluzav, sočan i polutekuć. Dekoriramo
s svježim mirodijama i peršinom. Po želji dodamo i
malo sira na sam vrh jela.
i oblizeki
ROLANI NJOKI
Težina: jednostavan recept
Vrijeme pripreme: 30 minuta
SASTOJCI za 4 osobe:
■ 800g bijelog krumpira
■ 40g maslaca
■ 60g mrkve
■ 60g crvenog luka
■ 20g svinjske masti
■ 80g oštrog brašna
■ 4 jaja
■ 240g pilećeg filea
■ 0,2 l vrhnja za kuhanje
■ 0,4 lit povrtnog temeljca
■ 20g sira ribanca
■ 20g peršinovog lista
■ mljeveni muškatni oraščić
■ sol
■ bijeli mljeveni papar
ŽGANCI i BUNCEK
Težina: zahtjevan recept
Vrijeme pripreme: 2 sata (kuhanje bunceka)
SASTOJCI za 4 osobe:
■ 160g domaćih bijelih žganaca
■ 20g maslaca
■ 80g kiselog vrhnja
■ 400g dimljenog bunceka
■ 60g mrkve
■ 40g sušenog sira Dragec
■ 0,2 l bijelog vina
■ 60g crvenog luka
■ 60g špeka
■ 80g cherry rajčice
■ 20g lista peršina
■ sol
■ bijeli mljeveni papar
PRIPREMA:
Krumpir kuhamo u ljusci, kad je gotov ocjedimo ga i pustimo
da se 24 sata odmori na hladnom i prozračnom mjestu.
Sljedeći dan ga gulimo i protisnemo kroz pasirku,
dodamo sol, bijeli papar, muškatni oraščić i malo
maslaca, oštro brašno i razmućena jaja. Radimo
smjesu koja ne smije predugo stajati (krumpir bi
inače pustio svoju vodu i masa bi postala gnjecava).
Radimo male njoke koje oblikujemo pomoću
vilice i rolamo ih. Kuhamo ih u slanoj kipućoj
vodi dok ne isplivaju na površinu. Nakon toga
ih hladimo u hladnoj vodi, ocijedimo i čuvamo
do upotrebe. Na masnoći propirjamo luk i malo
ribane mrkvice te dodamo na kockice rezanu
piletinu i začinimo. Pirjamo još 15 minuta i
podlijemo s temeljcem. Malo ukuhamo temeljca i
potom dodamo njoke koje smo prethodno na drugoj
tavi (i masnoći) malo prepekli da dobe koricu izvana.
Dodamo malo vrhnja za kuhanje, začinimo i dodamo
sira ribanca. Poslužimo na tanjur, a kao dekoraciju koristimo dehidrirani peršin, celer korijen i mrkvu - sve rezano
na tanke ploškice i posušeno.
PRIPREMA:
Buncek stavimo u lonac, dodamo
vode i pustimo da zakuha. Potom
tu vodu bacimo, operemo meso i
dodamo drugu vodu, te pustimo
da lagano zakuha. Zatim dodamo malo povrća i bijelog vina.
Kuhamo oko 90 minuta (ovisi o
veličini bunceka). Meso pustimo
da se kroz noć ohladi u vlastitom
temeljcu. Drugi dan meso režemo na
male kockice. Dodamo ga na pirjani
luk, mrkvu, rajčicu i po potrebi malo
začinimo. Brašno kuhamo u vodi - temeljcu
od kuhanog bunceka i malo vina. Miješamo
i pred sam kraj dodamo malo začina i sušenog
sira Dragec. Na tanjur stavimo kiselo vrhnje, na
njega žgance i na vrh meso s povrćem (buncek).
Ukrasimo s malo pečenog špeka i listićima peršina i
cikle koje smo posušili.
65
Zab avne s tr an ic e
Važniji telefonski brojevi
OPĆINA MARIJA BISTRICA
Tel: 049/469-119, 049/469-060
Fax: 049/469-595
DOM ZDRAVLJA MARIJA BISTRICA
hitni prijem 049/469-114
Dr. Čutura, 049/468-735
Radno vrijeme: pon, sri, pet – ujutro; uto, čet – poslijepodne
Dr. Tušek, 049/468-737
Radno vrijeme: parne datume – ujutro, neparne datume - poslijepodne
Dr. Sabolek, 049/468-850
Radno vrijeme: neparne datume – ujutro, parne datume - poslijepodne
STOMATOLOŠKA AMBULANTA
049/469-051
Dr. Muhek
Radno vrijeme: neparni datumi – ujutro, parni datumi – poslijepodne
Dr. Petrović
Radno vrijeme: parni datumi – ujutro, neparni datumi - poslijepodne
AMBULANTA MARIJA BISTRICA
Tel. 049/469-110
TURISTIČKA ZAJEDNICA
049/468-380
OSNOVNA ŠKOLA MARIJA BISTRICA
049/469-161
PODRUČNA ŠKOLA SELNICA
049/468-222
PODRUČNA ŠKOLA GLOBOČEC
049/469-597
PODRUČNA ŠKOLA LAZ
049/301-019
DJEČJI VRTIĆ PUŠLEK
049/468-297
OPĆINSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA
LJEKARNA ŠVALJEK
049/469-539
POŠTANSKI URED MARIJA BISTRICA
049/469-077
RADIO MARIJA BISTRICA
049/468-696
FINA – Poslovnica Marija Bistrica
049/469-383
ZAGREBAČKA BANKA – Poslovnica Marija Bistrica
049/469-081
66
67
PAHULICE
Pahuljice padaju,
Ni ih niti čut,
Da bu našem Božiću
Tih i mehek put.
Da mu v lugu kmičnomu
Cesta se sveti,
Kad bu nosil vnogomu,
Kaj si on želi.
Če bi rekel Božiću,
Kaj želim si ja,
Rekel bi, naj vsakomu
Puno srca da.
Da bu narod narodu
Kak i bratu brat,
I da zadovolen bu,
Jenput i Hrvat.
D. Domjanić
68

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

marinko žic, načelnik prijatelj

Oglas za popunu radnog mjesta na određeno vrijeme u

Glas Budinščine

Odluka - Općina Starigrad

prijava hrvatske tvrtke

dopis

2 redovna sjednica

Odluka o čišćenju snijega na javnim površinama i prioritetima

„PiPl mast trast as!“