LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LAG „LAURA“
2013.-2014.
-ZADARSKA ŽUPANIJA-
siječanj 2013.
Lokalna akcijska grupa/LAG „Laura“
Šetalište kneza Branimira 2, 23 210 Biograd na Moru
Tel/fax: 00 385 23 384 549
E mail: [email protected]
Web stranica: www.lag-laura.hr
Sadržaj:
Sadržaj: ....................................................................................................................................... 1
1. Značajke područja LAG-a ...................................................................................................... 3
1.1. Opće zemljopisne značajke područja .................................................................................. 3
1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke ......................................................................... 3
1.1.2. Položaj i granice područja LAG-a ................................................................................ 4
1.1.3. Geomorfološke karakteristike ...................................................................................... 4
1.1.4. Klimatske karakteristike područja ................................................................................ 5
1.1.5. Prirodna baština LAG-a ............................................................................................... 6
1.1.6. Kulturno povijesna i tradicijska baština ....................................................................... 7
1.1.7. Kvaliteta života i stanje infrastrukture ....................................................................... 12
1.1.8. Minski sumnjivi prostor ............................................................................................. 16
1.2. Gospodarske značajke područja ........................................................................................ 17
1.3. Demografske i socijalne značajke područja ...................................................................... 23
1.3.1. Demografski trendovi ................................................................................................. 25
1.3.2. Stanje obrazovanja, kulture i civilnog društva ........................................................... 26
2. SWOT analiza područja ....................................................................................................... 27
3. Razvojna vizija ..................................................................................................................... 31
3.1. Razvojna tema i ciljevi .................................................................................................. 32
3.2. Razvojni ciljevi po prioritetima i mjerama, ciljanim skupinama, indikatorima i
rezultatima ............................................................................................................................ 33
3.2.1. Priprema LAG područja za provedbu LEADER programa i upravljanje ruralnim
razvojem ............................................................................................................................... 33
3.2.2. Povećanje konkurentnosti strateških gospodarskih grana LAG područja .................. 35
3.2.3. Razvoj održivog turizma zasnovanog na prirodnoj, tradicijskoj i kulturno-povijesnoj
baštini LAG područja ........................................................................................................... 38
3.2.4. Razvoj komunalne i društvene infrastrukture ............................................................ 41
3.2.5. Očuvanje i zaštita okoliša, krajobraza te prirodnog, tradicijskog i kulturnog nasljeđa
.............................................................................................................................................. 43
3.3. Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s osima ruralnog razvoja ............................. 44
4. Strategija izrade i provedbe Strategije ................................................................................. 46
4.1. Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije .............................................. 46
4.2. Primjena načela »odozdo prema gore« i sudjelovanje različitih interesnih skupina,
uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije .............. 49
4.3. Operativni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva ................................. 50
4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima ................................................................... 51
4.5. Utjecaj provedbe Strategije na okoliš............................................................................ 52
4.6. Izvori fnanciranje i održivost strategije bez sredstava javne pomoći ............................ 53
4.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava 2013-2014 ........................................... 54
4.8. Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka .......................................................... 55
4.8.1. Kriteriji i indikatori za monitoring i evaluaciju ukupne LRS................................. 56
4.9. Procedura i kriteriji odabira projektnih ideja te davanje Pisma preporuke ................... 57
5. Usklađenost LRS s nadređenim strateškim dokumentima ................................................... 59
6. Karta LAG-a u mjerilu 1:100 000 ........................................................................................ 60
7. Dodaci .................................................................................................................................. 61
8. Literatura .............................................................................................................................. 76
9. Popis tablica ......................................................................................................................... 77
10. Popis ilustracija .................................................................................................................. 77
11. Popis slika .......................................................................................................................... 77
12. Kratice korištene u tekstu: .................................................................................................. 78
1
PREDGOVOR
Lokalna akcijska grupa „Laura” osnovana je 2009. godine s ciljem identifikacije
lokalne razvojne strategije, sudjelovanja u poticanju ruralnog razvitka kroz povezivanje i
sudjelovanje u LEADER programu, te provođenja zajedničkih aktivnosti u prikupljanju
sredstava i njihove pravilne raspodjele prema namjeni za koju su dobivena, a sve u cilju
unaprjeđenja kvalitete života u ruralnom području Zadarske županije tj. na podučju LAG-a
"Laura" i održavanja broja stanovnika kroz održiv, integrirani lokalni razvoj.
Prilikom osnivanja, 2009. godine LAG „Laura“ je bio pilot projekt, te se područje LAG-a
sastojalo se od dva grada - Benkovac i Biograd na Moru i sedam općina, uključujući pet na
kopnu: Lišane Ostrovičke, Polača, Pakoštane, Stankovci i Sv. Filip i Jakov kao i Pašman i
Tkon na otoku Pašmanu. Pilot projektom Ministarstva poljoprivrede pod nazivom „Izgradnja
institucionalnih kapaciteta i podrška provedbi SAPARD/IPARD programu u Hrvatskoj“, koji
je financiran iz sredstava potpore programa PHARE 2005 u razdoblju 2008-2009. godine,
omogućena je izrada prve Lokalne strategije razvoja (LRS) LAG-a “Laura”. Strategija koja je
izrađena u sklopu tog pilot projekta odnosila se isključivo na prvotno područje LAG-a.
Pristupanjem novih jedinica lokalne samouprave u sastav LAG-a, tijekom 2010-2012-te,
provedena je i potpuna revizija prve Lokalne razvojne strategije, kako bi se strateški razvoj
LAG-a prilagodio smjernicama ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2012-2014.
Donošenjem Pravilnika o provedbi Mjere 202 unutar IPARD programa utvrđuju se način i
uvjeti vezani uz provedbu Mjere 202 – »Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog
razvoja« unutar IPARD programa, a kojom se sufinanciraju aktivnosti iz Podmjere 1
»Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG područja« i Podmjere 2 »Provedba lokalnih
razvojnih strategija«.
Danas LAG „Laura” djeluje na području Zadarske županije i pokriva područje gradova
Benkovca i Biograda na Moru, te općina Bibinje, Galovac, Lišane Ostrovičke, Pakoštane,
Pašman, Polača, Sukošan, Sv. Filip i Jakov, Škabrnja, Stankovci i Tkon, ukupno trinaest
jedinica lokalne uprave. Osim JLS, članovi LAG-a su i predstavnici poslovnog i civilnog
sektora, ukupno 34 članova. Izradu lokalne razvojne strategije potpomognuli su Zadarska
županija, Ured za poljoprivredu u suradnji s Uredom UNDP-a u Zadru, koji su svojom
financijskom i operativnom podršku potpomognuli proces izrade strategije za 2012-2013
godine.
Svrha djelovanja LAG-a je potaknuti i pružiti pomoć članovima udruge da razmišljaju o
dugoročnom potencijalu svog ruralnog područja. LAG „Laura“ djeluje u cilju: ojačavanja
gospodarskog okružja, kako bi se doprinijelo stvaranju radnih mjesta; očuvanju prirodnog i
kulturnog nasljeđa; jačanju kapaciteta zapošljavanja, poticanja zapošljavanja i povećanja
broja radnih mjesta unutar svojih zajednica.
Članstvo RH u Europskoj uniji prilika je da se poboljšaju uvjeti života i rada u ruralnim
područjima. Međutim za korištenje razvojnih prilika treba se pripremiti. Korištenje prilika u
okviru ruralne politike Europske unije u dobroj će mjeri ovisiti o angažmanu lokalnih
zajednica, stoga se LAG „Laura“ pokazuje kao jedna od osnovnih facilitatora budućeg razvoja
LAG-a.
Predsjednik LAG-a
Igor Šarić, bacc.oec.
2
1. Značajke područja LAG-a
1.1. Opće zemljopisne značajke područja
1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke
LAG „Laura“ osnovana je kao multi-sektorsko partnerstvo javnog, poslovnog i civilnog
sektora na području zaobalja, priobalja i otoka Zadarske županije i sastoji se od trinaest
jedinica lokalne samouprave (JLS): gradova Biograd na moru i Benkovac, te općina Lišane
Ostrovičke, Pašman, Pakoštane, Polača, Stankovci, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon,
Bibinje, Sukošan i Galovac.
Područje LAG-a „Laura“ prostire se na 1.050,18 km² na zaobalnom, priobalnom i otočnom
dijelu zauzimajući 29,20% ukupne površine Zadarske županije. Na ovom području živi
43.916 stanovnika, što je porast u odnosu na 2001., kada je tu živjelo 41.695 stanovnika.
Duljina ukupne obalne linije je 108,75 km. Ukupni broj naselja je 82, a prosječna udaljenost
naselja od administrativnog središta JLS iznosi 3,5 km. Prosječna gustoća naseljenosti
područja LAG-a 2001. godine je bila 85,84 stanovnika na km², a 2011. godine se povećala na
88,44 stanovnika na km², što se može objasniti povećanjem gustoće naseljenosti u gradu
Biograd na Moru, Benkovac, te općinama Pašman, Pakoštane, Polača, Škabrnja, Tkon,
Bibinje, Sukošan, Galovac. Najveća izmjerena nadmorska visina je izmjerena u općini Polača
i iznosi 253 metar.
Tabela 1 Osnovni statistički podaci o LAG-u „Laura“
Općina/Grad
Površina
u km²
Najveća
visina u
m/ nmv
Broj
kućanstava
Broj
naselja
Broj
st.
2001.
Broj
st.
2011.
Grad Biograd
na Moru
Grad Benkovac
Općina Lišane
Ostrovičke
Općina Pašman
Općina
Pakoštane
Općina Polača
Općina
Stankovci
Općina Sv. Filip
i Jakov
Općina
Škabrnja
Općina Tkon
Općina Bibinje
Općina Sukošan
Općina Galovac
LAG
30,00
50,00
1.947
1,00
5.259
5.569
Prosječna
udaljenost naselja
od
administrativnog
središta JLS
0,00
516,19
179,00
425,00
3.693
239
41,00
3,00
9.786
764
11.026
698
10,20
6,00
49,92
48,73
143,03
220,00
815
1.351
7,00
4,00
2.004
3.884
2082
4.123
3,60
30,64
68,21
253,00
-
492
620
4,00
7,00
1.434
2.088
1.468
2.003
1,75
3,00
47,29
138,00
1.526
6,00
4.482
4.606
5,50
22,93
164,60
505
2,00
1.772
1.776
3,00
14,30
12,89
56,61
9,44
1.050,18
182,00
154,00
193,00
94,70
255
1.250
1.465
374
14.532
1,00
1,00
4,00
1,00
82
707
3.923
4.402
1.190
41.695
763
3.985
4.583
1.234
43.916
0,00
0,00
0,00
Izvor: DZS RH, Popis stanovništva 2001/2011.
3
Stanovništvo LAG-a živi u 82 naselja (Dodatak 1) u dva grada te jedanaest općina. Obzirom
na veličinu i geografsku specifičnost, područje ima uvjete za daljnji razvoj ruralnog turizma.
Zajedništvo, kultura, tradicija i povijest tek su, uz geografsku razmještenost, ono što povezuje
i stremi ka razvoju cjelokupnog područja LAG-a.
Ovo područje posjeduje bogatu i različitu prirodnu i kulturnu povijest i baštinu koja i dalje
ima presudan utjecaj na društveno-gospodarske značajke područja.
1.1.2. Položaj i granice područja LAG-a
LAG „Laura“ se nalazi na južnom dijelu Zadarske županije, obuhvaćajući na morskom dijelu,
ujedno i zapadnu granicu, otoka Pašmana. Pašman je od Biograda na Moru odvojen
Pašmanskim kanalom po kojemu su, razasuti deseci malenih otočića. Na jugu te jugoistoku
LAG graniči sa Šibensko-kninskom županijom. Dok na sjeveru graniči sa administrativnim
granicama Zadra, Zemunika Donjeg, Poličnika, Posedarja, Novigrada te Obrovca.
Slika 1 Grafički prikaz područja LAG-a „Laura“ s granicama
LAG-a i granicama JLS uključenim u LAG. (Izvor: LAG Laura)
1.1.3. Geomorfološke karakteristike
Geomorfološka obilježja ove zone, koja zapravo predstavlja fasadu Ravnih kotara prema
Zadarskom i Pašmanskom kanalu te Virskom moru, određena su niskim obalnim rubom,
minijaturnim dolinama sitnih vodotoka (Ričina, Sukošanski potok i sl.) i suhih draga, donjom
dolinom Miljašić jaruge, Vranskim naplavnim bazenom, melioriranim Bokanjačkim blatom,
flišnim zonama (Vir, Rušinova straža, Petrčane - Diklo, Pelegrinovo polje, Bibinjsko i
Sukošansko polje i dr.) te karbonatnim korozivnim uravnjenjima i bilima. Geološka građa
4
ovog područja obilježena je mezozojskim stijenama u gorskom te mlađim naslagama
mezozoika i kenozoika, u primorskom dijelu. Stare paleozojske stijene perma i karbona
izbijaju na površinu u višim zonama Velebita. Prevladavaju karbonatne stijene jure, krede i
tercijara, naročito vapnenci. U gorskim dijelovima najviše je naslaga trijasa, jure i krede. Niži
dijelovi udolina ispunjeni su mlađim taložinama eocena (fliš), pleistocena i holocena.
Glacioeustatičkim gibanjima u postpleistocenu, morska razina je izdignuta oko 100 m, a cijeli
primorsko-otočni sklop je dobio današnji izgled. Primorsko-otočni prostor je, prema reljefnoj
strukturi, jedna od najjasnije prostorno izdvojenijih cjelina hrvatskog jadranskog područja. 1
Karbonatne zone karakteriziraju krški oblici jače ili slabije istaknutih kamenjara, prekrivenih
gustim makijama, ispresijecane manje ili više izraženim suhodolinama i dragama te pojavama
vrtača. Flišne zone na otocima su uglavnom potopljene nakon postpleistocenskog izdizanja
morske razine. Česti geomorfološki oblici nastali abrazivnim djelovanjem su potkapine i
polupećine.
U strukturi tala apsolutno dominira hidromeliorirano, aluvijalno tlo (fluvisol). Osnovna
obilježja ovog tla su slaba dreniranost, stagnirajuće površinske vode, a prema klasi pogodnosti
svrstano je u dobro obradiva tla. Manje pedološke jedinice su i nešto slabije kvalitete:
crvenica, plitka i srednje duboka, smeđe tlo, vapneno-dolomitna crnica, antropogeno tlo, te
močvarno glejna u koja spadaju: koluvij s prevagom sitnice, rendzina na proluviju i
pseudoglej na zaravni.
Visok stupanj razvedenosti jugozapadne obale s nizom poluotočnih formacija, pitomih uvala i
prirodnih plaža pogoduje izrazitijem razvoju turističkog privređivanja. Geomorfološke
osobine jugozapadne obale posebno pogoduju turističkoj smještajnoj tipologiji u sklopu
pejzažne kompozicije s manjim volumenima i u aglomeracijama niske gustoće.
Uz polja, koja su karakteristična za kontinentalni dio LAG-a, postoje autohtone biljne
zajednice submediteranskog raslinja, koje su znatnim djelom degradirane dugotrajnim
utjecajem čovjeka i stoke te pretvorene u šikaru, šibljak i kamenjar. Dijelovi LAG-a koji nisu
obrađeni i zasađeni poljoprivrednim kulturama obrasli su crnikom, borovima i čempresima ili
šikarastim zajednicama makije i gariga.
Prema navedenim podacima na seizmološkoj karti LAG „Laura“ smještena je u zoni od 6°7°MCS ljestvice s vjerojatnošću pojave 63% za povratni period od 100 godina. 2
1.1.4. Klimatske karakteristike područja
Obala i otoci LAG-a „Laura“ nalaze se u području jadranskog tipa mediteranske klime. Ljeta
su vruća i suha, zime blage i vlažne. Podaci o klimi i vremenskim prilikama svrstavaju ovo
područje u klimatski vrlo ugodne prostore s vrućim i suhim ljetima, te blagim i vlažnim
zimama sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca višom od 22°C, a najhladnijeg ne
nižom od 3°C. Klimu obilježavaju tri tipa vremena, stabilno i lijepo vrijeme ljeti i u ranu
jesen, a suho i hladno, odnosno vlažno i kišovito u ostatku godine. Nema neprekidno visokih
ili neprekidno niskih temperatura, kao što ne postoje dugi periodi suše ni kiše u kojima bi pala
gotovo sva godišnja količina padalina. Godišnja suma insolacije se kreće od 2100 do 2600 sati
1
ŽRS ZŽ
6°- jaki potresi koji već oštećuju slabije zgrade i stvaraju pukotine na objektima čvršće građe
7°- vrlo jaki potresi koji uzrokuju veće štete na zgradama
2
5
godišnje. Najmanje sijanje sunca registrirano je u siječnju, veljači i prosincu. Najveće moguće
mjesečno trajanje sijanja sunca je od svibnja do kolovoza.
Bura najčešće puše zimi, jugo prevladava u proljeće i jesen, a ljeti sa zapada puše ugodan
maestral. Glavni je čimbenik otočne klime i biljnog pokrova Jadransko more koje spada u
topla mora. Temperatura na površini obično ne pada ispod 10°C ni zimi, dok ljetna
temperatura zraka može biti i preko 30°C. S iznimkom većih luka, more je na području LAGa nezagađeno. Kontinentalni dio LAG-a, tzv. zaleđe ima kontinentalnu klimu. Ova klima
karakteristična je po oštrim i hladnim zimama.
Prosječna ljetna temperatura je 22°C dok je prosječna zimska temperatura oko 7°C. Srednja
godišnja temperatura je 14,7°C dok godišnja amplituda srednjih temperaturnih vrijednosti
iznosi 18,6°C. Tipični vjetrovi su bura i jugo. Često puše i levant, neugodan, hladan istočni
vjetar. Za ljeto su karakteristična etezijska strujanja na obali (maestral) koja ublažavaju ljetne
sparine.
1.1.5. Prirodna baština LAG-a
Trenutačno stanje zaštićenih područja prirode na teritoriju LAG-a u gradu Benkovcu i općini
Pakoštane obuhvaća iznimno značajan park prirode Vransko jezero. Kao jedno od rijetkih,
gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, sa izvorima pitke vode, te područje
osebujnih specifičnosti i bioraznolikosti od 21.07.1999. g. Vransko jezero je s okolnim
područjima proglašeno Parkom prirode. Granice Parka smještene su između Pirovca i
Pakoštana. Površina parka je 57 km2, a najveći dio 30,02 km2 odnosi se na Vransko jezero
položeno u pravcu sjeverozapad-jugoistok, pružajući se paralelno s morskom obalom od koje
je mjestimično udaljeno manje od kilometra. Po svom položaju i karakteristikama specifično
je u Hrvatskoj, ali i na širem europskom prostoru. Ono je zapravo krško polje ispunjeno
boćatom vodom i predstavlja kriptodepresiju. Dominantna karakteristika Parka je Posebni
ornitološki rezervat koji je zbog svoje očuvanosti velikog tršćaka na SZ dijelu jezera kao
rijetkog močvarnog sustava, velike bioraznolikosti, izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti
još 1983.g. dobio taj status te je uvršten u listu važnih ornitoloških područja u Europi
(Important Bird Areas in Europe). 3
U gradu Benkovcu još imamo značajan krajobraz doline Karišnice i Kličevice, park šumu
Glavica Grubića, a u gradu Biogradu na Moru imamo park šumu ‘Soline’. Spomenik
parkovne kulture imamo u gradu Benkovcu: park uz Jankovića kulu i u gradu Biogradu na
moru: ulica Dr. Franje Tuđmana/dvored čempresa.
Ekološka mreža na području Zadarske županije obuhvaća ukupno 152 područja važna za
divlje vrste i stanišne tipove i 9 međunarodno važnih područja za ptice.
Veliki prostori LAG-a, čak 1,167,118.47 ha (45,839% površine), pripadaju ekološkoj
nacionalnoj mreži kao i međunarodnoj mreži prirodne baštine NATURA 2000, koja je i
najveća koordinirana mreža područja očuvane prirode u svijetu (Dodatak 4).
Tabela 2 Površina LAG-a u u prijedlogu ekološke mreže NATURA 2000. (Izvor: DZZP, 2012.)
ŽUPANIJA
Površina Županije
Površina NATURA
2000 (ha)
Zadarska
364 634,76
167 118,47
3
% Županije u
prijedlogu NATURA
2000
45,83
http://vransko-jezero.hr/cms/content/view/24/166/lang,cro/20.11.2012.
6
1.1.6. Kulturno povijesna i tradicijska baština
Kulturno-povijesnu baštinu dijelimo na: zaštićenu nepokretnu povijesno-kulturnu baštinu
(materijalnu), zaštićenu pokretnu povijesno-kulturnu baštinu (materijalnu) i zaštićenu
pokretnu povijesno-kulturnu baštinu (nematerijalnu).
Na području LAG-a nalaze se 245 objekta zaštićene nepokretne povijesno-kulturne
baštine. Od toga ruralno-urbana cjelina (grad, selo, naselje ili njegov dio) broji 74 objekta,
spomenik graditeljstva (građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem) broji 29
objekata, elementi povijesne opreme naselja broji 10 objekta, spomenički kompleks
(područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama) broji 11
objekata, arheološki lokalitet (arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna
nalazišta i zone) broji 87 objekta, područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima
broji 28 objekta, krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje
svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru broji 6 objekta. Zaštićena pokretna povijesnokulturna baština (materijalna) na području LAG-a broji 42.039 predmeta. Zbirka predmeta u
muzejima, galerijama, i dr. ustanovama broji 34.887 predmeta, crkveni inventar i predmeti
broji 8 predmeta, arheološki nalazi broje 1.300 predmeta, antologijska dijela likovnih i
primjenjenih umjetnika broji 140 predmeta, etnografski predmeti broje 5.401 predmeta, stare i
rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, poštanske marke i druge tiskovine broje 251
predmeta, dokumentacija o kulturnim dobrima broji 12 predmeta, uporabni predmeti koji su
značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije broje 40 predmeta.
Zaštićena pokretna povijesno-kulturna baština (nematerijalna) broji 4 predmeta. Jezik,
dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta broji 1 predmet, folklorno
stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne
pučke vrednote broje 3 predmeta.
Pašman je nastanjen od mlađeg kamenog doba što nam dokazuju pronađena kamena strugala
stara oko 3000 godina, a dvije arheološki neistražene pećine (Karinja jama i pećina na Farču)
vjerojatno skrivaju i starije ostatke. U centru Pašmana nalazi se predivno zdanje samostana
Sv. Jeronima na samoj pješčanoj plaži Mostir. Samostan sagrađen 1430. godine s
jednobrodnom gotičkom crkvom sv. Jeronima posvećene 1447. godine. U samostanskom
klaustru nalazi se urešena nadgrobna ploča osnivača glagoljske tiskare u Rijeci, biskupa
Šimuna Kožičića Benje (1460-1536). Villa Rustica nalazi se Mulinama, a potječe iz 1-2 st.
poslije Krista. U kompleksu se nalaze ostaci kamenih presa za preradu maslina. Crkva sv.
Kuzme i Damjana sagrađena je u 11. ili 12. st. u kasnoj predromanici. Crkva Uznesenja
Blažene Djevice Marije nalazi se u centru Pašmana na brežuljku tako da zvonik čini
prepoznatljivu sliku mjesta. U povijesnim dokumentima prvi put se spominje 1401. godine.
Oltar krasi barokna slika "Uznesenje" iz 18. stoljeća. Dvorac Beršić nalazi se u zaseoku
Gornje Selo, izgrađen od veleposjednika Califfi u 17. stoljeću, te upravljan od obitelji Beršić
(Brčić). U novije vrijeme je restauriran i nosi ime košarkaša svijetskog glasa Dvor Krešimir
Ćosić.
Mauzolej obitelji Meštrović, sagrađen u obliku grobne kapele posvećene Sv. Jeleni Križarici,
smješten je u središtu rimokatoličkog groblja u Benkovcu. Sagrađen je 1905. godine po
projektu hrvatskog kipara Ivana Rendića. Na razmeđu današnje Bukovice i Ravnih Kotara
smjestio se nekoć veleban grad Asseria. Jedan od najvažnijih liburnskih i kasnije rimskih
naselja na području sjeverne Dalmacije, smješten na području današnjeg sela Podgrađe
nedaleko od grada Benkovca. Velebni ulaz u grad podignut je u čast cara Trajana oko 113.
Što se tiče sakralnih objekata, važno ih je spomenuti nekoliko. Crkva svetoga Ivana Krstitelja
7
vrlo je zanimljiva romanička građevina iz 12. stoljeća. Kao i sv. Mihovil u Vukšiću, sv. Petka
u Kolarini i sv. Mihovil u Miranjima, radi se o jednobrodnoj crkvi s poluoblom apsidom i
poluvaljkastim svodom. Sličnost s crkvom u Miranjima još je veća, jer obje imaju kuluzvonik na pročelju. Zvonik sv. Ivana jednako je širok kao i sama crkva, a iste su im i tehnike
zidanja. Uzduž bočnih zidova crkva je ojačana potpornjima pravokutnog presjeka. Utvrde
Kličevicu, Benković, Perušić i Polača izgrađene su za obranu od Turaka, a i sami Mlečani su
na svojoj strani utvrdili Vranu i Nadin. Ostaci porušenog Kaštela Perušića nalaze se na brijegu
iznad Perušića. Smatra se da je Kaštel podignut u 14. ili 15. stoljeću, a svoj je izvorni izgled
sačuvao do 1944. kad je porušen, a vidljivi su tek ostaci vanjskog zida.
Zavičajni muzej Grada Biograda na Moru, samostalna je i jedina ustanova u kulturi na
biogradskom području. Čuva vrijednu spomeničku baštinu iz bogate prošlosti biogradskog
primorja i okolice. Smješten je u centralnom djelu, na samoj obali Biograda, nekadašnjeg
kraljevskog i krunidbenog grada, prijestolnice hrvatske države za narodnih vladara u 11.
stoljeću. Sama zgrada u kojoj je smješten Muzej spada u spomenik kulture. Podignuta je na
ruševinama srednjovjekovnih zidina pri kraju 18. i početkom 19. stoljeća. U njoj je dugi niz
godina djelovao Kotarski sud uspostavljen za cara i kralja Franje Josipa I,1876. godine.
Najviše interesa kod posjetitelja plijeni Kulturno povijesna zbirka “Teret potopljenog broda iz
16.st” jedinstvena zbirka na Jadranu. U njoj se čuva preko 10. 000 predmeta izvađenih iz
potonulog mletačkog broda u 16. stoljeću.
Na području Bibinja postoji nekoliko crkvi. Najstarija je crkva sv. Petra, koja potiče iz 8.
stoljeća, zatim Crkva mučeništva sv. Ivana Krstitelja iz 12. st. koja se nalazi na Punti u
Bibinjama. U starom povijesnom središtu postoje 2 crkve: jedna je Crkva rođenja Sv. Ivana
Krstitelja, najvjerojatnije iz 15. st. i obnovljena 1995., a druga je Crkva sv. Roka.
Za crkvu sv. Roka iz 16. stoljeća može se reći da je glavni simbol i srce Bibinja. Smještena je
na južnom prikrajku poluotoka, tik do negdašnjih zidina, muraja. U narodu i dan danas živi
predaja o tome da su stari Bibinjci podigli crkvu sv. Roku zato što ih je očuvao od pošasti
kuge. Zanimljivost ove crkve predstavlja tlocrt rasporeda grobnih mjesta plemena u crkvi sv.
Roka (iz "Bibinjski korijeni", I. Sindija). Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije je nakon
dva pokušaja, 1940. i 1966., konačno sagrađena 1985. Već godine 1988. Bibinjci kupuju 5
zvona za novu crkvu. Najveće je posvećeno BDM, drugo sv. Roku, treće sv. Petru, četvrto sv.
Ivanu Krstitelju, a peto sv. Leopoldu Mandiću. Crkvica Mučeništva sv. Ivana Krstitelja u
Punti jednobrodna je romanička crkva s polukružnom apsidom. Sagradili su je benediktinci
Rogovske opatije iz Biograda u 12. stoljeću, a Bibinjci obnovili 1990. godine.
Galovac se po prvi put spominje 1518. Prema lokalnoj tradiciji u Galovcu je bio benediktinski
samostan, o čemu svjedoče i arheološki ostaci. Na lokalitetu se nalaze ostaci ranokršćanske
sakralne arhitekture, memorij i crkva, kameni ulomci iz antiknoga ranokršćanskog i
starohrvatskog vremena. Najveći broj kamenih nalaza pripada predromaničkom crkvenom
namještaju (dva ciborija, početak 9. st.). Otkriveno je grobište s nekoliko stotina grobova, od
kojih je svega nekoliko iz ranokršćanskog vremena (6. st.); od čega preko 150 grobova
pripada starohrvatskom razdoblju (9.-12. st.), a preko 250 grobova je iz 12.-16. st. Crkva sv.
Bartola je tijekom obnove u 9. stoljeću dobila ne samo oltarnu ogradu, već i monumentalni
šesterostrani ciborij. Ciboriji su samo u izuzetnim slučajevima dokumentirani u
ranosrednjovjekovnoj arhitekturi na prostorima pod upravom hrvatskih vladara. Koliko su
Ciboriji bili rijetki, govori i dokument o četverostranom ciboriju iz Stombrata u Bijaćima, te
šesterostranom ciboriju iz Crkvine u Biskupiji kod Knina. Jedan je četverostrani ciborij
podrijetlom najvjerojatnije iz Solina. To su zasad jedina tri objekta na kojima su tijekom 9.
stoljeća zasvjedočeni ciboriji na prostorima hrvatske kneževine izvan dalmatinskih gradova.
8
Na području općine Lišane Ostrovičke nalazi se znamenita srednjovjekovna tvrđava
Ostrovica, posjed Bribirskih knezova koji su je 1347. godine zamijenili za utvrdu Zrin i od
tada se nazivaju knezovi Zrinski. Najstarije naselje općine je svakako Ostrovica koju treba
shvatiti kao mikroregiju, koja se po svim odlikama jednog mikropodručja uklapa u opću
geomorfološku konfiguraciju tla na prostoru sjeverne Dalmacije i Ravnih kotara. Velika
količina vode i obradive zemlje kao i dominantan položaj u reljefu na cijelom području
ostrovičke regije stvorili su vrlo povoljne uvjete za nastanak i kontinuitet života koji seže od
prapovijesnih vremena. Otkrivanje slučajnih površinskih nalaza iz neolitičkog razdoblja
upozorava na jaču naseljenost ovog područja u mlađem kamenom dobu. Područje Ostrovice
predstavlja složeni kompleksni arheološki lokalitet u kontekstu šire sjevernodalmatinske
regije. Ona je izuzetno važan povijesno-strateški punkt u razdoblju razvijenog srednjeg vijeka
hrvatske povijesti. Ostrovica je pripadala hrvatskoj obitelji Šubića (loze koja je već u 11.
stoljeću dobila nasljedno županstvo na Bribiru). To je razdoblje koje je ostavilo snažne
tragove svoje epohe od kojih su najmarkantniji: gotički natpis iz 1405. godine s imenom
kralja Zvonimira (rex Zonemerius) kao svojevrsnu kasnu reminiscenciju na posljednje dane
samostalnog hrvatskog kraljevstva, ulomak natpisa pisan goticom u kojem se spominje ime
jednog od Šubića- Pavla (Pauli de genere Subich) i njegove supruge s nepotpunom godinom
1400.; činom kojim u rujnu 1347. godine Juraj III., sin Pavla Ostrovičkog ustupa Ludoviku I.
Anžuvincu kastrum Ostrovicu u zamjenu za grad Zrin u Slavoniji, od kada se prati povijest
roda Šubići- Zrinski, Ostrovica postaje kraljevski kastrum i prva utvrda koju je Ludovik
Anžuvinac stekao u Hrvatskoj. Sve su ovo dijelovi otkrivenog spomeničkoga blaga nađenog
na Šubićevom gradu u Ostrovici. Od druge polovice 14 st. u opisu nestalog sela Otres
spominju se terre castri Ostrouice kao međaš sa sjeverozapadne strane, dok se sa
sjeveroistočne u opisu nestalog sela Moljak također spominju terre castri Ostrouice. U
neposrednoj blizini ostrovičkog castruma se pojavljuju sela Lissane (današnje Lišane
Ostrovičke), Dobropoglac ( danas Dobropoljci) i Otres.
Među kulturno-povijesnim znamenitostima u Pakoštanima ističe se crkva Sv. Juštine
sagrađene 1794. godine se nalazi na istoimenom otočiću ispred samog mjesta, na kojem se
ujedno nalazi i staro groblje. Crkva Sv. Mihovila, stara župna crkva, sagrađena je 1694., te
se oko nje nalazilo i groblje. Uzaščašće Gospodinovo, sadašnja župna crkva, izgrađena je od
kamena 1906. na prostoru stare župne crkve, te je uz sv. Juštinu najprepoznatljiviji simbol
Pakoštana.
Crkva Sv. Roka, sagrađena u 18. st., za vrijeme komunizma preuređena je u skladište.
Tragovi ljudske prisutnosti u Polači datiraju još iz razdoblja kasnog neolitika, a naročito iz
brončanog doba o čemu svjedoči brojnost kamenih gradina na okolnim uzvisinama. U
ispravama iz 11. st. spominje se kao jedno od središta starohrvatske županije Sidrage.
Današnji naziv Polače po prvi puta se javlja tijekom 14. st. kada doznajemo da se u mjestu
nalazi kaštel, koji će sve do 19. st. biti prepoznatljivo obilježje ovoga sela.
Općinu Stankovci krase ostaci kaštela Budak,srednjovjekovna crkva Svetog Ivana sa
zvonikom - kulom u Banjevcima, starohrvatska crkva Svetog Petra u Morpolači te župna
crkva Uznesenja Marijina u Stankovcima koja potječe iz 1885.
Sukošan krasi župna crkva svetog Kasijana, smještena u starom selu. Danas je to lijepa
kamena građevina sa detaljima romanike i baroka koja je u ovom obliku od 17.st., ali po
mnogim povjesničarima mnogo skromnija postojala je i prije prvog pisanog spomena
(1289.g.). Tome u prilog ide pretpostavka da je današnji naziv mjesta proizašao iz naziva San
Kasijan. Uz nju je mnogo kasnije u 20st. sagrađen zvonik po nacrtu poznatog arhitekta i
9
konzervatora Ćirila Ivekovića. Crkvica Sv. Martina građevina je romaničkog stilskog
obilježja, smještena na području Kaštelina. Ljepotu sukošanske uvale i blagost njegove klime
najbolje svjedoči ljetnikovac zadarske nadbiskupije „Palac“, sagrađen na umjetno nasutom
otočiću usred uvale krajem 15. st., u kojem su vladali crkveni dostojanstvenici grada.
Ljetnikovac je dao sagraditi zadarski nadbiskup Matheo Valaresso 1470.g. kao palaču
pravokutnog tlorisa na kat, monumentalnih dimenzija, te predstavlja najznačajniji primjerak
ladanjske arhitekture. Za vrijeme Kandijskog rata, ljetnikovac je služio za zaštitu Sukošanaca
od turskih napada.
Crkvica Gospe od Milosti nalazi se u samom centru starog sela nasuprot kopnenih – Gornjih
vrata, na istoimenom trgu. Sagrađena je 1650.g. u vrijeme Kandijskog rata i pošasti kuge, a
posvećena je Blaženoj djevici Mariji u znak zahvale što je mjesto poštedjela od kuge koja je u
to doba harala ovim krajem. Na crkvi su ugrađeni otvori za puškarnice, po čemu se zaključuje
kako je služila kao zaštitni objekt ispred seoskih vrata.
Na području današnjeg mjesta Sv. Filip i Jakov u dalekoj prošlosti prije gotovo tri milenija
postojalo je maleno Liburnsko naselje, čiji ostaci su vidljivi u suhozidima i grobnim mjestima
iz kojih potječu nalazi koji se danas čuvaju u Biogradskom muzeju. Ovo područje dobiva na
važnosti zbog blizine kraljevskog Biograda koji je imao posjede i u zaleđu Sv. Filip i Jakova.
Tako je oko današnje crkve Sv. Roka postojalo selo Rogovo, gdje je i danas već spomenuta
crkva iz 11.st. te ostaci kaštela znanog nam kao Dvorine. Crkva Sv. Roka pripada
romaničkom dobu koji je rijetko sačuvan izvan srednjovjekovnih primorskih gradova. Zbog
toga je crkva svrstana u drugu kategoriju spomenika kulture.
Rogovo je imalo najkraći put do mora kod današnjeg mjesta na kojem je tada u 12.stoljeću
postojala tek malena crkvica posvećena Svetom Filip i Jakovu a koja je stradala, te je kasnije
po njoj selo dobilo ime. U 15 st. javlja se prvi put ime “San Filip e Giacomodi Rogovo”, tj.
seoce je još uvijek bilo pod Rogovom i zato se i zvalo Rogovski pristan, zbog pristaništa koje
se je tu nalazilo, zajedno s ostalim gospodarskim objektima. Današnja stara jezgra nastala je
kroz 16 st. i većim djelom u 17. st. Na ulazu u staru jezgru, nalazi se Kaštel iz 17 st. u kojeg je
uzidan grb jednog rogovoskog opata iz 15 st. Crkva Sv. Mihovila spominje se još u 16 st. ali
je ista stradala od Turaka pa je 1707. godine podignuta današnja crkva sa prelijepim
zvonikom. Isto tako, postoje ostaci Benediktinskog dvora iz vremena dok je u Sv. Filip i
Jakovu bila i luka benediktinske opatije na Rogovu.
Mjesto Škabrnja dobilo je ime po škalju, škaljevitoj brnjici - brnji, škaljevitom usponu. Prvi
put naziv Škabrnja u službenim dokumentima spominje Zadarski bilježnik Simon Damiani.
Crkva sv. Luke sagrađena je u 13. stoljeću. Presvođena je šiljastim gotičkim svodom, ojačana
dvjema poprečnim pojasnicama. Svod je sagrađen 1440. godine. Unutrašnjost crkve je
jednobrodna i završava jednom širinom poluoblom apsidom. Na sredini apside je mali prozor,
a na pročelju, iznad portala, također se nalazi uzak gotički prozor. Na sjevernom bočnom zidu
nema nikakvih otvora, dok južni ima bočna vrata i mali prozor.
U Škabrnji, u zaseoku Ambar, u nekadašnjem srednjovjekovnom selu Podbrižane nalazi se
crkvica Velike Gospe. Ona je sagrađena kao centralna, šesterolisna građevina u 11. stoljeću.
Kao takvu, možemo je svrstati u značajnu skupinu šesterolisnih crkvica starohrvatske sakralne
arhitekture od koje se skupine većina nalazi upravo na području sjeverne Dalmacije. Sagradili
su je preci lučkog župana Kuzme, kao rodovsku zadužbinu. On je svoj udio prepustio
benediktinskom samostanu sv. Krševana u Zadru, o čemu svjedoči isprava iz 1166.
Tkon se može podičiti Pustogradom. Pustograd je utvrda, koja datira iz 6. st. ispod koje je bilo
prvobitno naselje. Nalazi se na brdu iznad uvale Zaklopica. U doba Bizanstkog carstva,
služila je kao vojna utvrda za nadgledavanje i čuvanje Pašmanskog i Zadarskog kanala od
10
napada gusara. Stanovnici mjesta bježali su pred napadima koristeći je kao sklonište.
Obrambeni zid koji okružuje vrh brda ima oblik nepravilnog kruga (oko 85x75 m). Sačuvan je
dijelom tek u temelju, a djelom u visini od pola do jednog metra. Na sjevernoj strani sačuvani
su temelji jedne kule, a na južnoj gotovo cijela kula. Unutar prstena zidina su tragovi dviju
građevina, vjerojatno stambene zgrade i cisterne za vodu. Danas je Pustograd vrijedno
arheološko nalazište.
Veliki tor ili Dvorac Ugrinić u šumi Crnike, sagrađen je u 16. st., na putu za sidrišta s donje
(južne strane) otoka, a ostavština je Ugrinića iz plemena Šubića. Dvorac Ugrinić je zapravo
kamena utvrda na dvije etaže okružena moćnim i visokim zidom. Najstariji dijelovi današnjeg
Tkona, sa tipičnim dalmatinskim kućama od kamena koje se sastoje od gospodarskog
prostora u prizemlju i stambenog na katu, mogu se vidjeti u predjelu Pelastra i Rudića dvora.
Među najstarije spomenike važno je uvrstiti i parapet koji se nalazi u luci Tkon sagrađen
sredinom 19. stoljeća koji je u svojoj funkciji ostao i do danas. U samome mjestu Tkona
nalazi se župna crkva Sv. Tome, koja se spominje već u 11. stoljeću, te je sačuvana kao
pravokutna apsida u romaničkom stilu sa zvonikom i brojnim fragmentima koji datiraju iz 12
stoljeća. U današnjem obliku trobrodne bazilike sagrađena je 1742., a obnovljena 1938.
godine. U centru je crkvica Sv. Antuna pustinjaka iz 17. stoljeća podignuta ostavštinom
mještana glagoljaša A. Palaškova 1672. godine, te se u njoj nalazi mramorni oltar s početka
19 stoljeća. Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana nalazi se na brdu Ćokovac (95m
nadmorske visine), 2 km SZ od Tkona. Naziv "Ćokovac" dolazi od riječi "ćok", što je naziv u
lokalnom dijalektu za pticu kos. Spomenik je kulture nulte kategorije. Sagradio ga je
biogradski biskup Teodorik 1059. godine na temeljima ranije bizantske utvrde i
starokršćanske crkve. U 14. stoljeću samostan je srušen do temelja, ali su ga benediktinci
ponovo izgradili i pregradili crkvu u venecijanskom gotičkom stilu. Ćokovac je posljednji
aktivni muški samostan benediktinaca u Hrvatskoj i poznato svjetsko glagoljaško središte.
Tkonski zbornik je hrvatskoglagoljski rukopis s početka 16. stoljeća pronađen u Tkonu.
Danas se čuva u knjižnici HAZU u Zagrebu.
Očuvanju tradicijske baštine doprinosi postojanje brojnih KUD-ova i ostalih udruga u kulturi,
koje promocijom starih napjeva, prikazom nošnji te plesanjem narodnih plesova, upoznaju
nove generacije, ali i goste, sa poviješću i identitetom ovoga područja. Postoje brojni običaji,
koji se njeguju i danas (posebice oni vezani uz Crkvene blagdane), dok je dio očuvan kroz
knjige i slike. Kako bi spojio sve običaje i tradiciju svih krajeva Hrvatske, Biograd na Moru,
nekada kraljevski grad, organiziranjem manifestacija doprinosi njegovanju starine. Folklorna
društva i klape sa svojim napjevima i plesovima svjedoče o bogatoj povijesti punoj nemira,
turskih osvajanja, ratovanja, ali i istovremenog zadržavanja tradicionalnih zanata i obrta
(vinogradari, ribari, poljoprivrednici, stočari itd) kroz upoznavanje o načinima rada nove
generacije. Općine i gradovi koje obuhvaća LAG „Laura“, mogu se podičiti očuvanjem
tradicijske baštine i običaja kroz manifestacije i udruge, čija je zadaća da se ukaže na
vrijednost kulturne baštine Zadarske županije, ali i potrebu njenog očuvanja. Upravo se na
ovaj način doprinosti čvrstom identitetu i njegovoj prepoznatljivosti. Jedno od načina
očuvanja starine i tradicije jest i kroz gastronomske delicije. Jedan od brojnih događaja u
Pakoštanima jesu Materine užance, događaj na kojem žene pripremaju, po starinski, čućku,
njoke, hobotnice na lešo, kunjke, pršut, sir, mendule u cukru, mimce, fritule i kroštule. Na
ovaj način se tradicija štiti od zaborava, a ujedno se i čuva identitet ovog područja. Primjerice,
na Pašmanu se, njeguje tradicija kroz razne događaje na kojima se gostima prenosi znanje o
tome kako se prave sprte, kofe, sita, košare i čuti objašnjenje čitave procedure pripreme pruća,
potom izradu vrše, dapače i bacanje ili vađenje vrše iz mora, te o pravljenju mreža, njihovom
armanju ili krpanju. Uz samare vise sprte ispletene od pruća, jedan od tradicionalnih zanata
žitelja Pašmana. Tradicionalna narodna nošnja sastoji se od facola, košulje, bluze i fuštana te
11
traverse i kanice. Kulturno-umjetnička društva njeguju stare narodne plesove, među kojima su
nijemo kolo, ali i biranac i kukulec koji su prije bili svjedoci upoznavanja budućih bračnih
parova i upoznavanja mladih ljudi. Također, pjevaju se i napjevi karakteristični za svaku
pojedinu JLS, čime se dodatno gradi identitet i prepoznatljivost područja (ojkanje). U
Bibinjama se pak, svake godine na blagdan Svetog Stjepana, obavljala krunidba, odnosno
starohrvatsko "biranje kralja" i drugih vojnih i narodnih dužnosnika. Obilježavanje ovoga
dana, poznato je po bibinjskoj koledi, tj.obreda blagoslova vatre. U skladu s tradicijom drugog
dana po Božiću nalože brojne cjepanice drva u tradicionalnu bibinjsku koledu. Mještani drva
skupljaju po cijelim Bibinjama i donose kod stare crkve svetog Roka. U Sukošanu također
postoji običaj, loženje "goleda", odnosno velikih koleda, vatri badnjaka u Badnjoj noći na
otvorenom. Stoljećima je na centralnom trgu Gonja vrata, do 1962. godine i asfaltiranja trga,
gorjela samo jedna "goleda", od Badnjaka do Tri kralja.
1.1.7. Kvaliteta života i stanje infrastrukture
Područje LAG-a bilo je naseljeno još u doba prije Krista zbog svojih prirodnih resursa te
gospodarskih prometnih sjecišta. Kvalitetna infrastruktura jest jedan od razvojnih temelja
kvalitete života stanovnika i gospodarskih razvoja. Bez dobre fizičke, prometne, komunalne i
informacijsko-komunikacijske infrastrukuture, razvoj je uvelike otežan, čega su stanovnici
LAG-a izuzetno svjesni. No, koliko god da je važno urbano središte, bitno je sagledati i kolika
je udaljenost i izoliranost pojedinih naselja/zaselaka, te koliko se zapravo nedostatak
prometne povezanosti i slab razvoj tih područja očituje na razvijenosti cijelog područja.
Ekonomska infrastruktura važna je za gospodarski razvoj LAG-a, poput poslovnih zona za
razvoj poduzetništva, poljoprivredne i turističke infrastrukture bez kojih nema razvoja
ruralnih područja. No jednako tako, zdravstvena infrastruktura jedna je od ključnih stvari
pomoću koje se može sprijećiti sve veća depopulacija stanovništa u manjim
naseljima/zaselcima. Ako se želi kvalitetan, dugoročan i održiv razvoj, potrebno je uskladiti
sve razvojne sektore, povezati ljude i zajednički iznaći adekvatno rješenje.
1.1.7.1. Prometna infrastruktura
Područje LAG-a povezano je autocestom A1 Zagreb-Split. Na 73 km autoceste kroz Zadarsku
županiju čvorišta su raspoređena sukladno prometnim potrebama luka, gradova i naselja,
obalnog i otočnog kompleksa, te drugih razvojno važnih zona u županiji.
U Zadarskoj županiji se nalazi 5 čvorova (ulaza/izlaza na autocestu), i to su: Maslenica,
Posedarje, Zadar 1, Zadar 2 i Benkovac. Čvorovi Zadar 1 i Zadar 2 distribuiraju prometne
tokove prema urbanoj aglomeraciji Zadra i lučkom kompleksu, trajektnim vezama prema
Zadarskom otočnom arhipelagu i Italiji. Preko čvora Zadar 2 optimalno je povezana Zračna
luka Zemunik te pripadajući prostori Ravnih kotara. Čvor Benkovac značajan je za šire
područje Benkovca i za Biogradsku rivijeru, te se preko njega ostvaruje i priključak na
državnu cestu preko Stankovaca. Okosnicu županijske cestovne mreže na kopnenom dijelu
Zadarske županije čine prometnice koje povezuju naselja: Zadar, Nin, Pag, Biograd na Moru,
Benkovac, Obrovac i Gračac koji su međusobno povezani i s najvećim naseljima susjednih
županija. Grad Biograd na moru se nalazi na glavnoj magistralnoj cesti Zadar - Split (M2,
E65). Općinom Lišane Ostrovičke prolazi prometnica Zadar - Benkovac - Kistanje - Knin i
željeznička pruga Zadar - Knin. Prostorom LAG-a prolazi i Jadranska turistička cesta,
državna cesta D8, prometnica od značajnog interesa za razvoj gospodarskih djelatnosti.
Općina Pašman je s otokom Ugljanom vezana mostom u prolazu Mali Ždrelac, a trajektnom
vezom s Biogradom i Zadrom. Otoci su povezani trajektnim linijama Biograd-Tkon i RPZ
Vrgada/Vrgada-Pakoštane-Biograd.
12
Prema podacima dobivenim od JLS, cestovna infrastruktura na području LAG-a „Laura“
broji: 982km nerazvrstanih cesta, 319,70km općinskih/gradskih cesta, 321,77km županijskih
cesta, 208km državnih cesta, 51,20km autoceste ili ukupno 1.882,67 km cesta koje prolaze
kroz LAG područje, od čega je asfaltirano 80,23%, a neasfaltirano 19,77%.
Javni prijevoz putnika i školske djece na području LAG-a je složen prometni podsustav u
kojem se interakcijski isprepliće mnoštvo subjekata, od kojih su najvažniji državna i
županijska uprava, kao davatelj koncesije i vlasnik infrastrukture, prijevoznici–koncesionari,
vlasnici kolodvora te putnici. U prijevozni proces uključena su uz županijska i tijela
Ministarstva unutarnjih poslova RH, ispostave Hrvatskih cesta, županijskih uprava za ceste te
općine i mjesni odbori.
U Zadarskoj županiji nalaze se tri luke od državnog značaja, osam luka od županijskog
značaja i 66 luka od lokalnog značaja. Na području LAG-a nalaze se trajektna pristaništa u
Tkonu i Biogradu. Na području LAG-a nalaze se slijedeće marine: marina „Dalmacija“,
Bibinje – Sukošan; marina „Kornati“, Biograd i marina „Šangulin“, Biograd.
Tabela 3 Sidrišta na području LAG-a „Laura“
Naziv sidrišta
Površina akvatorija u
m²
Broj plutača
7.200
7.200
10.000
35.000
8.400
3.000
7.200
7.200
15
7
18
30
10
5
10
10
Pakoštane II
Pakoštane I
Soline I, Pašman
Soline 2, Pašman
Zaklopica, Pašman
Sv. Filip i Jakov
Sukošan 1
Sukošan 3
Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, 2012.
Zračni promet na prostoru LAG-a zastupljen je međunarodnom Zračnom lukom Zadar.
Zračna luka Zadar smještena je u Zemuniku Donjem u neposrednoj blizini priključka na
autocestu Zagreb-Split (Zadar 2). Zračna luka je luka 4E kategorije i služi za zadovoljenje
potreba putničkog prometa, ali ima i sve veću ulogu u prijevozu tereta.
1.1.7.2. Telekomunikacijska infrastruktura
Fiksna telefonska mreža i mobilna telefonija te ostale mreže zadovoljavaju postojeću
potražnju korisnika. Klasična i mobilna telefonija su dostupne na području LAG-a „Laura“,
čime je omogućeno spajanje računala ISDN uređajem s maksimalnom brzinom 128 kb/s, ali
područje LAG-a još uvijek je nedovoljno pokriveno brzim internetom što je važno za razvoj
gospodarstva.
1.1.7.3. Opskrba energijom
Elektroenergetska mreža je dobro razvijena i pokrivena su sva naselja LAG-a. Postotak
ukupnog broja kućanstava koji ima priključak na električnu energiju iznosi 92,50%. Područje
LAG-a je u sklopu jedinstvenog elektroenergetskog sustava Zadarske županije. Opskrba
13
električnom energijom vrši se iz dva smjera: 110 kV-nim podmorskim kabelom – TS 35/10
Zadar 4-TS 35/10 Kukljica te 10 kV-nim postojećim dalekovodom položenim duž otoka.
Preko područja obuhvata Općine Bibinje od elektroenergetskih objekata naponskog nivoa 110
i 35 kV prelaze slijedeći vodovi:
- DV 110 kV Bilice-Biograd-Zadar, AlFe 3x150/25 + 35 Če
- DV 110 kV Obrovac-Zadar, AlFe 3x150/25 + 35 Če
- KB 110 kV Podmorski Rt Rožica (Bibinje)-otok Ugljan XLPE 3 x 1 x 400 Cu
- DV 35 kV “Talijanac” Zadar-Biograd 3x70 Cu
- KB 35 kV podzemni TS Zadar IV-Rt Rožica (Bibinje), XHP 48A 3x(1x185).
Prema nacionalnim energetskim programima treba sve više primjenjivati prirodne izvore
energije, za koje postoje preduvjeti, a koji bi doprinjeli smanjenju korištenja tradicionalnih
izvora. Od obnovljivih energetskih izvora na području LAG-a „Laura“ preporuča se korištenje
vode, sunca i vjetra, te biomase i otpada.
1.1.7.4. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
U ožujku 2012., vezano uz stanje infrastrukture područja LAG-a, vodovodna mreža dostupna
je 66%, odnosno, 15.122 kućanstva. Priključak na kanalizacijski sustav i pročišćavanje
otpadnih voda 4,30% ili 2.983 kućanstava. Broj vodosprema na području LAG-a čini 12
objekta dok je broj javnih cisterni 101. Na vodoopskrbnoj mreži javljaju se veliki gubici vode
koji ukazuju na to da izgrađena vodovodna mreža nije dovoljno kvalitetna što podrazumijeva
potrebu većih ulaganja u rekonstrukcije pojedinih dijelova. Kakvoća vode za piće je
zadovoljavajuća, ali ne sasvim, jer ne postoji uređaj za dezinfekciju i pročišćavanje vode za
piće. Postoji potreba ulaganja u uređaje za dezinfekciju i pročišćavanje prvenstveno
zrmanjske vode. Vodoopskrba pojedinih JLS riješena je preko magistralnog cjevovoda (raznih
profila i vrsta) iz pravca Zemunika Donjeg koji se opskrbljuje vodom izravnim spojem na
regionalni vodovod. Vodoopskrba općine Polača vrši se s izvora Kakma, gdje je izgrađena
crpna stanica
"Kakma" s crpkama kapaciteta Q=37,91 l/sec i Hman=138 mnm. Od crpne stanice Kakma do
vodospreme "Polača" sadržine V=100 m³ s kotom dna 121 m.n.m. izgrađen je tlačni cjevovod
od azbest cementnih cijevi Æ 200 mm, ukupne dužine 4.190 m. S ovog cjevovoda izvedeni su
ogranci za opskrbu naselja Kakma, Polača, Donja Jagodnja, Lišane Tinjske, Tinj, Prtenjače i
Stabanj.
Uz vodospremu "Polača" izgrađena je crpna stanica "Polača" do vodospreme "Grubića
glavice" sadržine V=1500 m³ s kotom dna 206 m.n.m. Izgrađen je tlačni cjevovod Æ 200 mm
ukupne dužine 6.635 m. S ovog cjevovoda izvedeni su ogranci za naselja: Gornja Jagodnja,
Zapužane i Raštević. Vodosprema "Grubića glavica" spojena je na tzv. istočni krak
Regionalnog vodovoda Sjeverne Dalmacije.
Vodoopskrba se ostvaruje s mnogo problema naročito u danima i satima veće potrošnje.
Najveći problem s vodovodnim sustavom imaju otoci LAG-a. Na području općine Bibinje,
vodovodnom mrežom upravlja Vodovod Zadar čiji je Općina Bibinje suvlasnik 4-5 %. Na
dijelu trase gdje se postavlja mreža odvodnje zamijeniti će se i vodovodne cijevi.
Sukladno Nacionalnom projektu navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i
vodama u RH (NAPNAV) usvojenog 17. studenog 2005. godine te Planu navodnjavanja za
područje Zadarske županije kojeg je Županijsko poglavarstvo usvojilo 4. travnja 2007.
godine, Upravni odjel za poljoprivredu je pristupio raspisivanju natječaja za više pojedinačnih
projekata navodnjavanja. Između ostalih je i projekt Sustav navodnjavanja ''Baštica'' – prva
faza, na lokaciji Baštica, grad Benkovac, k.o. Islam Grčki, bruto površine 351,56 ha sa
mogućnošću proširenja na područje Suhovara (Maraska) 212,50 ha i Smilčić 91 ha.
14
Sukladno projektnoj dokumentaciji (Sporazum o sufinanciranju projektne dokumentacije
između Zadarske županije, Hrvatskih voda i Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i
vodnoga gospodarstva) izgrađen je Sustav navodnjavanja te je dobivena uporabna dozvola. Za
potrebe građenja sustava sklopljen je ugovor između Ministarstva regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnog gospodarstva i Zadarske županija, lokalne samouprave i privatnih
poljoprivrednih proizvođača, o komisionom vođenju projekta sa Hrvatskim vodama kojima se
povjerila izrada plana provedbe Projekta kao i postupci javne nabave.
U studenom 2010. godine potpisan je sporazum o sufinanciranju programa izrade projektne
dokumentacije Vransko polje. Sustav će obuhvaćati površinu od 4.449 ha na području
gradova Benkovca i Biograda te općina Sukošan, Sv. Filip i Jakov te Pakoštane. Procjena
vrijednosti izrade projektne dokumentacije iznosi 10 milijuna kuna, a trebala bi biti izrađena u
vremenu od 2011. do 2013. godine.
1.1.7.5. Gospodarenje otpadom
Jedan od sve važnijih problema jest i odlagalište otpada, koji ima veliki utjecaj na okoliš.
Benkovac, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Stankovci, Sv. Filip i Jakov, Škabrnje, Bibinje i
Sukošan nemaju komunalno odlagalište otpada. Pakoštane, Sv. Filip i Jakov odlažu otpad na
„Baštijunski brig“ na koji se odlaže otpad i s područja grada Biograda. Benkovac i Polača
odlaže na odlagalište otpada Polača, a Lišane Ostrovičke imaju koncesionara koji vozi u
Jasenice. Tkon ima svoje odlagalište. Spomenuto odlagalište ne ispunjava zakonom
predviđene uvjete i kao takvo predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje, biljni i životinjski
svijet te onečišćuje okoliš. Reciklažno odlagalište otpada „Diklo“ najveće je odlagalište
otpada u Zadarskoj županiji, stoga ga koristi grad Zadar i sve jedinice lokalne samouprave s
područja Zadarske županije.
Na području LAG-a djeluje 13 komunalnih poduzeća koja preuzimaju, prevoze i zbrinjavaju
komunalni otpad. To su: Bošana d.o.o., Benković d.o.o. Benkovac, Mull trans d.o.o.,
Komunalno društvo Polača d.o.o., Loši d.o.o., LATRA D.O.O., PO Marija, Zlatna luka
Sukošan d.o.o., Bibinjac d.o.o., JKU Prvenj, JKU „Otok Pašman“ te Čistoća d.o.o. Zadar.
Postoje 34 divlja odlagališta na području gradova: Biograd na moru i Benkovac, te općina:
Polača, Pakoštane, Škabrnja i Tkon na prostoru veličine 11.000 m³, dok ostale JLS nisu
dostavile traženi podatak.
Biograd na moru, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Sv. Filip i Jakov, Škabrnja, Bibinje i
Sukošan nemaju odlagalište građevinskog otpada. Nijedna JLS nema odlagališta opasnog i
organskog otpada.
Do onečišćenja tla dolazi uslijed raznih ljudskih aktivnosti, pri čemu osobito veliki učinak
imaju divlja odlagališta (smetlišta). Korištenje pesticida i herbicida u poljodjelstvu, također
uzrokuje velika onečišćenja tala, koja i nakon prestanka aktivnosti na njima ostaju još dugo
vremena kontaminirana. Na spomenuto bi se trebalo reagirati ako se ne želi posljedično
utjecati na zdravlje stanovnika.
1.1.7.6. Poslovna infrastruktura
Na području LAG-a postoji 23 poslovne zona veličine 1.120,99 ha, od čega četiri u općinama
Polača i Sukošan, tri u Benkovcu, dvije u Biogradu na Moru i općinama Lišane Ostrovičke i
Bibinje, dok je po jedna poslovna zona u općinama Pašman, Pakoštane, Stankovci, Sv.Filip i
Jakov, Škabrnja te Tkon. Jedino Poslovna zona «Stankovci» ima u potpunosti izgrađenu
infrastrukturu, a tri su djelomično infrastrukturno opremljene tj. izgrađene.
15
1.1.7.7. Društvena infrastruktura
Tabela 4 Društvena i zdravstvena infrastruktura LAG-a
Ustanove
za
društveni
razvoj
zajednice
Predškolski
odgoj
Osnovna
škola
Srednja
škola
Opća
ambulanta
Stomatološka
amb.
Ljekarna
22
15
39
6
21
18
15
Izvor: JLS LAG-a; ŽRS, HZZO;DZS Statističko izvješće o predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju
Na području LAG-a „Laura“ ustanova za društveni razvoj zajednice ima 22. Odgojnih
ustanova za predškolski odgoj je svega 15, te je iste školske godine 2010/2011 pohađalo 982
djece. Taj deficit se može objasniti i situacijom da na ruralnim područjima još uvijek obitelji
dijele jedno domaćinstvo, te treće generacije kućanstva brinu o djeci prije odlaska u osnovnu
školu. Broj osnovnih škola je 39, uključujući i četverogodišnje, a školske godine 2010/2011 ih
je pohađalo 4.247 učenika dok se u šk. godini 2011/2012 broj smanjio na 4.099 učenika.
Upravo je ovo podatak koji upozorava na nisku stopu nataliteta, tj. na negativna demografska
kretanja i probleme koje ono nosi. Nužno je da se JLS suoče sa problemom i pokušaju učiniti
najbolje kako bi se situacija, ako ne poboljšala, barem održala na jednakoj razini. Prema DZSu, šest srednjih škola na području LAG-a je na kraju školske godine 2010/2011 pohađalo 659
djece, dok je u na početku školske godine 2011/2012 bilo 732 učenika. Mali broj srednjih
školi na području LAG-a „Laura“, te njihova koncentracija u urbanim središtima, veže uz
sebe činjenicu da mladi upisuju srednju školu u okolnim gradovima, što stvara i dodatne
troškove prijevoza zbog čega su troškovi prijevoza djelomično sufinancirani od strane
Zadarske županije.
Općih ambulanti ima 21, stomatoloških ambulanti 18, dok je ljekarni 15, što je premalo, s
obzirom na veličinu područja koje pokriva.
Općenito gledajući, zdravstveni i obrazovni sustav suočeni su s nedostatkom kvalitetne
infrastrukture na području županije. Većina usluga i infrastrukture koncentrirani su uglavnom
u većim centrima, dok je njihov nedostatak vidljiv u ruralnim područjima i otocima.
1.1.8. Minski sumnjivi prostor
Na području LAG-a „Laura“, po podacima JLS prikupljenim iz Upitnika, nalazi se 74,12 km²
minski sumnjivog prostora, od čega šumskog 51,69 km², oranice 5,57 km², livade 4,01 km² i
pašnjaci 7,92 km². Prema podacima Centra za razminiravanje, na području LAG-a „Laura“
nalazi se 35,81 km² minski sumnjivog prostora, podijeljenog po JLS, kako slijedi u tablici:
Tabela 5 Minski sumnjivi prostor po JLS na području LAG-a „Laura“
Grad /Općina
Benkovac
Bibinje
Pakoštane
Polača
Stankovci
Sukošan
Sveti Filip i Jakov
Minski sumnjiva područja u m²
14.262.130
825.563
5.647.674
3.158.028
11.030.767
86.983
184.006
16
Škabrnje
LAG UKUPNO
616.365
35.811.516
Izvor: HCR, 08/2011.
1.2. Gospodarske značajke područja
Razvoj gospodarstva LAG-a određen je prirodnim predispozicijama poput geografskog
položaja, prirodnih resursa i klime, dok je, s druge strane, određen tržišnim uvjetima,
tehničko-tehnološkim napretkom i razinom razvoja infrastrukture.
Najviši prosječan dohodak po stanovniku per capita 2006.-2008. ima grad Biograd na moru
23.886kn, općina Škabrnja 20.140kn, općina Galovac 19.848kn te općina Sveti Filip i Jakov i
18.931kn. Najmanji prosječan dohodak po stanovniku imaju općine Polača 15.103kn te
općina Pakoštane 15.528kn. Po indeksu razvijenosti prednjači Biograd na Moru sa 104,61%,
slijede ga Tkon sa 85,92% te Pašman sa 85,10%. Na području LAG-a najmanji indeks
razvijenosti ima općina Lišane Ostrovičke, i to 59,38%. Cjelokupno područje je slabo
razvijeno, iako se bilježe vidljivi pomaci razvoja iz godine u godinu.
Prema Popisu stanovnika 2011. radno aktivno stanovništvo (15-64 godine starosti) obuhvaća
29.328 osoba, odnosno 64,30% stanovnika. Stopa registrirane nezaposlenosti u LAG-u,
tijekom 2012. godine, bila je niža od nacionalne stope od 18-20%.
Prema podacima HZZ-a za JLS u listopadu 2012. godine broj nezaposlenih bio je 2.417
osoba. Od spomenutog broja nezaposlenih udio nezaposlenih žena iznosi 54,99%, a broj
nezaposlenih mladih do 29. god iznosi 33,72%. Vidljiv je problem nezaposlenosti mladih,
koji je, kao i na razini Hrvatske, veoma visok. Nužno je usklađivanje politika zapošljavanja sa
tržištem rada, jer se i na području LAG-a „Laura“ vide obrasci poput onih na području cijele
države. Dakle, najugroženije su skupine mladih do 29 godina, žene iznad 45 godina, te starija
populacija koja još ne ispunjava uvjete za mirovinu. Jednako tako, otežano zapošljavanje je i
među osobama s invaliditetom, koje je nužno uključiti u život zajednice. Zapošljavanje na
području LAG-a je uglavnom sezonsko, no kontinetalni karakter ovog područja pridonosi
produženju sezone, a samim time i postojanju radnih mjesta.
Prema podacima Obrtničke komore Zadarske županije na području LAG-a trenutno djeluje
356 obrtnika od čega se njih 92 bave proizvodnjom, a 264 uslugama. Struktura djelatnosti
obrtnika se dijeli na: ostale djelatnosti sa 45,29%, ugostiteljstvo i turizam sa 44,65%, te
ribarstvo i poljodjelstvo sa 10,06%. Podaci o broju zaposlenih kod obrtnika kao i o ukupnom
godišnjem prihodu obrtnika s područja LAG-a „Laura“ nije bilo moguće ishoditi iz razloga
što se tražene informacije smatraju poslovnom tajnom. No možemo računati na odnos 1
obrt/1-1,5 zaposlen, pošto se često radi o samozapošljavanju, kao i kod zadružnog sektora koji
uglavnom nema zaposlenih osoba.
Temeljem podataka HGK ŽK Zadar na području LAG-a posluje 489 tvrtki, od čega je 9
srednjih tvrtki, te 480 malih poduzeća. Ukupan godišnji promet malih i srednjih poduzetnika
na području LAG-a u 2011. godini iznosio je 1.528.927.601 kuna i zapošljavao 2.881 osobu.
Tabela 6 Zaposlenost u tvrtkama na području LAG-a prema veličini
NKD
UP
ZAPOSLENI
2007
UP MALA
SREDNJA
UKUPNO UP
MALA
ZAPOSLENI
SREDNJA
UKUPNO
ZAPOSLENI
A
91.750.014
88.483.243
180.233.257
138
210
348
B
38.778.481
86.774.907
125.553.388
108
83
191
17
C
71.108.042
D
42.592
E
7.464.542
F
71.077.405
G
329.534.729
H
38.745.281
I
31.658.530
J
207.662.534
278.770.576
173
42.592
1
25.552.886
54
71.077.405
189
448.096.383
439
38.745.281
103
123.023.474
73
1.683.768
1.683.768
14
14
L
13.697.282
13.697.282
6
6
M
13.842.939
13.842.939
58
58
N
188.494.745
188.494.745
304
304
P
705.464
705.464
7
7
Q
14
14
0
0
R
9.259.310
9.259.310
42
42
S
10.148.837
10.148.837
60
60
Ukupno
917.991.975
1.528.927.601
1.769
18.088.344
118.561.654
91.364.944
610.935.626
480
653
1
55
109
189
118
557
103
166
1.112
239
2.881
Izvor: HGK, ŽK Zadar
Izuzetno veliku važnost ima i poljoprivreda na području LAG-a. Ukupan broj registriranih
OPG-a na području LAG-a „Laura“ je 3.421. Ukupno registirana površina zemljišta OPG-a/ha
u ARCOD-u, na području LAG-a iznosi 5.338,20 ha. Najveći broj registriranih OPG-eva ima
grad Benkovac – 1.219, zatim općina Pakoštane – 304, općina Sv. Filip Jakov – 271, općina
Sukošan – 246, grad Biograd na moru – 242, te svi ostali. Od ukupnog broja registriranih
OPG-eva, njih 2.686, te 10 obrta, jedna tvrtka i 3 zadruge koriste poljoprivredne površine
manje ili do 3 ha. Ovaj statistički podatak istovjetan je sa statističkim podatkom na razini
županije, gdje od ukupnog broja gospodarstva (5064) čak 94% čine ona sa zemljištem u
posjedu manjim ili jednakim 3 ha. Privatni posjedi uglavnom su disperzirani na desetak sitnih
parcela. Uzrok te disperzije i usitnjavanja je tradicionalna dioba seoskih domaćinstava. Tako
usitnjeni posjedi ne omogućuju suvremenu i konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju te nisu
u mogućnosti dugoročno osigurati egzistenciju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
Nužan je proces okrupnjavanja gospodarstava i obradivog zemljišta, što bi se moralo provesti
organizirano i uz pomoć kompetentnih stručnjaka pod koordinacijom Županije. Na području
LAG-a „Laura“ 5070,9 ha zemljišta upisano je u sustav poticaja. Najviše poljoprivrednog
zemljišta u sustavu poticaja ima grad Benkovac: 42,89% i grad Biograd na moru: 19,25%.
Najveću prosječnu veličinu pojedinačne parcele po kućanstvu (u ha) na području LAG-a
imaju općina Polača 2,77 ha, grad Benkovac 2,37 ha i općina Škabrnja 2,15 ha.
Ukoliko bi se pratila Županijska statistika, a prema podacima iz popisa poljoprivrede iz 2003.
godine, od ukupnih poljoprivrednih površina u Zadarskoj županiji, 93% se odnosi na privatne
poljoprivredne površine, a 7% na poljoprivredne površine u vlasništvu RH. Od 7% površina u
vlasništvu države, najveći dio odnosi se na obradive poljoprivredne površine.
18
Navedene površine u vlasništvu države u Zadarskoj županiji nalaze se na području 13 jedinica
lokalne samouprave (gradovi i općine). Na LAG području, poljoprivredno zemljište u
vlasništvu RH nalazi se na slijedećim lokacijama:
Na području LAG-a najveću zastupljenost ima povrtlarstvo s 1.613,42ha, potom maslinarstvo
s 948,41ha i vinogradarstvo s 652,39ha. Voćarstvo ima zastupljenost s 424,78ha proizvodnje.
U uzgoju povrća na najzastupljenije kulture su kupusnjače, salata, poriluk, krumpir,
korjenasto povrće (mrkva, celer, peršin), blitva, špinat, rajčica, paprika, krastavac, lubenica i
dinja. Maslinarstvo na području LAG-a ima dugu tradiciju i svoju prepoznatljivost pa se tako
na Biogradskom području/otočkom dijelu - Pašmanu nalazi veliki broj stabala maslina. Pored
Oblice na otocima se susreću Karbunčela, Oštrica i Drobnica, a posljednjih godina
Levantinka, Lastovka, Slivnjača i Dužica s kojima se precjepljuju mladi izboji obnovljenih
stabala ili podižu novi nasadi.
Na obalnom dijelu maslina je najbrojnija u katastarskoj općini Sukošan i Petrčane, zatim u
okolici Zadra, Novigrada i Posedarja. Na kopnenom dijelu LAG-a najveći broj stabala
maslina nalazi se u okolici samog Biograda, na Vransko-Pakoštanskom području, na području
grada Benkovca gdje su uz Oblicu prisutne i sorte Drobnica, Krvavica, Levantinka, Lastovka i
Karbunčela, te introducirane sorte Leccino, Pendolino, Frantoio, Cucco, Itrana, Ascolana
tenera i druge.
Najčešće sorte vina su crne sorte - plavina crna, syrah, merlot, cabernet souvignon, grenache
c., dok su bijele sorte vina - debit bijeli, maraština bijela, ugni blanc i gegić bijeli.
U voćarskoj proizvodnji zastupljene su višnja maraska, breskva i nektarina, jabuka, trešnje i
smokve. Vinogradarstvo na području LAG-a ima dugu tradiciju i predstavlja važnu granu
poljoprivredne proizvodnje. Prema regionalizaciji vinogradarskih područja Republike
Hrvatske područje LAG-a „Laura“ se proteže na dva klasificirana vinogorja: Zadarsko –
Biogradsko vinogorje i Benkovačko – Stankovačko vinogorje.
Najnoviji podaci po procjeni Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu –
Područni odjel Zadarske županije 2011. godine govore da se površine pod vinogradima, kao i
druge kulture, iz dana u dan povećavaju, pa se ne može sa sigurnošću utvrditi kolike su
površine pod nasadima jer upis u ARCOD nije obvezatan, već se u ARCOD upisuju samo one
površine za koje se traže poticaji. Tako npr. grad Benkovac ima 1000,00 ha, općina Stankovci
105,95 ha, općina Sukošan 79,97 ha i općina Sv. Filip i Jakov 60,45 ha registriranih trajnih
nasada vinove loze.
Od stočnog fonda, prema podacima DZS Popisa poljoprivrede 2003., najzastupljenije su ovce
sa 84,72%, koze 14,02%, krave 1,14%, te su najmanje zastupljeni konji 0,12%. Iz podataka o
načinu proizvodnje, tj. uzgoju vidljivo je da prevladava konvencionalna proizvodnja. Što se
tiče ukupnog broja grla, stočni fond se sastoji od 71.823 ovaca, 11.890 koza, 963 krava te 104
konja.
Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003.g. broj košnica na području LAG-a je 578.
Nema podataka o proizvodnji meda i ostalim pčelinjim proizvodima.
Na području LAG-a, a prema podacima Uprave za ribarstvo, postoje 4 uzgajivača (tune i
bijele ribe), čija je ukupna proizvodnja u 2011.godini iznosila 1.721,718t.
19
Tabela 7 Ulov morske ribe i drugih morskih organizama po vrstama u 2011. godini (t)
Redni broj
Vrsta morske ribe i drugih morskih
Ulov
organizama
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Plava riba
Srdela
Papalina
Inćun
Skuša
Šarun
Tuna
Palamida
Plavica
Miješana sitna riba
Gof
Ostalo
UKUPNO
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
Ostala riba
List
Pas i Mačka
Raža
Ostalo
UKUPNO
22.
23.
24.
25.
64.306
777
1.143
208
47
10
74
215
111
122
57
318
98
64
1.249
4.493
Jastog
Škampi
Kozice
Ostalo
UKUPNO
15
284
152
54
505
Kamenica
Jakovljeva kapica
Kunjka
Prnjavica
Dagnja
Ostalo
UKUPNO
12
30
13
27
32
53
167
26.
27.
28.
29.
Ljuskavci
30.
31.
32.
33.
34.
35.
Školjkaši
36.
37.
38.
39.
40.
41.
Mekušci
42.
Oslić
Trlja
Cipal
Ugor
Lubin
Komarča
Gira
Grdobina
Bukva
Ušata
46.051
62
14.382
19
368
372
41
486
2.333
53
139
Lignja
Lignjun
Hobotnica
Sipa
Muzgavci
Ostalo
UKUPNO
Ostali morski organizmi (koralji, spužve ...)
SVEUKUPNO
150
139
149
105
452
28
1.023
41
70.535
Izvor: MP-UR, 2012.
20
Količina prijavljenog ulova u 2011. god, za plovila s matičnom lukom prijavljenom unutar
područja LAG-a, dužine iznad 10m, iznosila je 3.873.350,80kg, dok za plovila do 10m iznosi
56.929,73kg. Količina prijavljenog ulova u 2012. god, za plovila dužine iznad 10m, iznosi
3.193.766,49kg, dok za plovila do 10m količina prijavljenog ulova iznosi 63.529,05kg.
Najčešće korišteni tipovi ribarskog alata su: plivarice, povlačni alati, jednostruke mreže
stajaćice, trostruke mreže stajaćice, obalne mreže potegače i osti i udičarski alati.
Osim 4 plovila koja su dulja od 12m i koja se prema luci upisa nalaze u Biogradu na moru,
plovila su ispod 12m duljine (u prosjeku 7m). Prema tipovima plovila, najviše je plovila za
lov mrežama stajaćicama s prosječnom dužinom 5,36.
Najznačajniji dio ukupne tonaže ribolovne flote čine plivarice, sa 3.551.828kg ulova. Na
području LAG-a „Laura“ registrirano je 492 plovila, od čega je 16 koća, 1 plivaričar i 475
ostalih plovila.
Prema popisu ovlaštenika, razvrstani po gospodarskim subjektima i tipovima plovila, na
području LAG-a „Laura“ ima 113 plovila, prosječne dužine 9,47m, prosječnog GT 18,07t te
sa prosječnom snagom motora od 92,36kW.
Primarni proizvod djelatnosti ribarstva (ribolova i uzgoja riba i drugih morskih organizama)
se ostvaruje na pomorskom dobru (na moru). Međutim, značajan dio poslova, koji također
znače obavljanje djelatnosti ribarstva, ostvaruje se na kopnu. Ključna spona između poslova
na moru i poslova na kopnu jesu luke i/ili iskrcajna mjesta.
Najznačajnije iskrcajno mjesto na području LAG-a "Laura" je Biograd – glavni mul, s
registriranom iskrcanom količinom ribe i drugih morskih organizama od 3.584.209 kg u 2012
godini.
Tabela 8 Proizvodnja marikulture po vrstama od 2000.-2011. godine
Godina
Lubin i
orada (t)
Dagnje
(t)
Kamenice
(kom)
Tune
(t)
Mlađ lubina i
orade
(kom)
2000.
2.500
1.200
1.000.000
1.200
4.500.000
2001.
2.500
2.000
1.000.000
2.500
4.600.000
2002.
2.500
2.400
1.000.000
3.971
4.900.000
2003.
2.510
2.800
800.000
4.679
5.500.000
2004.
3.000
2.400
800.000
3.777
6.974.000
2005.
3.000
2.500
800.000
3.425
5.785.000
2006.
3.500
3.500
1.000.000
6.700
15.000.000
2007.
3.950
3.000
1.000.000
4.180
15.000.000
2008.
4.500
3.000
1.000.000
3.711
20.000.000
2009.
5.000
2.000
1.000.000
4.200
20.000.000
2010.
5.200
2.000
1.100.000
3.592
15.106.424
2011.
4.494
399
327.000
2.312
14.824.990
Izvor: DZS i MP-UR (2012).
Marikultura, kao djelatnost uzgoja morskih organizama u morskoj ili boćatoj vodi, posebno se
brzo i snažno razvila na području županije. Prihvaćanjem pomorske orijentacije u Zadarskoj
županiji i marikultura postaje ravnopravan partner u gospodarenju morem jer zahtijeva čiste
21
resurse za postizanje povoljnih gospodarskih učinaka te se uklapa u djelatnosti koje su
prihvatljive konceptu održivog razvoja.
Također, Zadarska županija je dala izraditi županijsku Studiju o korištenju mora i podmorja
Zadarske županije, koja je jedna od podloga za županijski prostorni plan, i koja je smjestila
marikulturu u prostor na temelju principa integralnog upravljanja, uzimajući u obzir sve ostale
djelatnosti u prostoru. Zadarska županija se s pravom ističe kao jedina županija u RH koja je
zahvaljujući takvom pristupu stvorila optimalne uvjete za daljnji razvoj marikulture. Također,
bitno je napomenuti da se sva uzgajališta nalaze na ruralnim područijma Zadarske županije,
što također ide u prilog činjenici da su ruralna područja nositelji gospodarske grane ribarstva i
marikulture u Zadarskoj županiji.
Što se tiče lovstva, prema podacima Središnje lovne evidencije Ministarstva poljoprivrede na
području LAG-a „Laura“ djeluju četiri lovozakupnika: LU JAREBICA Biograd na Moru, LU
BENKOVAC Benkovac, LD PAŠMAN Neviđene i LD ZEC Stankovci na 11 lovnih područja
sveukupne površine 62.766,00 hektara. Najčešće se lovi obični zec, fazan – gnjetlovi, jarebica
kamenjarka – grivna, trčka skvržulja i divlja svinja.
Na području LAG-a „Laura“ djeluju Turističke zajednice gradova Biograda na Moru i
Benkovca, te općina Pašman, Pakoštane, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Bibinje,
Sukošan dok je za općinu Polača, Lišane Ostrovičke i Galovac nadležna Turistička zajednica
grada Benkovca. Najviše smještajnih kapaciteta tj. objekata evidentirano je u turističkim
apartmanima/sobama 80,17%, u kampovima 1,35%, pansionima 14,88%, hotelima 3,06%,
obiteljskim domaćinstva 0,33%, te guesthouse 0,22%. Dodatnih sadržaja u turizmu
evidentirano je 72 organiziranih aktivnosti - događanja. Prihodi od turizma na LAG području
za 2009.-2010.g. su iznosili 2.903.294,00 kn na temelju podataka dostavljenih od JLS i
turističkih zajednica. 4 Prema podacima dobijenih od TU i DZS na području LAG-a u
razdoblju od siječnja do prosinca 2011. bilo je 375.039 dolazaka, dok je noćenja bilo
2,737.127. Od ukupnog broja noćenja bilo je 355.690 u hotelima i turističkim naseljima,
587.234 u kampovima, 979.891 u privatnom smještaju, 51.898 u odmaralištima te 259.274
noćenja u vikend kućama.
Tabela 9 Kategorizacija naselja u LAG-u
Turistički razred po naseljima prema
pravilniku MT
(pod kategoriju upisati broj naselja koliko je
u kojoj kategoriji)
A B
C
D
Bez
kategorije
Grad Biograd na
Moru
1
0
0
0
0
Grad Benkovac
0
0
1
40
0
Općina Lišane
Ostrovičke
0
0
0
0
3
4
Podaci za turizam su nepotpouni iz razloga što općina Pašman nije dostavila podatke nakon višekratnog
traženja
22
Općina Pašman
0
6
1
0
0
Općina Pakoštane
1
1
1
2
0
Općina Polača
0
0
0
0
4
Općina Stankovci
0
0
0
0
7
Sv. Filip i Jakov
1
2
0
3
0
Općina Škabrnje
0
0
0
0
2
Općina Tkon
0
1
0
0
0
Općina Bibinje
0
1
0
0
0
Općina Sukošan
1
0
0
1
0
Općina Galovac
0
0
0
0
1
LAG
4
11
3
46
17
Izvor: Ministarstvo turizma RH, Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova o razvrstavanju naselja u turističke
razrede, NN 122/09
Za razvoj ruralnog turizma, na podučju LAG-a, izuzetno je značajna činjenica da je čak 17
naselja bez turističke kategorizacije te 46 D kategorije, prema Pravilniku o proglašavanju
turističkih općina i gradova i razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN 122/09), što ih
čini prihvatljivim područjima za korištenje sredstava iz IPARD programa, namijenjenih
razvoju ruralnog turizma.
1.3. Demografske i socijalne značajke područja
Razvoj bilo kojeg područja prvenstveno ovisi o ljudskim potencijalima i sposobnostima
lokalnih stanovnika da iskoriste mogućnosti koje im se pružaju u vlastitom, regionalnom,
nacionalnom i europskom okruženju. Temeljno načelo LEADER pristupa razvoju ruralnih
sredina jest da je svaki pojedinac potreban i odgovoran za razvoj područja na kojem živi, što
ukazuje na činjenicu kako se posebna pažnja mora posvetiti razvoju programa obrazovanja i
osposobljavanja za potrebe razvoja LAG-a. Posebna pažnja u razvoju i provedbi programa
obrazovanja i osposobljavanja mora se posvetiti ranjivim skupinama društva kao što su žene,
invalidi, mladi te osobe treće životne dobi.
Na području LAG-a „Laura“ prema popisu stanovništva iz 2011. godine, registrirano je
43.916 stanovnika, od čega 21.901 žena (49,87%) i 22.015 muškaraca (50,13%). Prosječna
gustoća naseljenosti na području LAG-a u 2001. godini je iznosila 85,84 stanovnika na km²,
dok je 2011. godine iznosila 88,44 na km².
Stanovnika u dobi od 0-19 godina ima 10.550, od čega je 5.409 muškaraca i 5.141 žena.
Radni kontingent stanovništa broji 28.328 osoba, od čega je 14.682 muškaraca te 13.646 žena.
Broj stanovnika starijih od 60 godina iznosi 10.600, od čega je 4.788 muškaraca i 5.812 žena.
Prosječna starost na području LAG-a je 41,2 godine.
Područje LAG-a „Laura“ karakterizira skoro pa ujednačen odnos dobne skupine do 19 godina
i onih starijih od 60 godina, što ukazuje da stanovništvo LAG-a stari, što je jedan od uzroka
depopulacije manjih naselja LAG-a. Poticaji gradova i općina, a i same županije, ukazuje da
su poduzeti određeni koraci u pojedinim JLS kako bi se stanovništvo potaklo da ostane na
području LAG-a. No spomenuti poticaji vremenom neće biti dostatni, te je potrebno osigurati
kvalitetnu infrastrukturu kako bi se spriječilo iseljavanje. Indeks starenja na području LAG
„Laura“ iznosi 110,3.
Prema podacima iz Popisa stanovništva 2001.g. ukupni broj stanovnika na razini LAG-a
„Laura“ bez škole i nezavršene osnovne škole je 2.581, od čega žena 78,30%, a muškaraca
21,70%. Završenu osnovnu školu ima 7.680 osoba, od čega 51,16% žene i 48,84% muškarci.
23
Srednju školu za zanimanja do 3.g. i škola za KV i VKV radnike je završilo 9.557 od čega
31,61% žena, a 68,39% muškaraca. Srednju školu za zanimanja u trajanju 4.g. i više je
završilo 3.851 od čega 61,26% žena, a 38,74% muškaraca. Gimnaziju je završilo 1.006 osoba,
od čega ih je 62,72% žena i 37,38% muškaraca. Višu školu, I. stupanj fakulteta i stručni studij
završilo je 819 osoba, od čega 44,57% žena i 55,43% muškaraca. Fakultete, akademije,
magisterije, doktorate na području LAG-a završilo je ukupno 992 stanovnika, od čega ih je
45,06% žena, a 54,94% muškaraca.
Na području LAG-a „Laura“, a temeljem Popisa stanovništva 2001. zabilježena je i
nepismenost stanovništva. Pri spomenutom najviše se ističe Benkovac, sa najvećim brojem
nepismenih žena, čak 668. Iako ima tek nekoliko nepismenih žena mlađih od 45 godina, broj
nepismenih žena najizraženiji je među starijom populacijom. U svim općinama i gradovima
žene su brojnije što se tiče nepismenosti, osim općine Tkon.
Grafikon 1 Starosna struktura stanovništva LAG-a
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.
Tabela 10 Obrazovna struktura stanovništva LAG-a
LAG
Bez škole i Osnovna
SŠ za
SŠ za
Gimnazija
Viša
Fakulteti,
nezavršena
škola
zanimanja zanimanja
škola, I. akademije,
do 3 g. i
u trajanju
stupanj
škola za
od 4 i više
osnovna
fakulteta magisterij,
KV i VKV
god.
škola
i stručni
doktorat
radnike
studij
2001./uk
2.581
7.680
9.557
3.851
1006
819
992
Žene
2021
3.929
3.021
2.359
631
365
447
Muškarci
560
3.751
6.536
1.492
375
454
545
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001.
24
Grafikon 2 Osnovnoškolska populacija 2001-2011.
Grafikon 3 Srednjoškolska populacija 2008-2010
Izvor: DZS Statističko izvješće 2011.
Izvor: DZS Statističko izvješće 2011.
Na prostoru LAG-a registrirano je 2011. godine 2.147 pripadnika manjina. Prema DZS Popisu
stanovništva 2001., na području LAG-a registrirano je 3.659 invalida/osoba s posebnim
potrebama. Spomenuta skupina ljudi je izuzetno važna i potrebno ju je što više uključiti u
društvene aktivnosti i razvoj. Za područje LAG-a „Laura“ nadležni su Centar za socijalnu
skrb Zadar, Centar za socijalnu skrb Biograd na Moru i Centar za socijalnu skrb Benkovac.
Prema dostupnim podacima, na području LAG-a skrbi se o 1372 obitelji te 1791 korisniku
socijalne skrbi. Najveći broj obitelji koje primaju socijalnu skrb nalazi se na području
Benkovca, njih 738, sa 905 korisnika socijalne skrbi. Obzirom na ratom pogođeno stanje,
podatak ne iznenađuje i potrebno je uključiti koristike u normalan društveni proces, te
spriječiti njihovo marginaliziranje.
1.3.1. Demografski trendovi
Grafikon 4 Kretanje stanovništva 1857.-2011. na području LAG-a “Laura”
Izvor:DZS Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2011.; DZS Popis stanovništva 2011.
Na prostoru LAG-a broj stanovnika od 1857.g., od kada postoje popisi stanovništva na
području Republike Hrvatske, kretao se u skladu sa brojnim društvenim poremećajima,
posebno ratnim razaranjima i njima uzrokovanim iseljavanjem stanovnika. Najveći broj
stanovnika područje LAG-a imalo je 1991.godine, i to 63.291. Demografski trend nije
negativan kao u ostatku regije, već se bilježi porast stanovnika, od 2001.god.
25
Prema podacima DZS-a, indeks starenja za Hrvatsku u 2011. godini iznosio je 115 što
ukazuje na ubrzani proces starenja stanovništva. Index starenja LAG-a je 110,3 što je puno
bolje od prosjeka na razini države. Prema Popisu 2011., prosječna starost stanovništva iznosi
41,2 godinu, što je u skladu sa državnim prosjekom od 41,7 godina. Koeficijent starosti
stanovnika u LAG-u je 24,9, u skladu sa državnim prosjekom od 24,1.
1.3.2. Stanje obrazovanja, kulture i civilnog društva
Kako bi se utjecalo na poboljšanje obrazovne strukture LAG-a „Laura“, posebna pažnja se
mora posvetiti ranom i kvalitetnom obrazovanju stanovnika, posebno onih u mlađoj životnoj
dobi. Na taj će se način doprinijeti smanjenju depopulacije LAG-a.
Biograd na Moru ima Zavičajni muzej koji u svojem sastavu broji arheološku zbirku, zbirku
„Teret potopljenog broda iz 16.st“, etnografsku zbirku, zbirku umjetničkih slika te povijesni
odjel. Najviše interesa zasigurno plijeni kulturno povijesna zbirka „Teret potopljenog broda iz
16. st“, ujedno jedinstvena zbirka na Jadranu. U njoj se čuva preko 10 000 predmeta
izvađenih iz potonulog mletačkog broda u 16. stoljeću. Mletački trgovački brod nakrcan
raznovrsnom skupocjenom robom za trgovinu po lukama Mediterana, potopio se 1583. godine
u Pašmanskom kanalu, kod otočića Gnalić udaljenog nekoliko milja južnije od Biograda.
Blago neprocjenjive vrijednosti bilo je skriveno na dnu mora, gotovo puna četiri stoljeća.
Otkriveno je slučajnim nalazom murterskih ribara tek 1967. godine. Od tada je provedeno
više stručnih hidro arheoloških istraživanja koja su dala mnoštvo predmeta neprocjenjive
vrijednosti. Oni dokumentiraju materijalnu kulturu jedne relativno nove epohe o kojoj su se
saznanja do sada uglavnom temeljila na pisanim izvorima i likovnim predstavama. Na
području Biograda na Moru djeluje Pučko otvoreno učilište, Gradska knjižnica te brojne
kulturne udruge. Zavičajni muzej i Gradsku knjižnicu nalazimo i u Benkovcu.
Na području LAG-a djeluje 242 udruge. Organizacije civilnog društva iznimno su značajan
razvojni sektor LAG-a jer osiguravaju opći društveni razvoj, uključenost svih skupina društva,
ali i razvoj poljoprivrede i poduzetništva. U JLS na podučju LAG-a „Laura“ nalazimo brojne
klapske skupine. Klapsko pjevanje je tradicionalna hrvatska vokalna glazba podrijetlom s juga
Hrvatske. Izvodi se i u urbanim, ali i ruralnim sredinama. 5. prosinca 2012. god. UNESCO je
uvrstio klapsko pjevanje na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine
čovječanstva. Pjeva se višeglasno, bez pratnje glazbalima. Izvorno se pjeva "na uho", što
znači da nema voditelja. Pjesmu povede najviši glas, a zatim se uključuju i ostali pjevači,
pjevajući istovremeno s vodećim glasom. Bitno je naglasiti "najviši glas", jer su se prijatelji
udružili, formirali klapu zato što su prijatelji, što su se povezali u društvo kao skladne naravi,
a ne zato što su tražili ljude po njihovim glasovnim sposobnostima. Izvodi je skupina pjevača
kojih je obično od 5 do 8. Također, za područje LAG-a je karakteristično i ojkanje. Jedno od
njih jest i ojkanje. UNESCO-ov Odbor za nematerijalnu kulturnu baštinu svijeta 16. studenog
2010. uvrstio je glazbeni izričaj ojkanje na popis ugrožene nematerijalne svjetske baštine.
Nalazi se u hrvatskim regijama Dalmatinske Zagore, obavljaju ga pjevači (muški ili ženski)
koristeći osebujan glas tehnikom trešnje koja se stvara u u grlu. Svaka pjesma traje koliko i
pjevač može držati svoj dah. Melodije su ograničene tonskim skalama, uglavnom kromatske,
a tekstovi pokrivaju različite teme u rasponu od ljubavi do aktualnih društvenih pitanja i
politike. Ojkanje duguje svoj opstanak na organiziranim skupinama lokalnih tradicijskih
nositelja koji i dalje prenose znanja i vještine, koji predstavljaju svoja sela na festivalima u
Hrvatskoj i širom svijeta. Iako se ojkanje tradicionalno prenosi usmeno, audio i video mediji i
organizirano osposobljavanje unutar lokalnih folklornih skupina sada igraju sve veću ulogu u
svrhu očuvanja i prijenosa. Međutim, opstanak pojedinih glasom tresnih tehnika i brojnih
26
dvodijelnih oblika uvelike ovisi o talentiranim, vještim pjevačima i njihovoj sposobnosti za
obavljanje i prenošenja svog znanja na nove generacije. Nedavni sukobi i seobe iz ruralnog na
urbani dio su smanjile broj stanovnika regije, kao i promjene u načinu života izazvale su oštar
pad u broju izvođača, što je rezultiralo gubitkom mnogih arhaičnih stilova i žanrova solo
pjevanja.
Posebno su značajne organizacije koje se bave očuvanjem i revitalizacijom prirodne,
kulturno-povijesne i tradicijske baštine, gastronomske udruge te književne udruge koje su, u
sinergiji s turističkim zajednicama i poduzetničkim sektorom u turizmu, i nositelji turističke
ponude. Hrvatska turistička zajednica u svojem je pravilniku “Izvorno hrvatsko”
kategorizirala prisnac, jelo “pod pekom” od tijesta, skorupa, sira i jaja, kao autohtono jelo
Bukovice i Ravnih kotara.
Potrebno je i dalje poticati sudjelovanje gospodarski čimbenika na uključivanje u aktivnosti
civilnog društva jer to će jednako značiti i uspjeh na gospodarskom i širem području, čime
bismo pridonijeli uravnoteženom razvoju cjelokupnog područja.
2. SWOT analiza područja
SWOT analiza (Strengths, Weaknesses, Opportunities and Threats) daje ocjenu snaga i
slabosti te prilika i prijetnji važnih za razvoj svakog od ključnih društveno-gospodarskih
područja LAG-a, kao i LAG-a u cjelini. Snage su područja, resursi i sposobnosti unutar LAGa na koje se on može osloniti u svom razvoju, s najvećim mogućnostima za uspjeh, te daje mu
prednost pred drugim područjma. Slabosti ukazuju koja područja, resursi i sposobnosti unutar
LAG-a ograničavaju, ili onemogućuju njegov razvoj. Prilike su područja, resursi i sposobnosti
izvan LAG-a koje bi mogao iskoristiti za svoj razvoj (povećati snage i/ili smanjiti slabosti).
Prijetnje su područja, resursi i sposobnosti izvan LAG-a koje mogu ugroziti njegov razvoj
(smanjiti snage i/ili povećati slabosti).
Radna skupina za izradu strategije, prije izrade SWOT analize, odredila je tzv. krajnje stanje,
odnosno, izradila nacrt vizije područja te, nadalje, pripremila je prijedlog područja, resurse i
sposobnosti unutar i izvan LAG-a, s utjecajem na razvoj po sljedećim kategorijama:
geoprometni položaj, prirodna baština, kulturno-povijesna baština, poljoprivreda,
gospodarstvo i turizam, opći životni uvjeti (prometna, komunalna, poslovna i društvena
infrastruktura), ljudski resursi (obrazovanje, kultura, civilno društvo), opći razvoj i inovacije
te zaštita okoliša i miniranost područja.
Prilikom stvaranja SWOT analize posebno su se istakle prirodne prednosti područja LAG-a
koje se zasnivaju na velikoj biološkoj i krajobraznoj raznolikosti i prostorima zaštićene
prirodne baštine, te velikom potencijalu za razvoj selektivnih oblika turizma s posebnim
naglaskom na ruralni turizam. Prostor ima i velike mogućnosti korištenja obnovljivih izvora
energije koji mogu omogućiti energetsku samodostatnost cijelog područja.
No s druge strane, faktori koji se mogu ispriječiti jačanju prednosti LAG-a jesu, kao i u većini
mjesta u Hrvatskoj, nedostatni razvojni ljudski resursi, stanovništvo je starije, posebno u
ruralnijim prostorima LAG-a, i manje obrazovano. Seoske ruralne sredine se napuštaju i
mlađe stanovništvo seli u urbane cjeline.
Izoliranost naselja, klimatske promjene te zapuštanje poljoprivrednih površina, kao i
nedostatak udruživanja proizvođača i ponuditelja usluga dovodi do neiskorištenja postojećih
kapaciteta LAG-a, te može predstavljati dugoročnu opasnost ostvarenja razvojne vizije.
27
Tabela 11 SWOT analiza
SNAGE
Velika razvedenost obale i dobar geostrateški
položaj LAG-a
Velika biološka i krajobrazna raznolikost
(PP)
Alternativni izvori energije - OIE (sunce,
vjetar, more)
Dobra prometna povezanost
Razvijena marikultura i ribarstvo – prerada
Tradicija obrta i poduzetništva
Tradicija ribarskih obrta (npr. izrada i
popravak ribarskih mreža)
Razvijena telekomunikacijska i električna
mreža
Očuvana i tradicijska i kulturna baština
Tradicija u turizmu
Tradicija u ribarstvu
Ljudski potencijal u ribarstvu
Velika razvedenost obale i zaštićen
geografski položaj
Prirodna raznolikost – očuvana priroda
Tradicionalni brodovi i brodogradnja, ribarski
alati i ribolov
Stari bunari, cisterne
Zbirke – bogate etnološke zbirke
Tradicionalne manifestacije – mještani i JLS
svakog mjesta ih podržavaju – kulturno
umjetnička društva
Velika bioraznolikost
Zaštićena područja
Povoljne klimatske prilike
Značajna ribarska flota
Značajni preradbeni kapaciteti za ribu su na
području županije
Turističko tržište za proizvode ribarstva i
marikulture
Velik broj izvorišta i rezervi pitke vode
Raspoloživost poljoprivrednih površina u
vlasništvu RH i privatnih osoba
Dobre klimatske karakteristike za razvoj
selektivnih oblika turizma
Zadovoljavajuća demografska struktura –
povećanje broja stanovnika na LAG području
Postojanje standarda zdravstvenih usluga
Velik broj poznavatelja ruralne tradicijske
osnove
Tradicija pružanja usluga u turizmu
Dobra povezanost sa državnom autocestom
A1
SLABOSTI
Nedovoljna iskorištenost geostarteškog
položaja LAG-a
Nedovoljna iskorištenost krajobrazne
raznolikosti i kulturne baštine s područja
LAG-a
Nedovoljna iskorištenost OIE
Nezadovoljavajuća demografska struktura i
prirast stanovništvišta u zaobalju
Nedovoljan broj stručnih kadrova –
prvenstveno u turizmu
Nedovoljna iskorištenost programa
cjeloživotnog učenja – nezainteresiranost
lokalnog stanovništva
Nedostatak kvalitetne izvanpansionaske
ponude i turističkih sadržaja
Nepovezanost turističke ponude između obale
i zaobalja
Otežane dnevne migracije unutar LAG
područja kao i unutar Županije
Nedostatno razvijen sustav
izvanistitucionalnih oblika
socijalne/zdravstvene skrbi uključujući i
oblike palijativne zdravstvene skrbi
Nedostatna infrastruktura za razvoj ribarstva i
akvakulture
Kratka turistička sezona/nedostatak
visokokvalitetnih turističkih objekata
Nedovoljna pokrivenost kvalitetnom
vodoopskrbom i odvodnjom otpadnih voda
Nedovoljno dobro organizirano gospodarenje
otpadom
Loša prometna povezanost –nedovoljna
povezanost s autobusnim/linijskim
prijevozom
Visoka cijena prijevoza
Nedostatak brandova (postoji markica
''hrvatski otočni proizvod'')
Neriješeni imovinski odnosi / katastar,
sporost administracije
Rascjepkanost površina (poljoprivredno
zemljište)
Nezadovoljavajuća obrazovna struktura
stanovništva za rad u turizmu i bavljenje
poljoprivredom
Nepostojanje programa za zapošljavanje
teško zaposlivih skupina (žene i mladi)
Nepostojanje komunalne infrastrukture
(kanalizacija, voda)
28
Nedovoljno razvijena postojeća infrastuktura,
osobito sustavi za navodnjavanje
Nepostojanje selektivnih oblika turizma
Nedovoljna iskorištenost poljoprivrednog
zemljišta
Komunalne usluge – ne postoji centralizirani
sustav saniranja otpada
Nedovoljno razvijeno poslovno okruženje
Nedovoljno razvijena skrb o građanima treće
životne dobi - izvaninstitucionalna briga o
starijima / nemoćnima / djeci
Nedostatak ustanove za starije i nemoćne hospiciji i dnevni boravci
Nepostojanje planova za obrazovanje i razvoj
ljudskih resursa – turizam, tradicijski obrti,
poljoprivreda, ekološka polj. proizvodnja…)
Nedostatak sredstava za kulturu, povijest,
etnologiju
Nedovoljan broj prostorija za društvene
aktivnosti
Nedostatak knjižnica i čitaonica s popratnim
moderni sadržajima – nemogućnost korištenja
PC-ja, prikazivanja filmova……
Nedostatak stručne podrške KUD-ovima
Slaba komunikacija između stanovništva
Nedostatak prostora za rad udruga, odnosno
civilnog sektor
Nenastanjeni objekti (neodržavani)
Loša protupožarna zaštita
Neprepoznata prirodna bogatstva (promocija
za turizam)
Građevinski i zeleni otpad nije riješen
Loša provedba zakona u području zaštite od
zagađenja, izlova (manjak inspekcija)
Nema planova upravljanja za odgovorno
iskorištavanje resursa
Minski sumnjiva područja
Nedostatak kadrova za pripremu projekata za
financiranje iz EU fondova
Velik broj nelegalnih odlagališta otpada
Javna infrastruktura nedovoljno prilagođena
osobama s invaliditetom
Slaba energetska efikasnost javnih objekata
PRILIKE
PRIJETNJE
Porast interesa za ulaganja u obnovljive
Nesređeno i nejasno zakonodavstvo i
izvore energije
preklapanje ingerencija različitih nadležnih
Rastući interes tržišta za selektivne oblike
institucija
turizma
Neriješeni imovinsko-pravni
Rastući interes za unapređenje sustava brige o odnosi/zemljišne knjige
starijim osobama
Nedostatak sredstava za sufinanciranje
29
Rastući interes tržišta za ekološke proizvode i
proizvode zasnovane na tradicijskoj baštini
Rastući interes za proizvode akvakulture
Rastući interes za viskokvalitetnom
turističkom ponudom
Osnivanje LAG-a i mogućnost korištenja
poticajnih sredstava za razvoj ruralnih
područja
Predpristupni, Strukturni i kohezijski fondovi
EU
Drugi izvori financiranja
Mreža NATURA 2000
Tradicijski proizvodi
Unaprijeđenje kvalitete turističke ponude
Unapređenje upravljanja - gospodarenje
otpadom
Stavljanje u funkciju poduzetničkih zona
Etnološke zbirke–u funkciji turističke ponude
Zajednički mediji – radio itd.
Stručno osposobljavanje mladih za potrebe
gospodarstva
Jačanje civilnog sektora – udruge
Poticanje eko proizvodnje i eko uzgoja
Razvoj ruralnog turizma s ciljem povezivanja
obale i zaobalja
Razvoj selektivnih oblika turizma–
speleologija, tradicionalna plovidba
Pružanje njege u kući te izgradnja malih
obiteljskih domova
Razvoj zaštićenih prirodnih područja u svrhu
turizma, edukacije, istraživanja
Edukacija stanovništva o zaštiti okoliša
(recikliranje i sl.)
Izgradnja protupožarnih puteva za korištenje
u turizmu (biciklizam) i poljoprivredi
Ekološka poljoprivreda i proizvodnja
(ljekovito bilje i druge pol. proizvodnje)
Zeleni otpad – proizvodnja komposta
Novi sustavi odvodnje (biopročišćivač –
korištenje za poljoprivredu)
Povećanje vrijednosti ulovljene ribe, kroz
organizaciju tržišta (organizacije
proizvođača), edukaciju ribara, povezivanje i
brendiranje proizvoda
Rastući interes tržišta za ekološke proizvode i
proizvode zasnovane na tradicijskoj baštini
Poticajne mjere nacionalne i lokalne razine za
cerfitikaciju proizvoda – ISO, HCCP,
HALAL, KOŠER.....
projekata i finaciranje razvojnih projekata
javnog i gospodarskog sektora –
neosjetljivost financijskog sektora
Manjkavost zakonske regulative koja bi
istinski potakla razvoj i naseljavanje zaobalja
i otoka
Učestale izmjene zakonske regulative –
sporost administracije
Prisustvo sive ekonomije u turizmu,
ugostiteljstvu i poljoprivredi
Nemogućnost pribavljanja financijskih
sredstava za izradu projektne dokumentacije
za JLS
Opasnost od požara zbog zapuštenih
poljoprivrednih površina
Depopulacija najnerazvijenog dijela LAG
područja
Financijska i pravna nestabilnost
Nepostojanje planova za održivo korištenje
prirodnih resursa
Divlja gradnja
Odbacivanje razvojnih djelovanja u
marikulturi i ribarstvu na lokalnoj razini zbog
neinformiranosti i neznanja
Nereguliranost tržišta
Visok udio sive ekonomije
Nekontroliran uvoz poljoprivrednih
proizvoda i sivo tržište
Sukcesija – zapuštanje poljoprivrednih
površina
Nedostatak potpornih institucija za razvoj
poljoprivrede koji uvažavaju komparativne
prednosti i karakteristične probleme područja
LAG-a
Nedostatak potpornih institucija za razvoj
gospodarstva na lokalnoj razini
Pomanjkanje novih tehnologija i nedostatak
kadrova koji znaju raditi s novim
tehnologijama
Socijalna isključenost ugroženih skupina
društva
Gubitak identiteta autohtonog stanovništva –
doseljavanje i ostanak neautohtonog
stanovništva
Odumiranje stanovništva – starenje i
depopulacija uzrokovana ekonomskim
stanjem okruženja
30
3. Razvojna vizija
Rezultati SWOT analize koja je proizašla iz analize stanja daju temelje za definiranje vizije,
strateških ciljeva, prioriteta i mjera razvoja LAG područja. Vizija razvoja je ideja kako bi se
LAG područje trebalo razvijati odnosno kakvo bi trebalo biti stanje toga razvoja na kraju
programskog razdoblja.
Ostvarenje vizije i ciljeva, LAG "Laura" želi postići djelovanjem kroz prioritetne mjere
odnosno aktivnosti kojima želimo dugoročno pridonijeti razvoju područja te uspostaviti trajne
temelje za dugoročan i uspješan razvoj koji će se prvenstveno zasnivati na vlastitim snagama i
mogućnostima. Putem društvenog i ljudskog potencijala omogućiti ćemo daljnju zaštitu i
očuvanje prirodne i kulturne baštine, te poticanje gospodarskog razvoja na način uvođenja
inovativnih tehnoloških procesa, visokih ekoloških standarda, kako bismo što manje
negativno djelovali na okoliš. Ključna razvojna pretpostavka koja nas vodi u postizanju
ciljeva i razvojne vizije jest uvažavanje svakog stanovnika LAG-a i njegovo poticanje i
potpora za aktivno sudjelovanje u razvoju, posebno onih skupina koje često nisu uključene u
društvena zbivanja, poput mladih, žena, starijih te osoba s invaliditetom i drugih ranjivih
skupina u društvu.
Strateški ciljevi proizlaze iz vizije razvoja LAG-a "Laura" i trebaju pomoći da se vizija
ostvari. Lokalna razvojna strategija LAG-a "Laura" ima pet strateških ciljeva (uz jedan
horizontalni cilj) koji su međusobno povezani i sukladni ciljevima zacrtanim u nacionalnoj
strategiji ruralnoga razvoja (2007.-2013.) te ciljevima i prioritetima navedenim u Županijskoj
razvojnoj strategiji Zadarske županije.
Polazište za izradu vizije je samo područje LAG-a sa svojim prednostima i slabostima,
potencijalima i problemima, jedinstvenostima i nedostacima. Područje prvenstveno
karakterizira nekoliko osnovnih elemenata:
• mediteranska klima,
• čista, očuvana i zaštićena visoko vrijedna prirodna baština,
• kulturno-povijesna i tradicijska baština te vlastite snage i sposobnosti.
Uloga Lokalne razvojne strategije, čija su načela osnova za osmišljavanje vizije, je:
• Očuvati i razviti socijalni kapital s razvojem partnerstva između javnog, privatnog i
civilnog sektora te uspostava mreže potpornih institucija u svrhu njihova sinergijskog
djelovanja s ciljem postizanja razvoja područja LAG-a,
• Jačanje gospodarske mogućnosti područja s razvojem poljoprivrede i svih drugih
djelatnosti koje omogućuju održiv razvoj područja,
• Razvoj poduzetničkog razmišljanja i kulture te pomoć razvoju poduzetništva na
ruralnim područjima, posebno razvoja obiteljskih domaćinstava, malog poduzetništva
i obrtništva,
• Osigurati kvalitetu života stanovnika a time i opstojnost lokalnog stanovništva LAG-a.
Motiv za sudjelovanje pojedinaca i organizacija za uključivanje u proces izrade i provedbe
zajedničke strategije razvoja bio je razvoj uzajamne suradnje i partnerstva s ciljem pružanja
uvjeta za održivi razvoj područja, posebno u smislu razvoja novih aktivnosti, proizvoda, te
time i stvaranja novih i kvalitetnih radnih mjesta koja će omogućiti kvalitetne životne uvjete
lokalnim stanovnicima u njihovoj sredini.
31
3.1. Razvojna tema i ciljevi
Razvojna tema LAG-a: Održivi gospodarski razvoj koji je u sinergiji s bogatim
povijesnim kulturnim naslijeđem, te uz očuvanje prirodnog krajobraza i raznolikosti.
Razvojna vizija:
LAG-a "Laura" je privlačno područje uravnoteženog i održivog razvoja, temeljenog
na proizvodnji i preradi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s ciljem
unapređenja gastro, eno i turističke ponude, prepoznatljive kvalitete morskih proizvoda
- svježe i prerađene ribe, očuvane kulturne i prirodne baštine, prometno povezana,
infrastrukturalno izgrađeno i opremljeno, visoke kvalitete života i brojnog stanovništva.
Definirani razvojni ciljevi su:
• razvoj LAG-a koristeći načela LEADER programa,
• unapređenje ruralnog razvoja uspostavljanjem potrebne infrastrukture,
• razvoj gospodarstva kao stabilnog, uspješnog i privlačnog područja,
• razvoj ljudskih resursa i promocija kontinuiranog cjeloživotnog obrazovanja i
osposobljavanja, te usklađivanje obrazovanja i potreba gospodarstva,
• razvoj odgovarajuće socijalne i fizičke infrastrukture koja omogućuje kvalitetan život i
rad svih stanovnika područja,
• razvoj odgovarajuće skrbi za osobe s invaliditetom i ostale ranjive skupine u društvu,
• razvoj i jačanje okruženja koje doprinosi aktivnom životu i radu,
• razvoj održivog turizma korištenjem prirodne resursne osnove i kulturno-povijesne
baštine,
• očuvanje okoliša i sprječavanje devastacije u bilo kom obliku,
• jačanje suradnje s drugim područjima na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj
razini i aktivno uključivanje u nacionalnu i EU mrežu LAG-ova.
Slogan LAG-a „Laura“:
“Nova vizija za bolje sutra”
Polazeći od razvojnih potreba, ali i mogućnosti LAG područja, ovom se strategijom utvrđuju
vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere, što predstavlja okvir i neophodnu osnovu za
pripremu, financiranje i provedbu razvojnih projekata, koji su ključni pokretač promjena u
gospodarstvu i društvu u cjelini. Osobito važan dio ove razvojne strategije predstavlja sustav
za praćenje i vrednovanje provedbe, za ocjenu razvojnih rezultata i učinaka svakog razvojnog
projekta, a time i uspješnosti i učinkovitosti ostvarivanja strategije. Ovaj sustav omogućuje da
se strategija kontinuirano preispituje i revidira, kako bi se moglo brzo odgovoriti na promjene
u bližem i širem okružju.
Budući da razvojna strategija nije samo dokument nego je to proces, način mišljenja i
djelovanja svih uključenih u razvoj LAG područja "Laura", njezino usvajanje nije završetak
jednog pothvata, nego tek prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarivanju ciljeva koje
želimo, koje možemo i koje trebamo ostvariti. U tome, osim nositelja razvoja, predstavnika
javnog, privatnog i civilnog sektora okupljenih u Partnerskom vijeću, izuzetno važnu ulogu
imaju i svi građani naše županije i LAG-a "Laura".
32
3.2. Razvojni ciljevi po prioritetima i mjerama, ciljanim
skupinama, indikatorima i rezultatima
3.2.1. Priprema LAG područja za provedbu LEADER programa i upravljanje
ruralnim razvojem
CILJ 1
Priprema LAG područja za provedbu LEADER programa i upravljanje ruralnim razvojem
P 1.1
P 1.2
Stjecanje vještina i animiranje
stanovništva s LAG područja za izazove
glede razvoja ruralnih područja
Povećanje sposobnosti upravljanja ruralnim
razvoj
M 1.1.1. Informiranje i edukacija članova i
stanovnika LAG-a o LEADER pristupu
M 1.2.1. Podrška dionicima ruralnog razvoja u
pripremi projekata, potencijalnim krajnjim
korisnicima IPARD programa kroz Mjeru 101, 103,
301 i 302
M 1.2.1. Osposobljavanje JLS, volontera, članova
LAG-a, stanovnika LAG-a i lokalnih organizacija
civilnog društva koji se bave ruralnim razvojem
Svrha Cilja
Ruralni razvoj ima za cilj zadržati stanovništvo u ruralnim
područjima, izjednačiti kvalitetu života u ruralnim i
urbanim područjima, omogućiti povratak stanovništva iz
urbanih u ruralna područja, povećati konkurentnost
proizvodnje i time stvoriti veći dohodak poljoprivrednih
proizvođača. No kako bi se spomenuto postiglo, nužno je
educirati stavnovništvo o mogućnostima iskorištavanja
svih ponuđenih kapaciteta. Jedan od načina, uz kvalitetnu
edukaciju, jest i identificiranje stanovnika sa LAG-om.
Razvoj se ne može dogoditi preko noći, potrebno je mnogo
truda i ulaganja kako bi svi koraci bili usklađeni i
pravovremeni. LAG "Laura" posjeduje bogatstvo
kapaciteta, što prirodnih, kulturnih te potencijalnih
razvojnih. Ključan čimbenik razvoja jesu ljudski resursi.
Potrebno je uskladiti i potaknuti sve vidove ljudske
djelatnosti utemeljene na lokalnim resursima s ciljem
ekonomskog jačanja ruralnih gospodarstava. Naslijeđen i
sačuvan tradicijski način života i rada u ovim područjima
moguće je transformirati u razvojni resurs, a time je LAG
"Laura" bogata.
33
Cilj prioriteta 1.1:
Ciljane skupine:
Nositelji aktivnosti:
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
Stjecanje vještina i animiranje stanovnika LAG područja za
izazove koji su usko vezani uz razvoj LAG-a "Laura". Jedan
od načina poticanja na razvoj jest i korištenje sredstava iz
fondova EU. Kako bi korištenje sredstava bilo uspješno,
potrebno je educirati stanovništvo o pripremi projektne
dokumentacije za mjere ruralnog razvoja i projekte koji se
financiraju iz IPARD programa. Posljedično, na području
LAG-a, dobiti ćemo veliki broj uspješno prijavljenih projekata
koji će doprinijeti razvoju.
Poduzetnici, OPG, poljoprivrednici i ribari, tradicijski obrti,
zadruge, udruge.
Mladi, žene, osobe s invaliditetom.
Nezaposleno i neaktivno stanovništvo.
LAG, JLS, Zadarska županija, HGK-ZŽ, HPK, HOK, agencije
i organizacije kojima je djelatnost vezana uz projektne
aktivnosti te one koje se bave tržištem rada.
Broj provedenih edukativnih aktivnosti.
Broj prijavljenih projekata.
Broj polaznika edukacije i treninga.
Broj realiziranih projekata.
Problemi koji se rješavaju Potiče se razvoj LAG-a na način da se iskoriste svi postojeći
kapaciteti. Potaknuti će se neaktivno stanovništvo na
postizanjem cilja:
djelovanje. Što se veći broj stanovnika educira o
mogućnostima korištenja projekata, to će biti više realiziranih
projekata te samim time više doprinosa razvoju LAG-a
"Laura".
Cilj prioriteta 1.2:
Ciljane skupine:
Nositelji aktivnosti:
Osposobljavanje lokalnih organizacija, stanovnika LAG-a, te
organizacija civilnog društva za uspješnije upravljanje te
planiranje i provedbu razvojnih projekata. Nakon što se
stanovništvo upozna sa projektnom dokumentacijom i
pisanjem projektnih prijedloga, potrebno je pripomoći da se
projekti dobro isplaniraju, na realnoj osnovi, te uspješno
provedu. Samo će se na taj način, potpunom edukacijom, moći
pružiti temelji za pokretanje uspješne aktivnosti. Potrebno je
dobro isplanirati i pripremiti svaku aktivnost i projekt i tako
ispuniti sve pretpostavke za realizaciju projekta i dobivanje
sredstava.
Poduzetnici, OPG, poljoprivrednici i ribari, tradicijski obrti,
zadruge, udruge.
Mladi, žene, osobe s invaliditetom.
Nezaposleno i neaktivno stanovništvo.
LAG, JLS, Zadarska županija, HGK-ZŽ, HPK, HOK, agencije
i organizacije kojima je djelatnost vezana uz projektne
aktivnosti te one koje se bave tržištem rada, nadležna
ministarstva.
34
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj realiziranih edukacija i treninga.
Broj polaznika edukacije i treninga.
Broj realiziranih projekata.
Broj zaposlenih stanovnika.
Problemi koji se rješavaju Potiče se stanovništvo na djelovanje koje će doprinijeti razvoju
njihovih djelatnosti, bilo da se radi o ponudama ili uslugama,
postizanjem cilja:
te na taj način jačati razvoj cjelokupnog LAG područja.
3.2.2. Povećanje konkurentnosti strateških gospodarskih grana LAG područja
CILJ 2
Povećanje konkurentnosti strateških gospodarskih grana LAG područja
P 2.1
Unapređenje trženja i promocije
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda,
proizvoda ribarstva i akvakulture
P 2.2
Pokretanje specifičnih djelatnosti i usluga na LAG
području
M 2.1.1. Poticanje promotivnih aktivnosti
trženja poljoprivrednih proizvoda i razvoj
inovativnih načina prodaje
M 2.2.1. Potpora razvoju starih zanata
M 2.1.2. Uspostava i funkcioniranje
proizvođačkih grupa i organizacija
M 2.2.2. Razvijanje servisnih usluga vezanih uz
popravak brodova i poljoprivredne mehanizacije
M 2.1.3. Zaštita, certificiranje i brendiranje
proizvoda
M 2.2.3. Poticanje korištenja informacijskih i
komunikacijskih vještina kroz uporabu tehnologija,
transfera znanja i vještina
M 2.1.4. Potpora tradicijskim i gospodarskim M 2.2.4. Promocija ulaganja u proizvodnje energije
manifestacijama te potpora organizacijama
iz obnovljivih izvora
koje se time bave
M 2.1.5. Potpora korištenju novih tehnologija
35
Svrha Cilja
Gospodarska situacija LAG-a, promatrana kroz
stope nezaposlenosti, strukturu stanovništva te
razinu dosegnute gospodarske aktivnosti, još
uvijek ne ispunjava sve očekivane kapacitete. No,
činjenica je da je trend pozitivan, u smislu da se
svake godine pojavljuje sve više uspješnih
poduzetničkih ideja te da se, povijesno gledajući,
gospodarstvo područja razvijalo prilagođavajući
se postojećem resursu i tradiciji. Jedna od bitnih
prednosti LAG-a "Laura" jest mogućnost
povezivanja poljoprivrednih područja i ribarstva
sa turističkom ponudom područja. Naime,
bogatstvo kapaciteta, koje LAG "Laura"
posjeduje, pruža mogućnosti visoke razine
razvoja. Stoga je potrebno omogućiti povezivost
zainteresiranih dionika kako bi razvoj išao svojim
tokom.
Cilj prioriteta 2.1:
Namjera je povećanje vrijednosti, prodaje i u osnovi,
prepoznatljivosti
poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda, proizvoda ribarstva i akvakulture s
područja LAG-a "Laura". Kako bi se spomenuto
olakšalo, potrebno je organizirati poljoprivredne
proizvođače i ribare u proizvođačke grupe odnosno
proizvođačke organizacije. Na taj način će se
doprinijeti povećanju vrijednosti i prepoznatljivosti
poljoprivrednih i ribarskih proizvoda te proizvoda
akvakulture, a samim time i ispunjenju propisanih
standarda. Promocija tradicijskih i kvalitetnih
proizvoda te tradicijskog naslijeđa utjecati će na
snažnu izgradnju identiteta LAG-a i poistovjećivanje
stanovništva koje živi na tom području sa
identitetom. Kako bi se postojeći kapaciteti što više
iskoristili, potrebno je povećati korištenje novih
tehnologija u poljoprivredi, ribarstvu, akvakulturi te
komplementarnim
djelatnostima.
Opisanim
djelovanjem, gospodarski razvoj LAG-a biti će
ujednačen, što će pridonijeti njegovoj stabilnosti.
Poljoprivrednici, OPG, ribari.
Proizvodno-prerađivačke grupe organizacije.
Stanovništvo LAG-a i turistički posjetitelji.
LAG, JLS, Zadarska županija, HGK-ZŽ, PSS, HOK,
agencije i organizacije kojima je djelatnost vezana uz
projektne aktivnosti te one koje se bave razvojem
gospodarstva, turističke zajednice i uredi, ugostitelji,
OPG, nadležna ministarstva.
Broj prodajnih mjesta proizvoda s područja LAG-a.
Broj osnovanih proizvođačkih grupa i prerađivačkih
organizacija.
Ciljane skupine:
Nositelji aktivnosti:
Indikatori uspješnosti/očekivani
rezultati:
36
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Cilj prioriteta 2.2:
Ciljane skupine:
Nositelji aktivnosti:
Indikatori uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj zaštićenih, certificiranih i brandiranih proizvoda
te broj poljoprivrednih gospodarstava koja prodaju
zaštićene, certificirane i brendirane proizvode.
Broj održanih manifestacija; broj sudionika
manifestacija;
Broj održanih edukativnih aktivnosti o novim
tehnologijama; broj polaznika edukativnih aktivnosti.
Broj poslovnih subjekata koji koriste nove
tehnologije.
Broj izgrađenih/organiziranih preradbenih kapaciteta
Sprječava se stagniranje i eventualna zatvaranja
pojedinih poljoprivrednih proizvođača. Pruža se
prilika za usklađeno djelovanje, čime se ponuda
kvalitetnije osmišljava i nudi.
Ako prirodni ekosustavi služe kao resursi stalnog
rasta proizvodnje i potrošnje, a dolazećim
generacijama ostaju nesmanjene kakvoće i
iskoristivosti, govorimo o održivom razvoju.
Održivost čovjekove proizvodnje i potrošnje
uvjetovana je prije svega ekološkom održivošću koja
nalaže da čovjekove djelatnosti ne narušavaju
prihvatni kapacitet ekosustava u kojem se odvijaju.
Uz to, proizvodnja mora biti gospodarski održiva što
znači da se kapital koji je čuvao okoliš u najmanju
ruku mora vratiti. Proizvodnja mora biti i društveno
održiva što znači da proizvodni pothvati ne smiju
nepovoljno remetiti društvenu zajednicu. Takvom
raščlambom dolazi se i do trenutačno prevladavajuće
definicije održivog razvoja: živjeti unutar prihvatnog
kapaciteta ekosustava.
Poduzetnici, poljoprivredna i ribarska gospodarstva,
udruge, zadruge, tradicijski obrti.
Gospodarski subjekti, udruge, proizvođačke grupe i
proizvođačke organizacije, LAG-ovi.
Mladi, žene, osobe s invaliditetom, starija populacija.
Turistički posjetitelji.
LAG, JLS, Zadarska županija, HGK-ZŽ, PSS, HOK,
agencije i organizacije koje se bave obnovljivim
izvorima energije i energetskom efikasnošću u
poslovanju, nadležna ministarstva.
Broj gospodarskih subjekata koji se bave tradicijskim
zanatima i broj aktivnih tradicijskih zanata.
Broj novih suvenira.
Broj edukativnih aktivnosti i broj polaznika/pravnih i
fizičkih.
Broj održanih informativnih prezentacija i
predavanja o korištenju OIE; broj polaznika
informativnih prezentacija i predavanja; broj
37
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
domaćinstava i gospodarskih subjekata koji koriste
OIE.
Broj novih korisnika raznih e- usluga.
Razviti komercijalnu proizvodnju tradicijskih
suvenira i očuvati tradicijske zanate od zaborava kroz
njihovo uključivanje u turističku ponudu. Potaknuti
transfer znanja i razviti konkurentnu uslugu među
gospodarskim djelatnostima na području LAG-a.
Informiranje i osposobljavanje poduzetnika (d.o.o.,
obrt, OPG) za korištenje informacijskih i
komunikacijskih vještina kroz uporabu tehnologija,
transfer znanja i vještina kako bi poslovanje dobilo
na učinkovitosti. Poticanje izgradnje manjih pogona
(do 30 kW) za proizvodnju energije iz obnovljivih
izvora kako bi se pridonijelo održivosti razvoja
LAG-a.
3.2.3. Razvoj održivog turizma zasnovanog na prirodnoj, tradicijskoj i
kulturno-povijesnoj baštini LAG područja
CILJ 3
Razvoj održivog turizma zasnovanog na prirodnoj, tradicijskoj i kulturno-povijesnoj baštini
LAG područja
P 3.1
P 3.2
P 3.3
Razvoj ruralnog turizma
Razvoj turističke
infrastrukture
Razvoj ljudskih resursa na
području LAG-a
M 3.1.1. Razvoj turističke
ponude na OPG-u
M 3.2.1. Razvoj tematskih putova M 3.3.1. Razvoj i potpora
provedbe programima
osposobljavanja u skladu s
potrebama gospodarstva
M 3.1.2. Umrežavanje i
promocija turističke ponude
obale i priobalja
M 3.2.2. Razvoj selektivnih
oblika turizma
Svrha Cilja
M 3.3.2. Razvoj civilnog društva
Stanovništvo LAG-a "Laura" je kroz povijest, svojim
djelovanjem i običajima stvorilo prepoznatljivu kulturnu
baštinu koja je važan čimbenik ukupnog razvoja, kako
gospodarskog tako i društvenog. Identitet nekog područja ovisi
upravo o kulturi, tradiciji i običajima koji se prenose iz
generacije u generaciju. Kako bi se doprinijelo razvoju na
kvalitetan te održiv način, potrebno je staviti u funkciju
potencijale koje neko područje ima. Uz stvaranje različitih
oblika selektivnog turizma, koji će potom pridonijeti da se
prethodno spomenuto iskoristi na pravilan način, potrebno je
pažnju istovremeno usmjeriti postojanju i mogućnostima
djelovanja civilnog društva. Razvoj LAG-a "Laura" nije potpun
38
ako je ijedna skupina u društvu marginalizirana. Ljudski resurs
jest pokretač razvoja, a kroz Strategiju je nekoliko puta
naglašeno kako je pojedinac temelj funkcioniranja i djelovanja
LAG-a "Laura". Takvim djelovanjem, pružit će se šansa svima
da doprinose razvoju, što će za posljedicu imati održivost i
kvalitetu.
Cilj prioriteta 3.1:
Razviti agroturizam i uključiti veći broj gospodarstva u
agroturističku ponudu što bi doprinijelo povezivanju postojeće i
nove turističke ponude u jedinstveni turistički proizvod, a samim
time i povećanju prepoznatljivosti LAG-a "Laura".
Poduzetnici, OPG, poljoprivredna i ribarska gospodarstva, zadruge i
udruge.
Djelatnici u turizmu i civilno društvo.
Stanovništvo LAG-a.
LAG, JLS, Zadarska županija, HOK, HGK, tustičke zajednice i
Nositelji aktivnosti:
uredi, udruge, agencije i organizacije čija se djelatnost vezuje uz
turizam te uz civilno društvo, nadležna ministarstva.
Broj agroturističkih objekata.
Indikatori
uspješnosti/očekivani Broj smještajnih kapaciteta/jedinica.
rezultati:
Broj turističkih posjeta i noćenja.
Broj poljoprivrednika i ribara koji nude proizvode kroz
agtoturističku infrastrukturu.
Doprinosi se stvaranju jedinstvene ponude karakteristične upravo za
Problemi koji se
LAG "Lauru", što će doprinijeti istovremeno i omogućavanju
rješavaju
razvoja poljoprivrednim i ribarskim gospodarstvima. Na taj način će
postizanjem cilja:
se ista osnažiti, stvoriti svoje tržište i promovirati djelovanje, što će
imati za posljedicu i porast njihovih pojedinačnih prihoda, a samim
time i porast razine razvoja LAG-a.
Ciljane skupine:
Cilj prioriteta 3.2:
Ciljane skupine:
Umrežavanjem postojeće i nove turističke ponude stvara se
jedinstvena turistička ponuda, karakteristična za pojedino područje.
Razvijanje selektivnih oblika turizma, od turizma temeljenog na
bogatoj prirodnoj, tradicijskoj i kulturnoj-povijesnoj baštini LAG-a
"Laura" do aktivnog turizma, doprinijeti će povećanju broja gostiju
koji dijele takve interese. Nužno je ponuditi raznovrsnost, a LAG
"Laura" je bogata kapacitetima u kojima svaki od gostiju može
ponovnim dolaskom otkriti nove čari.
Poduzetnici, poljoprivredna i ribarska gospodarstva.
Civilno društvo.
Stanovništvo LAG-a.
Turistički posjetitelji.
39
LAG, JLS, Zadarska županija, turističke zajednice i uredi, civilno
društvo.
Broj novih tematskih puteva i staza.
Indikatori
uspješnosti/očekivani Broj turističke ponude, kako općenito, tako i na tematskim putovima
i stazama.
rezultati:
Broj uređenih turističkih sadržaja.
Broj informativnih ploča i ostalih izvora informacija.
Broj izdanih brošura i ostalih pisanih materijala o kartama staza i
turističkoj ponudi LAG-a.
Problemi koji se Omogućava se raznovrsnost ponude, čime se sprječava gubljenje
interesa i smanjenje gostiju. Uređivanjem pojedinih, trenutno
rješavaju
zapuštenih, šumskih puteva i pretvaranje istih i pješačke,
postizanjem cilja:
biciklističke i ostale tematske staze, doprinijeti će se, uz turističku
ponudu, i očuvanju okoliša i stvaranju sigurnosti.
Poboljšanjem razvojnog potencijala područja s aspekta kontinuirane
Cilj prioriteta 3.3:
edukacije stanovništva s područja LAG-a, osobito u gospodarskim
djelatnostima koje su od izrazitog značaja za razvoj područja LAG-a
(turizam, poljoprivreda i ribarstvo) doprinijeti će ukupnoj razini
stabilnog razvoja. Nužno je pokretati aktivnosti u novim
djelatnostima (izgradnja brodova, pojedini tradicijski zanati) kako bi
se stvorio što ujednačeniji razvoj. Nadalje, kako bi i dalje bili
značajni pokretači društvenog razvoja, potrebno je poboljšanje
razvojnog potencijala organizacija civilnog društva. Civilno društvo
ima važnu važnu ulogu u razvoju ljudskih resursa, osobito u
područjima koja su vezana uz revitalizaciju kulturno-povijesne
baštine, zaštite okoliša, te brige za djecu, stare i nemoćne.
Poduzetnici, poljoprivredna i ribarska gospodarstva.
Ciljane skupine:
Mladi, žene, osobe s invaliditetom, starija populacija.
Nezaposlene osobe, neaktivne osobe.
Turistički posjetitelji.
Nositelji aktivnosti:
Nositelji aktivnosti:
LAG, JLS, Zadarska županija, turističke zajednice i uredi, civilno
društvo, HZZ, nadležna ministarstva.
Broj provedenih edukacijskih aktivnosti.
Indikatori
uspješnosti/očekivani Broj polaznika edukacijskih aktivnosti.
rezultati:
Broj novozaposlenih.
Broj osoba uključenih u aktivnosti civilnog društva.
Sprječava se neusklađeni razvoj pojedinih djelatnosti, s namjerom
Problemi koji se
da se pruži prilika potpunom ispunjavanju svih danih mogućnosti.
rješavaju
Kada se stvore kvalitetni uvjeti za isto, doprinijeti će se otvaranju
postizanjem cilja:
novih radnih mjesta. Kako je napomenuto da su glavni pokretači
razvoja ljudi, potrebno je stvoriti uvjete za kvalitetno djelovanje
civilnog društva. Održivi razvoj LAG-a može se postići, ako se, uz
gospodarski razvoj, jednakom upornošću radi i na uključivanju
marginaliziranih skupina društva u aktivni život zajednice.
40
3.2.4. Razvoj komunalne i društvene infrastrukture
CILJ 4
Razvoj komunalne i društvene infrastrukture
P 4.1
Razvoj, obnova i održavanje fizičke
infrastrukture na području LAG-a
P 4.2
Razvoj društvene infrastrukture
M 4.1.1. Razvoj sustava vodoopskrbe i
revitalizacija javnih cisterni
M 4.2.1. Obnova i razvoj društvene infrastrukture
M 4.1.2. Razvoj sustava odvodnje i
pročišćavanja otpadnih voda
M 4.2.2. Potpora razvoju i provedbi društvenih
programa i usluga
M 4.1.3. Poticanje održivog gospodarenja
otpadom
M 4.1.4. Izgradnja i održavanje lokalnih i
nerazvrstanih cesta te šumskih putova
Svrha Cilja
Strategija naglašava da je najvažniji cilj stvaranje ujednačenog
razvoja. Jedan od nužnih uvjeta za spomenuto jest stvaranje
kvalitetne i potpuno izgrađene komunalne i društvene
infrastrukture. Kultura i prirodna baština pojedinog područja
izgubiti će na važnosti ako se ne pruže uvjeti za kvalitetan živos,
stanovništvu koje obitava na ovom području. Nakon što se
izgradi infrastruktura, potaknut će se investicije, te će se
spriječiti depopulacija. Ovakvo djelovanje imat će za rezultat
ujednačeni gospodarski razvoj, porast broja stanovnika, čime će
LAG "Laura" doprinijeti i razvoju okolnih područja.
Cilj prioriteta 4.1:
Daljnji razvoj sustava vodoopskrbe, posebno izoliranih naselja
jedan je od najvažnijih prioriteta područja LAG-a, kako za
unapređenje kavalitet života tako i za nesmetano obavljanje
gospodarskih aktivnosti. Uz razvoj vodoopskrbe, svakako treba
uključiti i revitalizaciju postojećih cisterni koje predstavljaju
nedovoljno iskorišteni kapacitet zbog svoje tehničke neispravnosti.
Obnovljene cisterne mogu poslužiti i kao dio turističke ponude,
stoga je mogućnost njihove iskoristivosti višestruka. Potrebno je
smanjiti nekontrolirano izlijevanje otpadnih voda i poboljšanje
zaštite tala te nekontrolirano odlaganje otpada kroz smanjenje broja
divljih odlagališta otpada, a sve sa ciljem povećanja zaštite okoliša.
41
Povećanje kvalitete prometne povezanosti unutar LAG područja
doprinijeti će ujednačavanju razvoja, privlačenju investicija, ali i
stvaranju sigurnosti.
Stanovništvo LAG-a.
Poduzetnici, poljoprivredna i ribarska gospodarstva.
Turistički posjetitelji.
LAG, JLS, Zadarska županija, komunalna poduzeća, Hrvatske vode
Nositelji aktivnosti:
Broj novih i obnovljenih sustava vodoopskrbe.
Indikatori
uspješnosti/očekivan Broj kućanstava i gospodarskih subjekata priključenih na sustave
i rezultati:
odvodnje.
Broj saniranih i zatvorenih nelegalnih odlagališta otpada.
Broj obnovljenih/izgrađenih lokalnih i nerazvrstani cesta te šumskih
i protupožarnih putova.
Broj cisterni.
Broj provedenih edukativnih aktivnosti o važnosti razvrstavanja
otpada i saniranja divljih odlagališta.
Problemi koji se Osiguravaju se osnovni životni uvjeti stanovništvu LAG-a "Laura" i
njihovim posjetiteljima - komunalna infrastruktura i gospodarenje
rješavaju
otpadom u skladu sa zaštitom okolišta, te stvaranje prometne
postizanjem cilja:
povezivosti. Na taj se način sprječava stagniranje i izoliranost
pojedinih naselja i zaselaka, što zajedno doprinosti ujednačenijem
gospodarskom razvoju.
Ciljane skupine:
Cilj prioriteta 4.2:
Strategija LAG-a "Laura", nekoliko puta naglašava važnost ljudskih
resursa za stvaranje održivog razvoja. Upravo stoga, nužno je
povećati kvalitetu zdravstvenih, socijalnih i društvenih usluga.
Poboljšanjem kvalitete života lokalnog stanovništva kroz razvoj i
provedbu društvenih programa koji će unaprijediti kvalitetu
zdravstvenih, socijalnih i društvenih usluga, smanjiti će se daljnja
depopulacija i povećati naseljenost LAG-a.
Ciljane skupine:
Stanovništvo LAG-a.
Civilno društvo.
Turistički posjetitelji.
Nositelji aktivnosti:
LAG, JLS, Zadarska županija, zdravstvene i socijalne ustanove,
gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva, obrazovne
ustanove.
Broj novih i obnovljenih objekata društvene infrastrukture.
Broj programa zdravstvenih, socijalnih i društvenih usluga.
Broj sudionika uključenih u programe zdravstvenih, socijalnih i
društvenih usluga.
Broj korisnika zdravstvene skrbi i njege.
Broj djece u predškolskom i obrazovnom sustavu.
Indikatori
uspješnosti/očekivan
i rezultati:
42
Problemi koji se Smanjuje se depopulacija, te se pozitivnim mjerama utječe na porast
stope naseljenosti LAG-a, ali i porast nataliteta. Važno je stvoriti
rješavaju
uvjete kako mlade obitelji i mladež općenito ne bi napuštali ovo
postizanjem cilja:
područje, što će u konačnici biti najbolji pokretač razvoja LAG-a
„Laura“.
3.2.5. Očuvanje i zaštita okoliša, krajobraza te prirodnog, tradicijskog i
kulturnog nasljeđa
CILJ 5
Očuvanje i zaštita okoliša, krajobraza te prirodnog, tradicijskog i kulturnog nasljeđa
P 5.1
P 5.2
Očuvanje i zaštita kulturnog naslijeđa
Održiva uporaba prirodnih resursa, očuvanja i
zaštita prirode i okoliša
M 5.1.1. Očuvanje i valorizacija kulturnopovijesne baštine
M 5.2.1. Poticanje i promicanje integrirane i
ekološke proizvodnje
M 5.2.2. Očuvanje i održivo korištenje prirodnih
dobara kroz druge sektore
Svrha Cilja
Nekoliko puta je kroz Strategiju naglašena važnost kulturnopovijesne te prirodne baštine, koja oblikuje identitet pojedinog
područja. Da bi se identitet LAG-a "Laura" dodatno učvrstio i
postao prepoznatljiv, potrebno je valorizirati baštinu kako bi se
spriječila njezina devastacija. S jedne strane, takvo djelovanje
je način zahvale prošlim naraštajima koji su oblikovali i stvorili
ovo čime se LAG "Laura" trenutno diči. Svaka generacija je
dala svoj obol, i u svojoj unikatnosti, težnja je LAG-a, da se taj
doprinos identitetu zadrži. Razvoj će se poticati, doći će do
primjene novih tehnologija, ovisno o putevima modernizacije,
no ono što je stalno je upravo identitet, kojega je stvorio
najvažniji čimbenik razvoja – pojedinac.
Cilj prioriteta 5.1:
Održivo korištenje kulturno-povijesne baštine kojom je područje
LAG-a "Laura" veoma bogato. Potrebno je valorizirati kulturnu
baštinu kako bi se spriječila daljnja devastacija, te sačuvalo za
buduće naraštaje.
Ciljane skupine:
Stanovništvo LAG-a.
Civilno društvo.
Turistički posjetitelji.
LAG, JLS, Zadarska županija, kulturne ustanove i institucije,
obrazovne i znanstvene institucije, organizacija civilnog društva,
gospodarski subjekti.
Nositelji aktivnosti:
43
Indikatori
uspješnosti/očekivan
i rezultati:
Broj planova i programa o kulturnoj baštini.
Broj stručnih radova, podloga i izrađenih smjernica očuvanja i
revitalizacije kulturno – povijesne baštine.
Izrađena i nadopunjavana baza podataka o kulturno-povijesnoj
baštini.
Broj valoriziranih objekata kulturne baštine.
Problemi koji se
rješavaju
postizanjem cilja:
Sprječava se devastacija bogate kulturne baštine LAG-a, čime se
stvara nenarušeni identitet LAG-a.
Cilj prioriteta 5.2:
Kako bi se očuvala prirodna baština i okoliš, potrebno je potaknuti
prelazak poljoprivrednih gospodarstava na ekološku i integriranu
proizvodnju. Ugraditi mjere zaštite i održivoga korištenja prirodnih
dobara odnosno biološke i krajobrazne raznolikosti u sve sektore
koji njima gospodare ili na njih djeluju, kako bi gospodarski razvoj
išao u skladu sa očuvanjem prirodne baštine.
Poduzetnici, poljoprivredna i ribarska gospodarstva.
Civilno društvo.
Stanovništvo LAG-a.
Turistički posjetitelji.
LAG, JLS, Zadarska županija, HGK-ZŽ, HOK, PSS, nadležna
ministarstva, agencije, ustanove i organizacije koje se bave zaštitom
prirode, civilno društvo.
Broj edukativnih aktivnosti o ekološkoj i integriranoj proizvodnji.
Broj prijavljenih i provedenih pilot projekata u koje su ugrađene
mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.
Broj polaznika edukativnih aktivnosti o ekološkoj i integriranoj
proizvodnji.
Broj poljoprivrednih proizvođača i ribara koji proizvode na
tradicionalna ili ekološki način.
Broj obnovljenih suhozida i starih bunara.
Doprinosti se kvalitetnijoj zaštiti prirodne baštine, te nadgledanju
iskorištavanja prirodne i krajobrazne raznolikosti u različite svrhe.
Time gospodarski razvoj ne ide na uštrb prirodne baštine, što
doprinosti održivosti razvoja.
Ciljane skupine:
Nositelji aktivnosti:
Indikatori
uspješnosti/očekivan
i rezultati:
Problemi koji se
rješavaju
postizanjem cilja:
3.3. Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s osima ruralnog
razvoja
Svi ciljevi i prioriteti LRS su postavljeni u skladu sa nacionalnom i EU razinom prioritetnih
osi ruralnog razvoja 2007-2013. Važno je napomenuti kako Europski poljoprivredni fond za
ruralni razvoj (EPFRR, engl. EAFRD), nakon reforme 2006. ima tri prioritetna cilja: jačanje
konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva, poboljšanje okoliša i krajolika, te poboljšanje
kvalitete života u ruralnim područjima i postizanje raznolikosti ruralnog gospodarstva. Svaka
tematska os odgovara jednom od prioritetnih ciljeva Plana za ruralni razvoj. Zemlje članice i
njihove regije moraju rasporediti sredstva za financiranje ruralnog razvoja na ove tri tematske
44
osi, ali mogu izabrati mjere i projekte koji najbolje odgovaraju potrebama njihovih ruralnih
područja. Tri su tematske osi dopunjene jednom vrstom zasebne metodološke horizontalne
osi, poznatim kao pristup LEADER (4. Os LEADER). Označavanje, odnosno, usklađenost s
prioritetima (osima) nadređenih strateških dokumenata usmjerena je na ciljeve kojima se želi
ostvariti prioritete kao i provedbu aktivnosti, a oni su postavljeni široko i otvoreno za nove
inicijative. Ovakva struktura određuje usklađenost dugoročnih strateških ciljeva LRS-a s
izvorima financiranja aktivnosti koje doprinose njihovu ostvarenju.
Tabela 12 Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta LRS sa osima ruralnog razvoja RH 2007-2013.
Prioriteti ruralnog razvoja
IPARD 2007-2013
P1
Razvojni ciljevi i prioriteti LRS
P2/
LEDAER
P3
1. Priprema LAG područja za provedbu
LEADER programa i upravljanje ruralnim
razvojem
1.1. Stjecanje vještina i animiranje stanovništva s
LAG područja za izazove glede razvoja ruralnih
područja
1.2. Povećanje sposobnosti upravljanja ruralnim
razvojem
2. Povećanje konkurentnosti strateških
gospodarskih grana LAG područja
2.1. Unapređenje trženja i promocije
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda,
proizvoda ribarstva i akvakulture
2.2. Pokretanje specifičnih djelatnosti i usluga na
LAG području
3. Razvoj održivog turizma zasnovanog na
prirodnoj, tradicijskoj i kulturno-povijesnoj
baštini LAG područja
3.1. Razvoj ruralnog turizma
3.2. Razvoj turističke infrastrukture
3.3. Razvoj ljudskih resursa na području LAG-a
4. Razvoj komunalne i društvene infrastrukture
4.1. Razvoj, obnova i održavanje fizičke
infrastrukture na području LAG-a
4.2. Razvoj društvene infrastrukture
5. Očuvanje i zaštita okoliša, krajobraza te
prirodnog, tradicijskog i kulturnog nasljeđa
5.1. Očuvanje i zaštita kulturnog naslijeđa
45
5.2. Održiva uporaba prirodnih resursa, očuvanja
i zaštita prirode i okoliša
4. Strategija izrade i provedbe Strategije
4.1. Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije
Prve inicijative za osnivanjem LAG-a "Laura" započete su početkom 2008. godine u okviru
PHARE 2005 projekta „Izgradnja institucionalnih kapaciteta i podrška provedbi
SAPARD/IPARD programa u Hrvatskoj“ kojim je predviđena potpora uvođenju EU Leader
pristupa u Hrvatsku kao pilot projekta. Temeljem naznačenog projekta održana su brojna
predavanja, radionice, sastanci, te je organizirano i studijsko putovanje u Grčku za članove
LAG-a. LAG "Laura" se službeno osnovao kao udruga na osnivačkoj skupštini održanoj
27.05.2009. godine u Biogradu na Moru.
Najznačajnija karakteristika LAG područja je njegova lokacija na obali i jadranski otoci koji
ga okružuju, te Ravni Kotari i Bukovica u zaleđu. Ovo područje posjeduje bogatu i različitu
prirodnu i kulturnu povijest i baštinu koja i dalje ima presudan utjecaj na društvenogospodarske značajke područja. Predivna obala, ugodna klima i čisto more čine osnovu za
kvalitetan život. Ove osobitosti su mamac za veliki broj turista iz zemlje i inozemstva.
Gospodarstvo također čine prijevoz (posebno morski prijevoz), marikultura, ribarstvo, zanati i
usluge te posebno u unutrašnjosti na području Ravnih kotara poljoprivreda. Proizvodnja
različite hrane i srodnih gospodarskih aktivnosti čine značajan doprinos prihodu i životu
stanovništva LAG-a. Uz more i otoke, šire prirodno okruženje ima izvanredne osobine i to
područje se nalazi u neposrednoj blizini dva nacionalna parka i tri parka prirode.
Primjenom ključnih elemenata održivog razvoja, Lokalna akcijska grupa (LAG) "Laura"
pristupila je izradi druge lokalne razvojne strategije te utvrdila razdoblje za njezinu provedbu
(2012. – 2013. godine). Aktivnosti koje su se odvijale pri izradi LRS-a LAG-a "Laura"
zasnivale su se na sedam osnovnih LEDAER načela
• primjena principa "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina,
uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije,
• plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva,
• postojeće (tradicionalne) i nove (inovativne) aktivnosti,
• utjecaj provedbe strategije na okoliš,
• održivost strategije bez sredstava javne pomoći,
• plan potrebnih sredstava i raspoloživi izvori financiranja za provedbu strategije,
• praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i
indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti projekata,
• LAG će postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih skupina
društva u zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. LAG će,
svojim aktivnostima poticati na društvenu koheziju svih stanovnika područja, jer je
već u svojoj viziji pokazao kako, kao svoju veliku komparativnu prednost vidi,
primjerice, multinacionalnost cijelog prostora LAG-a na kojem žive ljudi razne vjere i
kultura. LAG će se u svom daljnjem radu promovirati kao područje raznolikosti i
različitosti, otvorenosti i inovativnosti, tolerancije i jednakosti te jednakih mogućnosti
za sve.
• Samo uspješna provedba LRS može osigurati cjelokupan i održiv razvoj područja
LAG-a, što najviše ovisi upravo o usvajanju načela zajedničke suradnje i uvažavanju
različitih mišljenja, pristupa i ideja. Ona mora maksimizirati prostorne i ljudske
46
resurse, kroz različite aktivnosti kojima se održivo koriste jedinstvene prednosti
područja LAG-a "Laura". Razvoj se ne odvija spontano, on je aktivan proces svih
korisnika prostora i mora mudro iskoristiti sve mogućnosti razvoja koje se nude s
ciljem osiguranja uvjeta za održivi razvoj gospodarstva i stanovnika ovog područja,
temeljeno na zajedničkoj viziji, ciljevima i aktivnostima različitih dionika. Njihovom
međusobnom suradnjom i zajedničkim djelovanjem izgraditi će se jedinstven identitet
i prepoznatljivost područja LAG-a, a time će i stanovnici ostvariti svoje želje bez
potrebe napuštanja prostora koje ih je oblikovalo.
Aktivnosti 2008.-2013.g.
22.01.2008.
04.03.2008.
27.03.2008.
29.04.2008.
13.05.2008.
28.05.2008.
12-14.06.2008.
04-07.07.2008.
04-05.09.2008.
28.11.2008.
12-14.01.2009.
24.04.2009.
16.05.2009.
15.09.2009.
23.10.2009
05.01.2010.
04.03.2010.
08.06.2010.
30.06.2010.
30.11.2010.
13.01.2011.
02.02.2011.
20.05.2011.
12.09.2011.
22.07.2012.
16.11.2012.
28.07.2012.
veljača 2012. – siječanj 2013.
siječanj-ožujak 2012.
05.04.2012
10.05.2012.
30.05.2012.
lipanj-listopad 2012.
14.11.2012
14.11.2012
20.01.2013.
Radionica / pripremni sastanak
Radionica / potpisivanje sporazuma
Radni sastanak / rad na strategiji i statutu
Radni sastanak / rad na strategiji i statutu
Radni sastanak / rad na strategiji i statutu
Radni sastanak / rad na strategiji i statutu
Izrada SWOT analize
Usvajanje nacrta LRS
Rad na nacrtu LRS
Završni trening
Saziv skupštine / završni pregled LRS
Usvajanje LRS i statuta
Registracija LAG-a
1. Sastanak Upravnog odbora
2. Sastanak Upravnog odbora
3. Sastanak Upravnog odbora
4. Sastanak Upravnog odbora
5. Sastanak Upravnog odbora
Redovna sjednica Skupštine (2010)
6. Sastanak Upravnog odbora
7. Sastanak Upravnog odbora
Redovna sjednica Skupštine (2011)
(Do)registracija LAG-a, izmijene u Registru
8. Sastanak Upravnog odbora
Redovna sjednica Skupštine (2012)
(Do)registracija LAG-a, izmijene u Registru
9. Sastanak Upravnog odbora
Zapošljavanje 2 djelatnika; rad prema LEADER načelima u
skladu sa LRS; opremljen ured; izrađena web stranica, brošura;
pripremljeni i provedeni projekti - vlastiti i za stanovnike sa
područja LAG-a Laure
Redefiniranje područja LAG-a, revizija članstva
Prikupljanje i obrada podataka
Radni sastanak / prezentacija podataka / izrada SWOT analize
Radni sastanak / prezentacija dobre prakse / izrada SWOT analize
Izrada radne verzije LRS
Komentiranje i revizija LRS (putem e-maila i tel)
Prikupljanje projektnih ideja za LRS (putem e-maila i tel)
Izrada konačne verzije LRS
47
30.01.2013.
Usvajanje LRS
Analiza stanja temelji se kako na primarnim tako i na sekundarnim izvorima. Za izradu
strategije posebno su bili izrađeni upitnici. Upitnik su popunjavale sve JLS sa područja LAGa, koristeći službene baze podataka i svoje interne evidencije. Svi su koristili podatke iz
Popisa stanovništva iz 2001. godine koji je bio značajan izvor informacija, premda se od
2001. godine migracije odvijaju i brzo i neprekidno pa podaci iz Popisa stanovništva 2001.
nisu u potpunosti pouzdani, iako su najbolja dostupna informacija. Podaci Popisa stanovništva
2011. nisu još u cijelosti obrađeni, stoga iz njih za sada možemo samo vidjeti promjene u
ukupnom broju stanovnika prema županijama, gradovima, općinama i naseljima.
Podaci koji se odnose na poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, te na popis poljoprivrednih
kultura i poljoprivrednih površina, korišteni su iz Popisa poljoprivrede 2003. Državnog
zavoda za statistiku, no kako se promjene i u poljoprivredi odvijaju brzo i neprekidno podaci
iz Popisa poljoprivrede 2003. nisu u potpunosti pouzdani, iako su najbolja dostupna
informacija. Za nadopunu podataka u poljoprivredi, korišteni su i podaci APPRR-a iz
2009.godine kao i nadopuna podataka iz 2012. godine koja se odnosi na broj OPG-eva.
Nedostatak točnih i pouzdanih podataka ne dopušta provedbu cjelovite analize stanja, no
omogućava pregled trendova u pojedinim granama gospodarstva. Za potrebe praćenja trenda
gospodarskih aktivnosti na području LAG-a "Laura" korišteni su statistički pokazatelji HGK
ZŽ i Hrvatske obrtničke komore Zadarske županije
Lokalna akcijska grupa predstavlja lokalnu strategiju održivog ruralnog razvoja svog područja
JLS na usvajanje pred gradskim/općinskim vijećima. Provedba strategije započinje nakon
usvajanja na vijećima, formiraju se provedbene skupine u roku od tri do šest mjeseci, izrađuje
se detaljni plan aktivnosti za jednogodišnje razdoblje, utvrđuju se i pronalaze izvori
financiranja.
Uspostavlja se tijelo za monitoring (nadzor) provedbe u roku od šest mjeseci od usvajanja
LRS. Osniva se radna skupina za pripremu projektnih prijedloga koja ima zadatak pratiti
natječaje donatora, tražiti partnerstva, te izvore financiranja. Jednom godišnje Plan se ažurira,
mijenja ili dopunjava sukladno potrebama područja. Sjedište i ured LAG-a "Laura" je na
adresi Šetalište kneza Branimira 2, 23 210 Biograd na Moru. Udruga LAG "Laura",
registrirana je pri Uredu državne uprave u Zadarskojj županiji 27. svibnja 2009. Skupština
LAG-a "Laura" u osnivačkom sastavu imala je 24 člana, od kojih po 1 predstavnik iz 9 JLS iz
Gradova Biograd na Moru i Benkovac, te Općina: Lišane Ostrovičke, Pašman, Pakoštane,
Polača, Stankovci, Sveti Filip i Jakov, Tkon, te 5 iz javnog sektora što je ukupno 14
predstavnika (58,33%). Predstavnika privatnog društva bilo je 6, dok je predstavnika civilnog
društva bilo 4 (41,66% civilno-privatnog sektora).
U trenutnom sastavu Skupština LAG-a "Laura" ima 34 članova s područja 13 JLS - Gradovi
Biograd na Moru i Benkovac, te Općine: Lišane Ostrovičke, Pašman, Pakoštane, Polača,
Stankovci, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Bibinje, Sukošan i Galovac., od kojih JLS ima
po jednog predstavnika i jedan predstavnik javnog sektora, što ukupno čini 14 (41,18%), 7
predstavnika civilnog sektora, te 13 predstavnika privatnog sektora (58,82% civilno-privatni
sektor). Također, u skupštini se nalaze 4 žene (11,76%), te 1 predstavnik osjetljivih skupina
društva (predstavnici roditelja djece sa poteškoćama u razvoju).
Izvršna tijela LAG-a, sukladno Statutu LAG Laure, čine: Predsjednik, Tajnik, Nadzorni
odbor te Upravni odbor koji čini 7 članova. Članovi upravljačko tijela su 7 članova Upravnog
odbora, od kojih je jedan i predsjednik LAG-a po funkciji mlađi od 29 godina. Od 7 članova
upravljačkog tijela, 4 su predstavnici gospodarskog i civilnog sektora (57%), 3 su predstavnici
JLS-a (43%), od toga 3 žene (43%) i jedna osoba mlađa od 29 godina.
48
4.2. Primjena načela »odozdo prema gore« i sudjelovanje
različitih interesnih skupina, uključujući
socio-ekonomske
ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije
LAG će postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih skupina društva u
zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. Već u samim navedenim
ciljanim skupinama za provedbu aktivnosti ugrađene su smjernice jednakih mogućnosti za
sve. LAG će prvenstveno poticati uključivanje nezaposlenih, mladih, žena te osoba starije
životne dobi u svoje aktivnosti, kroz njihov rad na pripremi projekata ali i izradi baze
podataka o području, valorizaciji tradicijske baštine, te edukacija, odnosno programa
ospsobljavanja za uključivanje u tržište rada. LAG će, svojim aktivnostima poticati na
društvenu koheziju svih stanovnika područja, jer je već u svojoj viziji pokazao kako, kao
svoju veliku komparativnu prednost vidi, primjerice, multinacionalnost cijelog prostora LAGa na kojem žive ljudi razne vjere i kultura. LAG će se u svom daljnjem radu promovirati kao
područje područje raznolikosti i različitosti, otvorenosti i inovativnosti, tolerancije i
jednakosti te jednakih mogućnosti za sve.
Samo uspješna provedba LRS može osigurati cjelokupan i održiv razvoj područja LAG-a, što
najviše ovisi upravo o usvajanju načela zajedničke suradnje i uvažavanju različitih mišljenja,
pristupa i ideja. Ona mora maksimizirati prostorne i ljudske resurse, kroz različite aktivnosti
kojima se održivo koriste jedinstvene prednosti područja LAG-a “Laura”. Razvoj se ne odvija
spontano, on je aktivan proces svih korisnika prostora i mora mudro iskoristiti sve mogućnosti
razvoja koje se nude s ciljem osiguranja uvjeta za održivi razvoj gospodarstva i stanovnika
ovog područja, temeljeno na zajedničkoj viziji, ciljevima i aktivnostima različitih dionika.
Njihovom međusobnom suradnjom i zajedničkim djelovanjem izgraditi će se jedinstven
identitet i prepoznatljivost područja LAG-a, a time će i stanovnici ostvariti svoje želje bez
potrebe napuštanja prostora koje ih je oblikovalo.
LAG je u samom postupku pripreme LRS i kreiranja partnerstva pokazao zavidnu razinu
uvažavanja načela LEADER-a kao i načela jednakih mogućnosti i ravnopravnosti za sve
stanovnike područja, bez obzira koje su nacionalnosti, spola, rase, jezika, vjere, političkog ili
drugog uvjerenja, izborazbe, društvenog položaja ili koje druge osobne sklonosti. Poštivanje
ovih načela biti će ugrađeno u kontinuiran rad LAG-a i provedbu strategije, te programa i
projekata koje se provode u okviru implementacije strategije.
Primjena načela "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina LAG je u
samom postupku pripreme Lokalne razvojne strategije i kreiranja partnerstva pokazao
razvidnu razinu uvažavanja načela LEADER-a kao i načela jednakih mogućnosti i
ravnopravnosti za sve stanovnike područja, bez obzira koje su nacionalnosti, spola, rase,
jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, izborazbi, društvenom položaju ili koje druge
osobne sklonosti. Poštivanje ovih načela biti će ugrađeno u kontinuiran rad LAG-a i provedbu
strategije, te programa i projekata koje se provode u okviru implementacije strategije. LAG će
postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih skupina društva u
zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. LAG će prvenstveno poticati
uključivanje nezaposlenih, mladih, žena te osoba starije životne dobi u svoje aktivnosti, kroz
njihov rad na pripremi projekata ali i izradi baze podataka o području, valorizaciji tradicijske
baštine, te edukacija, odnosno programa ospobljavanja za uključivanje u tržište rada.
Razvoj se ne odvija spontano, on je aktivan proces svih korisnika prostora i mora mudro
iskoristiti sve mogućnosti razvoja koje se nude s ciljem osiguranja uvjeta za održivi razvoj
49
gospodarstva i stanovnika ovog područja, temeljeno na zajedničkoj viziji, ciljevima i
aktivnostima različitih dionika. Njihovom međusobnom suradnjom i zajedničkim djelovanjem
izgraditi će se jedinstven identitet i prepoznatljivost područja LAG-a, a time će i stanovnici
ostvariti svoje želje bez potrebe napuštanja prostora koje ih je oblikovalo.
Provedbeno tijelo LAG-a, kao i svi njegovi članovi, pred sobom imaju složen zadatak koji
obuhvaća razvoj projekata koji uvažavaju potrebe i imaju utjecaj na cjelokupno područje
LAG-a, brinu se za odabir, razradu i kandidiranje projektnih ideja/aplikacija koji doprinose
ostvarenju strategije i njezinih ciljeva; jačaju kapacitet lokalnih zajednica za sudjelovanje u
provedbi strategije, jačaju društveni kapital i kreiraju identitet područja; brinu se za aktivno
uključivanje marginaliziranih i ugroženih društvenih u provedbu strategije.
Cijeli postupan izrade Strategije, kao i sama uspostava LAG-a “Laura” pokazao je veliku
demokratičnost i želju za zajedništvom što većeg kruga različitih razvojnih dionika.
4.3. Operativni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju
ciljeva
Tabela 13 Operativni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva
Vrijeme provedbe 2013-2014
Prioritetne
programske
Aktivnosti
2013
I
II
2014
III IV
I
II
Strateški programski cilj 1
III
IV
A 1.1.1.
A 1.1.2.
A 1.2.1.
Strateški programski cilj 2
A 2.1.1.
A 2.1.2.
A 2.1.3.
A 2.1.4.
A 2.2.1.
A 2.2.2.
A 2.2.3.
A 2.2.4
Strateški programski cilj 3
A 3.1.1.
A 3.1.2.
A 3.2.1.
A 3.2.2.
A 3.3.1.
50
A 3.3.2.
Strateški programski cilj 4
4.1.1.
4.1.2.
4.1.3.
4.1.4.
4.2.1.
4.2.2.
Strateški programski cilj 5
5.1.1.
5.2.1.
5.2.2.
Programi i aktivnosti, odnosno, mjere implementacije, provoditi će se tijekom cijelog
razdoblja implementacije strategije 2012-2014, ali s različitim intenzitetom; u gornjoj tablici
prikazani su indikativno. Ova LRS predstavlja samo ishodišnu smjernicu za razdoblje 20142020. Realizacija planiranih aktivnosti, a time i realizacija strategije biti će dostupni javnosti i
putem web stranice LAG-a „Laura“ (www.lag-laura.hr). Tijekom cijelog procesa
implementacije provoditi će se i proces praćenja i vrednovanja provedbe, što će omogućiti
korekciju mjera u slučaju većih odstupanja i kvalitetnu pripremu revizije ove strategije za
naredno proračunsko razdoblje. Detaljni operativni plan s financijskim planom za 2013. nalazi
se u Dodatku 2.
4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima
LRS je zajednički dokument područja LAG-a koji je nastao kao rezultat suradnje svih jedinica
lokalne samouprave dugoročnim procesom planiranja i pripreme, a sredstva koja će se
koristiti za postizanje strateških ciljeva u potpunosti odražavaju lokalne potrebe cijelog
područja.
Strategija je nastala u procesu kontinuiranih međusobnih konzultacija i rasprave, pri čemu su
svi ključni segmenti usvojeni konsenzusom, prvo na razini radne grupe, a nadalje u
konzultacijama s cijelim inicijativnim odborom LAG-a koji, nakon formalnog osnivanja,
predstavlja skupštinu LAG-a. Takav partnerski participacijski proces povećava mogućnosti za
postizanje ciljeva i mobilizira odgovarajuće resurse dostupne na području LAG-a, te
osigurava održivost aktivnosti u odnosu na lokalne razvojne politike u programskom
razdoblju 2012.-2014. te stvara dobre temelje za kreiranje novih strateških ciljeva, prioriteta i
aktivnosti za naredno programsko razdoblje 2014.-2020.
LRS, kao partnerski strateški dokument, omogućila je, od strane sva tri ključna sektora
razvojnih dionika - javnog, civilnog i gospodarskog, zajedničku identifikaciju razvojnih
prioriteta, ciljeva i načina postizanja ciljeva temeljenih na realnom sagledavanju stvarnih
problema, razvojnih potencijala i mogućnosti područja. Lokalna razvojna strategija jest alat
pomoću kojeg Lokalna akcijska grupa kao operativan tim, provodi njezinu implementaciju i
postiže ukupan razvoj područja LAG-a, što pridonosi širem cilju, integriranom ruralnom
razvoju područja, čime se, sinergijski, omogućuje trajnost i održivost strategije.
Procesom izrade strategije, uspostavom suradnje, međusobnog povjerenja, želje i spremnosti
za suradnju te provedbu zajedničkih aktivnosti, stvoreni su temelji koji omogućuju dugoročnu
i održivu strategiju zajedničkog razvoja područja LAG-a kao i aktivnosti za njezinu
implementaciju. Različitost stavova, mišljenja i pristupa rješavanju problema lokalnog
51
razvoja, koji uključuje različite organizacije, institucije i pojedince u području LAG-a, a koji
su postigli kosenzus oko zajedničkih razvojnih smjernica područja, omogućilo je usvajanje
načela održivog integriranog ruralnog razvoja i upravljanja njime.
Usmjerenost strategije jačanju ljudskih resursa, te jačanju umrežavanja lokalnih proizvođača i
pružatelja usluga, odnosno, poduzetničkog sektora, putem programa stjecanja znanja i vještina
imati će dugoročan utjecaj na održivost strategije i njezinu trajnost, posebno provedbom
aktivnosti u duhu načela održivosti i integriranog ruralnog razvoja, odnosno, provedbom
prema načelima LEADER programa. Jačanje ljudskih resursa, implementacijom aktivnosti
lokalne razvojne strategije, pridonijeti će održivosti jedinica lokalne samouprave, te im
omogućiti povećanje financijskih sredstava kojima će raspolagati, te poboljšanje upravljanja
javnim proračunskim sredstvima na učinkovitiji način, budući su jedinice lokalne samouprave
nositelji ukupnog razvoja svojih lokalnih zajednica. Također, jačanje ljudskih resursa u
civilnom sektoru, pomoći će njihovu jačanju i razvoju, posebno u dijelu stjecanja znanja i
vještina u samofinanciranju svojih aktivnosti, odnosno, traženju i povlačenju sredstava iz
drugih izvora, izvan svojih lokalnih sredina za provedbu razvojnih projekata koji su važni za
opću društvenu zajednicu područja LAG-a i održivost provedbe lokalne razvojne strategije.
Konačno, jačanje ljudskih resursa u gospodarskom sektoru, omogućiti će razvoj gospodarstva
cjelokupnog područja te razvoj kvalitetnijih i novih poduzetničkih aktivnosti te time,
omogućiti i održivost implementacije strategije i postizanja strateških ciljeva.
Osposobljavanje članova LAG-a, stalnog ureda LAG-a s njegovim voditeljem, također će
pridonijeti održivosti strategije, budući da će se, edukacijom osoblja i pripremom projekata na
različite natječaje, osigurati dodatna sredstva za implementaciju aktivnosti identificiranih
strategijom. Tendencija jačeg uključivanja i aktiviranje gospodarskog sektora putem potpore
LAG-a, te njegovo umrežavanje, osigurati će dodatna sredstva za implementaciju strategije i
njezinu održivost. Važno je napomenuti kako članovi LAG-a već imaju dugogodišnje
iskustvo u provedbi CARDS, PHARE i IPA projekata, kao i projekata financiranih sredstvima
UNDP-a, USAID-a, Svjetske banke i EIB-a, što razvidno dokazuje njegovu sposobnost
upravljanja javnim sredstvima.
No ključan element održivosti LRS i njezinih aktivnosti su stanovnici područja LAG-a.
Operativni rad LAG-a mora biti usmjeren na maksimalno uključivanje što šire populacije i
poticanje aktivnog uključivanja u implementacijske aktivnosti. To će dodatno ojačati socijalni
kapital područja LAG-a te osigurati održivost razvojnih politika, kako lokalnih zajednica, tako
i ukupnog prostora LAG-a. Provedbom stalnog monitoringa aktivnosti i evaluacije
implementacije strategije, te poboljšanja temeljenim na stvarnim procjenama provedbe,
osigurati će se dugoročna održivost lokalne razvojne strategije.
4.5. Utjecaj provedbe Strategije na okoliš
Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša s naglaskom na racionalno
gospodarenje prostorom definirano je i ugrađeno u strateške ciljeve LRS, kako u razvoj
gospodarstva tako i u razvoj komunalne infrastrukture. Očuvanje, zaštita i održiva uporaba
prirodne i kulturne baštine naznačena je kao najviše rangiran prioritet što pokazuje
uvažavanje visoko vrijedne prirodne baštine kao značajne resursne osnove, što je i detaljno
prikazano u osnovnoj SWOT analizi. Temeljem toga, sve gospodarske aktivnosti moraju se
provoditi sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, te su dužne pribaviti studiju ili elaborat utjecaja
na okoliš od ovlaštenih konzultantskih tvrtki. Predložene aktivnosti po definiranim ciljevima
neće imati negativog utjecaja na okoliš, već vode smanjivanju istog.
52
4.6. Izvori fnanciranje i održivost strategije bez sredstava javne
pomoći
5
Sredstva potrebna za provedbu aktivnosti LRS biti će prikupljena članarinom predstavnika
svih sektora i članova LAG-a, ali i putem marketinških aktivnosti, kreiranjem svojih usluga,
kao i apliciranjem projekata na regionalne i međunarodne izvore financiranja, te za sredstva
namijenjena provedbi programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Zadarska županija ima
predviđena sredstva za poticanje razvoja poljoprivrede, obrta, mikro i malog gospodarstva,
selektivnih oblika turizma, kao i uvođenja obnovljivih izvora energije. LAG će organizirano
pristupiti poticajnim sredstvima županijske razine za potrebe svojih stanovnika i
gospodarstvenika, ali pružati potporu privatnom sektoru, organizacijama i institucijama, sa
svog područja, za apliciranje na poticajna razvojna sredstva nacionalnih i međunarodnih
izvora financiranja. LAG će poticati objedinjavanje javnih poticajnih sredstava i programa
lokalnih izvora, regionalnih, nacionalnih i međunarodnih, usmjerenih prema krajnjim
korisnicima, odnosno, razvojnim dionicima područja LAG-a. Tijekom prvog dijela
provedbenog razdoblja LRS, LAG će postati relevantan razvojni dionik sposoban pružati
potporu i logistiku potrebnu za provedbu objedinjenih poticajnih sredstava različitih izvora i
nositelja.
Važan element osiguranja održivosti LRS je i procjena (samoprocijena) učinaka LRS. Ovaj
instrument praćenja i mjerenja rezultata LRS, omogućuje procjenu projekata, ispravnost ili
nedostatake u radu i provedbi. Dobiveni rezultati osnova su za poboljšanje i nadogradnju
aktivnosti vezanih uz provedbu LRS i LAG-a kao organizacije, a provodit će se na godišnjoj
razini, prije pripreme godišnjeg izvješća o radu LAG-a i provedbi LRS. Program rada temeljit
će se na programu rada i provedbe projekata udruge LAG, odnosno svih partnera okupljenih
pri izradi LRS za razdoblje 2012-2014, kao i svih zainteresiranih razvojnih dionika koji će
imati mogućnost izrade projekata te iznalaženja sredstava njihova financiranja. LAG će dva
puta godišnje objavljivati natječaj za prikupljanje projektnih ideja. Istovremeno, svi
zainteresirani imat će mogućnost dostave projektnih ideja, putem info točke u uredu LAG-a,
ili interaktivne web stranice LAG-a.
Lokalna razvojna strategija je zajednički dokument područja LAG-a koji je nastao kao
rezultat suradnje svih JLS dugoročnim procesom planiranja i pripreme, a sredstva koja će se
koristiti za postizanje strateških ciljeva u potpunosti odražavaju lokalne potrebe i trenutačne
mogućnosti naznačenog područja "Partnerski odnos" koji je nastao između partnera,
osigurava održivost aktivnosti u odnosu na lokalne razvojne politike u programskom
razdoblju 2012.-2013., te stvara dobre temelje za kreiranje novih strateških ciljeva, prioriteta i
aktivnosti za naredno programsko razdoblje 2014-2020.
Takav partnerski participacijski proces povećava mogućnosti za postizanje ciljeva i mobilizira
odgovarajuće resurse dostupne na području LAG-a, te osigurava održivost aktivnosti u
odnosu na lokalne razvojne politike u programskom razdoblju 2012-2013. te stvara dobre
temelje za kreiranje novih strateških ciljeva, prioriteta i aktivnosti za naredno programsko
razdoblje 2014.-2020.
U kontekstu financijske održivosti LAG-a "Laura" kao operativnog tijela odgovornog za
provedbu lokalne razvojne strategije, LAG "Laura" financirat će se iz vlastitih izvora
članarinom svojih članova, no to je tek mali dio sredstava potreban za realizaciju strategije. S
obzirom da LAG "Laura", u odnosu na druge Udruge, ima poslovnu povijest, zaposlenici
5
Javna pomoć u smislu IPARD programa.
53
LAG-a su se od svog osnivanja pa do danas osposobili za izradu projektnih prijedloga s ciljem
povlačenja sredstava i upravljanje projektima financiranim iz domaćih i međunarodnih izvora,
za poduzetnike ali i za JLS s područja LAG-a. Zaposlenici su pripremili i proveli velik broj
projekata. Neki od projekta LAG "Laura":
• "Joint venture for a better life", Europa za građane, u ulozi nositelja LAG "Laura"
• "Small local communities for protection Nature", Comenius regio partners, u ulozi
partnera
• "Click on action", Mladi na djelu, u ulozi partnera
• "Summer Street Party", Mladi na djelu, u ulozi partnera
• "Uredimo zajedno", Nacionalna zaklada, u ulozi nositelja
• "Opremanje ureda Lag-a", Zadarska županija, u ulozi nositelja
• "Sajam mediteranskih proizvoda", Ministarstvo poljoprivrede, u ulozi nositelja
• sufinanciranje "Joint venture for a better life", Ured za Udruge, u ulozi nositelja
Isto tako, Grad Biograd na moru je domaćin LAG-a "Laura", na način da Udruga besplatno
koristi poslovne prostore i svu drugu poslovnu infrastrukturu, kako bi se osigurao nesmetani
rad LAG-a. U okviru implementacije strategije, LAG će organizirati i različite promotivne
manifestacije i sajmove s ciljem promocije ponude područja LAG-a i distribucije lokalnih
proizvoda i usluga, te i tim putem stjecati sredstva za provedbu aktivnosti za implementaciju
strategije, tako da će održivost strategije biti osigurana.
4.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava 2013-2014
Tabela 14 Indikativni broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (vezani uz Prioritet 1 i Prioritet 3 IPARD
programa) navedeni u LRS za razdoblje 2013. – 2014.
Indikativan
broj
projekata naveden u
LRS za razdoblje
2013. – 2014.
Plan potrebnih sredstava (javna
potpora)
za
realizaciju
projekata
za
razdoblje
2013. – 2014., kn
2013.
2014.
2013.
101 – »Ulaganje u poljoprivredna
gospodarstva
u
svrhu
restrukturiranja
i
dostizanja
standarda Zajednice«
2
1
2.000.000,00
200.000,00
103 – »Ulaganja u preradu i trženje
poljoprivrednih i ribljih proizvoda u
svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i
dostizanja standarda Zajednice«
2
1
7.770.000,00
555.000,00
301 – »Poboljšanje i razvoj ruralne
infrastrukture«
8
4
41.000.000,00
19.000.000,00
302 – »Diversifikacija i razvoj
ruralnih gospodarskih aktivnosti«
1
1
150.000,00
150.000,00
UKUPNO
13
7
50.920.000,00
19.905.000,00
2014.
54
4.8 Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka
Praćenje provedbe Lokalne razvojne strategije LAG-a Laura obuhvaća stalno praćenje,
mjerenje učinaka provedbe strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ocjenu uspješnosti
i učinkovitosti projekata.
Praćenje i evaluacija (ocjenjivanje) sastavni je dio redovnih aktivnosti LAG-a. Statut LAG-a
te interni pravilnici o radu LAG-a, definirali su zadaće LAG-a, koje, između ostalog,
obuhvaćaju zadaće praćenja, izvješćivanja i ocjenjivanja učinkovitosti rada LAG-a odnosno,
provedbe strategije koja je dala smjernice i okvir za rad LAG-a. Zadaće su rapoređene između
Upravnog i Nadzornog odbora, Skupštine te operativnih tijela, odnosno, zaposlenika LAG-a.
Za implementaciju praćenja strategije i njezino ocjenjivanje, LAG je:
• uspostavio bazu podataka, odnosno, bazu projektnih ideja za realizaciju aktivnosti
strategije, koja u sebi sadrži bazu podataka za praćenje sustava indikatora mjerenja
provedbe aktivnosti,
• pripremio i analizu raznih vrsta izvješća (kvalitativnih i kvanititativnih, odnosno,
narativnih i financijskih), te
• proveo sustav edukacije za provedbu samoanalize i vanjske evaluacije (ex ante
evaluacija).
Strategija će biti predmetom redovitog praćenja kako bi se procijenio napredak u provedbi te
identificirale sve potecijalne razlike između planiranih i provedenih aktivnosti, provelo
praćenje financijskih pokazatelja implementacije strategije, provelo praćenje usklađenosti sa
zakonskim okvirom te nadređenim strateškim dokumentima, te praćenje postizanja strateških
ciljeva.
Redovito praćenje će se provoditi putem:
• pripreme i usvajanja redovitih godišnjih izvješća o provedbi strategije i postizanja
ciljeva, temeljem definiranih pokazatelja napretka, formiranih za praćenje ciljeva,
odnosno aktivnosti, kako su definirani strategijom u Poglavlju 3,
• pripremu i donošenje redovitog kvartalnog izvješća o radu i provedbi strategije,
temeljem godišnjeg operativnog plana implementacije strategije,
• pripremu i provedbu redovitih izvješća o provedbi pojedinačnih projekata za
realizaciju aktivnosti utvrđenih strategijom, na području LAG-a.
Ocjenu aktivnosti LAG-a i provedbe lokalne razvojne strategije potrebno je provoditi na
godišnjoj razini u svrhu ocjene:
• prikladnosti odabranih prioriteta i aktivnosti;
• napretka u ispunjavanju ciljeva;
• prikladnosti ključnih pokazatelja uspješnosti (indikatora) i izvješćivanja u smislu
praćenja i vrednovanja provedbe strategije i operativnog plana LAG-a;
• primjerenosti, učinkovitosti te transparentnosti implementacije strategije i aktivnosti
LAG-a;
• rada upravnih i operativnih tijela LAG-a, na provedbi strategije (procedure,
usklađenost sa zakonskim okvirom, sredstva i dr.)
Za praćenje i procjenu provedbe LRS prvenstveno je zadužen Predsjednik, stručni voditelj te
Upravni odbor udruge. Strategiju provode članovi udruge. UO ima zadaću razvoja i provedbe
kriterija i kontrolu procedura za odabir projektnih prijedloga koje će se financirati u okviru
provedbe LRS te davanja Pisma potpore projektima koji se kandidiraju na mjere IPARD
programa.
55
4.8.1. Kriteriji i indikatori za monitoring i evaluaciju ukupne LRS
Praćenje i ocjenjivanje rada i utjecaj projekata na postizanje ciljeva LRS je jedan od
preduvjeta za pravovremeno djelovanje (promjene) i uspjeh strategije u programskom
razdoblju. Dopune, izmjene i nadzor nad provedbom LRS provodi UO LAG-a (sukladno
izvješćima ureda, konzultacijama s članovima i lokalnim dionicima i JLS), te Skupština na
godišnjoj razini. Nadzorni odbor LAG-a nadležan je za kontrolu i izmjene financijske
provedbe i planiranja LRS.
Kriteriji i indikatori za monitoring i evaluaciju ukupne LRS, odnosno, njezina utjecaja na
ukupan razvoj područja LAG-a, su:
• Realizacija ciljeva i prioriteta LRS te projekata iz Baze projektnih ideja i projekata za
koje je izdano Pismo potpore (postizanje materijalnih ciljeva)
• Vrijeme provedbe (da li su aktivnosti provedene u predviđenim rokovima)
• Financijski plan (postizanje financijskih ciljeva, odn. financijskog plana, za planirano
razdoblje)
• Broj novozaposlenih na području LAG-a, procjena minimalno 10 nakon provedbe
LRS
Sadržaj, ciljeve i vrijeme provedbe LRS provodi se putem programiranja i praćenja
operativnog plana, koji je sastavni dio ove LRS. Svi pokazatelji su mjerljivi u programskom
razdoblju trajanja strategije. Provedba ukupne LRS pratiti će se i ocjenjivati sukladno
indikatorima svakog cilja, te kumulativnim kriterijima provedbe i kvantitativnim
pokazateljima koji su usko povezani s osima IPARD programa.
Razina
Razina projekata LAG-a
•
•
LAG
LAG područje
•
•
•
•
•
•
•
•
Nacionalna i međunarodna razina
•
•
•
•
Najvažniji kriteriji provedbe LRS
Međusektorska suradnja i razmjena znanja i
iskustava između članova LAG-a
Aktivnosti indirektnog utjecaja na lokalni i
regionalni razvoj
Identitet i prepoznatljivost
Međusektorska suradnja i razmjena znanja i
iskustava između članova LAG-a
Jačanje članstva
Vlastiti kapaciteti i sredstva LAG-a
Identitet i prepoznatljivost
Lokalna i regionalna međusektorska suradnja
Indirektni učinci provedbe LRS (nove
inicijative, nove integracije, inovacije...)
Sudjelovanje u ostvarivanju širih razvojnih
prioriteta (npr. prioriteti regionalnog razvoja i
sl.)
Identitet i prepoznatljivost LAG-a
Međuregionalno i prekogranično partnerstvo
Indirektni učinci provedbe LRS (nove
inicijative, nove integracije, inovacije...)
Sudjelovanje u ostvarivanju širih razvojnih
prioriteta (npr. prioriteti regionalnog razvoja,
nacionalni prioriteti, međunarodni razvojni
56
prioriteti i sl.)
Razina
Razina projekata LAG-a
Razina LAG – LRS
Nacionalna i međunarodna razina
IPARD - Mjera 202
Mjera 202
Podmjera 1: Stjecanje vještina,
animiranje stanovnika LAG
teritorija
Podmjera 2: Provedba lokalnih
strategija razvoja
Podmjera 3: Projekti suradnje
IPARD program (općenito) –
poboljšanje kvalitete života u
ruralnim područjima
Kvantitativni pokazatelji (indikatori)
• Projekti (provedba akcijskog plana), ovisno o
vrsti
projekata,
novo
zapošljavanje,
uključenost ranjivih skupina, broj partnera i
dr.), za svaki projekt – barem jedan indikator
• Strateški pokazatelji odn. indikatori koji su
navedeni pod realizacijom razvojnih ciljeva
• Pokazatelji definirani na nacionalnoj razini
koji se dostavljaju tijelu nadležnom za
provedbu
IPARD
programa
i
dr.
međunarodnih programa čije projekte provodi
LAG i njegovi dionici
Nacionalni indikatori provedbe LEADER
programa
• Odobren LAG
• Broj lokalnih projekata koji su dobili potporu
(od čega, posebno za prioritet 1 i za prioritet
3)
• Ukupan broj stvorenih radnih mjesta
• Broj usavršavanja za članove LAG-a
• Broj sudionika na usvršavanjima LAG-a
• Broj informativnih i promotivnih aktivnosti
LAG-a
• Broj sudionika na informativnim i
promotivnim aktivnostima
• Broj studija za područje LAG-a
• Broj projekata za koje je LAG izdao pisma
preporuke za osi 1 i 3 s preslikama pisma
preporuke za svaki pojedini projekt
• Gospodarski rast – neto dodana vrijednost u
standardu kupovne moći (SKM),%
• Proizvodnost rasta – promjena u brutto
dodanoj verijednosti po ekvivalentu punog
radnog vremena (BDV/FTE), %
4.9. Procedura i kriteriji odabira projektnih ideja te davanje
Pisma preporuke
Za uspješnu provedbu lokalne razvojne strategije neophodno je uspostaviti Bazu projektnih
ideja. Cilj i svrha uspostave ovakve baze jest učinkovito planiranje i detaljno praćenje
provedbe lokalne strategije razvoja LAG-a "Laura".
57
Baza projektnih ideja predstavlja službeni registar projektnih ideja s područja LAG-a. U Bazu
se unose podaci o razvojnim projektima kojih su korisnici i/ili nositelji i/ili predlagatelji
javno-pravne, privatne i civilne organizacije. Baza je na jednom mjestu objedinjeni pregled
projektnih ideja i/ili pripremljenih prijedloga projekata s područja LAG-a koja omogućuje
uvid u implementaciju lokalne razvojne strategije LAG-a za programsko razdoblje 20122013, te predstavlja temelj za naredno programsko razdoblje 2014-2020.
Kako bi se formirala baza projektnih ideja, LAG će kreirati jedinstven obrazac putem kojeg se
prikupljaju osnovni podaci o projektim idejama razvojnih dionika područja LAG-a, te
provesti informativnu kampanju o potrebi prikupljanja projektnih ideja u jednom centru (ured
LAG-a) i stvaranja Baze projektnih ideja. Kampanja će se provoditi putem javnih glasila,
elektroničkih medija ili direktnim kontaktom članova LAG-a s razvojnim dionicima.
Projektne ideje moraju biti usklađene s Lokalnom razvojnom strategijom, što je, istovremeno,
odličan put ka provedbi komunikacijske strategije, odnosno, upoznavanja lokalnih razvojnih
dionika sa sadržajem Strategije i strateških razvojnih ciljeva LAG-a. Projektne ideje moraju
biti usklađene s Lokalnom strategijom razvoja, što je istovremeno odličan put ka
implementaciji komunikacije strategije, odnosno, upoznavanja lokalnih razvojnih dionika sa
sadržajem strategije i strateških razvojnih ciljeva LAG-a.
Nakon prikupljanja projektnih ideja, mora se provesti njihova detaljna analiza prema
strateškim ciljevima, prioritetima i aktivnostima planiranim strategijom, te provesti dubinska
ocjena spremnosti projektih ideja (ili već gotovih projektnih aplikacija) za realizaciju. Istima
se treba odrediti sadržaj, visina financijskih sredstava, razina pripremljenosti te drugi
pokazatelji koji će ocijenit koliko su određene ideje prioritetne za razvoj područja LAG-a i
implementaciju strategije. Prema nalazima analize, LAG operativno pruža potporu u
realizaciji projektnih ideja, ili sam započinje s njihovom realizacijom, u partnerstvu s drugim
razvojnim dionicima. U konačnici, važno je napomenuti kako se baza projektnih ideja mora
stalno ažurirati od strane UO-a i to minimalno na polugodišnjoj razini.
U situacijama u kojima se za prijedlog projekta traži Pismo potpore, potrebno je voditi računa
o nekoliko koraka. Radi operativnosti procedure, pismeno se dostavlja pisani prijedlog
projekta u ured LAG-a "Laura". Nakon što se zaprimi pismeni prijedlog projekta i zamolbe
(na propisanim obrascima, dostupnim u uredu i web stranici LAG-a), izdaje se potvrda
zaprimanja. Vrši se provedba evaluacije usklađenosti s LRS od strane evaluacijske komisije
LAG-a, pod koordinacijom stručnog voditelja LAG-a. Evaluacijsku komisiju čini po jedan
predstavnik stručnih tematskih timova LAG-a. Član Evaluacijske komisije ne može biti i
podnositelj zamolbe za Pismom potpore, kako bi se izbjegao sukob interesa. Nakon provedbe
evaluacije izrađuje se zapisnik sa izvršene evaluacije te ga Evaluacijska komisija dostavlja
Upravnom odboru, koji potom donosi konačnu odluku o izdavanju Pisma potpore.
Pismo potpore dostavlja se korisniku pismenim putem u dva originalna primjerka ovjerena od
strane predsjednika LAG-a, uz potvrdu zaprimanja. U slučaju pozitivne evaluacije, Upravni
odbor LAG-a, mora korisniku dostaviti Pismo potpore u roku od 15 dana od zaprimanja
pisane zamolbe za izdavanjem Pisma potpore.
Evaluacija projektnih prijedloga LAG-a „Laura“ provodit će se na temelju jasno utvrđenih
kriterija kojima će se utvrditi sadržaj, visina potrebnih ulaganja, mogućnost financiranja,
razina pripremljenosti, osigurani kapaciteti za kvalitetnu provedbu, održivost projekta, učinak
na okoliš i drugi pokazatelji koji će pokazati koliko su određene ideje prioritetne za razvoj
područja i implementaciju strategije, te će se na temelju istih dodijeliti i pripadajući broj
58
bodova. Projektne ideje koje niti u najmanjoj mjeri ne doprinose ostvarenju mjera i ciljeva
definiranih strategijom biti će eliminirane i one neće biti podvrgnute postupku ocjenjivanja.
Da bi predložene projektne ideje ušle u postupak rangiranja i izbora za akcijski plan provedbe
Lokalne strategije razvoja one trebaju:
• biti iz područja koja se mogu financirati iz pretpristupnih programa, a kasnije
strukturnih fondova EU,
• imati izravan i konkretan doprinos razvoju ruralnog područja,
• biti obuhvaćeni ciljevima i mjerama Lokalne strategije razvoja LAG-a.
Postupak ocjenjivanja projektnih ideja provoditi će Upravni odbor LAG-a. Svi članovi
Upravnog odbora moraju biti dobro upoznati s metodologijom postupka ocjenjivanja
projektnih ideja, a sve zaprimljene projektne ideje ocjenjuju se prema utvrđenim kriterijima
ocjenjivanja (Dodatak 3). Jasno utvrđeni kriteriji evaluacije projekata spriječit će moguće
sukobe interesa prilikom ocjene i odabira projekata.
Vanjska (Ex ante) evaluacija provedbe LRS biti će provedena krajem 2013. ili početkom
2014. godine, kako bi se LRS mogla prilagoditi proračunskom razdoblju 2014.-2020.
5. Usklađenost LRS s nadređenim strateškim dokumentima
Tabela 15 Usklađenost LRS s nadređenim strateškim dokumentima
Strateški
(programski)
ciljevi i prioriteti
LRS
1. Priprema LAG
područja za
provedbu LEADER
programa i
upravljanje ruralnim
razvojem
2. Povećanje
konkurentnosti
strateških
gospodarskih grana
LAG područja
3. Razvoj održivog
turizma zasnovanog
na prirodnoj,
tradicijskoj i
kulturno-povijesnoj
baštini LAG
područja
4. Razvoj
komunalne i
društvene
infrastrukture
Ciljevi
SRR RH
Ciljevi
ŽRS ZŽ
SC 4 Poboljšanje
učinkovitosti
institucijskog okruženja
OSC 1 Uspostava učinkovitog sustava
upravljanja potencijalima i resursima
SC 4 Poboljšanje
učinkovitosti
institucijskog okruženja
OSC 1 Uspostava učinkovitog sustava
upravljanja potencijalima i resursima
OSC 2 Razvoj konkurentnog
poduzetništva, turizma, poljoprivrede i
ribarstva
OSC 2 Razvoj konkurentnog
poduzetništva, turizma, poljoprivrede i
ribarstva
OSC 3 Prepoznatljivost i očuvanje
kulturne i prirodne baštine
SC 1 Poboljšanje
konkurentnosti
poljoprivrednog i
šumarskog sektora
SC 2 Očuvanje, zaštita i
održiva uporaba okoliša,
krajolika, prirodnog i
kulturnog naslijeđa
SC 3 Poboljšanje
kvaliteta života u
ruralnim područjima i
proširenje gospodarskog
programa ruralnog
gospodarstva
OSC 2 Razvoj konkurentnog
poduzetništva, turizma, poljoprivrede i
ribarstva
OSC 4 Unaprijeđenje zaštite okoliša i
kvalitete života
59
5. Očuvanje i zaštita
okoliša, krajobraza
te prirodnog,
tradicijskog i
kulturnog nasljeđa
SC 3 Očuvanje, zaštita i
održiva uporaba okoliša,
krajolika, prirodnog i
kulturnog naslijeđa
OSC 3 Prepoznatljivost i očuvanje
kulturne i prirodne baštine
OSC 4 Unaprijeđenje zaštite okoliša i
kvalitete života
6. Karta LAG-a u mjerilu 1:100 000
Slika 2 Karta LAG-a "Laura"
60
7. Dodaci
7.1. Dodatak 1 – Naselja u JLS i TUG područja
Tabela 16 Naselja u JLS i TUG područja
JLS/LAG
Br.
Naselje
Broj
stanovnika
2011.
TUG
(NN 44/11)
TUG
kategorija
Benkovac
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
41 naselje
Benkovac
Benkovačko
Selo
Bjelina
Brgud
Bruška
Buković
Bulić
Dobra Voda
Donje
Biljane
Donje
Ceranje
Donji Karin
Donji Kašić
Donji Lepuri
Gornje
Biljane
Gornje
Ceranje
Islam Grčki
Kolarina
Korlat
16
17
18
19 Kožlovac
20 Kula Atlagić
21 Lisičić
22 Lišane
Tinjske
23 Medviđa
24 Miranje
25 Nadin
26 Perušić
Benkovački
27 Perušić Donji
11026
2.866
789
92
13
113
526
147
113
Površina
naselja km²
Matični
broj KO
III.
300373
III.
III.
III.
III.
300381
300390
300403
300411
III.
300454
516,19
3,58km²
6,44km²
26,06km²
24,06km²
13,81km²
17,90km²
11,33km²
3,87km²
18,51km²
102
6,17km²
22
174
63
174
III.
300489
18,72km²
8,41km²
12,02km²
17,82km²
170
4,98km²
62
150
39
353
20
184
263
III.
III.
III.
300497
300527
300535
13,81km²
12,89km²
20,20km²
12,23km²
III.
III.
300543
300560
18,79km²
8,76km²
5,71km²
97
140
303
406
153
123
III.
319104
III.
III.
300586
42,32km²
8,77km²
12,35km²
8,25km²
300616
3,5km²
61
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
Biograd
na Moru
Podgrađe
Podlug
Popovići
Pristeg
Prović
Radošinovci
Raštević
Rodaljice
Smilčić
Šopot
Tinj
Vukšić
Zagrad
Zapužane
1 naselje
1 Biograd na
Moru
Bibinje
1 naselje
1
Bibinje
Galovac
1 naselje
1 Galovac
Lišane Ostrovičke
3 naselja
1 Dobropoljci
2 Lišane
Ostrovičke
3
Ostrovica
Pakoštane
4 naselja
1 Drage
2 Pakoštane
3 Vrana
4 Vrgada
Pašman
7 naselja
1 Banj
2 Dobropoljana
3 Kraj
4 Mrljane
5 Neviđane
6
Pašman
7 Ždrelac
Polača
4 naselja
87
177
210
316
93
238
468
67
248
281
530
513
85
56
III.
332224
4,62km²
4,80km²
24,65km²
21,14km²
7,40km²
19,09km²
15,58km²
6,95km²
8,19km²
6,61km²
7,95km²
15,57km²
9,87km²
6,01km²
30km²
III.
III.
300632
300659
III.
III.
300667
300675
III.
III.
III.
III.
300683
300705
300713
300730
III.
300756
30km²
334570
12,89km²
12,89km²
5.569
5.569
3.985
III.
3.985
1.234
1.234
698
29
III.
334677
III.
300438
9,44km²
9,44km²
49,92km²
19,23km²
19,26km²
583
III.
86
4.123
893
2.191
790
249
2.082
193
279
281
249
376
392
312
1.468
10,94km²
300578
II.
300888
II.
II.
300748
300764
II.
II.
II.
300799
300802
300837
II.
300896
143,03km²
6,5km²
7,29km²
65,6km²
3,03km²
48,73km²
4,54km²
5,99km²
7,49km²
4,71km ²
8,52km ²
12,05km²
5,43km ²
30,64km²
62
1 Donja
III.
300446
Jagodnja
113
2 Gornja
III.
300462
Jagodnja
85
3 Kakma
213
4 Polača
III.
300624
1.057
Stankovci
7 naselja
2.003
1 Banjevci
447
2 Bila Vlaka
164
3 Budak
402
4 Crljenik
130
5 Morpolača
49
6 Stankovci
III.
300691
688
7 Velim
III.
300721
123
Sukošan
4 naselja
4.583
1 Debeljak
919
2 Glavica
185
3 Gorica
III.
334685
671
4 Sukošan
III.
300454
2.808
Sveti Filip i Jakov 6 naselja
4.606
1 Donje
Raštane
499
2 Gornje
Raštane
456
3 Sikovo
374
4 Sveti Filip i
Jakov
1.667
5 Sveti Petar
na Moru
403
6 Turanj
III.
300861
1.207
Škabrnja
2 naselja
1.776
1 Prkos
363
2 Škabrnja
III.
335096
1.413
Tkon
1 naselje
763
1 Tkon
II.
300853
763
Reference:
Popis stanovništva 2011, DZS Republika Hrvatska, 2011, Geoportal.dgu.hr
8,38km²
8,94km²
2,90km²
10,42km²
68,21km²
18,54km²
7,37km²
11,4km²
3,7km²
6,08km²
11,5km²
9,9km²
53,16km²
18,80km²
15,22km²
19,14 km²
47,29km²
4,87km²
6,66km²
12,69km²
10,97km²
7,77km²
4,33km²
22,93km²
7,8km²
14,6km²
14,30km²
14,30km²
7.2. Dodatak 2 - Operativni i financijski plan provedbe LRS za 2013. godinu
Tabela 17 Operativni i financijski plan provedbe LRS za 2013. godinu
63
Aktivnosti
Vrijeme provedbe – 2013
I
Financiranje / Izvori
Članarine (63.300,00)
Grad Biograd na Moru (230.000,00)
Zadarska županija (20.000,00)
Državna potpora (Ministarstva...) (30.000,00)
Ostalo (Zaklade, sponzori...) (30.000,00)
Mjera 202 – LEADER
(450.000,00 HRK)
Unapređenje rada ureda LAG-a
Dodatno opremanje ureda
Dorada web stranice
Dorada i tisak novih promotivnih materijala
Edukacija i usavršavanje djelatnika LAG-a
Edukacija i usavršavanje volontera LAG-a
Upravljanje LAG-om
Provedba lokalne razvojne strategije LAG Laure
Pripreme za akreditaciju LAG-a
Stjecanje vještina, animiranje stanovnika područja LAG
Laure, informiranje i edukacija članova i stanovnika
Podrška dionicima u pripremi projekata
Edukacija JLS, volontera, članova i stanovnika LAG-a
Poticanje promotivnih aktivnosti
Uspostavljanje proizvođačkih grupa
Edukacija za zaštitu, certificiranje i brandiranje proizvoda
Promocija tradicijskih i kvalitetnih proizvoda
Informiranje i edukacija o novim tehnologijama
Promocija obnovljivih izvora energije
Razvijanje i promocija ruralnog turizma / turističke ponude
Edukacija i tehnička pomoć za organizacije civilnog društva
Tehnička pomoć za izradu projektne dokumentacije za
infrastruturne i društvene projekte i programe na području
LAG-a
Tehnička pomoć pri izradi programa i planova za očuvanje i
zaštitu kulturnih i prirodnih resursa
Koordiniranje redovitih sastanaka odbora
Koordinacija redovne skupštine
Analiza i odobravanje projekata za provedbu
Istraživanja u zajednici
Organiziranje novih lokalnih strategija
Stvaranje partnerstva s drugim lokalnim akcijskim grupama
regionalno, nacionalno i međunarodno
Ostale aktivnosti predviđene strateškim ciljevima LRS
Organizacijsko upravljanje
II
III
IV
1.2.1.
1.2.1.
1.2.1.
1.2.1.
1.1.1.
1.1.1.
1.1.1.
1.2.1.
1.2.1.
1.1.1.
1.1.1.
1.1.1.,
1.2.1.
1.1.1.,
1.2.1.
1.1.1.,
1.1.2.
1.2.1.
1.1.1
1.1.1.
1.1.1.
1.1.1.,
1.2.1.
1.1.1.,
1.1.2.
1.2.1.
2.1.1.,
2.1.3.
1.1.1.,
1.2.1.
1.1.1.,
1.1.2.
1.2.1.
2.1.1.,
2.1.3.
1.1.1.,
1.2.1.
1.1.1.,
1.1.2.
1.2.1.
2.1.1.,
2.1.3.
2.1.3.
2.1.3.
2.1.5
2.1.3.
2.1.3.
2.1.5.
3.3.2.
1.1.2.
3.3.2.
1.1.2.
3.1.1.
3.3.2.
1.1.2.
2.1.3.
2.1.3.
2.1.5.
2.2.4.
3.1.1.
3.3.2.
1.1.2.
1.1.2.
1.1.2.
1.1.2.
1.1.2.
1.1.1.
1.1.1.
1.1.2.
4.2.2.
1.1.1.
1.1.1.
1.1.2.
4.2.2.
1.1.1.
1.1.1.
1.1.2.
4.2.2.
1.2.1.
1.2.1.
1.2.1.
1.1.1.
1.1.1.
1.1.2.
4.2.2.
3.3.1.
1.2.1.
3.3.1.
3.3.1.
3.3.1.
3.3.1.
170.000,00
170.000,00
0,00
230.000,00
230.000,00
0,00
200.000,00
200.000,00
0,00
223.300,00
223.300,00
0,00
1.1.1.
1.2.1.
1.2.1.
Evaluacije (kvartalno)
Financijska konstrukcija (kvartalni)
Prihod
Rashod
Prihod – rashod
7.3. Dodatak 3 – Detaljni kriteriji za odabir projektnih ideja za provedbu LRS
64
Tabela 18 Detaljni kriteriji za odabir projektnih ideja za provedbu LRS
Red.
br.
1.
2.
3.
Kriterij
Utjecaj projekta na
ostvarenje ciljeva
Lokalne strategije
razvoja
DA – 5
5.
Osigurani kadrovski
kapaciteti s iskustvom
za vođenje i provedbu
projekta
Održivost projekta
(održivost ciljeva i
rezultata projekta),
osigurano upravljanje
ili održavanje nakon
završetka projekta
20
Mali značaj – 10
Projekt je namijenjen
za širu ciljnu skupinu
Doprinosi održivom
upravljanju,
energetskoj
učinkovitosti i
očuvanju okoliša
7.
Srednji značaj- 15
DA – 5
4.
Ostvaren Objašnjenje
broj
evaluatora
bodova
Od velikog značaja
– 20
Projekt uključuje
jednog ili više partnera
Potencijal projekta da
osigura sufinanciranje
iz EU, nacionalnih i
drugih izvora
financiranja
6.
Bodovi
Maksimalan
broj bodova
5
NE – 0
5
NE – 0
Velik - 10
Manji – 5
10
DA – 10
10
NE – 5
DA – 10
10
NE – 5
DA – 10
10
NE – 5
65
Ako
je
primjenjivo:
1.
Tehnička
/
projektna
dokumentacija:
- u pripremi ili
izrađena: 10
- nije izrađena: 0
8.
Status pripremljenosti
projekta
2.
Lokacijska
dozvola:
- u ishođenju ili
ishođena: 10
- nije ishođena: 0
3.
Građevinska
dozvola:
- u ishođenju ili
ishođena: 10
- nije ishođena: 0
Ukupan broj bodova:
30
100
7.4. Dodatak 4 – Nacionalna ekološka mreža i NATURA 2000
Natura 2000 - SPA
Tabela 19 NATURA 2000
Šifra Natura 2000
područja
HR1000023
Naziv Natura 2000
područja
SZ Dalmacija i Pag
Znanstveni naziv
vrste
Ardea purpurea
Ardeola ralloides
Platalea leucorodia
Circaetus gallicus
Lullula arborea
Rallus aquaticus
Numenius arquata
Anthus campestris
Tringa erythropus
Pluvialis squatarola
Aythya ferina
Circus pygargus
Anas acuta
Numenius phaeopus
Lanius minor
Limosa limosa
Hrvatski naziv vrste
čaplja danguba
žuta čaplja
žličarka
zmijar
ševa krunica
kokošica
veliki pozviždač
primorska trepteljka
crna prutka
zlatar pijukavac
glavata patka
eja livadarka
patka lastarka
prugasti pozviždač
sivi svračak
crnorepa muljača
66
Anas clypeata
Grus grus
Sterna sandvicensis
Anas querquedula
Gavia stellata
Gallinago gallinago
Mergus serrator
Sterna hirundo
Melanocorypha
calandra
Lanius collurio
Anas crecca
Plegadis falcinellus
Fulica atra
Anas plathyrhynchos
Gyps fulvus
Haematopus
ostralegus
Lymnocryptes minima
Porzana parva
Anas penelope
Circus aeruginosus
Egretta garzetta
Gavia arctica
Circus cyaneus
Anas strepera
Burhinus oedicnemus
Himantopus
himantopus
Acrocephalus
melanopogon
Calidris alpina
Calandrela
brachydactyla
Alectoris graeca
Phalacrocorax
aristotelis desmarestii
Alcedo atthis
Charadrius
alexandrinus
Falco peregrinus
Caprimulgus
europaeus
Bucephala clangula
Falco columbarius
Bubo bubo
Vanellus vanellus
patka žličarka
ždral
dugokljuna čigra
patka pupčanica
crvenogrli plijenor
šljuka kokošica
mali ronac
crvenokljuna čigra
velika ševa
rusi svračak
kržulja
blistavi ibis
liska
divlja patka
bjeloglavi sup
oštrigar
mala šljuka
siva štijoka
zviždara
eja močvarica
mala bijela čaplja
crnogrli plijenor
eja strnjarica
patka kreketaljka
ćukavica
vlastelica
crnoprugasti trstenjak
žalar cirikavac
kratkoprsta ševa
jarebica kamenjarka
morski vranac
vodomar
morski kulik
sivi sokol
leganj
patka batoglavica
mali sokol
ušara
vivak
67
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura 2000
područja
HR1000024
Ravni kotari
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura 2000
područja
HR1000025
Vransko jezero i Jasen
Tringa nebularia
Aythya fuligula
Tringa totanus
Znanstveni naziv
vrste
Caprimulgus
europaeus
Circaetus gallicus
Falco peregrinus
Circus pygargus
Circus cyaneus
Hippolais olivetorum
Melanocorypha
calandra
Alectoris graeca
Calandrela
brachydactyla
Lanius collurio
Dendrocopos medius
Bubo bubo
Grus grus
Anthus campestris
Lanius minor
Falco columbarius
Lullula arborea
Coracias garrulus
Znanstveni naziv
vrste
Caprimulgus
europaeus
Bucephala clangula
Porzana pusilla
Anas acuta
Lymnocryptes minima
Sterna hirundo
Porzana parva
Aythya ferina
Fulica atra
Anas penelope
Lanius minor
Alcedo atthis
Tringa erythropus
Anas strepera
Ardeola ralloides
Porzana porzana
Egretta alba
Alectoris graeca
krivokljuna prutka
krunata patka
crvenonoga prutka
Hrvatski naziv vrste
leganj
zmijar
sivi sokol
eja livadarka
eja strnjarica
voljić maslinar
velika ševa
jarebica kamenjarka
kratkoprsta ševa
rusi svračak
crvenoglavi djetlić
ušara
ždral
primorska trepteljka
sivi svračak
mali sokol
ševa krunica
zlatovrana
Hrvatski naziv vrste
leganj
patka batoglavica
mala štijoka
patka lastarka
mala šljuka
crvenokljuna čigra
siva štijoka
glavata patka
liska
zviždara
sivi svračak
vodomar
crna prutka
patka kreketaljka
žuta čaplja
riđa štijoka
velika bijela čaplja
jarebica kamenjarka
68
Šifra Natura 2000
područja
HR1000026
Naziv Natura 2000
područja
Krka i okolni plato
Anas crecca
Tringa nebularia
Gallinago gallinago
Anas plathyrhynchos
Bubo bubo
Aythya fuligula
Mergus serrator
Anas querquedula
Tringa totanus
Gavia stellata
Falco columbarius
Platalea leucorodia
Ixobrychus minutus
Anser anser
Vanellus vanellus
Acrocephalus
melanopogon
Circaetus gallicus
Himantopus
himantopus
Ardea purpurea
Anas clypeata
Circus cyaneus
Cygnus olor
Botaurus stellaris
Limosa limosa
Circus pygargus
Nycticorax nycticorax
Plegadis falcinellus
Egretta garzetta
Numenius arquata
Luscinia svecica
Phalacrocorax
pygmaeus
Circus aeruginosus
Rallus aquaticus
Znanstveni naziv
vrste
Cygnus olor
Dendrocopos medius
Lanius collurio
Rallus aquaticus
Caprimulgus
europaeus
Hippolais olivetorum
Lanius minor
kržulja
krivokljuna prutka
šljuka kokošica
divlja patka
ušara
krunata patka
mali ronac
patka pupčanica
crvenonoga prutka
crvenogrli plijenor
mali sokol
žličarka
čapljica voljak
divlja guska
vivak
crnoprugasti trstenjak
zmijar
vlastelica
čaplja danguba
patka žličarka
eja strnjarica
crvenokljuni labud
bukavac
crnorepa muljača
eja livadarka
gak
blistavi ibis
mala bijela čaplja
veliki pozviždač
modrovoljka
mali vranac
eja močvarica
kokošica
Hrvatski naziv vrste
crvenokljuni labud
crvenoglavi djetlić
rusi svračak
kokošica
leganj
voljić maslinar
sivi svračak
69
Lullula arborea
Fulica atra
Burhinus oedicnemus
Anthus campestris
Calandrela
brachydactyla
Acrocephalus
melanopogon
Ixobrychus minutus
Circus aeruginosus
Aythya fuligula
Anas clypeata
Falco columbarius
Aythya ferina
Circaetus gallicus
Anas crecca
Alectoris graeca
Botaurus stellaris
Pernis apivorus
Porzana parva
Bubo bubo
Anas penelope
Aquila chrysaetos
Porzana porzana
Falco peregrinus
Anas querquedula
Circus cyaneus
Phalacrocorax
pygmaeus
Melanocorypha
calandra
Alcedo atthis
Anas plathyrhynchos
Izvor: DZZP, prosinac 2012./siječanj 2013.
ševa krunica
liska
ćukavica
primorska trepteljka
kratkoprsta ševa
crnoprugasti trstenjak
čapljica voljak
eja močvarica
krunata patka
patka žličarka
mali sokol
glavata patka
Zmijar
Kržulja
jarebica kamenjarka
Bukavac
škanjac osaš
siva štijoka
Ušara
Zviždara
suri orao
riđa štijoka
sivi sokol
patka pupčanica
eja strnjarica
mali vranac
velika ševa
vodomar
divlja patka
Natura 2000 – pSCI vrste
Šifra
Natura
2000
područja
HR2001218
HR2001316
Naziv Natura 2000
područja
Površina Natura
2000 područja
(ha)
Benkovac
Karišnica i Bijela
1,86
353,00
Hrvatski naziv
vrste
močvarna riđa
dugonogi šišmiš
oštrouhi šišmiš
dugokrili pršnjak
Znanstveni naziv
vrste
Euphydryas aurinia
Myotis capaccinii
Myotis blythii
Miniopterus
schreibersii
70
dalmatinski okaš
HR2001361
Ravni kotari
31575,06
dugokrili pršnjak
veliki potkovnjak
južni potkovnjak
četveroprugi
kravosas
kopnena
kornjača
Crvenkrpica
dalmatinski okaš
veliki šišmiš
mali potkovnjak
bjelonogi rak
razdijeljeni šaš
HR2001375 Područje oko špilje
Golubnjače, Žegar
HR3000419 J. Molat-Dugi-KornatMurter-PašmanUgljan-RivanjSestrunj-Molat
Novigradsko i
HR4000030 Karinsko more
HR5000025 Vransko jezero i Jasen
Proterebia afra
dalmata
Miniopterus
schreibersii
Rhinolophus
ferrumequinum
Rhinolophus euryale
Elaphe
quatuorlineata
Testudo hermanni
Zamenis situla
Proterebia afra
dalmata
Myotis myotis
Rhinolophus
hipposideros
Austropotamobius
pallipes
Carex divisa
2522,08
mali potkovnjak
Rhinolophus euryale
Rhinolophus
hipposideros
dobri dupin
Tursiops truncatus
obalni šaš
sodna solnjača
primorska
jurčica
kopnena
kornjača
livadni procjepak
jezerski regoč
četveroprugi
kravosas
glavočić
vodenjak
mala
crvendjevojčica
Carex extensa
Salsola soda
južni potkovnjak
63538,73
3710,36
5911,96
grof skitnica
paška čipkica
jesenski
gorocvijet
mješinasti repak
Suaeda maritima
Testudo hermanni
Chouardia litardierei
Lindenia tetraphylla
Elaphe
quatuorlineata
Knipowitschia
panizzae
Ceriagrion tenellum
Hemianax
ephippiger
Selisiothemis nigra
Adonis annua
Alopecurus rendlei
71
Izvor: DZZP, prosinac 2012./siječanj 2013.
razdijeljeni šaš
obalni šaš
smeđi šilj
dugi oštrik
strani veliki
kokotić
sredozemna
ljuljolika
primorska
makovica
vršačka sljezolika
Klasulja
obični ljepušak
grimizni kaćun
četverotočkasti
kaćun
trozubi kaćun
zavinutobodljasti
mak
svinuti
tankorepaš
jednolisni
žabnjak
perzijska
djetelina
Carex divisa
Carex riparia
Cyperus fuscus
Cyperus longus
Delphinium
peregrinum
Desmazeria marina
Glaucium flavum
Hibiscus trionum
Hordeum secalinum
Hydrocotyle vulgaris
Orchis purpurea
Orchis
quadripunctata
Orchis tridentata
Papaver hybridum
Parapholis incurva
Ranunculus
ophioglossifolius
Trifolium
resupinatum
Natura 2000 – pSCI staništa
Šifra Natura
2000 područja
HR2000152
Šifra Natura
2000 područja
HR2001316
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
Špilja kod
Vilišnice
Površina Natura
2000 područja (ha)
točkasti lokalitet
Naziv Natura
2000 područja
Karišnica i Bijela
Površina Natura
2000 područja (ha)
353,00
Naziv Natura
2000 područja
Površina Natura
2000 područja (ha)
Naziv ciljnog
staništa
Špilje i jame
zatvorene za
javnost
Naziv ciljnog
staništa
Špilje i jame
zatvorene za
javnost
Muljevite obale
obrasle vrstama
roda Salicornia i
drugim
jednogodišnjim
halofitima
Naziv ciljnog
staništa
Šifra ciljnog
staništa
8310
Šifra ciljnog
staništa
8310
1310
Šifra ciljnog
staništa
72
HR2001361
Šifra Natura
2000 područja
HR2001375
Ravni kotari
31575,06
Površina Natura
2000 područja (ha)
2522,08
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
Područje oko
špilje
Golubnjače,
Žegar
Naziv Natura
2000 područja
HR3000019
Šifra Natura
2000 područja
Uvala Soline
Naziv Natura
2000 područja
52,11
Površina Natura
2000 područja (ha)
HR3000084
Šifra Natura
2000 područja
HR3000085
Uvala Sv. Ante
Naziv Natura
2000 područja
21,54
Površina Natura
2000 područja (ha)
258,26
Šifra Natura
2000 područja
HR3000419
Šifra Natura
2000 područja
HR4000030
Otok Vrgada SI
strana s o.
Kozina
Naziv Natura
2000 područja
J. Molat-DugiKornat-MurterPašman-UgljanRivanj-SestrunjMolat
Naziv Natura
2000 područja
Novigradsko i
Karinsko more
Površina Natura
2000 područja (ha)
Površina Natura
2000 područja (ha)
63538,73
Površina Natura
2000 područja (ha)
3710,36
Mediteranski
visoki vlažni
travnjaci MolinioHoloschoenion
Špilje i jame
zatvorene za
javnost
Naziv ciljnog
staništa
Špilje i jame
zatvorene za
javnost
Naziv ciljnog
staništa
Velike plitke uvale
i zaljevi
Naziv ciljnog
staništa
Velike plitke uvale
i zaljevi
Naziv ciljnog
staništa
Preplavljene ili
dijelom
preplavljene
morske špilje
Naselja posidonije
(Posidonion
oceanicae)
Pješčana dna
trajno prekrivena
morem
Muljevita i
pješčana dna
izložena zraku za
vrijeme oseke
Naziv ciljnog
staništa
Preplavljene ili
dijelom
preplavljene
morske špilje
Naziv ciljnog
staništa
Preplavljene ili
dijelom
preplavljene
morske špilje
Estuariji
6420
8310
Šifra ciljnog
staništa
8310
Šifra ciljnog
staništa
1160
Šifra ciljnog
staništa
1160
Šifra ciljnog
staništa
8330
1120*
1110
1140
Šifra ciljnog
staništa
8330
Šifra ciljnog
staništa
8330
1130
73
Šifra Natura
2000 područja
HR5000025
Naziv Natura
2000 područja
Vransko jezero i
Jasen
Površina Natura
2000 područja (ha)
5911,96
* prioritetna
staništa
Pješčana dna
trajno prekrivena
morem
Muljevite obale
obrasle vrstama
roda Salicornia i
drugim
jednogodišnjim
halofitima
Mediteranske
sitine (Juncetalia
maritimi)
Mediteranska i
termoatlantska
vegetacija
halofilnih grmova
(Sarcocornetea
fruticosi)
Obalne lagune
Naziv ciljnog
staništa
Mediteranski
visoki vlažni
travnjaci MolinioHoloschoenion
Tvrde oligomezotrofne vode s
dnom obraslim
parožinama
(Characeae)
Mediteranske
povremene lokve
Submediteranski
vlažni travnjaci
sveze MolinioHoredion
Eumediteranski
travnjaci TheroBrachypodietea
Istočno
submediteranski
suhi travnjaci
(Scorzoneretalia
villosae)
1110
1310
1410
1420
1150*
Šifra ciljnog
staništa
6420
3140
3170*
HR prijedlog
6220*
62A0
Izvor: DZZP, prosinac 2012./siječanj 2013.
74
75
8. Literatura
APPRRR – Statistička izvješća o stanju poljoprivrede i upisniku gospodarstva 2012.
HOK – Statistička izvješća za 2011/2012
HGK – Statistička izvješća za 2011.
Directorate-General Agriculture and Rural Development, A short guide to the European
Commission’s proposals for EU rural development after 2013, European Union 2011.
Dostupno na: http://enrd.ec.europa.eu/app_templates/filedownload.cfm?id=FE667808-ABC13562-FEDB-2A3F7DB09295
Delonga, Vedrana (1982) Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, „Fragmenti
predromaničkog crkvenog namještaja iz Ostrovice“-poseban otisak iz knjige Starohrvatska
prosvjeta, III serija – svezak 12
Državni ured za reviziju, godišnja izvješća 2010/2011
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske,2011., Hrvatska u brojkama 2011., Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2002., Popis stanovništva 2001., Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2004., Popis poljoprivrede 2003., Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012., Popis stanovništva 2011., Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2010., Zaposlenost i plaće u 2010., br. 1449,
Statistička izvješća, Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Žene i muškarci u Hrvatskoj
2011.,Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012., Statističko izvješće o predškolskom
odgoju i osnovnim školama 2011/2012.,Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Statističko izvješće o
srednjimškolama i učeničkim domovima 2010/2011.,Zagreb
MPRRR, Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj 2011.2016.,Zagreb
MPRRR, 2006., IPARD program 2007.-2013., revidiran 2010., APPRRR, 2010., Zagreb
MPRRR, 2008., Strategija ruralnog razvoja RH 2008.-2013., Zagreb
MPRRR, 2010., Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih
životinja u Republici Hrvatskoj, Zagreb
MRRŠVG 2010, Strategija regionalnog razvoja, Zagreb, 2010.
Pravilnik o provedbi mjere 202 – "Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja"
unutar IPARD programa; NN 53/2012;
http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_05_53_1337.html,
Prostorni plan uređenja Grada Benkovca, GIN Company d.o.o.,Zadar, 2008.
Prostorni plan uređenja Grada Benkovca, II izmjene I dopune, Planium d.o.o. Rijeka, 2012.
Prostorni plan uređenja Grada Biograda na Moru, Izmjena i dopuna 2011., ARHEO
d.o.o., Zagreb
Prostorni plan uređenja Općine Bibinje, 2005., Zadarska županija Zavod za prostorno
planiranje
Prostorni plan uređenja Općine Galovac, 2005., Zadarska županija Zavod za prostorno
planiranje
Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke, 2006., dostupan na web stranici općine
Prostorni plan uređenja Općine Pašman, 2005., Zadarska županija Zavod za prostorno
planiranje
Prostorni plan Općine Pakoštane, Izmjene i dopune, 2010
Prostorni plan uređenja Općine Sv. Filip i Jakov, Izmjene i dopune, 2005., , GIN Company
d.o.o.,Zadar
Prostorni plan Općine Sukošan, 2008., ACES d.o.o. za arhitekturu, građevinarstvo i geodeziju
76
Prostorni plan uređenja Općine Tkon, 2005., Zadarska županija Zavod za prostorno planiranje
Prostorni plan Zadarske županije, Izmjene i dopune, 2004., Zavod za prostorno planiranje
Zadarske županije
Strateški plan razvoja ruralnih zajednica zaleđa županija Šibenskokninske i Zadarske
županije, 2010., Drniš
Županijska razvojna strategija Zadarske županije 2011-2013
9. Popis tablica
Tabela 1 Osnovni statistički podaci o LAG-u „Laura“ .............................................................. 3
Tabela 2 Površina LAG-a u u prijedlogu ekološke mreže NATURA 2000. .............................. 6
Tabela 3 Sidrišta na području LAG-a „Laura“ ......................................................................... 13
Tabela 4 Društvena i zdravstvena infrastruktura LAG-a ......................................................... 16
Tabela 5 Minski sumnjivi prostor po JLS na području LAG-a „Laura“ .................................. 16
Tabela 6 Zaposlenost u tvrtkama na području LAG-a prema veličini .................................... 17
Tabela 7 Ulov morske ribe i drugih morskih organizama po vrstama u 2011. godini (t) ........ 20
Tabela 8 Proizvodnja marikulture po vrstama od 2000.-2011. godine .................................... 21
Tabela 9 Kategorizacija naselja u LAG-u ................................................................................ 22
Tabela 10 Obrazovna struktura stanovništva LAG-a ............................................................... 24
Tabela 11 SWOT analiza ......................................................................................................... 28
Tabela 12 Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta LRS sa osima ruralnog razvoja RH i EU
2007-2013 (za uvid u međusobnu usklađenost) za razdoblje 2007-2013 ................................ 45
Tabela 13 Operativni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva ........................... 50
Tabela 14 Indikativni broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (vezani uz Prioritet 1 i
Prioritet 3 IPARD programa) navedeni u LRS za razdoblje 2013. – 2014. ............................. 54
Tabela 15 Usklađenost LRS s nadređenim strateškim dokumentima ...................................... 59
Tabela 16 Naselja u JLS i TUG područja ................................................................................ 61
Tabela 17 Operativni i financijski plan provedbe LRS za 2013. godinu ................................. 63
Tabela 18 Detaljni kriteriji za odabir projektnih ideja za provedbu LRS ................................ 65
Tabela 19 NATURA 2000 ....................................................................................................... 66
10. Popis ilustracija
Grafikon 1 Starosna struktura stanovništva LAG-a ................................................................. 24
Grafikon 2 Osnovnoškolska populacija 2001-2011. ................................................................ 25
Grafikon 3 Srednjoškolska populacija 2008-2010 ................................................................... 25
Grafikon 4 Kretanje stanovništva 1857.-2011. na području LAG-a “Laura” .......................... 25
11. Popis slika
Slika 1 Grafički prikaz područja LAG-a „Laura“ s granicama LAG-a i granicama JLS
uključenim u LAG. ..................................................................................................................... 4
Slika 2 Karta LAG-a "Laura" ................................................................................................... 60
Slika 3 Potencijalna NATURA 2000 područja LAG-a ............ Error! Bookmark not defined.
77
12. Kratice korištene u tekstu:
ARKOD
APPRRR
BDP
DVD
DZS
DZZP
EEC
EIB
EU
ha
HGK
HOK
HPA
HPK
JKP
JLS
LAG
LD
LEADER
LRS
LU
MRRŠVG
MO
MT
NAPNAV
NKD
n.m.
NN
OIE
OPG
OSC
PG
PP
PSS
RH
ROP
RPZ
SC
SRR
TUG
TZ
UNDP
ZŽ
ŽRS
Sustav identifikacije zemljišnih parcela
Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Bruto domaći proizvod
Dobrovoljno vatrogasno društvo
Državni zavod za statistiku
Državni zavod za zaštitu prirode
Europska ekonomska komisija
Europska investicijska banka
Europska unija
hektar = 10.000 m2
Hrvatska gospodarska komora
Hrvatska obrtnička komora
Hrvatska poljoprivredna agencija
Hrvatska poljoprivredna komora
Javno komunalno poduzeće
Jedinica lokalne samouprave
Lokalna akcijska grupa
Lovačko društvo
Program Europske unije za razvoj ruralnih područja
Lokalna razvojna strategija
Lovačka udruga
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog
gospodarstva
Mjesni odbor
Ministarstvo turizma
Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja
poljoprivrednim zemljištem i vodama u RH
Nacionalna klasifikacija djelatnosti
nadmorska visina
Narodne novine
Obnovljivi izvori energije
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
Os strateškog cilja
Poljoprivredno gospodarstvo
Park prirode
Poljoprivredna savjetodavna služba
Republika Hrvatska
Regionalni operativni program
Ribarska proizvođačka zadruga
Strateški ciljevi
Strategija ruralnog razvoja
Naselja sa otežanim gospodarenjem
Turistička zajednica
Program Ujedinjenih naroda za razvoj
Zadarska županija
Županijska razvojna strategija
78

Temeljem dokumenta Smjernice za lokalni

Detaljan program radionice - Split 17.10.2014

Partneri u zajedničkom projektu ruralnoga razvoja

STATUT (pdf)

1 JAKŠIĆ ANA izravni 2 MIKIČIĆ MATEJA izravni 3 ČAKIĆ LAURA

Dobro upravljanje i rukovođenje organizacijom civilnog društva

Lokalna razvojna strategija LAG

MRRAK - START

Nedžad Koldžo

Zapisnik sa 1. sjednice upravnog odbora_27_11_13

NEWSLETTER – N. 1 / 2013 SAŽETAK • INTERMODAL Kick

Tabla 2 - Tuvina - Ušće Rijeke Karišnice