j8• rosinca 2013. • bro p . 4 • ra to au i a festivala knjig Revija 19. Pulskog godina VIII. 19. Sa(n)jam knjige uknjigIasi taurtoira Pulski festival branitelja ih k ts a v r h m o D , Pula ca 2013. in s ro p . 15 o d . 5 d O Teme: a klupi Socijalizam n Izlet u Rusiju Vojvodina nu regija u regio • • • Glavni medijski pokrovitelj 19. Sa(n)jam knjige u Istri • Fellowship program Kumpanija od libra / Book folks (DHB, 5.-7. prosinca) U četvrtak, 5. prosinca, u 16 sati u Kavani Mozart Doma hrvatskih branitelja zakazano je otvaranje Fellowship programa - Kumpanija od libra. Program se nastavlja u petak 6. prosinca u 15 sati u Crvenom salonu DHB-a. Tema je “Suvremena hrvatska poezija i proza”, a sudjeluju: Milana Vuković Runjić i Marko Pogačar. U 16 sati o na nakladništvu u Hrvatskoj govorit će Petra Ljevak i Mišo Nejašmić. U subotu 7. prosinca, od 14 do 17 sati Hrvatski nakladnici predstavljaju hrvatske autore. Dr.sc. Ivana Peruško, selektorica ruskoga programa na sajmu Manuel ANGELINI 2 • Međunarodna konferencija “Nakladništvo - trendovi i konteksti” (DHB, 6. i 7. prosinca) Međunarodna konferencija “Nakladništvo - trendovi i konteksti” otvara se u petak, 6. prosinca u 11 sati u Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja. U 12 sati počinje okrugli stol “Nacionalna platforma razvoja e-nakladništva”, a od 15 do 18 sati na programu je rasprava od prvoj temi skupa naslovljenoj “Vrijednost sadržaja”. Druga tema na programu je u subotu, 7. prosinca s početkom u 12 sati, a riječ je o “Uspješnim poslovnim modelima u elektroničkom nakladništvu - novi sadržaji i revitalizacija starih sadržaja, platforme za distribuciju nakladničkih sadržaja.” Od 15.30 do 17.30 sati na programu je radionica “Suvremene tehnologije i alati u elektroničkom nakladništvu”, a od 17.30 do 19 sati Phd Forum “Nakladnički trendovi i konteksti u hrvatskim doktorskim disertacijama.” UMJESTO RIJEČI DOBRODOŠLICE IZLET U RUSIJU ruske i hrvatske novinare (Oleg Kašin, Marko Stričević) i stručnjake (Jelena Jurišić, Božo Kovačević i dr.) koji će na okruglim stolovima raspravljati o društvenim i političkim preokupacijama suvremene Rusije. Budući da je ruski program pulskoga sajma nastao u suradnji s Katedrom za rusku književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, članovi Katedre će i otvoriti program Izlet u Rusiji predstavljanjem posebnoga tematskoga časopisa o suvremenoj ruskoj književnosti Trećeg programa Hrvatskoga Radija. Sajam će odati i svojevrsni hommage dvojici književnih velikana - Mihailu Bulgakovu i Iosifu Brodskom. Ponosni što će Pula ugostiti Ruski program ovogodiš- smo dva ključna ženska glasa njega Sajma nosi naziv Izlet suvremene ruske proze: u Rusiju jer je svojevrsni Ulickaju i Tat’janu hommage slavnome Krleži- Ljudmilu Svojim će se vrckanome putopisu, objavljenom Tolstaju. vim, zafrkatnskim esejima 1926. godine. Suvremena iznimnoga šarma i bistrine ruska književnost jedna je Aleksandr Genis od najdinamičnijih svjetskih predstaviti - jedan od najblistavijih književnosti, čiji su predmislilaca današnjice stavnici prevedeni na brojne ruskih romanu “Rusija u banani” svjetske jezike. Izlet u Rusi- O sajmu će govoriti njegov ju - kao jedan od tematskih na autor - Oleg Kašin - poznati rukavaca ovogodišnjega novinar koji je zbog Sajma knjiga u Puli - prvi je ruski političkih razloga 2010. festival ruske književnosti zvjerski pretučen i ruske kulture u Hrvatskoj, godine ispred svoje kuće. No, ruski ali i u regiji. bi program bio nepotpun Sa(n)jam knjige u Istri pjesništva. Zbog toga će iskoraknuti i u dosad mu bez će nas u okviru posebne nepoznat teritorij - filmski. večeri ruske poezije pjesnik U suradnji s Tanjom Miličić Birjukov podsjetiti na pripremila sam malu reviju Sergej i sjaj ruske avangarde ruskoga suvremenog filma. slavu krilima svoje “zaumne” U suradnji s Mirjanom Rakić, na poezije. pulski će sajam okupiti Sa(n)jam knjige u Istri je ponosan što će ugostiti dva ključna ženska glasa suvremene ruske proze: jedna je Ljudmila Ulickaja, a druga Tat’jana Tolstaja Možemo se (pre)da samo svojim snovi P rihvatiti stvarnost u Hrvatskoj (a tako je bez izuzetka i u nakladništvu) znači djelovati na samo nekoliko načina: pobjeći bez traga, pasti u rezignaciju, depresiju, samožal (najčešći oblici) ili svjesno pobjeći u svoj svijet, predati se svojim snovima. Sa(n)jam se, prema već izlizanom, nomen est omen, predao snovima svjestan da će i njegovi lukobrani i oklopi s vremenom popustiti i da će i on (sanjalački sajam) teško preživjeti kao iznimka u sveopćem rušenju vrijednosti, povratku najnižim oblicima konzervativizma, nacionalizma, ksenofobije i promoviranju društva bez suosjećajnosti, bez prava i pravde. Na specifično pulski, puležanski način Nasuprot pobjedničkoj, sveprisutnoj “civilizaciji trača”, lepršavim žutim listovima koji, ma koliko se branili, ulaze u naše pore, Sa(n)jam pokušava i ove godine, stvoriti bar na tren, mjesto neobičnih, sa- držajnih susreta, razgovora o knjigama, o lijepome, dobrome, plemenitome. I dok ovo pišem svjesna sam da riječi “plemenito”, “čestito”, “pošteno”, “dobro”, gotovo ne postoje u svakodnevnom hrvatskom jeziku, jednako kao što i susretišta poput sajma umalo više neće biti. Stoga sam u ovu godinu ušla s mišlju kako je bez obzira (ali i s obzirom) u kakvom vremenu živimo i kako se ponaosob osjećamo, najvažnije sačuvati Sajam, održati ga i ne dopustiti mu sudbinu divnih, posebnih, hrvatskih knjižara koje su nestale u nepovrat, a za kojima patetično i površno žalimo, iako smo bešćutno gledali kako se ruše, ili još gore, sudbinu onih knjižara koje su opstale, ali se više knjižarama ne mogu nazvati. Godinama sam brinula (zajedno s neobičnim, kreativnim Mauriciom Ferlinom, mudrim, nesvakidašnje obrazovanim Miodragom Kalčićem i pravim ratnicama Egle Vošten i Slavom Ćurković) da Sajam, ne samo opstane, već uistinu postane festival knjige, mje- sto na kojem se svi oni koji se bave knjigom mogu izraziti slobodno, bez cenzure, političkih naputaka ili naputaka vremena i to na specifično pulski, puležanski način. I uspijevalo nam je u ponekim trenucima (premda smo puno griješili, lutali, oscilirali na svim mogućim razinama) stvoriti ono što smo željeli - imaginarni Grad Knjige, podignut isključivo od naše mašte i mašte naših mnogobrojnih suradnika. htjevne i izazovne teme: Socijalizam na klupi, Izlet u Rusiju i Vojvodina - Regija u regionu. Kreatori programa uspjeli su preplitanjem tema ostvariti Neven LAZAREVIC prvi festival ruske književnosti i kulture u Hrvatskoj i regiji Ove se godine smjelo zamaštalo Ove se godine smjelo zamaštalo, bez kalkulacija i gotovo bez kompromisa. Programski odbor (Ivana Peruško, Nives Tomašević, Vlaidslava Gordić-Petković, Ana Bogišić, Boris Koroman, Marta Andrić, Miodrag Kalčić, Vladislav Bajac, Mauricio Ferlin) kao da je ove godine živio izvan vremena i prostora. Nije štedio (posebno, u inovacijama) i nije se štedio. Odbio je recesijski djelovati na bilo koji način osim u granicama budžeta. Stvoren je raskošan program s tri za- Magdelena Vodopija Glavni urednik: Ranko BOROVEČKI Urednica priloga: Bojana ĆUSTIĆ JURAGA Grafički urednik: Dean PAUS Izdavač: Glas Istre novine d.o.o. posebni prilog Glasa Istre KOJE NE SMIJETE TE PROPUSTITI Izabrala Mirjana Dugandžija Ω 10 AUTORA Ω 19. Sa(n)jam knige u Istri Priredio B. VINCEK 1. Nade Nadežda Čačinović 2. Miljenko Jergović 3. Ivan Lovrenović 4. Marko Pogačar 5. Julya Rabinowich 6. Bekim Sejranović 7. Milana Vlaović 8. Milana Vuković Runjić 9. Goran Vojnović 10. Želimir Žilnik TOP 10 KNJIGA SAJMA Izabrala Milana Vuković Runjić 1. Tatjana Tolstaja: “KIS” 2. Miljenko Jergović: “Rod” 3. Mihail Bulgakov: “Kako se kalio majstor” 4. Slobodan Tišma: “Bernardijeva soba” 5. Stipe Botica: “Povijest hrvatske usmene književnosti” 6. Julya Rabinowich: “Rascijepljenost” 7. Oleg Kašin: “Rusija u banani” 8. Ljudmila Ulickaja: “Daniel Stain, prevoditelj” 9. Bekim Sejranović: “Sandale” 10. Mirko Kovač: “Vrijeme koje se udaljava” 19. Sa(n)jam knjige u Istri 3 • Međunarodna konferencija “Nakladništvo - trendovi i konteksti” (DHB, 6. i 7. prosinca) Međunarodna konferencija “Nakladništvo - trendovi i konteksti” otvara se u petak, 6. prosinca u 11 sati u Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja. U 12 sati počinje okrugli stol “Nacionalna platforma razvoja e-nakladništva”, a od 15 do 18 sati na programu je rasprava od prvoj temi skupa naslovljenoj “Vrijednost sadržaja”. Druga tema na programu je u subotu, 7. prosinca s početkom u 12 sati, a riječ je o “Uspješnim poslovnim modelima u elektroničkom nakladništvu - novi sadržaji i revitalizacija starih sadržaja, platforme za distribuciju nakladničkih sadržaja.” Od 15.30 do 17.30 sati na programu je radionica “Suvremene tehnologije i alati u elektroničkom nakladništvu”, a od 17.30 do 19 sati Phd Forum “Nakladnički trendovi i konteksti u hrvatskim doktorskim disertacijama.” Dr. sc. Vladislava Gordić-Petković, selektorica vojvođanskog programa na sajmu VOJVODINA - REGIJA U REGIONU: Izuzetna u europskim razmjerima cinizama i intelektualne sparine, kao i paradigma multikulturnog identiteta koji je u vječitoj borbi s preprekama i zabunama. O slici regije i regiona, borbi za mjesto Kada kažemo da je vojvođanska scena u ravnici i mjesto pod suncem koja izrazito multikulturalna, to nije samo je nekad slatka, fraza, kao što se najbolje vidi upravo a nekad opora na na primjeru književnosti. U Vojvodini Sajmu će govoriti prvi je u službenoj upotrebi šest jezika, što put u dva glasa. ovu regiju čini izuzetnom u europskim Slobodan Tišma, kultni razmjerima; knjige se pišu i tiskaju na srpskom, mađarskom, rumunjskom, slo- pjesnik, pisac i glazbenik, vačkom, hrvatskom i rusinskom. Kultura je beskompromisni umjetnik koji živi marginalnost. Njegova “Bernardijeva igra veliku ulogu u očuvanju identiteta svake nacionalne zajednice, a istovreme- soba”, najvoljeniji novosadski roman no prostor Vojvodine obogaćuje jednom svih vremena, može se čitati kao ironični bedeker poniženih, ali i kao hommage uistinu rijetkom raznovrsnošću. svima koji poniženje vide kao blagodat. Pisca Lasla Vegela i kompozitora Borisa Kovača povezuje “ironija recepcije”: Pjesnik i romanopisac Laslo Blašković je opsjednut biografijama i autobiografijaobojica su slavnija izvan granica svoje ma, ne odustajući od mistifikacije Novog “administrativne” domovine nego kod kuće. Zajednička im je bitka protiv olakih Sada i njegove neprolazne svakodnevice. Kultura igra veliku ulogu u očuvanju identiteta svake nacionalne zajednice, a istovremeno prostor Vojvodine obogaćuje jednom uistinu rijetkom raznovrsnošću ati ma cjelovit program i pritom stvoriti neke nove modele predstavljanja knjiga. Program s nekoliko vrhunaca, multidisciplinarno postavljen, u ritmu suludog vatrometa, na devet lokacija i s gotovo 200 sudionika na tren mi se učinio prezahtjevnim za one koji su gradili Sajam, jer njihovi su se alati s godinama izlizali, a sami graditelji istrošili (uglavnom od borbe s glupošću, jalom i sitnom zlobom). Vrlo mi je lako to sada priznati, jer Sajam je, baš kad je bilo najpotrebnije, nenadano i neproračunato, “porastao” za cijelu jednu generaciju i to generaciju nasljednika: kreativaca Sajam u brojkama Ove će godine na pulskom 18. Sajmu knjiga u Istri izlagati više od 230 nakladnika, s više od 20 tisuća naslova, a popusti će biti od 20 do 70 posto, ovisno o odluci nakladnika i godini izdanja knjige. i mladih pametnica. Rea Korani, Iris Mošnja, Tina Zenzerović, Vibor Juhas, Matko Plovanić, Neven Kacun i Nina Plovanić novi su lukobran, ali i novi kreatori Sajma spremni oblikovati najzahtjevnije programe festivala knjige. U njima vidim onu malu mogućnost opstanka i dugovječnost Sajma u vremenu koje nadolazi, i to ne samo zbog njihova neospornog talenta i mladalačkog žara, već zato što svi u sebi imaju poklič osnivača i graditelja Sajma (patetičan, ali iskren): (Pre)dat ćemo se samo svojim snovima! Magdalena Vodopija, direktorica Sajma knjige u Istri Stvoren je raskošan program s tri zahtjevne i izazovne teme: Socijalizam na klupi, Izlet u Rusiju i Vojvodina Regija u regionu. Kreatori programa uspjeli su preplitanjem tema ostvariti cjelovit program i pritom stvoriti neke nove modele predstavljanja knjiga. Ω SAJAMSKI TOP TEN Njegov roman “Posmrtna maska” je pseudoputopis kroz tijelo i jezik. Spisateljski “klan” sa sjevera Banata, iz Kikinde i okolice, Srđan V. Tešin, Srđan Srdić i Mića Vujičić, ima dugu i lijepu suradnju s istarskom kulturnom scenom, a kultni časopis Severni bunker bio je ključno mjesto razmjene književnosti i kritike. Pišući o tajnovitim mikrosvjetovima u kojima se smjenjuju horor i fantastika, socijalna kritika i pitanja umjetničkog identiteta, ova trojica pisaca oprezno, koliko i pedantno, otkrivaju prostore ušuškane u samodovoljnost, prostore koji su pulsirajuća prijetnja eksplozijom. Zahvaljujući ovim piscima, Vojvodina je “lituratera” - književno tlo, gostoljubivo za različitosti. Priredio B. VINCEK DR. SC. IGOR DUDA, SELEKTOR PROGRAMA SOCIJALIZAM NA KLUPI SOCIJALIZAM NA KLUPI otvara nove teme Socijalizam mora postati predmet širega, ozbiljnijeg interesa, svejedno je li riječ o povijesnom iskustvu koje će neki smjestiti na optuženičku klupu ili o ideji koja će drugima biti izvrstan rezervni igrač koji na klupi čeka svoju novu priliku Sa(n)jam knjige u Istri i Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS), koji djeluje pri Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, započeli su suradnju u ljeto 2012. godine. Već u prvim zajedničkim susretima oblikovana je tema “Socijalizam na klupi”. Takvim smo naslovom željeli poručiti da se socijalizam - kao tema znanstvenog istraživanja ili kao tema zanimljiva sajamskoj publici - mora naći na radnom stolu i na školskoj klupi, mora postati predmet širega ozbiljnijeg interesa, svejedno je li riječ o povijesnom iskustvu koje će neki smjestiti na optuženičku klupu ili o ideji koja će drugima biti izvrstan rezervni igrač koji na klupi čeka svoju novu priliku. Socijalizam je u sajamskom programu zastupljen na nekoliko razina: predstavljanje novih knjiga, pogled na socijalizam iz perspektive umjetnosti i vizualnog identiteta, ali i okrugli stolovi koji preko cenzure i autocenzure te medijske spektakularizacije socijalizma povezuju prošlo i današnje vrijeme. Izvan sajamskoga programa od 5. do 7. prosinca na Sveučilištu se u organizaciji CKPIS-a odvija međunarodni znanstveni skup “Socijalizam na klupi. Kulturološke i povijesne interpretacije jugoslavenskoga i postjugoslavenskih društava”, na kojem će nastupiti oko 90 znanstvenika. Program “CKPIS predstavlja” postao je izravna točka dodira Sajma i CKPIS-a. Sajamski program doista uključuje nekoliko individualnih autora, ali nije koncipiran po modelu zvijezda-autora. Naglasak je na djelima koja su plod zajedničkoga rada pa se i u takvome kolektivizmu donekle ogleda ideologija čijim se rezultatima autori bave. Istaknuti treba tri zbornika iz područja humanističkih znanosti: “Komparativni postsocijalizam: slavenska iskustva”, “Sunčana strana Jugoslavije. Povijest turizma u socijalizmu” i “Socijalizam na klupi. Jugoslavensko društvo očima nove postjugoslavenske humanistike”. Ove tri knjige zajedno donose radove gotovo 50 autora koji dolaze iz Hrvatske, drugih postjugoslavenskih i još daljih zemalja. U tome je najveća snaga ovoga dijela sajamskoga programa, ne samo zbog mnoštva imena, već prije svega zbog novih tema koje ovi autori po prvi puta otvaraju. 10 NAJZANIMLJIVIJIH SAJAMSKIH DOGAĐANJA • Tatjana Tolstaja: “Kis” • Autor čita autora: Miljenko Jergović i Ivan Lovrenović • Tribina: Medijska spektakularizacija socijalizma: Tvrtko Jakovina, Goran Vojnović, Ivan Lovrenović • Goran Vojnović: “Jugoslavija, moja domovina” • Dušan Đorđević: SIV izložba fotografija • Okrugli stol: “Regija u regionu (Istra-Vojvodina)” Vladimir Kopicl, Radoslav Petković, Ž. Marković Moderator: Branimir Pofuk • Sandra Vitaljić: Rat slikama • Boris Kovač&La Campanella • Milorad Popović: “Karnera” • Mirko Kovač hommage Izabrala Milana Vlaović Priredio Z. ANGELESKI 19. Sa(n)jam knjige u Istri 4 19. Sa(n)jam knjige u Istri PORTRET AUTORA: Ljudmila Ulickaja, autorica romana “Daniel Stein, prevoditelj” RAZGOVOR: 5 Ivo Štivičić, dramski pisac i autor kultne serije “Kuda idu divlje svinje”, gost je pulskog sajma knjige Istina ne traži ništa drugo nego - hrabrost! Ljudmila Ulickaja Razgovarao “Treći je došao sam”. Mene su Ona je novi ruski klasik Ulickajin put počeo je daleko od književnosti: diplomirala je genetiku na moskovskom sveučilištu te je tri godine radila na moskovskom Institutu za istraživanje na poljima genetike i organske kemije. Prvu novelu “Sonječka” objavila je 1992. godine, postala je odmah popularna te je nominirana za najvažniju rusku knjižnu nagradu - pandan britanskom Bookeru Zoran ANGELESKI kao mladog pisca brzo privuvo Štivičić je autor gotovo stotinu dramskih tekstova, dobitnik HRT-ove nagrade za životno djelo, scenarist kultne televizijske serije “Kuda idu divlje svinje”. Taj naslov nosi i knjiga hrvatskog redatelja dokumentarnih filmova Silvija Mirošničenka koja će u prisustvu autora knjige i samog Štivičića biti predstavljena na u subotu, 7. prosinca u Sutonu uz Knjigu na pulskom Sajmu knjige u Istri. U knjizi Mirošničenko detaljno analizira seriju iz 1971., ali i plodnu karijeru najpoznatijeg hrvatskog scenarista. Knjiga ima podnaslov “Subverzivna poetika Ive Štivičića i Ivana Hetricha”. I “Sonječka i druge priče” Priredio Boris VINCEK da je mislila da nema osobe koja je ma- Lj udmila Ulickaja rođena je 1943. godine u gradu Davlekanovu, a odrasla je u Moskvi. Kratke priče počela je objavljivati tek 80-ih godina prošlog stoljeća, a danas je smatraju jednom od najvećih suvremenih ruskih autorica. No Ulickajin put počeo je daleko od književnosti. Naime, diplomirala je genetiku na moskovskom sveučilištu te je tri godine radila na moskovskom Institutu za istraživanje na poljima genetike i organske kemije. Zanimljivo je da je Ulickaja dobila otkaz nakon samo tri godina rada jer je policija doznala da pretipkava zabranjene knjige. Otkaz zbog samizdata U jednom intervjuu za talijanski časopis Libero, Ulickaja napominje da su tada u Rusiji svi htjeli čitati te stotine “blokiranih” knjiga koje je zabranila cenzura SSSR-a. Ulickaju je policija otkrila jer je analizirala njenu pisaću mašinu pa je “čitajući” trake mogla doznati koje je zabranjene knjige prepisala. Ulickaja se prisjeća da su si tada prijatelji dijelili knjige koje vole i pretipkavali ih po cijele noći. Za objavu takvog samizdata riskiralo se pet do sedam godina zatvor. Knjiga zbog koje je Ulickaja “pala” bila je “Exodus” Leona Urisa, za koju sada kaže da je, iako joj je promijenila život, zaista skromna knjiga. Ulickaja je deset godina bila bez posla, rastavljena od prvog muža i s dvoje djece. Posrećilo joj se kada je dobila ponudu da radi za jedan jidiški teatar. Njena zadaća bila je birati repertoar, a prisjeća se nje kompetentna za taj posao. Zbog toga je pročitala veliki broj knjiga na temu židovstva, posjetila brojna svjetska kazališta i zaljubila se u njih, a otada je počela i njena spisateljska karijera. Njena prva novela “Sonječka” objavljena je 1992. godine i postala je odmah popularna te je nominirana za najvažniju rusku knjižnu nagradu - pandan britanskom Bookeru. Teme kojima se Ulickaja bavi su međusobno povezane: potreba za religioznom i etničkom tolerancijom, problem intelektualaca u sovjetskoj kulturi, rodni i obiteljski problemi, svakodnevica kao književna tema te novo poimanje tijela. U Hrvatskoj su dosad izašle njezine knjige “Veseli sprovod” (Vuković & Runjić, 2008.), “Sonječka i druge priče” (SysPrint, 2009.) u prijevodu Igora Buljana te “Kazus Kukockog” (Demetra, 2010.) u prijevodu Natalie Reinove, a na ovogodišnjem sajmu bit će predstavljen njen dosad najpoznatiji roman “Daniel Stein, prevoditelj” u izdanju Frakture. Putovanja u Izrael U intervjuu za Ruski vjesnik Ulickaja je kazala da se radilo o njenom najtežem spisateljskom projektu dosad. Naime “Daniel Stein, prevoditelj” je hibridna knjiga između literature i dokumenta u kojem se između ostalog nalaze i pisma koja je Ulickaja pisala svojoj literarnoj agentici Eleni Kostiouković u kojima progovara o težini posla na toj knjizi. Za pisanje te knjige Ulickaja je putovala u Izrael u više navrata gdje je susrela i intervjuirala osobe koje su poznavale Oswalda Rufeisena, izvanrednog čovjeka koju ju je inspirirao za lik Daniela Steina - poljskog Židova koji je po- Ima jedna vrlo jednostavna, sažeta i konkretna činjenica: pitanje istine je pitanje hrabrosti. I kako god okrenete, probajte o tome razmišljati, potrebna je hrabrost. Hrabrost da se kaže, hrabrost da se napravi, hrabrost da se povede drugoga, hrabrost da se iziđe pred druge “Veseli sprovod” mogao brojnim Židovima, njih 300, da pobjegnu iz geta u Miru u Bjelorusiji. Kasnije se preobratio na katoličanstvo i postao je fratar da bi na kraju, baš u Izraelu, osnovao židovsko-kršćansku crkvu. Ulickaja je za potrebe te knjige analizirala brojne dokumente, a kada stvarnost nije bila dovoljna izmislila bi fiktivne dokumente. Što se tiče ubacivanja sebe same kao lika u knjigu, Ulickaja je u intervjuu za talijanski portal recensionilibri.org kazala da je dala glas nevjerojatno velikom broju likova koje zajedno drži zahtjevna “montaža” te da je zbog tog htjela da i njen glas bude dio tog zbora. - Mnogi su isticali Vašu osobnu autorsku hrabrost i subverzivnost te serije. No, koliko ste Vi svjesno pisali subverzivan tekst za seriju “Kuda idu divlje svinje”? kli ti elementi filmske montaže, materije i priče. Nisam bio ljubitelj stereotipa “naprijed naši” i “partija vas vodi u pobjedu”. Ja sam želio vidjeti što se događa s ljudima iza i unutar te sintagme “pobjeda”. Ljudi su skloni konfliktu, sudaru, obmanama i lažima, usmjereni promućurno na vlastiti probitak. splicitno insistirao na takozvanom subverzivnom elementu te serije. Ja sam, zapravo, htio napraviti jednu zanimljivu uzbudljivu fabulu; jednu priču koja će se gledati, jednu priču koju sam ja volio. Naime, kad sam radio na tekstu serije, bio sam i filmski kritičar Radio Zagreba. Imao sam svoj termin četvrtkom “Kultura i film” i tamo sam objašnjavao svoju ljubav prema krimi filmu i prema vesternu. I ti elementi su se složili u jednu zanimljivu priču. No, priča nije imala ambiciju biti sondaža socijalnih, kulturnih, političkih prilika i morao sam je obogatiti s više likova, atmosfere, konflikata. Vrijeme je to rata, vrijeme neobično surovih iskazivanja karaktera, i nije mi preostalo ništa drugo nego da svoje iskustvo i svoju ljubav prema priči pretočim i napravim upravo tu matricu koja je kasnije rezultirala serijom. - Tako je. “Kuda idu divlje svinje” donijela je na scenu ono što su svi znali, ali se nisu usudili napraviti. Jednoobrazna dramaturgija je morala pasti, a pisac je pokazao što je u stanju napraviti ako mu se otvore prostori za kreiranje ovakvih konflikata. Odobrio Bakarić - Vaša kreacija s dvije suparničke grupe sitnih kriminalaca u okolici Zagreba od 1941. do kraja 1943 bio je mudar dramaturški čin izbjegavanja neposrednog ideološkog svrstavanja. - Da, to imate pravo, ali to nije prvi puta. Naime, ja sam već i prije radio neke priče koje su bile vezane uz urbanu borbu Zagreba poput “Treba zaklati pijetla”, “Gola cesta”, - S tom pričom o Vladimiru Bakariću ne smijemo izostaviti i priču s Miroslavom Krležom. Obojica su u dva dana gledali seriju. Krleža je samoinicijativno pogledao seriju u društvu filmskih radnika, a ja mislim da ga je na to potaknuo Krležin prijatelj, tadašnji generalni direktor TV Zagreb Ivo Bojanić koji je vidio da se na seriju valjaju dosta opasne podzemne sabotaže. Krleža je bio oduševljen serijom, to nije krio i oduševljenje je iskazao pred svima. Sutradan su napravili projekciju za Bakarića, na njegov zahtjev. Prikazan mu je epizoda koja mu vjerojatno dirnula memoriju; a to je odlazak iz crkve kroz kukuruzište u partizane. Tom je epizodom bio oduševljen. Nije insistirao da gleda ostalo; rekao je: “Vjerujem da je takva čitava serija”. A kad je to rekao Bakarić, to je značilo da je serija dobila politički blagoslov. Pokušavali su podmetati seriji, nemojmo zaboraviti da je to bila temperatura Hrvatskog proljeća i smjene kadrova koja je uskoro uslijedila. No, serija se branila sama sobom, ljudima koji su je voljeli i izdržala je tolike godine, a na kraju se pojavila s atributom serije za sva vremena. Gotovo je pratila pisca u stopu s njegovim godinama. Bitka za profit - Krleža i njegova djela trajna su Vaša inspiracija. Adaptirali ste brojna njegova djela, “Vražji otok”, “Tomo Bakran”, “Putovanje u Vučjak”... - Žao mi što nisam uspio napraviti “Banket u Blitvi”. Napravio sam skice po trećem dijelu, i to sam htio raditi pod naslovom “Pukovnik Barutanski”. Htio sam napraviti seriju koja bi bila aktualna i danas. I danas u našem okružju žive despoti, žive diktatori. Iza bitke za demokraciju i slobodu vodi se bitka za profit, profit koji je surov i koji nema osjećajnosti. Profit ne zna što znači srce, ne zna što znači duša, ne zna što znači bol i ne zna što znači nesreća. - Nasuprot mitu o strogom i nepristupačnom Krleži, Vi ste imali dugu i plodnu suradnju s njim. Koliko Vam se miješao u rad? - I spašavanje golog života. - Tada je, u doba turbulentnih vremena Hrvatskog proljeća emitiranje serije “Kuda idu divlje svinje” odobrio Vladimir Bakarić, no da bi se to ostvarilo - Moram reći da nisam ek- poseglo se za trikom. situaciji zločina, Merčep se traži kao autoritet za prolaz Vlade u Vukovaru. Pazite, to nije predstava, to je situacija za dalekosežnu analizu: gdje smo, što smo, što se događa s nama? A to da se Vlada, kao, gandijevski zaustavila, to su gandijevski mitovi. - Pojedini poštovatelji ove serije tu i tamo prizivaju njen nastavak, no, takvima ste poručili: “Pobio sam svoje junake i nije bilo šanse da ožive”. - Serija ima prokletu ambiciju da nastavlja svoj uspjeh. No, meni je priča imala zakonitost svoga kraja. Nikada me nitko nije mogao nagovoriti u suprotno, pogotovo što moji junaci nisu mogli drugačije završiti. Crni Roko je morao platiti svoje moralne stranputice, kao crni junak u okviru velike borbe. Na kraju sam ostavio kriminalce da žive, jer kriminalci su vitalni dio svake organizacije i svakog društva, što se pokazalo do dana današnjeg. Nesuglasje i protest - Kad su posrijedi kriminalci, ratni zločinci, Jugoslavija kao da se nije raspala. - Upravo to. Ondašnja matrica rendgenski se i bez ikakvih problema može poklopiti na današnju stvarnost. - No, nasuprot kriminalu, pa i gospodarskoj razmjeni, kulturna razmjena nailazi često na nož. Kako to tumačite? - Svoje nesuglasje i protest demonstrirali smo kazališnom predstavom “Pijana noć 1918”. Uza sve napore, nedaće, ograničenja i užase koja im se događaju, kulturnjaci ipak prolaze. Pojedinci su, krležijanski rečeno, lučonoše i uspijevaju, bez obzira na sve nevolje, ograničenja i užase koji im se događaju. - Često ističete hrabrost kao osnovnu energiju ljudskog postojanja pojedinca i da je ona danas važna u ovoj, kako je opisujete, tužnoj i obeshrabrujućoj zemlji. No, s druge strane, već neko vrijeme svjedočimo razarajućoj mržnji. - Da, ali ima jedna vrlo jednostavna, sažeta i konkretna činjenica: pitanje istine je pitanje hrabrosti. Istina ne traži ništa drugo nego hrabrost. I kakogod okrenete, probajte o tome razmišljati, potrebna je hrabrost. Hrabrost da se kaže, hrabrost da se napravi, hrabrost da se povede drugoga, hrabrost da se iziđe pred druge. Evo vam jedne vizualne slike: vukovarska situacija od prije par dana. Dakle, lampioni napravljeni da se stave na grob postavljeni su na ulicu kao prepreka. Ljudi u uniformama čiste te lampione. Sad imate sljedeću situaciju koju nitko ne spominje: Borković mladi Jastreb želi se probiti, ovi mu brane, on se okreće i viče: “Dajte Merčepa, da vidimo hoće li ga zaustaviti”. Pazite sada, Merčep koji je optužen, koji je u procesu, u sam klasike poput Dostojevskog, pa domaće Matoša, Marinkovića, Krležu. Htio sam raditi i Desnicu kojeg sam volio. Već sam se dogovarao s njim jer sam mislio da je televizijski medij - mogućnostima dvostruke i trostruke slike, kamere, vraćanja unazad, objektivizacije u budućnosti rođen za “Proljeća Ivana Galeba”. Radio sam i Friedricha Dürrenmatta kojeg sam strašno volio. On je bio prijatelj Gustava Krkleca koji ga je i preveo za mene. Kasnije sam se koncentrirao na svoj vlastiti rukopis, ali sam ostao Krležijanac i konstantno sam ga radio. Prijatelji, glumci... - Sredinom 90-ih ste nakon političkih pritisaka smijenjeni s pozicije glavnog urednika Dramskog programa HTV-a. Kako ocjenjujete današnji Dramski program HTV-a? - Nemamo ga. Ne postoji u onoj mjeri kakvog bi trebala imati dramska redakcija. Oni se vjerojatno trude, ali pitanje je što im i kakav prostor omogućuje televizija odnosno njeno glavno tijelo Odbor. Muči me ona slika Radmana pred tim Odborom; izgleda kao učenik petog razreda doveden pred ploču. Jer, znate, sve značajne serije napravili su direktori televizije pa je tako Ivo Bojanić zaslužan za “Kuda idu divlje svinje”,a Branko Puharić za “Putovanje u Vučjak”. Da Rečenica - Uopće se nije mi- Vašu tečnu rečenicu, ješao. Krleža je prije posebno u seriji “Kuda idu svega bio začuđen tedivlje svinje”, hvalili su sami levizijskim medijem. glumci, nazivajući je “čudeTako je bio začuđen snom rečenicom”; govoreći: i Mihajlo Lalić, čiju “On piše kako glumac diše”. sam “Svadbu” radio. - Ispisivao sam rečenicu za Kao mala djeca - što njih; družio sam se s njima. se to događa, gledaZnao sam kako ona treba biti ju svoja lica, svoje jumuzički organizirana, tonski, nake, slušaju svoje kakve su to modulacije. Pa dijaloge ili nešto blisam pravio razliku između zu njihovog dijaloga. rečenice koju izgovara Fabijan Zapravo su bili očaŠovagović i rečenice koju, Ivo Štivičić: Htio rani time što im se recimo, izgovara Ivo Serdar sam napraviti to događa pred očiseriju koja bi bila ili Zvonimir Torjanac kao šef ma, i odatle njihova aktualna i danas policije. benevolentna naklonost i prema mogućoj greški ili preslobodnom oni nisu stali i rekli: “Želimo seNisam bio ljubitelj stereotipa riju koja će biti trajnija od naših ulasku u njihovo djelo. “naprijed naši” i “partija vas - Koji biste još pisce, osim Kr- života”, serije ne bi bilo. - Često se kao argument leže, istaknuli kao svoje uzore? vodi u pobjedu”. Ja sam želio vi- Volio sam one čija sam protiv dramskog programa djela adaptirao. Na početku koristi teza da je to skup prodjeti što se događa s ljudima iza gram, no i danas su itekako spisateljske karijere radio i unutar te sintagme “pobjeda”. gledane, time i isplative serigledan je “Gruntovčani”, “Gr “Malog misto”, ““Velo misto”, “Kuda idu divlje svinje”… se vrte; to - Desetljećima D su mi milijuni gledatelja. Nema serije koja je skupa. Niti jedkoja je dobra nije na serija se skupa serija. skup - A u slučaju “Kuda idu divlje svinje” zaista je bila sjajn sjajna ekipa koju je stvarala, od redatelja re Hetricha, Vas, sjajnih glumaca, montažersjajn ke Radojke Tanhofer, pa auR tora kultne glazbe Miljenka Prohaske. Proh Iz serije “Kuda idu divlje svinje” - Apsolutno. Mi smo prije svega sv bili prijatelji, glumci, m muzičari, scenografi… Pokojni Duško Jeričević je Pok bio sjajan scenograf, obilazio sam s njim prostore, lazi eksterijerna čudesa na peeks riferiji Zagreba gdje su darife nas neboderi; sve je brzo na nestalo. Eto serije koja ne podsjeća stanovnike da po su im stanovi i garaže u koja parkiraju svoja kola ko na mjestu gdje su Crni Roko i Veriga vodile meRo đusobne bitke. đu 6 19. Sa(n)jam knjige u Istri Milivoj Solar, dobitnik ovogodišnje nagrade Kiklop za životno djelo On je ikona proučavanja književnosti kod nas ilivoj Solar (Koprivnica, 8. travnja 1936.), hrvatski teoretičar književnosti i akademik dobitnik je ovogodišnje knjižne nagrade Kiklop za životno djelo. Bio je dugogodišnji redovni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu: od godine 1963. radi kao asistent, zatim kao docent, potom izvanredni, a od 1976. i redovni profesor teorije i metodologije proučavanja književno- komparatistike, prije tri godisti na Odsjeku za komparativnu ne primio je nagradu “Vladiknjiževnost. mir Nazor” za životno djelo. “Svoju iznimnu poziciju Solar Vrhunske analize je potvrđivao vrhunskim analiNjegova knjiga “Teorija zama pojedinačnih djela i preknjiževnosti” prvi put je iz- glednim raspravama kada je dana 1976., a dvadeseti put često bio prvi u analizi postmo2005. godine. Posljednji mi- derne, trivijalne, lake književnistar prosvjete i kulture u so- nosti, odnosa mita i romana”, cijalizmu, miljenik studenata rekao je Bruno Kragić, pred- Posljednji ministar prosvjete i kulture u socijalizmu, miljenik studenata komparatistike, prije tri godine primio je nagradu “Vladimir Nazor” za životno djelo M sjednik Upravnog odbora pulskog sajma obrazlažući odluku o dodjeli Kiklopa za životno djelo Milivoju Solaru. Solar je autor dvadesetak knjiga, simbol studija komparativne književnosti u Zagrebu i ikona proučavanja književnosti kod nas. Nakon prvoga, rasprodanog izdanja jednog od njegovih najpoznatijih djela “Književnoga leksikona”, Matica hrvatska 2011. objavljuje njegovo drugo, znatno prošireno izdanje na radost brojnih učenika, studenata, književnih znalaca i svih ljubitelja književnosti željnih da na jednome mjestu pronađu s jedne strane temeljno, a s druge strane, koliko je moguće, i cjelovito znanje o književnosti. Solarov izbor pisaca, djela i književnih pojmova utemeljen je na autorovu višedesetljetnome teorijskom radu, praćenju teku- ZAŠTITINICI SAJMA: će literature, dobru poznavanju nastavnih programa i šire prihvaćenih sudova hrvatske znanosti o književnosti te na praktičnom, predavačkom iskustvu na području književne znanosti, a izveden je pomoću dobro poznata solarovskog principa da se i najsloženiji teorijski pojmovi dadu predočiti i objasniti jednostavnim, običnim jezikom. Rasprave o oblicima Solarov znanstveni rad i interes usmjeren je na temeljna pitanja književne teorije, posebice na probleme poetike i odnosa književne teorije prema filozofiji. Također, Solara zanimaju i metodologija književne znanosti, književna analiza te univerzalne kulturološke kategorije, poput mita. Među njegovima djelima su “Pitanja poetike” (1971.), “Ideja i POKROVITELJI SAJMA: ZAŠTITNIK PROGRAMA IZLET U RUSIJU: ZAŠTITNIK PROGRAMA REGIJA U REGIONU: Republika Srbija, Autonomna pokrajina Vojvodina, Pokrajinski sekretarijat za kulturu i javno informisanje Istarska županija, Upravni odjel za kulturu TISKARA SAJMA: SPONZORI: SLUŽBENO VOZILO SAJMA: MEDIJSKI POKROVITELJI: priča” (1974.), “Književna kritika i filozofija književnosti” (1976.), “Teorija književnosti” (1976.), “Uvod u filozofiju književnosti” (1978.), “Smrt Sancha Panze” (1981.), “Suvremena svjetska književnost” (1982.), “Mit o avangardi i mit o dekadenciji” (1985.), “Eseji o fragmentima” (1985.), “Filozofija književnosti” (1985.), “Roman i mit” (1988.), “Teorija proze” (1989.), “Laka i teška književnost” (1995.), “Vježbe tumačenja” (1997.), “Edipova braća i sinovi” (1998.), “Granice znanosti o književnosti” (2000.), “Povijest svjetske književnosti: kratki pregled” (2003.), “Predavanja o lošem ukusu: obrana estetičkog uma” (2004.), “Ideja i priča” (2004.), “Uvod u filozofiju književnosti” (2004.) i “Retorika postmoderne” (2005.). Vrhunske su njegove stručne analize djela kao što su “Ako jedne zimske noći neki putnik”, “Krik i bijes”, “Majstor i Margarita”, “Zapisi Maltea Lauridsa Briggea”…, a vrlo su zanimljive i njegove rasprave o oblicima kao što su mit ili roman, pa čak i vic ili druge jednostavne forme. Primjerice u knjizi “Edipova braća i sinovi” dominantna tema, kako se iz naslova dade naslutiti, su mitovi te razmatranje teorija najvećih poznavatelja mita, poput Freuda, Junga, Malinowskog, Cassirera, Levi Straussa, Lotmana, Uspenskog, Fryea i drugih. Brojne su teorije i natpisi o mitu a dr. Solar u ovoj knjizi objašnjava one najzastupljenije. Poetika mita, mit i njegovo značenje, razlika između bajke i mita, mit i legenda, Bettelheimova teorija fantastičnog, glavne su tematske odrednice ove knjige. V. BEGIĆ Sajam se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića Sa(n)jam knjige u Istri i Glas Istre GENERALNI POKROVITELJ SAJMA: Milivoj Solar - neumorni istraživač DONATORI SAJMA: HOTELI SAJMA: Hotel Veli Jože 19. Sa(n)jam knjige u Istri 7 KNJIŽNA NAGRADA KIKLOP OVE GODINE SLAVI I SVOJ JUBILEJ - DESET GODINA OD UTEMELJENJA Dodjela Kiklopa točno u podne Kiklop 2013. dodjeljuje se za postignuća u knjižnoj produkciji nakladnika iz Republike Hrvatske u razdoblju od 1. rujna 2012. do 30. rujna 2013. godine namijenjenih prvenstveno knjižarskoj prodaji njižna nagrada Kiklop Sajma knjige u Istri ove godine slavi i svoj jubilej - deset godina od utemeljenja. U tih deset godina Nagradu Kiklop je iz Pule ponijelo 118 autora, urednika, prevoditelja i nakladnika. Turbulentno i živahno bilo je odrastanje ove nagrade, a iz Sajma knjige u Istri ističu: “Sada, nakon deset godina, može se reći: koliko god nesavršen bio, voljen i osporavan, blaćen i uzdizan, Kiklop je jedna od najznačajnijih knjiških nagrada u Hrvatskoj.” Kiklop 2013. dodjeljuje se za postignuća u knjižnoj produkciji nakladnika iz Republike Hrvatske u razdoblju od 1. rujna 2012. do 30. rujna 2013. godine namijenjenih prvenstveno knjižarskoj prodaji. Razdoblje za prijavu nakladnika bilo je od 15. listopada do 25. listopada 2013. Prije negoli se održi dodjela nagrada, u nedjelju 15. prosinca točno u podne, prisjetimo se tko su nominirani u 11 kategorija, dok će u 12. kategoriji, Kiklop za životno djelo, biti uručen Milivoju Solaru. Za urednika/cu godine nominirane su Gordana FARKAŠ SFECI, (Naklada OceanMore), Irena LUKŠIĆ, Hrvatsko filološko društvo i Disput te Kristijan VUJIČIĆ, Naklada Ljevak. Gordana Farkaš Sfeci od 1998. do 2001. u nakladničkoj kući Fidas potpisuje kao urednica 24 naslova, a 2002. godine osniva Nakladu OceanMore gdje djeluje i kao urednica. Ire- K na Lukšić urednica je Biblioteke Književna smotra i Na tragu klasika Hrvatskoga filološkog društva i Disputa, članica redakcija nekoliko domaćih i stranih časopisa, suradnica više međunarodnih znanstvenih projekata. Kristijan Vujčić dvanaest je godina urednik u izdavačkoj kući Naklada Ljevak i dosad je uredio oko 180 knjiga. Uređuje knjige iz područja publicistike i književnosti u više biblioteka. U kategoriji PROZNO DJELO GODINE nominirani su Daša DRNDIĆ: “Belladonna”, Fraktura, Zaprešić 10/2012.; Tatjana GROMAČA: “Božanska dječica: roman za odrasle koji bi željeli ostati mladi”, Fraktura, Zaprešić 10/2012.; Kristian NOVAK: “Črna mati zemla”, Algoritam, Zagreb 2/2013. i Roman SIMIĆ BODROŽIĆ: “Nahrani me”, Profil Knjiga, Zagreb 10/2012. Za debitantsku knjigu godine natjecat će se Antonio BARIŠIĆ: “Srest ćemo se opet”, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 7/2013.; Iva UŠĆUMLIĆ GRETIĆ: “Duhovi”, EKOmobilis, Strmec Samoborski 3/2013. i Željka ŽIVKOVIĆ: “Esekerski capriccio”, Edicije Božičević, Zagreb 3/2013. Krešimir BAGIĆ: “Plaši li te moja boja”, MeandarMedia, Zagreb 6/2013.; Arsen DEDIĆ: “Kapi za oči”, Profil Knjiga, Zagreb 11/2012. i Marko POGAČAR: “Crna pokrajina”, Algoritam, Zagreb 2/2013. nominirani su u kategoriji PJESNIČKA ZBIRKA GODINE. Za prestižan kipić u kategoriji KNJIGE ESEJA GODINE natječu se Zoran FERIĆ: “Apsurd je zarazna bolest”, V.B.Z., Zagreb 11/2012.; Irena LUKŠIĆ: “Gradovi, sela, dvorci: (vodič za literarne putnike)”, Hrvatsko filološko društvo, Disput, Zagreb 11/2012. i Julijana MATANOVIĆ: “sumnja. [email protected]: (pogovori II)”, V.B.Z., Zagreb 11/2012. PUBLICISTIČKA I ZNANSTVENO-POPULARNA KNJIGA GODINE kategorija je koja će svog dobitnika potražiti među ovim autorima: Tvrtko JAKOVINA: “Trenu- Osebujna nagrada Autorica skulpture Kiklopa i ove je godine poznata pulska keramičarka Marina Orlić. Svaka skulptura - nagrada koja se dodjeljuje u 11 kategorija, različita je, svojevrsni original, jer je oblikovana bez kalupa, rukom umjetnice. Posebna skulptura dodjeljuje se dobitniku nagrade za životno djelo koja se i oblikovno i veličinom razlikuje od skulptura namijenjenih dobitnicima u 11 kategorija. ci katarze: prijelomni događaji XX. stoljeća”, Fraktura, Zaprešić 7/2013.; Helena SABLIĆ TOMIĆ: “Uvod u hrvatsku kratku priču”, Leykam international, Zagreb 11/2012. i Milana VUKOVIĆ RUNJIĆ: “Proust u Veneciji, Matoš u Mlecima”, Vuković & Runjić, Zagreb 6/2013. Tri su naslova u igri i za znanstvenu knjigu godine. To su djela: Krešimir BAGIĆ: “Rječnik stilskih figura”, Školska knjiga, Zagreb 10/2012.; Sonja BAŠIĆ: “Veliki angloamerički pripovjedači našeg doba”, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 11/2012. i Ljubo STIPIŠIĆ DELMATA: “Ani- ma Delmatica”, Profil Knjiga, Zagreb 9/2012. U kategoriji slikovnice godine, finalisti su Ivana GULJAŠEVIĆ (tekst i ilust.): “Čovječuljak Snovuljak”, Igubuka, Zagreb 12/2012.; Sanja PILIĆ, Katarina HALUŽAN (ilust.): “Maša i ljeto”, Mozaik knjiga, Zagreb 7/2013. i Pika VONČINA (tekst i ilust.): “Emilijina vrlo neobična pustolovina”, Mala zvona, Zagreb 10/2012. Pretendenti su za nagradu u kategoriji KNJIGA GODINE ZA DJECU I MLADEŽ su: Zdenko BAŠIĆ: “Mjesečeve sjene: o vješticama i pričama noćnih sati sjeverozapadnog dijela Medvednice i samoborskog kraja”, Planetopija, Zagreb 7/2013.; Miro GAVRAN: “Igrokazi za djecu”, Mozaik knjiga, Zagreb, 7/2013. i Sanja PILIĆ: “Vidimo se na fejsu”, Mozaik knjiga, Zagreb 10/2012.. U kategoriji KNJIGA INOZEMNOG AUTORA/ICE GODINE. za nagradu se natječu: Umberto ECO: “Konstruiranje neprijatelja i drugi prigodni tekstovi”, Mozaik knjiga, Zagreb 9/2013.; Alice MUNRO: “Previše sreće”, Naklada OceanMore, Zagreb 10/2012. i Goran VOJNOVIĆ: “Jugoslavija, moja domovina”, Fraktura, Zaprešić 7/2013. Nominirani za Kiklopa u kategoriji PRIJEVODA GODINE su: Xenia DETONI Péter Nádas: “Paralelne pripovijesti”, Fraktura, Zaprešić 11/2012.; Giga GRAČAN - Anthony Horowitz: “Kuća svile”, Profil Knjiga, Zagreb 3/2013. i Truda STAMAĆ - Ingeborg Bachmann, Paul Celan: “Vrijeme srca: dopisivanje, uz pisma što su ih razmijenili Paul Celan i Max Frisch te Ingeborg Bachmann i Gisele Celan-Lestrange”, Naklada OceanMore, Zagreb 6/2013. V. BEGIĆ Snimio N. LAZAREVIĆ 8 19. Sa(n)jam knjige u Istri PROGRAM 19. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI Pulski festival knjiga i autora PULA, Dom hrvatskih branitelja, od 5. do 15. prosinca 2013. Četvrtak, 5. prosinca 12 sati, DHB - Otvorenje Sajma DHB 13.30 sati, DHB - Otvorenje štanda Vojvodine 15 sati, Sveučilište Jurja Dobrile - Otvorenje znanstvenog skupa Socijalizam na klupi: kulturološke i povijesne interpretacije jugoslavenskoga i postjugoslavenskih društava; od 16 - 21 sat (izlaganja i rasprave) 16 sati, DHB, Kavana Mozart Otvorenje Fellowship programa Kumpanija od libra 17 sati, DHB, Crveni salon Socijalizam na klupi - Silvio Mirošničenko: “Kuda idu divlje svinje: subverzivna poetika Ive Štivičića i Ivana Hetricha”. Sudjeluju: Silvio Mirošničenko, Ivo Štivičić, Vojo Šiljak 18 sati, DHB, Izlet u Rusiju - Predstavljanje časopisa: Treći program Hrvatskog radija, br. 85, temat: Izlet u Rusiju (Hrvatski radio) Sudjeluju: Biljana Romić, Rajka Rusan, Ivana Peruško, Živa Benčić, Jasmina Vojvodić; moderator: Branimir Pofuk 19 sati, DHB, Izlet u Rusiju - Tatjana Tolstoj (Tolstaja): KIS (Naklada Pelago, Geopoetika) Sudjeluju: Tatjana Tolstaja, Vladislav Bajac i Dušanka Profeta 20 sati, Sveučilište Jurja Dobrile Socijalizam na klupi (CKPIS predstavlja) - Maša Kolanović (ur.): Komparativni postsocijalizam: slavenska iskustva Sudjeluju: Reana Senjković, Maciej Czerwin’ski, Boris Koroman Petak, 6. prosinca 9 - 21 sat, Sveučilište Jurja Dobrile - Znanstveni skup Socijalizam na klupi: kulturološke i povijesne interpretacije jugoslavenskoga i postjugoslavenskih društava (izlaganja i rasprave) 10 sati DHB, Kavana Mozart - Doručak s autoricom. Gošće Tatjana Tolstaja i kantautorica Inna Razumihina, Voditelj Vojo Šiljak 11 sati, DHB - Otvorenje Međunarodne konferencije Nakladništvo - trendovi i konteksti (otvorenje), od 12 do 18 sati (izlaganja i rasprave) 12 sati, DHB - Okrugli stol Cenzura i autocenzura u socijalizmu i danas. Sudjeluju: Miljenko Jergović, Vladislav Bajac, Milan Rakovac, Aleksandar Genis i Nadežda Ažgihina Voditelj: Branimir Pofuk 17 sati, DHB - Obljetnica na Sajmu - Milana Vuković Runjić: “Proust u Veneciji, Matoš u Mlecima”. Sudjeluju: Milana Vuković Runjić, Daniel Rafaelić i Zdravko Zima 18 sati, DHB - Izlet u Rusiju - Aleksandar Genis: “Tama i tišina”. Sudjeluju: Aleksandar Genis, Vladislav Bajac, Ivana Peruško 19 sati, DHB - Autor čita autora - Miljenko Jergović i Ivan Lovrenović; Ivan Lovrenović: “Nestali u stoljeću” i Miljenko Jergović: “Rod” 20 sati, Sveučilište Jurja Dobrile - Socijalizam na klupi (CKPIS predstavlja) - Lana Cavar, Narcisa Vukojević: “Iskopavanja: Sudi knjigu po koricama i Znakovi proizvodnje - proizvodnja znakova” (prezentacija projekta). Sudjeluju: Lana Cavar i Narcisa Vukojević 21 sat, Monteparadiso - Sljedeća stanica Paradiso Rojc - Marko Pogačar: “Jugoton gori !: glazbeni dnevnik”. Sudjeluju: Marko Pogačar, Boris Matić, Željko Marković, Ivan Sršen 22 sata, Rojc, Monteparadiso - Sljedeća stanica Paradiso - Cherkezi United, koncert Subota, 7. prosinca 9 do 11 sati, Sveučilište Jurja Dobrile - Znanstveni skup Socijalizam na klupi: kulturološke i povijesne interpretacije jugoslavenskoga i postjugoslavenskih društava (izlaganja i rasprave) 10 sati, DHB, Kavana Mozart - Doručak s autorom, gost Aleksandar Genis, voditelj Vojo Šiljak 12 sati, DHB - Tribina Trećeg programa Hrvatskog radija - Medijska spektakularizacija socijalizma. Sudjeluju: Tvrtko Jakovina, Goran Vojnović, Ivan Lovrenović, voditelj Bojan Munjin 12 do 19 sati, DHB, Kavana Mozart - Međunarodna konferencija - Nakladništvo - trendovi i konteksti (izlaganja i rasprave) 16 sati, DHB, Socijalizam na klupi - Boris Miljković: “Od ruskog umjetničkog eksperimenta preko yu rock’n’rolla do ‘kuhara’”. Sudjeluju: Boris Miljković, Vladislav Bajac 17 sati, DHB - Socijalizam na klupi (CKPIS predstavlja) Lada Duraković, Andrea Matošević (ur.): “Socijalizam na klupi: jugoslavensko društvo očima nove postjugoslavenske humanistike” Sudjeluju: Damir Agičić, Ines Prica, Lada Duraković, Andrea Matošević 18 sat, DHB - Suton uz knjigu - Goran Vojnović: “Jugoslavija, moja domovina”. Sudjeluju: Goran Vojnović, Milan Rakovac, Boris Koroman 19 sati, DHB - Bijelo i Crno more - Ahmet Ümit: “Magla i noć”, “Memento za Istanbul”. Sudjeluju: Ahmet Ümit, Marta Andrić, Ekrem Čaušević 20.30 sati, Galerija Makina - Socijalizam na klupi - Dušan Đorđević: “SIV (Savezno izvršno vijeće)”, izložba fotografija 22 sata, Caffe bar P14 - Socijalistička čaga u Peu - DJ Filjo Nedjelja, 8. prosinca 10 sati, DHB, Kavana Mozart - Doručak s autorom, gost Ivan Lovrenović, voditelj: Vojo Šiljak 17 sati, DHB - Socijalizam na klupi (CKPIS predstavlja) - Radina Vučetić: “Koka-kola socijalizam: amerikanizacija jugoslovenske popularne kulture šezdesetih godina XX veka”. Sudjeluju: Radina Vučetić, Lada Duraković, Igor Duda 18 sati, DHB, Suton uz Voju - Vojo Šiljak: “Doručak s autorom” Sudjeluju: Vojo Šiljak, Ivo Štivičić, Davor Mandić, Gorka Ostojić Cvajner 19 sati, DHB - Trenutak za prijatelja - Hommage Ćići Senjanoviću Sudjeluju: Nada Gašić, Kruno Lokotar, Nenad Veličković, Ognjen Alujević, Ivo Štivičić Ponedjeljak, 9. prosinca 10 sati, DHB, Kavana Mozart - Doručak s autorom, gost Ahmet Ümit, voditelj Vojo Šiljak 11 sati, DHB, Kavana Mozart - Izlet u Rusiju - Brodski u Disputu Sudjeluju: Irena Lukšić, Branimir Pofuk 16 sati, DHB - Socijalizam na klupi (CKPIS predstavlja)- Hannes Grandits, Karin Taylor (ur.): “Sunčana strana Jugoslavije: povijest turizma u socijalizmu” Sudjeluju: Damir Agičić, Igor Duda, Karin Taylor i Hrvoje Klasić 17 sati, DHB - Izlet u Rusiju - Mihail Bulgakov: “Kako se kalio majstor: rana proza”. Sudjeluju: Ivana Peruško, Nives Tomašević, Miha Javornik 18 sati, DHB - Suton uz knjigu - Drago Hedl: “Donjodravska obala” Sudjeluju: Drago Hedl, Davor Špišić, Nenad Rizvanović 19 sati, DHB - Suton uz knjigu - Aleksandar Stanković: “Sto faca i Aca” Sudjeluju: Aleksandar Stanković, Branimir Pofuk 19 sati, Kino Valli - Revija (suvremenog) ruskog filma - Aleksej Balabanov: “Morfij”, 2008., drama (prema motivima proze Mihaila Bulgakova), 110’ Utorak, 10. prosinca 10 sati, DHB, Kavana Mozart - Doručak s autorom Gost Ivo Štivičić Voditelj Vojo Šiljak 11 sati DHB, Kavana Mozart - Regija u regionu - Sve vojvođanske književnosti. Sudjeluju: Tomislav Žigmanov, Srđan Srdić, Laslo Blašković, Srđan V. Tešin, Mića Vujičić. Voditelji: Vladislava Gordić-Petković i Neven Ušumović 16 sati, DHB, Crveni salon - Socijalizam na klupi (CKPIS predstavlja), Magdalena Najbar-Agičić: “Kultura, znanost, ideologija: prilozi istraživanju politike komunističke vlasti u Hrvatskoj 1945-1960. na polju kulture i znanosti” Sudjeluju: Magdalena Najbar-Agičić, Romana Horvat, Igor Duda 17 sati, DHB - Suton uz knjigu Kristian Novak: “Črna mati zemla” Sudjeluju: Kristian Novak, Kruno Lokotar, Marko Pogačar i Nikica Petković 18 sati, DHB - Regija u regionu - Slobodan Tišma: “Bernardijeva soba” Sudjeluju: Slobodan Tišma, Vladislava Gordić-Petković i Miljenko Jergović 19 sati, DHB - Autorica čita autoricu - Milana Vlaović i Mirjana Dugandžija, Mirjana Dugandžija: “Indijančeva noć” i Milana Vlaović: “Rašeljka i druge žene” 19 sati, Kino Valli - Revija (suvremenog) ruskog filma Marina Migunova: “Zrcala”, 2013., biografska drama (Marina Cvetajeva), 130’ 20.30 sati, Sveta srca - Istra ispod kore / 15. Media Mediterranea, “Uznemirujuća ljepota (redux)”, audiovizualni performans Autori: Matija Debeljuh, Dario Marušić, Goran Farkaš (Veja) i Marino Jurcan Srijeda, 11. prosinca 10 sati, DHB, Kavana Mozart - Doručak s autorom, Gost Slobodan Tišma, voditelj Vojo Šiljak 11 sati, DHB, Kavana Mozart - Regija u regionu - Predstavljanje časopisa Severni bunker (Kikindske novine) Sudjeluju: Srđan V. Tešin, Mića Vujičić, Srđan Srdić. Predstavljaju: Vladislava Gordić-Petković i Neven Ušumović 12 sati, DHB Okrugli stol “Regija u regionu (Istra-Vojvodina)”. Sudjeluju: Vladimir Kopicl, Radoslav Petković, Željko Marković, Dragutin Lučić - Luce. Moderator: Branimir Pofuk 17 sati, DHB - Razgovor iza zavjese, Sandra Vitaljić: “Rat slikama: suvremena ratna fotografija”. Sudjeluju: Sandra Vitaljić, Kruno Lokotar, Katarina Luketić 18 sati, DHB - Regija u regionu DHB, Crveni salon Boris Buden, Želimir Žilnik: “Uvod u prošlost”. Sudjeluju: Želimir Žilnik, Mima Simić 19 sati, DHB - Regija u regionu Laslo Vegel i Boris Kovač “Neoplanta ili obećana zemlja i la ampanella” Sudjeluju: Laslo Vegel, Boris Kovač Predstavljaju: Vladislava Gordić-Petković, Branimir Pofuk 19 sati, Kino Valli - Revije (suvremenog) ruskog filma Andrej Hržanovski: “Soba i pol”, 2009., Svakodnevni programi za djecu na sajmu Na Sajmu će se održavati i dječji program. Svake večeri, u 19 sati djeci će poznate priče i bajke pripovijedati Baka Librić. U petak 6. prosinca u 18 sati na programu je prigodni program “Tri vile Svetog Nikole”, scenska igra. Sudjeluju: knjiške vile, Sveti Nikola, Pčelice i Baka Librić. Istoga dana u 18.30 sati u Plavom salonu održat će se humanitarna akcija Viktorov grupe, Sa(n)jam knjige i Monte Librića. U utorak 10. prosinca u 11 sati na programu je slušaonica “Bajka o caru Saltanu” (A. S. Puškina), a u srijedu 11. prosinca “Bajka o zlatnom pjetliću” (A. S. Puškina). U četvrtak je u isto vrijeme slušaonica posvećena priči “Baba Jaga protiv Vasilise Premudre” (V. A. Degrteva). Vojvodina po Istri V. B. (11. -13. prosinca, Poreč, Umag i Pazin) U sklopu sajamskog programa “Vojvodina - regija u regionu” bit će organizirano i predstavljanje vojvođanskih autora po Istri naslovljeno Vojvodina po Istri. U srijedu, 11. prosinca u porečkoj Gradskoj knjižnici u 19 sati predstavit će se Laslo Blašković kojem će se u četvrtak, 12. prosinca, u umaškoj Gradskoj knjižnici također u 19 sati pridružiti i Laslo Vegel. Pazinska Hiža od besid će u petak, 13. prosinca u 19 sati ugostiti autore časopisa Severni bunker: Srđana V. Tešina, Miću Vujičića i Srđana Srdića. B. V. biografska drama (Josif Brodski), 130’ 20.30 sati, Galerija Cvajner - Izlet u Rusiju - Noć ruske poezije Sudjeluju: Dubravka Oraić-Tolić, Danijela Lugarić-Vukas, Sergej Birjukov Voditelj: Branimir Pofuk Četvrtak, 12. prosinca 10 sati, DHB, Kavana Mozart - Doručak s autorom, gost Želimir Žilnik Voditelj Vojo Šiljak 11 sati DHB, Kavana Mozart - Bertijev program: ljubav na drugi pogled, Zvonko Maković: “Amazonke avangarde” 12 sati, DHB, Kavana Mozart - Predstavljanje nakladnika - Edicije Božičević: “Književna košnica” Sudjeluju: Nataša Medved, Fikret Cacan 16 sati, DHB - Razgovor iza zavjese - Stipe Botica: “Povijest hrvatske usmene književnosti”. Sudjeluju: Stipe Botica, Krešimir Nemec, Evelina Rudan-Kopec, Miroslava Vučić 17 sati, DHB - Predstavljamo nagradu Albert Goldstein 2013. Julya Rabinowich: “Rascijepljenost”. Sudjeluju: Julya Rabinowich, Ivana Simić Bodrožić, Gordana Farkaš-Sfeci, Helen Sinković 18 sati, DHB - Izlet u Rusiju - Oleg Kašin: “Rusija u Banani” Sudjeluju: Oleg Kašin, Marko Stričević, Nataša Medved, Fikret Cacan 19 sati, DHB - Druga obala / L’altra costa - Flavio Soriga: “Sardinia blues”. Sudjeluju: Flavio Soriga, Ana Badurina, Tatjana Peruško 19 sati, Kino Valli - Revija (suvremenog) ruskog filma Andrej Gerjazev: “Sutra”, 2012., dokumentarni film, 90’ 21 sat, Rojc, Monteparadiso - Sljedeća stanica Paradiso - Rašeljka Krnić, Benjamin Perasović: “Sociologija i party scena”. Sudjeluju: Benjamin Perasović, Željko Marković, Boris Bjelica- Bebetto 22 sata Rojc, Monteparadiso - Sljedeća stanica Paradiso - DJ Bebetto i DJ Benjamin Petak, 13. prosinca 10 sati, DHB, Kavana Mozart - Doručak s autorom, Gost Flavio Soriga Voditelj Vojo Šiljak 11 sati, DHB, Kavana Mozart - Bertijev program: ljubav na drugi pogled Nadežda Čačinovič: “Čitanje Mandeljštama” 12 sati, DHB - Okrugli stol “Rusija danas” Sudjeluju: Oleg Kašin, Marko Stričević, Božo Kovačević, Jelena Jurišić Moderatorica: Mirjana Rakić 16 sati, DHB - Bijelo i Crno more (Mediteran) Mitja Lamut: “Parobrodi Jadrana na razglednicama”. Sudjeluju: Mitja Lamut, Stjepan Ravić 17 sati, DHB - Razgovor iza zavjese - Žarko Paić: “Sloboda bez moći: politika u mreži entropije”. Sudjeluju: Žarko Paić, Andrej Nikolaidis 18 sati, DHB - Izlet u Rusiju - Festival svjetske književnosti predstavlja - Ljudmila Ulickaja: “Daniel Stein, prevoditelj” Sudjeluju: Ljudmila Ulickaja, Seid Serdarević, Jasmina Vojvodić 19 sati, DHB - Autor čita autora - Luko Paljetak i Tonko Maroević Tonko Maroević: “Redak mulja, redak pjene” i Luko Paljetak: “Razlozi za nepovjerenje u sustav obrane od tuče” 19 sati, Kino Valli - Revija (suvremenog) ruskog filma Mike Lerner, Maksim Pozdorovkin: “Pussy Riot: punk molitva”, Rusija, Velika Britanija, 2012., dokumentarni film, 88’ 20.30 sati, Sveta Srca - Regija u regionu - Boris Kovač & La Campanella Koncert: Romatnic Deca Dance from Mittell Europe 22 sata, Caffe bar P14 - After party Boris Kovač & La Campanella DJ Filjo Subota, 14. prosinca 10 sati, DHB, Kavana Mozart - Doručak s autoricom, gošća Ljudmila Ulickaja, voditelj Vojo Šiljak 11 sati, DHB, Kavana Mozart - Bertijev program: ljubav na drugi pogled - Tonko Maroević: “Brodski moje mladosti” 12 sati, Caffe bar Foška - Addio Foška - Sudjeluju: Andrej Nikolaidis, Miljenko Jergović, Goran Filipi, Marina Orlić Voditelj Vojin Pašić 16 sati, DHB - Istra ispod kore Dean Zahtila (ur.): “Labin Art Express: 1992-2012.” (Labin Art Express) Sudjeluju: Dean Zahtila, Sanja Švrljuga, Viktor Zahtila 17 sati, DHB - Suton uz knjigu Milorad Popović: “Karnera” Sudjeluju: Milorad Popović, Seid Serdarević, Andrej Nikolaidis 18 sati, DHB - Suton uz knjigu Bekim Sejranović: “Sandale” Sudjeluju: Bekim Sejranović, Julijana Matanović, Drago Glamuzina 19 sati, DHB - Dodjela čitateljske nagrade dr. Ivo Borovečki 20 sati , Galerija Cvajner - Trenutak za prijatelja Mirko Kovač: “Vrijeme koje se udaljava” Sudjeluju: Filip David, Seid Serdarević, Miljenko Jergović, Božo Koprivica Izložba Slobodane Bobe Matić-Kovač Nedjelja, 15. prosinca 10 sati, DHB, Kavana Mozart - Kiklopski doručak gost Milivoj Solar, voditelj Vojo Šiljak 12 sati, Sveta Srca - Dodjela nagrade KIKLOP 2013. 17 sati, DHB - Istra ispod kore Katarina Marić, Tajana Ujčić: “Špicije / L’uspeîsio: spomeni na Morsko lječilište u Rovinju /Ricordanze dell’Ospizio Marino a Rovigno 1888-1947”. Sudjeluju: Oleg Nikolić, Marija Smolica, Tajana Ujčić, Katarina Marić 18 sati, DHB - Trenutak za prijatelja - Predrag Spasojević: “P. S. Predrag Spasojević”. Sudjeluju: Drago Orlić, Jerica Ziherl, Dorina Vlakančić, Oleg Šuran, Biserka Vranić 19 sati, DHB - Predstavljamo temu 20. Sa(n)jam knjige u Istri Prije sto godina: 1914. Sudjeluju: Graciano Kešac, Gorka Ostojić Cvajner, Darko Komšo, Magdalena Vodopija 20 sati, DHB - Izvlačenje dobitnika nagradne igre Izlet u Moskvu
© Copyright 2024 Paperzz
