close

Enter

Log in using OpenID

bookdreamer - Sa(n)jam knjige u Istri

embedDownload
j8•
rosinca 2013. • bro
p
.
4
•
ra
to
au
i
a
festivala knjig
Revija 19. Pulskog
godina VIII.
19. Sa(n)jam
knjige uknjigIasi taurtoira
Pulski festival
branitelja
ih
k
ts
a
v
r
h
m
o
D
,
Pula
ca 2013.
in
s
ro
p
.
15
o
d
.
5
d
O
Teme:
a klupi
Socijalizam n
Izlet u Rusiju
Vojvodina nu
regija u regio
•
•
•
Glavni medijski pokrovitelj
19. Sa(n)jam knjige u Istri
• Fellowship
program
Kumpanija
od libra /
Book folks
(DHB, 5.-7. prosinca)
U četvrtak, 5. prosinca, u 16 sati u Kavani
Mozart Doma hrvatskih branitelja zakazano je
otvaranje Fellowship programa - Kumpanija
od libra. Program se nastavlja u petak 6. prosinca u 15 sati u Crvenom salonu DHB-a. Tema
je “Suvremena hrvatska poezija i proza”, a
sudjeluju: Milana Vuković Runjić i Marko Pogačar. U 16 sati o na nakladništvu u Hrvatskoj
govorit će Petra Ljevak i Mišo Nejašmić. U
subotu 7. prosinca, od 14 do 17 sati Hrvatski
nakladnici predstavljaju hrvatske autore.
Dr.sc. Ivana Peruško, selektorica
ruskoga programa na sajmu
Manuel ANGELINI
2
• Međunarodna
konferencija
“Nakladništvo
- trendovi i
konteksti”
(DHB, 6. i 7. prosinca)
Međunarodna konferencija “Nakladništvo - trendovi i konteksti”
otvara se u petak, 6. prosinca u 11 sati u Crvenom salonu Doma hrvatskih
branitelja. U 12 sati počinje okrugli stol “Nacionalna platforma razvoja
e-nakladništva”, a od 15 do 18 sati na programu je rasprava od prvoj temi
skupa naslovljenoj “Vrijednost sadržaja”. Druga tema na programu je u
subotu, 7. prosinca s početkom u 12 sati, a riječ je o “Uspješnim poslovnim modelima u elektroničkom nakladništvu - novi sadržaji i revitalizacija
starih sadržaja, platforme za distribuciju nakladničkih sadržaja.” Od 15.30
do 17.30 sati na programu je radionica “Suvremene tehnologije i alati u
elektroničkom nakladništvu”, a od 17.30 do 19 sati Phd Forum “Nakladnički trendovi i konteksti u hrvatskim doktorskim disertacijama.”
UMJESTO RIJEČI DOBRODOŠLICE
IZLET U
RUSIJU
ruske i hrvatske novinare
(Oleg Kašin, Marko Stričević) i stručnjake (Jelena
Jurišić, Božo Kovačević
i dr.) koji će na okruglim
stolovima raspravljati o
društvenim i političkim
preokupacijama suvremene
Rusije. Budući da je ruski
program pulskoga sajma
nastao u suradnji s Katedrom za rusku književnost
Filozofskoga fakulteta u
Zagrebu, članovi Katedre
će i otvoriti program
Izlet u Rusiji predstavljanjem posebnoga
tematskoga časopisa o suvremenoj
ruskoj književnosti
Trećeg programa
Hrvatskoga Radija. Sajam će odati i
svojevrsni hommage
dvojici književnih velikana - Mihailu Bulgakovu i
Iosifu Brodskom. Ponosni
što će Pula ugostiti
Ruski program ovogodiš- smo
dva
ključna
ženska glasa
njega Sajma nosi naziv Izlet suvremene ruske
proze:
u Rusiju jer je svojevrsni
Ulickaju i Tat’janu
hommage slavnome Krleži- Ljudmilu
Svojim će se vrckanome putopisu, objavljenom Tolstaju.
vim, zafrkatnskim esejima
1926. godine. Suvremena
iznimnoga šarma i bistrine
ruska književnost jedna je
Aleksandr Genis
od najdinamičnijih svjetskih predstaviti
- jedan od najblistavijih
književnosti, čiji su predmislilaca današnjice
stavnici prevedeni na brojne ruskih
romanu “Rusija u banani”
svjetske jezike. Izlet u Rusi- O
sajmu će govoriti njegov
ju - kao jedan od tematskih na
autor
- Oleg Kašin - poznati
rukavaca ovogodišnjega
novinar koji je zbog
Sajma knjiga u Puli - prvi je ruski
političkih razloga 2010.
festival ruske književnosti
zvjerski pretučen
i ruske kulture u Hrvatskoj, godine
ispred svoje kuće. No, ruski
ali i u regiji.
bi program bio nepotpun
Sa(n)jam knjige u Istri
pjesništva. Zbog toga
će iskoraknuti i u dosad mu bez
će
nas
u okviru posebne
nepoznat teritorij - filmski. večeri ruske
poezije pjesnik
U suradnji s Tanjom Miličić
Birjukov podsjetiti na
pripremila sam malu reviju Sergej
i sjaj ruske avangarde
ruskoga suvremenog filma. slavu
krilima svoje “zaumne”
U suradnji s Mirjanom Rakić, na
poezije.
pulski će sajam okupiti
Sa(n)jam knjige u Istri
je ponosan što će
ugostiti dva ključna
ženska glasa suvremene ruske proze:
jedna je Ljudmila Ulickaja, a druga Tat’jana
Tolstaja
Možemo se (pre)da
samo svojim snovi
P
rihvatiti stvarnost u
Hrvatskoj (a tako je
bez izuzetka i u nakladništvu) znači djelovati na samo nekoliko načina: pobjeći
bez traga, pasti u rezignaciju, depresiju, samožal
(najčešći oblici) ili svjesno pobjeći u svoj svijet, predati se
svojim snovima. Sa(n)jam
se, prema već izlizanom, nomen est omen, predao snovima svjestan da će i njegovi lukobrani i oklopi s vremenom
popustiti i da će i on (sanjalački sajam) teško preživjeti kao
iznimka u sveopćem rušenju
vrijednosti, povratku najnižim
oblicima konzervativizma, nacionalizma, ksenofobije i promoviranju društva bez suosjećajnosti, bez prava i pravde.
Na specifično pulski,
puležanski način
Nasuprot pobjedničkoj, sveprisutnoj “civilizaciji trača”, lepršavim žutim listovima koji,
ma koliko se branili, ulaze u
naše pore, Sa(n)jam pokušava i ove godine, stvoriti bar
na tren, mjesto neobičnih, sa-
držajnih susreta, razgovora o
knjigama, o lijepome, dobrome, plemenitome.
I dok ovo pišem svjesna sam
da riječi “plemenito”, “čestito”,
“pošteno”, “dobro”, gotovo ne
postoje u svakodnevnom hrvatskom jeziku, jednako kao
što i susretišta poput sajma
umalo više neće biti. Stoga sam
u ovu godinu ušla s mišlju kako
je bez obzira (ali i s obzirom)
u kakvom vremenu živimo i
kako se ponaosob osjećamo,
najvažnije sačuvati Sajam, održati ga i ne dopustiti mu sudbinu divnih, posebnih, hrvatskih
knjižara koje su nestale u nepovrat, a za kojima patetično i
površno žalimo, iako smo bešćutno gledali kako se ruše, ili
još gore, sudbinu onih knjižara
koje su opstale, ali se više knjižarama ne mogu nazvati.
Godinama sam brinula (zajedno s neobičnim, kreativnim
Mauriciom Ferlinom, mudrim,
nesvakidašnje obrazovanim
Miodragom Kalčićem i pravim ratnicama Egle Vošten i
Slavom Ćurković) da Sajam,
ne samo opstane, već uistinu
postane festival knjige, mje-
sto na kojem se svi oni koji se
bave knjigom mogu izraziti
slobodno, bez cenzure, političkih naputaka ili naputaka vremena i to na specifično pulski,
puležanski način. I uspijevalo
nam je u ponekim trenucima
(premda smo puno griješili,
lutali, oscilirali na svim mogućim razinama) stvoriti ono što
smo željeli - imaginarni Grad
Knjige, podignut isključivo od
naše mašte i mašte naših mnogobrojnih suradnika.
htjevne i izazovne teme: Socijalizam na klupi, Izlet u Rusiju
i Vojvodina - Regija u regionu. Kreatori programa uspjeli
su preplitanjem tema ostvariti
Neven LAZAREVIC
prvi festival ruske
književnosti
i kulture u
Hrvatskoj i regiji
Ove se godine smjelo
zamaštalo
Ove se godine smjelo zamaštalo, bez kalkulacija i gotovo
bez kompromisa. Programski
odbor (Ivana Peruško, Nives
Tomašević, Vlaidslava Gordić-Petković, Ana Bogišić, Boris Koroman, Marta Andrić,
Miodrag Kalčić, Vladislav Bajac, Mauricio Ferlin) kao da je
ove godine živio izvan vremena i prostora. Nije štedio (posebno, u inovacijama) i nije se
štedio. Odbio je recesijski djelovati na bilo koji način osim
u granicama budžeta. Stvoren
je raskošan program s tri za- Magdelena Vodopija
Glavni urednik: Ranko BOROVEČKI
Urednica priloga: Bojana ĆUSTIĆ JURAGA
Grafički urednik: Dean PAUS
Izdavač: Glas Istre novine d.o.o.
posebni prilog Glasa Istre
KOJE NE SMIJETE
TE
PROPUSTITI
Izabrala
Mirjana
Dugandžija
Ω
10 AUTORA
Ω
19. Sa(n)jam knige u Istri
Priredio B. VINCEK
1. Nade
Nadežda Čačinović
2. Miljenko Jergović
3. Ivan Lovrenović
4. Marko Pogačar
5. Julya Rabinowich
6. Bekim Sejranović
7. Milana Vlaović
8. Milana Vuković Runjić
9. Goran Vojnović
10. Želimir Žilnik
TOP 10 KNJIGA SAJMA
Izabrala
Milana Vuković Runjić
1. Tatjana Tolstaja: “KIS”
2. Miljenko Jergović:
“Rod”
3. Mihail Bulgakov:
“Kako se kalio majstor”
4. Slobodan Tišma:
“Bernardijeva soba”
5. Stipe Botica:
“Povijest hrvatske
usmene književnosti”
6. Julya Rabinowich:
“Rascijepljenost”
7. Oleg Kašin:
“Rusija u banani”
8. Ljudmila Ulickaja: “Daniel Stain, prevoditelj”
9. Bekim Sejranović:
“Sandale”
10. Mirko Kovač: “Vrijeme
koje se udaljava”
19. Sa(n)jam knjige u Istri
3
• Međunarodna
konferencija
“Nakladništvo
- trendovi i
konteksti”
(DHB, 6. i 7. prosinca)
Međunarodna konferencija “Nakladništvo - trendovi i konteksti”
otvara se u petak, 6. prosinca u 11 sati u Crvenom salonu Doma hrvatskih
branitelja. U 12 sati počinje okrugli stol “Nacionalna platforma razvoja
e-nakladništva”, a od 15 do 18 sati na programu je rasprava od prvoj temi
skupa naslovljenoj “Vrijednost sadržaja”. Druga tema na programu je u
subotu, 7. prosinca s početkom u 12 sati, a riječ je o “Uspješnim poslovnim modelima u elektroničkom nakladništvu - novi sadržaji i revitalizacija
starih sadržaja, platforme za distribuciju nakladničkih sadržaja.” Od 15.30
do 17.30 sati na programu je radionica “Suvremene tehnologije i alati u
elektroničkom nakladništvu”, a od 17.30 do 19 sati Phd Forum “Nakladnički
trendovi i konteksti u hrvatskim doktorskim disertacijama.”
Dr. sc. Vladislava Gordić-Petković, selektorica vojvođanskog programa na sajmu
VOJVODINA - REGIJA U REGIONU:
Izuzetna u europskim razmjerima
cinizama i intelektualne
sparine, kao i paradigma multikulturnog
identiteta koji je
u vječitoj borbi s
preprekama i zabunama. O slici
regije i regiona,
borbi za mjesto
Kada kažemo da je vojvođanska scena u ravnici i mjesto
pod suncem koja
izrazito multikulturalna, to nije samo
je nekad slatka,
fraza, kao što se najbolje vidi upravo
a nekad opora na
na primjeru književnosti. U Vojvodini
Sajmu će govoriti prvi
je u službenoj upotrebi šest jezika, što
put u dva glasa.
ovu regiju čini izuzetnom u europskim
Slobodan Tišma, kultni
razmjerima; knjige se pišu i tiskaju na
srpskom, mađarskom, rumunjskom, slo- pjesnik, pisac i glazbenik,
vačkom, hrvatskom i rusinskom. Kultura je beskompromisni umjetnik koji živi
marginalnost. Njegova “Bernardijeva
igra veliku ulogu u očuvanju identiteta
svake nacionalne zajednice, a istovreme- soba”, najvoljeniji novosadski roman
no prostor Vojvodine obogaćuje jednom svih vremena, može se čitati kao ironični
bedeker poniženih, ali i kao hommage
uistinu rijetkom raznovrsnošću.
svima koji poniženje vide kao blagodat.
Pisca Lasla Vegela i kompozitora Borisa Kovača povezuje “ironija recepcije”: Pjesnik i romanopisac Laslo Blašković je
opsjednut biografijama i autobiografijaobojica su slavnija izvan granica svoje
ma, ne odustajući od mistifikacije Novog
“administrativne” domovine nego kod
kuće. Zajednička im je bitka protiv olakih Sada i njegove neprolazne svakodnevice.
Kultura igra veliku ulogu u očuvanju identiteta svake nacionalne zajednice, a istovremeno
prostor Vojvodine obogaćuje
jednom uistinu rijetkom raznovrsnošću
ati
ma
cjelovit program i pritom stvoriti neke nove modele predstavljanja knjiga.
Program s nekoliko vrhunaca, multidisciplinarno postavljen, u ritmu suludog vatrometa, na devet lokacija i s
gotovo 200 sudionika na tren
mi se učinio prezahtjevnim za
one koji su gradili Sajam, jer
njihovi su se alati s godinama
izlizali, a sami graditelji istrošili (uglavnom od borbe s glupošću, jalom i sitnom zlobom).
Vrlo mi je lako to sada priznati, jer Sajam je, baš kad je bilo
najpotrebnije, nenadano i neproračunato, “porastao” za cijelu jednu generaciju i to generaciju nasljednika: kreativaca
Sajam u
brojkama
Ove će godine
na pulskom
18. Sajmu knjiga u
Istri izlagati više
od 230 nakladnika,
s više od 20 tisuća
naslova, a popusti
će biti od 20 do
70 posto, ovisno o
odluci nakladnika i
godini izdanja knjige.
i mladih pametnica. Rea Korani, Iris Mošnja, Tina Zenzerović, Vibor Juhas, Matko
Plovanić, Neven Kacun i Nina
Plovanić novi su lukobran, ali
i novi kreatori Sajma spremni
oblikovati najzahtjevnije programe festivala knjige. U njima vidim onu malu mogućnost opstanka i dugovječnost
Sajma u vremenu koje nadolazi, i to ne samo zbog njihova neospornog talenta i mladalačkog žara, već zato što svi
u sebi imaju poklič osnivača i
graditelja Sajma (patetičan, ali
iskren): (Pre)dat ćemo se samo
svojim snovima!
Magdalena Vodopija, direktorica
Sajma knjige u Istri
Stvoren je raskošan program s tri zahtjevne i izazovne teme: Socijalizam
na klupi, Izlet u Rusiju i Vojvodina Regija u regionu. Kreatori programa
uspjeli su preplitanjem tema ostvariti
cjelovit program i pritom stvoriti neke
nove modele predstavljanja knjiga.
Ω
SAJAMSKI
TOP
TEN
Njegov roman “Posmrtna maska” je pseudoputopis kroz tijelo i
jezik. Spisateljski
“klan” sa sjevera
Banata, iz Kikinde i okolice,
Srđan V. Tešin,
Srđan Srdić i
Mića Vujičić, ima
dugu i lijepu suradnju s istarskom
kulturnom scenom,
a kultni časopis
Severni bunker bio je
ključno mjesto razmjene
književnosti i kritike. Pišući o
tajnovitim mikrosvjetovima u kojima se
smjenjuju horor i fantastika, socijalna
kritika i pitanja umjetničkog identiteta, ova trojica pisaca oprezno, koliko i
pedantno, otkrivaju prostore ušuškane u
samodovoljnost, prostore koji su pulsirajuća prijetnja eksplozijom.
Zahvaljujući ovim piscima, Vojvodina
je “lituratera” - književno tlo, gostoljubivo za različitosti.
Priredio B. VINCEK
DR. SC. IGOR DUDA, SELEKTOR PROGRAMA SOCIJALIZAM NA KLUPI
SOCIJALIZAM NA KLUPI
otvara nove teme
Socijalizam mora postati predmet širega, ozbiljnijeg interesa,
svejedno je li riječ o povijesnom
iskustvu koje će neki smjestiti
na optuženičku klupu ili o ideji
koja će drugima biti izvrstan
rezervni igrač koji na klupi čeka
svoju novu priliku
Sa(n)jam knjige u Istri i Centar za
kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS), koji
djeluje pri Sveučilištu Jurja
Dobrile u Puli, započeli su
suradnju u ljeto 2012. godine.
Već u prvim zajedničkim
susretima oblikovana je
tema “Socijalizam na klupi”.
Takvim smo naslovom željeli
poručiti da se socijalizam - kao
tema znanstvenog istraživanja
ili kao tema zanimljiva sajamskoj
publici - mora naći na radnom stolu i
na školskoj klupi, mora postati predmet
širega ozbiljnijeg interesa, svejedno je li
riječ o povijesnom iskustvu koje će neki
smjestiti na optuženičku klupu ili o ideji
koja će drugima biti izvrstan rezervni igrač
koji na klupi čeka svoju novu priliku.
Socijalizam je u sajamskom programu
zastupljen na nekoliko razina: predstavljanje novih knjiga, pogled na socijalizam iz
perspektive umjetnosti i vizualnog identiteta, ali i okrugli stolovi koji preko cenzure
i autocenzure te medijske
spektakularizacije socijalizma povezuju
prošlo i današnje vrijeme.
Izvan
sajamskoga
programa
od 5. do 7.
prosinca
na Sveučilištu se u
organizaciji
CKPIS-a odvija
međunarodni
znanstveni skup
“Socijalizam na klupi.
Kulturološke i povijesne interpretacije
jugoslavenskoga i postjugoslavenskih
društava”, na kojem će nastupiti oko 90
znanstvenika. Program “CKPIS predstavlja” postao je izravna točka dodira Sajma
i CKPIS-a.
Sajamski program doista uključuje nekoliko individualnih autora, ali nije koncipiran
po modelu zvijezda-autora. Naglasak je na
djelima koja su plod zajedničkoga rada pa
se i u takvome kolektivizmu donekle ogleda
ideologija čijim se rezultatima autori bave.
Istaknuti treba tri zbornika iz područja
humanističkih znanosti: “Komparativni
postsocijalizam: slavenska iskustva”,
“Sunčana strana Jugoslavije. Povijest
turizma u socijalizmu” i “Socijalizam na
klupi. Jugoslavensko društvo očima nove
postjugoslavenske humanistike”. Ove tri
knjige zajedno donose radove gotovo 50
autora koji dolaze iz Hrvatske, drugih postjugoslavenskih i još daljih zemalja. U tome
je najveća snaga ovoga dijela sajamskoga
programa, ne samo zbog mnoštva imena,
već prije svega zbog novih tema koje ovi
autori po prvi puta otvaraju.
10 NAJZANIMLJIVIJIH
SAJAMSKIH DOGAĐANJA
• Tatjana Tolstaja: “Kis”
• Autor čita autora: Miljenko Jergović i Ivan
Lovrenović
• Tribina: Medijska spektakularizacija socijalizma:
Tvrtko Jakovina, Goran Vojnović, Ivan Lovrenović
• Goran Vojnović: “Jugoslavija, moja domovina”
• Dušan Đorđević: SIV izložba fotografija
• Okrugli stol: “Regija u regionu (Istra-Vojvodina)”
Vladimir Kopicl, Radoslav Petković, Ž. Marković
Moderator: Branimir Pofuk
• Sandra Vitaljić: Rat slikama
• Boris Kovač&La Campanella
• Milorad Popović: “Karnera”
• Mirko Kovač hommage
Izabrala Milana Vlaović
Priredio Z. ANGELESKI
19. Sa(n)jam knjige u Istri
4
19. Sa(n)jam knjige u Istri
PORTRET AUTORA: Ljudmila Ulickaja, autorica romana
“Daniel Stein, prevoditelj”
RAZGOVOR:
5
Ivo Štivičić, dramski pisac i autor kultne serije “Kuda idu divlje svinje”, gost je pulskog sajma knjige
Istina ne traži ništa
drugo nego - hrabrost!
Ljudmila Ulickaja
Razgovarao “Treći je došao sam”. Mene su
Ona je novi
ruski klasik
Ulickajin put počeo je daleko od književnosti: diplomirala
je genetiku na moskovskom sveučilištu te je tri godine
radila na moskovskom Institutu za istraživanje na poljima genetike i organske kemije. Prvu novelu “Sonječka”
objavila je 1992. godine, postala je odmah popularna te
je nominirana za najvažniju rusku knjižnu nagradu - pandan britanskom Bookeru
Zoran ANGELESKI kao mladog pisca brzo privuvo Štivičić je autor gotovo stotinu dramskih tekstova, dobitnik HRT-ove
nagrade za životno djelo,
scenarist kultne televizijske serije “Kuda idu divlje svinje”. Taj naslov nosi
i knjiga hrvatskog redatelja
dokumentarnih filmova Silvija Mirošničenka koja će u prisustvu autora knjige i samog
Štivičića biti predstavljena na
u subotu, 7. prosinca u Sutonu uz Knjigu na pulskom Sajmu knjige u Istri. U knjizi Mirošničenko detaljno analizira
seriju iz 1971., ali i plodnu karijeru najpoznatijeg hrvatskog
scenarista. Knjiga ima podnaslov “Subverzivna poetika Ive
Štivičića i Ivana Hetricha”.
I
“Sonječka i druge priče”
Priredio Boris VINCEK da je mislila da nema osobe koja je ma-
Lj
udmila Ulickaja rođena je
1943. godine u gradu Davlekanovu, a odrasla je u Moskvi. Kratke priče počela je
objavljivati tek 80-ih godina prošlog stoljeća, a danas
je smatraju jednom od najvećih suvremenih ruskih autorica. No
Ulickajin put počeo je daleko od književnosti. Naime, diplomirala je genetiku na moskovskom sveučilištu te je tri
godine radila na moskovskom Institutu
za istraživanje na poljima genetike i organske kemije. Zanimljivo je da je Ulickaja dobila otkaz nakon samo tri godina
rada jer je policija doznala da pretipkava
zabranjene knjige.
Otkaz zbog samizdata
U jednom intervjuu za talijanski časopis Libero, Ulickaja napominje da
su tada u Rusiji svi htjeli čitati te stotine “blokiranih” knjiga koje je zabranila
cenzura SSSR-a. Ulickaju je policija otkrila jer je analizirala njenu pisaću mašinu pa je “čitajući” trake mogla doznati
koje je zabranjene knjige prepisala. Ulickaja se prisjeća da su si tada prijatelji dijelili knjige koje vole i pretipkavali ih po
cijele noći. Za objavu takvog samizdata
riskiralo se pet do sedam godina zatvor.
Knjiga zbog koje je Ulickaja “pala” bila je
“Exodus” Leona Urisa, za koju sada kaže
da je, iako joj je promijenila život, zaista
skromna knjiga.
Ulickaja je deset godina bila bez posla,
rastavljena od prvog muža i s dvoje djece. Posrećilo joj se kada je dobila ponudu
da radi za jedan jidiški teatar. Njena zadaća bila je birati repertoar, a prisjeća se
nje kompetentna za taj posao. Zbog toga
je pročitala veliki broj knjiga na temu židovstva, posjetila brojna svjetska kazališta i zaljubila se u njih, a otada je počela
i njena spisateljska karijera.
Njena prva novela “Sonječka” objavljena je 1992. godine i postala je odmah
popularna te je nominirana za najvažniju
rusku knjižnu nagradu - pandan britanskom Bookeru. Teme kojima se Ulickaja bavi su međusobno povezane: potreba
za religioznom i etničkom tolerancijom,
problem intelektualaca u sovjetskoj kulturi, rodni i obiteljski problemi, svakodnevica kao književna tema te novo poimanje tijela.
U Hrvatskoj su dosad izašle njezine
knjige “Veseli sprovod” (Vuković & Runjić, 2008.), “Sonječka i druge priče” (SysPrint, 2009.) u prijevodu Igora Buljana
te “Kazus Kukockog” (Demetra, 2010.) u
prijevodu Natalie Reinove, a na ovogodišnjem sajmu bit će predstavljen njen
dosad najpoznatiji roman “Daniel Stein,
prevoditelj” u izdanju Frakture.
Putovanja u Izrael
U intervjuu za Ruski vjesnik Ulickaja je kazala da se radilo o njenom najtežem spisateljskom projektu dosad. Naime “Daniel Stein, prevoditelj” je hibridna
knjiga između literature i dokumenta u
kojem se između ostalog nalaze i pisma
koja je Ulickaja pisala svojoj literarnoj
agentici Eleni Kostiouković u kojima progovara o težini posla na toj knjizi.
Za pisanje te knjige Ulickaja je putovala u Izrael u više navrata gdje je susrela i intervjuirala osobe koje su poznavale Oswalda Rufeisena, izvanrednog
čovjeka koju ju je inspirirao za lik Daniela Steina - poljskog Židova koji je po-
Ima jedna vrlo jednostavna, sažeta i konkretna činjenica: pitanje istine je pitanje
hrabrosti. I kako god okrenete, probajte
o tome razmišljati, potrebna je hrabrost.
Hrabrost da se kaže, hrabrost da se napravi, hrabrost da se povede drugoga, hrabrost
da se iziđe pred druge
“Veseli sprovod”
mogao brojnim Židovima, njih 300, da
pobjegnu iz geta u Miru u Bjelorusiji.
Kasnije se preobratio na katoličanstvo
i postao je fratar da bi na kraju, baš u
Izraelu, osnovao židovsko-kršćansku
crkvu. Ulickaja je za potrebe te knjige
analizirala brojne dokumente, a kada
stvarnost nije bila dovoljna izmislila bi
fiktivne dokumente. Što se tiče ubacivanja sebe same kao lika u knjigu, Ulickaja je u intervjuu za talijanski portal recensionilibri.org kazala da je dala glas
nevjerojatno velikom broju likova koje
zajedno drži zahtjevna “montaža” te da
je zbog tog htjela da i njen glas bude
dio tog zbora.
- Mnogi su isticali Vašu
osobnu autorsku hrabrost i
subverzivnost te serije. No, koliko ste Vi svjesno pisali subverzivan tekst za seriju “Kuda
idu divlje svinje”?
kli ti elementi filmske montaže, materije i priče. Nisam bio
ljubitelj stereotipa “naprijed
naši” i “partija vas vodi u pobjedu”. Ja sam želio vidjeti što
se događa s ljudima iza i unutar te sintagme “pobjeda”. Ljudi su skloni konfliktu, sudaru,
obmanama i lažima, usmjereni promućurno na vlastiti
probitak.
splicitno insistirao na takozvanom subverzivnom elementu
te serije. Ja sam, zapravo, htio
napraviti jednu zanimljivu uzbudljivu fabulu; jednu priču
koja će se gledati, jednu priču
koju sam ja volio. Naime, kad
sam radio na tekstu serije, bio
sam i filmski kritičar Radio Zagreba. Imao sam svoj termin
četvrtkom “Kultura i film” i
tamo sam objašnjavao svoju ljubav prema krimi filmu i
prema vesternu. I ti elementi
su se složili u jednu zanimljivu
priču. No, priča nije imala ambiciju biti sondaža socijalnih,
kulturnih, političkih prilika i
morao sam je obogatiti s više
likova, atmosfere, konflikata. Vrijeme je to rata, vrijeme
neobično surovih iskazivanja
karaktera, i nije mi preostalo
ništa drugo nego da svoje iskustvo i svoju ljubav prema priči
pretočim i napravim upravo tu
matricu koja je kasnije rezultirala serijom.
- Tako je. “Kuda idu divlje svinje” donijela je na scenu ono što su svi znali, ali se
nisu usudili napraviti. Jednoobrazna dramaturgija je morala pasti, a pisac je pokazao što
je u stanju napraviti ako mu
se otvore prostori za kreiranje
ovakvih konflikata.
Odobrio Bakarić
- Vaša kreacija s dvije suparničke grupe sitnih kriminalaca u
okolici Zagreba od 1941. do kraja 1943 bio je mudar dramaturški čin izbjegavanja neposrednog ideološkog svrstavanja.
- Da, to imate pravo, ali to
nije prvi puta. Naime, ja sam
već i prije radio neke priče
koje su bile vezane uz urbanu
borbu Zagreba poput “Treba
zaklati pijetla”, “Gola cesta”,
- S tom pričom o Vladimiru
Bakariću ne smijemo izostaviti
i priču s Miroslavom Krležom.
Obojica su u dva dana gledali
seriju. Krleža je samoinicijativno pogledao seriju u društvu filmskih radnika, a ja mislim da ga je na to potaknuo
Krležin prijatelj, tadašnji generalni direktor TV Zagreb
Ivo Bojanić koji je vidio da se
na seriju valjaju dosta opasne
podzemne sabotaže. Krleža je
bio oduševljen serijom, to nije
krio i oduševljenje je iskazao
pred svima. Sutradan su napravili projekciju za Bakarića,
na njegov zahtjev. Prikazan
mu je epizoda koja mu vjerojatno dirnula memoriju; a to je
odlazak iz crkve kroz kukuruzište u partizane. Tom je epizodom bio oduševljen. Nije insistirao da gleda ostalo; rekao
je: “Vjerujem da je takva čitava serija”. A kad je to rekao
Bakarić, to je značilo da je serija dobila politički blagoslov.
Pokušavali su podmetati seriji, nemojmo zaboraviti da je
to bila temperatura Hrvatskog
proljeća i smjene kadrova koja
je uskoro uslijedila. No, serija
se branila sama sobom, ljudima koji su je voljeli i izdržala
je tolike godine, a na kraju se
pojavila s atributom serije za
sva vremena. Gotovo je pratila pisca u stopu s njegovim
godinama.
Bitka za profit
- Krleža i njegova djela trajna su Vaša inspiracija. Adaptirali ste brojna njegova djela,
“Vražji otok”, “Tomo Bakran”,
“Putovanje u Vučjak”...
- Žao mi što nisam uspio
napraviti “Banket u Blitvi”.
Napravio sam skice po trećem dijelu, i to sam htio raditi pod naslovom
“Pukovnik Barutanski”. Htio sam napraviti seriju koja
bi bila aktualna i
danas. I danas u
našem okružju žive
despoti, žive diktatori. Iza bitke za demokraciju i slobodu vodi se bitka za
profit, profit koji je
surov i koji nema
osjećajnosti. Profit ne zna što znači
srce, ne zna što znači duša, ne zna što
znači bol i ne zna
što znači nesreća.
- Nasuprot mitu o
strogom i nepristupačnom Krleži, Vi ste
imali dugu i plodnu
suradnju s njim. Koliko Vam se miješao
u rad?
- I spašavanje golog života.
- Tada je, u doba turbulentnih vremena Hrvatskog proljeća emitiranje serije “Kuda idu
divlje svinje” odobrio Vladimir
Bakarić, no da bi se to ostvarilo
- Moram reći da nisam ek- poseglo se za trikom.
situaciji zločina, Merčep se
traži kao autoritet za prolaz
Vlade u Vukovaru. Pazite, to
nije predstava, to je situacija
za dalekosežnu analizu: gdje
smo, što smo, što se događa s
nama? A to da se Vlada, kao,
gandijevski zaustavila, to su
gandijevski mitovi.
- Pojedini poštovatelji ove
serije tu i tamo prizivaju njen
nastavak, no, takvima ste
poručili: “Pobio sam svoje
junake i nije bilo šanse da
ožive”.
- Serija ima prokletu ambiciju da nastavlja svoj uspjeh.
No, meni je priča imala zakonitost svoga kraja. Nikada me
nitko nije mogao nagovoriti u
suprotno, pogotovo što moji
junaci nisu mogli drugačije završiti. Crni Roko je morao platiti svoje moralne stranputice,
kao crni junak u okviru velike
borbe. Na kraju sam ostavio
kriminalce da žive, jer kriminalci su vitalni dio svake organizacije i svakog društva, što se
pokazalo do dana današnjeg.
Nesuglasje i protest
- Kad su posrijedi kriminalci,
ratni zločinci, Jugoslavija kao
da se nije raspala.
- Upravo to. Ondašnja matrica rendgenski se i bez ikakvih problema može poklopiti
na današnju stvarnost.
- No, nasuprot kriminalu, pa
i gospodarskoj razmjeni, kulturna razmjena nailazi često na
nož. Kako to tumačite?
- Svoje nesuglasje i protest
demonstrirali smo kazališnom predstavom “Pijana noć
1918”. Uza sve napore, nedaće, ograničenja i užase koja im
se događaju, kulturnjaci ipak
prolaze. Pojedinci su, krležijanski rečeno, lučonoše i uspijevaju, bez obzira na sve nevolje, ograničenja i užase koji
im se događaju.
- Često ističete hrabrost kao
osnovnu energiju ljudskog postojanja pojedinca i da je ona
danas važna u ovoj, kako je
opisujete, tužnoj i obeshrabrujućoj zemlji. No, s druge strane, već neko vrijeme svjedočimo razarajućoj mržnji.
- Da, ali ima jedna vrlo
jednostavna, sažeta i konkretna činjenica: pitanje istine je pitanje hrabrosti. Istina ne traži ništa drugo nego
hrabrost. I kakogod okrenete, probajte o tome razmišljati, potrebna je hrabrost.
Hrabrost da se kaže, hrabrost da se napravi, hrabrost
da se povede drugoga, hrabrost da se iziđe pred druge.
Evo vam jedne vizualne slike:
vukovarska situacija od prije par dana. Dakle, lampioni napravljeni da se stave na
grob postavljeni su na ulicu
kao prepreka. Ljudi u uniformama čiste te lampione. Sad
imate sljedeću situaciju koju
nitko ne spominje: Borković
mladi Jastreb želi se probiti,
ovi mu brane, on se okreće i
viče: “Dajte Merčepa, da vidimo hoće li ga zaustaviti”.
Pazite sada, Merčep koji je
optužen, koji je u procesu, u
sam klasike poput Dostojevskog, pa domaće Matoša, Marinkovića, Krležu. Htio sam
raditi i Desnicu kojeg sam
volio. Već sam se dogovarao
s njim jer sam mislio da je televizijski medij - mogućnostima dvostruke i trostruke slike, kamere, vraćanja unazad,
objektivizacije u budućnosti rođen za “Proljeća Ivana Galeba”. Radio sam i Friedricha Dürrenmatta kojeg sam
strašno volio. On je bio prijatelj Gustava Krkleca koji ga
je i preveo za mene. Kasnije
sam se koncentrirao na svoj
vlastiti rukopis, ali sam ostao
Krležijanac i konstantno sam
ga radio.
Prijatelji, glumci...
- Sredinom 90-ih ste nakon
političkih pritisaka smijenjeni s pozicije glavnog urednika Dramskog programa HTV-a.
Kako ocjenjujete današnji
Dramski program HTV-a?
- Nemamo ga. Ne postoji u
onoj mjeri kakvog bi trebala
imati dramska redakcija. Oni se
vjerojatno trude, ali pitanje je što
im i kakav prostor omogućuje
televizija odnosno njeno glavno
tijelo Odbor. Muči me ona slika
Radmana pred tim Odborom;
izgleda kao učenik petog razreda doveden pred ploču. Jer, znate, sve značajne serije napravili
su direktori televizije pa je tako
Ivo Bojanić zaslužan za “Kuda
idu divlje svinje”,a Branko Puharić za “Putovanje u Vučjak”. Da
Rečenica
- Uopće se nije mi- Vašu tečnu rečenicu,
ješao. Krleža je prije
posebno u seriji “Kuda idu
svega bio začuđen tedivlje svinje”, hvalili su sami
levizijskim medijem.
glumci, nazivajući je “čudeTako je bio začuđen
snom rečenicom”; govoreći:
i Mihajlo Lalić, čiju
“On piše kako glumac diše”.
sam “Svadbu” radio.
- Ispisivao sam rečenicu za
Kao mala djeca - što
njih; družio sam se s njima.
se to događa, gledaZnao sam kako ona treba biti
ju svoja lica, svoje jumuzički organizirana, tonski,
nake, slušaju svoje
kakve su to modulacije. Pa
dijaloge ili nešto blisam pravio razliku između
zu njihovog dijaloga.
rečenice koju izgovara Fabijan
Zapravo su bili očaŠovagović i rečenice koju,
Ivo Štivičić: Htio
rani time što im se
recimo, izgovara Ivo Serdar
sam napraviti
to
događa
pred
očiseriju koja bi bila
ili Zvonimir Torjanac kao šef
ma, i odatle njihova
aktualna i danas
policije.
benevolentna naklonost i prema mogućoj greški ili preslobodnom oni nisu stali i rekli: “Želimo seNisam bio ljubitelj stereotipa
riju koja će biti trajnija od naših
ulasku u njihovo djelo.
“naprijed naši” i “partija vas
- Koji biste još pisce, osim Kr- života”, serije ne bi bilo.
- Često se kao argument
leže, istaknuli kao svoje uzore?
vodi u pobjedu”. Ja sam želio vi- Volio sam one čija sam protiv dramskog programa
djela adaptirao. Na početku koristi teza da je to skup prodjeti što se događa s ljudima iza
gram, no i danas su itekako
spisateljske karijere radio
i unutar te sintagme “pobjeda”.
gledane, time i isplative serigledan
je “Gruntovčani”,
“Gr
“Malog misto”, ““Velo misto”, “Kuda idu
divlje svinje”…
se vrte; to
- Desetljećima
D
su mi
milijuni gledatelja. Nema
serije koja je skupa. Niti jedkoja je dobra nije
na serija
se
skupa serija.
skup
- A u slučaju “Kuda idu
divlje svinje” zaista je bila
sjajn
sjajna ekipa koju je stvarala,
od redatelja
re
Hetricha, Vas,
sjajnih glumaca, montažersjajn
ke Radojke
Tanhofer, pa auR
tora kultne glazbe Miljenka
Prohaske.
Proh
Iz serije “Kuda idu divlje svinje”
- Apsolutno. Mi smo prije svega
sv
bili prijatelji, glumci, m
muzičari, scenografi…
Pokojni Duško Jeričević je
Pok
bio sjajan scenograf, obilazio sam s njim prostore,
lazi
eksterijerna čudesa na peeks
riferiji Zagreba gdje su darife
nas neboderi; sve je brzo
na
nestalo. Eto serije koja
ne
podsjeća stanovnike da
po
su im stanovi i garaže u
koja parkiraju svoja kola
ko
na mjestu gdje su Crni
Roko i Veriga vodile meRo
đusobne bitke.
đu
6
19. Sa(n)jam knjige u Istri
Milivoj Solar, dobitnik ovogodišnje nagrade Kiklop za životno djelo
On je ikona
proučavanja
književnosti
kod nas
ilivoj Solar (Koprivnica, 8. travnja
1936.), hrvatski teoretičar književnosti i akademik
dobitnik je ovogodišnje knjižne nagrade Kiklop za životno djelo.
Bio je dugogodišnji redovni
profesor Filozofskog fakulteta
u Zagrebu: od godine 1963. radi
kao asistent, zatim kao docent,
potom izvanredni, a od 1976. i
redovni profesor teorije i metodologije proučavanja književno- komparatistike, prije tri godisti na Odsjeku za komparativnu ne primio je nagradu “Vladiknjiževnost.
mir Nazor” za životno djelo.
“Svoju iznimnu poziciju Solar
Vrhunske analize
je potvrđivao vrhunskim analiNjegova knjiga “Teorija zama pojedinačnih djela i preknjiževnosti” prvi put je iz- glednim raspravama kada je
dana 1976., a dvadeseti put često bio prvi u analizi postmo2005. godine. Posljednji mi- derne, trivijalne, lake književnistar prosvjete i kulture u so- nosti, odnosa mita i romana”,
cijalizmu, miljenik studenata rekao je Bruno Kragić, pred-
Posljednji ministar
prosvjete i kulture u
socijalizmu, miljenik
studenata komparatistike, prije tri godine primio je nagradu
“Vladimir Nazor” za
životno djelo
M
sjednik Upravnog odbora pulskog sajma obrazlažući odluku
o dodjeli Kiklopa za životno djelo Milivoju Solaru. Solar je autor
dvadesetak knjiga, simbol studija komparativne književnosti
u Zagrebu i ikona proučavanja
književnosti kod nas. Nakon prvoga, rasprodanog izdanja jednog od njegovih najpoznatijih
djela “Književnoga leksikona”,
Matica hrvatska 2011. objavljuje njegovo drugo, znatno prošireno izdanje na radost brojnih
učenika, studenata, književnih
znalaca i svih ljubitelja književnosti željnih da na jednome mjestu pronađu s jedne strane temeljno, a s druge strane, koliko
je moguće, i cjelovito znanje o
književnosti.
Solarov izbor pisaca, djela i
književnih pojmova utemeljen
je na autorovu višedesetljetnome
teorijskom radu, praćenju teku-
ZAŠTITINICI SAJMA:
će literature, dobru poznavanju
nastavnih programa i šire prihvaćenih sudova hrvatske znanosti o književnosti te na praktičnom, predavačkom iskustvu
na području književne znanosti,
a izveden je pomoću dobro poznata solarovskog principa da se
i najsloženiji teorijski pojmovi
dadu predočiti i objasniti jednostavnim, običnim jezikom.
Rasprave o oblicima
Solarov znanstveni rad i interes usmjeren je na temeljna pitanja književne teorije, posebice
na probleme poetike i odnosa
književne teorije prema filozofiji. Također, Solara zanimaju i
metodologija književne znanosti, književna analiza te univerzalne kulturološke kategorije,
poput mita.
Među njegovima djelima su
“Pitanja poetike” (1971.), “Ideja i
POKROVITELJI SAJMA:
ZAŠTITNIK PROGRAMA
IZLET U RUSIJU:
ZAŠTITNIK PROGRAMA
REGIJA U REGIONU:
Republika Srbija, Autonomna pokrajina
Vojvodina, Pokrajinski sekretarijat
za kulturu i javno informisanje
Istarska županija,
Upravni odjel za kulturu
TISKARA SAJMA:
SPONZORI:
SLUŽBENO VOZILO SAJMA:
MEDIJSKI POKROVITELJI:
priča” (1974.), “Književna kritika
i filozofija književnosti” (1976.),
“Teorija književnosti” (1976.),
“Uvod u filozofiju književnosti” (1978.), “Smrt Sancha Panze” (1981.), “Suvremena svjetska književnost” (1982.), “Mit o
avangardi i mit o dekadenciji”
(1985.), “Eseji o fragmentima”
(1985.), “Filozofija književnosti”
(1985.), “Roman i mit” (1988.),
“Teorija proze” (1989.), “Laka i
teška književnost” (1995.), “Vježbe tumačenja” (1997.), “Edipova
braća i sinovi” (1998.), “Granice
znanosti o književnosti” (2000.),
“Povijest svjetske književnosti:
kratki pregled” (2003.), “Predavanja o lošem ukusu: obrana
estetičkog uma” (2004.), “Ideja i
priča” (2004.), “Uvod u filozofiju
književnosti” (2004.) i “Retorika
postmoderne” (2005.).
Vrhunske su njegove stručne analize djela kao što su “Ako
jedne zimske noći neki putnik”, “Krik i bijes”, “Majstor
i Margarita”, “Zapisi Maltea
Lauridsa Briggea”…, a vrlo su
zanimljive i njegove rasprave o
oblicima kao što su mit ili roman, pa čak i vic ili druge jednostavne forme.
Primjerice u knjizi “Edipova braća i sinovi” dominantna
tema, kako se iz naslova dade
naslutiti, su mitovi te razmatranje teorija najvećih poznavatelja mita, poput Freuda, Junga,
Malinowskog, Cassirera, Levi
Straussa, Lotmana, Uspenskog,
Fryea i drugih. Brojne su teorije i natpisi o mitu a dr. Solar u
ovoj knjizi objašnjava one najzastupljenije. Poetika mita, mit
i njegovo značenje, razlika između bajke i mita, mit i legenda,
Bettelheimova teorija fantastičnog, glavne su tematske odrednice ove knjige.
V. BEGIĆ
Sajam se održava
pod visokim
pokroviteljstvom
predsjednika
Republike Hrvatske
Ive Josipovića
Sa(n)jam knjige u Istri i Glas Istre
GENERALNI POKROVITELJ SAJMA:
Milivoj Solar - neumorni istraživač
DONATORI SAJMA:
HOTELI SAJMA:
Hotel Veli Jože
19. Sa(n)jam knjige u Istri
7
KNJIŽNA NAGRADA KIKLOP OVE GODINE SLAVI I SVOJ JUBILEJ - DESET GODINA OD UTEMELJENJA
Dodjela Kiklopa
točno u podne
Kiklop 2013. dodjeljuje se za postignuća u
knjižnoj produkciji nakladnika iz Republike
Hrvatske u razdoblju od 1. rujna 2012. do
30. rujna 2013. godine namijenjenih prvenstveno knjižarskoj prodaji
njižna nagrada Kiklop Sajma knjige u
Istri ove godine slavi
i svoj jubilej - deset
godina od utemeljenja. U tih deset godina Nagradu Kiklop
je iz Pule ponijelo 118 autora,
urednika, prevoditelja i nakladnika. Turbulentno i živahno
bilo je odrastanje ove nagrade,
a iz Sajma knjige u Istri ističu: “Sada, nakon deset godina,
može se reći: koliko god nesavršen bio, voljen i osporavan,
blaćen i uzdizan, Kiklop je jedna od najznačajnijih knjiških
nagrada u Hrvatskoj.”
Kiklop 2013. dodjeljuje se
za postignuća u knjižnoj produkciji nakladnika iz Republike Hrvatske u razdoblju od 1.
rujna 2012. do 30. rujna 2013.
godine namijenjenih prvenstveno knjižarskoj prodaji. Razdoblje za prijavu nakladnika bilo
je od 15. listopada do 25. listopada 2013.
Prije negoli se održi dodjela
nagrada, u nedjelju 15. prosinca točno u podne, prisjetimo se
tko su nominirani u 11 kategorija, dok će u 12. kategoriji, Kiklop za životno djelo, biti uručen
Milivoju Solaru.
Za urednika/cu godine nominirane su Gordana FARKAŠ
SFECI, (Naklada OceanMore),
Irena LUKŠIĆ, Hrvatsko filološko društvo i Disput te Kristijan
VUJIČIĆ, Naklada Ljevak.
Gordana Farkaš Sfeci od
1998. do 2001. u nakladničkoj
kući Fidas potpisuje kao urednica 24 naslova, a 2002. godine osniva Nakladu OceanMore
gdje djeluje i kao urednica. Ire-
K
na Lukšić urednica je Biblioteke Književna smotra i Na tragu
klasika Hrvatskoga filološkog
društva i Disputa, članica redakcija nekoliko domaćih i stranih
časopisa, suradnica više međunarodnih znanstvenih projekata. Kristijan Vujčić dvanaest
je godina urednik u izdavačkoj
kući Naklada Ljevak i dosad je
uredio oko 180 knjiga. Uređuje
knjige iz područja publicistike i
književnosti u više biblioteka.
U kategoriji PROZNO DJELO GODINE nominirani su
Daša DRNDIĆ: “Belladonna”,
Fraktura, Zaprešić 10/2012.;
Tatjana GROMAČA: “Božanska dječica: roman za odrasle koji bi željeli ostati mladi”,
Fraktura, Zaprešić 10/2012.;
Kristian NOVAK: “Črna mati
zemla”, Algoritam, Zagreb
2/2013. i Roman SIMIĆ BODROŽIĆ: “Nahrani me”, Profil
Knjiga, Zagreb 10/2012.
Za debitantsku knjigu godine natjecat će se Antonio BARIŠIĆ: “Srest ćemo se opet”,
Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 7/2013.; Iva UŠĆUMLIĆ
GRETIĆ: “Duhovi”, EKOmobilis, Strmec Samoborski
3/2013. i Željka ŽIVKOVIĆ:
“Esekerski capriccio”, Edicije
Božičević, Zagreb 3/2013.
Krešimir BAGIĆ: “Plaši li te
moja boja”, MeandarMedia,
Zagreb 6/2013.; Arsen DEDIĆ: “Kapi za oči”, Profil Knjiga, Zagreb 11/2012. i Marko
POGAČAR: “Crna pokrajina”,
Algoritam, Zagreb 2/2013. nominirani su u kategoriji PJESNIČKA ZBIRKA GODINE.
Za prestižan kipić u kategoriji KNJIGE ESEJA GODINE
natječu se Zoran FERIĆ: “Apsurd je zarazna bolest”, V.B.Z.,
Zagreb 11/2012.; Irena LUKŠIĆ: “Gradovi, sela, dvorci:
(vodič za literarne putnike)”,
Hrvatsko filološko društvo,
Disput, Zagreb 11/2012. i Julijana MATANOVIĆ: “sumnja.
[email protected]: (pogovori
II)”, V.B.Z., Zagreb 11/2012.
PUBLICISTIČKA I ZNANSTVENO-POPULARNA
KNJIGA GODINE kategorija
je koja će svog dobitnika potražiti među ovim autorima:
Tvrtko JAKOVINA: “Trenu-
Osebujna
nagrada
Autorica skulpture Kiklopa i
ove je godine poznata pulska
keramičarka Marina Orlić.
Svaka skulptura - nagrada koja
se dodjeljuje u 11 kategorija,
različita je, svojevrsni original,
jer je oblikovana bez kalupa,
rukom umjetnice. Posebna
skulptura dodjeljuje se dobitniku nagrade za životno djelo
koja se i oblikovno i veličinom razlikuje od skulptura
namijenjenih dobitnicima u 11
kategorija.
ci katarze: prijelomni događaji XX. stoljeća”, Fraktura,
Zaprešić 7/2013.; Helena SABLIĆ TOMIĆ: “Uvod u hrvatsku kratku priču”, Leykam international, Zagreb 11/2012.
i Milana VUKOVIĆ RUNJIĆ:
“Proust u Veneciji, Matoš u
Mlecima”, Vuković & Runjić,
Zagreb 6/2013.
Tri su naslova u igri i za
znanstvenu knjigu godine.
To su djela: Krešimir BAGIĆ:
“Rječnik stilskih figura”, Školska knjiga, Zagreb 10/2012.;
Sonja BAŠIĆ: “Veliki angloamerički pripovjedači našeg doba”, Hrvatsko filološko
društvo, Zagreb 11/2012. i Ljubo STIPIŠIĆ DELMATA: “Ani-
ma Delmatica”, Profil Knjiga,
Zagreb 9/2012.
U kategoriji slikovnice godine, finalisti su Ivana GULJAŠEVIĆ (tekst i ilust.):
“Čovječuljak Snovuljak”, Igubuka, Zagreb 12/2012.; Sanja
PILIĆ, Katarina HALUŽAN
(ilust.): “Maša i ljeto”, Mozaik knjiga, Zagreb 7/2013. i
Pika VONČINA (tekst i ilust.):
“Emilijina vrlo neobična pustolovina”, Mala zvona, Zagreb 10/2012.
Pretendenti su za nagradu
u kategoriji KNJIGA GODINE ZA DJECU I MLADEŽ su:
Zdenko BAŠIĆ: “Mjesečeve sjene: o vješticama i pričama noćnih sati sjeverozapadnog dijela
Medvednice i samoborskog kraja”, Planetopija, Zagreb 7/2013.;
Miro GAVRAN: “Igrokazi za
djecu”, Mozaik knjiga, Zagreb,
7/2013. i Sanja PILIĆ: “Vidimo
se na fejsu”, Mozaik knjiga, Zagreb 10/2012..
U kategoriji KNJIGA INOZEMNOG AUTORA/ICE GODINE. za nagradu se natječu:
Umberto ECO: “Konstruiranje neprijatelja i drugi prigodni tekstovi”, Mozaik knjiga, Zagreb 9/2013.; Alice MUNRO:
“Previše sreće”, Naklada OceanMore, Zagreb 10/2012. i Goran VOJNOVIĆ: “Jugoslavija,
moja domovina”, Fraktura, Zaprešić 7/2013.
Nominirani za Kiklopa u
kategoriji PRIJEVODA GODINE su: Xenia DETONI Péter Nádas: “Paralelne pripovijesti”, Fraktura, Zaprešić
11/2012.; Giga GRAČAN - Anthony Horowitz: “Kuća svile”,
Profil Knjiga, Zagreb 3/2013.
i Truda STAMAĆ - Ingeborg
Bachmann, Paul Celan: “Vrijeme srca: dopisivanje, uz pisma što su ih razmijenili Paul
Celan i Max Frisch te Ingeborg
Bachmann i Gisele Celan-Lestrange”, Naklada OceanMore,
Zagreb 6/2013.
V. BEGIĆ
Snimio N. LAZAREVIĆ
8
19. Sa(n)jam knjige u Istri
PROGRAM 19. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival
knjiga i autora
PULA, Dom hrvatskih
branitelja, od 5. do 15.
prosinca 2013.
Četvrtak, 5. prosinca
12 sati, DHB - Otvorenje Sajma DHB
13.30 sati, DHB
- Otvorenje štanda Vojvodine
15 sati, Sveučilište Jurja Dobrile
- Otvorenje znanstvenog skupa Socijalizam
na klupi: kulturološke i povijesne interpretacije jugoslavenskoga i postjugoslavenskih
društava; od 16 - 21 sat (izlaganja i rasprave)
16 sati, DHB, Kavana Mozart Otvorenje Fellowship programa
Kumpanija od libra
17 sati, DHB, Crveni salon Socijalizam na klupi - Silvio Mirošničenko:
“Kuda idu divlje svinje: subverzivna poetika
Ive Štivičića i Ivana Hetricha”. Sudjeluju:
Silvio Mirošničenko, Ivo Štivičić, Vojo Šiljak
18 sati, DHB, Izlet u Rusiju
- Predstavljanje časopisa: Treći program
Hrvatskog radija, br. 85, temat: Izlet u
Rusiju (Hrvatski radio)
Sudjeluju: Biljana Romić, Rajka Rusan,
Ivana Peruško, Živa Benčić, Jasmina Vojvodić; moderator: Branimir Pofuk
19 sati, DHB, Izlet u Rusiju
- Tatjana Tolstoj (Tolstaja):
KIS (Naklada Pelago, Geopoetika)
Sudjeluju: Tatjana Tolstaja, Vladislav Bajac
i Dušanka Profeta
20 sati, Sveučilište Jurja Dobrile
Socijalizam na klupi (CKPIS predstavlja) - Maša Kolanović (ur.): Komparativni
postsocijalizam: slavenska iskustva
Sudjeluju: Reana Senjković, Maciej
Czerwin’ski, Boris Koroman
Petak, 6. prosinca
9 - 21 sat, Sveučilište Jurja Dobrile
- Znanstveni skup Socijalizam na klupi:
kulturološke i povijesne interpretacije
jugoslavenskoga i postjugoslavenskih
društava (izlaganja i rasprave)
10 sati DHB, Kavana Mozart
- Doručak s autoricom. Gošće Tatjana
Tolstaja i kantautorica Inna Razumihina,
Voditelj Vojo Šiljak
11 sati, DHB
- Otvorenje Međunarodne konferencije Nakladništvo - trendovi i konteksti (otvorenje), od 12 do 18 sati (izlaganja i rasprave)
12 sati, DHB
- Okrugli stol Cenzura i autocenzura u
socijalizmu i danas. Sudjeluju: Miljenko
Jergović, Vladislav Bajac, Milan Rakovac,
Aleksandar Genis i Nadežda Ažgihina
Voditelj: Branimir Pofuk
17 sati, DHB - Obljetnica na Sajmu
- Milana Vuković Runjić: “Proust u Veneciji,
Matoš u Mlecima”. Sudjeluju: Milana Vuković Runjić, Daniel Rafaelić i Zdravko Zima
18 sati, DHB
- Izlet u Rusiju - Aleksandar Genis: “Tama
i tišina”. Sudjeluju: Aleksandar Genis,
Vladislav Bajac, Ivana Peruško
19 sati, DHB - Autor čita autora
- Miljenko Jergović i Ivan Lovrenović; Ivan
Lovrenović: “Nestali u stoljeću” i Miljenko
Jergović: “Rod”
20 sati, Sveučilište Jurja Dobrile
- Socijalizam na klupi (CKPIS predstavlja)
- Lana Cavar, Narcisa Vukojević: “Iskopavanja: Sudi knjigu po koricama i Znakovi
proizvodnje - proizvodnja znakova” (prezentacija projekta). Sudjeluju: Lana Cavar i
Narcisa Vukojević
21 sat, Monteparadiso
- Sljedeća stanica Paradiso Rojc - Marko
Pogačar: “Jugoton gori !: glazbeni dnevnik”. Sudjeluju: Marko Pogačar, Boris Matić,
Željko Marković, Ivan Sršen
22 sata, Rojc, Monteparadiso
- Sljedeća stanica Paradiso - Cherkezi
United, koncert
Subota, 7. prosinca
9 do 11 sati, Sveučilište Jurja Dobrile
- Znanstveni skup Socijalizam na klupi:
kulturološke i povijesne interpretacije
jugoslavenskoga i postjugoslavenskih
društava (izlaganja i rasprave)
10 sati, DHB, Kavana Mozart
- Doručak s autorom, gost Aleksandar
Genis, voditelj Vojo Šiljak
12 sati, DHB
- Tribina Trećeg programa Hrvatskog
radija - Medijska spektakularizacija socijalizma. Sudjeluju: Tvrtko Jakovina, Goran Vojnović, Ivan Lovrenović, voditelj Bojan Munjin
12 do 19 sati, DHB, Kavana Mozart
- Međunarodna konferencija - Nakladništvo
- trendovi i konteksti (izlaganja i rasprave)
16 sati, DHB, Socijalizam na klupi
- Boris Miljković: “Od ruskog umjetničkog
eksperimenta preko yu rock’n’rolla do ‘kuhara’”. Sudjeluju: Boris Miljković, Vladislav Bajac
17 sati, DHB - Socijalizam na klupi
(CKPIS predstavlja) Lada Duraković,
Andrea Matošević (ur.): “Socijalizam na
klupi: jugoslavensko društvo očima nove
postjugoslavenske humanistike”
Sudjeluju: Damir Agičić, Ines Prica, Lada
Duraković, Andrea Matošević
18 sat, DHB - Suton uz knjigu
- Goran Vojnović: “Jugoslavija, moja domovina”. Sudjeluju: Goran Vojnović, Milan
Rakovac, Boris Koroman
19 sati, DHB - Bijelo i Crno more
- Ahmet Ümit: “Magla i noć”, “Memento za
Istanbul”. Sudjeluju: Ahmet Ümit, Marta
Andrić, Ekrem Čaušević
20.30 sati, Galerija Makina
- Socijalizam na klupi - Dušan Đorđević: “SIV
(Savezno izvršno vijeće)”, izložba fotografija
22 sata, Caffe bar P14
- Socijalistička čaga u Peu - DJ Filjo
Nedjelja, 8. prosinca
10 sati, DHB, Kavana Mozart
- Doručak s autorom, gost Ivan Lovrenović, voditelj: Vojo Šiljak
17 sati, DHB - Socijalizam na klupi
(CKPIS predstavlja) - Radina Vučetić:
“Koka-kola socijalizam: amerikanizacija
jugoslovenske popularne kulture šezdesetih godina XX veka”. Sudjeluju: Radina
Vučetić, Lada Duraković, Igor Duda
18 sati, DHB, Suton uz Voju
- Vojo Šiljak: “Doručak s autorom”
Sudjeluju: Vojo Šiljak, Ivo Štivičić, Davor
Mandić, Gorka Ostojić Cvajner
19 sati, DHB - Trenutak za prijatelja
- Hommage Ćići Senjanoviću
Sudjeluju: Nada Gašić, Kruno Lokotar, Nenad Veličković, Ognjen Alujević, Ivo Štivičić
Ponedjeljak, 9. prosinca
10 sati, DHB, Kavana Mozart
- Doručak s autorom, gost Ahmet Ümit,
voditelj Vojo Šiljak
11 sati, DHB, Kavana Mozart
- Izlet u Rusiju - Brodski u Disputu
Sudjeluju: Irena Lukšić, Branimir Pofuk
16 sati, DHB - Socijalizam na klupi
(CKPIS predstavlja)- Hannes Grandits,
Karin Taylor (ur.): “Sunčana strana Jugoslavije: povijest turizma u socijalizmu”
Sudjeluju: Damir Agičić, Igor Duda, Karin
Taylor i Hrvoje Klasić
17 sati, DHB - Izlet u Rusiju
- Mihail Bulgakov: “Kako se kalio majstor:
rana proza”. Sudjeluju: Ivana Peruško,
Nives Tomašević, Miha Javornik
18 sati, DHB - Suton uz knjigu
- Drago Hedl: “Donjodravska obala”
Sudjeluju: Drago Hedl, Davor Špišić, Nenad Rizvanović
19 sati, DHB - Suton uz knjigu
- Aleksandar Stanković: “Sto faca i Aca”
Sudjeluju: Aleksandar Stanković, Branimir
Pofuk
19 sati, Kino Valli
- Revija (suvremenog) ruskog filma - Aleksej Balabanov: “Morfij”, 2008., drama (prema
motivima proze Mihaila Bulgakova), 110’
Utorak, 10. prosinca
10 sati, DHB, Kavana Mozart
- Doručak s autorom
Gost Ivo Štivičić
Voditelj Vojo Šiljak
11 sati DHB, Kavana Mozart
- Regija u regionu - Sve vojvođanske
književnosti. Sudjeluju: Tomislav Žigmanov, Srđan Srdić, Laslo Blašković, Srđan
V. Tešin, Mića Vujičić. Voditelji: Vladislava
Gordić-Petković i Neven Ušumović
16 sati, DHB, Crveni salon
- Socijalizam na klupi (CKPIS predstavlja), Magdalena Najbar-Agičić: “Kultura,
znanost, ideologija: prilozi istraživanju
politike komunističke vlasti u Hrvatskoj
1945-1960. na polju kulture i znanosti”
Sudjeluju: Magdalena Najbar-Agičić,
Romana Horvat, Igor Duda
17 sati, DHB - Suton uz knjigu
Kristian Novak: “Črna mati zemla”
Sudjeluju: Kristian Novak, Kruno Lokotar,
Marko Pogačar i Nikica Petković
18 sati, DHB - Regija u regionu
- Slobodan Tišma: “Bernardijeva soba”
Sudjeluju: Slobodan Tišma, Vladislava
Gordić-Petković i Miljenko Jergović
19 sati, DHB - Autorica čita autoricu
- Milana Vlaović i Mirjana Dugandžija,
Mirjana Dugandžija: “Indijančeva noć” i
Milana Vlaović: “Rašeljka i druge žene”
19 sati, Kino Valli
- Revija (suvremenog) ruskog filma Marina Migunova: “Zrcala”, 2013., biografska drama (Marina Cvetajeva), 130’
20.30 sati, Sveta srca
- Istra ispod kore / 15. Media
Mediterranea, “Uznemirujuća ljepota
(redux)”, audiovizualni performans
Autori: Matija Debeljuh, Dario Marušić,
Goran Farkaš (Veja) i Marino Jurcan
Srijeda, 11. prosinca
10 sati, DHB, Kavana Mozart
- Doručak s autorom, Gost Slobodan
Tišma, voditelj Vojo Šiljak
11 sati, DHB, Kavana Mozart
- Regija u regionu - Predstavljanje časopisa Severni bunker (Kikindske novine)
Sudjeluju: Srđan V. Tešin, Mića Vujičić,
Srđan Srdić. Predstavljaju: Vladislava
Gordić-Petković i Neven Ušumović
12 sati, DHB Okrugli stol “Regija u regionu (Istra-Vojvodina)”. Sudjeluju: Vladimir Kopicl, Radoslav Petković, Željko Marković, Dragutin
Lučić - Luce. Moderator: Branimir Pofuk
17 sati, DHB - Razgovor iza zavjese,
Sandra Vitaljić: “Rat slikama: suvremena
ratna fotografija”. Sudjeluju: Sandra Vitaljić, Kruno Lokotar, Katarina Luketić
18 sati, DHB - Regija u regionu
DHB, Crveni salon Boris Buden, Želimir
Žilnik: “Uvod u prošlost”.
Sudjeluju: Želimir Žilnik, Mima Simić
19 sati, DHB - Regija u regionu
Laslo Vegel i Boris Kovač “Neoplanta ili
obećana zemlja i la ampanella”
Sudjeluju: Laslo Vegel, Boris Kovač
Predstavljaju: Vladislava Gordić-Petković,
Branimir Pofuk
19 sati, Kino Valli
- Revije (suvremenog) ruskog filma
Andrej Hržanovski: “Soba i pol”, 2009.,
Svakodnevni programi
za djecu na sajmu
Na Sajmu će se održavati i dječji program. Svake večeri, u 19 sati djeci će
poznate priče i bajke pripovijedati Baka
Librić. U petak 6. prosinca u 18 sati na
programu je prigodni program “Tri vile
Svetog Nikole”, scenska igra. Sudjeluju:
knjiške vile, Sveti Nikola, Pčelice i Baka
Librić. Istoga dana u 18.30 sati u Plavom
salonu održat će se humanitarna akcija
Viktorov grupe, Sa(n)jam knjige i Monte
Librića. U utorak 10. prosinca u 11 sati na
programu je slušaonica “Bajka o caru
Saltanu” (A. S. Puškina), a u srijedu 11.
prosinca “Bajka o zlatnom pjetliću” (A. S.
Puškina). U četvrtak je u isto vrijeme slušaonica posvećena priči “Baba Jaga protiv Vasilise Premudre” (V. A. Degrteva).
Vojvodina po Istri
V. B.
(11. -13. prosinca,
Poreč, Umag i Pazin)
U sklopu sajamskog programa “Vojvodina - regija u regionu” bit će organizirano
i predstavljanje vojvođanskih autora po
Istri naslovljeno Vojvodina po Istri. U
srijedu, 11. prosinca u porečkoj Gradskoj
knjižnici u 19 sati predstavit će se Laslo
Blašković kojem će se u četvrtak, 12.
prosinca, u umaškoj Gradskoj knjižnici
također u 19 sati pridružiti i Laslo Vegel.
Pazinska Hiža od besid će u petak, 13.
prosinca u 19 sati ugostiti autore časopisa Severni bunker: Srđana V. Tešina, Miću
Vujičića i Srđana Srdića.
B. V.
biografska drama (Josif Brodski), 130’
20.30 sati, Galerija Cvajner
- Izlet u Rusiju - Noć ruske poezije
Sudjeluju: Dubravka Oraić-Tolić, Danijela
Lugarić-Vukas, Sergej Birjukov
Voditelj: Branimir Pofuk
Četvrtak, 12. prosinca
10 sati, DHB, Kavana Mozart
- Doručak s autorom, gost Želimir Žilnik
Voditelj Vojo Šiljak
11 sati DHB, Kavana Mozart
- Bertijev program: ljubav na drugi
pogled, Zvonko Maković: “Amazonke
avangarde”
12 sati, DHB, Kavana Mozart
- Predstavljanje nakladnika - Edicije
Božičević: “Književna košnica”
Sudjeluju: Nataša Medved, Fikret Cacan
16 sati, DHB - Razgovor iza zavjese
- Stipe Botica: “Povijest hrvatske usmene
književnosti”. Sudjeluju: Stipe Botica,
Krešimir Nemec, Evelina Rudan-Kopec,
Miroslava Vučić
17 sati, DHB
- Predstavljamo nagradu Albert
Goldstein 2013. Julya Rabinowich: “Rascijepljenost”. Sudjeluju: Julya Rabinowich,
Ivana Simić Bodrožić, Gordana Farkaš-Sfeci, Helen Sinković
18 sati, DHB - Izlet u Rusiju
- Oleg Kašin: “Rusija u Banani” Sudjeluju:
Oleg Kašin, Marko Stričević, Nataša Medved, Fikret Cacan
19 sati, DHB
- Druga obala / L’altra costa - Flavio
Soriga: “Sardinia blues”. Sudjeluju: Flavio
Soriga, Ana Badurina, Tatjana Peruško
19 sati, Kino Valli
- Revija (suvremenog) ruskog filma Andrej Gerjazev: “Sutra”, 2012., dokumentarni film, 90’
21 sat, Rojc, Monteparadiso
- Sljedeća stanica Paradiso - Rašeljka
Krnić, Benjamin Perasović: “Sociologija i
party scena”. Sudjeluju: Benjamin Perasović, Željko Marković, Boris Bjelica- Bebetto
22 sata Rojc, Monteparadiso
- Sljedeća stanica Paradiso - DJ Bebetto
i DJ Benjamin
Petak, 13. prosinca
10 sati, DHB, Kavana Mozart
- Doručak s autorom, Gost Flavio Soriga
Voditelj Vojo Šiljak
11 sati, DHB, Kavana Mozart
- Bertijev program: ljubav na drugi pogled
Nadežda Čačinovič: “Čitanje Mandeljštama”
12 sati, DHB
- Okrugli stol “Rusija danas”
Sudjeluju: Oleg Kašin, Marko Stričević,
Božo Kovačević, Jelena Jurišić
Moderatorica: Mirjana Rakić
16 sati, DHB
- Bijelo i Crno more (Mediteran)
Mitja Lamut: “Parobrodi Jadrana na razglednicama”. Sudjeluju: Mitja Lamut, Stjepan Ravić
17 sati, DHB - Razgovor iza zavjese
- Žarko Paić: “Sloboda bez moći: politika
u mreži entropije”. Sudjeluju: Žarko Paić,
Andrej Nikolaidis
18 sati, DHB - Izlet u Rusiju
- Festival svjetske književnosti predstavlja - Ljudmila Ulickaja: “Daniel Stein,
prevoditelj” Sudjeluju: Ljudmila Ulickaja,
Seid Serdarević, Jasmina Vojvodić
19 sati, DHB - Autor čita autora
- Luko Paljetak i Tonko Maroević
Tonko Maroević: “Redak mulja, redak pjene” i Luko Paljetak: “Razlozi za nepovjerenje u sustav obrane od tuče”
19 sati, Kino Valli
- Revija (suvremenog) ruskog filma
Mike Lerner, Maksim Pozdorovkin: “Pussy
Riot: punk molitva”, Rusija, Velika Britanija, 2012., dokumentarni film, 88’
20.30 sati, Sveta Srca - Regija u regionu
- Boris Kovač & La Campanella
Koncert: Romatnic Deca Dance from
Mittell Europe
22 sata, Caffe bar P14 - After party
Boris Kovač & La Campanella DJ Filjo
Subota, 14. prosinca
10 sati, DHB, Kavana Mozart
- Doručak s autoricom, gošća Ljudmila
Ulickaja, voditelj Vojo Šiljak
11 sati, DHB, Kavana Mozart
- Bertijev program: ljubav na drugi
pogled - Tonko Maroević: “Brodski moje
mladosti”
12 sati, Caffe bar Foška - Addio Foška
- Sudjeluju: Andrej Nikolaidis, Miljenko
Jergović, Goran Filipi, Marina Orlić
Voditelj Vojin Pašić
16 sati, DHB - Istra ispod kore
Dean Zahtila (ur.): “Labin Art Express:
1992-2012.” (Labin Art Express)
Sudjeluju: Dean Zahtila, Sanja Švrljuga,
Viktor Zahtila
17 sati, DHB - Suton uz knjigu
Milorad Popović: “Karnera”
Sudjeluju: Milorad Popović, Seid Serdarević, Andrej Nikolaidis
18 sati, DHB - Suton uz knjigu
Bekim Sejranović: “Sandale”
Sudjeluju: Bekim Sejranović, Julijana
Matanović, Drago Glamuzina
19 sati, DHB
- Dodjela čitateljske nagrade
dr. Ivo Borovečki
20 sati , Galerija Cvajner
- Trenutak za prijatelja Mirko Kovač: “Vrijeme koje se udaljava”
Sudjeluju: Filip David, Seid Serdarević,
Miljenko Jergović, Božo Koprivica
Izložba Slobodane Bobe Matić-Kovač
Nedjelja, 15. prosinca
10 sati, DHB, Kavana Mozart
- Kiklopski doručak
gost Milivoj Solar, voditelj Vojo Šiljak
12 sati, Sveta Srca
- Dodjela nagrade KIKLOP 2013.
17 sati, DHB - Istra ispod kore
Katarina Marić, Tajana Ujčić: “Špicije /
L’uspeîsio: spomeni na Morsko lječilište u
Rovinju /Ricordanze dell’Ospizio Marino a
Rovigno 1888-1947”. Sudjeluju: Oleg Nikolić,
Marija Smolica, Tajana Ujčić, Katarina
Marić
18 sati, DHB - Trenutak za prijatelja
- Predrag Spasojević: “P. S. Predrag
Spasojević”. Sudjeluju: Drago Orlić, Jerica
Ziherl, Dorina Vlakančić, Oleg Šuran,
Biserka Vranić
19 sati, DHB
- Predstavljamo temu 20. Sa(n)jam
knjige u Istri
Prije sto godina: 1914.
Sudjeluju: Graciano Kešac, Gorka Ostojić
Cvajner, Darko Komšo, Magdalena Vodopija
20 sati, DHB
- Izvlačenje dobitnika nagradne igre
Izlet u Moskvu
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
11 746 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content