close

Enter

Log in using OpenID

29. rujna 2010. Ne možemo živjeti bez euharistijskog susreta s

embedDownload
39/2010
29. rujna 2010.
Ne možemo živjeti bez euharistijskog susreta s
uskrslim Gospodinom
Euharistijskim kongresom na Trsatu Rijeèka
nadbiskupija proslavila je desetu obljetnicu postojanja.
Slavlje koje je predvodio kardinal Josip Bozaniæ u
zajedništvu s rijeèkim nadbiskupom Ivanom Devèiæem i
biskupima Rijeèke metropolije okupilo je 5000 vjernika
- Proèitane poruke koje su nastale kao plod
Euharistijske godine, poticaji za daljnje produbljivanje
svijesti o središnjem mjestu euharistije u životu vjernika
1200. obljetnica prijenosa moæi sv. Stošije
Nadbiskup Puljiæ i mons. Mustaæ pozvali puk da iskažu
štovanje nadbiskupijskoj zaštitnici èasteæi njene
relikvije; da to bude poticaj na težnju za nebeskim
dobrima, što se oèituje u prepoznavanju konkretnih
potreba bližnjih kako je to ona èinila
Željezno: Biskupsko reðenje mons. Egidija
Živkoviæa
Na kraju višejeziènoga liturgijskoga slavlja treæi
željezanski biskup zahvalio je Bogu na tom velikom
daru za Željezansku biskupiju, Gradišæanske Hrvate i
sav hrvatski narod
Kardinal Bozaniæ u Vulkaprodrštofu blagoslovio
biskupske insignije, a mons. Živkoviæ zahvalio mu za
njegov dolazak u Gradišæe i povezanost s
Gradišæanskim Hrvatima
Domovinske vijesti
35. obljetnica Zajednice Molitva i Rijeè
Sisaèki biskup posjetio poplavom ugrožena podruèja
Široka Kula: Posveæen oltar s moæima bl. Stepinca
304. obljetnica smrti sl. Božje majke Klare Žižiæ
Vlè. Stjepan Starešina proslavio 50 godina sveæeništva
Filipinci hodoèastili na grob bl. Ivana Merza
Studijski dan sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije
Održana 13. sjednica Zbora savjetnika Zagrebaèke nadbiskupije
Ðakovo: Sastanak Nadbiskupijskog povjerenstva za pastoral Roma
Predsjednik HBK primio Paula Vandorena
Godišnja skupština sveæenika Hvarsko-braèko-viške biskupije
Poruka biskupa Štambuka uz svetkovinu sv. Stjepana
Posveta oltara i blagoslov obnovljene župne crkve u Preku
Poruka biskupa Štambuka o župnom vjeronauku
13. obljetnica uspostave Požeške biskupije
Biskup Škvorèeviæ primio ministra Biškupiæa
Crkva u Hrvata
Lüdenscheid: Proslavljena 40. obljetnica postojanja
40. obljetnica Hrvatske katolièke misije u Nici
Inozemne vijesti
U Burkini Faso održan povijesni 22. svjetski kongres UCIP-a
Sveta Stolica opovrgava napise o navodnom pranju novca
Rad i blagdan u odnosu na sjedinjenu obitelj
Chiara Luce Badano proglašena blaženom
Prilog dokumenti
Apostolski pohod Ujedinjenom Kraljevstvu
Dok smo na svijetu moramo slušati Gospodina
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
35. obljetnica Zajednice Molitva i Rijeè
Davor, 18.9.2010. (IKA) - Zajednica Molitva i Rijeè (ZMR)
proslavila je 35. obljetnicu postojanja u subotu 18. rujna u
Davoru. Na susretu se okupilo više od tisuæu èlanova
zajednice iz raznih krajeva Hrvatske i inozemstva. Uz njih su
na zborovanje došli simpatizeri i prijatelji ZMR-a, te
mnoštvo onih koji su na evangelizacijskim skupovima
iskusili susret sa živim Bogom ili u centrima za
hagioterapiju zdravlje duha i novi poèetak života. Osim
utemeljitelja ZMR dr. Tomislava Ivanèiæa, na susretu su se
okupili i sveæenici koji obnašaju službu duhovnih asistenata,
ali i mnogi kojima su bliski duhovnost i program Zajednice.
Obilježavanje 35. obljetnice poèelo je zahvalom Bogu,
sveèanim euharistijskim slavljem koje je predvodio dr.
Ivanèiæ u koncelebraciji s okupljenim sveæenicima. Na
poèetku euharistije èlanove, prijatelje i goste te župljane
Davora pozdravio je uime Zajednice Ivica Luliæ, predsjednik
Centra za bolji svijet i proravnatelj za duhovnost u
Podruènoj ZMR Zagreb, a potom domaæi župnik Goran
Kovaèeviæ. Sudionike je osobito obradovala èestitka
mjesnog ordinarija Antuna Škvorèeviæa. "Od srca vam
èestitam 35. obljetnicu Zajednice Molitva i Rijeè! Radostan
sam što je ona zapoèela u Davoru 3. kolovoza 1975. u
snažnom duhovnom iskustvu odreðenog broja mladih
vjernika laika, predvoðenih dr. Tomislavom Ivanèiæem. Ta
duhovna èinjenica, roðena u ozraèju vjere Božjeg naroda na
tlu sadašnje Požeške biskupije zavrjeðuje našu pozornost,
zahvalnost i potporu", napisao je požeški biskup.
Dr. Ivanèiæ opisao je vjernicima kako je prije 35 godina sa
skupinom studenata došao u Davor gdje su tri tjedna
svakodnevno molili i prouèavali Božju Rijeè s dubokom
èežnjom - susresti Gospodina Isusa Krista, približiti mu se,
doživjeti Njegovu blizinu. To se i dogodilo u noæi s drugoga
na treæi kolovoz 1975. g. kada je on kao tadašnji mladi
sveæenik snažno doživio prisutnost Duha Svetoga. Iduæeg su
jutra svi radosno uoèili da se nešto dogodilo i to se iskustvo
prelilo na sve prisutne i nezaustavljivo širilo dalje na mlade
vjerouèenike u crkvi sestara milosrdnica u Frankopanskoj
ulici u Zagrebu, a kasnije i stotine ljudi na seminarima za
evangelizaciju u Hrvatskoj i inozemstvu. Molitva nije više
bila religiozni èin nego razgovor, druženje s Bogom, rekao
je dr. Ivanèiæ.
Nakon mise èlanovi ZMR-a i njihovi gosti te Davorci mogli
su se, uz objed, družiti, pobliže upoznati i izmijeniti
iskustva, a potom sudjelovati u programu u dvorani osnovne
škole u Davoru. Na poèetku poslijepodnevnog programa
pozdravnu rijeè uputio je proèelnik opæine Davor Ivan
Marjanoviæ. Zatim je pozdrav uputila Jasna Butumoviæ,
ravnateljica osnovne škole, te kratko orisala svoje prve
korake u Zajednici u tijeku njezina studija u Zagrebu te
pomoæ koju je to pružalo u njezinu životu i životnim
patnjama. Nakon toga je sve pozdravio prof. Ivanèiæ, a onda
je Marija Majstoroviæ, ravnateljica Matiène vrhovne uprave
ZMR-a, u govoru prikazala povijest nastanka i djelovanja
Zajednice od njezinih poèetaka 1971. godine do danas.
Posebno je istaknula da su zaèeci ZMR-a bili nakon burnih
dogaðaja sedamdesetih godina 20. stoljeæa, te da se ZMR
pokazala kao obnoviteljica društva.
Potom je proèitana poruka Zajednice Molitva i Rijeè, u kojoj
se kako crkvenoj tako i društvenoj javnosti daje do znanja da
Zajednica ima uvjerljivo iskustvo kako je bolji svijet moguæ
i to reevangelizacijom Crkve i hagioterapijskim djelovanjem
na ozdravljenju duhovno-moralne dimenzije pojedinaca i
2
29. rujna 2010. broj 39/2010
društva. Zajednica je spremna pomoæi župnim zajednicama,
ali i društvenim strukturama u provoðenju te sveobuhvatne
duhovne obnove.
Nakon toga svoja su iskustva, promišljanja, planove i vizije
daljnjeg rada iznosili proravnatelji Matiène vrhovne uprave,
ravnatelji nacionalnih i podruènih ZMR, ravnatelji
hagioterapijskih centara u zemlji i inozemstvu te èlanovi
Zajednice. Njihova izlaganja mogu se sažeti u nekoliko
naglasaka. Prvo, za sveukupno djelovanje važna je veæa
povezanost svih èlanova i uprava te brži protok i provedba
zadataka i odluka od utemeljitelja i Matiène vrhovne uprave
do svakog èlana Zajednice, a zbog oèekivanja svakog
èovjeka potrebnog ljubavi i duhovne pomoæi. Drugo, da bi to
mogli ostvariti èlanovi Zajednice najprije trebaju gajiti
meðusobnu ljubav, povjerenje i milosrðe, a posebno
njegovati osobni odnos s Bogom i obraæenièki mentalitet.
Zatim, poziv i poslanje te osposobljenost za rad u apostolatu
reevangelizacije i hagioterapiji treba biti još angažiraniji
kroz razne oblike djelovanja: seminare, duhovne obnove,
hagioterapijsku pomoæ, osobno ili putem telefona, ljudima
koji traže izlaz iz svojih duhovnih boli i smisao života. Sve
više se javlja potreba za kontinuiranim radom sa specifiènim
skupinama ljudi (ovisnicima, odgajateljima i prosvjetnim
djelatnicima, medicinskim sestrama, umirovljenicima u
domovima, roditeljima djece s posebnim potrebama,
krizmanicima i njihovim roditeljima itd.). Usporedo s
izobrazbom i edukacijom èlanova ZMR treba veæi angažman
u župama, kao i zajednièko reagiranje na zakone i pojave u
društvu koje su u suprotnosti s prirodnim moralnim
zakonom.
Prof. Ivanèiæ istaknuo je kako treba znanstveno graditi
hagioterapiju i evangelizaciju i otkrivati zakone koje je Bog
stavio u svijet. Problem je današnjice užasan rascjep Crkve i
svijeta. Crkva je daleko od svijeta i nju je potrebno
reevangelizirati. Nagovijestio je kako u Zajednici poèinju
veliki znanstveni projekti na podruèju hagioterapije.
Sastanak Upravnog odbora Društva crkvenih glazbenika
Teme sastanka bile su nadolazeæe zborovanje župnih
zborova zagrebaèkih dekanata te tribina kojom se želi
zapoèeti razmišljati o nezavidnom i teškom položaju
liturgijske glazbe danas u Hrvatskoj
Zagreb, 20.9.2010. (IKA) - Èlanovi Upravnog odbora
Hrvatskog društva crkvenih glazbenika okupili su se 20.
rujna na Institutu za crkvenu glazbu u Zagrebu, na prvi radni
sastanak nakon ljetne stanke. Sastanak je molitvom i
pozdravnom rijeèi otvorio predsjednik Društva mo. Miroslav
Martinjak. Teme sastanka bile su nadolazeæe zborovanje
župnih zborova zagrebaèkih dekanata koje Društvo
organizira u povodu proslave sv. Cecilije, te tribina kojom se
želi zapoèeti razmišljati o nezavidnom i teškom položaju
liturgijske glazbe danas u Hrvatskoj te koje su njezine
perspektive za buduænost. Program i koncepcija zborovanja
župnih zborova u zagrebaèkoj prvostolnici bit æe
predstavljeni voditeljima župnih zborova zagrebaèkih
dekanata na zajednièkom susretu koji æe se uskoro održati u
prostorijama Instituta za crkvenu glazbu u Zagrebu. Voditelji
æe dobiti pisane pozive u svojim župama, a takoðer æe se o
svemu moæi informirati na mrežnim stranicama Hrvatskog
društva crkvenih glazbenika.
Domovinske vijesti
ika
Susret sveæenika Bjelovarsko-križevaèke biskupije
Bjelovar, 20.9.2010. (IKA) - Susret sveæenika Bjelovarskokriževaèke biskupije s biskupom Vjekoslavom Huzjakom
održan je u ponedjeljak 20. rujna u Biskupijskom
ordinarijatu u Bjelovaru. Nakon izmoljenoga Srednjeg èasa i
uvodnog pozdrava, biskup je proèitao poruku Benedikta
XVI. sveæenicima, koju je Papa izrekao na audijenciji u
Castel Gandolfu, 13. rujna. U drugom dijelu susreta
sveæenici su s biskupom razgovarali o važnim pitanjima iz
svakidašnjeg rada i života vjernika.
Sisaèki biskup posjetio poplavom ugrožena podruèja
Caritas Sisaèke biskupije prati dogaðaje i spreman je
pomoæi, a kolekta koju je biskup odredio skupljati u nedjelju
26. rujna za poplavljene u Pakistanu, namijenit æe se po
potrebi i za poplavljene u Hrvatskoj
Sisak, 21.9.2010. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ u
pratnji ravnateljice biskupijskog Caritasa Kristine Radiæ
posjetio je 21. rujna župe Lijevi Dubrovèak i Martinsku Ves
zbog opasnosti od poplave koja je prijetila ovih dana tim
podruèjima Sisaèke biskupije. Biskup se susreo sa župnikom
Mladenom Hokmanom s kojim je razgledao nasip tik uz
crkvu Sv. Nikole, koju su vrijedni župljani zaštitili vreæama
pijeska, zahvalio vojnicima koji su se borili s vodenom
bujicom i nazoènim mještanima uputio rijeèi ohrabrenja.
Nasip je izdržao, a od župnika je saznao da nitko nije stradao
niti su štete takve da bi itko morao napustiti svoj dom.
U Martinskoj Vesi biskup se susreo sa župnikom Dragom
Koziæem koji ga je, zajedno sa župljanima, upoznao s
naporima koje su mještani, zajedno s vojnicima,
vatrogascima i policajcima, ulagali cijeli protekli dan i noæ
da bi zaštitili sela te župe. Premda se kod Žirèice Sava izlila
na usjeve i poplavila njive, prouzroèivši nemalu štetu, ljudi
su ostali kod svojih kuæa i nadaju se da je najgore prošlo.
Biskup se èuo i sa župnikom iz Veleševca Jakobom
Markoviæem koji mu je javio da je i njegova župa obranjena,
premda je odsjeèena u komunikaciji s Velikom Goricom,
buduæi da je susjedna župa Bukevje, u Zagrebaèkoj
nadbiskupiji, poplavljena.
Caritas Sisaèke biskupije prati dogaðaje i spreman je
pomoæi, a kolekta koju je biskup odredio skupljati u nedjelju
26. rujna za poplavljene u Pakistanu namijenit æe se po
potrebi i za poplavljene u Hrvatskoj.
Bjelovar: Proslavljen Dan policijske kapelanije sv.
Mateja
Bjelovar, 21.9.2010. (IKA) – Dan policije i Dan policijske
kapelanije sv. Mateja u Policijskoj upravi bjelovarskobilogorskoj sveèano je proslavljen 21. rujna. Sveèanost je
zapoèela polaganjem vijenaca i paljenjem svijeæa ispred
spomen obilježja poginulim policajcima, a nastavljena
misom koju je u bjelovarskoj katedrali Sv. Terezije Avilske
predvodio vojni biskup Juraj Jezerinac. U propovijedi,
biskup je podsjetio tko je bio sv. Matej, s obzirom da je rijeè
o novouspostavljenoj kapelaniji. Kad je sv. Matej napustio
carinièku službu, ostao je vjeran Isusu Kristu. Što nam ovo
govori? Bog ne traži od nas da napustimo svoje zvanje, nego
da mu se još više posvetimo. To posebno vrijedi za jednoga
hrvatskog redarstvenika koji je u službi mira, reda,
sigurnosti, u službi svoga naroda, rekao je biskup, te
podsjetio kako je služba redarstvenika veoma osjetljiva.
"Svakome od ljudi dana je posebna služba koja služi
izgradnji Crkve. Postoje apostoli, proroci, pastiri, uèitelji,
kaže Pavao, preko kojih djeluje Isus Krist i u službi su
Crkvi, odnosno Kristova spasenja. No, postoji razlika
služenja u režimima koji je kod nas donedavno vladao i
služenje ljudima u demokratskom društvu. Rekao bih da je
puno lakše služiti režimu, ali je teško biti u službi èovjeka",
rekao je biskup, te istaknuo kako je zvanje redarstvenika u
službi našega naroda. Policajac je èovjek reda. Stoga da bi
mogao stvarati red mora i sam njegovati red. Policajac je
èovjek mira. Stoga da bi bio graditelj mira mora u sebi
njegovati mir. Na vjerniku policajcu leži još veæa
odgovornost zbog toga što je svojim krštenjem ukljuèen u
Isusa Krista. On se u svom zvanju najviše i posveæuje, rekao
je biskup.
Slaveæi Dan kapelanije, koja je posveæena sv. Mateju
cariniku, prilika je da si ponovno dozovemo u svijest svoje
zvanje koje je èasno i odgovorno pred Bogom i pred
ljudima. Svim pokojnim policajcima koji su nesebièno
služili u svom zvanju svome narodu, osobito poginulima u
Domovinskom ratu, želimo i Gospodina molimo da im
uzvrati svojom ljubavlju, rekao je biskup te svim
pripadnicima kapelanije èestitao sa željom da se ne umore i
dalje èiniti dobro na dobro našega naroda, graðana i
domovine Hrvatske.
Široka Kula: Posveæen oltar s moæima bl. Stepinca
Mjesto je teško stradalo u Domovinskome i u II. svjetskom
ratu
Široka Kula, 21.9.2010. (IKA) - U Širokoj Kuli, selu
nedaleko Gospiæa koje je teško stradalo u Domovinskom i u
II. svjetskom ratu, posveæen je u utorak 21. rujna, na blagdan
zaštitnika župe sv. Mateja, novosagraðeni oltar u koji su
ugraðene moæi bl. Alojzija Stepinca koje je darovao
zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ.
U nazoènosti brojnih vjernika oltar je posvetio gospiækosenjski biskup Mile Bogoviæ, uz sveæenike Gospiækoga
dekanata na èelu s mjesnim župnikom Lukom Blaževiæem.
Nakon kratkog prikaza svetaèkog života sv. Mateja, biskup
Bogoviæ je u propovijedi istaknuo kako su se na taj naèin
župljani odužili brojnim žrtvama koje su stradale tijekom
povijesti na tim prostorima.
Pozdravljajuæi nazoène, župnik Blaževiæ podsjetio je da župa
Široka Kula utemeljena 1860. dok je crkva Sv. Mateja
izgraðena 1734. U doba II. svjetskog rata, 21. lipnja 1942.,
crkva je spaljena. Godine 1948. crkvu i župni stan
komunistièke su vlasti minirale, a od toga materijala gradile
zadružnu štalu. Poslije toga župom je upravljao Alojzije
Kukec, koji je tražio dopuštenje za obnovu i gradnju crkve,
no komunistièke vlasti to nikad nisu dopustile. Unatoè
teškoæama, prijetnjama i zabranama župnik je na tim
temeljima slavio misu.
Poslije vojno-redarstvene operacije Oluja Kuljani su se
vratili u svoj kraj te postupno poèeli obnavljati mjesto.
Temeljni kamen župne crkve položen je 27. kolovoza 1998,
a veæ za dvije godine crkva je bila pod krovom. Poslije toga
postupno se ureðivala da bi se za blagoslova oltara u nj
ugradile moæi bl. Alojzija Stepinca.
"Moæi je darovao zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ, na èemu mu zahvaljujem uime svih župljana te
svima koji u svojim prilogom pomogli da naša crkva dobije
ovaj sjaj koji danas ima. Uz ovu crkvu gradimo i Crkvu
zajednicu", kazao je župnik Blaževiæ, prenosi web-portal
Glasa Koncila. Oltar, ambon i krstionicu izradila je klesarska
radnja Ivice Pezelja-Gliše iz Gospiæa.
.
29. rujna 2010. broj 39/2010
3
Domovinske vijesti
"Kršæanska društvena svijest"
Predstavljena nova knjiga dr. fra Špire Marasoviæa
Split, 21.9.2010. (IKA) – "Kršæanska društvena svijest"
naslov je nove knjige dr. fra Špire Marasoviæa, koja je 21.
rujna predstavljena u samostanu Sv. Frane u Splitu. O knjizi
su govorili dr. fra Ivan Šarèeviæ, dr. Gordan Èrpiæ, dr.
Nediljko Ante Anèiæ i sam autor. Program, koji je svojim
nastupom uzvelièala klapa "Split", laureat Omiškoga
festivala 1967., vodio je fra Žarko Relota, novi župnik župe
sv. Stjepana pod borovima u Splitu. Knjiga je posveæena
hrvatskim braniteljima; ima 512 stranica, a sadrži 14 veæih
èlanaka prethodno objavljenih u razlièitim znanstvenim
èasopisima i zbornicima od 2001. do 2009. godine.
Cijelo njegovo djelo ustvari je odgovaranje na pitanje: što je
èovjek? U odgovaranju na to pitanje otkriva nam se cijela
Špirova teologija koja je naglašeno soteriološka, eshatološka
i eklezijalna, kazao je dr. Èrpiæ, istaknuvši da je ova knjiga
vrhunsko teološko djelo koje æe vjerojatno biti otkriveno tek
negdje u hrvatskom eshatonu te da ako mu se može uputiti
neka kritika onda se može reæi da je ono "previše kršæansko,
previše katolièko".
Crkveno uèiteljstvo neumorno ukazuje na dužnost svakoga
pojedinog kršæanina da se odgovorno angažira u životu svoje
zajednice na temelju vlastite ispravno izgraðene savjesti. Da
bi, meðutim, ta savjest bila ispravno formirana, mora
prethodno biti dobro informirana o svim bitnim èimbenicima
koje je neophodno imati na umu pri donošenju neke odluke.
U tom smislu sintagma "kršæanska društvena svijest", kako
je fra Špiro naslovio tu knjigu, zapravo je sinonim za
"kršæansku društvenu savjest", jer savjest i nije drugo doli
poticaj na djelovanje na temelju jasnog uvida u zadatak i u
naèin njegovoga izvršavanja. Utoliko onda trajno struèno
usavršavanje odnosno kontinuirano informiranje iz raznih i
razlièitih izvora, nije samo proces stjecanja adekvatne
društvene svijesti, nego i proces kontinuiranoga sazrijevanja
društvene savjesti, tj. takve osobne savjesti koja ispravno
reagira u izazovima društvenoga života. Ne sastoji se, dakle,
istièe dr. Marasoviæ, ispravno formiranje društvene svijesti i
savjesti za kršæanina katolika u tome da mu s vremena na
vrijeme, toènije u predizborna vremena, poneki sveæenik s
oltara - i sam možda društveno neosviješten - izdiktira, bilo
otvoreno bilo uvijeno, komu bi valjalo dati glas, veæ u
osobnom svestranom i objektivnom informiranju, struènom
usavršavanju te u poznavanju i usvajanju društvenoga nauka
Crkve, na temelju èega æe sam odgovorno donijeti svoju
odluku. Buduæi da je ova knjiga dijelom zamišljena i kao
pomoæ pri oblikovanju te i takve ispravne savjesti, sadržajno
je podijeljena u dva dijela. U prvomu dijelu autor donosi
mahom tekstove naglašeno teoretske naravi, jer je
poznavanje teorijske podloge preduvjet moguænosti
razumijevanja konkretne prakse, odnosno teorijska polazišta
su preduvjet moguænosti interpretiranja analiziranih pojava.
Stoga su i ti radovi u prvom dijelu knjige polazište za
razumijevanje radova u drugomu dijelu knjige, koji su
uglavnom sociološka istraživanja i njihova konkretna
razrada, ili pak društvena kontekstualizacija specifiènih
crkvenih poslanja kao što su, primjerice, vjerouèitelj,
redovnik i sl. Marasoviæ se u svojim tekstovima bori s
licemjerjem, najveæom kušnjom kršæanina. Javno govori o
sablaznima bogoslužja, nedoliènom životu u braku i u
redovnièkim samostanima, o grijehu struktura itd., istaknuo
je dr. Šarèeviæ.
To je treæa Marasoviæeva knjiga sabranih radova koja izlazi
u nizu "Teologija" izdavaèke kuæe "Crkve u svijetu" te je
shvaæena kao nadopuna prve dvije, u kojima je autor
zainteresiranom èitatelju ponudio svoja razmišljanja o nizu
aktualnih društveno-teoloških tema. "Crkva u svijetu" je
4
29. rujna 2010. broj 39/2010
ika
2002. g. objavila knjigu "Demos ante portas", 2006. g.
"Društvo i Bog". S ovom treæom autor je želio zaokružiti
ponudu svojih izabranih radova zainteresiranom èitatelju te
uèiniti radove dostupnijim studentima. Trilogija je vrijedna i
autora èini prepoznatljivim i istaknutim teologom u
hrvatskom govornom podruèju, istaknuo je dr. Anèiæ,
ravnatelj "Crkve u svijetu".
Rijeè zahvale na kraju predstavljanja uputio je i sam autor
knjige dr. Marasoviæ. Podsjetio je na rijeèi Maxa Webera da
se èovjek ne ponaša po onomu što jest nego po onomu što
misli da jest. Zato je za društveno ponašanje važno što ljudi
misle, a to rade mediji: pokušavaju utjecati na ljudsku misao.
Biskup Košiæ predvodio misu u Petrinji
U povodu 19. obljetnice pada Petrinje i progona Petrinjaca
Petrinja, 21.9.2010. (IKA) – "Doista, zar nije i taj rat koji
smo proživjeli bio zasnovan na lažima? Zar nisu i danas neki
zaluðeni i ne razumiju što se to zapravo dogodilo? Kako je
teško, posijano zlo okrenuti na dobro", poruèio je 21. rujna u
župnoj crkvi Sv. Lovre u Petrinji sisaèki biskup Vlado Košiæ
u povodu 19. obljetnice pada Petrinje i progona Petrinjaca,
tumaèeæi odlomak iz Knjige mudrih izreka koji istièe:
"Blago steèeno jezikom lažljivim nestalna je ispraznost onih
koji traže smrt" te nastavio: "Ali moguæe je! Mi u to
vjerujemo i zato smo ovdje da danas zahvalimo Bogu što nas
je saèuvao, premda je kušnja bila velika, ali oni koji su lagali
nisu li stekli 'nestalnu ispraznost'? Jer tražili su smrt a ne
život, dok mi uvijek branimo život a ne želimo i ne smijemo
nikada, baš nikada željeti smrt, niti smrt neprijatelja koji
nama nanosi trpljenje, koji nas ponižava, koji nama nanosi
nepravdu! Ne, ne želimo nikome zlo, nego uvijek i samo
dobro, jer znamo da se samo dobrim pobjeðuje zlo! I to je
naša snaga, snaga koju nam daje vjera naša, vjera u Krista
pobjednika nad grijehom i zlom, pobjednikom nad smræu,
vjera u Uskrsloga Gospodina".
Obraæajuæi se vjernicima koji su ispunili petrinjsku crkvu
biskup je u propovijedi istaknuo kako je mjesec rujan za
Petrinju mjesec obilježavanja tragiènih dogaðaja iz 1991.,
buduæi da je tada taj lijepi grad doživio svoje teške dane
razaranja i ubijanja.
"Molimo danas, na spomendan stradanja Petrinje, dobrostivo
srce, srce koje ispituje Bog, kojemu je stalo vršiti pravdu i
pravo. Molimo Gospodina za oèi – ne uznosite i ohole, nego
– majèinske nad svim ljudima, pa i nad onima koji su nam
nanijeli nepravdu, nasilje i zlo. Molimo da zacijele sve rane,
u istini i pravdi za svakoga. Molimo za ucviljene, one koji
oplakuju svoje najmilije jer su im stradali u nepravednom
ratu, jer su ih izgubili u ovom svijetu a dobili u vjeènosti.
Molimo za sve poginule, branitelje i civilne žrtve
Domovinskog rata, da ih Gospodin primi u svoj mir jer oni
su se izložili i stradali iz ljubavi za dobro svoje Domovine.
Molimo i za sve nas, braæo i sestre, da se i mi znamo
žrtvovati za dobro svojih bližnjih, da imamo milosti za svoju
braæu i sestre, da sve ljude smatramo svojima, i da sve ljude
gledamo majèinskim oèima želeæi svima dobro, da se na
istini uèvrsti mir za sve i da napreduje naša Petrinja",
potaknuo je biskup Košiæ.
Pjevanje su predvodili èlanovi Mješovitog zbora Hrvatskoga
pjevaèkog društva ''Slavulj'' i MVA "Petrinjski slavulji" pod
ravnanjem maestra Josipa degl'Ivellia, te orguljaškom
pratnjom Tomislava Juriæa. Prvi puta je izvedena Misa
maestra degl' Ivellia na èast sv. Vlahi i posveæena
dubrovaèkom biskupu Želimiru Puljiæu, te prvi puta i
izvedba Ave Marije dominikanca dr. Jordana Kunièiæa.
ika
304. obljetnica smrti sl. Božje majke Klare Žižiæ
Šibenik, 21.9.2010. (IKA) - U franjevaèkoj crkvi Sv. Lovre
u Šibeniku, gdje se nalaze zemni ostaci službenice Božje
majke Klare Žižiæ, utemeljiteljice Družbe sestara franjevki
od Bezgrešne, proslavljena je 21. rujna 304. obljetnica
njezina preminuæa. Tim dogaðajem ujedno je zapoèela i
devetnica u èast sv. Mihovila, zaštitnika Šibenika i Šibenske
biskupije.
Koncelebriranu misu predvodio je mons. Josip Deliæ, koji je
ujedno i promicatelj pravde u postupku za proglašenje
blaženom službenice Božje majke Klare Žižiæ. Okupljene
vjernike u prepunoj crkvi uvela je u slavlje vicepostlatorica
s. Terezija Zemljiæ, proèitavši samo neke od molitava i
zahvala vjernika majci Klari koji se obraæaju njezinu
zagovoru, kao i nekoliko svjedoèanstava o uslišanim
molitvama i zadobivenim milostima.
U propovijedi je mons. Deliæ usporedio duhovnost sv. Klare
Asiške i Klare Šibenske za èiju zajednicu Knjiga od
uspomene kaže da su "kæeri sv. Klare". "Službenica Božja
Majka Klara imala je u sv. Klari Asiškoj ne samo uèiteljicu
èije je uèenje slijedila, veæ i uzor kako živjeti konkretni
život. Bez obzira na vremensku razliku, više od 400 godina,
u njoj plamti ista ljubav prema Bogu, a ona gledajuæi sv.
Klaru crpi iz povezanosti s njom snažan poticaj kroèiti
putom savršenstva", istaknuo je u propovijedi mons. Deliæ.
Majka Klara živjela je karakteristiènu crtu franjevaèke
duhovnosti na koju je bila veoma osjetljiva: radikalnost
siromaštva združenu s potpunim pouzdanjem u Božju
providnost, imajuæi uvijek pred oèima privilegij siromaštva
koji je sv. Klara Asiška dobila od pape Inocenta III. a
službenica Božja majka Klara prihvatila kao naèin života
kojim je živjela karizmu sv. Franje.
U šibenskom samostanu Majka Klara je na herojski naèin
provodila u djelo kreposti po kojima bi svaki vjernik trebao
biti prepoznatljiv: vjeru, nadu i ljubav prema Bogu i
bližnjemu, razboritost, pravednost, jakost i umjerenost,
poniznost, duh pobožnosti i pokore. Premda je bila
poglavarica, ona je služila bolesne osobe, prognanike,
putnike, ne bježeæi ni od najnižih poslova: ljubav pobjeðuje
svaki otpor i onaj koji ljubi sve žrtve èini s radošæu. Njezina
vjera u stvarnu prisutnost euharistije bila je toliko velika i iz
euharistije je ona crpila snagu za svagdanji život predanja
Bogu i bližnjima. Zato je cijeli grad plakao u èasu njezine
smrti, a pisac je zapisao "buduæi 27 godina pod svetim
habitom kako jedna sviæa sijala poniženstvom i z dobrom
prilikom." A mi sada možemo reæi za majku Klaru ono što
papa Aleksandar IV. reèe za sv. Klaru prigodom njezina
proglašenja svetom: "Kako je samo živa snaga toga svjetla i
kako samo snažno taj svijetli izvor blješti! Doista, to je
svjetlo bilo zatvoreno u skrovitosti života u klauzuri a izvana
je zraèilo silnom snagom; skutrilo se u prostoru skromnog
samostana, a izvana se širilo koliko je širok svijet. Klara je
šutjela, ali se glas o njoj snažno pronosio" (FF, 3284).
Predstavljajuæi lik majke Klare, mons. Deliæ kazao je za nju
da je najveæa žena u gradu Šibeniku i Šibenskoj biskupiji i
istaknuo važnost i ulogu svetaca: "Sveci mijenjaju svijet
nabolje, trajno ga preobražavaju, unoseæi u nj energije koje
samo ljubav nadahnuta Evanðeljem može pobuditi. Sveci su
veliki dobroèinitelji èovjeèanstva."
Mnogi vjernici zadržali su se na kraju mise u molitvi na
grobu majke Klare prepunom cvijeæa, zahvalnih molitava i
upaljenih svijeæa.
.
Domovinske vijesti
Vlè. Stjepan Starešina proslavio 50 godina sveæeništva
Garèin, 21.9.2010. (IKA) - Pod geslom "Sve mogu u onome
koji me jaèa!" (Fil 1,27) Stjepan Starešina, umirovljeni
sveæenik Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, svoj zlatni
jubilej, 50 godina sveæeništva, proslavio je 21. rujna u župi
sv. Mateja apostola u Garèinu. Koncelebriralo je desetak
sveæenika, meðu kojima dekani garèinski Stjepan Sokoloviæ
i slavonskobrodski Andrija Ðakoviæ, domaæi župnik Mato
Kneževiæ, a propovijedao je mr. Mijo Matoševiæ, supsidijar
iz Luèkog kod Zagreba. Slavlje je pjesmom uzvelièala
Muška pjevaèka skupina "Biðani" iz filijale Bicko Selo.
Kako se slavio i zaštitnik župe, propovjednik se osvrnuo na
život i djelo sv. Mateja. Zlatomisniku je poruèio: "Obnašao
si službe radeæi s mladenaèkim zanosom, radošæu i veseljem
za dobro župljana koji su ti bili povjereni. Ustrajao si sve do
danas služiti požrtvovno, odano, radosna srca, ustrajno,
odgovorno i velikodušno, Gospodin neka ti bude nagrada."
Domaæem župniku Kneževiæu èestitao je imendan i jubilej
deset godina sveæeništva. U druženju uz zajednièki objed
rijeèi zahvale zlatomisniku za sve što je uèinio u toj župi u
kojoj je najduže boravio uime sveæenika izrekao je dekan
Sokoloviæ, a uime župljana Željko Poliæ. U zahvalnom
govoru zlatomisnik se prisjetio komunistièkih vremena, kada
je sveæenicima bilo doista teško, kao i onih u tijeku i poslije
Domovinskog rata, kada je župa pomagala i pružila utoèište
brojnim izbjeglim i prognanih, te zahvalio svima na suradnji
i pomoæi.
Stjepan Starešina roðen je u Razvoru 27. listopada 1936.
Puèku je školu pohaðao u Ivanovcu klasiènu gimnaziju u
Zagrebu, a filozofski i teološki studij završio je u Ðakovu,
gdje je i zareðen za sveæenika godine 1960. Bio je kapelan u
Gundincima, župnik u Trnjanima, a od 1972. do 1999.
godine bio je župnikom u Garèinu. Na vlastitu zamolbu zbog
zdravstvenih je razloga umirovljen te djeluje kao duhovnik u
Domu za starije i nemoæne osobe u Osijeku. Vlè. Starešina je
i ljubitelj pisane rijeèi te se mnogi župljani Garèina sjeæaju
njegovih igrokaza koje je znao prireðivati za blagdane, a
zajedno s vlè. Antunom Deviæem prije dvije godine napisao
je monografiju o župi Garèin i susjednoj župi Trnjani.
Filipinci hodoèastili na grob bl. Ivana Merza
Zagreb, 21.9.2010. (IKA) - Tridesetak vjernika iz Cebua s
dalekih Filipina prvi su put u utorak 21. rujna organizirano
hodoèastili na grob bl. Ivana Merza u Zagrebu. Dolaze iz
župe Srca Isusova, glavne isusovaèke crkve na Filipinima.
Na njihovu putu kroz Hrvatsku vodio ih je filipinski
isusovac Jose Quilongquilongs koji radi u Generalnoj kuæi
isusovaèkog reda u Rimu u Tajništvu za istoènu Aziju i
Oceaniju.
Hodoèasnici su u utorak sudjelovali na misi koju je u
Bazilici Srca Isusova služio njihov duhovnik o. Jose.
Koncelebrirao je postulator kauze bl. Ivana Merza o. Božidar
Nagy koji je hodoèasnike veæ dan prije primio, pozdravio i
izrazio im srdaènu dobrodošlicu, istaknuvši povijesno
znaèenje njihova hodoèašæa na grob bl. Ivana kao prve
organizirane skupine koja dolazi s Filipina.
Poslije mise na grobu blaženika obavljena je pobožnost
njemu u èast. Izmoljene su Litanije bl. Ivana na engleskom i
druge molitve, otpjevane su pjesme na filipinskom jeziku, a
na kraju su hodoèasnici odali poštovanje i relikvijama bl.
Ivana. Poslije pobožnosti u crkvi postulator im je u dvorani
predstavio život i karizmu blaženika te im podijelio slièice i
ostalu informativnu graðu.
Voditelj hodoèašæa o. Jose Quilongquilongs istièe da je o
hrvatskom blaženiku prvi puta èuo prije pet godina od prof.
Davea dela Cruza koji je protekle godine imenovan
29. rujna 2010. broj 39/2010
5
Domovinske vijesti
vicepostulatorom kauze bl. Ivana na Filipinima. Inicijativu
za to prvo organizirano hodoèašæe s Filipina na grob bl.
Ivana dao je on osobno. Njemu je kao sveæeniku bilo veoma
privlaèno bolje upoznati bl. Ivana, mladoga laika koji je
posvetio svoj život Crkvi i odgoju mladeži. "Za mene je bl.
Ivan Merz", pojasnio je, "simbol kako biti blizak Kristu, u
intimnom zajedništvu s njime, a što je dobar model za
mnoge mlade ljude koji traže smisao svoga života".
Po povratku na Filipine hodoèasnici namjeravaju dalje
promicati poznavanje i štovanje bl. Ivana Merza poèevši od
svoje župe Srca Isusova pa dalje. U tu svrhu pozvali su
postulatora da u što skorije vrijeme posjeti Filipine.
Biskup Škvorèeviæ primio naèelnika opæine Okuèani
Požega, 22.9.2010. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi
biskup Antun Škvorèeviæ primio je 22. rujna Acu
Vidakoviæa, naèelnika Opæine Okuèani, Ivicu Pivca,
predsjednika Opæinskog vijeæa, te fra Ivu Tadiæa,
okuèanskog župnika. Izaslanstvo iz Okuèana predstavilo je
biskupu stanje u kojem se nalaze tamošnji stanovnici,
posebno prognanici, nastojanja oko daljnjeg rješavanja
njihova statusa, kao i uspjehe na izgradnji komunalne
infrastrukture. Kako župa sv. Vida u Okuèanima još uvijek
nema župnog stana, razgovaralo se o nužnosti i
moguænostima njegove izgradnje. Biskup Škvorèeviæ
zahvalio je opæinskim èelnicima i župniku za sve što èine za
ljude u Okuèanima, posebno za one koji se nalazi u
razlièitim nevoljama.
Studijski dan sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije
Dr. Tonèi Matuliæ održao predavanje "Kršæanstvo pred
izazovima novog ateizma"
Vepric, 22.9.2010. (IKA) – U marijanskome svetištu Vepric
u srijedu 22. rujna održan je studijski dan sveæenika Splitskomakarske nadbiskupije. Susret je zapoèeo euharistijskim
slavljem kojim je u kapeli Milosrdnog Isusa predsjedao
splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. U homiliji je
nadbiskup zaokružio svoju misao èitanjima dana – o
uzvišenosti, jednostavnosti, ali i hitnosti prenošenja Božje
rijeèi u današnjem društvenom okolišu. Izvrsnost sveæenièke
službe ovisi upravo o autentiènom i neokrnjenom služenju,
pastoralnoj zauzetosti koja ne poznaje granice ljudskim
mjerilima odreðene – granice pastoralne zbilje gotovo nas
odreðuju, uvjetuju da svoje poslanje proširimo do kraja
našega horizonta, do naših krajnjih granica. Ovisno o
sposobnostima, datom trenutku i odreðenim ciljevima, svaki
od nas sveæenika ima vlastiti zadani cilj u prenošenju
Radosne vijesti, oslobaðajuæi se suvišnih, nepotrebnih i
ogranièavajuæih stvari, istaknuo je nadbiskup. Po završetku
euharistijskoga slavlja na kojemu je sudjelovalo oko 120
sveæenika, a nakon kratke stanke uslijedilo je u velikoj
dvorani svetišta predavanje na temu "Kršæanstvo pred
izazovima novog ateizma" prof. dr. Tonèija Matuliæa,
sveæenika Hvarske biskupije, izvanrednog profesora i v.d.
proèelnika katedre moralnog bogoslovlja KBF-a Sveuèilišta
u Zagrebu. Dr. Matuliæ iznio je panoramski pregled
fenomena poznatog po nazivom "novi ateizam", koji se
poèeo pojavljivati krajem 90-ih, a svoj zavidan, pomalo
galopirajuæi razvoj doživljava tijekom proteklog desetljeæa.
Tako je širokom lepezom autora, mahom filozofa razlièitih
ateistièkih provenijencija, dr. Matuliæ istaknuo odrednice i
glavne motive stvaranja pojedinih takozvanih "ateistièkih
manifesta". Zanimljiva je èinjenica kako današnja generacija
ljudi razlièitih dobnih skupina ima izraženu potrebu èitanja
takve literature koja, malo-pomalo, uzima maha u slojevitim
6
29. rujna 2010. broj 39/2010
ika
društvenim grupacijama, èineæi ne samo ponuðeno štivo
popularnim, u smislu informiranja èitateljstva, nego formira,
odnosno stvara mnijenje koje je dostupno sada veæ cijelim
generacijama. Kakvu ulogu u svemu ovome zauzima
kršæanstvo, odnosno Crkva, odnosno njezini pastiri, vjernici
i svi koji osjeæaju za Crkvu, pokušao je prof. Matuliæ
tematizirati i potaknuti na dodatna razmišljanja, stavove, ali i
konkretne pothvate u pastoralnoj zauzetosti sveæenika,
odnosno svih pastoralnih djelatnika. Nakon rasprave na
spomenutu temu uslijedilo je drugo predavanje koje je
održao Ivica Ursiæ koji je iznio vlastitu sliku, sustavno
razraðenu, o vjerniku u današnjem relativistièkom društvu.
Na kojoj se vjetrometini ljudi, vjernici danas nalaze, s
kakvim su kušnjama i vlastitim dvojbama izloženi, izražajno
je i dojmljivo iznosio Ursiæ. Vjernici, osim što su u ponekim
životnim situacijama vrlo zbunjeni, osobito kada je rijeè o
vjerskih prilikama, èesto prikazanima tendencioznim
prikazom medija, ne znaju katkad u pravo vrijeme i na pravi
naèin prosuditi. Potrebno im je vodstvo u liku njihova
sveæenika u župi, koji æe ih jasno, bez dvoznaènica i
autentièno, vlastitim životom osvjedoèeno hrabriti i voditi.
Na završetku prigodnu rijeè uputio je nadbiskup Barišiæ,
dajuæi svoj osvrt i razmišljanje na aktualnu temu. Ujedno je
najavio kako bi ova pastoralna godina trebala osobiti
naglasak staviti na rad u pastoralu mladih.
Naèelnik Opæine Jakšiæ kod biskupa Škvorèeviæa
Požega, 22.9.2010.
(IKA) – Požeški biskup Antun
Škvorèeviæ primio je 22. rujna u Biskupskom domu u Požegi
Ivicu Kovaèeviæa, naèelnika Opæine Jakšiæ, i Milana
Klobuèara, župnika jakšiæke župe. Naèelnik je izvijestio
biskupa o ostvarivanju nekoliko projekata koji unapreðuju
život graðana u njegovoj Opæini te o nastojanju oko
rješavanja odreðenih pitanja u odnosima župe i Opæine.
Župnik Klobuèar predstavio je poteškoæe u kojima se nalazi
župa zbog nedostatka prostora za sudionike euharistijskog
slavlja u sadašnjoj župnoj crkvi te je upoznao biskupa s
prijedlogom rješavanja toga pitanja u suradnji s Opæinom.
Postoji moguænost zamjene odreðenih nekretnina koje bi
otvorile put k rješavanju manjka prostora u crkvi. Biskup je
pohvalio suradnju u poboljšanju stanja jakšiæke župe,
istaknuo da podupire svaki valjan prijedlog ukoliko je realan
i potaknuo da se još cjelovito promisli o problemu kako bi se
pronašlo najbolje rješenje.
Održana 13. sjednica Zbora savjetnika Zagrebaèke
nadbiskupije
Zagreb, 23.9.2010. (IKA) - U Konzistorijalnoj dvorani
Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu u èetvrtak 23.
lipnja pod predsjedanjem zagrebaèkog nadbiskupa kardinala
Josipa Bozaniæa održana je trinaesta sjednica Zbora
savjetnika Zagrebaèke nadbiskupije. U prvoj središnjoj toèki
dnevnoga reda raspravljano je o preustroju Katedralnoga
arhiðakonata te je zakljuèeno kako æe se podijeliti u dva
arhiðakonata: Katedralni, koji æe èiniti Gornjogradski,
Kustošijski,
Trešnjevaèki,
Maksimirsko-trnjanski
i
Novozagrebaèki
dekanat,
te
Remetsko-sesvetski
arhiðakonat, koji æe èiniti Remetski, Resnièki, Sesvetskovugroveèki i Dugoselski dekanat.
U drugoj središnjoj toèki dnevnoga reda bilo je rijeèi o
promjenama Statuta Prezbiterskoga vijeæa nakon uspostave
Sisaèke i Bjelovarsko-križevaèke biskupije. Donesene su
potrebne promjene kako bi se moglo pristupiti izboru i
imenovanju novoga Prezbiterskog vijeæa, objavio je
Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
ika
Kardinal Bozaniæ primio predstavnike Ureda Vlade RH
za suzbijanje zlouporabe droga
Kardinal Bozaniæ istaknuo otvorenost i spremnost Crkve za
suradnju u borbi protiv svih oblika ovisnosti, napominjuæi
kako uz sve institucionalne napore i dalje presudnu ulogu
ima obitelj
Zagreb, 23.9.2010. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ primio je u èetvrtak 23. rujna u
Nadbiskupskome dvoru u Zagrebu predstavnike Ureda
Vlade Republike Hrvatske za suzbijanje zlouporabe droga na
èelu s mr. krim. Dubravkom Klariæem, predstojnikom
Ureda, priopæio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
Uz predstojnika Ureda sastanku su prisustvovale i Sanja
Mikuliæ, naèelnica Odjela za opæe programe i strategije, te
Lidija Vugrinec, naèelnica Odjela nacionalne informacijske
jedinice za droge i poslove meðunarodne suradnje.
Od strane Zagrebaèke nadbiskupije sastanku su uz
nadbiskupa nazoèili mr. Robert Šreter, moderator
Nadbiskupskog duhovnog stola, i mr. Vice Batarelo,
predstojnik Ureda za obiteljski pastoral.
Predstavnici Ureda za suzbijanje zlouporabe droga upoznali
su sugovornike s aktualnom situacijom ovisnosti u Republici
Hrvatskoj te predstavili aktivnosti koje se provode u
suzbijanju zlouporabe droga. Predstojnik Ureda istaknuo je
važnost Crkve u prevenciji i lijeèenju ovisnika, kao i
stvaranju javnoga mnijenja povoljnog za borbu protiv droge.
Kardinal Bozaniæ istaknuo je otvorenost i spremnost Crkve
za suradnju u borbi protiv svih oblika ovisnosti, napominjuæi
kako uz sve institucionalne napore i dalje presudnu ulogu
ima obitelj.
Ðakovo: Sastanak Nadbiskupijskog povjerenstva za
pastoral Roma
Ðakovo, 23.9.2010.
(IKA/TU) - Prvi sastanak
Nadbiskupijskog povjerenstva za pastoral Roma održan je u
èetvrtak 23. rujna u prostorijama Nadbiskupskog doma u
Ðakovu. Pozdravnu i uvodnu rijeè izrekao je predsjednik
Odbora HBK za pastoral Roma pomoæni ðakovaèko-osjeèki
biskup dr. Ðuro Hraniæ. Zahvalio je svima na odazivu i
prihvaæanju èlanstva u Povjerenstvu koje se sastoji od
sveæenika iz župa na èijim podruèjima žive Romi te od
vjernika laika. Istaknuo je kako je rad s Romima vrlo
zahtjevan te je sve èlanove pozvao na II. nacionalni susret sa
suradnicima u pastoralu s Romima 9. studenoga u
Varaždinu.
Bilo je rijeèi o ciljevima Povjerenstva - sagledavanju stanja
Roma u nadbiskupiji, odreðivanju smjernica i zadataka za
kvalitetniji pastoral Roma, animiranju župnika za kvalitetniji
pastoralni rad s Romima, ukljuèivanju u nacionalnu
strategiju pastorala Roma preko Odbora HBK za pastoral
Roma,
organiziranju
koordinacijskih
susreta
Nadbiskupijskog
povjerenstva,
organiziranju
nadbiskupijskog susreta Roma i ne-Roma, animiranju
lokalne samouprave za romska pitanja, razvijanju suradnje s
romskim udrugama te planiranju hodoèašæa Roma i izgradnji
zavjetnih kapelica. Na sastanku je takoðer istaknuto kako se
posebna pažnja treba posvetiti djeci Romima, nenametljivo
im se približiti, okupljajuæi ih na susretima na
nadbiskupijskoj i župnoj razini i time ujedno doprijeti i do
njihovih obitelji, dajuæi im do znanja da su dio nas. Kao
dobar primjer stjecanja povjerenja Roma spomenut je
projekt Odbora HBK za pastoral Roma "Romska odgojna
zajednica" te je predloženo da nešto slièno organizira na
nadbiskupijskoj razini.
Domovinske vijesti
Predsjednik HBK primio Paula Vandorena
Ðakovo, 23.9.2010. (IKA/TU) – Predsjednik Hrvatske
biskupske konferencije, ðakovaèko-osjeèki nadbiskup i
metropolit dr. Marin Srakiæ 23. rujna u Nadbiskupskom
domu u Ðakovu primio je Paula Vandorena, šefa Delegacije
Europske unije u Republici Hrvatskoj.
Prvi veleposlanik EU u Hrvatskoj rekao je kako se do sada
nije imao prilike susresti s nadbiskupom Srakiæem, a s
obzirom na važnost i znaèajnu ulogu Crkve u Hrvatskoj
došao je uspostaviti kontakt i razmijeniti mišljenja o
trenutaènom stanju predpristupnih pregovora. Istaknuo je
potrebu informiranja javnosti o važnosti ulaska Hrvatske kao
28. èlanice u Europsku uniju, a u razgovoru nadbiskup
Srakiæ i veleposlanik dotaknuli su pitanje dva najvažnija
poglavlja predpristupnih pregovora – reformu pravosuða,
borbu protiv korupcije i osiguranje temeljnih ljudskih prava
te restrukturiranje brodogradilišta.
Na kraju posjeta Vandoren je u pratnji nadbiskupa Srakiæa
imao priliku razgledati ðakovaèku prvostolnicu te saznati
nekoliko podataka o njezinoj povijesti.
Karin: Susret formacije bogoslova Zadarske
nadbiskupije
Karin, 23.9.2010. (IKA) - Biti u službi istine i identitet
sveæenièkih kandidata teme su susreta formacije 20
bogoslova Zadarske nadbiskupije održanog od 20. do 23.
rujna u samostanu Bezgrešnog zaèeæa BDM u Karinu. Na
svojevrsnoj duhovnoj obnovi bogoslova sudjelovao je i
zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ pojašnjavajuæi tri
sveæenièke ljubavi: euharistija, Marija i papa. Don Marino
Ninèeviæ govorio je o identitetu sveæenièkih kandidata, a dr.
fra Šime Samac, svojevremeno i generalni definitor
Franjevaèkog reda sa sjedištem u Rimu, istaknuo je da
formacija treba biti usmjerena služenju istine, Božje rijeèi.
"Presudno je tražiti istinu kako su radili mudri uèitelji
Katolièke Crkve; kleèeæi, bili su ljudi molitve i
upotrebljavali su razum kao drugo krilo. Kad se ujedine
èvrsta vjera i razum može se letjeti prema istini", rekao je dr.
Samac. S obzirom na okolnosti sadašnjeg vremena
tehnološkog razvoja, predavaè je upozorio na opasnost da
sveæenik postane "kompjuterist". "Tehnika je dobra i
korisna, no može biti i sredstvo za gubljenje vremena. Tko
se sprema za ozbiljan poziv nema vremena poigravati se s
tehnikom, nego te energije koristi da spozna isitnu i drugima
je prenese jer je poslan naviještati", rekao je dr. Samac.
Vrijeme bogoslovije karakterizira rast i nestabilnost. Nekad
je odgoj u obitelji bio temeljan, a danas ga gotovo nema,
upozorio je predavaè. Iz toga izlaze krhke osobe koje ne
rastu u odgovornosti. Dr. Samac rekao je da su meðu
kandidatima pojedinci rastavljenih roditelja, iz obitelji gdje
se ne moli. "Kako ih odgajati, da se vrednuje obiteljski život
koji nisu iskusili, a pripremaju se živjeti kristovski život,
zajedništvo koje je cilj našeg života" upitao je Samac
razmatrajuæi kako biti dar zajednici u punoj odgovornosti,
jer je sve više zvanja u kasnijoj životnoj dobi. Samac je
istaknuo važnost da se najprije stekne mudrost, zatim i
spoznaja kako je što više uèvrstiti. "Mudrost kao izbor
uvijek je iznad znanja", istaknuo je dr. Samac, dodavši da
formirati znaèi dati formu, a forma je Krist. Formirati znaèi
voditi ususret Kristu, a po tom se susretu formiraju srce i
pamet. Potrebno je graditi zajednicu duhovnog karaktera
koja se raða darom Duha Svetoga i njime se hrani, a ne
"psihièkog karaktera" prožetu osobnim interesima koja je
rezultat ljudskog napora, poruèio je.
Mons. Puljiæ izrazio je radost zbog susreta s bogoslovima u
karinskoj oazi prirode koja ljepotom slavi Boga. Vrijeme su
29. rujna 2010. broj 39/2010
7
Domovinske vijesti
provodili u misi, klanjanju, molitvi, razgovoru, studijskim
razmatranjima i diskusijama. Osobno je i bolje upoznao
bogoslove, rekavši da se ne boje postavljati pitanja. "To je
zvanje Božji dar i ima specifiènosti. Služba sveæenika kako
je Isus zamislio uvijek je iste uloge i ciljeva, no okolnosti se
mijenjaju. Bogoslovi žive u svijetu drugaèijem od prije 50 ili
100 godina. Brojni su izazovi za sveæenièke kandidate u
sekulariziranom svijetu, mentalitetu koji bježi od Boga i
ambijentu koji ne shvaæa što znaèi biti sveæenik. No,
bogoslovi žele razjašnjenja u svojim razmišljanjima i
nastojanjima", rekao je nadbiskup Puljiæ.
Misa za srednjoškolce grada Splita
Neka ova godina bude godina snažnije svijesti vlastitoga
identiteta i ponosa. Darove i talente koje vam je Bog dao
koristite za dobro i korisno, potaknuo je nadbikup
srednjoškolce
Split, 23.9.2010. (IKA) - Veæ je postalo tradicionalno da
srednjoškolski vjerouèitelji, u suradnji s Katehetskim
uredom Splitsko-makarske nadbiskupije, organiziraju
sveèano misno slavlje za sve srednjoškolce i njihove
profesore na podruèju grada Splita prigodom poèetka nove
školske godine. Tako je sveèano euharistijsko slavlje
uprilièeno u èetvrtak 23. rujna u crkvi Gospe od zdravlja u
Splitu, a predvodio ga je splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ u koncelebraciji s predstojnikom Katehetskog ureda
mr. don Josipom Perišem i franjevcima iz samostana. Kao i
svake godine, euharistijsko slavlje animirali su vjerouèitelji
sa svojim uèenicima, a cjelokupno slavlje pjesmom je
uljepšao vokalno-instrumentalni sastav "Izidor" iz župe Sv.
Andrije sa splitskog Suæidra.
"Sve ima svoje doba i svaki posao pod nebom svoje vrijeme.
Vrijeme raðanja i vrijeme umiranja; vrijeme saðenja i
vrijeme èupanja posaðenog", zapoèeo je nadbiskup
propovijed rijeèima iz knjige Propovjednika. Živimo u tom
vremenu i uoèavamo koliko ga treba proæi da bi izraslo
jedno stablo ili voæka. Kada bismo ga nasilno usporili ili
ubrzali voæka bi se vjerojatno osušila, nastala bi neka
anomalija. Tako se dogaða i s našim razvojem, rekao je
mons. Barišiæ te nastavio: "Neki analitièari kažu da danas
mladi preforsirano postaju odrasli. To nije normalan razvoj.
Vrijeme ne treba forsirati, treba poštovati faze razvoja i
opasno ih je ubrzavati". Osvrnuvši se na evanðeoski tekst
koji donosi Isusov upit upuæen uèenicima: "Što vi kažete tko
sam ja?" nadbiskup je mlade podsjetio na važnost
samosvijesti vlastitoga identiteta, osobnoga, vjernièkog,
nacionalnog. "Volite svoj život, svoju obitelj, svoju vjeru,
kulturu, tradiciju, svoju domovinu. Neka ova godina bude
godina snažnije svijesti vlastitoga identiteta i ponosa. Darove
i talente koje vam je Bog dao koristite za dobro i korisno. I
ne bojte se, Krist vam ništa neæe oduzeti, a dat æe vam sve
što vam je potrebno", poruèio je mons. Barišiæ, zahvalivši
svim roditeljima, odgajateljima, katehetama, profesorima i
ravnateljima koji su svoje živote posvetili odgoju hrvatske
mladosti.
Na kraju rijeè zahvale svima koji su uzvelièali misno slavlje
uputio je i mr. Periš, izrazivši zadovoljstvo što su veæ èetvrtu
godinu susretu domaæini franjevci iz samostana i crkve
Gospe od zdravlja u Splitu te što iz godine u godinu u slavlju
sudjeluje sve više srednjoškolaca, ove godine njih oko 700,
predvoðeni svojim profesorima.
.
8
29. rujna 2010. broj 39/2010
ika
Godišnji susret Apostolata mora
Omišalj, 23.9.2010. (IKA) – Pod predsjedanjem promotora
Apostolata mora za Hrvatsku poreèko-pulskog biskupa Ivana
Milovana, održan je 23. rujna u hotelu Adriatic u Omišlju na
Krku godišnji susret AM, kojemu je uz domaæina susreta
krèkog biskupa Valtera Župana nazoèio i vlè. Edward Pracz,
koordinator AM za Europu i nacionalni ravnatelj AM za
Poljsku na službi u baltièkoj luci Gdinja, nacionalni ravnatelj
AM za Hrvatsku kapucin fra Zlatko Šafariæ te dvadesetak
hrvatskih luèkih kapelana, pomorskih kapetana te prijatelja
AM i drugih uzvanika. U ovogodišnjem susretu sudjelovala
su i dvojica novih luèkih kapelana mons. Vilim Grbac iz
Pule i don Ante Soriæ, župnik Privlake, kraj Zadra. Uz
uvodnu molitvu kojom je skup zapoèeo radom, sudionike su
pozdravili biskup promotor mons. Milovan, domaæin biskup
Župan i europski koordinator vlè. Pracz te moderator susreta,
nacionalni ravnatelj AM fra Zlatko, koji je potom govorio o
aktualnostima u Apostolatu mora u Hrvatskoj u
prošlogodišnjem razdoblju. Slijedila su predavanja u kojima
je o luci Rijeka – položaju, znaèenju i prometu govorio luèki
kapetan dr. Darko Glažar, duhovnu sliku pomorstva i
pomoraca u Rijeci predstavio je rijeèki luèki kapelan
kapucin fra Stanko Dodig, a o ribarima i pastoralnoj skrbi
ribara na sjevernom Jadranu govorio je domaæin susreta
mons. Nikola Radiæ, zadužen za pastoral pomoraca i ribara u
Krèkoj biskupiji. Psihološke reakcije pomoraca u kriznim
situacijama te o smrti pomoraca na moru u svom je
predavanju iznio prof. dr. Nadan Petri, nakon èega su
izvještaje o radu AM podnijeli luèki kapelani iz Rijeke,
Krka, Zadra i Splita. I biskup promotor Milovan i europski
koordinator vlè. Pracz, èlan Papinskog vijeæa za migracije,
pod èijom je nadležnošæu i Apostolat mora, izrazili su
zadovoljstvo djelovanjem Apostolata mora u Hrvatskoj u
prošloj godini, ocijenivši ga uspješnim uz nekoliko
prijedloga za proširenje pastoralnoga rada s pomorcima u
Hrvatskoj.
Godišnja skupština sveæenika Hvarsko-braèko-viške
biskupije
Bol, 23.9.2010. (IKA) - Godišnja skupština sveæenika
Hvarsko-braèko-viške biskupije, koja se veæ tradicionalno
održava u dominikanskom samostanu u Bolu na Braèu,
održana je 22. i 23. rujna. Buduæi da je za Hvarsko-braèkovišku biskupiju ova godina i Godina križa (u spomen na 500.
obljetnicu èudesnog krvarenja jednog križiæa u Hvaru, koji
se danas èuva i èasti u hvarskoj katedrali), prvi dan je bio
posveæen studijskim predavanjima na temu križa. Don dr.
Nikša Bižaca održao je predavanje "Teološko znaèenje križa
(dogmatski pristup)", a dr. fra Gabrijel Jurišiæ govorio je o
temi "Simbol križa tijekom povijesti". Don Andro Ursiæ, don
Ante Matuliæ i don Mili Plenkoviæ govorili su kako vjernici
otoka Hvara, Visa i Braèa u svojim pobožnostima
doživljavaju križ te kakva je veza izmeðu križa i
kršæanskoga života. Na završetku prvoga dana slavljena je
misa u župnoj crkvi u Bolu, kojoj je predsjedao biskup
Slobodan Štambuk, a u koncelebraciji su bili svi sveæenici,
sudionici susreta. Misa je slavljena na èast Sv. Križa, a
crkveni zbor iz Bola za tu je prigodu pjevao tradicionalne
pjesme s puèkim napjevima Velikoga petka. Drugi dan
skupštine bio je posveæen tekuæim pitanjima, problemima i
planovima iz života ove, po mnogo èemu posebne, otoèke
biskupije. Na ovogodišnjoj skupštini pod predsjedanjem
biskupa Štambuka, sudjelovalo je 30-ak sveæenika s Hvara,
Braèa i Visa, navodi se u izvješæu objavljenom na
stranicama Hrvatske dominikanske provincije.
ika
Sveèana akademija dodjele zahvalnica za organizaciju
SHKM-a u Zadru
Poèetak trodnevnoga spomena 1200. obljetnice prijenosa
moæi sv. Stošije iz Carigrada u Zadar
Zadar, 23.9.2010. (IKA) - Sveèanom akademijom dodjele
zahvalnica pojedincima i institucijama koji su pridonijeli
organizaciji Susreta hrvatske katolièke mladeži 8. i 9.
svibnja u Zadarskoj nadbiskupiji, održanoj 23. rujna u
Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar, poèeo je trodnevni
spomen 1200. obljetnice prijenosa moæi sv. Stošije iz
Carigrada u Zadar (810. – 2010.). Jubilej je poèeo
sveèanošæu u znaku mladih, sa željom da novi naraštaj
nasljeduje vrednote Stošijina života. Zadarski biskup Donat
810. g. Stošijine moæi je dobio kao zahvalni dar za
posredovanje mira izmeðu Bizanta i Franaka; to pokazuje da
je zahvalnost krepost koju se ima potrebu izraziti i
konkretnim znakom pažnje i dara. U tom je kontekstu
Zadarska nadbiskupija darovala 600 Zahvalnica i poimence
istaknula sve strukture koje su se ujedinile u organizaciju
šestog SHKM-a, s 30.000 sudionika iz Hrvatske i svijeta
najveæeg dosad u Hrvatskoj. To su župe, sveæenici,
redovnièke zajednice, voditelji i èlanovi pripremnih odbora,
Zbor mladih sv. Krševan s voditeljem Tomislavom Peharom,
vjerouèitelji, volonteri, crkveni pokreti, udruge, KUD-ovi,
sponzori, Hitna medicinska pomoæ, Vatrogasci, Gorska
služba spašavanja, gradski muzeji, Gradska limena glazba,
srednje škole zadarske županije, Grad Zadar, Zadarska
županija, Policijska uprava zadarska, ŠRC Višnjik, Hrvatski
svjetski kongres i brojni drugi. Nadbiskupija je zahvalila i
medijima na medijskom praæenju susreta.
Akademija je bila živo svjedoèanstvo sudionika SHKM-a te
su, uz niz zapisa pristiglih iz cijele Hrvatske a predstavljenih
tijekom veèeri, koji cijeloj Zadarskoj nadbiskupiji i
obiteljima izrièu pohvale, zahvale i oduševljenja, govorili
mladi kao predstavnici župa grada (Marino Jurjeviæ, Bili
Brig), otoka (Ivana Raljeviæ, Sali), priobalja (Anamarija
Golem, Vrana) i zaleða (Jure Škara, Škabrnja). Uime obitelji
govorio je Mladen Klanac koji je ugostio pet istarskih
mladiæa, a obitelj Josipa Strpiæa u Biogradu pružila je
smještaj 50 invalida koji su trebali više napora za
sudjelovanje na susretu. Mladi su toj obitelji darovali crteže i
tekstove uèinjene rukom, nogom i usnama, kako je tko
mogao, zahvalivši tako na sebi svojstven i poseban naèin.
Toj se uokvirenoj slici sad pridružuje i Zahvalnica kao
podsjeæanje na jedinstven i nezaboravan susret, rekao je
Strpiæ, zahvalivši, kao i svi govornici, svima koji su
omoguæili susret. Uime volontera dojmove je iznijela
framašica Sabina Eškinja. "Pripremajuæi se intenzivno za
susret kroz kateheze i animirajuæi cijelu župu uvidjeli smo
veliki pomak u našem bratstvu FRAMA-e. Pripreme,
duhovni seminari i susret pridonijeli su našem zajedništvu a
broj mladih framaša u župi se udvostruèio. Na dan susreta
ujutro nije nas napuštao osjeæaj suosjeæanja s Noom za
vrijeme potopa. No, pogled na ustrajne, pokisle i promrzle
volontere i braæu iz zajednice koji mokri usmjeravaju
autobuse dao mi je poleta, hrabrosti i nade. Vidljiva
posljedica duhovnog sjedinjenja nas volontera u ustrajnosti i
služenju bio je milostiv pogled Gospodina kroz predivan
vidik ipak sunèanog neba. Unatoè mokrim tenisicama i
odjeæi, na licima volontera vidjela sam samo osmijeh,
zadovoljstvo i radost. Kao da su nas one kapljice kiše još
više povezale! Biti u službi tog velièanstvenog dogaðaja, dio
mnoštva radosnih mladih u sveèanoj procesiji i doživjeti
onakvo euharistijsko slavlje s mojom braæom, za mene je
bilo neopisivo. Vidjeti stotine volontera sjedinjenih vjerom i
svojom dobrom voljom bio je zaista poseban osjeæaj i sama
sam se osjeæala posebnom jer sam bila dio te skupine. Susret
Domovinske vijesti
me podsjetio da su prave životne vrijednosti radost kojom
smo ispunjeni kada sebe stavljamo na služenje drugima i
zajedništvo. Moj doživljaj susreta: neprocjenjivo! Bio je to
uistinu susret radosti", rekla je Sabina Eškinja.
Brojnima na Akademiji koju su svi pratili s ponosom,
trncima i suzama, obratio se i zadarski gradonaèelnik
Zvonimir Vranèiæ. Rekao je da je mladost nosila
plemenitost, ljudskost, dobrotu, ozraèje pravih ljudskih
vrijednosti. Isijavao je dojam mladenaèke razdraganosti i
veselja. "Ta dva dana zajedno smo živjeli i disali kao jedno.
Te poruke mladosti daju nadu svima nama da je to u
trenucima kad se u našem društvu širi pesimizam raznih
vrsta, nešto u što trebamo vjerovati. Svatko na svoj naèin u
svojoj sredini odgovoran je oživotvoriti te poruke mladeži i
tih se odgovornosti svi trebamo prihvatiti", rekao je dr.
Vranèiæ, istaknuvši da je Grad pokazao veliko zadarsko srce,
ali je i SHKM oplemenio Zadrane.
Organizator susreta mons. Ivan Mustaæ rekao je da je
Akademija ljudski "Hvala" svima koji su sudjelovali i ima
smisla ukoliko æe sveæenici, vjerouèitelji, animatori,
volonteri i suradnici s toliko entuzijazma nastaviti i dalje
raditi u svojim župama i zajednicama. Sudionici su
Akademiju doživjeli kao proslavu Boga i poticaj na nova
stvaranja, te se tom ohrabrenju u prigodnoj rijeèi pridružio i
zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. Nastupio je Zbor mladih
sv. Krševan, prikazan je 16-minutni film sa snimkama
Susreta, a kad se u kadru filma pojavio portret "Ivan Prenða
– Hvala!" koji je prije dvije godine u taj susret sve uložio i
osobno poželio da ga Zadar daruje Hrvatskoj, dvoranom je
spontano jednoglasno odjeknuo dugi i snažan pljesak.
Biskup Košiæ susreo se s ravnateljima osnovnih i srednjih
škola Sisaèke biskupije
Sisak, 23.9.2010. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
susreo se 23. rujna u prostorijama Pastoralnog centra
katedralne župe s ravnateljima osnovnih i srednjih škola
Sisaèke biskupije. Tom prigodom upoznao ih je sa
sadržajem meðunarodnih ugovora koje je Republika
Hrvatska sklopila sa Svetom Stolicom, a koji pored ostalog
donose i odredbe kojima se ureðuje status vjeronauka u
školskom sustavu. Vjeronauk je predmet o èijem izboru na
poèetku školovanja odluèuju roditelji, ali koji nakon toga
postaje obaveznim i ravnopravnim predmetom. Stoga treba
uèiniti sve da se nastava vjeronauka odvija pod istim
uvjetima kao i nastava drugih predmeta, kako bi se izbjegla
njegova marginalizacija stavljanjem u raspored kao nulti,
sedmi ili èak sat u suprotnoj smjeni od one koju uèenik
pohaða. Vjerouèiteljima treba biti omoguæeno permanentno
usavršavanje i napredovanje u struci, rekao je biskup, te
istaknuo potrebu da se postupno, nakon edukacije dovoljnog
broja vjerouèitelja, provede odredba Ugovora kojom je
predviðeno da i u srednjim školama vjeronauk bude
zastupljen s dva sata tjedno. Takoðer æe se ustrajati u
nastojanjima da se roditeljima koji žele, a djeca im pohaðaju
javne vrtiæe, omoguæi ukljuèivanje u skupine u kojima æe
djelovati odgojiteljice u vjeri koje su stekle potrebnu
izobrazbu na Katolièkome bogoslovnom fakultetu. Biskup je
okupljenim ravnateljima ponudio svesrdnu suradnju u duhu
uzajamnog uvažavanja i razumijevanja koju æe nastojati
produbiti i tijekom svojih pastoralnih pohoda u sljedeæoj
godini.
Biskup Košiæ ravnateljima je predstavio djelatnice
Katehetskog ureda Sisaèke biskupije. V.d. predstojnica
Katehetskog ureda Sisaèke biskupije je s. Edita Èavar iz
Družbe Kæeri Božje ljubavi. Njezinim pomoænicama
imenovane su vjerouèiteljice mentorice Paula Vukèeviæ-
29. rujna 2010. broj 39/2010
9
Domovinske vijesti
Lazar i Gordana Brkanac. One su predstavile djelatnost
Ureda i planirane projekte u nastupajuæim mjesecima.
Ravnatelji su zahvalili biskupu Košiæu na organiziranom
susretu i izrazili želju da se oni održavaju i u buduæe, jer
predstavljaju priliku razmjene mišljenja, rješavanja
eventualnih teškoæa i razvijanja prijateljskog ozraèja izmeðu
škole i crkvenih predstavnika i ustanova.
Susret je završio druženjem i domjenkom u prostorijama
Pastoralnog centra.
Održana konferencija za novinare u povodu plenarnog
zasjedanja CCEE-a u Zagrebu
Na tiskovnoj konferenciji su govorili potpredsjednik CCEE-a
zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, predsjednik
HBK ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ i
zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško
Zagreb, 24.9.2010. (IKA) - Konferencija za novinare u
povodu 40. plenarnog zasjedanja Vijeæa europskih
biskupskih konferencija (CCEE) održana je u petak 24. rujna
u prostorijama Tajništva Hrvatske biskupske konferencije u
Zagrebu.
Uvodno je nazoène potpredsjednik Vijeæa europskih
biskupskih konferencija kardinal Josip Bozaniæ upoznao s
poviješæu i strukturom CCEE-a. Kardinal je tako podsjetio
kako je na tragu Drugoga vatikanskog sabora, sa željom
boljeg povezivanja europskih biskupa i europskih biskupskih
konferencija, CCEE osnovano 23. – 24. ožujka 1971. godine
u Rimu. U arhivu CCEE-a nalazi se kako je meðu onima koji
su se zalagali za njegovo osnivanje bio i kardinal Franjo
Šeper. Do godine 1993. Vijeæe su èinili biskupi - delegati
pojedinih biskupskih konferencija. Na inicijativu pape Ivana
Pavla II., od 1993. Vijeæe èine izabrani predsjednici
biskupskih konferencija. Danas Vijeæe ima 33 èlana,
predsjednika biskupskih konferencija u europskim
zemljama, a pridruženi èlanovi su nadbiskup Luksemburga,
nadbiskup Monaka i nadbiskup Moldavije.
Kardinal je upozorio na èesto miješanje CCEE-a s
COMECE-om, tj. Vijeæem biskupskih konferencija
Europske unije. Istaknuo je, kako ovo potonje Vijeæe èine
delegati biskupskih konferencija zemalja EU-a, a Hrvatska je
od prije dvije godine promatraè. Takoðer je podsjetio kako je
CCEE veæ jednom zasjedalo u Zagrebu, godine 1983., no
tada je broj sudionika bio mnogo manji, jer u sastavu CCEEa nisu bile mnoge zemlje pod komunistièkim režimom.
Ovogodišnje, 40. plenarno zasjedanje po broju sudionika bit
æe najbrojnije. Meðu 75 sudionika u radu zasjedanja
sudjelovat æe 45 nadbiskupa i 10 kardinala. Na zasjedanju æe
sudjelovati i apostolski nuncij Svete Stolice pri EU
nadbiskup Andre Dupuy, stalni promatraè Svete Stolice pri
Vijeæu Europe nadbiskup Aldo Giordano te predsjednik i
tajnik COMECE-a. Na prvom dijelu zasjedanja sudjelovat æe
i proèelnik Kongregacije za biskupe kardinal Marc Ouellet
kojem æe to biti i prvi susret s predsjednicima biskupskih
konferencija Europe izvan Rima.
Kardinal Bozaniæ novinare je izvijestio kako æe poèetku
zasjedanja nazoèiti i predsjednica Hrvatske vlade Jadranka
Kosor, a u petak 1. listopada sudionici zasjedanja susrest æe
se i s hrvatskim predsjednikom dr. Ivom Josipoviæem.
O glavnoj temi zasjedanja "Obitelj i demografija" govorio je
predsjednik Hrvatske biskupske konferencije ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Marin Srakiæ. Istaknuo je kako su u
pripremi toga zasjedanja biskupske konferencije dobile
upitnike s dvadesetak pitanja. U dijelu odgovora HBK je
konzultirala struènjake. Pitanja se odnose na podatke o
prirastu stanovništva, utjecaju gospodarskog razvoja i krize
na demografiju, kao i imigracije. Pitanja dotièu i pitanje
10
29. rujna 2010. broj 39/2010
ika
zakonodavstva. Dakako, tu su i pitanja vezana uz doprinos
same mjesne Crkve tome podruèju. Nadbiskup Srakiæ je u
tome kontekstu podsjetio na organizirani pastoral braka i
obitelji, kako na razini HBK, tako i na razini pojedinih
(nad)biskupija, potom organizirana savjetovališta, struène
skupove i sl.
Kao posljednji govornik na konferenciji za novinare
pomoæni zagrebaèki biskup Ivan Šaško pojasnio je znaèaj
zasjedanja na kraju obilježavanja 50. obljetnice muèenièke
smrti bl. Alojzija Stepinca. Biskup Šaško podsjetio je kako u
ovoj godini imamo tri specifièna govora, i to ne nas o
Stepincu, nego Stepinca nama. Prvi je vezan uz 10. veljaèe,
tj. spomendan Stepinèeve muèenièke smrti. Govor je to na
biskupskoj razini. Drugi je vezan uz 15. travnja i nacionalni
susret sveæenika koji je u Sveæenièkoj godini održan u
Zagrebu. Dakle, govor koji zahvaæa nacionalno. I
naposljetku, zasjedanje CCEE-a i misno slavlje u
zagrebaèkoj prvostolnici 3. listopada je govor europske
zbilje.
Biskup Šaško upozorio je na znakovitost nazoènosti u toj
prigodi pastira mjesnih Crkava iz cijele Europe, onih Crkava
koje su bile upoznate s blaženikovim životom i smræu.
Susret tolikih kardinala i biskupa u Zagrebu ima svoju
pretpovijest, koju nije moguæe misliti bez prisutnosti
kardinala Stepinca. Zbog toga je euharistijsko slavlje koje æe
u nedjelju 3. listopada u zagrebaèkoj prvostolnici s
poèetkom u 10 sati kao predsjednik Vijeæa predvoditi
kardinal Peter Erdö nosi u sebi puno dirljivosti i osjeæaje koji
nas ne ostavljaju ravnodušnima, rekao je biskup Šaško.
Kardinal Stepinac koji se po svim obilježjima svoga života,
zbog svoje intelektualne i kulturalne širine i osjetljivosti za
dostojanstvo èovjeka i njegove potrebe može postaviti kao
uzor Europejca prožetog evanðeljem u sebi sažima povijest
ne samo hrvatskoga naroda, nego se u njegovoj osobi može
išèitavati splet europske suvremenosti, rekao je biskup Šaško.
Na kraju je najavljena konferencija za novinare koju æe
Predsjedništvo CCEE-a održati u èetvrtak 30. rujna u 12 sati.
Novi bogoslovi u Nadbiskupskom bogoslovnom
sjemeništu u Zagrebu
Osmorica novih bogoslova došli su deset dana ranije od
svojih starijih kolega kako bi se meðusobno upoznali,
upoznali sa životom u bogosloviji i uveli u duhovni život
Zagreb, 24.9.2010. (IKA) - U prigodi dolaska novih
bogoslova u Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u
Zagrebu, nakon jutarnje mise u petak 24. rujna rektor mons.
Stjepan Baloban blagoslovio je i predao nove èasoslove
bogoslovima prve godine koji su 23. rujna zapoèeli svoju
sveæenièku pripravu u bogosloviji. Osmorica novih
bogoslova došli su deset dana ranije od svojih starijih kolega
kako bi se meðusobno upoznali, upoznali sa životom u
bogosloviju i uveli u duhovni život, osobito u molitvu
èasoslova i slavlje mise.
Bogoslovi prve godine su Josip Hokman iz župe Oštrice,
Robert Jakica iz župe Petrinja, Petar Krešan iz župe
Lipovljani, Matija Hlebec iz župe sv. Ane u Bjelovaru, Ivan
Lukiæ iz župe Lupoglav, Ivan Tišljar iz župe Gornja Stubica,
Branimir Celjak iz župe Bedekovèina i Marinko Golek iz
župe Presvetog Srca Isusova u Karlovcu.
.
ika
Najstarija imotska crkva dobila novi oltar
Crkva Sv. Luke u Podbablju koja se prvi put spominje
godine 1562., a koja je 1987. proglašena spomenikom
kulture Republike Hrvatske, dobila je novi oltar
Podbablje, 24.9.2010. (IKA) - Ureðenjem svetišta i župne
crkve župljani Podbablje pripremaju se za blagdan svoga
zaštitnika sv. Luke kojega æe sveèano proslaviti na sveèev
blagdan 18. listopada, kada se slavi i Dan opæine Podbablje.
Tom prigodom najstarija imotska crkva Sv. Luke u
Podbablju koja se prvi put spominje godine 1562., a koja je
1987. godine proglašena spomenikom kulture Republike
Hrvatske, dobila je novi oltar.
Nakon što je prije dvije godine postavljena oltarna menza,
rad akademskog kipara Vene Jerkoviæa, a koju je sveèano
posvetio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ 14.
prosinca 2008. godine, podbapska župna crkva dobila je i
zidnu menzu napravljenu u proizvodno- trgovaèkoj radnji
Giussepe Sava u Splitu, prema rekonstrukciji najstarijih
fotografija. Tom prigodom postavljena je i nova vanjska
rasvjeta te je izvana osvijetljena crkva, a radove su izveli
djelatnici tvrtke Imotehnika iz Prološca.
Kako istièe župnik Podbablja fra Vinko Gudelj, tim èinom
privedena je kraju temeljita obnova crkve Sv. Luke koja je
graðena još u predturskom razdoblju, a prvi put se spominje
u fermanu Murata IV. iz 1562. godine. Sadašnji oblik dobila
je godine 1705. Graðena je od srednjovjekovnih steæaka,
nadgrobnih spomenika podbapskih predaka, a 1987. je
dobila i status Spomenika kulture Republike Hrvatske.
Godine 2005., kada je proslavljen i jubilej "300. obljetnice
od gradnje crkve u današnjem obliku", nadbiskup Barišiæ
otvorio je radove na ponovnoj obnovi koja je voðena pod
struènim nadzorom Konzervatorskih odjela u Splitu i u
Imotskom. Prilikom prve faze radova crkva je izvana
isfugirana, tako da su danas vidljivi steæci od kojih je
graðena te je izvedena nova elektroinstalacija. U drugoj fazi
radova koja se provodila posljednje dvije godine, crkva je
unutra ožbukana, te su izvršeni arheološki radovi u svetištu
koji su pokazali tragove grobova koji se nalaze u crkvi,
zatim puškarnice: pet na sjevernom zidu, dvije na zapadu, a
èetiri na južnom zidu, a koje nam svjedoèe kako je crkva u
ono doba imala i obrambeni karakter. U toj fazi izvršeno je i
kameno poploèanje crkve, a zatim i nabavka pet vitraja rad
akademskog slikara Branimira Dorotiæa kao i novi oltar i
ambon te nabavka klupa koje su nastale u drvodjelskoj
radionici "Vuèko" u Makarskoj. Obnovu crkve Sv. Luke
osim vjernika iz župe Podbablje, financira i Ministarstvo
kulture Republike Hrvatske.
Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje u Rijeci
Rijeka, 24.9.2010. (IKA) - Dani kruha i zahvalnosti za
plodove zemlje u Rijeci su obilježeni tradicionalnom
manifestacijom na Korzu na kojoj su svoje uratke od brašna i
drugih plodova prikazali uèenici i polaznici 14 škola i vrtiæa.
Uratke napravljene prema starim receptima dijelili su na
Korzu, a skupina uèenika iz osnovne škole Sv. Matej na
Viškovu u Nadbiskupski ordinarijat donijela je presnac, kruh
koji se radio u sveèanim prilikama i jeo kao kolaè.
Uèenice i uèenike odjevene u nošnje mlikarice i zvonèara,
koje je vodila nastavnica Vali Božiæ, primili su Ksenija
Kovaèeviæ, predstojnica Katehetskog ureda i Marijan
Benkoviæ, duhovnik vjerouèitelja. "Kruh prihvaæamo kao
Božji dar, bez njega ne možemo. Znamo koliko je
dugotrajan proces da bi se od zrna posijanog u zemlju došlo
do kruha, i zbog toga zahvaljujemo Bogu na tom daru i za
sve plodove zemlje", rekao je duhovnik Benkoviæ.
Domovinske vijesti
Poruka biskupa Štambuka uz svetkovinu sv. Stjepana
Hvar, 24.9.2010. (IKA) – Uz svetkovinu sv. Stjepana, pape i
muèenika, koja æe biti sveèano proslavljena u subotu 2.
listopada hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk
uputio je poruku sveæenicima, redovnicima, redovnicama i
svim vjernicima svoje biskupije. "Slavlje svetoga Stjepana I,
pape i muèenika, kojega se sveèano slavi u središtu naše
hvarsko-braèko-viške Crkve, u gradu Hvaru, blagdan je i za
sve naše župe. Sveti je papa Stjepan naslovnik naše
katedrale, zaštitnik naše trootoèke biskupije. Dostojno je i
pravedno da se 2. listopada njegova svetkovina obilježi u
svim našim župama gdjegod je to moguæe", poruèuje na
poèetku poruke biskup Štambuk, istièuæi da je sveèeva
svetkovina sretna poveznica otoka i dan u kojemu
zajedništvo mjesne Crkve treba doæi do izražaja. Biskup
podsjeæa da se Hvarsko-braèko-viška biskupija, poput svake
biskupije, treba osjetiti posebno povezana sa svojim
zajednièkim svecem u kojemu, dodaje, "želimo prepoznati
bratstvo meðu našim otocima, meðu našim župama".
Biskup, nadalje, podsjeæa na Godinu svetoga Križa èije bi se
obilježavanje u hvarskoj Crkvi trebalo pretoèiti i u slavlju sv.
Stjepana. Na kraju poruke poziva sve da na svetkovinu sv.
Stjepana mole jedni za druge, za sve koji pripadaju mjesnoj
Crkvi, kao i za one koji se nalaze bilo gdje u svijetu, a èiji su
korijeni vezani uz tri otoka Hvarske biskupije. "To je dan u
koji æe se, nadam se, vjernici moliti i za svojega biskupa, za
svoje sveæenike, za sve koji su utkani u sadržaj života na
našim otocima. To je dan u koji æemo u mislima i molitvama
biti s našima mladima sveæenièkim kandidatima koji bi,
jednoga dana, trebali biti pastiri naših župa", istièe biskup
Štambuk, podsjeæajuæi kako bi toga dana posebnu pozornost
trebalo iskazati starijima koji su do naših dana donijeli
"svjetlo vjere".
Euharistijsko klanjanje u katedrali Sv. Vida
Rijeka, 24.9.2010. (IKA) - Oko euharistijskog stola u
rijeèkoj prvostolnoj crkvi okupile su se 24. rujna osobe
posveæenog života. Redovnice, svjetovni instituti,
Franjevaèki treæi red, redovnièki novaci, bogoslovi,
sjemeništarci i ministranti sudjelovali su na misnom slavlju
koje je predvodio prvostolni dekan fra Stanko Dodig. Nakon
mise izložen je Presveti Oltarski Sakrament i nastavljena
pobožnost uz kratke meditacije. Završna, šesta veèer
priprave za nedjeljni Euharistijski kongres, protekla je pod
geslom "U službi Krista - naše hrane i nade". "Da bi naše
svjedoèanstvo bilo autentièno i kako bi svi mi koji smo
izabrali posveæeni život bili Kristu i ljudima vjerni, moramo
se uvijek iznova nastavljati okupljati oko euharistijskog
stola. To zajedništvo nas upuæuje u ispravno tumaèenje
Božje volje, pa time i izvodi naše poslanje na pravi put."
Tim rijeèima je fra Stanko sve okupljene ohrabrio u vršenju
djela i karizmi, te nasljedovanju istih koje su osnivaèi
mnogih redova primili upravo po nasljedovanju Kristove
ljubavi prema bližnjima. Okupljenima su se obratili i
nadbiskupijski povjerenik za redovnice mons. Nikica Uraviæ
te Povjerenik nadbiskupijskog Djela za zvanja vlè. Sanjin
Francetiæ. Nakon klanjanja sve je pozdravio generalni vikar
mons. mr. Emil Svažiæ, koji je zahvalio na inicijativi i
odazivu u Eharistijskom tjednu. Predvoditeljima šestodnevne
priprave za NEK - vlè. mr. Mariju Geriæu i fra Stanku
Dodigu upuæene su posebne zahvale, a za organizaciju
Euharistijskog tjedna upuæene su i predvoditelju i
organizatoru mons. dr. Milanu Šimunoviæu, pastoralnom
koordinatoru i povjereniku za mlade vlè. Matiji Matièiæu te
vlè. Marijanu Benkoviæu, povjereniku za župnu katehezu.
29. rujna 2010. broj 39/2010
11
Domovinske vijesti
Predstavljena knjiga teologa Marija Žuvele "Tvojim
tragovima"
Kaštel Lukšiæ, 24.9.2010. (IKA) – U prepunoj dvorani
dvorca Vitturi u Kaštel Lukšiæu u petak 24. rujna održana je
promocija prve knjige dipl. teologa Marija Žuvele "Tvojim
tragovima". Knjiga je zbirka kratkih prièa o životu, ljubavi,
vjeri, mudrosti i ostalim ljudskim vrednotama.
Knjigu su predstavili prof. dr. don Marinko Vidoviæ,
profesor na Katolièkom bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u
Splitu, dipl. iur. Darko Opaèak, proèelnik za pravne i
kadrovske poslove, društvene djelatnosti, branitelje i mlade
Grada Kaštela, prof. Jadranka Šošiæ, ravnateljica Osnovne
škole "Bijaæi" u Kaštel Novom, te Mario Raduniæ, uèitelj
razredne nastave u navedenoj školi. U glazbenom dijelu
programa, izmeðu predavanja pojedinih predstavljaèa,
svojim je glasom sve prisutne oduševio Nedo Kovaèev uz
klavirsku pratnju Ive Vuletina.
Voditeljica bogatog programa bila je Silvana Buriloviæ,
urednica i voditeljica emisije "Radosna vijest". Promociji su
nazoèili
gradonaèelnik
Kaštela
Josip
Berket,
dogradonaèelnik
Marinko
Kovaèev,
potpredsjednik
gradskog vijeæa Branko Radaèiæ, kao i mnogi drugi uzvanici.
Predstavljanje je zapoèeo dr. Vidoviæ, predstojnik katedre
Novoga zavjeta na Katolièkom bogoslovnom fakultetu
Sveuèilišta u Splitu, analizirajuæi suodnos biblijske
prispodobe i suvremene prièe, te je istaknuo univerzalnost
takvog naèina prenošenja poruka. Naime, raširenost biblijske
poruke može se zahvaliti baš tome što su pojedini biblijski
pisci koristili prièu kao sredstvo svoga navještaja. Prof.
Šošiæ osvrnula se na povijest nastanka kratke prièe,
prikazavši najreprezentativnije primjerke te prièe u povijesti
svjetske književnosti. Dodala je kako je današnji stil života
suvremenog èovjeka tako brz te mu jedino kratka prièa
ostaje kao zahvalna književno-umjetnièka forma. Darko
Opaèak osvrnuo se na mnoge univerzalne poruke u knjizi, a
koje su pretoèene kao male životne epizode koje svakome
mogu poslužiti kao putokaz i nadahnuæe. Mario Raduniæ
ukazao je na primjenjivost tih prièa u odgojno-obrazovnom
rada u razredu. Analizirao je razlièite likove prièa te se
posebno osvrnuo na ulogu djeteta kao iskrenog primatelja ali
i odašiljatelja nepogrešivih i neprolaznih vrednota.
Na kraju se svim prisutnima obratio i sam autor Žuvela, koji
je rekao da su ove 82 prièe nastale kao produkti veæ
prethodno napisanih aforizama te kako se iz mudre i pouène
misli da vrlo lako stvoriti dogaðaj koji je mnogo lakše uoèiti
i zapamtiti nego neku teoriju. Najavio je i novu knjigu prièa
koja bi uskoro trebala ugledati svjetlo dana te na samom
kraju zahvalio svima koji su nazoèili dogaðaju.
O knjizi, èiji je izdavaè "Put radosti" – udruga za zaštitu i
promicanje kršæanskih vrednota – Kaštel Stari, a autor
fotografija u knjizi je fotograf Zvonimir Barišin, ne može se
govoriti kao jednoj temi jer prièe obuhvaæaju razlièita
podruèja života na kojima se svakodnevno nalazimo, istièe
autor. Prièom èovjek svijet shvaæa cjelovito dok ga teorijom
obuhvaæa samo djelomièno. Kada èitamo prièe uvijek
otkrivamo neku istinu koja nam može pomoæi da bolje
razumijemo sebe. Knjiga "Tvojim tragovima" je zbirka prièa
o ljudskim vrednotama koje pomažu èovjeku vraæanje na
pravi put kada se svakoga dana naðe u dvojbi što uèiniti. Ti
Božji tragovi nalaze se svuda oko nas, bilo kao glas savjesti,
bilo kao poticaj nekoga drugoga koji nam želi prenijeti taj
Božji glas. Na nama je hoæemo li prepoznati te Božje
tragove.
.
12
29. rujna 2010. broj 39/2010
ika
Povijesni kontekst štovanja i dolaska relikvija sv. Stošije
u Zadar
Predavanje dr. Eduarda Perièiæa u sjemeništu Zmajeviæ
Zadar, 24.9.2010.
(IKA) - "Sv. Stošija potièe da
opredjeljenje za Krista ne živimo samo kroz molitvu i
liturgijska slavlja nego i izvan crkve i svog doma kao što je
to ona èinila", rekao je crkveni povjesnièar dr. Eduard
Perièiæ u petak 24. rujna u sjemeništu Zmajeviæ u Zadru,
struèno izlažuæi povijesni kontekst štovanja i dolaska
relikvija sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije, u
Zadar, a u povodu 1200. obljetnice prijenosa moæi sv. Stošije
iz Carigrada u Zadar. Nakon Sirmijuma i Carigrada, moæi su
došle u Zadar kao nagrada miroljubivih nastojanja Istoka i
Zapada potvrðenih trudom zadarskog biskupa Donata.
Stošija se spominje i u prvom rimskom kanonu, štuje je
katolièki Zapad i pravoslavni Istok, osobito u Rusiji, a
spaljena je na Božiæ 304. g. u Sirmijumu, današnjoj
Srijemskoj Mitrovici, za progona Dioklecijana. U Rimu se u
4. st. spominje crkva Sv. Anastazije, na Palatinu, gdje je
papa slavio božiænu misu zornicu. U svijet boli i siromaštva
Stošija unosi Kristovu ljubav i prisutnost Crkve, rekao je dr.
Perièiæ za sveticu roðenjem Rimljanku, muèeništvom
Srijemkinju a èašæenjem i duhovnim trajanjem Zadranku. U
Zadar su iz porušene Akvileje najprije stigle relikvije
Krševana i Zoila, potom iz Carigrada Stošije, a onda i
neraspadnuto tijelo Bogoprimaoca sv. Šimuna. "Zadar je
Providnošæu za zaštitu na dar dobio pet veleuglednika Božjih
koje æe èastiti i kojima æe za milosti zahvaljivati u pet
uzastopnih mjeseci: listopad sv. Šimun, studeni sv. Krševan,
prosinac sv. Zoilo, sijeèanj sv. Stošija i veljaèa sv. Donat",
rekao je dr. Perièiæ.
Zadarska nadbiskupija je godine 2005. velièanstveno
proslavila 1700. obljetnicu Stošijine muèenièke smrti.
Stošiju su Zadrani prihvatili s tolikom ljubavlju da su svoju
katedralu, do 9. st. posveæenu sv. Petru apostolu, jer su njene
relikvije u nju pohranjene, preimenovali u katedralu sv.
Stošije. Stošija je neko vrijeme služila utamnièenim
kršæanima i na Istoku te je došla u glavni grad Ilirika,
Sirmium.
Poèetak štovanja sv. Stošije smješta se izmeðu njenog
muèeništva i poèetka 5. st. Tada je u Sirmijumu postojala
bazilika sv. Stošije pokraj bazilike sv. Dimitrija. Za provala
Huna u Panoniju u 5. st. stradala je i bazilika Sv. Stošije.
Nestabilnost na tom podruèju uvjetovala je raseljavanje te
prenošenje relikvija i širenje njihova kulta na sigurnija
podruèja, da ne prestane štovanje. Zato su 459. g. njene
relikvije prenesene u Carigrad gdje su dolièno èašæene, što
potvrðuje povijesni zapis crkvene povijesti: "Više od 150
godina poslije njenog muèeništva, Carigrad prihvati relikvije
i položi ih u velièanstveni hram, te su bile izvorom èudesa,
jaèanja duše i tijela, èašæene kao riznica duhovnih dobara".
Sveæenik i ekonom crkve Sv. Sofije položio je 22. prosinca
459. g. Stošijine relikvije u crkvu Svetog uskrsnuæa u
Carigradu u kojoj je patrijarh sv. Grgur Nazijanski poèeo
djelovanje. Ta je crkva postala crkvom Sv. Stošije. Izvješæe
Teodora Lektora u 6. st. o prijenosu relikvija Stošije u
Carigrad najstariji je spomen te muèenice u prijestolnici
Carstva. Zadnji spomen štovanja sv. Anastazije u Carigradu
prije njegova križarskog osvajanja 1204. g. je u djelu ruskog
hodoèasnika Antonija Novgorodskog. Slijedile su godine
stradavanja carigradskih crkvi, meðu njima i crkve Sv.
Anastazije.
Krunjenje franaèkog vladara Karla Velikog 800. g. u Rimu
za cara Zapadnog Rimskog Carstva bilo je izazov
pretenzijama Bizanta i careva Istoènog Rimskog Carstva. U
to je doba u Zadru kao središtu bizantske Dalmacije bio
biskup Donat mironosac. Po potrebi službe bio je gost
ika
franaèkog cara Karla Velikog na njegovu dvoru u Aachenu i
bizantskog cara Nicefora u Carigradu. Bio je most, ruka
pomirnica, što æe rezultirati mirom u Aachenu 812. g. Tim je
ugovorom zajamèena mirna podjela interesnih sfera Istoka i
Zapada. Kao uspomena na Donatov boravak u Aachenu je
crkva Sv. Trojstva u Zadru koju je Donat podigao nalik crkvi
u Aachenu. Od boravka u Carigradu ostaju relikvije sv.
Stošije koje je Donat dobio od cara Nicefora 810. g. u
zahvalnosti što je s mletaèkim duxom Benenatom došao u
Carigrad kao poslanik dalmatinskih gradova te je sprijeèio
sukob izmeðu Bizanta i Franaka. "U to vrijeme, kad su se
sklapali ugovori, prožeti kršæanstvom, darovali su ono što im
je bilo najdragocjenije, a to su relikvije", rekao je dr. Perièiæ.
U sjevernoj laði katedrale Sv. Petra Donat je izgradio kapelu
Sv. Stošije i u nju smjestio sarkofag od sivkastog mramora s
rimskog foruma na kojem je izgraðena katedrala. Na putu do
Zadra, kuda su relikvije prolazile, a temeljem vjere kršæana u
zagovor svetice, dogaðala su se ozdravljenja. Mnogi su
oslobaðani od zlih duhova, gubavci ozdravljani, slijepi su
progledali a gluhi proèuli. Za zahvalu graðani su poklanjali
polja, otoke i druga dobra za ureðenje bazilike posveæene sv.
Petru, no kult je toliko porastao da je katedrala apostolskim
dekretom posveæena Stošiji.
Uz dolazak Stošijinih moæi u Zadar istaknuta je uloga
biskupa Donata, preko njega i zadarska neovisnost i
samosvijest. Kult sv. Donata kulminirao je promjenom
naziva od njega podignute crkve Presvetog Trojstva u crkvu
Sv. Donata u Zadru, zbog njegovih zasluga za dolazak
relikvija u Zadar. Štovanje sv. Stošije u Zadru potvrðuje i
Konstantin Porfirogenet u 10. st. Nakon pobjede nad
Mlecima Zadrani u ugovoru 1190. g. utiskuju peèat s likom
sv. Stošije raširenih ruku. Nakon mletaèko-križarskog
osvajanja Zadra 1202. g. mnogi Zadrani se sklanjaju u
Biograd gdje prenose kult Stošije te je tamošnja župa do
danas njoj posveæena. Štovanju Stošije pridonosi zadarski
nadbiskup Luca Stella koji u 17. st. u kapeli Sv. Stošije
podiže novi oltar, ugradivši u apsidu mramorni sarkofag koji
je dao izraditi Donat. Tada je izraðeno i srebrno poprsje sv.
Stošije u koji je stavljena relikvija muèenice. Najljepši
saèuvan Stošijin kip je s nekadašnjeg oltara iz crkve Sv.
Donata kojeg je u mramoru isklesao Antonio Corradini
1713. g.; mlada svetica u ruci drži plamen, simbol svog
muèeništva. Taj mramorni kip sv. Stošije sad s kipovima
zadarskih zaštitnika Krševana, Šime i Zoila krasi glavni oltar
crkve Sv. Krševana u Zadru. Na zadarskoj Puntamici
saèuvani su ostaci predromanièke crkve Sv. Stošije,
posveæene su joj crkve u Biogradu i na Olibu. Lik svetice je i
na brojnim relikvijarima u Zadarskoj nadbiskupiji.
Koncertom u katedrali otvorene jubilarne 40.
varaždinske barokne veèeri
Varaždin, 24.9.2010.
(IKA) - Koncertom u katedrali
Uznesenja BDM u Varaždinu u petak 24. rujna zapoèele su
jubilarne 40. varaždinske barokne veèeri, jedan od
najuglednijih festivala klasiène glazbe u Hrvatskoj i srednjoj
Europi. Na sveèanosti otvorenja okupljene, meðu kojima je
sa suradnicima bio i varaždinski biskup Josip Mrzljak,
pozdravili su varaždinski gradonaèelnik dr. Ivan Èehok i
njemaèki veleposlanik u Hrvatskoj Bernard Fischer, buduæi
da je Njemaèka zemlja partner ovogodišnjeg festivala. Na
otvorenju su nastupili njemaèki ansambl Hofkapelle iz
Münchena sa solistima, te Katedralni zbor Chorus angelicus
iz Varaždina sa solistima. Na koncertu su izvedena djela C.
P. E Bacha, Vivaldija i Händela. Pjevaèki kvintet Horvat iz
Svetog Jurja na Bregu izveo je hrvatsku himnu.
Domovinske vijesti
Upoznavanje s blaženicom iz Dubrovaèke biskupije
Brgat, 24.9.2010. (IKA) - Ususret obilježavanju 90 godina
milosno-karitativnog djelovanja sestara Kæeri milosrða iz
Blata u petak naveèer 24. rujna u župnoj crkvi Sv. Ane u
Brgatu don Hrvoje Katušiæ i s. Jelena Kriliæ održali su
predavanje kojim su približili lik i djelo blažene Marije
Propetoga Isusa Petkoviæ. Kæeri milosrða je na svesrdni
poticaj i podršku ondašnjega dubrovaèkog biskupa dr. Josipa
Marèeliæa utemeljila u svome rodnome Blatu na otoku
Korèuli s. Marija Propetog Isusa Petkoviæ, koju je blaženom
6. lipnja 2003. proglasio blagopokojni sluga Božji veliki
papa Ivan Pavao II. u gruškoj luci. U uvodnom dijelu
prikazan je film u slikama uz misli koje su vodile blaženicu i
njezine sestre koje su u teškim prilikama dvaju svjetskih
ratova u XX. stoljeæu svojim karitativnim djelovanjem,
nadahnutim Božjom ljubavi, osvojile svijet. Kæeri milosrða
danas ne djeluju samo na našim prostorima nego i u
zemljama Europe, Južne Amerike poput Argentine,
Paragvaja, Èilea i drugim.
Nakon filma don Hrvoje je prisutne mlade i stare Brgaæane
upoznao s blaženièinom duhovnom ostavštinom koju i danas
valja živjeti na obiteljskoj, župskoj i društvenoj razini. Na
samom kraju mlada s. Jelena Kriliæ, blaženièina duhovna
kæer, posvjedoèila je nadu i vjeru da æe Bog uèiniti da se
njihova družba i dalje poveæava odazivom mladih djevojaka.
Na kraju veèeri don Robert Æibariæ zahvalio je gostima i
pozvao sve nazoène na sudjelovanje u hodoèašæu u Blato 3.
listopada kada æe visoki gost iz Vatikana i veliki prijatelj
Hrvata Angelo Sodano, dekan Kardinalskog zbora i bivši
državni tajnik Svete Stolice, predvoditi misno slavlje u
blaženièinu rodnom mjestu.
VIII. meðunarodni znanstveni skup "Hrvati i Bugari
kroz stoljeæa"
S. Estera Radièeviæ predstavila djelovanje Milosrdnih
sestara sv. Križa na podruèju zdravstva u Bugarskoj
Zagreb, 24.9.2010. (IKA) – U organizaciji Odsjeka za
povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Balkanološkog
instituta Bugarske akademije nauka, 23. i 24. rujna u
Zagrebu, Ðakovu i Našicama održan je VIII. meðunarodni
znanstveni skup "Hrvati i Bugari kroz stoljeæa: povijest,
kultura, umjetnost i jezik". U dvorani knjižnice HAZU u
Zagrebu predstavilo se 23. rujna 19 predavaèa iz Hrvatske i
Bugarske. Na otvorenju simpozija prisutni su minutom
šutnje odali poèast akademiku Daliboru Brozoviæu,
istaknutom prijatelju Bugarske i duše dosadašnjih simpozija
o hrvatsko-bugarskim kulturnim vezama. Pozdravne rijeèi uz
predstavnika Bugarskog veleposlanstva u Hrvatskoj, uputili
su akademik Josip Bratuliæ, dr. Ante Gulin i dr. Svetozar
Eldarov. U radu simpozija bilo je rijeèi i o religijskoj
tematici. S. Estera Radièeviæ, èlanica Milosrdnih sestara sv.
Križa iz Ðakova, obradila je djelovanje sestara sv. Križa na
podruèju zdravstva u Bugarskoj. Na zanimljiv naèin
predstavila je javnosti djelovanje sestara sv. Križa u
bolnicama u Sofiji, Varni te jednom sanatoriju za djecu i
njihov doprinos do sredine 20. stoljeæa kada su formalno
morale prestati sa svojim radom u toj djelatnosti u
Bugarskoj. Irina Ognjanova se u predavanju "Reakcija
Katolièke Crkve na komunistièki pritisak u Hrvatskoj u
prvim poslijeratnim godinama (1945. – 1953.)" izmeðu
ostaloga osvrnula na djelovanje tadašnjeg zagrebaèkog
nadbiskupa Alojzija Stepinca, istaknuvši kako je poglavito u
poslijeratnoj zbilji dao primjer ustrajnosti u vjeri i vjernosti
Kristu i papi. Dr. Svetozar Eldarov osvrnuo se na hrvatski
apostolat sv. Æirila i Metoda i Bugare u razdoblju 1910. 29. rujna 2010. broj 39/2010
13
Domovinske vijesti
1919. Na simpoziju je proèitan rad "Stvaranje Hrvatske
pravoslavne Crkve u 1942. godini i Bugari", koji je
pripremio Nikolaj Koèankov. Na skupu je obraðena i tema u
kojoj je Krešimir Beloševiæ prikazao put dr. Ive Hengstera u
Bugarsku godine 1939., koji je posjetio katolièku bolnicu u
Plovdivu u kojoj su djelovale zagrebaèke milosrdnice. Tako
se na posredan naèin došlo do povijesnih zanimljivosti, u
prvoj polovici 20. st. uz sestre sv. Križa iz Ðakova u
Bugarskoj su djelovale i milosrdnice Zagrebaèke provincije.
Drugog dana skupa sudionici su posjetili Ðakovo, tamošnji
nadbiskupski dvor, katedralu, samostan i crkvu Sv. Križa.
Posjetili su i Ðakovaèku ergelu te Našice gdje su u dvorcu i
perivoju Pejaèeviæa bili upoznati s hrvatskim dijelom
povijesti obitelj Pejaèeviæ koja je s bugarskoga podruèja
doselila u Slavoniju.
Blagoslov križnog puta u šumi Obriž
Stari Slatinik, 25.9.2010. (IKA) - Križni put, koji su u šumi
Obriž podigli mještani Starog Slatinika, nedaleko
Slavonskog Broda, pod okriljem Zavièajnog društva "Stari
Slatinik" blagoslovio je 25. rujna domaæi župnik i sibinjski
dekan Tomislav Vlaoviæ.
Više od pet stotina vjernika krenulo je u procesiji s glavne
ceste od Lovinèiæeva sokaka do križnog puta gdje im je na
samom ulazu prije prve postaje pozdravnu rijeè uime
organizatora uputio Josip Mah, voditelj radne skupine.
Zamisao da se u toj šumi u kojoj su u 17. st. živjeli
Slatinèani, èemu svjedoèe i dva stara križa na vrhu šume,
izradi križni put, dala je mještanka Slavica Mah. U akciju
koja je zapoèela ovoga proljeæa ukljuèili su se gotovo svi
mještani, kao i oni koji žive u inozemstvu. Ponosni na svoje
djelo bili su toga dana svi Slatinèani, od najmanjih do
najstarijih, a kako ih ima iz raznih krajeva od Hercegovine,
Like, Bosne i Korduna svi koji su mogli odjenuli su narodnu
nošnju svoga kraja. Bio je to doista velièanstveni dogaðaj,
èiji je vrhunac bilo euharistijsko slavlje koje je nakon
pobožnosti i blagoslova križnog puta na prigodnom oltaru
izmeðu prve i druge postaje predvodio Markan Kormanjoš,
župnik u Slobodnici.
"Križ, dvije grede stavljene jedna na drugu, slika je križa na
kojem je èovjek i Bog bio prikovan, jer su ga smatrali
zloèincem, bezvrijednim i opasnim. Križ koji je bio znak
poniženja i prokletstva, postaje znakom spasenja od kada je
na njemu Krist umro i svojom krvlju posvetio", kazao je u
propovjedi vlè. Kormanjoš. Vjernicima je pak poruèio:
"Svaki puta kada slijedimo postaje, slijedimo trenutke i
mjesta na kojem je èovjek i Bog pao, podigao se, susreo
nekoga... Ovaj križni put ima svoj smisao ne samo u ljepoti,
nego nas potièe da u tišini i ljepoti ove prirode doðemo, bilo
sami ili organizirano i kroz molitvu shvatimo kako je znak
križa znak naše vjere i povjerenja.
Domaæi župnik Vlaoviæ zahvalio je svojim župljanima na
zajedništvu koje je u mjestu prepoznatljivo, istaknuvši kako
su tom akcijom posvjedoèili svoju vjeru u Isusa Krista i
ljubav prema domovini.
Da sve bude u duhu prirode, postaje od drveta i drvene klupe
uz svaku postaju napravio je stolar Mirko Vukojeviæ, a slike
izradio samouki slikar Ivan Vuljiæ, domaæi sinovi. Kako je to
bio i èetvrti u nizu susret Staroslatinèana, u Društvenom
domu okupili su se u popodnevnim satima mnogobrojni
mještani sela s onima koji su u njemu roðeni ili su na bilo
koji naèin s tim mjestom povezani. Družili su se do kasnih
veèernjih sati uz pjesmu, a ove su godine imali prigodu
razgledati bogatu izložbu fotografija.
14
29. rujna 2010. broj 39/2010
ika
Posveta oltara i blagoslov obnovljene župne crkve u
Preku
Blago narodu koji štuje euharistiju, ima strahopoštovanje
pred Bogom koji dolazi meðu nas, i župi koja shvaæa što
znaèi nedjeljna euharistija, poruèio nadbiskup Puljiæ
Preko, 25.9.2010. (IKA) - "Sve je lako kad su zajednièka
odluka i zajednièka akcija posrijedi. Tada i Bog
blagoslivlje", poruèio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ u
subotu 25. rujna u Preku, kada je posvetio oltar i blagoslovio
tamošnju obnovljenu župnu crkvu Gospe od Ružarija.
Sveèanost je okupila brojni puk i sveæenike a poèela je
procesijom s kipom Gospe od Ružarija iz stare župne crkve
na mjesnom groblju u Preku do nove velebne trobrodne
crkve Gospe od Ružarija èija je gradnja poèela prije 90
godina, a posveæena je 1967. g.
U sveèanom misnom slavlju koje je predvodio, mons. Puljiæ
istaknuo je da je blagoslov obnovljene župne crkve i posveta
novog oltara važan dogaðaj za župu i biskupiju. U župi se
raða Crkva koju je Drugi vatikanski sabor opisao kao sjeme
Božjeg kraljevstva. Crkvena je mudrost ustanovila župu da
bude prikladnim sredstvom spasenja, da vjernici rastu u
kreposti, a crkva je mjesto molitve i zahvale. "Nigdje kao
oko Božjeg oltara narod se ne osjeæa kao jedno i zajedno,
bez obzira na starost, podrijetlo, narodnost i rasu. Isus nije
htio Crkvu kao bezliènu masu ili nadgradnju društva. Želio
je da njegovi budu zajednica braæe i sestara. No, takvo
zajedništvo ne dolazi samo od sebe. Ono je plod Božjega
blagoslova i ljudskog nastojanja. I nema ga bez euharistije,
koja je izvor zajedništva i naše želje i spremnosti da nas
euharistija preobrazi", istaknuo je mons. Puljiæ, smatrajuæi
da èovjek ne može biti beskuænikom. Potrebno mu je
gnijezdo za dušu i tijelo, za njega i obitelj. "Potreban mu je
vjerski dom, domaæa vjernièka obitelj. Župa tako postaje
mjestom zajedništva, njegovim utoèištem i uporištem. A
vjernik u župi osjeæa potrebu suodgovornosti, podupire
zajednièke aktivnosti i rado sudjeluje u njenom životu i
aktivnostima. Nije pasivni pripadnik, nego aktivni i
odgovorni djelatnik koji ne ostaje ravnodušnim kad se radi o
njenom dobru", rekao je mons. Puljiæ. Bog nam se daruje za
oltarom, zato nam je potrebna euharistija koja stvara Crkvu,
a Crkva slavi euharistiju. "Euharistija je ponuda zajednici za
njen rast i napredak. Euharistija povezuje èlanove zajednice.
Euharistija èini zajedništvo Crkve, a ne da ga samo
simbolizira. Ona sabire zajednicu, a zajednica se njom hrani
i raste. Blago narodu koji štuje euharistiju, ima
strahopoštovanje pred Bogom koji dolazi meðu nas i župi
koja shvaæa što znaèi nedjeljna euharistija", poruèio je mons.
Puljiæ u Preku, nastanjenom još u rimsko doba, što potvrðuju
ostaci antièkih graðevina na Gradini.
Premda staro, to je najmlaða župa na otoku Ugljanu,
osnovana 1770. g. Ima šest glagoljskih kodeksa i 15 tiskanih
glagoljskih misala i brevijara. Preko je dalo 128 sveæenika i
redovnika glagoljaša te puno redovnica. U župi su djelovale
sestre Kæeri milosrða, križarsko bratstvo "Ivo Mašina",
Marijina legija te samostan franjevaca treæoredaca na
Školjiæu. U župnoj crkvi Gospe od Ružarija pokopan je
mons. dr. Josip Marèeliæ, dugogodišnji dubrovaèki biskup u
razdoblju 1894.-1928. g., koji je 1847. g. roðen upravo u
Preku. Ujedno je suutemeljitelj Družbe kæeri milosrða.
.
ika
Ðakovo: Struèni skup za vjerouèitelje pripravnike,
poèetnike i njihove mentore
Ðakovo, 25.9.2010. (IKA/TU) - U prostorima Katolièkog
bogoslovnog fakulteta u Ðakovu 25. rujna održan je struèni
skup za vjerouèitelje poèetnike, pripravnike i njihove
mentore Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije i Požeške
biskupije, koji je uz dva katehetska ureda organizirala i
Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek. U
prvom izlaganju savjetnice u zvanju prof. Anðelke Èajkovac
pod naslovom "Pedagoške, socijalne i duhovne kompetencije
vjerouèitelja kao odgojno-obrazovnog djelatnika" prikazana
je pravna utemeljenost katolièkog vjeronauka u hrvatskom
školstvu, te je opisan duhovni identitet vjerouèitelja temeljen
na èinjenici da je u školi rijeè o konfesionalnom vjeronauku,
a ne tek o religijskoj pouci ili religijskoj kulturi. Prof.
Èajkovac citirala je biskupe, koji su u dokumentu "Na
svetost pozvani" istaknuli: "Vjerouèitelji bi trebali nastojati
otkloniti sve zapreke, kako bi Krist po njima, kao oruðu,
pouèavao i prosvjetljivao one koji su im povjereni."
Duhovne komponente obuhvaæaju cjelovitost osobe, da je
vjerouèitelj iskren vjernik i uvjereni katolik èije katolištvo
treba biti javno i prepoznato, te da je èovjek Crkve ne samo
po mandatu nego i po duhovnom uvjerenju. Vjerouèitelj
treba biti i sretni "susretnik" istaknula je Èajkovac, jer je na
svom putu susreo Krista, a treba se pridržavati "putnih
znakova" – Božjih i crkvenih zapovijedi. Zauzeti tražitelj
takoðer je jedna od duhovnih kompetencija, koja obuhvaæa
traženje pred Bogom, meðu ljudima, u svijetu. Posljednja
kompetencija opisuje vjerouèitelja kao sigurnog znalca, no
njegovo znanje "ne mora biti za milijunaša, ali svakako mora
biti za par tisuæa kuna", slikovito je usporedila predavaèica i
pojasnila da je potrebno što obuhvatnije znanje te posebno
jasan nauk Crkve o Bogu, èovjeku i svijetu te povijesti i
buduænosti. "Koliko god nam se èinilo da nabrojene teze
oslikavaju lik nama nedostižne osobe, duboko sam uvjerena
da nam je potreban jasan i evanðeoski idealno oslikan lik
katolièkog vjerouèitelja kojemu æemo težiti kako bismo
ostvarili cilj, a on je upoznavanje vjerouèenika s Kristom i
upuæivanje na susret s Njim, i to ne samo u intimi, nego i u
zajednici Crkve", rekla je Èajkovac.
Svojim izlaganjem dr. Vesna Bjedov, viša savjetnica za
hrvatski jezik u osnovnim i srednjim školama pri Agenciji za
odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek, vjerouèitelje je
uputila u jeziène kompetencije te dala naputke kako dobro
oblikovati pisani rad kao dio struènog ispita obvezatnog za
sve vjerouèitelje. Cilj predavanja bio je razumjeti važnost
jeziène kompetencije vjerouèitelja i osvijestiti njezinu ulogu
u odgojno-obrazovnom procesu. Svoje izlaganje Bjedov je
zapoèela citatom njemaèkog književnika koji je zapisao:
"Nastava je puno lakša od odgoja, za nastavu se mora nešto
znati, a za odgoj se mora nešto i biti" želeæi istaknuti potrebu
sveobuhvatnosti kompetencija – profesionalne, pedagoške,
didaktièko-metodièke i radne te za vjerouèitelje i religiozne,
i duhovne, koje treba posjedovati, ali ih i znati primijeniti
prenoseæi ih na uèenika - os oko koje se vrti svaka nastava.
Mi smo u neposrednoj komunikaciji s uèenicima i upravo
zbog toga smo uzor kako svojim djelovanjem, ponašanjem,
tako i svojim izražavanjem, naglasila je i pojasnila da jeziène
kompetencije obuhvaæaju ovladanost jeziènim normama u
pisanoj i govornoj komunikaciji. Jeziène norme sadržane su
u rjeèniku, pravopisu i gramatici, a obuhvaæaju gramatièku,
leksièku i stilistièku te pravopisnu i pravogovornu normu.
Cilj pisanog rada na struènom ispitu je provjeriti struènu i
jeziènu osposobljenost za samostalno obavljanje uèiteljskoga
posla. Kada je rijeè o jeziènoj kompetentnosti važno je esej
pisati hrvatskim književnim jezikom i znanstvenim stilom,
oblikovati jasne i ne dvosmislene reèenice, bolje kraæe nego
Domovinske vijesti
dulje da se ne izgubimo u vlastitim mislima, izbjegavati
fraziranja i nepotrebna ponavljanja. Sadržajna strana
pisanoga rada treba pokazati poznavanje metodièke literature
koja govori o zadanoj temi, vlastito iskustvo, sposobnost
iznošenja odreðenih primjera i dokaza te takoðer predlaganje
odreðenih rješenja ili utvrðivanje problema, ovisno o kojoj je
temi rijeè. Ustroj rada sastoji se od uvoda, razrade i
zakljuèka koje treba naglasiti formalno, uvlaèenjem prvoga
retka, ali i sadržajno te je vrlo važna toènost podataka i
dokazivanje tvrdnji. U posljednjem dijelu predavanja Bjedov
se osvrnula na pismenost, ukazujuæi na najèešæe pogreške
koje se pojavljuju u pisanim radovima vjerouèitelja
pripravnika.
Uime osjeèke podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje
vjerouèiteljima je o praæenju i ostvarivanju prava
pripravnièkog staža te postupka polaganja struènog ispita
govorila teologinja i viša savjetnica u zvanju Ankica
Mlinariæ. Uslijedila je tematska diskusija te èetiri pedagoške
radionice. Skupu je prisustvovao i pomoæni biskup
ðakovaèko-osjeèki dr. Ðuro Hraniæ koji je istaknuo važnost
permanentnoga obrazovanja, a prisutne vjerouèitelje
upoznao je s dr. Teutom Rezo, novom vršiteljicom dužnosti
predstojnice
Katehetskog
ureda
Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije.
Predstojnik Katehetskog ureda Požeške biskupije mr. Mario
Rašiæ istaknuo je prednosti zajednièkih struènih skupova
vjerouèitelja Ðakovaèko-osjeèke i Požeške biskupije te je
zakljuèio: "Vjerouèitelji ne mogu ostati na znanju steèenom
po primanju diplome, veæ uvijek moraju iæi dalje: ispitivati
teren, društvo i povjerene vjerouèenike, te na temelju
steèenih podataka iæi u još dublje istraživanje vjere, dogme
te èovjekova srca i duše". Predstojnik je pozvao vjerouèitelje
da se i dalje odazivaju na skupove koje organiziraju
katehetski uredi i Agencija, a tako i na ono što se dogaða na
razini biskupije i mjesne Crkve".
Biskup Gorski na slavlju u Dugavama
Župljani su biskupu darovali križ, u znak zahvalnosti za
njegovo petnaestogodišnje sveæenièko služenje u župi Dugave
Zagreb, 26.9.2010.
(IKA) - Zajednica vjernika u
novozagrebaèkom naselju Dugave proslavila je blagdan sv.
Mateja, zaštitnika župe, u prvu nedjelju po blagdanu, 26.
rujna. Središnje euharistijsko slavlje predvodio je mons.
Mijo Gorski, zagrebaèki pomoæni biskup i nekadašnji župnik
u Dugavama (1982. – 1997.). Koncelebrirali su preè. Josip
Ðurbek, novozagrebaèki dekan i župnik u Sloboštini, preè.
Damir Ocvirk, vicerektor u Bogoslovnom sjemeništu, te
upravitelj župe u Dugavama Tomislav Subotièanec. Biskup
Gorski u homiliji je posebno istaknuo važnost naših ljudskih
i kršæanskih odnosa, kao temelj svakoga napretka i boljitka u
životu. Meðusobni odnosi razumijevanja i pomaganja nas
obogaæuju i izgraðuju, te daju humaniji oblik cjelokupnoj
društvenoj zajednici. "Evanðeoski odlomak današnje
nedjelje nam poruèuje kako je od presudne važnosti - nauèiti
dijeliti steèena dobra s onima koji oskudijevaju i žive u
neimaštini. Ne može se živjeti, misleæi samo na sebe. Nužno
je vidjeti i brata pored sebe, osobito onoga koji je u potrebi.
U isto nas vrijeme, lik i život svetog Mateja upuæuju na
izgradnju odnosa prema Gospodinu – prije svega, u
poslušnosti Njegovu glasu i odazivu Njegovu pozivu",
poruèio je biskup. Na kraju slavlja, župljani su biskupu
uruèili prigodni dar, u znak zahvalnosti za njegovo
petnaestogodišnje sveæenièko služenje u župi Dugave.
Stilizirani križ koji je biskupu darovan, izradio je Hrvoje
Ljubiæ, akademski umjetnik iz Zagreba.
29. rujna 2010. broj 39/2010
15
Domovinske vijesti
Poruka biskupa Štambuka o župnom vjeronauku
Biskup upozorava kako se župnicima ne bi smijelo dogoditi
da im iz ruku izmakne župni vjeronauk, ukoliko se to veæ
dogodilo sa školskim vjeronaukom kojim se, dodaje, što
opravdano što neopravdano "bavi" sve manji broj sveæenika
– župnika
Hvar, 26.9.2010. (IKA) – Hvarsko-braèko-viški biskup
Slobodan Štambuk uputio je poruku sveæenicima –
župnicima uz obvezu održavanja župnoga vjeronauka s
poèetkom školske godine. Svoju poruku utemeljio je na
tekstu iz prve poslanice Korinæanima u kojoj Pavao istièe
kako mu navješæivanje Evanðelja nije na hvalu, veæ dužnost,
te upozorava "Doista, jao meni, ako evanðelje ne
navješæujem" (1 Kor 9,16–17). Biskup poziva župnike na
promišljanje o Pavlovim rijeèima koje u prvi plan istièu
Evanðelje, plaæu, dužnost, službu. "Uoèiti sve te rijeèi, uæi u
njihov sadržaj… zahtjevno je, potrebno je, korisno je,
uputno je! Župnik na župi, sveæenik – dušobrižnik, koji je
prvi zadatak te službe, te uloge? Prvi je pokrenuti se: 'Idite!',
a drugi je: 'Nauèavajte!' Dakako, ne samo župnik –
dušobrižnik, nego svi koji smo kršteni, kojima je stavljeno u
sveti zadatak navijestiti i živjeti Evanðelje! Ipak, sveæeniku
na poseban naèin, ipak župniku još na posebniji naèin",
istièe biskup Štambuk.
U nastavku poruke biskup upozorava kako se ne bi smjelo
dogoditi župnicima da im iz ruku izmakne župski vjeronauk,
ukoliko se to veæ dogodilo sa školskim vjeronaukom kojim
se, dodaje, što opravdano što neopravdano "bavi" sve manji
broj sveæenika – župnika. "Svatko tko je 'okusio kruh'
držanja vjeronauka na župi može posvjedoèiti koliko je to
obvezujuæe, koliko to traži toènost, koliko to traži
promišljanja, koliko to 'košta živaca' i koliku sve 'cijenu'
èovjek – sveæenik – župnik treba 'platiti' izvršavajuæi tu
dužnost. Ali, u toj stvari, u toj ulozi, u tomu poslu – uzmaka
nema", upozorava biskup Štambuk.
Na kraju podsjeæa župnike na Zakonik kanonskoga prava i
odredbe koje se odnose na katehetsku pouku koja bi trebala
biti usmjerena slavljenju sakramenata, zatim djeci za prvo
primanje sakramenta pokore, euharistije i potvrde, ali i
poslije tih slavlja kako bi se mladi obilnije i dublje
oplemenili katehetskom izobrazbom.
Imenovanja i razriješenja u Hvarsko-braèko-viškoj
biskupiji
Hvar, 26.9.2010. (IKA) – Odlukom hvarsko-braèko-viškog
biskupa Slobodana Štambuka, uz prethodno savjetovanje s
èlanovima Savjetodavnoga vijeæa, sveæenik Ante Matuliæ,
povjerenik za mlade u Hvarsko-braèko-viškoj biskupiji,
razriješen je službe župnoga pomoænika na otoku Visu, gdje
je u gradovima Vis i Komiža pomagao župnicima Paulinu
Bjaževiæu i Šimi Vrsaloviæu.
Imenovan je župnikom župe Uznesenja Marijina u Splitskoj
na Braèu i ujedno župnim vikarom župe sv. Ivana Krstitelja
u Postirima, a nove službe – prema odredbi biskupa
Štambuka – preuzeo je u nedjelju 26. rujna. Biskup Štambuk
u dekretu ga poziva da u novoj sredini marno i sveæenièki
svjedoèki ispuni svoju zadaæu.
Dotadašnji župnik Splitske mons. Tonèi Jelinèiæ razriješen je
službe župnika, dok æe odredbom ordinarija do daljnjega
voditi obnovu tamošnje župske kuæe.
.
16
29. rujna 2010. broj 39/2010
ika
Euharistijski kongres Rijeèke nadbiskupije
Rijeka, 26.9.2010. (IKA) - Euharistijskim kongresom 26.
rujna na Trsatu Rijeèka nadbiskupija proslavila je desetu
obljetnicu postojanja. Misno slavlje predvodio je kardinal
Josip Bozaniæ, zagrebaèki nadbiskup, u zajedništvu s
rijeèkim nadbiskupom i metropolitom Ivanom Devèiæem i
biskupima Rijeèke metropolije. Zbog kiše slavlje je
prebaèeno s Perivoja Gospe Trsatske u obližnju sportsku
dvoranu Mladosti koju je u potpunosti ispunilo 5000
vjernika. Kardinal Bozaniæ u propovijedi je istaknuo važnost
nedjeljne mise za vjernike. "Ne možemo bez nedjelje, ne
možemo živjeti bez euharistijskog susreta s uskrslim
Gospodinom. Bez nedjeljne Mise ne možemo živjeti kao
kršæani. Dragi vjernici, nipošto ne zaboravimo da je nedjelja
dan Gospodnji. Nije posrijedi samovolja Crkve kad od nas
zahtijeva sudjelovanje na nedjeljnoj misi. Nije to izvana
nametnuta obveza, nego pravo kršæana da sudjeluju u
euharistijskom zajedništvu s Gospodinom. Nedjeljno
zajedništvo s Gospodinom doista nije teret, nego milost, dar
koji nam rasvjetljuje èitav tjedan. Slaviti misu znaèi
prepoznati da samo Bog daje èovjeku beskrajnu sreæu i
neprolazan mir, poruèio je propovjednik. Istaknuo je i
karitativnu dimenziju euharistije. "Ako živimo zajedništvo s
euharistijskim Kristom, trajno æemo imati otvorene oèi za
potrebe drugih. Onaj tko živi za drugoga, a ne za sebe,
postaje euharistijskim èovjekom, sposobnim mijenjati svijet.
Kršæanin i kršæanka u svijetu znak su pretvorbe koja se
dogaða na našim oltarima, u našim zajednicama. Euharistija
je živo dogaðanje po kojem se neprestano zbiva nastajanje
Crkve. Euharistijski kongres Rijeèke nadbiskupije poziv je
svima nama na dosljednost kršæanskoga života u
svakidašnjici, na poštivanje nedjelje kao dana Gospodnjega."
Èestitajuæi vjernicima Rijeèke nadbiskupije 10 obljetnicu,
poruèio je kako su kršæani pozvani s nadom gledati u
buduænost, omoguæujuæi euharistijskom Isusu da uðe u
njihove živote. "Samo On je put koji vodi k beskrajnoj sreæi,
samo On je istina koja zadovoljava najplemenitije želje
ljudskoga srca, samo On je život koji nas ispunja radošæu na
dobro Crkve i svijeta", zakljuèio je kardinal Bozaniæ.
Uvodeæi u misu, nadbiskup Devèiæ podsjetio je na razloge
toga sveèanog euharistijskog slavlja. "Desetu obljetnicu naše
nadbiskupije željeli smo proslaviti u duhu euharistijskog
spomena i euharistijske nade, polazeæi od toga da je spomen
èudesnih djela Božje ljubavi u Kristu najdublji izvor naše
nade i naše buduænosti. Tu vjeru smo izrazili geslom naše
euharistijske godine: "Krist naša nada!" Usredotoèujuæi se na
euharistiju, postali smo svjesniji Božje ljubavi koja nam se
oèitovala u Kristu, ali i potrebe da na tu ljubav potpunije
odgovorimo i kao pojedinci i kao zajednica", rekao je
nadbiskup. "Euharistijsku smo godinu otvorili za cijelu
nadbiskupiju u našoj katedrali 18. travnja prošle godine, uoèi
druge vazmene nedjelje, a u svakoj pojedinoj župi iduæeg
dana. Zakljuèujemo je danas ovim euharistijskim
kongresom, našom zajednièkom nadbiskupijskom sv.
misom, kojom Bogu želimo zahvaliti ne samo za plodove
Euharistijske godine nego i za sve milosti i darove koje je
našoj nadbiskupijskoj zajednici velikodušno dijelio tijekom
ovih deset godina otkad postoji Rijeèka nadbiskupija pod tim
imenom i u sadašnjim granicama. A to je od 25. svibnja
2000. godine kad je Rijeèko-senjska nadbiskupija
podijeljena na Rijeèku nadbiskupiju i Gospiæko-senjsku
biskupiju." Nadbiskup je podsjetio da je cilj Euharistijske
godine i Euharistijskog kongresa dozvati svim vjernicima u
svijest znaèenje euharistije u svim njezinim dimenzijama,
posebno u slavljenièkoj i životnoj, kako bi ona mogla doista
postati izvor i vrhunac svega kršæanskog života i djelovanja.
Na euharistijskom slavlju pjevana je misa koja je plod
ika
Euharistijske godine, a skladao ju je posebno za ovu priliku
mo. Giovanni Geraci. Pjevali su združeni zborovi župa
nadbiskupije s oko 250 pjevaèa, a posebni su dijelovi bili
namijenjeni okupljenom narodu. Zborom je ravnao mo.
Geraci koji je autor i himne Euharistijske godine "Ti naša
hrano", mo. Ivan Nino Naèinoviæ dirigirao je pjevanjem
puka, maestro Igor Vlajiniæ svirao je orgulje, a sudjelovao je
i puhaèki oktet.
Kao svjedoèanstvo nadbiskupijskog zajedništva u
liturgijskim èitanjima i prinosu darova sudjelovali su
predstavnici 7 dekanata i redovnièkih ustanova. Darovi od
prikupljene milostinje s Kongresa namijenjeni su za
dobrotvorne svrhe, kao i milostinja sa župnih euharistijskih
kongresa koji su se slavili tijekom protekle godine.
Moderator slavlja, liturgièar, mr. Mario Geriæ okupljenima je
u tijeku mise pojašnjavao znaèenje pojedinih èina.
Misa je završila procesijom oko unutrašnjosti dvorane s tri
oltara za prigodnu službu rijeèi i blagoslov, a nagovore su
uputila trojica biskupa Rijeèke metropolije. Prometnice u
središtu Trsata tog su dana bile zatvorene od 8 do 15 sati za
sva vozila osim za autobuse gradskog prijevoza koji su bili
besplatni i pojaèano prometovali prema Trsatu.
Na samome kraju slavlja proèitane su poruke koje su nastale
kao plod Euharistijske godine i koje su poticaji za daljnje
produbljivanje svijesti o središnjem mjestu euharistije u
životu vjernika. Euharistijska godina ukazala je na potrebu
izgraðivanja mjesne Crkve i obitelji na temeljima euharistije.
"Crkve nema bez euharistije, a kršæanska je obitelj 'Crkva u
malom'" ili "kuæna Crkva", u kojoj se naviješta Božja rijeè i
slavi Kristova ljubav i koja se otvara i povezuje s drugim
kršæanskim obiteljima u veliku obitelj župe i mjesne Crkve.
Slavljenje euharistije "vrhunac je kojemu teži djelatnost
Crkve i ujedno izvor iz kojega proistjeèe sva njezina snaga"
(LG 19), stoga je nužno vratiti nedjelji njezino vjersko i
humano znaèenje. To pred sve vjernike stavlja zadatak da se
trude oko promicanja ispravnog shvaæanja nedjelje, koje
ukljuèuje susret s uskrsnulim Gospodinom u slavljenju sv.
mise, u obiteljskoj molitvi i druženje u krugu obitelji i
prijatelja", navodi se u zakljuècima Euharistijske godine.
Briga za liturgijske prostore, predmete i ruho, euharistijska
klanjanja, edukacija vjernika i suradnika u liturgijskom
slavlju i važnost sakramenta pokore, teme su kojima se
posvetila posebna pažnja u minuloj Euharistijskoj godini, ali
o kojima æe se govoriti i u narednoj pastoralnoj godini koja
je u Rijeèkoj nadbiskupiji i dalje posveæena euharistiji.
Jedan od vidljivih plodova euharistije trebalo bi biti jaèanje
svijesti solidarnosti i sebedarja. Od najveæeg je znaèenja da
euharistija ima odraza u svagdanjem životu vjernika kako bi
vjernièki život bio što više "euharistijski", a to znaèi s više
brige za èovjeka, za stvaranje ozraèja mira i istinske
pravednosti. Kristovo darivanje u euharistiji treba se
pretoèiti u darivanje za braæu i sestre, osobito one u nevolji.
Iz toga proizlazi i veæ pokrenuta inicijativa dijeljenja prièesti
bolesnima i nemoænima u svakoj od župa.
Kako bi se zakljuèci proèitani na kraju Euharistijskog
kongresa mogli ostvariti, nadbiskup Devèiæ istaknuo je
potrebu da se na razini župa ojaèa župna kateheza za djecu i
mlade, pokrene kateheza za odrasle te osnuju liturgijske
inicijativne skupine ili zajednice. Neophodno je ojaèati
župne Caritase na razini župa, èemu može pridonijeti
osnivanje župne karitativne zajednice. Na razini
nadbiskupije potrebno je i dalje organizirati teèajeve za
liturgijske èitaèe, izvanredne prièestitelje, sakristane i drugo
pomoæno osoblje, a posredstvom Nadbiskupijske glazbene
škole promovirati liturgijsko pjevanje u duhu obnovljene
liturgije.
Domovinske vijesti
Kliški uskoci u Fažani
Slavlje u gotièkom zdanju župne crkve Sv. Kuzme i Damjana
Fažana, 26.9.2010. (IKA) - Èlanovi Povijesne postrojbe
"Kliški uskoci" 25. i 26. rujna boravili su u Fažani pokraj
Pule, gdje su, na poziv tamošnjeg župnika don Joška Listeša,
roðenog
Klišanina,
pojavnošæu
svojih
živopisnih
srednjovjekovnih odora i uskoèke vojne opreme te
popratnom
ceremonijom
sveèanog
mimohoda
i
postrojavanja, kao gosti, prispjeli uvelièati ugoðaj
svetkovine nedjeljnog blagdana sv. Kuzme i Damjana,
nebeskih zaštitnika toga drevnog mjesta. U sudjelovanju
velikog broja župljana, njihovih gostiju i uzvanika iz javnog
života Istre, središnju liturgijsku sveèanost u gotièkom
zdanju župne crkve Sv. Kuzme i Damjana predvodio je
kancelar Poreèko-pulske biskupije Ilija Jakovljeviæ. U èast
spomena ovim kršæanskim muèenicima bila je i njegova
propovijed, u kojoj je podsjetio kako su sv. Kuzma i Damjan
za života radili kao lijeènici koji su svoju patnièku braæu
besplatno lijeèili i duhovno krijepili, a koji su vlastito
muèeništvo podnijeli u doba cara Dioklecijana. "Njihovo
muèeništvo je dokaz kako nikad nije bilo lako živjeti, ali
kako se uvijek isplatilo biti i do kraja ostati èovjekom u
punom smislu te rijeèi. Dokazuje nam to i povijesno djelo
kliškoga kapetana Petra Kružiæa i njegovih uskoka, èiju je
žrtvu prinesenu u obrani europskoga kulturnog identiteta
teško ièim izmjeriti. U doba novije povijesti bili su to
primjeri Majke Terezije i Alojzija Stepinca koji su sebe
nesebièno žrtvovali za druge uime kršæanstva. Koliko juèer,
isto nam je posvjedoèio i Križ Domovinskog rata. Saberimo
se stoga i mi danas, ne klonimo duhom, ostanimo ljudi i,
usprkos mirnodopskim krizama i ekonomskim recesijama,
krenimo hrabro ususret izazovima novih vremena", pozvao
je kancelar Jakovljeviæ. Vlè. Listeš na kraju je vjernièkom
puku ukratko prikazao povijesnu ulogu i znaèenje Petra
Kružiæa i Kliških uskoka. Za èlanove kliške uskoèke
postrojbe, koji, hodoèasteæi tragovima burne prošlosti svojih
predaka, i inaèe èesto i vrlo razložno posjeæuju okolne
krajeve sjevernog Jadrana, u subotu, prvog dana njihova
boravka u Fažani, bio je organiziran te, unatoè
nezapamæenom nevremenu i poplavama, uspješno realiziran
posjet i upoznavanje s raskošnim ljepotama otoèja Brijuni.
Gosti iz Klisa potom su se susreli s poznatim hrvatskim
povjesnièarom prof. dr. Ivanom Jurkoviæem, predavaèem na
pulskom Filozofskom fakultetu Sveuèilišta u Rijeci, èiji je
znanstveni obuhvat ponajviše usmjeren na istraživanje
srednjovjekovne povijesti unutar kojega cjelina tematike
uskoèkog razdoblja zauzima jedno od poèasnih mjesta.
Buduæi da prof. Jurkoviæ uskoro dovršava svoj najnoviji
znanstveni rad posveæen životu slavnoga hrvatskog
vojskovoðe i uskoèkog voðe Petra Kružiæa, kapetana i kneza
kliškoga, u njihovu neposrednom kontaktu spontano se
nametnuo prijedlog po kojem bi mjesto sveèane promocije te
kapitalno vrijedne knjige trebalo biti Kružiæevo iskonsko
obitavalište – povijesno zdanje Tvrðave Klis. Meðu
mnoštvom ostalih tema bila je istaknuta težnja Klišana o
ispitivanju moguænosti i konkretnim radnjama koje bi
trebalo poduzeti za poèetak pokretanja procesa istraživanja
pisanih korespondencija Petra Kružiæa s Klementom VII. i
Pavlom III., rimskim papama koji su tijekom herojske
obrane Klisa u prvoj polovici 16. stoljeæa stolovali u
Vatikanu, a koji su bili meðu onima rijetkima koji su
brodovljem i preko istarskih luka kliškim braniteljima
upuæivali pomoæ u hrani, novcu i ljudstvu. Prof. Jurkoviæ
obeæao je potporu nastojanju novovjekih uskoka u
iznalaženju naèina kojim bi složeni posao u povijesnim
arhivima Vatikana bio potaknut, a èiji bi konaèni uspješni
ishod èinjenièno osvijetlio i nove znaèajne argumente o
29. rujna 2010. broj 39/2010
17
Domovinske vijesti
svetosti naše žrtve u sveukupnoj europskoj povijesti.
Na povratku iz Istre uskoci su posjetili svetište Majke Božje
Trsatske u Rijeci, gdje su s povjesnièarom prof. dr. fra
Emanuelom Hoškom razgovarali o proslavi 480. obljetnice
izgradnje Kružiæevih stuba, koje i danas gradsko središte
Rijeke povezuju s trsatskim svetištem, a koje je slavni
vojskovoða dao izgraditi kao jedan u nizu svojih zavjetnih
milodara tomu marijanskom svetištu.
40. obiteljska nedjelja u Pazinu
Pazin, 26.9.2010. (IKA) - U organizaciji Ureda za obitelj
Poreèko-pulske biskupije i obiteljske udruge Centar Nazaret
u Pazinskom kolegiju održana je 26. rujna 40. obiteljska
nedjelja, s temom "Obiteljsko umijeæe u gospodarenju
novcem i vremenom". Sudionike je pozdravio Tomislav
Milohaniæ, predsjednik Centra Nazaret, izrazivši zahvalnost
na uloženom trudu oko pripreme i organizacije susreta
predstojniku Ureda za obitelj Poreèko-pulske biskupije vlè.
Milivoju Korenu te djelatnicama Obiteljskog savjetovališta,
s kojima dijeli ponos na jubilarnu 40. obiteljsku nedjelju,
desetu u novom tisuæljeæu. O obiteljskom umijeæu u
gospodarenju vremenom govorio je vlè. Maksimilijan
Buždon, župnik Funtane i Fuškulina, dok je psihologinja
Patricija
Radošiæ
Šabalja,
djelatnica
Obiteljskog
savjetovališta Poreèko-pulske biskupije govorila o
obiteljskom umijeæu u gospodarenju novcem. Aktualna i
zanimljiva predavanja potaknula su niz pitanja i osobnih
svjedoèanstva okupljenih vjernika, aktivnih laika, veæinom
angažiranih u župnim zajednicama, vjerskim udrugama i
molitvenim skupinama. Nakon predavanja druženje je
nastavljeno radom u radionicama gdje se u dinamiènom
ozraèju - kroz primjere iz životnog iskustva - razraðivalo
teme iznesene kroz predavanja. Obiteljska nedjelja završena
je misnim slavljem u kapelici Pazinskog kolegija. Na kraju
je vlè. Koren na sve zazvao Božji blagoslov, zaželjevši
sretan poèetak još jedne pastoralne godine posveæene braku i
obitelji.
U Splitu otvorena 20. knjiga Mediterana
Split, 26.9.2010. (IKA) - U Splitu je 26. rujna sveèano
otvorena meðunarodna književna manifestacija "22. knjiga
Mediterana", a u sklopu sveèanosti predstavljen je zbornik
"Biblija – knjiga Mediterana par excellence" u kojem su
objavljeni radovi s meðunarodnog znanstvenog ekumenskog
skupa održanog od 24. do 26. rujna 2007. Zbornik sadrži 28
radova, na 650 stranica, podijeljenih u dva dijela. Prvi dio
nosi naslov "Biblija – knjiga vjere i izvor umjetnièkog
nadahnuæa" (13 radova). U tom dijelu hrvatski i svjetski
biblièari temeljito nas informiraju o studiju Biblije u svijetu i
kod nas danas. Tu se govori o nastanku Biblije, o
oblikovanju biblijskoga kanona, o književnim radovima u
Bibliji, o glavnim naglascima o promišljanju Sv. pisma
Staroga i Novoga zavjeta, o važnosti targumske i rabinske
literature u prouèavanju Novog zavjeta, o važnosti
kumranskih rukopisa u prouèavanju Biblije, o doprinosu
orijentalistike za biblijske znanosti. Drugi dio (15 radova)
pod naslovom "Biblija u oblikovanju hrvatskog identiteta" su
tekstovi koji pokazuju život Biblije u hrvatskome kulturnom
prostoru, te kako su Hrvati preko Biblije ušli u prostor
kršæanske kulture. Pojedinaèno, o radovima iz prvog dijela
zbornika govorili su dr. fra Marijan Vugdelija i dr. fra
Domagoj Runje, dok je o radovima iz drugog dijela zbornika
govorio dr. mons. Drago Šimundža.
18
29. rujna 2010. broj 39/2010
ika
Misa u prigodi 1200. obljetnice prijenosa moæi sv. Stošije
Nadbiskup Puljiæ i mons. Mustaæ pozvali puk da iskažu
štovanje nadbiskupijskoj zaštitnici èasteæi njene relikvije; da
to bude poticaj na težnju za nebeskim dobrima, što se oèituje
u prepoznavanju konkretnih potreba bližnjih kako je to ona
èinila
Zadar, 26.9.2010. (IKA) - "S dobrim djelima nije dobro
èekati. Valja ih èiniti dok imamo vremena", poruèio je
zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ na sveèanom
koncelebriranom misnom slavlju u nedjelju 26. rujna u
katedrali Sv. Stošije u Zadru, predvodeæi ga u povodu
jubileja 1200 godina od prijenosa moæi ranokršæanske
muèenice sv. Stošije iz Carigrada u Zadar. Slavlje dvanaest
stoljeæa prisutnosti zaštitnice Zadarske nadbiskupije koju
èasti pravoslavni Istok i katolièki Zapad poèelo je
procesijom nadbiskupa i sveæenika pokrajnjom ulicom do
katedrale. U pratnji ferala i velikih palmi mons. Puljiæ je
nosio Stošijino srebrno poprsje u kojem se nalazi njena
relikvija a u 17. st. ga je dao izraditi zadarski nadbiskup
Luca Stella. Stošijin prezir bogatstva koje se troši u prolazne
i nemoralne naslade, a tragom navještaja prispodobe o
bogatašu i Lazaru, mons. Puljiæa je potaknulo na
razmišljanje o odnosu siromaha i bahatih bogatih ljudi. Bog
je ljude stvorio jednakima, ipak, jedni imaju u izobilju a
drugi oskudijevaju. "Bogatašu se ne zamjera što je bogat i
ima veliko imanje, nego što od silnog bogatstva ne vidi
bolesnog siromaha pred svojim vratima. Zanimljivo kako je
bogataš u Isusovoj prièi anoniman. Siromah ima ime, Lazar,
što na židovskom znaèi 'Bog pomaže'. Bog pomaže
siromahu. On je na njegovoj strani", rekao je mons. Puljiæ.
No, bogataš ne stradava jer je bio bogat, nego zato što nije
mario za Lazara siromaha. "Imao je svega, ali nije imao srca.
A tko nema srca, ne može vidjeti tuðu nevolju. Ako èovjek
nema srca, nema milosrða ni ljubavi. Siromah Lazar je bio
prepušten psima koji su lizali njegove rane i tako pokazali
više samilosti nego bogataš koji mu nije dao ni otpatke sa
svog stola. Kako ljudsko srce može biti tvrdo, a glava
nerazumna", upozorio je mons. Puljiæ, istaknuvši da je
Stošija izvrstan primjer osobe koja se nije "nalijepila" na
bogatstvo, jer ono ne može usreæiti. "Bog je na strani
sirotinje i ugroženih, oholost kažnjava. Bogataš nije imao
oka ni srca za nevolju siromaha. A imao je prigodu ublažiti
Lazarovo stanje. Nije to uèinio kad je mogao, pa je prilika
nepovratno propala", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvši
suprotnost Stošijina djelovanja. Bezrezervno je, nimalo ne
dvojeæi, odmah pomagala. To je posvjedoèila i pred
prefektom Ilirika koji joj je na ispitivanju predbacio da
ispovijeda vjeru u Galilejca, pomaže utamnièene kršæane i u
vjeri ih uèvršæuje. Na to je bez straha odgovorila: "Jest,
pazila sam ih ko zjenicu oka i ako bi koga uhvatila
malodušnost hrabrila sam ga; ako je tko bio tužan tješila sam
ga. Cjelivala sam noge nevoljnima kako izmoreni i iscrpljeni
ne bi klonuli". Pobjeda Dobra nadvremenska je tema o kojoj
ljudi prièaju i u podsvijesti žele i oèekuju da Dobro
pobjeðuje, i onda kada sve drukèije izgleda, rekao je mons.
Puljiæ zakljuèivši: "Veliki uèitelji duhovnosti i reformatori
kršæanskog života uvijek su imali 'oštro oko' za suvremeno
stanje i milosrdnu dušu za konkretne ljude. Poput Isusa, i oni
su shvatili da je milosrðe za kršæane zapovijed i izrièaj
najuzvišenije ljubavi prema bližnjemu" rekao je nadbiskup,
istaknuvši da je životom do muèeništva za taj božanski ideal
to posvjedoèila i sv. Stošija. Nadbiskup Puljiæ i katedralni
župnik mons. Ivan Mustaæ pozvali su puk da iskažu štovanje
nadbiskupijskoj zaštitnici dolaskom ovih dana u katedralu i
èasteæi njene relikvije; da to bude poticaj na težnju za
nebeskim dobrima, što se oèituje u prepoznavanju
konkretnih potreba bližnjih kako je to ona èinila.
ika
Misa sa zazivom Duha Svetog u varaždinskoj katedrali
Možemo se upitati kako to da èovjek raste u znanju, a ne
raste u dobru, ljubavi, poštenju i istini, kazao je biskup
Mrzljak istaknuvši da odgovor leži u tome da èovjekom tada
gospodare neke druge vrijednosti, najèešæe ovozemaljske i
materijalne, a ne one Božje
Varaždin, 26.9.2010. (IKA) - Misa sa zazivom Duha Svetog
u prigodi poèetka nove školske i akademske godine
proslavljena je u varaždinskoj katedrali Uznesenja BDM u
nedjelju 26. rujna. Misu je predvodio varaždinski biskup
Josip Mrzljak u koncelebraciji s generalnim vikarom mons.
Ivanom Godinom, predstojnikom biskupijskog Ureda za
pastoral mladih vlè. Damjanom Korenom i drugim
sveæenicima. Misu na poèetku akademske godine veæ
tradicionalno prireðuje Ured za mlade koji studente i
srednjoškolce okuplja i na misi zahvalnici na kraju godine.
Misi se redovito odazivaju i pojedini njihovi profesori iz
srednjih škola, uèilišta i fakulteta.
U propovijedi je biskup Mrzljak kazao kako nije dovoljno
samo razmišljati o tome da se neki cilj postigne, nego i na
koji naèin æe se to postiæi, poruèivši da tako i na poèetku
školske i akademske godine postoji neki plan i program, a
vjernici su pozvani promišljati na koji æe naèin taj cilj
ostvariti. Dodao je kako se to ne odnosi samo na to koje æe
sve moguænosti imati na raspolaganju da postignu svoje
planove i ciljeve, nego i na to koliko su Boga ugradili u
svoje planiranje. Podsjetio je kako se u prijašnjem sustavu
èesto govorilo da Bog nije potreban u planiranju jer on smeta
u razvoju èovjeka, a tako još i danas neki razmišljaju. No,
danas su mnogi, na sreæu, svjesni i kako bez rijeèi Božje ne
mogu planirati svoje aktivnosti niti ih provoditi te se
oslanjaju na vjeru, ne samo onu tradicionalnu, nego i
življenu, i u svakodnevnom životu koji ih vodi prema
zemaljskim ciljevima, ali i konaènom cilju kojem su
usmjereni, a za vjernike to je vjeèni život. Studentima je
zaželio da znanja, koja æe usvajati, budu u službi dobra,
osobito za dobro èovjeka. Primijetio je kako se živi u
vremenu koje mnogo napreduje na svim podruèjima, ali taj
napredak èesto ne nosi uvijek dobro za èovjeka. Možemo se
upitati kako to da èovjek raste u znanju, a ne raste u dobru,
ljubavi, poštenju i istini, kazao je biskup Mrzljak istaknuvši
da odgovor leži u tome da èovjekom tada gospodare neke
druge vrijednosti, najèešæe ovozemaljske i materijalne, a ne
one Božje. Kada danas napredujemo u mnogim znanostima i
bogatiji smo informacijama, moramo se upitati zašto u tome
zaostajemo i ne idemo naprijed u postajanju boljim ljudima,
upozorio je biskup dodavši da vjernicima u tome pomoæ
mogu pružati rijeè Božja i snaga Duha Božjeg koje su
pozvani ugraðivati u svoj život i njegovo planiranje i
ostvarivanje. Potaknuo je okupljene da mole da im sila i
snaga Duha Svetoga pomognu da u svojim nastojanjima za
napredovanjem u obrazovanju trajno rastu u dobroti, istini i
ljubavi. Misa je zakljuèena prigodnom meditacijom mladih o
važnosti ciljeva koje izabiru u svom životu i naèinu na koji
ih postižu, odnosno o tome da li izabiru lakše ili teže putove.
Na kraju mise, u tijeku koje je pjevanje predvodio Zbor
mladih Varaždinske biskupije koji èine upravo studenti i
mladi iz svih krajeva biskupije, vlè. Koren kao duhovnik
katedralne zajednice mladih pozvao je srednjoškolce i
studente da se odazovu okupljanjima mladih vjernika na
molitvu petkom u 20 sati te misi za mlade u katedrali u
nedjelju u 18 sati.
.
Domovinske vijesti
13. obljetnica uspostave Požeške biskupije
Pokušavao sam minulih 13 godina osluškivati svoje srce, ali
i ljude oko sebe, rekao biskup Škvorèeviæ
Požega, 27.9.2010. (IKA) - U prigodi 13. obljetnice
uspostave Požeške biskupije i reðenja njezinog prvog
biskupa dr. Antuna Škvorèeviæa te treæe obljetnice posvete
obnovljene požeške katedrali Svete Terezije Avilske 27.
rujna u njezinim prostorima služeno je sveèano euharistijsko
slavlje. Predvodio ga je biskup Škvorèeviæ u koncelebraciji s
generalnim vikarom Josipom Klariæem, katedralnim
župnikom Ivicom Žuljeviæem, prepoštom Stolnog kaptola
sv. Petra Josipom Devèiæem, kanonicima te drugim
sveæenicima i redovnicima.
Istièuæi kako se ovim slavljem slavi i obljetnica posvete
oltara i katedrale, biskup je rekao: "Ni oltar ni crkve nisu
izgraðeni kako bismo mi dosegli Boga. U našoj vjeri radi se
o obrnutom procesu, On silazi k nama, živi i uskrsli Isus
Krist snagom svoga duha obnavlja svoju žrtvu križa kojom
svjedoèi koliko je Bog za nas Bog. Tako se izgraðuje ona
zgrada kojoj je ime Crkva. Ova zgrada je samo znak te
Crkve. Braæo, Božja ste graðevina, kaže sv. Pavao. Tko je ta
Božja graðevina? Svi mi zajedno, ali osobito kada se
naðemo u crkvi zgradi, a u njoj Isus Krist slavi s nama i za
nas žrtvu ljubavi s križa. Onda nastaje duhovni dinamizam
blizine Boga i èovjeka u onoj ljubavi koja nas je voljela do
kraja, do u smrt. Kada slavimo svetu misu nas zahvaæa ono
najbolje, Božja ljubav koja je iznad svega. Stoga danas
želimo reæi hvala Bogu. Hvala ti Isuse Kriste što si takav
Bog i što smo tebi povjerovali, a ne nekom krivom Bogu".
Dodao je da se tako, u zajedništvu s Isusom Krist, izgraðuje i
Požeška biskupija. Ona nema drugog puta. Ona je na tom
Isusovom putu. „Živi i uskrsli Isus Krist izgraðuje od nas
zajedništvo vjere, nade i ljubavi u ovoj našoj mjesnoj Crkvi
kao sastavni dio sveopæe Crkve po svem svijetu koja traje
veæ dvije tisuæe godina. To je to èudesno djelo uskrsloga
Isusa Krista koje neprestano traje u nama i s nama.
Zahvaljujem Isusu Kristu zajedno s vama što je
utemeljenjem Požeške biskupije zapoèeo ostvarivati
partikularnu Crkvu, odnosno djeliæ Crkve koja je kao i djeliæ
Crkve cjelina. Naša požeška Crkva sastavni je dio Isusove
Crkve koja živi po svem svijetu i ima sve što joj je potrebno
da živi svoju crkvenost", objasnio je biskup.
Upozorio je kako se u naše srce èesto uvlaèi sebiènost kao
logika svakodnevnice koja diktira naše meðuljudske odnose
i na taj naèin ne živimo dostojanstvo djece Božje, Duha
Svetoga u nama. To se može dogoditi i u crkvenim ljudima.
Zato se uvijek iznova treba zapitati koliko je u meni prisutan
Duh Sveti? "Pokušavao sam minulih 13 godina osluškivati
svoje srce, ali i ljude oko sebe. Nisam siguran jesam li bio
dovoljno pribran, onoliko koliko je Bog od mene oèekivao.
Zato i danas zajedno s mnogima od vas molim Božje
praštanje i milosrðe ako nismo znali biti onakvi kakvi je On
oèekivao da budemo. U tim osluškivanjima Božje blizine i
èovjeka i onih naših situacija kakve imamo u ovom
povijesnom trenutku pokatkad sam bio tužan što se na
mnoge ljude nabacivalo crnilom i kamenjem, pa i na mene
osobno. Meðutim, shvatio sam da se Bog ponekad služi i
zlom da nam pomogne da u poniznosti svoga srca živimo
iskrenost savjesti i opredjeljenja pred njima i za njega,
pokatkad ponižavani onim što nije istina i što nije dostojno
ni pred ljudima ni pred Bogom. Želio bi se danas ohrabriti
Božjom rijeèju i vašom vjernièkom potporom jer sam u ovih
posljednjih 13 godina u mnogima od vas susreo veliku
ljudsku pažnju i još veæu vjernièku iskrenost kojom ste
pristupali i biskupu i Crkvi te jedni drugima šireæi pozitivne
prostore Duha u kojima se osjetilo da nismo sami. S nama na
putu je On, pobjednik nad zlom, živi uskrsli Isus Krist",
29. rujna 2010. broj 39/2010
19
Domovinske vijesti
kazao je biskup. Zahvalio je potom svoj braæi sveæenicima
kao i vjernicima za sve što su èinili tijekom 13 godina
postojanja biskupije kao i svima onima koji u suradnji s
Bogom otvaraju vrata buduænosti naše zemlje. Zamolio je da
nas na tom putu prati Nebeska Majka, posebno Gospa
voæinska èija je godina nedavno zapoèela u Požeškoj
biskupiji. Na kraju misnog slavlja upuæena je molitva za
Požešku biskupiju.
Split: Misa za djelatnike Policijske uprave Splitskodalmatinske
Split, 27.9.2010. (IKA) – U povodu Dana policije koji se
slavi uz blagdan sv. Mihovila, zaštitnika policije, u
ponedjeljak 27. rujna u crkvi Svetog Križa u Kašteletu Ivana
Meštroviæa u Splitu, splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ predvodio je misno slavlje za djelatnike Policijske
uprave Splitsko-dalmatinske i za èlanove obitelji poginulih
branitelja i policajaca u Domovinskom ratu. U koncelebraciji
su bili franjevci iz župe, kapelan Policijske uprave don
Stjepan Lonèar, vojni kapelan HRM-a don Branimir Projiæ i
ostali sveæenici. Pozdravivši nazoène djelatnike Policijske
uprave Splitsko-dalmatinske, na èelu s naèelnikom Josipom
Bukviæem te èlanove obitelji poginulih branitelja i policajaca
u Domovinskom ratu, mons. Barišiæ je kazao: Premda svi mi
imamo dužnost i obvezu svakodnevno se opredjeljivati za
dobro, to je na poseban naèin specifiènost vaše službe. To je
vaša misija, poslanje. Što bi društvo bez te službe koja želi
zaštititi život, dostojanstvo osobe, ljudska prava i slobodu? –
upitao je te nastavio: Vi to radite po kriterijima jednakosti i
nepristranosti. Svatko je jednak pred zakonom. Bez zakona
ne možemo, ali smo svjesni da nikada on ne može biti iznad
èovjeka jer zakon je radi èovjeka a ne èovjek radi zakona.
Podsjetio je na rijeèi ruskog filozofa Solovjeva koji veli da
zakoni ne mogu stvoriti raj, ali jedini mogu zaustaviti da ne
odemo u pakao. Govoreæi o problemima suvremenog doba i
novim oblicima izigravanja i opasnosti kao što su razlièite
laži i trgovine, kriminal i nasilje, naglasio je da se to dogaða
jer "Zavodnik" lako prevari èovjeka prikazavši mu zlo za
dobro, laž za istinu. U tom surjeèju èovjek postaje opasniji
što ima veæu ulogu. Stoga je važno, istaknuo je mons.
Barišiæ, otkrivati vrednote koje smo pozvani živjeti u svojoj
sredini. Velika odgovornost je na policiji jer ona ne samo da
kažnjava zlo nego djeluje i preventivno – sprjeèava da se
dogodi zlo. Pozvao je sve institucije (obitelji, škole, politiku,
medije, Sabor) da njeguju dijalog te se zajedno bore protiv
zla i preventivno djeluju. Na kraju mise, koju je pjevanjem
uljepšala klapa splitskih policajaca "Sveti Mihovil", rijeè
zahvale uputio je kapelan Policijske uprave don Stjepan
Lonèar.
Prije mise djelatnici Policijske uprave Splitsko-dalmatinske
u atriju zgrade Policijske uprave u Splitu položili su vijenac i
upalili svijeæe na spomen obilježju, pokraj vitraja s likom sv.
Mihovila posveæenom poginulim policajcima Policijske
uprave Splitsko-dalmatinske u Domovinskom ratu. Potom je
uprilièeno primanje bivših naèelnika PU u Uredu naèelnika i
otkrivanje fotografija. Nakon euharistijskoga slavlja u
prostoru Muzeja Hrvatskih arheoloških spomenika
uprilièena je sveèana akademija, te dodjela priznanja
zaslužnim policijskim službenicima. Nagrade i priznanja za
istaknute rezultate rada policijski djelatnici dobili su zbog
visokog stupnja iskazane profesionalnosti, struènosti i
uèinkovitosti u obavljanju policijskih poslova na razini
Policijske uprave.
20
29. rujna 2010. broj 39/2010
ika
Sisak: Misa u povodu Dana policije
Sisak, 27.9.2010. (IKA) - Policijsko je služenje neminovno
povezano sa spremnosti na žrtvu. Kad je pak pripadnik
policije vjernik, katolik, tada on još više mora misliti da je
njegovo zvanje u službi drugih, braæe i sestara koji trebaju
njegovu pomoæ, bilo u suzbijanju kriminala, zaštiti
siromašnih, obespravljenih, bilo u prometu, i na tolikim
mjestima gdje rade policajke i policajci, istaknuo je 27. rujna
sisaèki biskup dr. Vlado Košiæ u misnom slavlju koje je
predvodio u katedrali Uzvišenja sv. Križa u Sisku u povodu
Dana policije. Katedralu su ispunili policajci predvoðeni
naèelnikom PU Sisaèko-moslavaèke Markom Rašiæem,
obitelji poginulih branitelja te predstavnici županijskih vlasti
predvoðeni predsjednikom Županijske skupštine Željkom
Kardašom, kao i prijatelji hrvatskih redarstvenika i vjernika
laika. Biskup Košiæ slavio je euharistiju za poginule i nestale
pripadnike policije – žrtve Domovinskog rata, za njihove
obitelji i za policajce u Sisaèko-moslavaèkoj županiji. U
propovijedi je istaknuo kako policija ima teško zvanje jer je
usmjerena na èuvanje mira i reda meðu ljudima. Bez reda,
doista, ne može funkcionirati ureðeno društvo. Da bi pak taj
red koji sve graðane štiti, policija mogla održavati, potrebna
je neprestana budnost ali i borba. Stoga je to zvanje osobito
opasno i zahtijeva hrabre i sposobne ljude. U Domovinskom
ratu prvi su se organizirano suprotstavili velikosrpskoj
agresiji upravo policajci. Policija je bila prva jezgra i u
stvaranju Hrvatske vojske. Nažalost, stoga su i prvi poginuli
za Hrvatsku bili upravo policajci, pripadnici i pripadnice
Ministarstva unutarnjih poslova, podsjetio je sisaèki biskup
te istaknuo: "Stoga se danas, uoèi blagdana sv. Mihaela,
Dana policije, sjeæamo naše braæe i sestara koji su poginuli
za neovisnost i slobodu naše Hrvatske domovine te se
molimo za njih da ih Gospodin za njihovu žrtvu nagradi
životom vjeènim". Svjedoci smo tolikog kriminala, nasilja i
velikih nepravdi u našem društvu. Cvate, rekli bismo, zlo
svuda oko nas. Toliko ovisnika, prijevara, ubojstava,
stradanja nevinih – od prometa do razbojstava. No,
neprestano zlo moguæe je pobjeðivati, jer ono je veæ
pobijeðeno. Vjera nas uèi da je Krist Gospodin svojom
žrtvom na križu i slavnim uskrsnuæem jednom zauvijek
pobijedio svaki grijeh, svako zlo, i samu smrt, poruèio je
biskup Košiæ. Nakon mise predstavnici policije nastavili su
druženje s biskupom u dvorištu Pastoralnog centra.
Split: Proslava sv. Vinka Paulskoga kod milosrdnica
U Dalmaciji sestre milosrdnice djeluju od 1874. dolaskom u
Zadar, a godinu dana kasnije dolaze i u Split
Split, 27.9.2010. (IKA) – Milosrdnice sv. Vinka Paulskoga
iz Splita proslavile su blagdan svoga zaštitnika sv. Vinka
Paulskoga u ponedjeljak 27. rujna sveèanim misnim slavljem
koje je u samostanu predvodio splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ. Iskazavši rijeèi zahvale na dobrodošlici
nadbiskup je uputio nekoliko uvodnih misli o sv. Vinku.
Osvrnuvši se na èitanja svoju je propovijed usredotoèio na
poslanicu Korinæanima i rijeèi: "Bog izabra lude u oèima
svijeta da posrami mudre". Bog od nas ne oèekuje
izvanredna djela, nego potpuno predanje Njemu u svome
pozivu i djelima koje obavljamo, služeæi tako u svijetu.
Caritas – po sebi ne znaèi samo mjesto unutar odreðene
crkvene zajednice koje bi pomagalo samo na materijalan
naèin, koliko Caritas poziva na otvaranje samih sebe
drugima, pokušati se izdiæi i krenuti udruženim snagama, jer
smo èlanovi zajednice, redovnici koji na poseban naèin
vidljivo oèituju zajedništvo i caritas kakav je bio u zamisli
sv. Vinka, istaknuo je nadbiskup. U slavlju su sudjelovale
gotovo sve sestre predvoðene upravom provincijalkom s.
ika
Antonijom Vugdelijom, kapelanom fra Stankom Radiæem,
ispovjednikom redovnica o. Radojkom Karamanom,
nadbiskupijskim delegatom za redovnice fra Petrom
Lubinom i fr. Ikom Mateljanom, OP.
U Dalmaciji sestre milosrdnice djeluju od 1874. g. dolaskom
u Zadar. Potom su na molbu zadarskoga Zemaljskog odbora
1875. g. došle u Split. Buduæi da se Družba stalno brojèano i
prostorno širila, na prijedlog pape Pija XI., družba je 1932.
g. podijeljena na tri provincije: zagrebaèku, rijeèku i
splitsku. Splitskoj je provinciji, koja je osnovana 8. prosinca
1932., tada pripalo 20 kuæa s više od 200 sestara. Danas
splitska provincija Navještenja Gospodinova djeluje na
podruèju Splitske metropolije i Zadarske nadbiskupije te u
Boki Kotorskoj, u Austriji i Njemaèkoj, Kanadi i SAD-u.
Sestre rade u bolnicama i domovima za starije osobe, u
školama, vrtiæima, po župama te pomažu po kuæama; rade
mnoge poslove koji koriste ljudima. Zauzeto njeguju glazbu
i druge oblike umjetnièkoga izrièaja koji oplemenjuju
èovjeka. Karizma sv. Vinka u Splitsko-makarskoj
nadbiskupiji širi se i preko laika i laièkih ustanova kao što je
Udruga sv. Vinka Paulskoga koja je razgranata u brojnim
podružnicama tzv. konferencijama.
Milosrdnice u Požegi proslavile blagdan sv. Vinka
Posebno veliki trag milosrdnice su ostavile u školstvu,
izgradivši na poèetku 20. stoljeæa i školu koja im je nakon II.
svjetskog rata oduzeta
Požega, 27.9.2010. (IKA) - Sestre milosrdnice u požeškom
samostanu proslavile su 27. rujna blagdan sv. Vinka
Paulskog misnim slavljem koje je u samostanskoj kapelici
predvodio požeški biskup Antun Škvorèeviæ u koncelebraciji
s požeškim sveæenicima i redovnicima. Prije 350 godina
svoju plemenitu dušu Bogu je predao Vinko Paulski. Bilo bi
ga dobro zvati i Vinko dobri i Vinko otac siromaha. Zajedno
s tolikima diljem svijeta želimo mu i mi u Požegi iskazati
svoju zahvalnost, a još više Bogu što je u onim teškim
vremenima prve polovice 17. stoljeæa darovao Crkvi snažnu
osobu u njegovom liku, istaknuo je biskup u uvodu slavlja.
Biskup je u homiliji objasnio kako postoji povijest naših
ljudskih napora i nastojanja, a koja se èesto oèituje nemoæna
te obièno završava u ratovima i sukobima. Meðutim, postoji
i povijest Božjih nauma koja se naziva povijest spasenja
ukorijenjena u Isusu Kristu, u ljubavi Božjoj koja je za nas
išla na križ i u kojoj leži sudbina svijeta, naša sadašnjost i
buduænost. Kada mi svoje ljudsko, malo i slabo, pridružimo
tome Božjem naumu, snazi Isusova križa, onda se dogaðaju
najsnažnije i najdublje preobrazbe. Jedan od onih koje je
izabrao Bog bio je i Vinko Paulski. Bog ni danas ne miruje,
On poziva, samo je pitanje da li ga dovoljno èujemo,
odnosno postoje li srca koja ga znaju osluškivati? Da bi se
Boga moglo slušati potrebna je molitva i sabrano srce. Gdje
su takva srca u Hrvatskoj i Požegi, zapitao je biskup.
Želimo danas, odgovorio je biskup, sa sv. Vinkom moliti da
budemo zemlja i grad koji èuju Boga, razumiju ga i spremno
ga slijede. Isto tako biskup je kazao kako na ovaj blagdan
žele zahvaliti za sve ono što je Bog kroz sv. Vinka izveo,
kroz njegove kongregacije, muške i ženske, osobito kroz
zajednicu sestara milosrdnica koja je u Požegi prisutna skoro
150 godina. Biskup je podsjetio kako su sestre došle u
Požegu i na sva ona podruèja na kojima su djelovale, od
školstva do zdravstva. Posebno veliki trag ostavile su u
školstvu, izgradivši na samom poèetku 20. stoljeæa i školu
koja im je nakon II. svjetskog rata oduzeta. U današnje
vrijeme kada je nedovoljno duhovnih zvanja biskup je
požeške milosrdnice zamolio da upravo mole na tu nakanu
jer Bog oèekuje da i mi sami nešto uèinimo.
Domovinske vijesti
Proslava sv. Vinka kod milosrdnica u Zadru
Kako stvarati civilizaciju dobrote meðu ljudima koji poznaju
samo zakone uspješnosti i brzine, a ne razumiju i ne
prihvaæaju žrtvu, samozataju, finoæu, poniznost i dobrotu,
istaknuo nadbiskup Puljiæ
Zadar, 27.9.2010. (IKA) - "Dobrota je evanðelje društva
Kraljevstva Božjeg. Ona nas uèi kako se brinuti o drugima,
pomagati bez interesa i kamata; kako se žrtvovati i ljubiti
bližnjega", poruèio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ na
sveèanom misnom slavlju u ponedjeljak 27. rujna na blagdan
sv. Vinka Paulskog u kapeli samostanske kuæe sestara
milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Zadru. "Ljubav prema
Bogu iskazuje se konkretnom i djelotvornom ljubavlju
prema èovjeku. A djela sv. Vinka: Družba sveæenika
lazarista, sestara milosrdnica, laièka dobrotvorna društva te
razlièiti naèini zdravstvenog i socijalnog rada u svijetu
svjedoèe o svevremenskoj djelotvornoj ljubavi prema Bogu i
èovjeku", rekao je mons. Puljiæ ohrabrivši milosrdnice
Vinkovim rijeèima njegovim duhovnim kæerima Lujzi i
suradnicama: "Vaš samostan su kuæe bolesnika, vaša æelija
je iznajmljena soba, kapelica župna crkva a klaustar gradske
ulice. Vaša klauzura je poslušnost, samostanske rešetke strah
Božji a koprena èednost". Sv. Vinko je èinio isto što i Isus
kad je u susretu s gluhonijemima, slijepima i uzetima
oèitovao znakove spasonosne dobrote, rekao je nadbiskup,
upitavši kako govoriti o dobroti i požrtvovnosti ljudima koji
gube osjeæaj za pravdu i solidarnost, za tuðu èast i dobar
glas. "Kako graditi civilizaciju ljubavi u svijetu džungle u
kojoj preživljavaju samo 'najjaèi'? Sve to je daleko od
civilizacije dobrote i ljubavi u kojoj bi trebalo štiti slabe i
nezaštiæene. Kako stvarati civilizaciju dobrote meðu ljudima
koji poznaju samo zakone uspješnosti i brzine, a ne razumiju
i ne prihvaæaju žrtvu, samozataju, finoæu, poniznost i
dobrotu. To se ne uklapa u 'logiku uspjeha' koja se zasniva
na snazi, ortaštvu i osvajanju. Nasuprot takvom stavu sv.
Vinko nudi vrijednosti služenja i bratske ljubavi", rekao je
mons. Puljiæ, istaknuvši da je milosrðe sredstvo najizvornije
kršæanske promidžbe.
Nadbiskup je podsjetio i na encikliku Ivana Pavla II. 'Bogat
milosrðem' istaknuvši da je milosrðe kreativno djelo koje
èini civilizaciju ljubavi, uoblièenu kroz sedam tjelesnih i
sedam duhovnih djela milosrða: gladnog nahraniti, žednog
napojiti, siromaha odjenuti, putnika primiti, bolesnog i
utamnièenika pohoditi, zarobljenike i prognanike pomagati,
mrtve pokopati; dvoumnog savjetovati, neukog pouèiti,
grešnika ukoriti, žalosnog i nevoljnog utješiti, uvredu
oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi, za žive i mrtve moliti.
"Tih 14 djela milosrða stvarni su i prepoznatljivi brevijar
naših dužnosti prema bližnjemu. I valja ih ne samo napamet
uèiti nego i provoditi", poruèio je mons. Puljiæ. Sv. Vinko ih
je utjelovio i postao simbolom milosrdnog Samarijanca.
Poželjevši da po uzoru na sv. Vinka i mi budemo prožeti tim
duhom i u djelo provedemo njegov nauk, mons. Puljiæ je
istaknuo Vinkove misli: "Ako deset puta na dan pohodiš
jednog bolesnika, ti si deset puta susreo Boga. Kad siromahe
promatrate svjetlom vjere, uoèit æete kako ih prati ista
sudbina kao i Božjeg Sina koji je odabrao biti siromašan.
Zato, ganuti jadom bližnjih moramo težiti i moliti Boga da
nam ulije osjeæaje milosrða i smilovanja". Ovogodišnja
proslava u ozraèju je Vinkovske godine kojom je Vinkovska
obitelj obilježila 350. obljetnicu smrti svetih utemeljitelja
Vinka Paulskog i Lujze de Marillac. Družba sestara
milosrdnica najbrojnija je redovnièka zajednica u Zadarskoj
nadbiskupiji; 33 redovnice djeluju u župama, domovima te
Nadbiskupskom i Sveæenièkom domu.
29. rujna 2010. broj 39/2010
21
Domovinske vijesti
Biskup Škvorèeviæ primio ministra Biškupiæa
Biskup upozorio da nerijetko èisto administrativni pristup
konzervatorskih ureda stvara nesporazume jer oèituje
odreðeno nepoštovanje Crkve u sakralnim pitanjima koja su
iskljuèivo u njezinoj mjerodavnosti
Požega, 27.9.2010. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi
27. rujna biskup Antun Škvorèeviæ primio je ministra kulture
Republike Hrvatske mr. Božu Biškupiæa.
U njegovoj pratnji bili su državni tajnik Zoran Šikiæ,
ravnatelj Uprave za izvedbene umjetnosti i audiovizualnu
umjetnost Sreæko Šestan, ravnatelj Uprave za arhivsku
djelatnost i arheološku baštinu Jasen Mesiæ, ravnateljica
Uprave za zaštitu kulturne baštine Blanda Matica, ravnatelj
uprave za gospodarenje i financiranje Blaž Žiliæ, naèelnica
Odjela za promidžbu knjige i èitanja u Upravi za knjigu i
knjižnice Dubravka Ðuriæ-Nemec i glasnogovornica
Ministarstva kulture Ivana Krušec.
U pratnji su takoðer bili požeško-slavonski župan Marijan
Aladroviæ i saborski zastupnik Franjo Luciæ.
Ministar je èestitao biskupu trinaestu obljetnicu uspostave
Požeške biskupije i njegova reðenja, podsjetivši na dogaðaj
kojem je i sam bio dionik.
Biskup Škvorèeviæ upoznao je ministra i njegovu pratnju s
onim što Požeška biskupija èini na podruèju oèuvanja i
zaštite sakralne kulturne baštine. Posebno je spomenuo
obnovu katedrale, ponovnu izgradnju crkve u Voæinu u
izvornom obliku za koju se ministar zauzeo prije desetak
godina, te za obnovu vrijednog crkvenog namještaja u
jasenovaèkoj župnoj crkvi.
Pored toga biskup je predstavio ono što biskupija nastoji
èiniti na podruèju oèuvanja povijesnih knjižnica i arhiva iz
crkvenih ustanova na njezinu podruèju, projektu
dijecezanskog muzeja te konzerviranju i restauriranju
crkvenog tekstila i predmeta metalne izrade.
Biskup je dodao i odreðene informacije o onome što
biskupija èini na glazbenom podruèju, posebno u Požegi
gdje su upravo 27. rujna zapoèele Orguljaške veèeri u
katedrali Sv. Terezije Avilske prigodom trinaeste obljetnice
uspostave biskupije i svetkovine sv. Terezije Avilske.
Zahvalio je ministru za pomoæ koju Ministarstvo pruža u
ostvarivanju pojedinih projekata te se zauzeo za bolju
suradnju izmeðu Crkve i Ministarstava. Istaknuo je da
nerijetko èisto administrativni pristup konzervatorskih ureda
stvara nesporazume jer oèituje odreðeno nepoštivanje Crkve
u sakralnim pitanjima koja su iskljuèivo u njezinoj
mjerodavnosti.
Ministar je sa suradnicima podsjetio na projekte koje
Ministarstvo trenutaèno pomaže ostvarivati na podruèju
Biskupije. Razgovaralo se o izglednosti da neke obnove koje
predugo traju budu ubrzane jer njihovim sporim postupkom
ostavljaju sakralne prostore neprikladnima za slavlja.
Biskup je uzvanike dopratio u katedralu gdje ih je doèekao
župnik Ivica Žuljeviæ te su razgledali ono što je u njoj
obnovljeno i utvrdili potrebu daljnjih zahvata. Kratko su
poslušali glazbu na novim katedralnim orguljama u izradi
Wolfganga Eisenbartha, koje su zbog svoje kvalitete
stavljene pod zaštitu.
.
22
29. rujna 2010. broj 39/2010
ika
Dan sv. Vinka Paulskoga u samostanu osjeèkih
milosrdnica
Osijek, 27.9.2010. (IKA) - Sveèano misno slavlje 27. rujna,
na svetkovinu sv. Vinka Paulskoga, utemeljitelja Družbe
sestara milosrdnica, u ispunjenoj samostanskoj kapeli
osjeèkih milosrdnica služio je ðakovaèko osjeèki nadbiskup
dr. Marin Srakiæ. Podsjetio je kako je Vinko Paulski bio
jednostavan èovjek pronicavoga duha nesklon improvizaciji
i veliki reformator života Crkve, koji je uèinio mnogo dobra osobito za najugroženije. Bio je "uronjen" i u crkveni i u
graðanski život, pa je mogao objektivno procijeniti vrijeme i
okolnosti u kojima je živio: Bio je odgojitelj i duhovni voða,
družio se s nositeljima reformi svoga vremena, a tu svakako
treba istaknuti sv. Franju Saleškoga. Skrbio je o djeci,
starcima, bolesnima, siromašnima, svima koji su imali neke
nevolje na duši ili tijelu. Radio je èak i kao kapelan na
galijama, ustanovio je kongregaciju za misije, brinuo o
formaciji klera. S Lujzom de Marillac ustanovio je Družbu
kæeri kršæanske ljubavi – milosrdnice . To je prva redovnièka
zajednica koja nije imala obvezu klauzure. Vinka su štovali
svi - od siromaha do najbogatijih i najutjecajnijih.
Organizirajuæi pomoæ siromašnima, poput svojevrsnoga
ministra socijalne skrbi, znalo se da je imao više novca nego
ministar financija, no, istaknuo je nadbiskup, ti novci nisu
ostajali u njegovim džepovima. Oduševljavao je sve, pa i
one koji su bili protiv Crkve, èak i Voltairea, koji je
upotrijebio sav svoj talent da sruši Crkvu, ali kad je bilo
rijeèi o Vinku, zvao ga je "moj svetac". Francuzi imaju
mnogo velikih svetaca, ali tri imena svi znaju. To su Ivana
Arška, Mala Terezija i današnji sveèar sv. Vinko Paulski,
koji neka nam svima bude nadahnuæe, poruèio je nadbiskup
Srakiæ.
Sestre milosrdnice ili bijele sestre u Hrvatsku su, i to prvo u
Zagreb, došle sredinom 19. stoljeæa, a od sestre Kristine
Cenkovèan moglo se èuti kako ih je u Osijeku danas 11 i
jedna novakinja. Tim sveèanim misnim slavljem zatvorena
je godina posveæena 350. obljetnici smrti sv. Vinka
Paulskoga i sv. Lujze de Marillac, koji su utrli put prema
ljubavi, Bogu i èovjeku, napomenula je s. Kristina i dodala
kako sestre nastavljaju intenzivno moliti i s novim snagama
nastaviti raditi za Boga i èovjeka.
Sastanak Povjerenstva za župnu katehezu Zagrebaèke
nadbiskupije
Zagreb, 27.9.2010.
(IKA) - Sastanak Povjerenstva
Zagrebaèke nadbiskupije za župnu katehezu održan je u
ponedjeljak 27. rujna u prostorijama Nadbiskupskoga
duhovnog stola u Zagrebu. Sastankom je predsjedao kardinal
Josip Bozaniæ, nadbiskup zagrebaèki, koji je u uvodnom
dijelu istaknuo najvažnije smjernice rada Povjerenstva i
prioritete oko kojih æe se nastojati u provoðenju župne
kateheze.
Nakon uvodnoga dijela, glasovanjem svih prisutnih èlanova
izabran je tajnik Povjerenstva vjerouèitelj Radovan Libriæ.
Predsjednik Povjerenstva vlè. Tomislav Subotièanec govorio
je podrobnije o svrhama, zadaæama i ciljevima Povjerenstva
za župnu katehezu.
Izmeðu ostaloga, dogovoren je model rada i prvi konkretni
koraci koji æe biti poduzeti do kraja kalendarske godine. Na
kraju susreta podijeljena su zaduženja svakog èlana
Povjerenstva u pojedinim arhiðakonatima Zagrebaèke
nadbiskupije, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke
nadbiskupije.
ika
40. obljetnica povratka zadarskih benediktinki u
samostan Sv. Marije
Crkva i samostan su 1943. g. doživjeli razaranje i uništenje
svetišta, krova, kora, matroneja, kapitula, tri zgrade
samostana te djevojaèke škole. Vrijednu sakralnu baštinu
koludrice su pohranile u tajanstvena skloništa
Zadar, 27.9.2010. (IKA) - Hrvatski Montecasino, kako se
naziva ženski benediktinski samostan sv. Marije u Zadru,
sveèano je proslavio u ponedjeljak 27. rujna u crkvi Sv.
Marije u Zadru spomen 40. obljetnice povratka zadarskih
benediktinki iz Nadbiskupskog sjemeništa 'Zmajeviæ' u tada
djelomièno obnovljeni samostan sv. Marije, istoèno krilo
njihove zgrade u kojoj ta najstarija redovnièka zajednica u
Hrvatskoj živi od 900. g. Crkva i samostan su 1943. g.
doživjeli razaranje i uništenje svetišta, krova, kora,
matroneja, kapitula, tri zgrade samostana te djevojaèke
škole. Vrijednu sakralnu baštinu koludrice su pohranile u
tajanstvena skloništa, a 1943. g. pred talijanskim
okupatorima koji su ga htjeli uzeti, opatica Tereza Manzoni
je rekla: "Mi smo èuvale i saèuvale tu svetinju što nam je
povjerio Bog, sestre i narod. Mi æemo i dalje dijeliti sudbinu
s Bogom i ovim narodom, makar i umrle na ovom svetom
mjestu". Podsjetila je na to u recitalu opatica samostana
Anastazija Èizmin, dodavši da je Kolomanov zvonik, koji
nije bio srušen, bio Noina arka za koludrice, kulturno blago
samostana, nadbiskupije, riznice Nina i sarkofaga sv. Šime.
"Uništeno je materijalno zdanje sv. Marije, ali ne i živuæe
kulturno blago Crkve. Nijedna koludrica nije poginula.
Sakralno blago u utrobi zvonika i živuæe blago na prvom
katu zvonika u Vekeneginoj kapeli preživjelo je
bombardiranje zapaljivim bombama", rekla je opatica.
Sakralno blago je ostalo u zvoniku a koludrice su potražile
sklonište: najprije u ubožnici sv. Frane, zatim bolnici, pa kod
obitelji Stuliæ u Ninu iz koje je bila koludrica M.
Klementina, zatim u obiteljskoj kuæi Šalov nasuprot crkve
sv. Križa u Ninu. Potom su koludrice živjele u tri
benediktinska samostana na Cresu, Rabu i Pagu. Opatica
Èizmin je podsjetila na muèan prizor kad su koludrice nakon
progonstva, 1946. g. došle u nadbiskupiju i vidjele hrpu
ruševina: "Ulaskom preko ruševina u crkvu zasja im
zvijezda. Na oltaru stoji neošteæena Marija, kip Majke
žalosne. Okružena hrpom kamenja oèekuje povratak
koludrica. Ona je èuvala to blagoslovljeno zdanje". Bile su
na putu svog prognanog i božanskog zaruènika Isusa.
Nadbiskup Petar Dujam Munzani primio je koludrice u
poluporušeno malo sjemenište 'Zmajeviæ' èime poèinje novo
razdoblje samostana. U prizemlju sjemeništa je bila kapela,
sakristija, škola i parlatorij, na prvom katu sjemenišna
gimnazija, na drugom radionice, æelije koludrica i 'soba od
crkve': blago, riznica i uprava, a na treæem katu
blagovaonica, radionice, novicijat, kuhinja i spremište.
Majka Benedikta Braun molila je i slavila Boga s krhkim ali
hrabrim koludricama, rekla je opatica Èizmin, istaknuvši da
je trebalo imati jaku vjeru, duh i postojanu nadu. Opatica je
podsjetila i na smiješne situacije u 'novoj' klauzuri, poput
propuha, kiše i postavljanja kanti, miševa i postavljanja
mišolovki, što je uzrokovalo dogodovštine i šale za njihove
rekreacijske razgovore.
Benediktinke su 1966. g. proslavile 900. godišnjicu osnutka
samostana kojeg je utemeljila Èika, sestra kralja Krešimira
IV. Papa Pavao VI. je tim povodom rekao da je ta kuæa
pokore ures i dika Zadra koja je dizala baklju pobožnosti i
vjere, gajila sjaj graðanske kulture, umjetnosti i književnosti,
posveæena djelima ljubavi i dobrotvornosti. Zadarski
nadbiskup
Mate
Garkoviæ
nazvao
je
samostan
prvorazrednim religioznim, nacionalnim i kulturnim
spomenikom s kojim bi se s pravom dièio svaki kulturni
Domovinske vijesti
narod. Nakon 26 godina, devet mjeseci i 11 dana u
'Zmajeviæu', praæene nadbiskupom Marijanom Oblakom,
benediktincima Martinom Kiriginom i Benediktom
Celiginom, biskupima Jugoslavije, brojnim sveæenicima i
pukom, benediktinke su se 27. rujna 1970. g. u sveèanoj
procesiji vratile u svoj obnovljeni dom u samostan sv.
Marije. Križ na poèetku procesije nosila je priora M.
Skolastika Veèeralo. Poput hrabrih žena pod Isusovim
križem benediktinke su bile pod križem uništenog i
prognanièkog samostana u neimaštini, a obnova je od 1970.
g. trajala sve donedavno. Na dan povratka u samostan,
Kalelargom je gromko odjeknulo Tebe Boga hvalimo,
Zdravo djevo i zvonjava s Kolomanova zvonika. "Zvona kao
da ponavljaju 'Vekenega ne umire, veæ umiruæi raða se'.
Osjeæa se miris tamjana i širi se balzam mira. Sveta Marija
èvrsto stoji da zajedno slavimo mudrost Božju, da s Kristom
slavimo križno ratno razdoblje - jer je samo po križu došlo
spasenje svijetu i domu tvom, Sveta Marijo", zakljuèila je
opatica Èizmin u recitalu u kojem su koludrice izvele niz
pjesama i korala. U sveèanosti su sudjelovali zadarski
nadbiskup Želimir Puljiæ, gradonaèelnik Zvonimir Vranèiæ,
predstavnici kulture, znanosti i brojan puk. Prigodne rijeèi su
uputili dr. Eduard Perièiæ i glavni konzervator hrvatskog
Ministarstva kulture Miljenko Domjan koji je rekao:
"Dragocjeno prisustvo benediktinki su baština sama. Kolika
koncentracija baštine u 1000 godina. Samostan je èuvar
boljeg svijeta, dragocjena podloga radu konzervatora, oaza
ljubavi i mira za grad, nadbiskupiju i sav hrvatski narod".
Poruka biskupa Jezerinca sudionicima vojnoredarstvenog hodoèašæa u Mariju Bistricu
Zagreb, 28.9.2010.
(IKA) – U povodu 18. vojnoredarstvenog hodoèašæa u Mariju Bistricu, koje æe se održati
u nedjelju 3. listopada poruku sudionica uputio je vojni
biskup Juraj Jezerinac. Biskup istièe kako i ovogodišnje
hodoèašæe želi pokazati povezanost s èitavom našom
poviješæu, od nastanka prvih svetišta posveæenih nebeskoj
Majci u Solinu do današnjih svetišta koja okupljaju naše
vjernike oko "Najvjernije Odvjetnice Hrvatske", a isto tako i
povezanost s našim braniteljima koji su ratne 1993. godine
pod vodstvom najodgovornijih u Republici Hrvatskoj i u
Crkvi u Hrvata organizirali 1. vojno hodoèašæe u Mariju
Bistricu. Posvješæujuæi znaèenje hodoèašæa u duhu Božje
Rijeèi, biskup istièe kako "Bog poziva da se pokrenemo, da
sagledamo svoj život u svjetlu istine da na ovoj zemlji
nemamo stalno boravište i da nam je potrebno izaæi iz svog
egocentrizma, tragajuæi za istinom i pokušavajuæi odgovoriti
na pitanje što Bog zapravo od mene oèekuje da uèinim.
Hodoèašæe od nas traži napor. Potrebno je kroz te dane
promijeniti stil življenja, stil ponašanja, potrebno je bdjeti,
potrebno je prihvatiti jedan drugoga i prikloniti se volji
zajednice da bi ostvarili zajednièki cilj".
29. rujna 2010. broj 39/2010
23
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Vulkaprodrštof: Kardinal Bozaniæ blagoslovio biskupske
insignije
Novoimenovani biskup Živkoviæ zahvalio kardinalu
Bozaniæu za njegov dolazak u Gradišæe i povezanost s
Gradišæanskim Hrvatima
Vulkaprodrštof, 24.9.2010. (IKA) - Misnim slavljem i
blagoslovim biskupskih insignija u župnoj crkvi Našašæa sv.
Križa u Vulkaprodrštofu, koje je u petak 24. rujna predvodio
zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, zapoèela je
sveèanost reðenja i ustolièenja treæega biskupa
gradišæanskohrvatske biskupije Željezno u Austriji mons. dr.
Egidija Živkoviæa, objavljeno je na portalu Glasa Koncila.
"Dobro nam došli u Gradišæe", izrekli su u prigodnoj
dobrodošlici i recitaciji na gradišæanskom hrvatskom jeziku
novi župnik u Vulkaprodrštofu Željko Odobašiæ i
vjerouèenica Maria Lepcan.
"Danas smo mnogi biskupi i sveæenici iz Hrvatske i Bosne i
Hercegovine došli ovamo jer se radujemo ovom dogaðaju,
radujemo se jer je izabran subrat i po Crkvi i po hrvatskom
rodu te je papinskim imenovanjem uvršten meðu biskupe
katolièke Crkve", rekao je u propovijedi kardinal Bozaniæ,
protumaèivši kako je biskupsko reðenje za Crkvu veliki
radosni dogaðaj jer s biskupskim reðenjem i s novim
dijecezanskim biskupom Crkva otvara novu stranicu, ali se i
nastavlja povijest Crkve koja u takvom dogaðaju "s novim
poletom, radošæu i ufanjem gleda u buduænost".
Osvrnuvši se na misna èitanja, kardinal Bozaniæ je rekao
kako "sve ima svoje vrijeme" te je tako Bog u svojoj
providnosti odredio i radosni dar biskupskog reðenja mons.
Živkoviæa. Takoðer se prisjetio sudjelovanja prvog biskupa
biskupije Željezno Stefana Laszla koji je dolazio na
zasjedanja biskupske konferencije u Zagreb te je uvijek
pozdravljao hrvatske biskupe hrvatskim jezikom i posebnim
raspoloženjem srca pratio sve ono što se dogaða u Crkvi u
Hrvatskoj. "On je novoga biskupa zaredio za ðakona i
sveæenika, a mladi sveæenik Egidije bio je njegov tajnik",
kazao je kardinal Bozaniæ.
Sve nazoène vjernike kardinal je pozvao na molitvu za svoga
novoga biskupa: "Vi ste došli s posebnim raspoloženjem
srca i s posebnom ljubavlju okupili ste se u vašu župnu
crkvu. Ponosni ste što je papa imenovao vašeg župnika za
biskupa. Ali taj ponos obvezuje, vi ste pozvaniji od drugih
da ga pratite molitvom, ljubavlju i svakom drugom
kršæanskom pomoæi. Neka Bog blagoslovi vas zajedno s
vašim biskupom Egidijem", rekao je kardinal Bozaniæ na
završetku propovijedi u prepunoj župnoj crkvi u
Vulkaprodrštofu gdje je novi biskup 16 godina bio župnik.
Nakon poprièesne molitve kardinal Bozaniæ blagoslovio je
biskupske insignije za novoga biskupa: štap, mitru, prsten,
prsni križ i misnicu koje æe mons. Živkoviæu biti predane u
obredu biskupskoga reðenja.
Na kraju misnoga slavlja kardinal Bozaniæ podsjetio je kako
je u Zagrebu u tijeku završna proslava 50. obljetnice
muèenièke smrti blaženoga Alojzija Stepinca na èijem se
grobu u zagrebaèkoj katedrali trajno okuplja vjerni narod
Božji te je mons. Živkoviæu darovao bronèano poprsje
kardinala Stepinca.
Novoimenovani biskup Živkoviæ zahvalio je na završetku
misnoga slavlja kardinalu Bozaniæu za njegov dolazak u
Gradišæe i povezanost s Gradišæanskim Hrvatima,
podsjetivši da je župna crkva u Vulkaprodrštofu ureðena "po
hrvatskom" jer su u oltar ugraðene moæi bl. Alojzija
Stepinca a i jedan od vitraja koje je izradio Josip Botteri Dini
24
29. rujna 2010. broj 39/2010
prikazuju bl. Stepinca.
S posebnim se raspoloženjem mons. Živkoviæ obratio svojim
dugogodišnjim župljanima i suradnicima u Vulkaprodrštofu.
Zahvalio je i darovateljima koji su doprinijeli svojim
prilozima u nabavci biskupskih insignija, istaknuvši da mu je
posebno drago da su mu biskupski štap darovali sveæenici
Željezanske biskupije a prsten, napravljen iz zaruènièkih
prstenova njegova pokojnog oca Egidija i majke Gertrude,
darovala mu je majka koja je s ostalom rodbinom bila
takoðer nazoèna misnom slavlju u Vulkaprodrštofu.
Željezno: Biskupsko reðenje mons. Egidija Živkoviæa
Na kraju višejeziènoga liturgijskoga slavlja treæi željezanski
biskup zahvalio je Bogu na tom velikom daru za Željezansku
biskupiju, Gradišæanske Hrvate i sav hrvatski narod
Željezno, 25.9.2010. (IKA) - "Radosna srca pozdravljam
sve vas koji ste danas došli ovamo u Željezno, da zajedno sa
mnom podijelite radost i proslavite moje reðenje za treæega
željezanskog biskupa, bili iz Gradišæa, Beèa, susjedne
Austrije i Slovaèke ili iz naše stare domovine", rekao je
novozareðeni biskup dr. Egidije Živkoviæ na završetku
sveèane mise biskupskoga reðenja u subotu 25. rujna u
katedrali Sv. Martina u Željeznom, zahvalivši Bogu na tom
velikom daru za Željezansku biskupiju, Gradišæanske Hrvate
i za hrvatski narod, objavljeno je na portalu Glasa Koncila.
Biskupsko reðenje i ustolièenje biskupa Živkoviæa okupilo je
èetiri kardinala, 52 nad/biskupa, više od 220 sveæenika te
oko tri tisuæe vjernika koji su ispunili katedralu Sv. Martina i
okolne ulice i trgove. Mons. Živkoviæa zaredio je u tijeku
sveèanoga misnoga slavlja beèki nadbiskup kardinal
Christoph Schönborn, a suzareditelji su bili zagrebaèki
nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ i dosadašnji željezanski
biskup Paul Iby. Pratnja novome biskupu bili su župnik iz
Stinjaka Ignac Ivanèiæ i sveuèilišni profesor Valentin
Živkoviæ koji je na poèetku misnoga slavlja proèitao bulu
pape Benedikta XVI. Meðu glavnim koncelebrantima bila su
još
dvojica
kardinala:
budimpeštansko-estergonski
nadbiskup kardinal Peter Erdo i vrhbosanski nadbiskup
kardinal Vinko Puljiæ.
"Ljubljenomu sinu Egidiju Živkoviæu iz klera Željezanske
biskupije, dosadašnjemu generalnomu tajniku Austrijske
biskupske konferencije, u Željezanskoj kuriji ravnatelju
Referata za pastoralne poslove hrvatskoga naroda i župniku
u Vulkaprodrštofu, izabranomu biskupu biskupskoga sjedišta
Željezanske biskupije, pozdrav i apostolski blagoslov", stoji
u buli pape Benedikta XVI.
Iz Hrvatske su uz suzareditelja kardinala Bozaniæa u
Željezno stigli brojni biskupi i sveæenici: predsjednik
Hrvatske
biskupske
konferencije
ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Marin Srakiæ, splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ, požeški biskup Antun Škvorèeviæ, šibenski biskup
Ante Ivas, krèki biskup Valter Župan, gospiæko-senjski
biskup Mile Bogoviæ, varaždinski biskup Josip Mrzljak,
poreèko-pulski biskup Ivan Milovan, križevaèki biskup
Nikola Kekiæ, sisaèki biskup Vlado Košiæ, bjelovarskokriževaèki biskup Vjekoslav Huzjak, srijemski biskup Ðuro
Gašparoviæ, zagrebaèki pomoæni biskupi Ivan Šaško i Mijo
Gorski te generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis. Iz
Bosne i Hercegovine je uz kardinala Puljiæa bio i banjoluèki
biskup Franjo Komarica, a iz Crne Gore kotorski biskup Ilija
Janjiæ.
Zahvaljujuæi na hrvatskom jeziku svojim roditeljima na
ika
najveæem i najdragocjenijem daru života, vjere, materinske
rijeèi i hrvatske kulture, biskup Živkoviæ poruèio je i svim
hrvatskim roditeljima: "Kao vaš novi biskup i sunarodnjak
ohrabrujem vas i pozivam: Gajite u obitelji i župama našu
vjeru, materinski jezik i hrvatsku kulturu, kako bi naš narod
prema svim ugrozama i nadalje na ovom prostoru opstao i
razvijao se te našu biskupiju znatno obogaæivao kao što je to
bilo i u prošlosti. U tim naporima znajte da uvijek imate
podršku novoga biskupa koji se pouzdaje u vašu pomoæ i
preporuèuje u vaše molitve".
Sveèanosti su pridonijeli brojni pjevaèi, èlanovi crkvenih
pjevaèkih zborova, djeèji zborovi hrvatskih župa i klape, koji
su pjevali na njemaèkom, hrvatskom i latinskom jeziku.
Višejezièno liturgijsko slavlje te pozdravi na razlièitim
jezicima dali su èitavome slavlju istinski meðunarodni
biljeg, ali i Gradišæu, koje je u propovijedi kardinal
Schoenborn nazvao "srcem Europe".
Franjevac Ilija Vrdoljak iz Hrvatske katolièke misije u Beèu
u pratnji mladih u narodnim nošnjama donio je na oltar kip
Majke Božje s djetetom Isusom, a mnoge hrvatske zastavice,
tamburaši i narodne nošnje cijelom su slavlju dale pravu
"hrvatsku dušu".
S mnogo srca u pripremama i slavlju sudjelovali su brojni
pojedinci, župe i udruge Gradišæanskih Hrvata i drugih
nacija koji su u novome biskupu Živkoviæu prepoznali
istinskoga prijatelja i zauzetog djelatnika Crkva za dobro
svakoga èovjeka.
To su mu na kraju misnoga slavlja u prigodnim èestitkama
poželjeli i predstavnici vjernika laika, sveæenika, drugih
vjerskih zajednica i politièke zajednice.
Biskup Živkoviæ na kraju svoga obraæanja iznenadio je
okupljene objavivši da je za generalnog vikara Željezanske
biskupije imenovao dosadašnjeg župnika u Svetoj Margareti
mons. Georga Langa, roðenoga 1963. godine.
Lüdenscheid: Proslavljena 40. obljetnica postojanja
Slavlje u Hrvatskoj katolièkoj misiji Ennepetal-Lüdenscheid
Lüdenscheid, 25.9.2010. (IKA) - Hrvatska katolièka misija
Ennepetal-Lüdenscheid proslavila je 25. rujna 40. obljetnicu
postojanja. U tom je povodu sveèano zahvalno misno slavlje
u crkvi Sv. Josipa i Medarda u Lüdenscheidu predvodio
generalni vikar Mostarsko-duvanjske biskupije mons. dr.
Tomo Vukšiæ u koncelebraciji s voditeljem misije Brankom
Šimoviæem, uime Biskupije Essen prelatom dr. Wilhelmom
Josefom Tolksdofom, domaæim njemaèkim župnikom i
dekanom dr. Johannesom Broxtermannom, prethodnim
voditeljima misije o. Bernardom Rubiniæem i o. Markom
Vrgoèem, predstavnikom regije voditeljem HKM Moers fra
Lukom Šarèeviæem te s još èetiri sveæenika, dok se više
sveæenika, redovnica i pastoralnih suradnica i suradnika
pridružilo proslavi u dvorani.
Sve je na poèetku pozdravio vlè. Šimoviæ, koji je istaknuo
kako je dostojno da proslava zapoène misnim slavljem u
zahvalu Bogu za sve što je dobra uèinio u toj hrvatskoj
misiji. Govoreæi o toj važnoj obljetnici, mons. Vukšiæ je u
propovijedi kazao kako vjernici katolici koji govore
hrvatskim jezikom veliku zahvalnost duguju Katolièkoj
Crkvi u Njemaèkoj koja ih je ne samo primila kao braæu i
sestre u vjeri, nego im i omoguæila da svoju vjeru
prakticiraju i slave Boga na svome materinskom jeziku. "Sve
njemaèke biskupije su prema svojim moguænostima
omoguæile da doðu sveæenici njihova jezika, da ih pastoralno
prate. Vjernicima i sveæenicima dane su na raspolaganje
crkve i drugi pastoralni prostori kako bi slavili službu Božju
i druge kulturne dogaðaje. Tako je bilo i u Biskupiji Essen
na èijem podruèju veæ 40 godina djeluje ova misija. Stoga
Crkva u Hrvata
molimo mons. Tolksdofa, odgovornoga za pastoral u
Biskupiji Essen, da biskupu Franzu-Josefu Overbecku
prenese naše iskrene izraze zahvalnosti za sve što je ova
biskupija posredstvom njega i njegovih prethodnika uèinila
za hrvatske katolika", istaknuo je mons. Vukšiæ.
Nakon misnog slavlja u dvorani župe sv. Josipa i Medarda
održana je prigodna akademija na kojoj je misija je
predstavljena rijeèju i slikom. Prigodnu rijeè uputili su mons.
Vukšiæ, mons. Tolksdof, vlè. Broxtermann, uime grada
Lüdenscheida Ursula Mayer, Hrvat, zastupnik u parlamentu
pokrajine Gornja Rajna i Vestfalija Gordan Dudaš, uime
delegata za hrvatsku pastvu u Njemaèkoj dr. Adolf
Polegubiæ i konzul Generalnog konzulata RH iz Düsseldorfa
Tihomir Kujundžiæ.
HKM Ennepetal-Lüdenscheid osnovana je u kolovozu 1970,
a danas ima 1500 vjernika. Do 1970. za Hrvate na podruèju
biskupija Essen, Münster, Paderborn pastoralno je skrbio
pok. Franjo Lodeta. Pastoralno djelovanje s Hrvatima na
podruèju misije zapoèeo je vlè. Šimoviæ 1970. dok je bio
kapelan u njemaèkoj župi sv. Josipa i Medarda u
Lüdenscheidu, te je za vlè. Šimoviæa osnovana misija. U
tome mu je potporu dao njemaèki župnik. Kasnije su misiju
vodili franjevci treæoreci Ðuro Luliæ, o. Bernard Rubiniæ i o.
Marko Vrgoè. Vodstvo misije opet preuzima vlè. Šimoviæ
1993., koju vodi do danas.
Oproštaj fra Ante Maleša
Fra Ante Maleš oprostio se od Hrvatske katolièke misije
Wuppertal, koju je vodio deset godina i odlazi na mjesto
voditelja Hrvatske katolièke zajednice Ludwigsburg, a novi
voditelj HKM Wuppertal fra Željko Æurkoviæ, koji dolazi iz
Hrvatske
katolièke
župe
Main-Taunus/Hochtaunus,
predstavio se zajednici
Wuppertal, 26.9.2010. (IKA) - Fra Ante Maleš oprostio se
od Hrvatske katolièke misije Wuppertal, koju je vodio deset
godina i odlazi na mjesto voditelja Hrvatske katolièke
zajednice Ludwigsburg, a novi voditelj HKM Wuppertal fra
Željko Æurkoviæ, koji dolazi iz Hrvatske katolièke župe
Main-Taunus/Hochtaunus, predstavio se zajednici. Sveèano
misno slavlje u tom je povodu 26. rujna u crkvi Srca Isusova
u Wuppertalu predvodio o. Ante zajedno s o. Željkom, dr.
fra Antom Akrapom i uz asistenciju ðakona Hansa Gerda
Greveldinga, referenta za meðunacionalno katolièko
dušobrižništvo u Nadbiskupiji Köln.
Sve je na poèetku pozdravio o. Ante i zahvalio svima na
desetogodišnjoj suradnji. Dr. Akrap u propovijedi je kazao
kako je èovjekova vremenitost temelj pitanja o vjeènosti.
"Najjaèi je osjeæaj koji proždire èovjeka i njegovo biæe
upravo osjeæaj straha, suoèavanja sa stvarnošæu. Ako imamo
oslonac u Bogu, onda imamo èvrsti temelj koji èovjeka
prebacuje u onostranost, u beskonaènost", kazao je dr.
Akrap, dodavši kako èovjek odgovore na pitanja svoga
života treba tražiti u Kristovu životu.
Na kraju misnog slavlja fra Anti je uime delegata za
hrvatsku pastvu u Njemaèkoj fra Josipa Bebiæa zavalio dr.
Adolf Polegubiæ za sve što je uèinio u toj hrvatskoj misiji i
šire, a Æurkoviæu je zaželio Božji blagoslov u novoj službi.
Ðakon Grevelding proèitao je zahvalnicu kölnskog kardinala
Joachima Meisnera fra Anti Malešu. Æurkoviæu je ðakon
Grevelding zaželio sve najbolje u novoj službi. Malešu su
zahvalili i vjernici za sve što je uèinio u toj zajednici, a na
kraju je on još jednom svima zahvalio na dobroj suradnji uz
obeæanje da zajednicu nikad neæe zaboraviti.
Misno slavlje svojim je pjevanjem uvelièao misijski zbor
mladih, pjevanjem i sviranjem obitelj Peuliæ i svojim
nastupom Dva Braèanina (Ino i Nikša).
29. rujna 2010. broj 39/2010
25
Crkva u Hrvata
40. obljetnica Hrvatske katolièke misije u Nici
Nica, 26.9.2010. (IKA) – Hrvati na Azurnoj obali proslavili
su 26. rujna 40. obljetnicu kako se službeno okupljaju u
Hrvatskoj katolièkoj misiji sa svim pravima personalne župe
koja je poèela djelovati 1970. godine po dekretu kardinala
Franje Kuhariæa i dekretom Francuske biskupske
konferencije koja prima Josipa Grošiæa u službu za vjernike
Hrvate u Nici. Sveèanost su pripremili vjernici Hrvati s
voditeljem misije Stjepanom Èukmanom. Slavlje je uvelièao
zagrebaèki pomoæni biskup Valentin Pozaiæ koji je
predvodio misno slavlje i uputio èestitke, zahvale i poticaj na
daljnju ustrajnost Bogu i svome hrvatskom narodu.
Uz biskupa koncelebrirali su bivši dugogodišnji voditelj
Hrvatske inozemne pastve prelat Vladimir Stankoviæ, prvi
misionar u Nici preè. Josip Grošiæ, preè. Josip Èukman i
sadašnji voditelj misije. Biskup Nice Louis Sankale èestitao
je Hrvatima obljetnicu te je u znak poštovanja prema
hrvatskoj misiji na sveèanost poslao generalnog vikara
mons. Terrancla. Nazoèna je bila i s. Agnes Braillon koja je
odgovorna u biskupiji za sve katolike useljenike. Poslije
mise slavlje je nastavljeno za stolom u župnoj dvorani.
Nazoèno je bilo više od stotinu Hrvata, a tom je prilikom uz
èestitke i recitacije slavljenici bila promovirana monografija
o Hrvatima na jugu Francuske koju je za tu prigodu
pripremio voditelj misije Èukman, u izdanju Glasa Koncila.
Dan otvorenih vrata u samostanu sestara milosrdnica u
Zemunu
Zemun, 27.9.2010. (IKA) – Na dan kada Crkva slavi Svetog
Vinka Paulskog, u ponedjeljak 27. rujna, sestre milosrdnice
koje žive i djeluju u Zemunu, otvorile su vrata svoga
samostana za sve ljude dobre volje. Sveèano misno slavlje
predvodio je srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ, u
koncelebraciji s još nekoliko sveæenika. Biskup Gašparoviæ
je u propovijedi istaknuo upravo znaèaj povezanosti èovjeka
s bližnjima i uloženog truda da kroz djela otvorimo sva svoja
èula za potrebe drugih.
Na misi je pjevao zbor "Svete Cecilije".
Teološko promišljanje o pastoralu samaca
Zbornik radova sa skupa hrvatskih pastoralnih djelatnika iz
Zapadne Europe održanog 2009. u Vinkovcima
Frankfurt, 27.9.2010. (IKA) - Hrvatski dušobrižnièki ured iz
Frankfurta na Majni objavio je zbornik "Teološko
promišljanje o pastoralu samaca" koji donosi radove s
pastoralnog skupa hrvatskih pastoralnih djelatnika iz
Zapadne Europe održanog od 5. do 9. listopada 2009. u
Vinkovcima. U zborniku su predavanja dr. Ivice Raguža
"Teološko tumaèenje samaca", dr. Ivice Èatiæa "Samci u
Svetom pismu", dr. Adolfa Polegubiæa "Samci u svjetovnim
institutima i laièkim udrugama", dr. Anðelka Akrapa
"Samaèka kuæanstva u Hrvatskoj i odabranim europskim
zemljama", dr. Pere Araèiæa, "Pastoral samaca", a tu je i
propovijed mons. dr. Ðure Hraniæa, koju je održao u
Vinkovcima 6. listopada 2009., kao i tekstovi s
predstavljanja prethodnih deset zbornika Hrvatskoga
dušobrižnièkog ureda iz Frankfurta, 11. svibnja 2010. godine
u Zagrebu.
.
26
29. rujna 2010. broj 39/2010
ika
Sjednica povjerenstva MBKSCM-a za pastoral mladih u
Petrovaradinu
Na sjednici je glavna tema bila veæ zapoèeta priprema i
organizacija sudjelovanja mladih na Svjetskom danu mladih
u Madridu 2011. godine
Petrovaradin, 28.9.2010. (IKA) – Sjednica povjerenstva za
pastoral mladih u Srijemskoj biskupiji i drugim
nad/biskupijama u regiji, èlanicama Meðunarodne biskupske
konferencije sv. Æirila i Metoda (MBKSCM), održana je 28.
rujna u Biskupijskom pastoralnom centru (BPC) Srijemske
biskupije u Petrovaradinu. Sjednicu je sazvao srijemski
biskup Ðuro Gašparoviæ zajedno s vlè. Ivicom
Damjanoviæem koji su pri MBKSCM zaduženi za pastoral
mladih. Na sjednici su, uz srijemskog biskupa i vlè.
Damjanoviæa, sudjelovali biskupijski povjerenici Subotièke
biskupije vlè. Utcai Robert, vlè. Verebelyi Arpad, vlè.
Marijan Vukov te Petar Gakoviæ, zatim iz Zrenjaninske
biskupije don Stojan Kalapiš i Mezei Attila, potom iz
Beogradske nadbiskupije fra Filip Karadža OFM i Branko
Simonoviæ kao i Ivan Hardi iz Apostolskog egzarhata za
vjernike bizantskog obreda u Srbiji i Crnoj Gori, te Željka
Dokoza iz Srijemske biskupije.
Uvodna molitva i pozdrav biskupa Gašparoviæa oznaèili su
poèetak sjednice. Koordinator BPC-a i povjerenik za
pastoral mladih Srijemske biskupije vlè. Damjanoviæ
predstavio je dnevni red sjednice. Uslijedili su potom kratki
izvještaji o proteklim susretima mladih u Doroslovu, Èikeriji
i Taizeu, te najava susreta mladih u Zrenjaninskoj biskupiji u
sljedeæu subotu, kao i pripreme za susret mladih u lipnju
2011. godine na Tekijama u Petrovaradinu. Iznesen je i plan
i program pastorala mladih u ovoj pastoralnoj 2010/2011.
godini. Na sjednici je glavna tema bila veæ zapoèeta
priprema i organizacija sudjelovanja mladih na Svjetskom
danu mladih u Madridu 2011. godine. Dogovoreno je na koji
naèin æe slijediti duhovna i tehnièka priprema mladih na
razini katolièkih biskupija u Srbije za ovaj susret s papom
Benediktom XVI. u Madridu.
Sjednica je završila dogovorom i odreðivanjem datuma
sljedeæeg radnog susreta, te zajednièkim ruèkom.
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
U Burkini Faso održan povijesni 22. svjetski kongres
UCIP-a
Meðu 40-tak dobitnika novinarskih nagrada u 8 kategorija iz
svih krajeva svijeta je i hrvatska novinarka Jasminka BakošKocijan iz Varaždinske biskupije kojoj je uruèena nagrada
za novinarsku fotografiju
Ouagadougou, 19.9.2010. (IKA) - U Burkini Faso, državi
zapadne Afrike, od 12. do 19. rujna prireðen je 22. svjetski
kongres Meðunarodne katolièke udruge tiska UCIP iz
Ženeve, koja okuplja medijske djelatnike i medije u
svjetovnim i vjerskim glasilima diljem svijeta. Bio je to prvi
kongres UCIP-a na afrièkom kontinentu koji održava
svjetske kongrese svake treæe godine od godine 1930. diljem
svijeta. U tijeku kongresa uruèene su novinarske nagrade
UCIP-a dobitnicima koji su obznanjeni u svibnju ove
godine. Meðu 40-tak dobitnika novinarskih nagrada u osam
kategorija iz svih krajeva svijeta je i hrvatska novinarka
Jasminka Bakoš-Kocijan iz Varaždinske biskupije kojoj je
uruèena nagrada za novinarsku fotografiju. Na sveèanosti
dodjele nagrada u èetvrtak 16. rujna u glavnome gradu
Burkine Faso Ouagadougouu nagradu joj je uruèio generalni
tajnik UCIP-a Joseph Chittilappilly, izaslanik zbog bolesti
odsutnog predsjednika UCIP-a Bernharda Sassmanna.
Svjetski kongres UCIP-a ove je godine bio posveæen temi
"Mediji u službi pravednosti, mira i dobroga upravljanja u
svijetu nejednakosti i siromaštva". U jednoj od
najsiromašnijih zemalja svijeta, Burkini Faso, 300-njak
sudionika kongresa promišljalo je o izgradnji pravednijeg
svijeta te promicanju mira i jednakosti meðu narodima i
ljudima svijeta. Afrièke zemlje, poput Burkine Faso, koje su
svoju nezavisnost od kolonijalnih sila stekle prije pola
stoljeæa još uvijek su izrazito nerazvijene, a razvoj teèe
presporo i neravnomjerno. Kongresu se odazvalo stotinjak
medijskih djelatnika s ne-afrièkih kontinenata, meðu kojima
ih je bilo 20-tak iz europskih zemalja, stotinjak djelatnika iz
afrièkih zemalja, te stotinjak domaæih.
Na sveèanom otvorenju kongresa, održanom u utorak 14.
rujna u kongresnom centru "Ouaga 2000" u predgraðu
Ouagadougoua, okupljenima su se, izmeðu ostalih, obratili
generalni pokrovitelj predsjednik države Blaise Compaore,
izaslanik predsjednika UCIP-a Joseph Chittilappilly,
izaslanik pape Benedikta XVI. i predsjednik Papinskog
vijeæa za sredstava društvene komunikacije mons. Claudio
Maria Celli, te predsjednik Organizacijskog odbora
Alexandre Le Grand Rouamba. U prigodi otvorenja
kongresa nadbiskup Celli predvodio je isti dan i sveèano
misno slavlje u katedrali nadbiskupije Ouagadougou.
Okupljenima je istaknuo kako su novinari pozvani biti
odgajatelji te promicati promjenu stila života, modela
potrošnje i struktura moæi èija je zadaæa upravljati
društvima.
U tijeku kongresa održan je niz predavanja o medijskim,
socijalnim i kulturnim temama koje su bile prožete
promišljanjem o glavnoj temi kongresa. Tako su govornici iz
Burkine Faso, te drugih afrièkih i svjetskih zemalja isticali
ulogu medija u službi pravde, mira i dobrog upravljanja u
svijetu nejednakosti i siromaštva. Bilo je govora o važnosti
slobode informacija i govora, o tome kako raditi na dobrom
upravljanju društvima, o ulozi medija u promicanju
demokracije, te o crkvenoj komunikaciji u svijetu kriza.
Osobito zapaženo bilo je izlaganje bivšeg predsjednika Gane
Jerrya Johna Rawlingsa koji se kritièki osvrnuo na aktualne
probleme koji pritišæu afrièke zemlje. Na kongresu je bilo
rijeèi i o edukativnoj ulozi medija u svijetu globalizacije,
doprinosu žena razvoju komunikacija te kršæanskom pogledu
na dobro upravljanje. Sudionici kongresa donijeli su
rezoluciju koja daje smjernice za implementaciju osnovne
teme kongresa u život. Sveèanost dodjele nagrada bila je
prilika za kulturnu veèer u kojoj su sudionici kongresa
doživjeli raznolikost i specifiènost Afrike kroz njezine
tradicionalne pjesme, plesove i jela. Kongres je sveèano
zatvoren u subotu 18. rujna zahvalnim rijeèima organizatora,
domaæina i gostiju, nakon èega je proslavljena i misa u
jednoj od 20-tak katolièkih crkava u glavnome gradu.
Sudionici kongresa svakodnevno su zajedno slavili mise na
francuskom i engleskom jeziku, a svako putovanje izvan
glavnoga grada takoðer je zakljuèeno misnim slavljima.
Tijekom kongresa sudionici su darovali svoje dobrovoljne
novèane priloge te iskazali solidarnost s mjesnim
stanovništvom, i to novèanim darom sirotištu Kisito u
glavnome gradu. Sudionici kongresa posjetili su djelatnike i
djecu u sirotištu u èetvrtak 16. rujna te na prigodnoj
sveèanosti predali svoj dar. Studijsko putovanje u petak 17.
rujna zapoèelo je nazoènošæu tradicionalnoj sveèanosti koju
kralj najveæe etnièke skupine u Burkini Faso, plemena Mosi,
Mogho-Naba Baongho, prireðuje svaki petak na otvorenom
u blizini svoje rezidencije. Nakon ceremonije Moro-Naba
sudionike kongresa kralj Baongho primio je u svojoj
kraljevskoj palaèi, a predstavnici novinara iz èitavoga svijeta
na simbolièan naèin iskazali su svoje poštovanje kralju
Mosija, pokrovitelju kongresa. Putovanje je nastavljeno
obilaskom parka brojnih skulptura u mjestu Laongho, te
posjetom mjesnom muzeju u živopisnom selu Manega, gdje
je za goste prireðena i sveèanost s prikazom plesa afrièkog
naroda, a razgledali su i veliki spomenik afrièkom
kontinentu i njegovoj bogatoj prošlosti. Putovanje kroz
zelene stepe unutrašnjosti države, koje je popodne u vrijeme
zajednièkog objeda na otvorenom osvježio i poznati topli
subsaharski pljusak, zakljuèeno je posjetom sjemeništu
Padre gdje je proslavljena misa sa sveæenicima i
sjemeništarcima. Još jedno putovanje prireðeno je u nedjelju
19. rujna kada su sudionici kongresa posjetili biskupski grad
Koudougou, 100 km udaljen od glavnoga grada, gdje su
proslavili misu u mjesnoj katedrali s tamošnjim biskupom i
domaæim vjernicima. To putovanje zakljuèeno je posjetom
još jednom mjesnom muzeju u regiji Issouka nazvanom
"Rayimi", što na domaæem jeziku znaèi "Da se ne zaboravi"
i susretom s poglavicom toga kraja.
Na kongresu je održana i generalna godišnja skupština UCIPa, udruge osnovane 1927. godine, te su izabrani pojedini
nosioci dužnosti u tijelima te udruge, a potvrðen je mandat
dosadašnjem generalnom tajniku. Tijekom prvog dijela
kongresa, 12. i 13. rujna, održan je veæ tradicionalan susret
mladih novinara do 35 godina starosti.
Sudionici kongresa imali su prilike za meðusobna
upoznavanja s novinarima i djelatnicima u medijima diljem
svijeta, kao i za bolje upoznavanje stvarnog života na
afrièkom kontinentu. Takoðer su bolje upoznali Katolièku
Crkvu u Burkini Faso koja se sastoji od 14 (nad)biskupija. U
toj državi živi 14 milijuna stanovnika, od èega je gotovo
milijun i pol u glavnome gradu. U cijeloj zemlji živi oko dva
i pol milijuna katolika (18 posto), dok je polovica
stanovništva muslimanske vjeroispovijesti. Broj i postotak
katolika u stalnom je porastu, pa je tako u glavnome gradu
veæ 30 posto katolika, što je oko pola milijuna ljudi. Najveæa
nadbiskupija Ouagadougou u gradu ima oko 25 župa u
29. rujna 2010. broj 39/2010
27
Inozemne vijesti
kojima djeluje stotinjak, uglavnom domaæih, sveæenika.
Najveæi broj misionara veæ tradicionalno dolazi iz
Francuske, Italije, Španjolske i Belgije. U Burkini Faso
djeluje oko 50 tiskanih i elektronièkih medija. Središnja
nadbiskupija takoðer ima svoju televiziju TV Maria u kojoj
radi desetak djelatnika i suradnika.
Kongres UCIP-a u Africi bio je jedan od znaèajnijih i
svakako povijesni kongres, s izuzetnom važnošæu zbog
njegovog održavanja prvi put na afrièkom kontinentu, ali i
teme o kojoj je sve potrebnije govoriti u svijetu izrazite
nejednakosti i rastuæeg siromaštva.
Nagrade UCIP-a, osim za novinarsku fotografiju, dodijeljene
su novinarima za izvrsnost u novinarstvu koju su iskazali u
svojim èlancima, te za meðureligijski dijalog, edukomunikaciju, promicanje prava žena i solidarnost s
izbjeglicama. Nagrada Titus Brandsma dodijeljena je
novinaru Andresu Canizalezu iz Venecuele, dok je zlatna
medalja dodijeljena poznatom nezavisnom dnevnom listu
"L'Observateur Paalga" iz Burkine Faso.
Završila opæa skupština dominikanaca
Zapoèeo postupak preustroja Reda i promjena
zakonodavstva, koji æe se potvrditi tijekom Jubilarne 2016.,
u prigodi obilježavanja osamstote obljetnice potvrde Reda –
Hrvatska domaæin iduæe opæe skupštine
Rim, 21.9.2010. (IKA) – Na Salesianumu u Rimu u utorak
21. rujna završila je s radom 290. opæa skupština Reda
propovjednika. U radu Skupštine koja je zapoèela 1. rujna
sudjelovali su provincijali, viceprovincijali, generalni vikari,
izabrani delegati provincija i vikarijata iz cijeloga svijeta,
sadašnji i nekadašnji Uèitelj Reda, nekoliko uzvanika iz
Dominikanske obitelji i šest èlanova Generalnog vijeæa Reda
iz Generalne kurije. Zajedno s prevoditeljima, tajnicima
skupštine i moderatorima sudjelovalo je ukupno 180
sudionika. Iz Hrvatske dominikanske provincije sudjelovali
su provincijal fr. Anto Gavriæ i delegat izabran na
provincijskoj skupštini fr. Stipe Juriè, profesor Sv. pisma na
Papinskom sveuèilištu sv. Tome u Rimu. Ovogodišnja
skupština trebala se održati u Indiji, no, radi nesigurnosti i
nasilja u zemlji Indijska dominikanska provincija nije mogla
preuzeti organizaciju. Upravo završenom skupštinom
zapoèeo je postupak preustroja Reda i promjena
zakonodavstva, koji æe se potvrditi Jubilarne 2016., u prigodi
obilježavanja osamstote obljetnice potvrde Reda.
Posljednji dan rada Skupštine zapoèeo je Jutarnjom i
euharistijskim slavljem koje je predvodio Uèitelj Reda brat
Bruno Cadore, uz pratnju dvojice svojih prethodnika,
nekadašnjih Uèitelja Reda, Carlosa A. Coste i Timothyja
Radcliffea. U propovijedi je brat Bruno govorio o pozivu i
propovijedanju kao temeljnoj znaèajki brata propovjednika.
Propovijedanje je bila glava tema skupštine. Znak identiteta
Reda je propovijedanje radi spasenja ljudi. Stoga je Opæa
skupština u Rimu htjela podsjetiti cijelu dominikansku
obitelj, braæu, sestre i dominikanska laièka bratstva, na taj
znak identiteta dok se Red približava godini Jubileja.
Propovijedanje je povezano s dominikanskim životom, ono
je naèin života. Skupština istièe da propovijedanje mora biti
kriterij za dominikanski poziv, na koji se treba stalno
pozivati i njemu težiti u programima poèetne i permanentne
formacije. Studij, kao i drugi elementi dominikanskog
života, od samog poèetka Reda imaju specifièno apostolski
znaèaj. Propovijedanje je cilj dominikanskog studija. "Kuæa
studija" je "kuæa propovijedanja". Taj studij ne smije
zanemariti aktualna pitanja današnjeg svijeta. "Suoèen s tom
situacijom, Red se nalazi pred izazovom obnoviti snažno i s
povjerenjem žar propovijedanja evanðelja kao poruke nade",
28
29. rujna 2010. broj 39/2010
ika
istaknuto je na skupštini. Buduæi da je služba propovijedanja
specifièan cilj Reda, dominikanskog života i poslanja, toj
službi propovijedanja treba biti usmjerena i uprava,
obnašanje dužnosti i izvršavanje poslušnosti. Autoritet u
Redu polazi od poslanja. Svjesni važnosti toga poslanja, na
skupštini je istaknuto da se svi ljudski i gospodarski resursi
trebaju staviti u službu propovijedanja. U vidu boljeg
ostvarenja poslanja propovijedanja, Red je zapoèeo
preustroj. U tom kontekstu, na skupštini se raspravljalo o
entitetima Reda provincijama, vice-provincijama, kao i o
provincijskim, generalnim i regionalnim vikarijatima.
Skupština je odluèila da se više ne osnivaju generalni
vikarijati, a u procesu preustroja predviðaju se kao entiteti
Reda samo provincije, viceprovincije, provincijski vikarijati
i kuæe izvan teritorija provincije. Taj æe postupak završiti
2016. godine. Dvije skupštine trebaju potvrditi te odluke da
bi ih tek treæa skupština mogla konaèno potvrditi i unijeti u
Konstitucije Reda propovjednika, što znaèi da treba proæi
devet godina. Stoga æe u postupku preustroja Reda važnu
ulogu i sljedeæa 291. skupština koja æe se održati u Hrvatskoj
od 21. srpnja do svetkovine sv. Dominika 8. kolovoza 2013.
Akti Opæe skupštine spominju i fr. Dominika Baraèa,
dubrovaèkog dominikanca, kojeg su partizani strijeljali u
Trogiru 17. studenoga 1945. Naime, skupština potièe da se u
svim zajednicama Reda spominje dominikanskih muèenika,
braæe i sestara, iz XX. stoljeæa. Ime Dominika Baraèa
spominje se uz Pierrea Claverieja, dominikanskog biskupa
koji je ubijen u Alžiru 1996., i drugih dominikanskih
muèenika iz Salvadora i Konga.
U završnom dijelu sudionicima skupštine obratili su se gosti
dvije klauzurne sestre (iz Italije i Irske), dvije sestre
apostolskog života (iz Engleske i Kolumbije), brat suradnik
iz Kanade i dvije èlanice dominikanskog laièkog bratstva
(jedna profesorica na dominikanskom Sveuèilištu sv. Tome
Akvinskog u Manili na Filipinima i jedna iz Ukrajine). U
završnom obraæanju, Uèitelj Reda brat Bruno Cadore
istaknuo je èetiri toèke s kojima kreæe s ove skupštine. Želi
se upoznati propovijedanje braæe, živjeti dominikansku
jednodušnost kao znak nade, crpiti na izvoru te
jednodušnosti, tj. u zajednièkom životu, molitvenom životu i
euharistijskom slavlju, i raditi sa svom braæom na preustroju
Reda, svjestan velike bratske solidarnosti. Od braæe je
zatražio konkretnu pomoæ i molitvu.
Sveta Stolica opovrgava napise o navodnom pranju novca
U priopæenju Svete Stolice istièe se kako je rijeè o
prebacivanju novca s jednog na drugi bankovni raèun pri
talijanskim kreditnim zavodima, a primatelj je uvijek isti –
Zavod za vjerska djela Svete Stolice
Vatikan, 23.9.2010. (IKA) – U povodu natpisa u brojnim
medijima, ukljuèujuæi i neke hrvatske, i prašine koju su
podigli o tobožnjem novom skandalu, odnosno pranju
prljavoga novca, koji navodno trese Državu Grad Vatikan, iz
kojih se išèitava posvemašnje nepoznavanje i stoga "dužno
informiranje" o naravi i svrsi Zavoda za vjerska djela (Ior),
Državno tajništvo Svete Stolice, a potom i vatikanski
poluslužbeni dnevnik L'Osservatore Romano oglasili su se
priopæenjem za javnost.
Poznata je èvrsta volja vlasti Svete Stolice o potpunoj
transparentnosti financijskih operacija Vatikanske banke, a
ona podrazumijeva uèinkovite mjere za suzbijanje terorizma
i pranja novca. Stoga su mjerodavni u Ioru davno uspostavili
suradnju s Talijanskom središnjom bankom i meðunarodnim
nadležnim tijelima, Organizacijom za suradnju i gospodarski
razvoj (OECD), Skupinom za financijsku akciju protiv
pranja novca (FATF), kako bi Sveta Stolica postala èlanicom
Inozemne vijesti
ika
takozvane Bijele liste (White List), navodi se u priopæenju
Državnoga tajništva. Stoga Sveta Stolica izražava zbunjenost
i èuðenje zbog pothvata Državnoga odvjetništva u Rimu, tim
više jer su potrebni podaci na raspolaganju nadležnoga ureda
Talijanske središnje banke, a sliène su operacije pravodobno
pokrenute i kod drugih talijanskih kreditnih zavoda. Što se
pak tièe navedenih iznosa, istièe se kako je rijeè o
prebacivanju novca s jednog na drugi bankovni raèun pri
talijanskim kreditnim zavodima, a primatelj je uvijek isti, to
jest Ior. Sveta Stolica ima puno povjerenje u predsjednika i
glavnoga ravnatelja Ior-a, istièe se u zakljuèku priopæenja.
Vatikansko poluslužbeno glasilo L'Osservatore Romano u
broju od 23. rujna takoðer se osvræe na natpise o sudskoj
istrazi na zahtjev Talijanske banke o financijskim
operacijama upravitelja Ior-a, premda Ior od poèetka godine
suraðuje s Talijanskom središnjom bankom da se njegove
financijske radnje usklade s propisima o borbi protiv pranja
novca. U tu je svrhu u sklopu Ior-a osnovan ured za
financijsko informiranje, pod nadzorom kardinala Attilija
Nicore. U tome duhu imaju se tumaèiti trajna suradnja s
Europskom unijom i naroèito prošlomjeseèna putovanja
najviših predstavnika Ior-a u Pariz, sjedište Organizacije za
suradnju i gospodarski razvoj (OESS) kao i Skupine za
meðunarodnu borbu protiv pranja kapitala (Gafi -FATF).
Tom je prigodom spomenutim tijelima podnesen zahtjev za
pristup Svete Stolice Bijeloj listi, popisu država koje
prihvaæaju norme za borbu protiv pranja novca i terorizma, a
državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone u tu svrhu ustanovio
je povjerenstvo na èijem je èelu kardinal Nicora.
Uprava Ior-a odavno prilagoðava svoje informatièke
strukture važeæim pravilima za borbu protiv pranja novca, a
o tome je takoðer vrlo dobro informirana Banka Italije, Ior
se dakle u tome želi izjednaèiti s talijanskim bankama. Iz
svega reèenoga, lako se može shvatiti da su se narav i svrha
financijskih operacija koje su se našle pod istragom mogle
jednostavno i vrlo brzo pojasniti. Rijeè je, dakle, o radnjama
riznice, Ior s raèuna jedne banke prenosi novac na svoj raèun
u drugoj banci. Sporni dogaðaj prouzroèen je
nesporazumom, u tijeku rješavanja, izmeðu Iora-a i banke
koja je zaprimila nalog za prijenos novca.
Nije naodmet podsjetiti da Ior nije banka kao druge banke.
Osim toga, èestitost i struènost profesora Gottija Tedeschija
vrlo su dobro poznati u talijanskim i meðunarodnim
financijskim krugovima, navodi se u zakljuèku èlanka
objavljenog u vatikanskom dnevniku.
Bio je nesporazum, koji se rješava, a u svakom sluèaju
Vatikan sasvim poštuje meðunarodne propise za borbu
protiv pranja novca, istaknuo je o. Federico Lombardi,
ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice, u pismu
britanskom dnevniku Financial Times, koji je 22. rujna na
prvoj stranici pisao o sudskoj istrazi protiv upravitelja Ior-a,
a u online izdanju u cijelosti je objavio Lombardijevo pismo.
Lombardi istièe da piše kako se ne bi širile netoène
informacije te da se ne naškodi djelu i dobrom imenu
upravitelja Ior-a. Britanski dnevnik objavio je èlanak pod
naslovom: "Vatikan podupire bankare protiv kojih se vodi
sudska istraga", a o. Lombardi u pismu pojašnjava kako Ior
nije banka poput drugih banaka, nego je zavod koji upravlja
dobrima katolièkih ustanova u svrhu vjerskoga i karitativnog
rada na meðunarodnoj razini. Ior ne podliježe nadzoru ni
jurisdikciji talijanskih banaka, jer mu je sjedište u Državi
Vatikanu.
.
Rad i blagdan u odnosu na sjedinjenu obitelj
Benedikt XVI. o temi Svjetskog susreta obitelji u Milanu
godine 2012.
Vatikan, 24.9.2010. (IKA) - Sljedeæi Svjetski susret obitelji
prigoda je za razmišljanje o odnosu izmeðu vremena za rad i
onoga za odmor, jer danas rad potiskuje odmor, lišavajuæi
tako smisla ponajviše nedjelju; a posljedica toga je
razdvajanje obitelji, istaknuo je papa Benedikt XVI. u poruci
kardinalu Enniju Antonelliju, predsjedniku Papinskoga
vijeæa za obitelj, u kojoj govori o temi sljedeæega Svjetskog
susreta obitelji koji æe se održati u Milanu od 30. svibnja do
3. lipnja 2012. godine. Kada trenutak "bijega" postane
istoznaènica za "blagdan", i kada je blagdan zapravo samo
stanka koju valja iskoristiti na brzinu, prije i poslije navale
posla, jasno je da je civilizacija postavljena na takvoj
društvenoj arhitekturi izgubila duboki smisao za èovjeka i
obitelj. Sveti Otac stoga potièe na razmišljanje i zalaganje u
svrhu usklaðivanja radnih potreba i vremena, s onima u
obitelji, te na obnavljanje pravoga smisla blagdana, a
posebno nedjelje, tjednoga Uskrsa, Gospodinova dana i dana
za èovjeka, za obitelj, zajednicu i solidarnost.
Rad i odmor duboko su povezani sa životom obitelji;
uvjetuju odluke, utjeèu na odnose meðu supružnicima, i
izmeðu roditelja i djece, djeluju na odnos obitelji s društvom
i s Crkvom. Danas ti uvjeti, nažalost, dolaze od organizacije
rada koja je smišljena i primijenjena u službi tržišne
konkurencije i najveæe moguæe zarade, a pojam odmora kao
prigoda za bijeg i potrošnju. Takvo stanje pridonosi
razdvajanju obitelji i zajednice, te širenju individualistièkoga
naèina života, primijetio je Papa.
Sveto pismo, naprotiv, istièe da su obitelj, posao i neradni
dan Božji darovi i blagoslov koji nam pomažu živjeti
potpuno ljudski život dok svakodnevno iskustvo potvrðuje
da istinski razvoj osobe obuhvaæa individualnu i obiteljsku
dimenziju, kao i dimenziju zajednice, te svrhovite aktivnosti
i odnose, ali i otvorenost za nadu i beskonaèno Dobro. S tog
je vidika sljedeæi Svjetski susret obitelji povlaštena prigoda
za ponovno razmatranje rada i blagdana u odnosu na
sjedinjenu obitelj koja je otvorena za život, koja je dobro
ukljuèena u društvo i Crkvu, i koja je, osim na gospodarstvo
same obiteljske jezgre, pozorna i na kvalitetu odnosa.
VII. svjetski susret obitelji u Milanu trajat æe pet dana, a
njegov æe vrhunac biti "Slavlje svjedoèanstava" u subotu te
sveèana misa u nedjelju. Ta æe dva slavlja, koja æu
predvoditi, najavio je Sveti Otac, sve nas okupiti u "obitelj
obitelji", a sve æe se odvijati tako da budu usklaðene razlièite
dimenzije: zajednièka molitva, teološko i pastoralno
razmišljanje, trenuci bratstva i razmjene meðu tamošnjim
obiteljima i onima koje æe doæi kao gosti, te medijski odjeci.
Papina poruka, kao i sam Svjetski susret obitelji,
predstavljeni su 24. rujna u Tiskovnome uredu Svete Stolice,
u nazoènosti, meðu ostalima, kardinala Antonellija, koji je
tom prigodom napomenuo da je susret prigoda za slavljenje i
jaèanje uloge obitelji u Crkvi i društvu, prenosi Radio
Vatikan. Osim toga, kardinal je istaknuo obitelj kao temeljni
subjekt evangelizacije, te primijetio da se danas, što se tièe
potreba gospodarstva i društva, pojedinca, nažalost, smatra
djelotvornijim od obitelji.
.
29. rujna 2010. broj 39/2010
29
Inozemne vijesti
Chiara Luce Badano proglašena blaženom
Rim, 25.9.2010. (IKA) – U rimskom svetištu Gospe od
božanske ljubavi prefekt Kongregacije za kauze svetaca
nadbiskup Angelo Amato beatificirao je 25. rujna pripadnicu
nove generacije Pokreta fokolara službenicu Božju Chiaru
Luce Badano (29. listopada 1971. - 7. listopada 1990.). U
svetištu se uz roditelje nove blaženice okupilo više od
20.000 mladih iz cijeloga svijeta. Na poèetku misnog slavlja,
nakon što je biskup Acquija Pier Giorgio Micchiardi
proèitao molbu, a vicepostulatorica životopis službenice
Božje Chiare Luce Baldano, nadbiskup Amato proèitao je
Apostolsko pismo pape Benedikta XVI. o njezinu
proglašenju blaženom, te odredbu prema kojoj æe se njezin
spomendan svake godine slaviti 29. listopada. Dok je dugim
pljeskom okupljeno mnoštvo pozdravljalo novu blaženicu,
otkrivena je njena slika. Na poèetku homilije nadbiskup
Amato istaknuo je kako nije moglo biti izabrano primjerenije
mjesto beatifikacije Chiare Luce od svetišta Božje ljubavi,
jer je ta ljubav èvrsto obuzela njezino srce koje je tako
voljelo život. Istaknuo je i niz pojedinosti iz njezina života.
Djevojka, naizgled krhka, bila je jaka žena. Na smrtnoj
postelji dala je posljednji dar, rožnice koje su presaðene, jer
ih bolest nije zahvatila. Dvije osobe danas vide zahvaljujuæi
njoj. Crkva zahvaljuje Trojedinome Bogu za njeno življenje
ljubavi i dobrote. Chiara Badano, moderna, sportska,
pozitivna djevojka daje poruku optimizma i nade. Èak i
danas se mladi život može živjeti u svetosti. Chiara Badano,
Isusova misionarka, apostol evanðelja kao radosna vijest za
svijet koji je pun bogatstva, ali bolestan radi tuge i bijede,
poziva da iznova naðemo svježinu i zanos vjere, istaknuo je
nadbiskup Amato. Nakon blagoslova otpjevana je himna bl.
Chiari Luce Baldano. Chiara Luce roðena je u Sassellu 29.
listopada 1971. Rasla je u jednostavnoj obitelji koja ju je
odgajala u vjeri. Bogata prirodnim darovima, lijepa i
sportašica, imala je mnogo prijatelja koji su je smatrali
istodobno normalnom i izvanrednom. Kao GEN (nova
generacija) prionula je uz Pokret fokolara. U sedamnaestoj
godini oboljela je od tumora kostiju. S bolešæu se suoèila
utièuæi se ljubavi Božjoj. Onima koji su je posjeæivali
prenosila je vedrinu, mir i radost. Chiara Luce, kako ju je
voljela zvati Chiara Lubich, uputila je poruku svojim
vršnjacima: "Mladi su buduænost. Ja više ne mogu trèati, ali
želim vama predati baklju, kao na olimpijadi. Imate samo
jedan život i vrijedi truda dobro ga utrošiti."
200 milijuna ljudi progonjeno zbog vjere
Rim, 26.9.2010. (IKA) - Prema posljednjem izvještaju Svete
Stolice, kako 26. rujna prenosi talijanski katolièki dnevnik
L'Avvenire, u svijetu ima 200 milijuna ljudi koji su
progonjeni zbog vjere, a 80 posto njih su kršæani. Posebno se
to odnosi na komunistièke zemlje poput Kine, Vijetnama,
Laosa i Sjeverne Koreje. Upravo u Sjevernoj Koreji od
1953. godine nestalo je 300 tisuæa kršæana, a nema sveæenika
ni redovnica.
U Indiji pak, posebice u pokrajini Orissa, desetci su kršæana
proteklih mjeseci žrtve pogroma od strane hinduskih
fundamentalista, kao i u Pakistanu, gdje se i pomoæ dijeli
selektivno. U Laosu je na djelu sustavni progon kršæana gdje
se zabranjuje svaki misionarski rad i dijeljenje nabožnih
predmeta i knjiga, što može prouzroèiti i kazne zatvorom ili
izgonom. Slièno je u Eritreji. Posebno je teško kršæanima u
Saudijskoj Arabiji i u drugim zemljama gdje je islam
državna vjera. U nekim se zemljama poput Egipta i Irana
vjerska sloboda donekle podnosi, ali optužba primjerice da
netko želi preobratiti muslimane može dovesti do smrtne
kazne.
30
29. rujna 2010. broj 39/2010
ika
Spomen na papu Ivana Pavla I.
Prije 32 godine je preminuo papa Albino Luciano èiji je
pontifikat trajao samo 33 dana
Vatikan, 28.9.2010. (IKA) - Prije 32 godine, 28. rujna,
preminuo je papa Albino Luciani, Ivan Pavao I., èiji je
pontifikat trajao samo 33 dana. Imao je 65 godina. U vrlo je
kratkom razdoblju stekao naklonost naroda, vjernika i
nevjernika. U više ga navrata papa Benedikt XVI. oslikava
kao "ugodnog i blagog èovjeka" istodobno "èvrste vjere,
odluènih naèela, uvijek raspoložen za prihvat i osmjeh".
Bio je vjeran tradiciji i otvoren prema obnovi. Kao sveæenik,
biskup i papa bio je neumoran u pastoralnoj djelatnosti,
potièuæi sveæenstvo i laike da u svakom podruèju apostolata
uvijek nastoje postiæi jedini i zajednièki ideal svetosti.
Uèitelj istine i strastveni vjerouèitelj, sve je vjernike
neusiljenom i zadivljujuæom jednostavnošæu podsjeæao na
obvezu i radost evangelizacije, istièuæi ljepotu kršæanske
ljubavi, jedine snage koja može pobijediti nasilje i izgraditi
bratskije društvo. Poniznost je glavno obilježje Ivana Pavla
I. Humilitas, poniznost, njegovo biskupsko geslo, izražava
bit kršæanskog života i oznaèava bitnu vrlinu onoga tko je u
Crkvi pozvan u službu autoriteta, istaknuo je Benedikt XVI.
Na jednoj od èetiri opæe audijencije svoga kratkog
pontifikata papa Luciani izmeðu ostalog je rekao:
Ogranièavam se preporuèiti vam krepost, vrlo dragu
Gospodinu, koji je rekao: Uèite od mene koji sam ponizna i
blaga srca... I ako uèinite velike stvari, recite: sluge smo
beskorisni. Poniznost se može smatrati njegovom duhovnom
oporukom. Zahvaljujuæi toj njegovoj vrlini, dovoljna su mu
bila trideset tri dana da osvoji srce naroda, rekao je Benedikt
XVI. 28. rujna 2008. u nagovoru prije molitve Anðeo
Gospodnji.
Isusov poziv: "Ako se ne obratite i ne postanete kao djeca,
neæete uæi u kraljevstvo nebesko", bio mu je najdraži ulomak
iz evanðelja. Pred Bogom se moramo osjeæati malenima,
rekao je papa Luciani na jednoj opæoj audijenciji srijedom,
dodajuæi: "Ne stidim se reæi da se osjeæam poput djeteta pred
majkom; majci se vjeruje, ja vjerujem Gospodinu, i svemu
što je On objavio". Te rijeèi oèituju snagu njegove vjere.
Dok zahvaljujemo Bogu što ga je Crkvi i svijetu podario,
bogatimo se njegovim primjerom, gajeæi istu poniznost koja
ga je osposobila da govori svima, naroèito malenima i
takozvanim dalekima, istaknuo je Benedikt XVI. u
spomenutom nagovoru.
Papa je takoðer podsjetio na njegovu pobožnost prema
Gospi. Još kao venecijanski patrijarh, pisao je: Naš život,
život Crkve, nemoguæe je zamisliti bez krunice, marijanskih
blagdana i svetišta te Gospinih slika. Vrlo je korisno prihvati
taj njegov poziv i, poput njega, u poniznome povjeravanju
Mariji, naæi tajnu svagdanje vedrine i djelotvornog
zauzimanja za mir u svijetu, rekao je Benedikt XVI. 8.
listopada 2006. godine, a prenosi Radio Vatikan.
Napisao je zbirku pisama "Illustrissimi", koja je kao
venecijanski patrijarh objavljivao u èasopisu Glasnik svetoga
Antuna Padovanskog, od 1971. do 1975. godine, a
naslovljena su povijesnim i mitskim liènostima svih vremena
i mjesta. U tom imaginarnom dopisivanju istanèanom
ironijom u dopadljivom stilu venecijanski patrijarh vješto
prenosi prošle dogaðaje i osobe u svoje doba i obrnuto,
bezbrižno skaèuæi iz jednoga u drugo stoljeæe, narodnim
govorom piše o teškim i muènim onodobnim godinama.
Pisao je dakle raznoraznim osobama, Penelopi kao i Marku
Twainu, Mariji Tereziji i Figaru, Pinokiju i Trilussi, Scottu i
Hipokratu, Markoniju, Goldoniju, svetoj Tereziji i tako
redom sve do najvažnijega od svih, Isusu, njemu sa
strahopoštovanjem piše.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Apostolski pohod Ujedinjenom Kraljevstvu
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 22. rujna
2010.
Draga braæo i sestre!
Danas želim govoriti o apostolskom putovanju u Ujedinjeno
Kraljevstvo, koje mi je Bog dao ostvariti proteklih dana. Bio
je to službeni posjet i, istodobno, hodoèašæe u srce povijesti i
sadašnjost jednog naroda bogatog kulturom i vjerom, kao što
je to britanski narod. Bio je to povijesni dogaðaj, koji je
oznaèio novo važno razdoblje u dugoj i složenoj povijesti
odnosâ izmeðu tih naroda i Svete Stolice. Glavni cilj posjeta
bilo je proglašenje blaženim kardinala Johna Henryja
Newmana, jednog od najveæih Engleza novijeg doba,
glasovitog teologa i èovjeka Crkve. Naime, sveèanost
beatifikacije predstavljala je istaknuti trenutak apostolskog
putovanja, èija je tema bila nadahnuta na geslu s
kardinalskog grba blaženog Newmana: "Srce govori srcu". U
èetiri intenzivna i prelijepa dana provedena u toj plemenitoj
zemlji imao sam veliku radost govoriti srcu stanovnika
Ujedinjenog Kraljevstva, i oni su govorili mojem srcu,
napose svojom prisutnošæu i svjedoèenjem svoje vjere. Imao
sam priliku naime ustanoviti koliko je kršæanska baština još
uvijek snažna i još uvijek aktivna u svim slojevima
društvenog života. Srce Britanaca i njihov život su otvoreni
Božjoj stvarnosti i ondje postoje brojni izrazi pobožnosti
koje je taj moj posjet još više iznio na vidjelo.
Veæ od prvog dana moga boravka u Ujedinjenom
Kraljevstvu i tijekom èitavoga mojeg boravka, posvuda sam
nailazio na topli doèek vlasti, predstavnika raznih društvenih
stvarnosti, predstavnika raznih vjeroispovijesti i osobito
obiènog puka. Tu mislim posebno na vjernike katolièke
zajednice i njihove pastire, koji, premda su manjina u zemlji,
veoma su cijenjeni i uvažavani te zauzeti u radosnom
naviještanju Isusa Krista, kako bi uèinili da zablista
Gospodin i kako bi bili njegov glas posebno meðu
posljednjima. Svima ponovno upuæujem izraz svoje duboke
zahvalnosti za zanos i hvalevrijednu revnost koju su pokazali
i kojom su se potrudili za uspjeh toga mog posjeta, koji æe
mi ostati u trajnoj uspomeni.
Prvi je susret bio u Edinburghu s Njezinim Velièanstvom
kraljicom Elizabetom II., koja me je, zajedno sa svojim
suprugom, vojvodom od Edinburgha, vrlo ljubazno primila u
ime èitavoga britanskog naroda. Bio je do vrlo srdaèan
susret, kojeg je karakteriziralo dijeljenje nekih dubokih
zabrinutosti za blagostanje svih naroda na svijetu i za ulogu
kršæanskih vrijednosti u društvu. U povijesnom glavnom
gradu Škotske imao sam priliku diviti se umjetnièkim
ljepotama, koje su svjedoèanstvo bogate tradicije i dubokih
kršæanskih korijena. To sam spomenuo u govoru Njezinu
Velièanstvu i prisutnim predstavnicima vlasti, podsjeæajuæi
da je kršæanska poruka postala sastavni dio jezika, misli i
kulture narodâ tih otoka. Govorio sam takoðer o ulozi koju
je Velika Britanija vršila i još uvijek vrši na meðunarodnoj
sceni, spomenuvši važnost uèinjenih koraka prema
pravednom i trajnom pomirenju u Sjevernoj Irskoj.
Ozraèje veselja i radosti koje su stvorili mladi i djeca uèinio
je radosnim posjet Edinburghu. Pošavši zatim u Glasgow,
grad ukrašen prelijepim parkovima, upravo u jednom od
njih, Bellahouston Parku, predsjedao sam prvom misom na
svom putovanju. Bio je to trenutak snažne duhovnosti,
veoma važan za katolike te zemlje, takoðer zbog èinjenice da
se toga dana slavio liturgijski spomen svetog Niniana, prvog
vjerovjesnika Škotske. Na tome liturgijskom skupu vjernika
okupljenih u sabranoj i zajednièkoj molitvi, koju su još
sveèanijom uèinile tradicionalne melodije i dirljive pjesme,
podsjetio sam na važnost evangelizacije kulture, osobito u
našem dobu u kojem prodorni relativizam prijeti da potamni
neprolaznu istinu o èovjekovoj naravi.
Drugoga dana zapoèeo sam posjet Londonu. Tu sam se
najprije susreo s predstavnicima svijeta katolièkog odgoja,
koji ima važnu ulogu u obrazovnom sustavu te zemlje. U
istinskom obiteljskom ozraèju obratio sam se odgojiteljima,
podsjeæajuæi ih na važnost vjere u odgajanju zrelih i
odgovornih graðana. Brojnim mladim, koji su me doèekali
sa simpatijama i oduševljenjem, predložio sam da ne slijede
djelomiène ciljeve, zadovoljavajuæi se ugodnim izborima,
veæ da streme neèem veæem, to jest traženju prave sreæe,
koja se nalazi samo u Bogu. Tijekom susreta s
predstavnicima ostalih religija koje su najviše zastupljene u
Velikoj Britaniji, koji je nakon toga uslijedio, podsjetio sam
na nezaobilaznu nužnost iskrenog dijaloga, da bi bio
potpuno plodonosan, zahtijeva da se poštuje naèelo
reciprociteta. Istodobno sam iznio na vidjelo traženje svetog
kao nešto zajednièko svim religijama na kojem treba
uèvršæivati prijateljstvo, povjerenje i suradnju.
Bratski posjet canterburyjskom nadbiskupu bila je prilika da
se ponovno potvrdi zajednièki trud na svjedoèenju kršæanske
poruke koji povezuje katolike i anglikance. Uslijedio je
jedan od najznaèajnijih trenutaka apostolskog putovanja:
susret u velikom salonu Britanskog Parlamenta s
predstavnicima institucijâ, politièkog svijeta, diplomatima,
akademicima,
religijskim
predstavnicima
kao
i
predstavnicima svijeta kulture i poduzetništva. Na tome tako
uglednom mjestu istaknuo sam da religija, za zakonodavce,
ne smije predstavljati problem koji treba riješiti, nego
èimbenik koji na bitan naèin pridonosi povijesnom razvoju i
javnoj raspravi u društvu, koji na osobit naèin doziva u
svijest bitne važnosti etièkog temelja za odluke koje se
donose u raznim podruèjima društvenog života.
U tome istom sveèanom ozraèju, posjetio sam
westminstersku opatiju: bilo je to prvi put da je Petrov
nasljednik zakoraèio u simbolièko mjesto pradavnih
kršæanskih korijena te zemlje. Molitva Veèernje, zajedno s
predstavnicima raznih kršæanskih zajednica Velike Britanije,
predstavljala je važni trenutak u odnosima izmeðu katolièke
i anglikanske zajednice. Kada smo zajedno posjetili grob
svetog Edvarda Ispovjednika, dok je zbor pjevao:
"Congregavit nos in unum Christi amor", svi smo slavili
Boga, koji nas vodi na put punog jedinstva.
U subotu ujutro, susretom s premijerom zapoèeo je niz
susreta s najvišim predstavnicima politièkog svijeta Velike
Britanije.
Uslijedilo
je
euharistijsko
slavlje
u
westminsterskoj katedrali, posveæenoj Predragocjenoj Krvi
Gospodina Našega. Bio je to izvanredan trenutak vjere i
molitve – u kojem je takoðer izašla na vidjelo bogata i
dragocjena tradicija "rimske" i "engleske" liturgijske glazbe
– u kojem su sudjelovali predstavnici raznih crkvenih
sastavnica, duhovno ujedinjeni sa èetama vjernika iz duge
kršæanske povijesti te zemlje. S velikom sam se radošæu
susreo s velikim brojem mladih koji su sudjelovali na misi
izvan katedrale. Svojom oduševljenom i ujedno pažljivom i
dirljivom prisutnošæu oni su pokazali da žele biti
protagonisti novog razdoblja hrabrog svjedoèenja, djelatne
solidarnosti i velikodušnog zauzimanja u službi evanðelja.
U Apostolskoj nuncijaturi susreo sam se s nekoliko žrtava
koje su pretrpjele zlostavljanja od strane predstavnika klera i
29. rujna 2010. broj 39/2010
31
Prilog dokumenti
redovnika. Bio je to snažni trenutak ganuæa i molitve. Malo
zatim, susreo sam se takoðer sa skupinom struènjaka i
dragovoljaca odgovornih za zaštitu djece i mladih u
crkvenim sredinama, što predstavlja posebno važan aspekt u
pastoralnom djelovanju Crkve. Zahvalio sam im i potaknuo
ih da nastave svoj rad, koji se ukljuèuje u dugu crkvenu
tradiciju brige za poštivanje, obrazovanje i odgajanje novih
naraštaja. U Londonu sam zatim posjetio Dom za starije
osobe kojeg vode Male sestre siromašnih uz dragocjeni
doprinos brojnih medicinskih sestara i dragovoljaca. Ta
struktura je znak velike pažnje koju je Crkva uvijek
pokazivala prema starijima, kao i izraz zauzetosti britanskih
katolika u poštivanju života bez obzira na èovjekovu dob ili
stanje u kojem se nalazi.
Kao što sam veæ rekao, vrhunac mojega posjeta Velikoj
Britaniji bila je beatifikacija kardinala Johna Henryja
Newmana, slavnog engleskog sina. Sveèanosti je prethodilo
posebno molitveno bdjenje održano u subotu naveèer u Hyde
Parku, u Londonu, u ozraèju duboke sabranosti. Mnoštvu
vjernika, osobito mladih, želio sam ponovno predložiti
svijetli lik kardinala Newmana, intelektualca i vjernika, èija
se duhovna poruka može sažeti u svjedoèanstvu da put
savjesti nije zatvaranje u samoga sebe, veæ je otvorenost,
obraæenje i poslušnost Onome koji je Put, Istina i Život. Èin
beatifikacije je održan u Birminghamu, tijekom sveèanog
nedjeljnog euharistijskog slavlja, u prisutnosti velikog
mnoštva iz cijele Velike Britanije i Irske, kao i predstavnika
mnogih drugih zemalja. Taj dirljivi trenutak još je više
istaknuo znanstvenika velikih umnih sposobnosti, slavnog
pisca i pjesnika, mudrog Božjeg èovjeka, èija je misao
prosvijetlila mnoge savjesti i dan-danas nije ništa izgubila na
svojoj izvanrednoj privlaènosti. Na njemu se, na osobit
naèin, nadahnjuju vjernici i crkvene zajednice Velike
Britanije, da bi i u našim danima ta plemenita zemlja
nastavila davati obilne plodove evanðeoskog života.
Susretom sa èlanovima Biskupske konferencije Engleske i
Wallesa kao i Škotske biskupske konferencije, zakljuèen je
dan koji je bio u znaku velikoga slavlja i snažnog duhovnog
zajedništva za katolièku zajednicu u Velikoj Britaniji.
Draga braæo i sestre, u ovom mom posjetu Velikoj Britaniji,
kao i uvijek htio sam poduprijeti prije svega katolièku
zajednicu, ohrabrujuæi je da ustrajno radi na obrani
nepromjenjivih moralnih istina koje, preuzete, prosvijetljene
i potvrðene od evanðelja, stoje u temelju uistinu ljudskog,
pravednog i slobodnog društva. Kanio sam takoðer govoriti
srcu svih stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva, o pravoj
stvarnosti èovjeka, o njegovim najdubljim potrebama, o
njegovu konaènom odreðenju. U svom obraæanju graðanima
te zemlje, razmeðu kulture i svjetske ekonomije, imao sam
pred oèima èitav Zapad, progovorivši o korijenima te
civilizacije i saopæavajuæi neprolaznu istinu evanðelja,
kojom je ona prožeta. To me apostolsko putovanje uèvrstilo
u jednom dubokom uvjerenju: drevni europski narodi imaju
kršæanski duh, koji tvori jednu cjelinu s "duhom" i poviješæu
njegovih naroda, a Crkva ne prestaje raditi da neprestano
održi budnom tu duhovnu i kulturnu tradiciju.
Blaženi John Henry Newman, èiji lik i spisi još uvijek
èuvaju izvanrednu aktualnost, zaslužuje da ga svi upoznaju.
Neka on podupre nakane i napore kršæana da se "posvuda
širi Kristov miris, kako bi cio njihov život bio odraz
njegova", kao što je mudro pisao u svojoj knjizi Zraèiti
Krista.
Papin apel
Ovaj tjedan se u Beèu održava opæa skupština
Meðunarodnog mješovitog povjerenstva za teološki dijalog
izmeðu Katolièke crkve i Pravoslavne crkve u cjelini. Tema
sadašnje faze studija je uloga Rimskog biskupa u zajedništvu
32
29. rujna 2010. broj 39/2010
ika
Opæe Crkve, s osobitim naglaskom na prvo tisuæljeæe
kršæanske povijesti. Poslušnost volji Gospodina Isusa i
promatranje velikih izazova koji se danas nameæu
kršæanstvu, obvezuju nas ozbiljno se zauzeti u ponovnoj
uspostavi punog zajedništva meðu Crkvama. Pozivam sve da
intenzivno mole za radove Povjerenstva i za stalno
produbljivanje i jaèanje mira i sloge meðu kršæanima, kako
bismo mogli davati svijetu sve autentiènije evanðeosko
svjedoèanstvo.
Dok smo na svijetu moramo slušati Gospodina
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 26.
rujna 2010.
Draga braæo i sestre!
U evanðelju ove nedjelju (Lk 16, 19-31) Isus pripovijeda
prispodobu o bogatašu i siromašnom Lazaru. Prvi živi u
raskoši i sebiènosti, i kada umre završava u paklu. Siromaha
pak, koji se hranio od ostataka s bogataševa stola, pošto
umrije, anðeli odnesoše u vjeèno boravište Boga i svetaca.
"Blago vama, siromasi: vaše je kraljevstvo Božje!" (Lk 6,
20). Ali poruka prispodobe ide dalje: podsjeæa da, dok smo
na ovome svijetu, moramo slušati Gospodina koji nam
govori preko svetih pisama i živjeti prema njegovoj volji, u
suprotnom, nakon smrti, bit æe prekasno za kajanje. Dakle, ta
nam prispodoba kaže dvije stvari: prva je da Bog ljubi
siromašne i podiže ih iz njihova poniženja; druga je da je
naše vjeèno odreðenje uvjetovano našim ponašanjem, da
bismo prispjeli životu moramo slijediti put koji nam je Bog
pokazao, a taj je put ljubav, i to ne ljubav shvaæena kao
osjeæaj, veæ kao služenje drugima, u Kristovoj ljubavi.
Zahvaljujuæi sretnoj podudarnosti, sutra æemo slaviti
liturgijski spomen Vinka Paulskog, zaštitnika katolièkih
karitativnih udruga, èiju slavimo 350. obljetnicu smrti. U
Francuskoj u 16. stoljeæu on se osobno osvjedoèio u snažni
kontrast izmeðu najbogatijih i najsiromašnijih. Naime, kao
sveæenik imao je priliku posjetiti kako aristokratske sredine,
tako i sela i najsiromašnije pariške èetvrti. Nošen Kristovom
ljubavlju, Vinko Paulski organizirao je stalne oblike služenja
ljudima s ruba društva, osnovavši takozvane "Charitées",
karitase, to jest skupine žena koje su stavljale svoje vrijeme i
svoja dobra na raspolaganje najsiromašnijima. Neke od tih
volonterki odluèile su se potpuno posvetiti Bogu i
siromasima i tako je, zajedno sa svetom Luisom de Marillac,
sveti Vinko osnova "Kæeri ljubavi", prvu žensku redovnièku
zajednicu koja je živjela posveæenje "u svijetu", meðu
ljudima, s bolesnima i potrebitima.
Dragi prijatelji, samo Ljubav s velikim "Lj" daje pravu
sreæu! Pokazuje to jedan drugi svjedok, jedna mlada žena,
koja je juèer proglašena blaženom ovdje u Rimu. Govorim o
Chiari Badano, djevojci iz Italije roðenoj 1971., koja je
umrla od jedne bolesti s nepunih 19. godini, ali koja je bila
za sve zraka svjetla, kao što kaže njezin nadimak: "Chiara
Svjetlo". Njezina župa, biskupija Acqui Terme i
Fokolarinski pokret, kojem je pripadala, danas slave – i to je
slavlje za sve mlade, koji mogu pronaæi u njoj primjer
kršæanske dosljednosti. Njezine posljednje rijeèi, iz kojih
odsijeva puno prianjanje uz Božju volju, bile su: "Mama,
zdravo. Budi sretna jer ja sam sretna". Zahvaljujemo Bogu,
jer je njegova ljubav jaèa od zla i smrti; i zahvalimo Djevici
Mariji koja vodi mlade, takoðer i preko teškoæa i trpljenja,
da se zaljube u Isusa i otkriju ljepotu života.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
405 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content