close

Enter

Log in using OpenID

Bilten 37. Smotre FAGZ-a - Narodno sveučilište Dubrava

embedDownload
BILTEN
37. SMOTRE
FOLKLORNIH AMATERA
GRADA ZAGREBA
1
Smotra folklornih amatera grada Zagreba, 37. po redu, kulturna je manifestacija koja
okuplja sve folklorne ansamble u gradu Zagrebu, čija se djelatnost financira proračunskim
sredstvima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Prema kriterijima i uvjetima
Smotre, dužni su nastupiti svake godine s predloženim programima. Ovogodišnja smotra
trajala je od 26. travnja do 15. lipnja. Održano je sedamnaest koncerata, od toga sedam
skupnih i sedam samostalnih (FA Sesvetska Sela, DFA Sesvetska Sela, FA Zagreb-Markovac,
FA SKUD-a Ivan Goran Kovačić, ZFA dr-a Ivana Ivančana, HKUD Željezničar - odrasli i
dječji folklorni ansambl).
Smotra je organizirana prema predloženoj koncepciji Andrije Ivančana, predsjednika
Kulturnog vijeća za amaterizam GUOKS-a, selektora 37. smotre i članova Hrvatskog društva
folklornih koreografa, koji su ujedno bili i članovi Stručne komisije za vrednovanje nastupa
svih folklornih skupina
Održani su tematski koncerti i to: večer pjevačkih i sviračkih skupina, večer
rekreativnih i folklornih skupina nacionalnih manjina grada Zagreba, te večer folklora
zavičajnih skupina grada Zagreba.
Nadalje su programi koncerata bili podijeljeni na nastupe dječjih skupina koje djeluju
samostalno unutar dječjeg ansambla ili pomladaka KUD-ova, te na nastupe odraslih koji
djeluju unutar KUD-ova ili samostalno u folklornim ansamblima.
Sve koncerte stručno je pratila komisija u sastavu: Andrija Ivančan, Bojan
Pogrmilović, Dražen Varga, Marijan Makar, Goran Škrlec, Ivan Goran Matoš, Katarina
Horvatović, Damir Kremenić i Tomislav Brekalo.
Nakon odgledanog koncerta tročlana komisija je na okruglom stolu izmijenila svoje
komentare i osvrte na nastup folklornim voditeljima, te u pisanom obliku dostavila stručne
osvrte Organizatoru. Svi pisani osvrti uobličeni su u Bilten koji se nalazi u elektronskom
obliku na stranicama www.ns-dubrava.hr.
U sklopu manifestacije Advent u Zagrebu predviñen je završni koncert s najboljim
folklornim izvedbama 37. smotre folklornih amatera grada Zagreba u velikoj dvorani
Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, prema odabiru Stručne komisije.
Ovogodišnja Smotra broji 63 sudionika (32 dječje skupine, jedan dječji ansambl, 63
kulturno-umjetnička društva ili folklorne skupine, četiri folklorna ansambla, uključujući jedan
dječji).
Približno 7000 izvoñača, što ukazuje na značajnu zastupljenost svih dobnih skupina
koji svoje slobodno vrijeme aktivno koriste uključujući se u amatersku djelatnost o čuvanja
folklorne baštine svog zavičaja i nacionalnog identiteta.
dr. sc. Lucija Franić Novak
2
•
SADRŽAJ I PREGLED
KONCERATA 37. SMOTRE FOLKLORNIH AMATERA GRADA ZAGREBA
• Opći naputci selektora
7
• Samostalni koncert FOLKLORNOG ANSAMBLA SESVETSKA SELA,
Valentinovo 2014.
12
I. koncert podmladaka kulturno-umjetničkih društava
•
•
•
•
HRVATSKO PROSVJETNO DRUŠTVO BOSILJAK, ČUČERJE
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGORSKI ZDENEC, VIDOVEC
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KLAS, PODSUSED
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGOREC, MARKUŠEVAC
II. koncert folklornih skupina kulturno-umjetničkih društava
•
•
•
•
•
•
•
20
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KUD ORAČ, DEMERJE
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ORAČ, MALA MLAKA
HRVATSKO KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO BOSILJAK, ČUČERJE
HRVATSKO SELJAČKO DRUŠTVO SLJEME, ŠESTINE
KULTURNO UMJETNIČKA UDRUGA STARO BRESTJE
ŽENSKA VOKALNA SKUPINA ZWIZDE
REKREATIVNA FOLKLORNA SKUPINA FA SESVETSKA SELA
III. koncert folklornih skupina kulturno-umjetničkih društava
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
16
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SV. ANA,
ODRANSKI OBREŽ
HRVATSKO SELJAČKO PJEVAČKO DRUŠTVO
SLJEME, ŠESTINE
DRUŠTVO ALTER EGO, KAŠINA
(promijenilo naziv u KUD KASIINA tijekom smotre)
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO NOVO BRESTJE
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO MLADOST, ODRA
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PREPUŠTOVEC
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA STARO BRESTJE
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO
FRANKOPAN-REMETE
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ORAČ, DEMERJE
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN
DOMJANIĆ, VUGROVEC
3
29
IV. koncert folklornih skupina nacionalnih manjina grada
Zagreba i rekreativne skupine
•
•
•
•
•
•
•
•
42
GRUPA ZA MEĐUNARODNI FOLKLOR SKUD-A
IVAN GORAN KOVAČIĆ
FOLKLORNA SKUPINA BOSANA, BOŠNJAČKE NACIONALNE
ZAJEDNICE ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
FOLKLORNA SKUPINA JETELIČEK ČEŠKE BESEDE ZAGREB
PLESNA SKUPINA OR HAŠEMEŠ ŽIDOVSKE OPĆINE ZAGREB
FOLKLORNA SEKCIJA SRPSKOG KULTURNOG DRUŠTVA PROSVJETA,
PODODBOR ZAGREB
Samostalni koncert Dječjeg ansambla Sesvetska Sela
47
V. koncert pjevačkih i sviračkih skupina
53
• DRUGA CROETHNO
•
•
•
•
•
•
•
MUŠKA VOKALNA SKUPINA SINOVI ATARA
HRVATSKI GAJDAŠKI ORKESTAR
KUD STENJEVEC
KUD RUŽA PRIGORJA
KUD DUBAVA
KUD ZORA, ADAMOVEC
ŽVS KORALDE
VI. koncert folklornih skupina
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
59
HRVATSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGOREC,
MARKUŠEVEC
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VRHOVJE ŽUPE DUBRANEC
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGORSKI ZDENEC, VIDOVEC
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO OPOROVEC
KULTURNO-PROSVJETNO DRUŠTVO SVETA KLARA
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KARLO BENKO, MORAVČE
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO HORVATI
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO FRANKOPAN-REMETE
PJEVAČKA VOKALNA SKUPINA ETHNOTINE
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SVETA ANA, ODRANSKI OBREŽ
VII. koncert folklornih skupina
•
•
•
•
•
69
HRVATSKO SELJAČKO PJEVAČKO DRUŠTVO PODGORAC, GRAČANI
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO BUKOVAC
FOLKLORNA SKUPINA KOLO
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KLAS, PODSUSED
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KAŠINA
4
•
•
•
•
•
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO BRAĆE RADIĆA
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VALENTINOVO
FOLKLORNI ANSAMBL VRAPČANCI
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN DOMJANIĆ, VUGROVEC
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN DOMJANIĆ, ADAMOVEC
VIII. koncert folklornih skupina kulturno-umjetničkih društava
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO MLADI PRIGORC, ŽERJAVINEC
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO NOVO BRESTJE, NOVO BRESTJE
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PREPUŠTOVEC, PREPUŠTOVEC
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO MLADOST, ODRA
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VEDAR OSMIJEH
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SESVETE
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA PRIGOREC, SEETSKI KALJEVEC
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO BREZOVICA, BREZOVICA
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KUPINEČKI KRALJEVEC
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PESLICA
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SIJAČ, LUČKO
VETERANI FOLKLORNOG ANSAMBLA SKUD-a IVAN GORANA KOVAČIĆ
IX. koncert podmladaka kulturno-umjetničkih društava
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
93
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO BRAĆE RADIĆA
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO CROATIA
POMLADAK ZAGREBAČKOG FOLKLORNOG ANSAMBLA
DR-a IVANA IVANČANA
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VRHOVJE ŽUPE DUBRANEC
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA PRIGOREC,
SESVETSKI KRALJEVEC
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN
DOMJANIĆ, ADAMOVEC
DJEČJA SKUPINA SKUD-A IVAN GORAN KOVAČIĆ
X. koncert folklornih zavičajnih skupina grada Zagreba
•
•
•
•
•
•
•
•
81
ZAVIČAJNO DRUŠTVO SINAC
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO IZVORNI OBIČAJI
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ŽUMBERČANI
ZAVIČAJNA UDRUGA KORDUNAŠA KORANA
ZAVIČAJNI KLUB ODŽAK
LIČKA IZVORNA SKUPINA PLJEŠEVICA
POSAVSKI ZAVIČAJNI KLUB DERVENTSKO KOLO
FOLKLORNA IZVORNA SKUPINA REMETE
5
100
XI. koncert podmladaka kulturno-umjetničkih društava
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
107
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO BRAĆE RADIĆA
Folklorna družina Lajbeki
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO CROATIA
POMLADAK ZAGREBAČKOG FOLKLORNOG ANSAMBLA
DR-a IVANA IVANČANA
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VRHOVJE
ŽUPE DUBRANEC
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA PRIGOREC,
SESVETSKI KRALJEVEC
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN
DOMJANIĆ, ADAMOVEC
DJEČJA SKUPINA SKUD-A IVAN GORAN KOVAČIĆ
• Samostalni koncert Folklornog ansambla Studentskog kulturnoumjetničkog društva Ivan Goran Kovačić
118
• Samostalni koncert dječje folklorne skupine HKUD-a Željezničar
124
•
128
Samostalni koncert Folklornog ansambla Zagreb – Markovac
• Samostalni koncert folklorne skupine HKUD-a Željezničar
134
• Samostalni koncert Folklornog ansambla d-a Ivana Ivančana
141
Prijedlog najuspješnih izvedbi 37. smotre folklornih
amatera grada Zagreba prema mišljenju Stručne komisije
147
6
Opći naputci selektora
Goran Knežević
Selektor prema kriterijima
Hrvatskog društva folklornih
koreografa i voditelja
Uvodna riječ
Kako sam dobio priliku izvršiti procjenu kvalitete izvedbi dječjih folklornih skupina,
voditeljskog rada i koreografskog stvaralaštva na Smotri folklornih amatera Grada Zagreba
smatram potrebitim navesti kojim ću se kriterijima pri tome voditi kako bi se izbjegli
možebitni nesporazumi.
1. Primjerenost u izboru folklorne grañe. Djeci dječji folklor, a starijem dječjem uzrastu
primjereni narodnih plesovi,
2. Uspješnost očuvanja dječjeg u dječjem folkloru,
3. Etnkoreološka točnost u izvoñenju dječjeg folklora i narodnih plesova (sadržaj, plesni
obrazac i stil),
4. Scenski ugoñaj, uživljenost i ponašanje na sceni,
5. Koreografska postignuća,
6. Dojam
Za sudjelovanje na smotri previñeno je nastupanje četiri (dobne) skupine: mlaña dječja
skupina (vrtičanci), dječje skupina (ranoškolski uzrast), starija dječja skupina (stariji školski
uzrast) i kombinirane dječje skupine (mlañi i strariji). Svaka od navedenih skupina ima
različite mogućnosti i domete u pogledu izvoñenja koraka, pokreta i plesova, a i koreografskih
ostvarenja. Tako da ocjene izmeñu navedenih dobnih kategorija nisu komparativne.
Tijekom niza godina stasala je praksa da se s djecom vrtićke i ranoškolskog dobi na sceni
prezentira dječja folklorna grada jer je u svojoj suštini primjerena navedenim uzrastima. To
su prihvatile i pedagoške strukture i dodatno osnažile potvrdu takvog pristupa u radu s
djecom. U našem slučaju iz dječjeg folklornog stvaralaštva korisitimo dječje ige s pjevanjem
(igre biranja – pogañanja - imitacije, igre u pokretu i neodreñenog sadržaja) brojalice,
rugalice, govorkalice i ost. Ukratko tvorbe u kojima ima scenskog i umjetničkog potencijala.
Takoñer za cjelovitost cijelog prikaza nastoji se prikazati dječje narodno ruho i kao prateća
glazba, dječji tradicijski instrumenti. To bi bio jedan cjeloviti koreografski prikaz dječjeg
folklornog stravaralštva. Svjestan sam da još uvijek voditelji „kudovskih“ dječjih folklornih
skupina, za razliku od odgajatelja i učitelja, nisu usvojili i prepoznali vrijednost svirke na
dječjim tradicijskim instrumentima i skloniji su odabrati tamburašku pratnju, no vjerujem da
će na narednim smotrama ta praksa biti učestalija. Svakako valja nastojati u dječjem folkloru
očuvati dječje jer se zna dogoditi da se dječje igre započinju izvoditi „pretjerano“ uvježbano i
time se guši njihov dječji nektar - neposrednost, razigranost, uživljenost i smiješak.
Kako je na smotri, kažimo to tako, uvedena jedna nova kategorija, kombinirana dječja
skupina u kojoj su izvoñači različitih dobnih skupina pokazalo se kao najbolje rješenja da
mlaña djeca izvode dječji folklor, a starija primjerene narodne plesove. Mlaña djeca izvode
dječji folklor, a prilikom plesanja starijih, sa strane se igraju plesa ili odlaze s pozornice. To bi
bio okvirni scenski predložak. Naravno, postoje i drugčije mogućnosti ako se dogodi kakva
originalna ideja.
7
Sa starijim dječjim uzrastom poželjno je izabrati narodne plesove koje djeca mogu usvojiti
(korak i stil) i uživljeno prezentirati. Dječje izvedbe narodnih plesova ne možemo razmatrati
kao vjerodostojne prezentacije. Isto tako narodni plesovi izvedeni bez stilskih značajki
postaju samo plesne vježbe i kao takve nemaju etnokoreološkog pokrića. Plesni stil je
svojevrsna metafizika teško riječima opisiva, uostalom kao i govorno narječje. Stil se
naprosto mora osjetiti - namirisati na izvoru i zatim ga ispravnim pedgaoškim metodama
prenijeti na svoje izvoñače. Osobno, nisam pristalica izvoñenja drmeša sa djecom srednjeg i
starijeg uzrasta jer iz iskustva znam, da se rijekto ostvaruje vjerodostojna prezentacija. Mogu
prihvatiti činjenicu da se u „kudovskom“ načinu rada, s dvije probe tjedno, i upornim
ponvaljanjem može plesno ujednačiti izvoñački sastav ali vrlo vrlo rijetko će se postići
odgovarajuća atmosfera i ugoñaj. Usput, Drmeš je fizički vrlo zahtjevan ples koji stvara
specifična opterećenja na muskulaturu nogu, donji dio tjela i kičmeni stup te njegova
učestala primjena s djecom, u razvoju nije poželjna ponajprije iz zdravstvenih razloga.
Tanani mišićni materijal današnjih generacija, te uvjeti i način života, gdje djeca imaju 1 sat
tjedno tjelesnog odgoja i saginju se jedino kad treba upaliti komjutor, opominje da treba u
procesu uvježbavanja i izbora narodnih plesova oprezno postupati jer velika je mogućnost
ozljeda i deformacija. To isto se odnosi i na uvježbavanje Dučeca i plesova iz dinarskog gorja.
Koreografska ostvarenja spadaju u područje stvaralaštva pri čemu se treba poštivati osnove
scenskih zakonitosti (dinamika, ravnoteža, vremenska duljina trajanja, likovnost, glazbena
komponenta i sl.) i prepoznati autorski rukopis. Praizvedbene koreografije su važne za poticaj
i napredak folklornog stvaralaštva, a uspješnice zaslužuju biti dodatno pohvaljene i
stimulirane.
Ocjene nastupa prvenstveno se odnose na voditeljski i koreografski rad dok sva djeca
izvoñači zaslužuju velike pohvale. To ne govorim iz kurtoazije, već iz činjenice kako djeca
zdušno i vjerno prate svoje voditelje i nastoje njihove zadaće u cjelosti izvršiti. Možda takav
odnos nije uobičajen u radu s odraslim ansmblima ali s djecom je to tako. Djeca imitiraju,
usvajaju i vjeruju bez kalkulacija i rezerve i stoga je voditelj osoba koja u tom smislu snosi
najveću odgovornost za vrsnoću scenskog nastupa.
Goran Škrlec
Selektor prema kriterijima
Hrvatskog društva folklornih
koreografa i voditelja
OSVRT NA NOŠNJE I KOSTIME
Opća zapažanja
Prvi, treći i jedanaesti koncert 37. smotre folklornih amatera grada Zagreba bili su
namijenjeni dječjim grupama koje djeluju unutar matičnih kulturno umjetničkih udruga. Sva
tri koncerta održana su u maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, a stručno
povjerenstvo imalo je dobre uvjete za praćenje programa.
*****
8
Sve grupe su, generalno gledajući, bile korektno odjevene i – ono što se svakako treba
spomenuti – gotovo sve su nastupile u posuñenim nošnjama. Imajući to na umu, jasno je da
nisu sve grupe bile u mogućnosti pribaviti reprezentativne primjerke nošnji i/ili kostima jer su
kapaciteti Posudionice i radionice narodnih nošnji ipak ograničeni. Drugim riječima, neka
Društva su uspjela pribaviti nošnje i/ili kostime u odličnom stanju, dok su druga Društva
nastupala u ruhu koje, kvalitativno gledano, nije bilo na toj razini.
Stoga se prilikom praćenja programa i pisanja ovog osvrta posebna pažnja posvećivala onome
na što su grupe mogle izravno utjecati – urednost i pripremljenost nošnji i/ili kostima za
nastup (neovisno o njihovom stanju), urednost i primjerenost frizura (ženskih, ali i muških),
obuća (koja se kod dječjih grupa sastoji uglavnom od crnih šlapica) i primjerenost odabranih
nošnji i/ili kostima za nastup na ovoj Smotri.
Neke od smjernica bile su sljedeće:
• djeca moraju imati frizure ureñene na tradicijski način, a ako to nije moguće (npr. u
slučajevima kad djevojčice imaju prekratku kosu), onda se kosa mora urediti u skladu
sa prihvaćenom praksom koja danas vlada na "folklornoj sceni"
• dječaci ne smiju imati neku od suvremenih frizura, a ako već nisu uredno ošišani, onda
je preporučljivo da nose šešire
• košuljice koje nose mlaña djeca trebaju biti adekvatne duljine (moraju sezati do
sredine potkoljenice)
• sve košuljice, suknje i pregače treba poravnati tako da njihovi donji rubovi budu
jednako udaljeni od poda
• mlaña djeca na nogama moraju nositi crne šlapice bez vidljivih obilježja suvremene
obuće ili, još bolje, biti bosa
• starija djeca koja su odjevena u nošnje moraju biti uredno odjevena, imati primjerene
frizure i biti obuvena u adekvatnu tradicijsku obuću
Poseban problem predstavlja veličina nošnji, koje se, kao što je svim folklorašima poznato,
izrañuju u samo dvije veličine – prevelikoj i premaloj. Ako k tome u obzir uzmemo i tjelesnu
grañu neke djeca koja su prevelika da bi nosila košuljice, ali premala da bi nošnje na njima
izgledale jednako dobro kao na odraslim plesačima, lako je zaključiti da je "neurednost" u
odijevanju kod nekih grupa rezultat ovih objektivnih poteškoća. Meñutim, pojedine grupe su,
unatoč tome, uspjele postići da djeca, čak i u prevelikim ili premalim nošnjama, na sceni
djeluju vrlo uredno, što je za svaku pohvalu.
Što se frizura tiče, voditelji i djeca su se uistinu potrudili po tom pitanju. Istina, primijećeno je
nekoliko dječaka i odraslih svirača sa suvremenim frizurama (tj. neprikladnima za folklorni
nastup), ali to se vrlo lako može riješiti na način da na glave stave šešire. S druge strane, sve
djevojčice imale su frizure ureñene u skladu sa "folklornom praksom", pri čemu svakako
treba spomenuti da nije primijećena nijedna (u folklornom smislu neprimjerena) frizura
poznata pod nazivom "riblja kost".
Što se etnološke točnosti kod odjevenih nošnji tiče, još jednom uzmimo u obzir da su gotovo
sva Društva nastupila u posuñenim nošnjama i da, zbog ograničenih resursa Posudionice, nisu
sve grupe uspjele dobiti nošnje koje bi u potpunosti "odgovarale" regiji čiji je folklor grupa
prikazala na sceni. Pri tome se misli prvenstveno na svirače koji su tek u malom broju
slučajeva bili odjeveni u nošnje iz iste regije kao i plesači koje su glazbeno pratili. No,
voditelji skupina su ipak vodili računa o tome da svirači budu koliko-toliko prikladno
odjeveni, tako da su ih odijevali, ako ne baš u nošnje iz regije čiji su folklor izvodili, a onda
9
barem u neku "neutralnu kombinaciju" koja se vizualno može povezati s tim dijelom
Hrvatske.
Budući da je u scenskoj primjeni folklora odijevanje za scenu važan dio cjelokupne izvedbe (a
često puta se upravo boja ili izgled nošnji, u kombinaciji sa razmještajem plesača na
pozornici, koristi da bi se naglasile odreñene scenske slike), preporučljivo bi bilo da Društva
prilikom postavljanja nove koreografije trajno nabave i odgovarajuće nošnje/kostime u kojima
će se ista izvoditi. Istina je da to od članova Društava traži mnogo napora, truda i financijskih
sredstava, ali – dugoročno gledano – radi se o isplativom rješenju. Naročito ako se postavlja
jedna uistinu kvalitetna koreografija koja će na repertoaru Društva biti još dugo vremena. Ako
ništa drugo, svako Društvo bi trebalo raditi na tome da stvori vlastiti fundus odjevnih
predmeta koji se koriste često i prilikom izvedbe više od jedne koreografije (npr. čizme,
cipele, šeširi,…).
Obuća kod male djece predstavlja zaseban problem. Radi se o tome da je, ako djeca već nisu
bosa, posve prihvatljivo obuti ih u jednoobrazne crne šlapice. Meñutim, mora se paziti na to
da takve šlapice nemaju obilježja suvremene obuće (npr. oznaka proizvoñača, široki bijeli rub
potplata i sl.). Ukoliko djeca ipak nose takvu obuću, dijelovi šlapica ili papuča koji izgledaju
suvremeno vrlo se lako mogu prikriti crnom izolacijskom trakom. Neke folklorne grupe
prakticiraju takvu "prilagodbu" obuće, no to ne mora nužno biti i jedini način na koji se
postiže jednoobraznost obuće.
Na kraju ovog uvodnog dijela, želio bih svim voditeljima grupa i izvoñačima uputiti pohvale
za trud koji su iskazali na ovoj Smotri. Vidjelo se da su, što se odijevanja tiče, svi uložili velik
napor kako bi se što bolje predstavili publici i stručnom povjerenstvu, ali, kako to već biva u
životu, neki su u tome bili uspješniji od drugih.
Ivanka Ivkanec, viša muzejska savjetnica u miru
NAČELNA NAPOMENA
Pjevanju i plesanju svakako prethodi odijevanje. U prvom kontaktu – u vizualnom
smislu – vjerodostojni prikaz i odabir narodnih nošnji je temeljna odrednica vjerodostojnosti i
prepoznavanja zavičajnog folklornog identiteta. Primjerena odjevenost na sceni je ujedno i
atraktivna komunikacijska neverbalna forma uključena u složenost odnosa na različitim
relacijama: društveno – osobno - vremensko razdoblje – prigodno – obredno/običajno...
Korpus tradicijske nošnje tvori nekoliko manje-više samostalnih grupa: obuća, ruho (donje i
gornje), oglavlje, nakit i drugi dekorativni predmeti običajno/obrednog značenja. U scenskoj
izvedbi folklornog programa je važno i samo ponašanje izvoñača: držanje tijela, raspoloženje
i izraz lica, meñusobna povezanost, urednost, šminka, završni naklon; ovi elementi takoñer
sudjeluju u formiranju konačnog dojma i postignutih rezultata.
Relativno mali broj zagrebačkih folklornih skupina raspolaže vlastitim originalnim
primjercima narodne nošnje (uglavnom iz razdoblja 20. stoljeća, lokalne ili šire zavičajne
provenijencije); stručno vodstvo ovog ansambla zna njihovu kulturološku vrijednost ali i
krajnji scenski efekt cjelovečernjeg koncerta. Većim dijelom je nošnja komponirana od
izrañenih replika (manje ili više sukladnih izvornim uzorcima: izabrani materijal, vještina
izrade, ureñenost...), a odabir ovisi o programskom sadržaju; nošnja se uglavnom posuñuje iz
raznih izvora. Dakako, iz toga i takvoga korijena granaju se različiti problemi.
10
Kako bismo se bolje razumjeli u nastojanju boljeg i odgovornog predstavljanje
folklornog stvaralaštva i njegovog nasljeña, predlažem (i ovom prigodom!) da se u prijavnici i
uz program scenskog nastupa neizostavno navede ime i prezime osobe koja je zadužena i
odgovorna za nošnju/odijevanje. Molim da se prestane s uporabom pojma „kostimografija“
(„kostimograf“) kojem u segmentu folklora nema mjesta. Stoga bi valjalo odabrati
primjereniji naziv kao što je, primjerice, „voditelj za nošnju“, „nošnja i odijevanje“; naziv
„kostimograf“ valja koristiti samo uz one programske točke kojima je predstavljeno autorsko
viñenje urbane tradicijske i/ili suvremene kulture.
Ivanka Ivkanevc, prof.
11
Samostalni koncert Folklornog ansambla Sesvetska Sela, Valentinovo 2014.
Subota, 15. veljače, dvorana Narodnog sveučilišta Sesvete, Dragutina Domjanića 4, 18.00
U subotu, 15. veljače 2013. godine s početkom u 18,00 sati, dvorana Narodnog
sveučilišta Sesvete bila je mjesto održavanja samostalnoga, cjelovečernjeg koncerta
Folklornog ansambla „Sesvetska Sela“. Koncert je održan u okviru 37. Smotre folklornih
amatera grada Zagreba. Program je bio sastavljen od devet koreografija te dva glazbena
broja, od kojih je prvi bio rezerviran za svirku na starim tradicijskim glazbalima, a drugi za
tamburaški orkestar. Trajanje programa je u oba dijela bilo u potpunosti jednako, po 45
minuta svaki, čime je u potpunosti zadovoljen taj kriterij vrednovanja predviñen za folklorne
ansamble. Na ovom mjestu valja napomenuti kako se vremensko trajanje programa
predviñeno za nastupe folklornih ansambala u odnosu na prijašnje godine produljilo s dva
puta 40, na dva puta 45 minuta s 80 posto obligatnog plesnog programa. Obzirom kako je
prijava Ansambla napravljena prije objave novih kriterija, ovaj program bi bio verificiran i po
starim kriterijima, no u potpunosti je odgovarao i novim.
Koncert je, kao i uvijek, održan u prepunoj dvorani Narodnog sveučilišta Sesvete.
Mnogo je posjetitelja moralo stajati. Možda bi valjalo u budućnosti razmisliti o dva koncerta
dan za danom, kako bi se zadovoljio očit veliki interes publike. Zbog veoma dobrih akustičkih
svojstava dvorane, nisu korištena dodatna elektronska pomagala. Prosudbena komisija bila je
smještena adekvatno potrebama, s dostupnim tiskanim programom i imala je najbolje moguće
uvjete za praćenje programa.
Kada se analizira organizacijski segment koncerta, veseli činjenica kako vodstvo
Ansambla itekako vodi računa o kritikama s proteklih koncerata. Tako je jedna od kritika s
prošlogodišnjeg koncerta koja se odnosila na ponašanje izvoñača u nošnjama, kao i voditelja
u smislu komunikacije s posjetiteljima do gotovo posljednjeg trenutka prije početka koncerta,
ove godine u potpunosti eliminirana. Naime, posjetitelji su prilikom ulaska u dvoranu zatekli
zatvorene zastore i prekrasno ureñenu pozornicu, čime je u potpunosti osiguran dignitet kako
početku programa, tako i cijelom koncertu.
S obzirom da prosudbena komisija u svom sastavu ima osobe posebno zadužene za
procjenu glazbenih i odjevnih dostignuća, ovaj će osvrt biti lišen analize spomenutih
komponenata. Isto tako, sukladno činjenici kako je veći dio koreografija prikazanih na
ovogodišnjem koncertu podrobno analiziran proteklih godina te je razvidno kako su kritike
usvojene s težnjom poboljšanja pojedinih segmenata, osvrt će se usmjeriti na općenita
zapažanja vezana uz plesnu komponentu i do sada ne analizirane koreografije.
Analizirajući koncepciju postave ovogodišnjeg programa u smislu izvoñača, vidljivo
je kako se vrlo promišljeno pristupilo tom segmentu, poglavito kada se uzme u obzir i
prošlogodišnja analiza u kojoj je navedeno kako je dobar dio Ansambla zapravo upravo stasao
iz starije dječje grupe. U tom smislu, vodstvo je odlučilo povjeriti im koreografije koje ne
zahtijevaju prevelike tjelesne napore i odreñeni karakter vezan uz pojedina područja. Tako je
ta formacija na koncertu izvela koreografije Sad idemo dole v Posavinu, Meñimurje slavno,
kak si lepo ravno, Pjesme i plesove sesvetskog Prigorja, praizvedbu baranjskih pjesama i
plesova naslovljenu Diko moja iz našega sela i Bilarice bilo beru. Zrelijim i iskusnijim
izvoñačima su pripale izvedbe Ličko kolo, Kolo poskočica Linño, Kreni kolo, kreni bolje i
Podvikuje bunjevačka vila.
Činjenici kako bi polovici izvoñačkog korpusa Ansambla zbog uzrasta, nedostatak
tjelesne snage i iskustva mogao biti problem, vrlo se racionalno pristupilo postavi pozornice.
Naime, ionako mala pozornica, dodatno je smanjena. Sufite s boka su potpuno otvorene kako
bi scenu suzile, a postavljen je i stražnji zastor čime je skraćena dubina. Na tako malenoj
pozornici, ne troši se toliko snage kao na većoj. Isto tako, gotovo je nemoguće pogriješiti
12
centar ili bilo kakve zadane pozicije. Odluka je bila racionalna, ali bi se za slijedeću godinu
već trebalo vratiti na nekadašnje dimenzije.
Članovi orkestra su posebna priča. Oni ne samo što cijelo vrijeme pjevaju prateći
plesače u pojedinim koreografijama, oni i sudjeluju kao plesači u dobrom dijelu programa što
je fantastična činjenica. Nerijetko se i prilikom terenskih istraživanja upravo glazbenici
pokažu najboljim plesačima, te demonstratorima plesnih formi. U ovom su programu u
plesnom smislu takoñer bili na visini. Ipak, ponekad je bilo zamjetno da nakon plesa, kada bi
preuzimali svoje instrumente, imaju odreñenih problema kako s disanjem, tako i s drhtanjem
ruku. Bilo bi ih dobro u buduće ili manje opteretiti ili uključiti u svirku nakon što par minuta
predahnu.
Prva od dviju koreografija koje do sad nisu bile analizirane, a kojima će se ovdje
posvetiti pozornost, jest Ličko kolo doajena hrvatske etnokoreologije prof. Branka Šegovića,
autora mnogobrojnih koreografija na repertoaru ovog Ansambla. Stilski i tehnički sve je
izvedeno vrlo korektno. Koreografski gledano, izuzev jednog malog segmenta u kojemu se u
samo kolo ubacilo neke elemente Mišnjače u linijama i bez pratnje miha ili dangubice, sve je
ostalo bilo nepretenciozno u skladu s autentičnim plesnim formama. Stoga se o ovoj
koreografiji koja po svojoj kvaliteti pripada sredini autorova opusa, nema više što posebno
dodati. U koncepciji programa je u potpunosti opravdala svoje uvrštenje nakon početne, žive i
već dobro poznate koreografije pjesama i plesova iz Posavine.
Druga koreografija, kojom je započet drugi dio programa, djelo je voditelja Branimira
Milasa vezano uz pjesme i plesove iz Baranje. To je ujedno bila jedina praizvedena
koreografija ovogodišnjeg koncerta. Nakon uvodne ženske pjesme uz gajde, slijedili su redom
gotovo svi najznačajniji baranjski plesovi: Tanac, Sitne bole ili bore, Ranče, Jabučice,
Šokačko kolo i na kraju Todore. Sve uklopljeno u sedam i pol minuta. Stilski gledano, svaki je
ples prikazan na način kao što se to pleše u Baranji u novije vrijeme. To bi značilo puno
mekše nego u stara vremena kada je baranjski ples bio jedan od najčvršćih i najtvrñih u
hrvatskoj plesnoj tradiciji. Sami tekstovi nekih pjesama sugeriraju stil, primjerice de poigraj
malo Sitne bole, nek se drmlju tvoje pantalone ili de poigraj moja diko jače, nek se drmlju
tvoje bile gaće! Nema sumnje, sitno je bilo, ali drmavo nije. Sublimirano - pojačati vertikale u
svim plesovima. Koreografski gledano sve je bilo korektno, bez scenskih pogrešaka, no isto
tako bez nekih konkretnih scenskih pomaka. Cijela je radnja uglavnom zamišljena u kružnim
ili polukružnim scenama. Šteta, obzirom na činjenicu kako upravo raznovrsnost baranjskih
plesova ogledana već u hvatnim formama (parovi, trojke, otvorena i zatvorena kola)
omogućuju koreografu da se razmaše. Paradoksalno je kako je u za scenu mnogo teže
obradivim pjesmama i plesovima iz Hercegovine, autor posegnuo za puno ekstremnijim
scenskim rješenjima (iznimno uspješno). Stoga autoru preporuka - više scenske hrabrosti i
igre formi.
Analizirajući dinamičku i kompletnu umjetničku postavu cjelokupnog programa, može
se konstatirati kako je napravljena kako treba. Dinamička krivulja je išla progresivno prema
klimaksu na kraju oba dijela programa.
Već je na prošlogodišnjem koncertu konstatirano kako je došlo do velikog
pomlañivanja Ansambla i do odreñenog laganog pada u kvaliteti obzirom na godine prije
toga. Trend laganog pada je ovim koncertom definitivno zaustavljen i cjelokupni se program
može okarakterizirati jednako kvalitetnim kao onaj izveden prošle godine. Vrlo je važno da
unatoč daljnjem pomlañivanju, nije došlo do daljnjeg pada. Zaustavljanje na razini prošle
godine sugerira da se ovogodišnji rad i program mogu postaviti kao dobar temelj za uzlaznu
putanju narednih godina. Uvijek se lakše penjati prema vrhu, nego se tamo zadržati.
Amaterizam je zbog stalnih promjena članstva podložan oscilacijama. FA Sesvetska Sela i
dalje čvrsto drži poziciju na granici izmeñu prve i druge kategorije zagrebačkih amatera. Svi
13
oni koji dobro poznaju stanje u hrvatskom amaterizmu, znaju koliko je to visok doseg. Neka
do godine bude još viši!
Andrija Ivančan, dipl. etnolog i polonist
Ovaj folklorni ansambl je pronašao recept za zanimljiv cjelovečernji koncert kojeg se drže.
Provjerena „šetnja“ različitim regijama Hrvatske, predstavljanje većine koreografija s
potpisom umjetničkog voditelja Branimira Milasa dopunjeno je dvjema koreografijama
Branka Šegovića te s dva predstavljanja svirača. Program je protekao tečno i lijepo, a ansambl
i dalje zadivljuje likovnom komponentom odnosno prikazom prekrasnih primjeraka narodnog
ruha i nakita (vjerujem da tome pomaže činjenica što je sam umjetnički voditelj suradnik na
iznajmljivanju i održavanju zbirke narodnih nošnji u Posudionici i radionici narodnih nošnji u
Zagrebu).
U svakom smo amaterskom društvu svjedoci smjene generacije s vremena na vrijeme, a ove
je godine to „zadesilo“ ovaj ansambl. Vidljiv je veliki trud koji se uložio u rad, ali se čini da
izvoñačima ipak još cijeli materijal „nije sjeo“ te ga nisu u mogućnosti do kraja izvesti
odnosno da im je svega bilo previše.
Prije svega bih istaknula pjevanje koje je načelno bilo dobro zamišljeno, ali ne uvijek i
jednako dobro izvedeno. Stoga bih predložila intenzivniji i učestaliji rad na toj komponenti
posebice s ženskim dijelom ansambla kod kojeg se najviše čulo „raspada“, neuravnoteženih
glasova („stršanje“ pojedinih glasova) pa i prečestog forsiranja. Naravno, nakon toga dolazi i
pitanje stila pjevanja, ali to je nadogradnja koja se najbolje stječe iskustvom, kako slušanja
karakteristika pojedinih regija, tako i vježbanjem pa onda i izvoñenjem pjesama. No, muški
dio ansambla ima puno bolji zvuk, kojem pomažu i svirači (što ističem i pohvaljujem!), a
zvuk svih zajedno nas opet podsjeća da je ovo jedan ozbiljan ansambl koji može izvesti
zahtjevne obrade.
Svirači su kao i unatrag nekoliko godina (koliko pratim rad ovog ansambla) vrlo dobri,
korektno sviraju, a pojedinci se istaknu u posebnom nastupu orkestra –veseli me što je to
svake godine jedan novi glazbeni broj, prilagoñen izvedbenim mogućnostima upravo ovih
svirača!
Veseli i zaseban nastup svirača raznih tradicijskih glazbala! I u ovoj se prilagodbi za scenu
slijedi prokušani model „šetnje“ Hrvatskom te se glazbala predstavljaju zasebno (sopele,
samica, gajde), a na kraju se zvuk širi i nadopunjava skupnom izvedbom (gajde, samica) uz
ritam sekciju (bas, bugarija). Vidim da se ovakav model predstavljanja udomaćio, na njega su
navikli i izvoñači i publika pa bih rekla da polako ulazi u tradiciju predstavljanja tradicijskih
glazbala na sceni. Trebalo bi samo istaknuti da za ova glazbala nema formalne glazbene
naobrazbe (ne uče se u glazbenim školama), ali to ne osporava njihove tehničke mogućnosti te
zahtjevnost sviranja. Stoga bi se učenju ovih glazbala trebalo pristupiti s jednakom
ozbiljnošću odnosno sviračima bi trebala postati vježbanje glazbala svakodnevna aktivnost!
Uglavnom je glazbena komponenta ovog koncerta bila korektna, izvoñači su se trudili izvesti
sve što se od njih zahtijevalo i na tome im čestitam. Ali teško je ne sjetiti se i boljih nastupa
ovog ansambla. Vjerujem da su nesigurnosti rezultatom navedene smjene generacija stoga
sam sigurna da će ansambl, nakon što ovi izvoñači savladaju sve zahtjevnosti koreografija,
vratiti „stari“ dobar i siguran zvuk!
dr.sc. Irena Miholić
14
I ovogodišnji cjelovečernji koncert Folklornog ansambla Sesvetska sela, „Valentinovo
2014.“, ponovo je potvrdio visoke ocjene za svoj cjelokupni dosadašnji rad. Stručni voditelji
ansambla odlično poznaju tradicijsku folklornu grañu pa ju promišljeno i prezentiraju svojim
javnim nastupima i scenskim priredbama. To se vrlo jasno ogledalo i u domeni narodnih
nošnji. Valjano je pokazan prepoznatljiv značaj i sve bitne odrednice narodne nošnje:
lokalna/zavičajna/regijska pripadnost, socijalni položaj, individualna različnost unutar
društvenog ustroja i životnog statusa, brojne varijante manje-više ustaljenog likovnog
standarda, materijalne pozicije itd. Jasno su tomu pripomogli i mnogobrojni originalni
primjerci kompleta i/ili pojedinih dijelova ženskih nošnji koji su u vlasništvu ansambla.
Subočice originalima odabrane su i odgovarajuće replike nošnji, obuće, oglavlja i nakita.
Posebno valja istaći još jednu vrijednost ovog scenskog dogañanja:
završni poklon izvoñača na kraju svake programske točke bio je, prema položaju glave i
gornjeg dijela tijela, prema pravilima scenskog nastupa (kada izvoñač zahvaljuje publici koja
ga nagrañuje pljeskom) – rijetko viñenom na folklorno-scenskoj prezentaciji. Čestitam!
Mlade članice ansambla su obukle nošnju prema redu i načinu tradicijskog oblačenja.
Ipak, pri oblačenju se mora paziti na urednost i na pripremljenost ruha za nastup na sceni. Kao
i danas, i u prošlim vremenima se djevojka i mlada žena s posebnom pažnjom „spremala“
(odijevala) za izlazak u društvu kojem se željela pokazati svojim najboljim izgledom i
ljepotom. Odjeća je morala biti uzorno čista i dobro pripremljena (štirkana, glačana) a
pojedini dijelovi, kadšto već i dotrajali, dobro prišiveni i pokrpani da se ne vide oštećenja.
Čarape moraju pristajati uz nogu (a ne kliziti u naborima prema stopalu/skočnom zglobu),
pregača mora biti opasana oko struka tako da bude u poželjnim ravninama ( a ne položena
ukoso ili nemarno preko gornjeg ruha), vlasi/frizura uredno počešljana i dekorirana. Sve je to
bilo važno za vlastitost pritajene samopromocije u okviru zajednice kao i u službi dobivanja
što bolje društvene ocjene. Tako se, trudom voditelja, duhovni tradicijski okvir prenosi u
životnu praksu sadašnje mladosti.
Svirači su, iz razumljivih i znanih razloga, bili solidno i uredno obučeni i obuveni u
replike regijsko-zavičajnog folklornog obrasca. Muška nošnja plesača sukladno je pratila
zavičajne modele tradicijskog odijevanja; bila je uzorno pripremljena, obučena i nošena.
Da ne ponavljam već izrečene vrijednosti pokazane nošnjom u svim točkama
programa, mislim da je bolje i potrebno spomenuti ona zapažanja koja mogu popraviti
pojedine omaške:
Sad idemo dole vʼʼ Posavinu – pjesme i plesovi Posavine
Korektno, uredno; jako dobre ogrlice tipa sekanci (u 5-6 nizova).
Ličko kolo – splet plesnih elemenata s područja mjesta Otočca
Vrlo dobro kompletirane cjeline ženske nošnje, a osobito su bile dobro odabrane
raznolike carze kao i jednostruke crvene ogrlice. Pregače treba pažljivije i urednije nositi
(opasati/vezati oko struka).
Meñimurje slavno, kak si lepo ravno – pjesme i plesovi Meñimurja
Široke rukave ženskog čipkastog oplećka valja puno jače štirkati. Bolje bi bilo da se
crvena svilena ukrasna traka na pletenici zamijeni kojom drugom bojom (bijela, plava, žuta,
zelena) čime bi se uklonio dojam svojevrsne uniformnosti zavičajnog kolorita.
Kolo poskočica „Linño“ – selo Doli, Dubrovačko primorje
Čestitke!
Pjesme i plesovi Sesvetskog prigorja
15
Bravo! Zavičajna baština kȏla ožiljem svih članova ansambla, odlično je predstavljena
i izvedena! Predlažem nastup na završnom ovogodišnjem koncertu. Umjetna pletenica je
vješto i vrlo lijepo upletena u živu kosu. Valja pripaziti na nošenje obuće (jedan tamburaš je
imao nezakopčan lijevi opanak).
Diko moja iz našega sela – pjesme i plesovi Baranje (praizvedba)
Korektan i lijep prikaz sveukupnosti tradicijskog odijevanja s različitim inačicama na
prostoru podunavske i podravske Baranje. Kod obuvanja treba kontrolirati nošenje vunenih
ženskih čarapa (nekoliko primjera sklizanja čarape niz nogu – nabori na potkoljenici i
skočnom zglobu), a ruho (ženske košulje i pregače) urednije i pažljivo oblačiti (donji rubovi
moraju biti u jednoj horizontalnoj liniji, pregače ne smiju biti nemarno i ovlaš vezane oko
pojasa – u kosini se spuštaju ispod tkanog pojasa).
Kreni kolo, kreni bolje – pjesme i plesovi zapadne Hercegovine
Srdačno čestitam! Izvrsno predstavljen sav kov (kovni nakit) i varijante ženskog
oglavlja. Pri odabiru ženskih košulja valja pripaziti da ne budu šivane od voranca, voranog
platna (poseban način tkanja) koje je uobičajeno za Bosansku Posavinu i u središnjoj Bosni, a
u zapadnoj Hercegovini mogu se sporadično naći tek poneki primjeri (doneseni kao miraz ili
nasljedstvo).
Bilarice bilo beru – pjesme i plesovi Bilogore
U odjevnom i vizualnom smislu najneurednija, površna i nemarna točka programa.
Neki primjerci nošnje nisu uopće bili pripremljeni za scensku izvedbu – poderana i
neprišivena čipka koja visi s platna rubine i/ili pregače, neujednačena donja horizontala ruba
pregače i rubine. Predlažem vam da nekim pupoljcima ruža u djevojačkim vijencima dodate
malo boje kako bi se izbjegla jednoličnost i neinventivnost i ujedno pokazala cvjetna
raznolikost i individualni dekorativni izbor.
Podvikuje Bunjevačka vila – pjesme i plesovi Bunjevačkih Hrvata
Uredno i korektno su pokazana dva tipa svečanog ženskog ruha (bijela platnena i
šarena „svilena“ varijanta). Valjalo bi unijeti i druge inačice ženskih ogrlica s kovanicama.
ukupna ocjena za nošnju cjelovečernjeg programa: 8;
programska točka „Pjesme i plesovi Sesvetskog prigorja“: sve sastavnice folklornog
tradicijskog/“suvremenog“ odijevanja za scenski nastup (obuća, nošnja, oglavlje,
nakit/kićenje, pripremljenost, prezentacija, ukupna likovna vjerodostojnost) predstavljene su u
vrlo dobrom prikazu jednog fragmenta zavičajne folklorne tradicije koja je i samim
izvoñačima „najprirodnija“ i posve bliska.
Ivanka Ivkanec, prof.
16
I. koncert podmladaka kulturno-umjetničkih društava
subota, 26. travnja 2014., mala dvorana Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, 11
Hrvatsko prosvjetno društvo "Bosiljak", Čučerje
(kombinirana dječja grupa)
Pasel sem, pasel
folklorni motivi Hrvatskog zagorja
Voditeljica plesa i koreografija: Snježana Marković
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Dražen Šoić
Budući da su ovu grupu činila dva uzrasta djece, odabir ruha nimalo ne iznenañuje – mlaña
djeca bila su odjevena u košuljice, a ona starija u posuñene zagorske narodne nošnje.
Pri tome svakako valja spomenuti da su košuljice bile dobro pripremljene, izglačane i
poravnate na istu udaljenost od poda.
S druge strane, starija djeca – zbog prevelikih nošnji – nisu djelovala jednako uredno, no
ukupan dojam "spasile" su primjereno ureñene frizure jer su sve djevojčice imale kosu vezanu
u jednu ili dvije pletenice, u potpunosti u skladu sa "folkloraškom praksom".
Što se obuće tiče, starija djeca bila su obuvena u skladu sa nošnjom koju su nosila, dok bi kod
mlañe djece ubuduće svakako trebalo nastojati da šlapice budu jednoobrazne.
Tamburaši su takoñer bili uredno odjeveni, a "neutralna kombinacija" sastavljena od gaća,
prsluka i košulje pokazala se primjerenom jer su isti svirači sudjelovali i u izvedbi sljedeće
točke.
Ocjena: 7
Hrvatsko prosvjetno društvo "Bosiljak", Čučerje
(starija dječja grupa)
Turopoljske djevojke
folklorni motivi Turopolja – praizvedba
Voditelj plesa i koreografija: Josip Živković
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Dražen Šoić
Ova grupa, sastavljena isključivo od djevojčica, bila je odjevena u posuñene i dobro
pripremljene nošnje.
Sve su suknje bile poravnate na jednaku udaljenost od poda, obuća ujednačena, frizure
uredne, a šminka decentna i primjerena uzrastu mladih izvoñačica.
Poseban detalj bili su remeni opanaka, koji su kod svih plesačica bili vezani na isti način i na
istu visinu, tj. udaljenost od stopala.
Budući da su tamburaši bili isti oni koji su svirali i prilikom izvedbe prethodne koreografije,
odjevna kombinacija koju su odjenuli bila je prikladna za izvedbu obje točke.
Ocjena: 8
Kulturno umjetničko društvo "Prigorski zdenec"
(mlaña dječja folklorna grupa)
Dječje igre prigorskog kraja
Voditeljica plesa i koreografija: Štefica Sruk
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Josip Jordanić-Šero
17
Ova brojna skupina bila je odjevena u "dječju" varijantu prigorske nošnje i, premda je svako
dijete bilo uredno odjeveno u izglačano ruho, neke nošnje bile su evidentno prevelike – to se
naročito odnosi na one koje su nosile najmlañe djevojčice.
Frizure su bile primjereno ureñene – djevojčice sa dugom kosom nosile su pletenice, a one sa
kratkom kosom dva uredna mala repa.
Ono na što bi trebalo obratiti više pažnje jest odabir obuće jer su djevojčice nosile nekoliko
različitih varijanti opanaka, a neki dječaci bili su obuveni u gumene čizme. Premda se gumena
obuća marke "Bata", kao dio radne "nošnje" odraslih, nosila u nekim dijelovima Hrvatske
izmeñu dva svjetska rata, primjerenost njenog korištenja prilikom prezentacije dječjeg
folklora je upitna. Stoga bi, barem za sada, puno bolje i praktičnije rješenje bilo da i dječaci
nose neku vrstu obuće koju bismo, bez suvišnih rasprava, mogli nazvati tradicijskom.
Tamburaši odjeveni u prigorske narodne nošnje bili su odjeveni korektno i uredno.
Ocjena: 6
Kulturno umjetničko društvo "Klas", Podsused
(starija dječja folklorna skupina)
Selo moje malo
pjesme i plesovi Ražanca
Koreografija: Dubravko Baran
Voditelji: Valerija i Dubravko Baran
Voditelj tamburaša: Krsto Lalić
Folklornu baštinu Ražanca predstavila nam je grupa djevojčica starije osnovnoškolske dobi
koja zaslužuje pohvalu zbog primjereno odabrane i aplicirane šminke – narumenjeni obrazi i
decentan ruž za usne bili su posve u skladu sa dobi izvoñačica, a uredne frizure pridonijele su
pozitivnom dojmu (premda bi iste, uz pravilnu "upotrebu" umjetnih pletenica, mogle djelovati
puno autentičnije).
Zbog poprilične razlike u visini izmeñu najviših i najnižih plesačica, poravnavanje posuñenih
nošnji je očito predstavljalo odreñeni problem – trud oko toga je bio vidljiv jer su suknje bile
uspješno poravnate na jednaku udaljenost od poda, ali ista razina urednosti nije bila dosegnuta
i s pregačama različitih duljina, zbog čega su neke scenske slike djelovale vrlo neskladno.
Obuća je bila primjerena za izvedbu ove točke, no prilikom pripreme za nastup, svakako bi
trebalo obratiti pažnju na to da se prikriju detalji koji otkrivaju da je riječ o suvremenoj obući
(u ovom slučaju, crvene etikete).
Ocjena: 7
Hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Prigorec", Markuševec
Djevojčica kolo vodi
pjesme i plesovi Turopolja
Koreografija: Dejan Pilatuš
Glazbena obrada: Željko Kravarščan
Voditelj: Dean Pilatuš
Voditelj tamburaša: Petar Varga
Svi članovi glazbenog sastava koji je sudjelovao u izvedbi ove točke bili su uredno odjeveni u
"neutralnu" odjevnu kombinaciju sastavljenu od čizama, gaća, košulje i prsluka. Riječ je o
"klasičnom" i prihvatljivom rješenju kojem brojna folklorna društva pribjegavaju kada izvode
folklornu grañu iz pojedinih kajkavskih krajeva i, iz objektivnih razloga, nisu u mogućnosti za
18
svirače pribaviti nošnje iz regije čiji folklor u tom trenutku prezentiraju na sceni. Nažalost,
svirači, zbog (ne)dostupnosti dijelova nošnji za posudbu nisu imali šešire kojima bi upotpunili
svoj izgled na sceni i kojim bi jedan od mlañih tamburaša mogao prikriti frizuru koja je bila
vidljivo suvremena.
Plesači/ce su takoñer bili vrlo uredno odjeveni u primjerene posuñene nošnje, premda nisu sve
suknje bile poravnate na jednaku udaljenost od poda, a pojedini plesači nosili su prekratke
gaće. Iako bi taj nedostatak prikrile čizme (koje bi ujedno bile i primjerenije za izvedbu ove
točke), Društvo ih nije bilo u mogućnosti posuditi, tako da su mladi plesači, kao i njihove
kolegice, ovu koreografiju izveli u opancima.
Ukupnom pozitivnom dojmu pridonijele su, uz jednoobraznu obuću, i odlično ureñene i
ujednačene frizure (sve djevojčice nosile su dvije pletenice).
Ocjena: 8
Goran Škrlec
19
II. koncert folklornih skupina kulturno-umjetničkih društava
subota, 26. travnja 2014., mala dvorana Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, 19 sati
U subotu 26. travnja 2014. godine, s početkom u 19 sati, održan je II. koncert 37.
smotre folklornih amatera grada Zagreba. Na smotri su sudjelovali:
1. KUD „Orač“, Demerje
2. KUD „Orač“, Mala Mlaka
3. HKPD „Bosiljak“, Čučerje
4. HSD„Sljeme“, Šestine
5. KUU „Staro Brestje“
6. ŽVA „Zwizde“
7. FA „Sesvetska Sela“ – rekreativna folklorna skupina
Opća zapažanja:
Koncert je održan u maloj dvorani Lisinski koja se već godinama pokazuje odličnim
odabirom za održavanje smotre. Prosudbena komisija je kao i uvijek imala
besprijekorne uvjete za praćenje programa. Program je uz decentnu najavljivačicu
izveden bez zastoja. Dvorana je bila solidno popunjena, a publika izrazito motivirana
podržati nastupe grupa shodno mjestu iz kojeg dolaze, sve u skladu s normama
uljuñenog ponašanja.
Obzirom da prosudbena komisija u svom sastavu ima stručnjake specijalizirane za
procjenu glazbenih i odjevnih dostignuća, ovaj osvrt bit će lišen podrobnije analize
spomenutih komponenata u nastupima grupa, te će isključivo analizirati plesni i
koreografski (etnokoreološki) segment izvedbi.
Zapažanja redoslijedom nastupanja:
KUD „Orač“, Demerje
„Cjelo selo se spomina“ - pjesme i plesovi Meñimurja
Poznata je činjenica kako je u etnokoreološkom smislu prikazujući plesove iz
Meñimurja na sceni gotovo nemoguće pogriješiti. Zašto? Zato što je pojam seljaka
koreografa koji su izmišljali ili izmišljaju plesove na teme poznatih pjesama u
Meñimurju, konstanta do danas. Meñu najpoznatijima su bili ili jesu Jela Pavčec, Mijo
Novak, Leonard Žnidarić kao i trenutno najpoznatija pjevačica meñimurskih pjesama
Elizabeta Toplak. Stoga je o toj dimenziji ove scenske prezentacije izlišno bilo što
posebno napomenuti, osim da su prikazani plesovi bili u skladu s karakteristikama
obrañenog područja. Stilski gledano, takoñer je sve bilo korektno. Problem nastaje
kada se analizira koreografsko dostignuće iz kojeg je evidentno da autor ne poznaje
temeljne scenske zakonitosti. Poglavito kad primjerice kod Čipčardaša u gotovo
simetričnoj poziciji na sceni prikazuje prvo dva, a potom i tri različita gibanja. Na
sceni razlikujemo dvije vrste ravnoteže statičku i kinematičku. Znati postaviti
kinematičku, pretpostavlja staviti u sklad dva ili više gibanja. A postaviti dinamičku
krivulju prema najvažnijem, dinamičkom principu kojemu se podreñuju svi ostali
principi u kreiranju svake koreografije, jest temeljna vještina koju bi svaki autor trebao
imati. Pretpostavka vještine je znanje. Stoga se kao obavezna literatura preporučaju
dvije knjige dr. sc. Ivana Ivančana; Folklor i scena i Narodni plesni običaji u Hrvata.
U njima je sve detaljno objašnjeno. Grupa je iako najavljena kao veteranska imala tri
20
mlade izvoñačice, od ukupne brojke od 11 izvoñačica. Trajanje koreografije je bilo 10
minuta od čega se dvije trećine sastoji isključivo od vokalnih, ili vokalnoinstrumentalnih brojeva.
Ocjena: 4
KUD „Orač“, Mala Mlaka
„Diko moja crvena grgina“ – pjesme i plesovi Moslavine (praizvedba)
Puno bolji dojam od prethodne grupe, ostavila je takoñer isključivo ženska postava
sastavljena od dvije pjevačice i dvanaest plesačica iz Male Mlake. Plesno potpuno
čista izvedba, bez stilskih devijacija. Koreografski gledano, sve je bilo neprenteciozno
s puno zgodnih detalja, lišeno scenskih pogrešaka. Ono što bi bilo poželjno jest ne
ponavljati formacije u Swingu, te zbog dinamičke linije kompletne koreografije,
spomenuti ples skratiti na pola.
Ocjena: 6
HKPD „Bosiljak“, Čučerje
„Podvikuje bunjevačka vila“
Brojna veteranska skupina iz Čučerja, junački se borila s ni malo laganim (u fizičkom
smislu) materijalom. Koreografski gledano, nije bilo scenskih pogrešaka, ali ni nekih
posebno interesantnih momenata. Prikazana su dva plesa Divojačko kolo (varijanta iz
Subotice), te svima dobro znano Momačko kolo. Oba plesa prikazana su u nekim
segmentima potpuno pogrešno. U Divojačkom kolu prvi je dio bio u redu, dok je u
drugom dijelu došlo do pogreške. Naime, drugi dio se izvodi tako da se na prvu
četvrtinku napravi poklek na obje noge, na drugu četvrtinku - na desnu nogu, čime
završava prvi takt. Drugi takt počinje ponovo na desnu nogu osminkom, pa lijevom
nogom osminkom, te tako do kraja glazbene teme. Pogreška je nastala u prvom taktu
nakon što je nakon korektne prve četvrtinke autor drugi dio takta nastavio s dvije
osminke kao kod prethodno opisanog korektnog drugog takta i tako nastavio do kraja.
Slijedeće dvije ključne pogreške dogodile su se u Momačkom kolu. Prva se odnosi na
potpuno pogrešan hvat u trojkama koji je izgledao kao da se radi o plesu Logovac, koji
spada u sasvim drugo područje, umjesto ispravnog i karakterističnog širokog hvata.
Druga se pak odnosi na potpuno pogrešnu vertikalu. Obzirom da je autor godinama
plesao koreografiju u kojoj je sve ovo napravljeno ispravno, ove pogreške začuñuju.
Ocjena: 4
„Čučerje je naše sele“ – pjesme i plesovi Čučerja
Izvedba ove grupe iz Čučerja bila je u potpunosti korektna. Stilski i tehnički bez
pogrešaka. Vrlo dobro uvježbano. Koreografski gledano s puno lijepih detalja.
Dinamički po pravilima struke. Možda za nijansu skratiti Staro sito i Išel jesem vu
šumicu.
Ocjena: 7
HSD „Sljeme“, Šestine
Pjesme i plesovi okolice Bizovca
Bez obzira na činjenicu kako ova koreografija po plesovima koji su u njoj korišteni, te
po broju i strukturiranosti izvoñača podsjeća na sličnu prof. Zvonimira Ljevakovića,
21
ne može se ne priznati kako se radi o vrlo uspjelom djelu s mnogo originalnih i veoma
uspjelih rješenja. Izvedbeno gledano može se promatrati dvojako. Prvi prikazani ples
Rukavice, u izvoñenju ženskog dijela grupe, pozicijski je bio odrañen kako treba, no
ono što je znatno umanjilo dojam bile su konstantno neujednačene vertikale. To je ono
na što kod uvježbavanja treba posebno obratiti pozornost. Nije isto plesati vertikale
bez narodne nošnje, ili u njoj. Poglavito kada se radi o tako bogatoj i teškoj nošnji.
Drugi ples Armari, bio je izveden precizno, s preciznim podbijanjima i bez kašnjenja u
tempu. Ukupno uzevši, bio je to vrlo solidan nastup.
Ocjena: 6
KUU „Staro Brestje“
„Cielo selo se spomina“ – pjesme i plesovi Meñimurja
Mnogobrojna grupa izvoñača, od koja su bila tri muška plesača, solidno je izvela
plesove iz Meñimurja. Plesovi su stilski i tehnički bili korektni. Scenski postav vrlo
jednostavan, gotovo bez bilo kakvih koreografskih rješenja, ali i bez grešaka. U
odnosu na posljednji put kada sam imao priliku pratiti nastup ove grupe, ovo
predstavljanje je bilo dosta slabije.
ŽVA „Zwizde“
Nije bilo scenskog pokreta.
FA „Sesvetska Sela“ – rekreativna folklorna skupina
Lepa moja goro zelena – pjesme i plesovi Desinca
Obzirom kako se radi o velikoj rekreativnoj skupini žena, nastup ove grupe u plesnom
smislu bio je više nego solidan. Osim Šebešićke, svi su plesovi prikazani korektno, dok
je ovaj spomenuti iskorišten glazbeno kao potka za scensku radnju. Stilski i tehnički
sve je bilo kako treba. Trajanje pojedinih plesova bilo je dobro izbalansirano.
Koreografski crtež čist i precizan, bez grešaka, ali i zahtjevnijih formi, što je obzirom
na karakter grupe razumljivo.
Ocjena: 5
Zaključno:
Nakon koncerta održan je kratak sastanak članova stručne komisije s voditeljima grupa
na kojem su iznesena opća zapažanja. Činjenica koja prvo upada u oči jest evidentan
nedostatak muških plesača. Pojedine grupe u svom sastavu nisu imale niti jednog. To
je posve sigurno u plesnom, ali i koreografskom smislu ograničavajući faktor. Estetika
narodnih plesova izmeñu ostalog zavisi i od npr. zadane hvatne forme. Ona ne može
biti jednaka primjerice prilikom izvoñenja plesa u paru ukoliko je par muško-ženski,
ili plešu li dvije žene. Isto tako, dobar dio grupa bio je sastavljen od izvoñača različitih
dobnih skupina. Od onih koje su zapravo trebale sudjelovati na smotri kao starije
dječje grupe, do grupa treće životne dobi. Najviše je bilo heterogenih izvoñačkih
skupina. Posebna priča su veteranske ili rekreativne skupine. Bavljenje umjetnički
oblikovanim folklorom, u smislu reprodukcije svojstvene gradskim grupama,
pretpostavlja veoma često i pretenciozne koreografske zahvate, te materijal posložen
na način da je sama izvedba prilično fizički zahtjevna. Stoga je potrebno dobro
procijeniti mogućnosti izvoñačkog sastava, te tome prilagoditi i predviñene scenske
22
zahvate. Upravo u tome će biti najveći izazov takvim grupama te, prije svega,
njihovim voditeljima u budućem radu.
Prikazano na II. koncertu 37. Smotre folklornih amatera grada Zagreba može se
ocijeniti dobrim. Nivo grupa je u skladu s dosad dostignutim standardima scenske
primjene folklorne umjetnosti gradskih amaterskih folklornih skupina. Obzirom na
novi koncept valorizacije kulturno-umjetničkog amaterizma koji je usmjeren ka
posebnom stimuliranju i vrednovanju vrsnoće, slijedeće se godine očekuje povećanje
kvalitete. U tom smislu treba svim skupinama i njihovim voditeljima poželjeti
ustrajnosti i truda, te mnogo uspjeha u budućem radu.
Andrija Ivančan, dipl. etnolog i polonist
Selektor HDFKiV
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ORAČ, DEMERJE Veteranska folklorna skupina
Cielo selo se spomina
(pjesme i plesovi Meñimurja)
Voditelj plesa i koreografija: Goran Vašarević
Glazbena obrada: Božo Potočnik
Voditelj tamburaša: Mario Belan
Ne mogu reći da je izvedba bila izrazito loša, no s obzirom na renome Ansambla ovo je za
mene bila pomalo razočaravajuća izvedba. Kako Ansambl vrlo dobro poznajem u njegovim
najboljim izdanjima teško mi je shvatiti tolike propuste u izvedbi. No krenimo redom.
Činjenica jeste da se Meñimurje ne pjeva isključivo prsnim registrom, te da dolazi do
takozvanog lomljenja registara na prelaznim tonovima, no pjevanje šumnim tonom (kod nekih
čak i falsetom) „na grlu“, zabavnjačkim, odnosno mikrofonskim „štihom“ potpuno je
neprimjereno. Bilo je u nižim intonacijama podsjećanja na najbolje vokalne interpretacije
Ansambla, no čini se da Ansambl već duže vremena nije imao kvalitetno vokalno voñenje.
Pored toga današnji standardi folklornog pjevanja podrazumijevaju i meñimurski izgovor, no
toga je bilo samo donekle, i to u pjevanju solistice kod naslovne pjesme. Nije bilo glumački
loše i nešarmantno izvoñenje teme „Pet je kumi“, no takva stilizirana interpretacija ( gotovo
doslovna kopija interpretacije „Ladarica“) nije mi bila primjerena za ovakav tip koreografije.
Pored toga neka sola su vokalno- tehnički bila ispod nekadašnjeg nivoa Ansambla. Iako
voditelja tamburaša poznajem kao vrsnog tamburaša i vrsnog voditelja, u izvedbi orkestra bilo
je previše propusta. Od ritmičkih raspada u gotovo svim temama, do prebrzog tempa u temi
„Štiri snehe“, pa do krivih nota u temi „Črne čizme“. Mogu razumjeti da se radi o veteranskoj
folklornoj skupini, no većina tih žena nastupala je donedavno (ili još nastupa) u standardnoj
postavi. Često možemo čuti veterane pojedinih ansambala koji nimalo ne zaostaju za svojim
redovnim postavama. Pogotovo za to nema razloga u pjevanju, ako već kod plesa ne mogu
parirati mlañim kolegama. Dakle, moram reći i da orkestar ima relativno dobar ton te da je
bilo i vrlo dobrih mjesta u izvedbi relativno zahtjevne obrade, te da je u vokalnoj izvedbi bilo
i dobrih mjesta kod pojedinih pjevačica, te da je intonacija bila uglavnom dobra, no ukupni
dojam znatno je pokvaren navedenim problemima.
Ocjena je izvedena iz četiri ravnopravna glazbena elementa: Izbor materijala, obrada,
kvaliteta pjevanja i kvaliteta sviranja. Konačna ocjena za glazbeni aspekt izvedbe je 4
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ORAČ, MALA MLAKA
Diko moja crvena grgina
(folklorni motivi bijele Moslavine-praizvedba)
23
Voditelj plesa i koreografija: Josip Živković
Glazbena obrada: Josip Živković i Mario Tuñina
Voditelj tamburaša: Mario Tuñina
Počimalja u temi „Oj, Bojana nije primjerenim tonom započinjala temu. Radi se o
„zabavnjački“ visoko podignutom grkljanu koji je onda dovodio do tona koji je stilski
neprimjeren lokalitetu. Drugi glasovi su znatno bolje prihvaćali i popravljali dojam. Izvedba
na samici vrlo dobra. Dvoglas u naslovnoj temi koreografije „Diko moja crvena grgina“ je bio
slobodan i zvonak, no intonativno ne uvijek precizan. Počimalje dobre. Orkestar je relativno
dobro pratio, no bilo je zapinjanja u visokim pozicijama lijeve ruke. Naročito u temi koja jako
podsjeća na bunjevačko divojačko kolo??? U „Terežanskom drmešu“ bilo je dosta ritmičkih
problema. Ipak ukupan dojam vokalne i orkestralne izvedbe nije bio loš. U svakom slučaju
vidi se dosta prostora za napredak jer su osnove relativno dobro postavljene.
Ocjena je izvedena iz četiri ravnopravna glazbena elementa: Izbor materijala, obrada,
kvaliteta pjevanja i kvaliteta sviranja. Konačna ocjena za glazbeni aspekt izvedbe je 6
HRVATSKO KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO BOSILJAK, ČUČERJE
Veteranska folklorna skupina
Podvikuje bunjevačka vila
Voditelj plesa i koreografija: Alen Šušković
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Dražen Šoić
Uvodna pjesma započela je jednoglasno, a u refrenu smo čuli dvoglasje koje je formalno bilo
točno i relativno slobodno, no krajevi fraza uvijek su završavali u blagom „falšu“ zbog toga
što vokalna aktivnost nije trajala do kraja fraze. Mislim da ovaj ansambl (iako se radi o
veteranskoj skupini) ima mogućnosti i za veće vokalne dosege. Obrada je bila vrlo dobra, a
tamburaši sviraju s relativnom lakoćom te tonski i stilski dobro, no unutarnje dionice pomalo
ritmički kasne u odnosu na vodeće glasove i ritam sekciju. Bilo je i problema u nekim
orkestralnim prohodima u posljednjoj temi.
Ocjena je izvedena iz četiri ravnopravna glazbena elementa: Izbor materijala, obrada,
kvaliteta pjevanja i kvaliteta sviranja. Konačna ocjena za glazbeni aspekt izvedbe je 5
Folklorna skupina Čučerje je naše sele (pjesme i plesovi Čučerja)
Voditelj plesa i koreografija: Josip Živković
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Dražen Šoić
Voditelj pjevanja: Ambrozije Puškarić
Vrlo zanimljiv i svjež izbor te raspored tema. Odlični tamburaši, stilski i tehnički. Ritmički
vrlo uvjerljivi. I vokalna izvedba nije loša, no ipak je znatno manje uvjerljiva od orkestralne. I
pored slobodnog i stilski primjerenog tona ima i zamjerki. Moglo je biti i više dvoglasja u
relativno jednostavnim temama, a u temi „Čučerje je naše sele“ visine su stalno bile
nedosegnute. U vrtnji muškarcima su visoko podignute brade i grkljani pa je impostacija
relativno plitka.
Ocjena je izvedena iz četiri ravnopravna glazbena elementa: Izbor materijala, obrada,
kvaliteta pjevanja i kvaliteta sviranja. Konačna ocjena za glazbeni aspekt izvedbe je 7
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SVETA ANA, ODRANSKI OBREŽ
Starija folklorna skupina
24
Moj se dragi v Ameriku otpravlja
(pjesme i plesovi Meñimurja)
Voditelj plesa i koreografija: Hrvoje Vlašec
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Nikola Tuškan
NISU PRISTUPILI!!!
HRVATSKO SELJAČKO DRUŠTVO SLJEME, ŠESTINE Pjesme i plesovi okolice Bizovca
Voditelj plesa i koreografija: Stanislav Dolinar, prof.
Voditeljica tamburaša i glazbena obrada: Gordana Talan, prof.
Uvodna vokalna tema osvježenje je u odnosu na brojne koreografije koje obrañuju plesove
valpovačkog kraja koje počesto biraju veće odavno „prežvakane“ teme. To nažalost nije bio
slučaj s orkestralnim temama. Pjevanje je bilo vrlo čisto i zvonko s uvjerljivom počimaljom.
Ipak sugeriram svim djevojkama svjetlije pjevanje u slavonskom stilu to jest više vodoravno
razvučene usnice. Kod počimalje je bilo malo primjesa grlene muskulature, a kod drugih
djevojaka malo nosnog prizvuka zbog previsoko podignutog korijena jezika. Ipak, bez obzira
na ove sugestije pjevanje je bilo vrlo uvjerljivo, zvonko, slobodno i intonativno čisto. Šteta da
orkestar nije svirao i neke druge nama zanimljivije teme, no ove koje je svirao svirao je vrlo
dobro, ujednačeno, a teme su i stilski primjereno obrañene.
Ocjena je izvedena iz četiri ravnopravna glazbena elementa: Izbor materijala, obrada,
kvaliteta pjevanja i kvaliteta sviranja. Konačna ocjena za glazbeni aspekt izvedbe je 7
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA STARO BRESTJE Cielo selo se spomina
(pjesme i plesovi Meñimurja)
Voditeljica plesa i koreografija: Vlatka Hlišć
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Marijan Sivoš
Odabir tema, glazbena obrada te dramaturgija točke odgovaraju standardima. Ipak čini mi se
da su poneke intonacije malo preduboke što dovodi do nedovoljno zvonkog pjevanja.
Pjevanje je relativno čisto, no vjerojatno se išlo na duboke intonacije kako bi sve ostalo u
prsnom registru što je za meñimursko pjevanje apsolutno nepotrebno. Dapače, karakteristično
su relativno visoke intonacije te počesto veliki rasponi (često preko oktave- čak do
kvintdecime) koje onda treba pjevati s takozvanim „lomljenjem“ registara na prijelazima.
Trojica muškaraca su nedovoljno raspjevani. Orkestar je bio solidan. Stilski je sviranje bilo
vrlo blizu izvornom načinu sviranja. Jedino je šteta da je dolazilo do povremenih ritmičkih
problema u svirci.
Ocjena je izvedena iz četiri ravnopravna glazbena elementa: Izbor materijala, obrada,
kvaliteta pjevanja i kvaliteta sviranja. Konačna ocjena za glazbeni aspekt izvedbe je 6
ŽENSKI VOKALNI ANSAMBL ZWIZDE Svatovac (Ladimirevci)
Zapis: Zrinka Posavec
Imam curicu (svatovska pjesma iz Bapske)
Zapis: Zrinka Posavec
Svatovac (Vukojevci)
Zapis: Zrinka Posavec Voditeljica: Zrinka Posavec
25
Izbor tema je vrlo svjež i zanimljiv. Pjevačice su dobro karakterizirale duhovite tekstove.
Intonacija odlična. Pjevanje vrlo slobodno i zvonko. Ipak sugerirao bih svjetliji ton koji bi se
postigao horizontalnijom pozicijom otvora usana. Takav ton, osim što bi stilski bio bliži
izvoru još bi više podcrtao šaljivi karakter tekstova. Najveći problem ovog ansambla je znatno
slabiji prvi glas u odnosu na vrlo dominantni drugi. Počimalja je stilski vrlo dobra, no
nedovoljno čujna.
Ocjena je izvedena iz četiri ravnopravna glazbena elementa: Izbor materijala, obrada,
kvaliteta pjevanja i kvaliteta sviranja. Konačna ocjena za glazbeni aspekt izvedbe je 8
FOLKLORNI ANSAMBL SESVETSKA SELA Rekreativna folklorna skupina
Lepa moja goro zelena
(pjesme i plesovi Desinca)
Voditeljica plesa i koreografija: Andrea Kager
Glazbena obrada: Vedran Kolarić
Voditelj tamburaša: Mario Pleše
S obzirom da se radi o rekreativnoj folklornoj skupini teško je nalaziti zamjerke, jer suštinski
ništa nije bilo jako ispod nekog nivoa koji je danas već standard za zagrebačke folklorne
izvedbe. Izbor tema je bio uglavnom uobičajen, no raspored i proporcije su bile dobre, kao i
glazbena obrada. Pjevanje je bilo dvoglasno, no nedovoljno sigurno s često nedosegnutim
najvišim tonovima. Intonacija u cjelino dosta nestabilna, a posebice krajevi fraza koji su u
pravilu padali u odnosu na osnovnu intonaciju zbog izostanka potpune vokalne aktivnosti.
Posebno je intonacija bila problematična u modulaciji u „Šebešićki“. Orkestar je uglavnom
bio solidan no bilo je ipak potpunih promašaja kao npr. prijelaz na „Oberštajer“ ili „Drmeš“
na kraju koji je u izrazu bio nedovoljno ritmički kompaktan.
Ocjena je izvedena iz četiri ravnopravna glazbena elementa: Izbor materijala, obrada,
kvaliteta pjevanja i kvaliteta sviranja. Konačna ocjena za glazbeni aspekt izvedbe je 5
Mr. art. Bojan Pogrmilović
KUD „ORAČ“ – DEMERJE
Cjelo selo se spomina
Oglavlja su uredna, ali nije iskorištena mogućnost različitih inačica. I mlade i starije plesačice
nose poculice. Sve su nošnje ujednačene. Podsuknje su prekratke. Donji rub nošnji nije
poravnat. Nejasna je upotreba vunenih marama, koje se nakon pjesme bacaju u košaru. Niti
jedna žena ne bi se tako ponijela prema svojoj nošnji. Tamburaši su uredni.
ocjena: 6
KUD „ORAČ“ – MALA MLAKA
Diko moja, crvena grgina
Oglavlja su raznolika – i poculice i kapice i peče za starije žene, ali nisu sva uredno
postavljena, jedno napose. Raznolikost ovih jednostavnih nošnji postignuta je raznim bojama
prsluka i sitnim razlikama u čipkama na nošnjama. Skromna nošnja ima i skromni nakit.
Donji rub svih plesačica je poravnat.
26
ocjena: 8
HKPD „BOSILJAK“ – ČUČERJE
Veteranska folklorna skupina
Podvikuje bunjevačka vila
Oglavlja su uredno počešljana, ali nisu korišteme marame uz svilene nošnje. Neke žene su
imale raskopčane prsluke, što je loše. Ako ih ne mogu zakopčati, mogu ih povezati trakama.
Isto je i s muškim kaputom, koji se nosi zakopčan. Svilene i bijele igrače (mašne) treba vezati
s vanjske strane trojki, što kod dvije trojke nije bilo poštovano. Takoñer, igrači su bili
zgužvani, kao i dvije šlingane suknje, na kojima se vjerojatno sjedilo. Suknje nisu bile
podložene turnirima (valjčićima koji se vežu na stražnjicu), te nije poštovan oblik bunjevačke
ženske siluete.
ocjena: 7
HKPD „BOSILJAK“ – ČUČERJE
Folklorna skupina
Čučerje je naše sele
Lijepa i uredna oglavlja na crvenim i svilenim nošnjama. I unutar ove dvije grupe nošnji
postignuta je raznolikost, a lijepo su obučene. Duljina crvenih nošnji nije bila poravnana, a
nezgodno je i to da je u plesu najkraća nošnja došla uz najdužu. Bolje ih poravnati.
Osobno bih stavio nakit na kaputiće svilenih nošnji i ispod košulje, da se vidi ovratnik.
ocjena: 8
HSPD „SLJEME“ – ŠESTINE
Pjesme i plesovi okolice Bizovca
Donji rub nije poravnan, jedna nošnja prekratka, plesačici se vide noge.
Muški uredni i dobar izbor prsluka i tkanica. Raznolike inačice ženskih nošnji, za mlañe i
starije žene. Oglavlja razna i uredna, nakit u redu.
ocjena: 7
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA STARO BRESTJE
Cielo selo se spomina
Donji rub nošnji bolje poravnati.
U okviru jednostavne meñimurske nošnje postignute su sitne razlike, djevojke imaju
pletenice. Muški nose šešire po meñimurski.
ocjena: 8
ŽENSKI VOKALNI ANSAMBL „ZWIZDE“
Svatovac, Imam curicu, Svatovac
Donji rub nošnji treba bolje poravnati.
Drugo je raznoliko, bogato i lijepo i uredno obučeno.
27
ocjena: 9
FOLKLORNI ANSAMBL SESVETSKA SELA – SESVETSKA SELA
Rekreativna folklorna skupina
Lepa moja goro zelena
Dvije nošnje su preduge, treba ih skratiti i slika bi bila bolja, donji rub bio bi poravnan.
Marame su raznolike i vezane na razne načine. Korišten je nakit.
ocjena: 8
Damir Kremenić, magistar etnologije
28
III. koncert podmladaka kulturno-umjetničkih društava
subota, 27. travnja 2014., mala dvorana Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, 11,00
Općenito
U programu je sudjelovala jedna mlaña dječja skupina, tri dječje skupine, dvije starije
dječje skupine i 6 kombiniranih dječjih skupina. Programe je izvodilo 154 djevojčica i 45
dječaka, ukupno 199 malih izvoñača. Dvije trećine gledališta je bilo ispunjeno. Ovo je bila
večer kombiranih folklornih skupina odnosno izvoñenja dviju starosnih uzrasta u jednoj
koreografiji i moram kazati da nisam pretjerano zadvoljan sa scenskim koncipiranjem tih
izvedbi. Imali smo prilike vidjeti kada „mlañi i stariji“ izvode cijelu (plesnu) koreografiju,
nedovoljan broj djece u pojedinom uzrastu za uvjerljivo scensko izvoñenje, samo jednu dječju
igru, nespretno i nemušto povezivanje dječjeg folklora i narodnih plesova, pomanjkanje ideje
u ulozi mlañih za vrijeme izvoñenja starijih. U uvodnom dijelu sam već istaknuo da je
ustaljeno i prihvaćeno rješenje u kojem mlaña djeca izvode dječji folklor, a starija narodne
plesove, može i drugačijim redoslijedom. Za vrijeme izvoñenja narodnih plesova mlaña djeca
se igraju i ili imitiraju starije u pozadini. Dakako to nije sveto pismo, ali je prihvatljiv
pedagoški predložak. Dječje folklorne skupine u izvoñenju dječjeg folklora su, manje ili više,
bile uspješne kao i dva starija dječja ansmabla. Poseban dojam su ostavili: KUD „Sv. Ana“ točno kretanje i pozicioniranje u prostoru; KUD Sljeme - izvrstan stil u izvoñenju bunjevačkih
plesova; KUD „Mladost“ - ujednačenost tijekom izvedbe turopljskih plesova, KUD „Orač“
scenska zamisao u obradi dječjih igara i KUD „Frankopan Remete“ izvedba plesa Tri koraka
.... Prema podacima iz programa nije bilo praizvedbenih djela.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SV. ANA,
ODRANSKI OBREŽ
Kombinirana dječja folklorna skupina
Grej, grej sunčece
(pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja)
Voditeljica plesa i koreografija: Danijela Matovina
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Nikola Tuškan
Autorica se oslonila, većim djelom, na dječje folklorno stvaralaštvo, što je u potpunosti
ispravno obzirom na starosnu dob djece – izvoñača. Brojalice, rugalice i govorkalice djeca su
izvodila s jasnim izgovorom, primjernom glasnoćom i potrebitim žarom. Pokreti i koraci
izvedeni su ujednačeno i sigurno. Najviše me se dojmilo vrlo osviješteno i točno kretanje
djece na sceni. Na svim prostornim likovima (krug, polukrug, dijagonale, kolone, vrste) djeca
su bila točno pozicionirana. Nisam pristalica primjene sportskih igara na scenu u ovom
slučaju prasičkanja, a još dodatna nepovoljnost u ovom slučaju je igra bez prasice – drvene
pločice.??? Autorica si je dala stvaralačku slobodu u kreiranju plesa Jelica kolce vodila što
podržavam, no ipak je na početku trebala predstaviti izvorni plesni obrazac i zatim krenuti s
njegovom nadgradnjom sukladno plesnim dogañanjima i autorskom senzibilitetom tada bi to
bilo vjerodostojno. Ovako smo vidjeli jedan „osakaćen obrazac“ koji je poslužio samo s
ciljem da se poslije istakne atraktiviniji - izvorni.
Koreografija je imala logičan i skladan slijed uz linearnu progresiju od početka prema kraju.
Scenske slike, kojih je bilo podosta umjereno su se mijenjale prema dinamici dogañanja na
sceni. Kompaktnost slijeda dogañanja ipak je neznatno narušena uvrštavanjem posljednje
brojalice. Trebalo je točku završiti s cjelovitim prikazom plesa Jelica kolce vodila. Imitaciju
slušanja „ostale djece „ djevojčice koja pjeva „………“ - negdje sam vidio?
29
U izvedbi je sudjelovalo 11 djevojčica i 4 dječaka.
Ocjena:8
Sportskim igrama nije mjesto na sceni. Moglo je i bez narodnog plesa Jelica kolce vodila.
HRVATSKO SELJAČKO PJEVAČKO DRUŠTVO
SLJEME, ŠESTINE
Kombinirana dječja folklorna skupina
Sigre i igre Hrvata okolice Tavankuta
Koreografija: Valentino Krajačić i Magdalena Šobar
Voditeljica plesa: Magdalena Šobar
Voditeljica tamburaša i glazbena obrada: Gordana Talan
Na početku, deset djevojčica nam je predstavilo dvije dječje igre s pjevanjem Ježole. Pri tome
valja naglasiti vrlo lijepu i ujednačeno izvedbu šetanog koraka i skladnog kretanja po
prostoru. Potom su na scenu došli „stariji“ i izveli bunjevačke narodne plesove Srdim se
dušo, Dere, Mazuljka i Slamarsko kolo. Kad sam, uoči koncerta, pročitao na programu da
dječja iskupina izvodi bunjevačke plesove odmah sam pomisilio uuuu - to neće biti dobro. Ali
ovaj puta sam se srečom ugodno iznenadio jer je voditeljica izabrala primjerene plesove koje
bih i ja izabrao da sam bio u toj situaciji. Voditeljici pohvale za: primjeren izbor plesova
uzrastu djece i koreografiju bez momačkog nadigravanja; vrlo ozbiljan i studiozan pristup jer
se vidi da je znanje stekla na „terenu“; točne plesne predloške za svakog od prikazanih
plesova, nastojanja i ustrajnost da se maksimalno približi stilu bunjevačkih plesova; uspješnu
plesnu metodiku kojom je momčiće - prigorce rasplesala do zavidne razine.
Istini za volju, neke plesne detalje treba popraviti. Smiriti udarce nogom o pod u plesovima
Srdim se dušo i Mazuljka. Ovako izgledaju kao podravski podbijanci. Prilikom prednjeg
iskvrcavanja dječaci trebaju opustiti prednji dio stopala, a ne isti držati uzdignuto. To je vrlo
važno jer pozicija stopala odreñuje uspješnost prednjeg iskvrcavanja, a djeluje i estetičnije.
Specifično plesno držanje, uznositost i plesni stil je bez obzira na navedene upute ipak očuvan
i to je navažnije, a istovremeno i to je veliki uspjeh. Osim znanja stečenog na terenu vidi se
veliki žar i strast voditeljice prema tim plesovima bez čega bi to vrlo teško prenijela na svoje
prigorce. I tu sad možemo konstatirati da ipak uvježbavanje narodnih plesova iz drugih
etnoregija može biti jedino uspješno ako voditelj ili koreograf uspiju osim plesa prenijeti i
energiju izvora. Dakle, bunjevački plesovi više ne bi smjeli biti enigma i privilegija samo
izvrsnih ansambala već iste mogu uspješno izvoditi i manje etablirane skupine, samo uz
uvjet, da voditelji znanje steknu na terenu. Teren je preduvjet za stvaranje uspješnog plesnog
stila i koreografije. To sam se mnogo puta i osobno uvjerio i tu prestaju sve dileme.
Koreografija je primjerena izvoñačima i nije bilo soliranja i bespotrebne afektacije s
publikom. Svi plesovi su izvedni na kružnoj formaciji i odmjereno. Jedino je samo finalna
slika izašla iz tog konteksta, ali to se svima nama „dogaña“.
U izvedbi je sudjelovalo 10 divojčica, 5 momčića i 7 divojaka
Ocjena: 9
S vremenom će biti zasigurno ocjena 10.
DRUŠTVO ALTER EGO, KAŠINA
Mlaña dječja folklorna skupina
Ko je moje guske krao
(pjesme i igre Posavine)
Prilagodila za skupinu prema zapisu Gorana Kneževića:
Klaudija Šarkanj
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Vice Zirdum
30
Točku su izvela većinom djeca vrtićkog uzrasta i stoga ću svoje utiske uskladiti s njihovim
objektivnim mogućnostima u svezi scenske prezentacije. Voditeljica je izvrsno pripremila
djecu za nastup na ozbiljnoj pozornici. Djeca su bila opuštena, razigrana, spontana i uspjela su
na scenu donijeti onu neobjašnjivu metafiziku koja nas je sve oraspoložila i emotivno
uznemirila. Moram naglasiti da su djeca osim, što su donijela sjajnu atmosferu, uspješno se
postavljala na prostorne likove npr. obod kruga i polukruga. Za scenski utisak djeca
zaslužuju najvišu ocjenu dok voditeljici sugeriram da narodni plesovi ipak nisu primjereni i
vjerodostojni u izvedbi vrtičanca (Jabučice, Stara baba, stari ded, I ja jesam posavčko dete) i
da treba koristiti predloške iz dječjeg folklornog stvaralaštva.
Ocjena - 8
Primjeriti izbor folklorne grañe.
Izvoñački sastav: 10 djevojčica i 3 dječaka.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO NOVO BRESTJE
Kombinirana dječja folklorna skupina
Igraj kolo u dvadeset i dva
(pjesme i plesovi Meñimurja)
Voditeljica plesa i koreografija: Ina Milačić
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Zlatko Marković
Sedam djevojčica nam je izvelo pjesmu Oj suza suzena i nekoliko meñimurskih plesova: Igra
kolo, Klinček stoji pod oblokom i Zginula je pikuša. Plesovi su izvedeni korektno i uvježbano
u skladu s izvornim predlošcima. U biraćem kolu nedostajao je dječak da bi se ostvario
sadržaj igre ali po riječima voditeljice na okruglom stolu završio je jadničak u bolnici i stoga
ćemo opravdati njegov izostanak. Obzirom na ipak mali broj izvoñačica nije se uspjela postići
potrebita vesela i vedra folkloraška atmosfera. Prikaz je djelovao podosta komorno.
Ocjena: 6
Sa više izvoñača ovaj scenski prikaz bio bi puno dojmljiviji.
Izvoñački sastav: 6 djevojčica
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO MLADOST, ODRA
Mlaña dječja folklorna skupina
Sve do grada Vukovara
Voditelj plesa i koreografija: Miljenko Papić
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Ivan Gladec
Djeca ranoškolskog uzrasta i nekolicina djece vrtičkog uzrasta.
Autor nam je predstavio dječju igru s pjevanjem “Sve do grada Vukovara” koja sadrži
elemente biranja i imitacije. Djeca većinom ranoškolskog uzrasta su to veselo izvodila.
Savladala su plesno koračanje i pravilno kretanje po obodu kruga. Možda je trebalo izostaviti
povremeno koračanje u osminskim vrijednostima i skakutanje jer nije bilo posve ujednačeno,
a djeca te dobi to svakako mogu izvesti. Djevojčice koje su u krugu imitirale pokrete češljanja
trebalo je u odreñenom trenutku pokazati, npr. raskunuti kolo, kako bi vidjeli njihove
imitacije. Kako su ovo izvodila većinom djeca ranoškolskog uzrasta trebalo je uvrstiti još
ponešto iz dječjeg folklora kako bi koreografija imala scensku cjelovitost – priču.
Ocjena: 6
Nepotpun scenski prikaz.
Izvoñački sastav:15 djevojčica i 2 dječaka
Pjesme i plesovi iz Turopolje
31
Stariji uzrast djece izveo je plesove Djevojčica kolo vodi, Milica, Polka i Drmeš i to vrlo
sigurno i ujednačeno s točnim pozicioniranje na zadanim prostornim formacijama i kretanjem
u prostoru. U izvoñenju polke djeca su pokazali zavidnu usklañenost pokreta nogu, donjeg i
gornjeg dijela tijela. Drmeši su otplesani korektno, no zasmetalo me je uvoñenje bočnog
koračanja na A temu drugog drmeša, poznatijeg kao „Stric je Jura“ jer u ovom kontekstu to
nije bilo neophodno – utjecalao je dinamiku. Koreografija se temeljila na klasičnim
prostornim formacijama s dobrom postavljenom progresivnom dinamičkom linijom od „piana
do fortea“.
Izvoñački sastav: 10 djevojčica i 2 dječaka
Starija dječja skupina - 8
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PREPUŠTOVEC
Kombinirana dječja folklorna skupina
Pjesme i plesovi Baranje
Voditeljica plesa i koreografija: Marina Šebek
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Josip Pustički
„Baranjske“ plesove prikazala su nam djeca školskog uzrasta („od prvog pa do osmog
razreda“). Bez obzira ne relativno veliku razliku u godinama djeca su podosta ujednačeno
izvodila zadane im plesne predloške i svojski su se trudila ostvariti kvalitetan nastup. Stoga
zaslužuju sve pohvale za trud, poglavito male djevojčice koje u plesu nisu nimalo zaostajale
za starijim izvoñačima. No, odabrani plesovi nisu bili primjereni djeci i još k tome „svi su sve
izvodili“, što naravno nije baš pedagoški ispravna metoda. O značaju i neophodnosti
korištenja principa primjerenosti u izboru narodnih plesova prosječnim plesnim
mogućnostima djece, nećemo ovom prilikom, jer sve je napisano u knjigama. Voditeljica je
trebala izabrati jednostavnije plesove ili plesne figure, a mlañoj skupini djece omogućiti
izvoñenje elemenata dječjeg folklora. Isto tako, osim pedagoškog aspekta upitna je i
etnokoreološka vjerodostojnost izabranih plesova. Uvodno kolo „Kolovoño …“ izvedeno je u
šetanom koraku što je samo pripremni dio za slijedećih nekoliko plesnih figura koje nismo
vidjeli. U plesu Ranče prepoznali smo plesnu figuru dok plesove Ćire, Opa cupa skoči; Ajd na
livo nisam u takvim plesnim formama nigdje vidio, ni u Baranji ali ni u Slavoniji. Voditeljici
savjetujem odlazak na “teren“ ili konzultiranje stručne literature i pohañanje folklornih
seminara.
Izvoñački sastav: 5. dječaka i 6 djevojčica
Ocjena: 5
Poštivati princip primjerenosti i etnokoreološke predloške
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA STARO BRESTJE
Kombinirana dječja skupina
Ptičice lastavčice
(igre i pjesme Slavonije)
Voditeljica plesa i koreografija: Snježana Marković
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Marijan Sivoš
Uvodnu dječju igru Oj ptičice lastavčice djeca su izvela vrlo raspoloženo i sigurno. U igru je
trebalo uvrstiti i skok s okretom. Potom su ušla mlaña djeca i vrlo zdušno započela igru
Umro čovjek. Voditeljica je u narednoj igri Kalo kalilo napravila pedagoški pravilan raspored
u izvoñenju igre. Starija djeca su izvodila igru sa svim potrebnim figurama dok su mlañi iza
njih cupkali i imitirali okrete starijih na dječji način. Po istom principu izvedeni su plesovi Oj
Ivane Ivaniću i Hopa cupa skoči. Autorica je izvršila odreñene koreografske zahvate kojima
32
nije naštetila autentičnosti grañe i kompaktnosti djece u izvoñenju. U završnom plesu Hopa
cupa skoči nismo vidjeli slavonsku stilsku komponentu i trebalo je u prvi plan staviti stariju
djeca koja su ujednačeno izvodila korak dok su se mlañi u pozadini mogli igrati tog plesa.
Izvoñački sastav: 16 djevojčica i 4 dječaka
Ocjena: 7
U narodnim plesovima treba ostvariti stilske značajke.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO
FRANKOPAN-REMETE
Mlaña dječja skupina
Pjesme i plesovi Posavine
Koreografija: Marina Marić, Đurñica Miškulin
i Mario Jagarinec
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Emil Strasser
Voditelji plesa: Marina Marić, Petra Rodić i Mario Jagarinec
Djeca, ranoškolskog uzrasta su na početku izvrsno izvela ples Tri koraka. Baš im je to sjelo i
točno su se kretala po prostoru i pozicijama. Zatim je uslijedila igra kretanja Savila se bjela
loza vinova koja je izvedena ujednačeno. Potm je ušlo nekiliko mlañe djece i svi zajedno su
izveli nekoliko dječjih igara: Škanjec, Ko je moje guske krao i Burmuticu. Igre su bile
izvedene veselo i uživljeno, pokrete i korake izvodila su „dječji“ ujednačeno. Možda je
Škanjec ipak mogao koju djevojčicu ukrasti i odvesti je “na stranu” jer bismo time vidjeli
smisao odnosno sadržaj igre. Koreografija je bila primjerena djeca ali nije ostvarila dinamčku
liniju - progresiju prema kraju. Započelo se s plesovima što je vrlo zanimljiva zamisao, ali
onda je na kraju trebalo osmisliti efektniji završetak.
Izvoñački sastav: 15 djevojčica i 6 dječaka
Ocjena:8
Više pozornosti usmjeriti na koreografsku komponentu.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ORAČ, DEMERJE
Kombinirana dječja folklorna skupina
Šipkom mi vrčak ograjen
(dječje igre, pjesme i plesovi svetonedjeljskog kraja)
Koreografija: Boris Harfman
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Mario Belan
Voditeljica plesa: Verica Radić
U prvom djelu izvedbe mlaña djeca su nam vrlo uživljeno, ali i uvježbano prikazala igre
Pišljivoga lonca „“Tresli su..“, „Vrtić..“ i Umro čovjek s elementima svojevrsnog
etnoigrokaza. To je bilo originalno i dobro koreografski osmišljeno. No, u drugom dijelu na
pozornicu su došle četiri starije djevojčice i izvodile plesove Tri koraka, Polku i Drmeš s time
da su mala djeca nastavila manje više ravnopravno s njima izvoditi navedene plesove. To,
svakako, nije bilo primjereno, makar su se mala djeca dobro “snalazila“ u plesu. Stariji dječak
je cijelo vrijeme imitirao sviranje na tamburi??? Možda je autor trebao osmisliti za mlañu
djecu igranje plesova za vrijeme izvoñenja starijih plesačica. U izvoñenju narodnih plesova
trebalo je sudjelovati više djece kako bi se dobila „razigranija scena“ i ravnoteža s mlañom
djecom. Da su ovu izvedbu izvela samo mala djeca ocjena bi zasigurno bila viša. Košuljica i
drmeš?
Izvoñački sastav: 11 djevojčica i 3 dječaka
Ocjena: 7
33
Poštivati princip primjerenosti.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN
DOMJANIĆ, VUGROVEC
Mlaña dječja folklorna skupina
Dječje igre iz Slavonije
Koreografija: Goran Knežević
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Danijel Pavlović
Voditeljica plesa: Snježana Fišter
Voditeljica pjevanja: Sanda Bajuk
Na početku napominjem kako ovo nije bila moja koreografija već se autorica poslužila mojim
zapisima. Konačno jedna koreografija koja je prikazala „samo“ dječji folklor - igre s
pjevanjem. Izbor dječjih igara s pjevanjem je bio primjeren djeci i ona su ih s velikim žarom i
htijenjem izvodila. Jedino su malo posustala u izvoñenju konjića ali tome je možda kumovala
pogrešno postavljena pjesma (zadnji ton je nepotrebno produžen) ili voditeljica koja ih nije
dovoljno motivirala na izražavanje dječjeg temperamenta. Scenske slike su dobro posložene i
djeca su se sigurno kretala po prostoru. Lijepa predstava dječjeg folklora. Dječji folklor u
izvedbi djece ima posebni šarm i slučajne „nedoumice“ pridonose njegovoj atraktivnosti i
vjerodostojnosti.
Izvoñački sastav: 20 djevojčica i 5 dječaka
Ocjena: 8
Točnije primjenjivati zapise.
Starija dječja folklorna skupina
Pjesme i plesovi Zagorja
Voditelj plesa i koreografija: Dražen Zovko
Glazbena obrada: Mario Pleše
Voditelj tamburaša: Danijel Pavlović
Voditeljica pjevanja: Sanda Bajuk
Djeca su u plesnom izričaju bila uvježbana i sigurna. U plesu Šrotež prvi dio nije točno
izveden, djeca su cupkala umjesto da su naglasila iskorak desnom odnosno lijevom nogom i
zatim je energično povukla prema natrag. To je zaštitni pokret – korak tog plesa. U plesu
Jelica vidjeli smo novu plesnu figuru koja po meni nije u duhu zagorskog folklora. Plesovi
Oberštajer, Krajc polka, Pod mostec izvedeni su u skladu s „izvornim predlošcima“ te na vrlo
točnim pozicijama i s kretanjem u prostoru. Na muziku bistranjskog drmeša nismo vidjeli
temeljni obrazac tog plesa. U A temi se pleše trokorak, a u B temi desna noga i naglasno obje
noge. U trenutku udara s obje noge o pod, stari Bistrani su sa škornjima pod lomili. Voditelj
treba poraditi s djecom na stilu plesanja jer ova djeca to bez problema mogu usvojiti.
Koreografija je korektno koncipirana. Krug, polukrug, linije spontano se izmjenjuju i
nadopunjuju. Jedini veći zahvat je načinjen u Drmešu kad s jedne strane plešu dva para, a s
druge strane tri para, a ostali na polukrugu. To nije, s gledišta scenske perspektive i ravnoteže,
bilo najbolje rješenje.
Izvoñački sastav: 17 djevojčica i 5 dječaka
Ocjena:7
Obratiti pozornost na etnokoreološke predloške.
Goran Knežević
Selektor prema kriterijima Hrvatskog društva
koreografa i folklornih voditelja
34
KUD „Sv. Ana“, Odranski Obrež
Grej, grej sunčece
Ovoj se vokalno – instrumentalnoj izvedbi gotovo i nema što prigovoriti. Odlični tamburaši
(10) su dobro surañivali s plesačima sve do Došla je vrana, a onda se dogodio zastoj. Onu
slučajnu stanku tamburaša bi bilo zgodno ostaviti, odnosno, neka ostanu svirati samo neki ili
ubaciti guslice od kukuruzovine ili...
Čuli smo pregršt brojalica izvedenih onako kako treba; s pitanjima i odgovorima – baš onako,
dječje.
Ocjena – 8
HSPD „Sljeme“, Šestine
Sigre i igre Hrvata okolice Tavankuta
Po završetku izvedbe sam zapisao da bi ocjena bila visoka da je pjevanje bilo bolje. Pohvala
za 12 vrlo dobrih tamburaša – kompletan tamburaski sastav (2 čela!). Nedostaje jedino
vojvoñanskog stila u svirci.
Pjevanje uglavnom jednoglasno, dobro. S dječacima je potrebno raditi malo više. Nisam
pobornik sviranja uvoda u pjesmu u višem tonalitetu. Djeci ipak treba uvod u „pravom“
tonalitetu, dečkima pogotovo.
Ocjena – 8
Društvo „Alter ego“, Kašina
'Ko je moje guske krao“
Očito je nedjelja bila dobar dan za mnoge, pa tako i za male pjevače iz Kašine. U svojim
bilješkama sam pronašao, na nekoliko mjesta, zapisano samo ovo: Mala djeca odlično
pjevaju!
Stariji tamburaši (6) solidni – nenametljivo, ali čvrsto i sigurno prate sve što se dogaña na
sceni.
Ocjena – 9
KUD „Novo Brestje“
Igaj kolo u dvadeset i dva
Tamburaški sastav (6) nedovoljno uvježban ili nisu bili na dovoljno zajedničkih proba!?
Učinilo mi se da je sve „skinuto iz glave“, odnosno da su svirali po sjećanju. Inače, ne volim
čuti drugi glas više od prvoga. A i Klinček je krivo harmoniziran (druga tri takta – tema
modulirana za kvintu gore). Djevojčice su dobro pjevale, ali su, nažalost, u završnoj pjesmi
(Zginula je pikuša) posustale.
Ocjena – 6
KUD „Mladost“, Odra
Sve do grada Vukovara
Taman kad sam uspio zapisati da djeca pjevaju previše kitica jedne pjesme, točka je bila
gotova. Na trenutak su čak malo usporili. Pri tom se tamburaši (9) nisu najbolje snašli. Mislim
da je suvišno govoriti o tehnici desne ruke. Ako je ikako moguće treba osloboditi desnu šaku.
Ton će zasigurno biti ljepši, a ritamske figure bit će odsvirane onako kako treba. Unatoč
svemu pohvala za male tamburaše.
Ocjena – 6
Pjesme i plesovi Turopolja
Sve opaske od prije ostaju uz napomenu da bi bilo bolje da berdaš stoji negdje u sredini.
Konačno, berdaš i bugarijaš su nositelji tempa.
Pjesma jednoglasna, dobra.
Ocjena – 6
KUD „Prepuštovec“, Prepuštovec
Pjesme i plesovi Baranje
35
Ovoj točki valja promijeniti naziv u Pjesme i plesovi Slavonije, jer ništa nije bilo baranjsko,
osim kola. A tamburaši (7), pravi Prigorci, su svirali po prigorski. Možda treba organizirati
kakav seminar za tamburaše?! Možda je i loš izbor tonaliteta „pomogao“ pjevačima da se ne
snalaze u pjesmi.
Ocjena – 5
KUU „Staro Brestje“, Staro Brestje
Ptičice, lastavčice
5 starijih i 5 malih tamburaša (jedna violina). Sjajna slika! Djeca k'o djeca. Baš ih briga što su
s njima na pozornici i tamburaši. Mi smo odabrali svoj tempo, a vi nas lovite! Tu je bilo
svega; i brojalica i pjesme i zanimljiv ih intonativnih „rješenja“ (Kalo, kalilo) i urnebesno
brzog tempa (Hopa, cupa). Ovoj je sviračkoj skupini potreban još jedan bugarijaš. Iz više
razloga.
Ocjena – 7
KUD „Frankopan“, Remete
Pjesme i plesovi Posavine
Pjevanje vrlo dobro, iako mi se čini da su pjesme Savila se i Burmutica malo prenisko
intonirane. Naravno, nisu djeca kriva nego gl. aranžer koji o tome nije vodio računa.
Tamburaši solidni(13), ali se ne bih složio s tim da čelo svira melodiju. Dionica čela može biti
istovjetna basovoj dionici ili može rastavljati akorde ili ... I, molim, bez „cifranja“ na
bisernici.
Ocjena – 7
KUD „Orač“, Demerje
Šipkom mi vrčak ograjen
Jedna od mnogih izvedbi koja je, barem u početku, puno obečavala. Djeca su sjajno, teatralno
izvela igru na temu -umro čovjek. I tu počinju moje dileme. Stvarno bih htio vidjeti (notne)
zapise svih igara, pjesama i plesova – tko je i kada to sve pronašao u Demerju (ili okolici).
Naročito me zbunila verzija drmeša (samoborski?) s neobičnim početkom.
Rekoh, djeca su dobro glumila i pjevala, a tamburaši (8) su solidno odsvirali ono što je bilo
napisano.
Ocjena – 7
KUD „Dragutin Domjanić“, Vugrovec
Dječje igre iz Slavonije
Znam da će moj pokušaj da mladog kolegu, aranžera i voditelja, uvjerim da ovakve glazbene
obrade ne pašu uz dječji plesno-pjevački ansambl , neslavno propasti. Djeci treba čvrsta i
jasna melodija i čvrst i siguran ritam (tempo). Prokomponirani uvodi mogu zbuniti male
izvoñače. A i izbor pravih tonaliteta je jako važan. I zbog nas koji slušamo. Mali su tamburaši
(9) odlično odsvirali ono što je pripremio njihov učitelj. Dakle, ovako! Glazbene obrade
sjajne, ali ne kao pratnja malim plesačima. Volio bih sve ovo čuti kao koncertnu izvedbu.
Ocjena – 7
Pjesme i plesovi Zagorja
Budući da se već više od 40 godina bavim pisanjem za folklorne instrumentalne sastave mogu
slobodno potvrditi izreku da čovjek uči dok je živ (i na kraju bedast umre). Pošto znam da se
tradicija prenosi i usmenim putem, mogu shvatiti ovakve verzije dobro poznatih zagorskih
folklornih evergreena. Možda nam je potrebna nekakva funkcionalna baza podataka u kojoj
se čuvaju originalni zapisi iz koje se uvijek može izvući potrebno.
Ocjena - 6
Dražen Varga, prof.
36
Kulturno umjetničko društvo "Sveta Ana", Odranski Obrež
(kombinirana dječja folklorna grupa)
Grej, grej, sunčece
pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja
Voditeljica plesa i koreografija: Danijela Matovina
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Nikola Tuškan
Skupina koja nam je ovom prigodom predstavila folklor Hrvatskog zagorja bila je odjevena u
nekoliko varijanti posuñenih zagorskih nošnji te je ostavila vrlo dobar utisak.
Četiri djevojčice nosile su primjerene košuljice, koje su bile dobre duljine i meñusobno dobro
poravnate. Ostala djeca nosila su uredno izglačane nošnje adekvatne za ovu izvedbu, no ipak
se potkralo nekoliko neporavnatih suknji i pregača.
Sve djevojčice imale su ujednačene frizure (dvije pletenice), a jednoobrazna obuća svakako je
pridonijela ukupnoj urednosti scenske slike.
Svirači/ce su takoñer bili odjeveni uredno i primjereno, premda bi dojam bio puno bolji da su
dečki nosili remene i šešire.
Ocjena: 8
Hrvatsko seljačko pjevačko društvo "Sljeme", Šestine
(kombinirana dječja folklorna grupa)
Sigre i igre Hrvata okolice Tavankuta
Koreografija: Valentino Krajačić i Magdalena Šobar
Voditeljica plesa: Magdalena Šobar
Voditeljica tamburaša i glazbena obrada: Gordana Talan
Osim što su nam na sceni poprilično vjerno dočarali, nazovimo ga tako, bunjevačko plesno
držanje, mladi izvoñači iz ove grupe pokazali su nam i kako se primjereno odijeva bunjevačka
nošnja.
Budući da su nošnje većinom bile posuñene, razumljivo je da se "dogodilo" i nekoliko
neporavnatih pregača različite duljine ili to da je jedan plesač, za razliku od svih ostalih, nosio
otkopčan (premalen) prsluk.
No, ono na što se moglo utjecati bilo je, uglavnom, vrlo korektno: ženske frizure bile su
primjereno ureñene i jednoobrazne, nošnje su bile izglačane i uredne, tamburaši (u skladu s
mogućnostima) odjeveni u panonskom "štihu", a mladim muškim plesačima bi – što se
urednosti pri odijevanju bunjevačke nošnje tiče – mogli pozavidjeti i mnogi stariji kolegefolkloraši.
Poseban vizualni dojam ostvaren je time što su mlañe djevojčice na pozornicu izašle u bijelom
šlingu, dok su starije djevojčice nosile prepoznatljivo bunjevačko svileno ruvo. Turniri
(platneni "valjci" koji se vežu oko struka da suknja ljepše stoji) su bili dobro potpasani, no
stražnji dio suknji koje su nosile neke od starijih djevojčica gracilnije tjelesne grañe na njima
je, upravo zbog turnira, djelovao pomalo neestetski i "prenaglašeno" (srećom, taj "problem"
će svakako nestati kad dotične djevojčice još malo odrastu).
Ubuduće bi više pažnje svakako trebalo obratiti i na žensku obuću koja nije bila
jednoobrazna, a obuća nekih plesačica imala je odlike suvremene obuće.
Ocjena: 8
Društvo "Alter Ego", Kašina
(mlaña dječja folklorna skupina)
Ko je moje guske krao
pjesme i igre Posavine
37
Prilagodila za skupinu prema zapisu Gorana Kneževića: Klaudija Šarkanj
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Vice Zirdum
Premda su sva djeca bila odjevena u uredno i izglačano ruho, dojam su poprilično "pokvarile"
dvije činjenice: više od polovice djevojčica nosilo je vidljivo prekratke (posuñene) košuljice,
a djeca su, gledajući ovu grupu kao cjelinu, nosila iznimno raznoliku obuću (koju bi, u
budućnosti, svakako trebalo nastojati ujednačiti).
Meñutim, ono što bi trebalo pohvaliti jest težnja članove ove grupe da, ukoliko već nisu bili u
mogućnosti utjecati na veličinu posuñenih košuljica, ukupan utisak poprave frizurama, koje su
bile primjerene i u potpunosti u skladu sa ustaljenom "folkloraškom praksom" (razdjeljak po
sredini tjemena i dvije pletenice kod djevojčica sa dugom kosom ili dva repa kod djevojčica
sa kratkom kosom).
Dječaci su takoñer imali primjerene frizure (tj. svi su bili uredno ošišani) te su bili uredno
odjeveni u gaće i košulje.
Glazbeni sastav koji je sudjelovao u ovoj izvedbi bio je odjeven primjereno.
Ocjena: 6
Kulturno umjetničko društvo "Novo Brestje"
(kombinirana dječja folklorna skupina)
Igraj kolo u dvadeset i dva
pjesme i plesovi Meñimurja
Voditeljica plesa i koreografija: Ina Milačić
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Zlatko Marković
Ova relativno malobrojna skupina, sastavljena isključivo od djevojčica, izvela je svoju točku
u posuñenim i korektno odjevenim meñimurskim nošnjama.
Iako suknje i pregače nisu bile u potpunosti meñusobno poravnate, a potkralo se i nekoliko
prekratkih dokoljenki, pohvalu svakako zaslužuju dobro odjevene podsuknje koje, prilikom
izvedbe odreñenih plesnih figura (npr. okret plesačice oko svoje osi u plesu Klinček stoji pod
oblokom) nisu "otišle" za suknjom prilikom njenog "dizanja" u zrak, što je – s obzirom na dob
mladih plesačica – itekako važno.
Frizure su bile jednoobrazne i uredne, no malo bi više pažnje trebalo posvetiti obući, tj. tome
da ona bude ujednačena.
Prikladno odjeveni svirači pripomogli su ostvarivanju pozitivnog ukupnog dojma koji je ova
skupina, što se odijevanja tiče, ostavila.
Ocjena: 7
Kulturno umjetničko društvo "Mladost", Odra
(mlaña dječja folklorna skupina)
Sve do grada Vukovara
Voditelj plesa i koreografija: Miljenko Papić
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Ivan Gladec
Košuljice koje su nosila djeca bile su adekvatne duljine i lijepo izglačane, no zbog značajne
razlike u visini izmeñu najviše i najniže djece, djelovale su neporavnato.
Frizure su bile korektno ureñene, ali bi malo više pažnje po tom pitanju trebalo posvetiti i
dječacima jer je jedan imao "naznake" suvremene frizure.
38
Isto tako, više pažnje bi trebalo posvetiti i ujednačavanju obuće, kod koje se moglo vidjeti
nekoliko različitih tipova.
Tamburaši koji su pratili djecu bili su korektno i uredno odjeveni, premda je "odjevna
kombinacija" koju su nosili bila primjerenija sljedećoj točki.
Ocjena: 7
Kulturno umjetničko društvo "Mladost", Odra
(starija dječja folklorna skupina)
Izvoñači iz ove skupine su, što se odijevanja tiče, ostavili puno bolji dojam od svojih mlañih
kolega iz Društva, koji su izvodili prethodnu točku.
Sve nošnje su bile izglačane, uredno pripremljene i korektno odjevene, a suknje su (uz
izuzetak jedne prekratke) bile odlično poravnate na istu udaljenost od poda. Nažalost, pregače
nisu bile jednako uspješno poravnate.
Premda su neke od djevojčica nosile evidentno prevelike nošnje u kojima su izgledale pomalo
neuredno, dojam su svakako popravile primjerene i ujednačene frizure (sve djevojčice su
nosile dvije pletenice). Valjalo bi pohvaliti i korektno odjevene podsuknje koje su prilikom
izvoñenja brzih vrtnji u drmešu u potpunosti ispunjavale svoju svrhu.
Dječaci su takoñer bili primjereno i uredno odjeveni, a čizme na njihovim nogama stvarale su
dobrodošao kontrast sa opancima i "spuštenim" bijelim čarapama koje su nosile djevojčice.
Tamburaši su bili odjeveni uredno i prikladno, ali neki od njih imali su pomalo neuredne
frizure (što na budućim nastupima neće predstavljati problem ako ih se sakrije šeširom).
Ocjena: 8
Kulturno umjetničko društvo "Prepuštovec"
(kombinirana dječja folklorna skupina)
Pjesme i plesovi Baranje
Voditeljica plesa i koreografija: Marina Šebek
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Josip Pustički
Sva djeca bila su odjevena u posuñene nošnje, no i kod ove grupe je evidentan problem bio
veličina istih – to se naročito vidjelo kod dvije najmanje djevojčice kojima su nošnje (u
cjelini) bile prevelike i kod trojice dječaka koji su nosili prekratke košulje.
Osim toga, sve ostalo je bilo korektno – nošnje i obuća bili su uredni i pripremljeni najbolje
što se moglo s obzirom na okolnosti, frizure djevojčice bile su primjerene baranjskom
podneblju, a ukupnom dojmu znatno je pripomoglo i to što se prilikom odreñivanja plesnih
pozicija u koreografiji očito vodilo računa o razlikama u visini djece.
Meñutim, svakako bi, s obzirom na dob pojedinih izvoñača, trebalo razmisliti o primjerenosti
same koreografije i odabira nošnji za njenu izvedbu.
Ocjena: 7
Kulturno umjetnička udruga "Staro Brestje"
(kombinirana dječja skupina)
Ptičice lastavčice
igre i pjesme Slavonije
Voditeljica plesa i koreografija: Snježana Marković
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Marijan Sivoš
Budući da su u izvedbi ove koreografije sudjelovala djeca različite dobi, bilo je i očekivano da
mlaña djeca obuku košuljice, a ona starija prikladne (posuñene) nošnje.
39
Košuljice su bile korektno pripremljene, premda se potkrala jedna vidljivo prekratka. Usto, u
budućnosti bi valjalo voditi računa i o tome da se ujednači obuća mlañe djece iz ove grupe.
Starija djeca ostavila su, u odjevnom smislu, odličan dojam – ne samo zbog dobro
pripremljenih nošnji, već i zbog ujednačene tradicijske obuće (opanaka) i urednih frizura
primjerenih slavonskom podneblju.
Ukupnom pozitivnom dojmu je, uz korektno odjevene tamburaše, značajno pridonijela i
činjenica da je "odnos" košuljica i nošnji bio upotrijebljen da bi se naglasile odreñene scenske
slike i koreografski crteži.
Ocjena: 8
Kulturno umjetničko društvo "Frankopan – Remete"
(mlaña dječja skupina)
Pjesme i plesovi Posavine
Koreografija: Marina Marić, Đurñica Miškulin i Mario Jagarinec
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Emil Strasser
Voditelji plesa: Marina Marić, Petra Rodić i Mario Jagarinec
Starije djevojčice iz grupe bile su odjevene u prikladne posuñene nošnje koje su bile uredno
odjevene i uglavnom dobro meñusobno poravnate.
Mlañe djevojčice bile su, pak, odjevene u košuljice, od kojih je većina – nažalost – bila
prekratka, a samim tim i neprimjerene duljine te neporavnata. Ujedno, djevojčice u
košuljicama nosile su bijele čarape ili bijele štrample, ali na njih nisu, kao što je uobičajena
praksa u takvom slučaju, obule crne šlapice. Budući da takva "kombinacija" djeluje, u
najmanju ruku, neodreñeno i neodlučno ("ni ovako ni onako"), a samim tim i neprimjereno za
scenu, u budućnosti bi se valjalo držati jednog od dva provjerena rješenja – ili bijele čarape "u
kombinaciji" sa crnim šlapicama ili da djeca budu bosa.
S druge strane, frizure su bile odlično ureñene i u skladu sa ustaljenom praksom u scenskoj
prezentaciji folklora.
Dječaci su bili uredno odjeveni, a posebno bi valjalo spomenuti jednog, koji – za razliku od
ostalih – nije nosio opanke s remenima, nego opanke "na kopčanje", a to je bilo vrlo vješto
"kamuflirano" tako da su mu gaće oko gležnjeva bile stisnute/vezane na takav način da je iz
publike izgledalo kao da nosi opanke remenaše, koje obično povezujemo s posavskim
podnebljem. Radi se o domišljatom i scenski prihvatljivom rješenju.
Cjelokupnu scensku sliku znatno su popravili svirači, koji su, vrlo korektno i u skladu s
točkom, bili odjeveni u prepoznatljive posavske nošnje.
Ocjena: 7
Kulturno umjetničko društvo "Orač", Demerje
(kombinirana dječja folklorna skupina)
Šipkom mi vrčak ograjen
dječje igre, pjesme i plesovi svetonedeljskog kraja
Koreografija: Boris Harfman
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Mario Belan
Voditeljica plesa: Verica Radić
Četiri starije djevojčice koje su na pozornicu ušle u drugom dijelu koreografije i izvodile
narodne plesove bile su odjevene uredno i primjereno, no mlaña djeca svakako su na sceni
(barem u prvom dijelu koreografije, u kojem su nam prikazala nekoliko dječjih igara)
izgledala autentičnije. Razlog tome bila je činjenica da su sve mlañe djevojčice (inače
40
odjevene u meñusobno poravnate košuljice primjerene duljine) i svi dječaci (od kojih je jedan
bio odjeven u košuljicu, a ostali u gaće i košulju) nastupili bosi.
Osim što su bili korektno i primjereno odjeveni, dječaci su bili i uredno ošišani, a djevojčice
su nosile odgovarajuće frizure.
Svirači su takoñer bili uredno odjeveni te su i oni ostavili dobar dojam.
Ocjena: 9
Kulturno umjetničko društvo "Dragutin Domjanić", Vugrovec
(mlaña dječja folklorna skupina)
Dječje igre iz Slavonije
Koreografija: Goran Knežević
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Danijel Pavlović
Voditeljica plesa: Snježana Fišter
Voditeljica pjevanja: Sanda Bajuk
Iako su scenske/koreografske slike bile uredne i dobro osmišljene (primjerice, djeca su bila
odlično "posložena" po visini u igri s pjevanjem Oj, tičice lastavčice), ukupan dojam malo su
"pokvarili" neujednačena obuća i košuljice, koje su, unatoč tome što su bile primjereno
izglačane, bile znatno prekratke i neporavnate.
Dječaci su bili uredno odjeveni u "klasičnu panonsku" kombinaciju gaće-košulja-prsluk, a u
istom su stilu bili odjeveni i tamburaši, koji su sudjelovali i u izvedbi naredne točke.
Uredne frizure pripomogle su tome da konačan dojam bude pozitivan.
Ocjena: 7
Kulturno umjetničko društvo "Dragutin Domjanić", Vugrovec
(starija dječja folklorna skupina)
Pjesme i plesovi Zagorja
Voditelj plesa i koreografija: Dražen Zovko
Glazbena obrada: Mario Pleše
Voditelj tamburaša: Danijel Pavlović
Voditeljica pjevanja: Sanda Bajuk
Dok su dječaci nosili primjereno ruho iz fundusa matičnog KUD-a, djevojčice su bile
odjevene u posuñene zagorske nošnje koje su bile uredno obučene, a suknje poravnate na
jednaku udaljenost od poda. Sve zajedno bi djelovalo još skladnije da neke pregače nisu bile
mrvicu preduge i da su ženski prsluci bili jednoobrazni.
Štoviše, s obzirom na dob plesačica i na zamišljene koreografske crteže kojih su se mladi
izvoñači precizno držali, možda bi cjelokupna slika izgledala efektnije da djevojčice uopće ne
nose prsluke (a nosile su ih kako bi prikrile činjenicu da ne nose remene koje društvo nije
uspjelo pribaviti). Stoga bi – kada to mogućnosti (tj. dostupnost nošnji) budu dozvoljavale –
svakako trebalo isprobati i "žensku odjevnu varijantu" bez prsluka.
Frizure su bile jednoobrazne i primjereno ureñene.
U izvedbi točke sudjelovali su i prikladno odjeveni svirači – isti oni koji su pratili i mlañu
dječju grupu ovog Društva.
Ocjena: 8
Goran Škrlec
Selektor prema kriterijima Hrvatskog društva
folklornih voditelja
41
IV. koncert folklornih skupina nacionalnih manjina grada Zagreba i
rekreativne skupine
Nedjelja, 27. travnja 2014, Narodno sveučilište Dubrava, Cerska 1, 20.00 sati
Pred oko stotinjak gledatelja nastupalo je tek pet skupina, što je za razliku od prošlogodišnjih
osam skupina ipak zamjetno lošiji odaziv. S obzirom na broj skupina nacionalnih manjina
koje djeluju u Zagrebu mogao bih zaključiti da je to u stvari poražavajući broj jer ovu smotru
očito ne doživljavaju kao relevantnu za njihovo djelovanje. Ako za skupine nacionalnih
manjina možemo reći da svojim stvaralaštvom i nasljeñem obogaćuju hrvatski kulturni
prostor, onda smo za tu raznolikost i bogatstvo ovoga puta ostali zakinuti.
GRUPA ZA MEĐUNARODNI FOLKLOR
SKUD-A "IVAN GORAN KOVAČIĆ"
Francusko-kanadski plesovi
Ova skupina djeluje niz godina unutar SKUD-a "Ivan Goran Kovačić". Ovoga puta odlučili su
se predstaviti s dva francuska plesa Scottish d'Auveregne i Polka Piquee te jednim plesom iz
Kanade Cotillon de Bale Ste-Catherine. Radi se o skupini rutiniranih plesača koje svoje
slobodno vrijeme posvećuju istraživanju i učenju plesova različitih naroda svijeta. Plesovi su
izvedeni skladno i koreografski nenametljivo, ali vrlo interesantno. Šteta što je plesalo svega
pet parova (od toga samo dva muškarca). Čudi me, meñutim, da nema sinergije s ostalim
sekcijama u SKUD-u (harmonikaški orkestar, tamburaški orkestar) koji bi bili izvrsna pratnja
ovoj skupini, tim više što bi to za njih bilo vrlo jednostavno, a izbjeglo bi se korištenje
glazbene matrice.
ocjena: 7
FOLKLORNA SKUPINA BOSANA, BOŠNJAČKE NACIONALNE
ZAJEDNICE ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Jedan, dodan, dimi, disi
Za svaku je pohvalu broj djece koja su nastupala. Djeca su doduše bila različitog uzrasta pa
bi se prema tome kriteriju mogle složiti i dvije skupine djece. Mislim da izbor prikazanog
materijala nije bio najsretniji te da osim naslovne brojalice ipak nije bio primjeren ovom
uzrastu. Ako uzmemo u obzir da su djeca obično oponašala folklor odraslih, ovdje je pred
djecu ipak stavljen malo pretežak plesački zadatak koji uz sav uloženi trud nisu uspjela
savladati. Sugeriram da se istraži više dječjih igara i pjesama kako bi mali plesači mogli više
uživati u nastupu i samim time biti opušteniji i veseliji. Ovo je razumljivo bila skupina koja je
imala najviše "navijača" koje pohvaljujem za stvaranje odlične atmosfere i veliku podršku
koju su dali mladim izvoñačima!
ocjena: 6
FOLKLORNA SKUPINA "JETELIČEK" ČEŠKE BESEDE ZAGREB
Červeny šatečku - Marjanko
Ova je skupina izvela plesove iz pokrajine Horacko. Šteta što se plesalo uz glazbenu matricu
jer bi u protivnom efekt ove izvedbe bio puno veći. Koreografija je smislena, a pojedine
prikazane plesove možemo vidjeti kako se na gotovo identičan način plešu i u pojedinim
hrvatskim regijama. Četiri iskusna para, četiri plesa u četiri i pol minute - vrlo dobro!
ocjena: 7
PLESNA SKUPINA "OR HAŠEMEŠ" ŽIDOVSKE OPĆINE ZAGREB
42
Šabat
Grupa je svoj nastup izvela uz glazbenu matricu. Naziv ove stilizirane izvedbe bio je Šabat,
što možda i nije bio najs(p)retniji odabir znajući kako se Židovi za vrijeme šabata posebno
posvećuju vjeri i tradiciji te iz svog života privremeno isključuju veliki dio svjetovnih
bogatstava (npr. radio koji je bio vrlo zamjetan na sceni). Iz razgovora s plesačicama nakon
nastupa zaključio sam da je početna ideja koreografije bila malo drugačija, a da bi se ova
izvedba mogla okarakterizirati kao slavlje nakon prestanka šabata. Sve u svemu, jednostavna
izvedba tri vrlo slična stilizirana plesa kružne formacije u izvedbi, rekao bih, rekreativne
skupine zagrebačke Židovske općine.
ocjena: 4
FOLKLORNA SEKCIJA SRPSKOG KULTURNOG DRUŠTVA PROSVJETA,
PODODBOR ZAGREB
Igre iz Šumadije
Konzultirajući se sa zapisima prethodnih godina očito je kako je skupina prihvatila sugestije
kolega glede načina plesa i glazbe pa ove godine plesače prati i glazbeni sastav: harmonika,
gitara, tapan, def (tamburin) i bas. Meñutim, dominiraju harmonika, tapan i def dok se ostali
instrumenti i ne čuju. Uključivanje pokojeg tradicijskih instrumenta bio bi slijedeći dobar
iskorak. Koreografiju potpisuje Ivan Kačurov, a mišljenja sam da je u samoj koreografiji bilo
uz šumadijske, plesnih i glazbenih elemenata sa nešto šireg etnokoreološkog područja.
Skupina od desetplesačica i pet plesača je vrlo dobra, mlada i očito napreduje svake godine, a
izvela je točku vrlo solidno. Prostora za dodatni napredak uvijek ima, a može se tražiti u stilu
plesa, uigranosti (posebice plesača) te u izvedbi pjesme.
ocjena: 8
Goran Ivan Matoš, prof. etnologije
OPĆA ZAPAŽANJA:
Pohvalno je da u ovom potrošačkom društvu ima još ljudi kojima nije teško odvojiti
vrijeme kako bi sačuvali glazbenu i plesnu baštinu svoje domovine. Bilo bi lijepo da su se
pojavili predstavnici i ostalih nacionalnih manjina s područja grada.Neznam koji je razlog da
su izostali Rusini, Makedonci i još neki koje sam imao prilike ponekad vidjeti u emisijama
„Dobro jutro Hrvatska“.
Nekim je grupama glazbena pratnja puštana putem razglasa, što bi svakakako trebalo
izbjegavati idućih godina. Vjerujem da bi se uvijekmoglo pronaći rješenje makar i s nekim
posuñenim sviračem. Ako uz razglas nema niti pjevanja u živo, nemogu glazbeno ocijeniti
grupu. Organizatori zaslužuju pohvale jer su osigurali najoptimalnije moguće uvjete,
omogućivši ocjenjivaču nesmetano praćenje programa. Premda su programi s redoslijedom
izvedbi bili korektno i pregledno odštampani, publiku je kroz program vodila najavljivačica
koja je svoj posao obavila na visokoj profesionalnoj razini
ZAPAŽANJA REDOSLIJEDOM IZVEDBI:
Grupa za meñunarodni folklor SKUD-a Ivan Goran Kovačić
43
FRANCUSKO-KANADSKI PLESOVI
Voditeljica: Rajka Veverka
Kad već nije bilo pjevanja; zar grupa nije trebala zamoliti članove orkestra koji prate
folklornu sekciju društva da prionu poslu i nauče tih nekoliko plesova? Siguran sam da bi
harmonikaš, klarinetist ili violinist (ili obojica) uz bas i gitaru (ili bugariju) i čak poneki brač
pridonijeli izvedbi. Uvjeren sam da bi i plesači bili radosniji i uvjerljiviji.
Ocijena 0
Dječja „Folklorna skupina Bosana, Bošnjačke nacionalne zajednice Zagreba i Zg županije“
JEDAN, DODAN, DIMI, DISI
Voditelji: Sanela Kurjaković i Edin Džaferagić
Nabrajanje na početku koreografije moglo je biti glasnije ijasnije artikulirano. Iz osobnog
iskustva znam da je teško sdjecom te dobi postići unisono i čisto intoniranje, pa ću ocijeniti
izvedbu ocjenom vrlodobar. Glazbena je obrada bila primjerena instrumentalnom sastavu, čija
je izvedba pomogla da dječji ansambl uspješno prikaže zamisao koreografa.
Ocijena 8
Folklorna skupina JETELIČEK Češke besede Zagreb
ČERVENÝ ŠÁTEČKU - MARJANKO Voditelj: Dražen Machaček
Kada sam pročitao u programskoj knjižici – Voditelj orkestra: Mladen Dervenkar - ponadao
sam se da ću ovaj puta uživati u živoj svirci čeških valcera i polki, no to je izostalo. Plesači su
se, lijepo dotjerani, otmjenih pokreta, poslužili razglasom umjesto živom glazbom koja bi
pridonijela autentičnosti izvedbe.
Ocijena 0
Plesna skupina OR HAŠEMEŠ Židovske općine Zagreb
ŠABAT
Voditeljica: Neda Wiesler
Dogañalo se, i dogaña se da neka kompozicija postane toliko popularna da je narod prisvoji
kao, recimo, u nas FALA Vlahe Paljetka, ili vinske pjesme (napitnice) Đure Prejca i ostalih
hrvatskih skladatelja, pa se vode kao narodne pjesme. Zato pozdravljam naziv „Plesna
skupina“, za razliku od folklornih. Htijenje skupine je vrijedno pozornosti; no, da je bila
prisutna instrumentalna skupina, barem dva tri svirača, da je pjevanje bilo u živo a ne iz
zvučnika, mogao bih komentirati izvedbu. Bilo bi nam svima drago da se idući puta na
pozornici pojavi nekoliko instrumentalista.
Ocijena 0
Folklorna sekcija Srpskog kulturnog društva PROSVJETA, Pododbor Zagreb
IGRE IZ ŠUMADIJE
Voditelj: Mladen Petrić
Kada sam 1953. g. pristupio u „Zbor narodnih pjesama i plesova hrvatske“ (današnji LADO),
na programu su bile „Igre iz Srbije“ u koreografiji Dobrivoja Putnika, tako da mi je
koreografija“ Igre iz Šumadije“ poznat sadržaj. Mladeži, koja je s veseljem izvela ovu
koreografiju, manjkalo je snage u pjevanju, bilo to jednoglasno ili dvoglasno. Ne mogu
razumjeti da se tako malo pažnje posvećuje glazbenom odgoju u današnjem školstvu. To nije
više obvezan predmet, nema više školskih zborova. Odraz toga je pjevačka nemoć kod novih
naraštaja koje nisu u stanju pjevati čisto, čak ako se radi i o najjednostavnijim melodijama kao
44
što je to bio slučaj u nedjeljnoj izvedbi. Za razliku, instrumentalni sastav je odradio svoj
zadatak odlično, a harmonikaš stilski savršeno.
Ocijena 8
Marijan Makar, prof.
GRUPA ZA MEĐUNARODNI FOLKLOR SKUD-a IVAN GORAN KOVAČIĆ
Francusko – kanadski plesovi
Lijepi i uredni, nadasve dobro raspoloženi veterani donijeli su nam ovu nesvakidašnju
izvedbu. U osnovi vrlo dobro kombinirane nošnje za 8 plesačica i 2 plesača. Možda bi se kod
idućih kostimografskih rješenja moglo malo spretnije rasporediti oglavlja žena vodeći računa
o frizurama, no visoka razina uigranosti i neodoljiv veteranski šarm, te urednost i držanje
učinili su ovu kostimografiju i izvedbu vrlo upečatljivom.
Ocjena:9
FOLKLORNA SKUPINA BOSANA, BOŠNJAČKE NACIONALNE ZAJEDNICE
ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Dječja folklorna skupina
Kako sam i sama dječji koreograf i voditelj, uvijek me veseli kad se djeci daju materijali
sukladni njihovoj dobi, u ovom slučaju brojalica na početku, kao jedan od najstarijih oblika
dječjeg stvaralaštva. Veliki dio ostatka materijala nije bio prilagoñen većini izvoñačkog tijela,
no oni su se ipak s tim zahtjevnim zadatkom uspješno nosili. Obuća je većinom bila
primjerena, no valjalo bi inzistirati na crnim papučama za svako dijete, kao i na izbjegavanju
pletenica poput ribljih kostiju te što manjoj uporabi šminke, a ukoliko je već neizbježna, zbog
dječjih želja, neka bude svedena na rumenilo.
Ocjena:7
FOLKLORNA SKUPINA JETELIČEK – ČEŠKE BESEDE ZAGREB
Malobrojna skupina od samo 4 para, uz pratnju matrice, vrlo nam je uspješno prezentirala
plesove pokrajine Horacko. Nošnje su bile vrlo uredne, adekvatno rasporeñene, a posebno mi
se svidjelo što je svaka plesačica imala varijantu u drugoj boji čime se postigla slikovitost i
suprotnost muškim nošnjama koje su bile uniformirane. Od četiri plesačice samo je jedna
imala adekvatnu frizuru pa bi u slijedećim izvedbama trebalo pokušati nabaviti oglavlja
kojima bi se viñene tri kratke frizure učinile scenski prihvatljivijima.
Ocjena:9
PLESNA SKUPINA OR HAŠEMEŠ ŽIDOVSKE OPĆINE ZAGREB
Skupina od 12 žena izvela nam je koreografiju Šabat. Gospoñe srednjih godina u
kombinacijama vizualno atraktivnih kostima uživljeno su se kretale scenom. Budući da se radi
o stiliziranom ruhu, mogu samo ustanoviti da su bile uredno odjevene te da je ruho bilo
rasporeñeno sukladno proporcijama.
Ocjena:7
FOLKLORNA SEKCIJA SRPSKOG KULTURNOG DRUŠTVA PROSVJETA,
PODODBOR ZAGREB
Vrlo nadahnuta izvedba mlade skupine uz pratnju orkestra, što je novitet od prošle godine koji
zasigurno treba pohvaliti. Nošnje su korektne, u večini slučajeva uspješno odjevene, osim što
bi valjalo pripaziti na duljinu suknji i pregača pri raspodjeli. Naime vidi se da se vodilo
računa, meñutim poravnatost u još par slučajeva doprinjela bi boljoj scenskoj slici. Uz to,
45
trebalo bi još malo poraditi na urednosti frizura, budući da je bilo nekoliko lošije izvedenih
koje su kvarile dojam u većinom vrlo urednom slijedu.
Ocjena:8
Katarina Horvatović, dipl etnologinja
46
Samostalni koncert Dječjeg folklornog ansambla Sesvetska sela
Četvrtak, 8. 05. 2014. Narodnog sveučilišta Sesvete, Trg Dragutina Domjanića 4, 19.30
Općenito
S velikim uživanjem sam gledao koncert dječjeg folklornog ansambla KUD-a „Sesvetska
sela“. U programu je sudjelovalo 104 djece ( 87 djevojčica i 17 dječaka) u dobi od 5 do 15
godina. Program je trajao nešto duže od 45 minuta. Kvaliteta izvoñenje je bila na visokoj
razini , a program se odvijao, tečno, bez zastoja. Svi mali izvoñači bili su dobro pripremljeni
za scensko izvoñenje - raspoloženi, razigrani, a istovremeno i vrlo odgovorni. U radu i
stvaranju s djecom korišten je, prema uzrastima, ispravan pedagoški pristup, temeljen na
primjerenosti u izboru folklorne grañe. Izvedeno je sedam folklornih koreografija od toga
jedna praizvedba. Gledalište je bilo ispunjeno.
Već iz uvodnih napomena možemo kazati da je u Sesvetskim Selima stvorena svojevrsna
mala dječja institucija kojoj po brojnosti nema ravna u Zagrebu. Nakon nastupa društvo je u
svojim prostorijama za svu djecu organiziralo pizze, sokove i zabavu uz modernu muziku. To
je bilo stvarno lijepo za gledati i prisjetih se davnih vremena kad sam u KUD „Croatia“ imao
oko 150 djece u četiri dječja ansambla, i kad se u ovakvim prilikama dokasna veselilo u
restoranu Servus. Vidi, vidi pa jedna od tadašnjih djevojčica je danas voditeljica u dječjem
ansamblu Sesvetskih Sela. Super. Vodstvo društva je pokazalo veliki senzibilitet prema djeci,
što je jedan od glavnih preduvjeta za uspješan rad. Samo tako nastavite.
„Ide vlak teretnjak“
(dječje igre, pjesme i plesovi iz Slavonije)
Koreografija: Morana Podnar
Glazbena obrada: Vedran Kolarić
Voditeljica: Irena Lacić
Ovo je bio jedan ogledan primjer kako treba raditi i scenski oblikovati program s djecom
vrtićkog uzrasta. Primjeren izbor dječjih igara s pjevanjem (igre biranja, pogañanja i
imitacije) omogućio je sigurnost u izvoñenju i podosta scenskog zanosa. Pojedine pokrete i
pljeskanje rukama djeca su izvodila ujednačeno i u skladu s tempom prateće glazbe. U igri Ide
maca vidjeli smo „romantičarsku“ ideju s korištenjem licitarskog srce. U igri Gdje su bila
curice, dijete iz centra kruga bira simpatiju TEK nakon stiha „Sa nogama tap, tap, tap“. Djeca
su izuzetno sigurno formirala kolo i postavljala se na polukružne i kružne pozicije. Za vrtićki
uzrast to je veliki uspjeh i potvrda ispravnog pedagoškog pristupa.
Ocjena: 9
Nastaviti tako i dalje.
„Igrajmo se svatov“
Dječje igre i pjesme i plesovi iz Slavonije
Koreografija: Morana Podnar
Glazbena obrada: Vedran Kolarić
Voditeljica: Morana Podnar
Uvodne dvije dječje igre s pjevanjem Mali bratec Ivo i Vrapček se je ženil izvedene su vrlo
temperamentno i razigrano te su „poslužile“ kao dobar uvod u „svadbu“. Možda bi trebalo
malo bolje oblikovati scenska dogañanja vezana uz drugu kiticu pjesme Vrapček se je ženil.
Osmisliti pokrete i kretanja po sceni umjesto stajanje na mjestu i zanjihvanja. Potom su djeca
najavila svadbu i uz igru s pjevanjem Igra kolo vrlo uživljeno i veselo se ponašala i postigla
47
izvrstan „svadbeni“ ugoñaj. Troje svirača na tradicijskim glazbalima i zastavničar značajno su
pridonijeli cjelokupnoj vedroj atmosferi. Glavne aktere svadbe trebalo je okititi prikladnim
ruhom. Postignuta je stabilna progresija dinamičkih dogañanja i utiska.
Ocjena: 8
Koreografske detalji.
„Sve ptičice zapjevale“
(dječje igre, pjesme i plesovi iz Hrv. zagorja)
Koreografija: Morana Podnar
Koreografija: Morana Podnar
Glazbena obrada: Vedran Kolarić
Uz izvoñenje pjesme Pasel sem pasel dobro je osmišljen scenski raspored plesača i njihovo
kretanje po pozornici. Sve je bilo u ravnoteži, a scenske slike su se mijenjale u skladu s
glazbenim rečenicama. Potom je uslijedio ples Šroteš koji nije izveden točno prema
etnokoreološkom predlošku. U prvom djelu treba naglasiti iskorak i povlačenje noge, a drugi
dio se pleše u trokoračnom koraku, a na zadnja dva takta se izvodi drmačica. U pjesmi „Sve
ptičice zapjevale“ opet su bile dobro osmišljene scenske pozicije. U plesu Pod mostec djeca
su ujednačeno trčala - ali nisu plesala. U takvim jednostavnim plesovima treba uspraviti
položaj tijela i definirati scensko držanje. Onda to postaje ples. U plesu Pod mostec uvoñenje
dvoje svirača na dječjim tradicijskim instrumentima na scenu, i ples djece oko njih, bila je
dobra zamisao.
Ocjena: 7
Poštivati etnokoreološke predloške.
„Lepo moje bratinečko polje“
(dječje igre i plesovi Bratine i Kupinca) - praizvedba
Koreografija: Andrea Kager
Glazbena obrada: Mario Pleše i Vedran Kolarić
Voditeljica: Andrea Kregar
Svaku praizvedbenu izvedbu treba u početku pohvaliti jer to je znak i potvrda da stručni
kadar još uvijek krasi odreñena strast i želja za stvaranjem, a izvoñačima je to veliki poticaj za
angažirani rad. Prije nego što krene u zasluženu scensku reprodukciju navesti ću nekoliko
sugestija voditeljici. Na početku su nam četiri Ivančice otpjevale prigodnu pjesmu i potom se
ravnopravno priključile ostatku ansambla. Vidjeli smo uvodno šetano kolo „Lepo moje…,
koje je točno izvedeno ali po mom ukusu ipak malo predugačkog trajanja. Turski marš je
dobro scenski osmišljen ali navodim da se u originalu izvodi u četvorkama i trebalo ga je tako
barem u jednom trenutku i prikazati. Prvi dio je točno izveden (ali nedostajalo je težine) dok
bi se drugi trebao izvoditi bez držanja plesača s trokoračnim korakom i zakretanjem tijela.
Rijetko imamo prilike vidjeti ples Rumbu (koji je nastao u Africi i preko Amerike došao u
Evropu, pa u Bratinu) i ovdje je prezentirana sasvim korektno i s vremenom će je svi plesači
usvojiti. Drmeš je izveden sočno i temperamentno na atraktivnoj finalnoj poziciji. Ovoj
praizvedbi se nema što puno prigovoriti glede koreografskog sadržaja. Osmišljen je pravilan
prostorni raspored plesača tijekom cijele izvedbe i ostvarena linearna progresija scenskih
dogañanja i utiska. Ostaje dvojbeno sa sadržajnog aspekta razlozi i način - uloga sudjelovanja
ivančica u plesnom djelu. Možda ipak ne bi trebale biti toliko izložene i „naglašene“ jer
ivanjski običaji nemaju pretjerane poveznice sa drmešom.
Ocjena: 8
S vremenom će biti zasigurno viša ocjena.
48
„Podravski motivi“
Tamburaški intremezzo
Glazbena obrada. Vedran Kolarić
„Mi smo seke bosonoge“
(dječje igre, pjesme i plesovi Slavonije)
Koreografija: Morana Podnar
Glazbena obrada: Vedran Kolarić
Koreografija: Morana Podnar
Zadane brojalice rugalice djeca su izvodila uigrano ali ipak je trebalo malo života u tome jer
slušali smo dobro „naštrebanu“ recitaciju. U šetanom kolu Mi smo seke bosonoge prikazan je
„zreli“ šetani korak i pravilno kretanje po obodu krugu. Potom je uslijedila igra Pošto kume
lono i igra s pjevanjem u kretanju Ja posijah lubenice. Zatim se pojavila igra Ide maca - Čauši
koju smo vidjeli u prvoj koreografiji u ovom programu - a ista autorica? Tu igru nije trebalo
izvoditi zbog navedenog, a podosta je razlomila dinamičku progresiju scenskog toka. S igrom
Mi smo djeca vesela izvedba je efektno završena. Ovaj mali scenski mozaik sastavljen od
nekoliko dječjih igara s pjevanjem ali nije bio scenski kompaktno postavljen.
Ocjena - 6
Točnije postaviti redoslijed. „Ide maca…“?????
Dječji plesovi iz Jezera – otok Murter
Koreografija: Branko Šegović
Glazbena obrada: Mario Pleše
Koreografija: Morana Podnar
Duljina trajanja uvodne pjesme trebalo bi skratiti (ili možda ubrzati) jer bez obzira što je
vidljiva namjera autora da se otpjeva cjeloviti tekst, raspršuje se interes „gledateljskog oka“.
Igra Kolo i šunajca izvedene je sa sigurnim kretanjem u prostoru i „promenadama“ . U plesu
Iši smo u školicu treba postići, kod podosta izvoñača, usklañenost pokreta ruku, nogu i tijela.
Ples Pljeskom tata gre izveden je razigrano i ujednačeno ali u prebrzom tempu dok je Cancaj
mede crni kos izveden u nedovoljno brzom tempu, što što nije primjereno dinamičkom
slijedu, sadržaju igre i završetku koreografije. Trebalo je to izvesti u nešto bržem tempu, a
tempo prethodnog plesa malo umiriti. Koreografski je sve postavljeno skladno u prostoru i
vremenu, jedino, po meni, treba napraviti korekcije u tempima.
Ocjena: 8
Uskladiti tempa.
„Bilarice bilo beru“
(pjesme i plesovi iz Bilogore)
Koreografija: Andrea Koger
Glazbena obrada: Tomislav Habulin i Mario Pleše
Voditeljica: Andrea Kregar
Na početku smo vidjeli tri djevojke koje hodajući imitiraju pokretima ruku pranje „bila“ i
potom „stanu“. Zatim ulazi grupa djevojčica pjevajući naslovnu pjesmu „Bilarice bilo beru“ a
bilarice „stoje“. To su trebale zajedno izvesti jer (jedne imitiraju, a druge pjevaju) onda to ima
smisla. Ples Skupljajte se djevojčice je obredni Ivanjski ples i nije izveden u skladu izvornim
predloškom. Izvodi se u lijevu stranu - lijeva, desna , lijeva, desna, lije-va, pa u desnu stranu desna, lijeva, desna, lijeva, de-sna. Zatim se ide naprijed - lijeva, desna, lijeva, desna, lije-va,
pa natrag, desna, lijeva desna, lijeva, de-sna. Dakle trebali smo vidjeti izvorni predložak, a
kasnija estetizacija je time opravdana. U A dijelu plesa Taraban, prema činjenicama s izvora,
49
izvoñači se kreću jednako u lijevu i desnu stranu, a ne leñima prema natrag. Drugi dio dobro
plesno izveden ali su se barem u trokoračnom koraku mogli zamotati u puž (to je prostorno
obilježje tog plesa). Početak Nijemog kola je bio nesiguran. Nije bilo jasno da li plesači
započinju od početka ili od njegovog „fortea“. U nastavku smo osjetili i čuli te gradacije u
tempu i naglasku. Moramo napomenuti da se u najtemperamentnijem dijelu tog plesa, korak
NE izvodi u jednako akcentiranim poskočnim koracima već poskoci desne noge (dva
vertikalna pomaka) moraju biti naglašeniji od lijeve. Ples Kozatuš po meni nije primjeren
djeci (kao i dučec) i nebi to dalje komentirao ali naslutile su se ispravne plesne figure.
Dudaška kara je točno otplesana. Koreografija je, dinamički i prostorno, zanimljivo i skladno
postavljena. Osjetila se gradacija u dinamici odnosno nije bila jednoliko progresivna već
stupnjevitog toka prema vrhuncu, što je svakako interesantnija i gledljivija varijanta. Finalnu
poziciju treba „originalnije“ postaviti. Ova koreografija ima potencijala i trebalo bi je ponuditi
odraslom ansamblu i uz odreñene korekcije prijaviti na Festival folklorne koreografije
Ocjena: 7
Poštivati primjerenost i etnološke predloške.
Za ukupnu kvalitetu izvoñenja plesa, igre i koreografije OCJENA – 8 (ocjena nije
usporediva s ocjenama pojedinačnih izvedbi na Smotri). Kriterije ocjenjivanja obrazložio sam
u uvodnom tekstu nakon prvog održanog koncerta na Smotri, 26.04.2014. Ansambl je ispunio
sve uvjete za naziv DJEČJI FOLKLORNI ANSAMBL.
Goran Knežević
Selektor prema kriterijima Hrvatskog
društva folklornih koreografa i voditelja
1. „Ide vlak teretnjak“
(dječje igre, pjesme i plesovi iz Slavonije)
Koreografija: Morana Podnar
Glazbena obrada: Vedran Kolarić
Voditeljica: Irena Lacić
2. „Igrajmo se svatov“
Dječje igre i pjesme i plesovi iz Slavonije
Koreografija: Morana Podnar
Glazbena obrada: Vedran Kolarić
Voditeljica: Morana Podnar
3. „Sve ptičice zapjevale“
(dječje igre, pjesme i plesovi iz Hrv. zagorja)
Koreografija: Morana Podnar
Koreografija: Morana Podnar
Glazbena obrada: Vedran Kolarić
4. „Lepo moje bratinečko polje“
(dječje igre i plesovi Bratine i Kupinca) - praizvedba
Koreografija: Andrea Kager
Glazbena obrada: Mario Pleše i Vedran Kolarić
Voditeljica: Andrea Kregar
50
5. „Podravski motivi“
Tamburaški intremezzo
Glazbena obrada. Vedran Kolarić
6. „Mi smo seke bosonoge“
(dječje igre, pjesme i plesovi Slavonije)
Koreografija: Morana Podnar
Glazbena obrada: Vedran Kolarić
Koreografija: Morana Podnar
7. Dječji plesovi iz Jezera – otok Murter
Koreografija: Branko Šegović
Glazbena obrada: Mario Pleše
Koreografija: Morana Podnar
8. "Bilarice bilo beru“
(pjesme i plesovi iz Bilogore)
Koreografija: Andrea Koger
Gl.obrada: Tomislav Habulin i Mario Pleše
Voditeljica: Andrea Kregar
Budući da sam voditeljima, za okruglim stolom, rekao više-manje sve što sam mislio reći, u
ovom osvrtu iznosim samo nekoliko važnijih zapažanja.
1. Vidi se (i čuje) da se sa sva tri dječja ansambla dobro radi. Djeca dobro pjevaju jednoglasno, a ni
dvoglasje im nije strano.Od 20 preslušanih dječjih ansambala ovo je jedan od dva koji njeguju
dvoglasno pjevanje. Samo tako nastavite!
2. Brojalice, rugalice... djeca izgovaraju jasno i razgovjetno i pri tom uživaju.
3. Tamburaški sastav čine djeca - 11(jedna djevojčica i tri malo starija dečka). Pohvalno je to što
tamburaši sviraju uvode u svaku pjesmu u tonalitetu u kojem djeca trebaju pjevati. Uvodi su kratki
i jasni.
4. Pohvala voditelju tamburaša za samicu, mandoline i dude.
Primjedbe i sugestije:
1. Pripaziti na impostaciju drugoga glasa kako ne bi zvučao pregrubo.
2. Tamb. intermezzo maknuti i zamijeniti nečim lakšim i jednostavnijim, nečim što mogu odsvirati
svi.
3. Potrebno je provjeriti sve notne zapise i raditi po njima, jer mi se učinilo da je bilo dosta
improvizacije i krivih nota.Usput provjerite i točnost zapisa nekih napjeva i plesova.
4. Uvod u naslovnu pjesmu (4. točka) je bolje odsvirati na braču.
5. Kod svih tamburaša je potrebno osloboditi šaku desne ruke ( i zbog nas koji slušamo).
6. Dječje pjesme i plesove iz Jezera je dovoljno izvesti na mandolinama, basu i gitari.
7. Uvesti u orkestar dječja tradicijska glazbala.
Ocjena - 7
Dražen Varga, prof
51
Ide vlak teretnjak
Frizure su uredne, košuljice različite za veće i manje djevojčice. Dječaci u nošnjama –
gaćama i košuljicama. Mali tamburaši uredni. Odličan izbor licitarskog srca za macu u igri
Ide maca oko tebe.
Igrajmo se svatov
Dječaci su u prslucima, a djevojčice u košuljicama. Bilo bi bolje da su svi u košuljicama.
Sve ptičice zapjevale
Uredne nošnje i frizure. Sve u redu.
Lepo moje bratinečko polje
Lijepo sreñene i obučene nošnje. Četiri djevojčice su u bijelim nošnjama, s vjenčićima na
glavama, druge u bratinečkim nošnjama. Dječaci uredni.
Mi smo seke bosonoge
Dečki su uredni, u općim crnim prslucima, bez tkanica. Treba promijeniti prsluke sa
slavonskima i vezati tkanice oko pasa. Djevojčice u košuljicama kao u točki Igrajmo se
svatov. Trebalo je maknuti mašne i podići pletenice, da nošnja izgleda više slavonski.
Dječji plesovi iz Jezera – otok Murter
Korišteno je nekoliko jezerskih nošnji, a u nedostatku nošnji korištene su slične mediearanske
nošnje. Nije sretno rješenje. Društvo bi se trebalo potruditi i izraditi jezerske nošnje. Djeca
plesači to zaslužuju.
Bilarice bilo beru
Oglavlja su bila uredna i dvojaka. Srni i zeleni prsluci. Donji rub malo srediti.
ocjena koncerta: 9
Damir Kremenić, dipl. etnolog
52
V. koncert pjevačkih i sviračkih skupina
Subota, 10. svibnja 2014, Narodno sveučilište Dubrava, Cerska 1, 19.00 sati
OPĆA ZAPAŽANJA:
Uglavnom su sve grupe imale glazbenu pratnju (za razliku od četvrtog koncerta kada
se glazba preglasno orila putem razglasa), što su svakako dodatni poeni. Možda se program
mogao odvijati obrnutim redom, od slabijih izvedbi prema boljima, no, publika je izostala pa
to za ovaj koncert i nije bilo od presudne važnosti. Organizatori zaslužuju pohvale jer su
osigurali najoptimalnije moguće uvjete, omogućivši ocjenjivaču nesmetano praćenje
programa. Premda su programi s redoslijedom izvedbi bili korektno i pregledno odštampani,
premalobrojnu je publiku kroz program vodila najavljivačica koja je svoj posao obavila na
visokoj profesionalnoj razini.
Promatrajući i slušajući tijekom ovogodišnje smotre izvedbe folklornih skupina,
ansambala, grupa (ili kakvim se sve imenima nazivaju), osjećam potrebu uputiti svim
sudionicima svoje misli koje bi vjerojatno ispravile pogled prema načinu izvedbe na sceni
prilikom prikazivanja naše folklorne baštine.
Ono što čini našu folklornu ostavštinu sakupili su naši melografi ili etnomuzikolozi
putujući od sela do sela, zapisujući riječi i melodije izabranih kazivača. Meñutim, nisu mogli
zapisati (ali su objašnjavali u dodanom tekstu) da su kazivači bili izabrani jer su doživljavali
riječi i oplemenili ih melodijom. Želim reči, glavni zadatak pjevača jest da sadržaj teksta
iskaže kao vlastitu misao kako bi pjevana riječ postala odrazom emocija, istinita, prirodna i
neposredna kao i običan govor. Meñutim, čuo sam ovih večeri i suhoparno ispjevavanje nota
bez smisla za sadržaj izgovorene riječi i logičnost glazbene rečenice; kao da ih pjevači ne
razumiju. A kod pjevanja je iznad svega potrebna ideja (ono što ljudi zovu dušom) koja će
pokrenuti ostvarenje izvedbe. Tu dolazimo i do važnosti odabira voditelja koji su motori
svakog ansambla s kojim djeluju, bilo da se radi o izvornim (seoskim) skupinama ili
reproduktivnim folklornim zborovima. O njihovom znanju, energiji, radnom elanu,
umjetničkoj viziji i osobnom umjetničkom senzibilitetu ovisit će napredak ansambla. Voditelji
su ti koji trebaju ansamblu udahnuti „dušu“, t.j. odgojiti pjevače/plesače muzički, tehnički i
osjećajno.
ZAPAŽANJA REDOSLIJEDOM IZVEDBI:
Udruga CroETHNO – SINOVI ATARA
SVATOVAC I POKLADARAC Voditeljica: Zrinka Posavec
Ugodno je slušati folklorno pjevanje kad nema borbe s intonacijom. Stilski čisto i sigurno
pjevanje kakvo se te večeri više nije ponovilo. Da je artikuliranje bilo bolje, bilo bi savršeno.
POKLADARAC - možda toj pjesmi nije potrebno toliko heroizma nego više radosti.
Počimatelj je bio preslabog glasa prema gromkom drugom glasu tako da se melodija često
gubila.Tamburaški kvartet je stilski bio izvoran i ritmički siguran, što je pridonijelo kvaliteti
53
izvedbe. Ukupno, grupa je iznijela odličan pristup zadanoj materiji . Voditeljica je spretno
znala iskoristiti potencijal pjevača s kojima raspolaže.
Ocijena 8
Hrvatski gajdaški orkestar
SVIRAJ, SVIRAJ GAJDAŠIĆU Voditelj: Stjepan Večković
Već godinama nas Antun Božić nadaruje sjajnim izvornim materijalima, ovaj puta baranjskim
gajdašima. Uvijek raspoložen Stjepan Večković, bogatim nas je tonom uveo u ne tako dobro
(stilski) otpjevanu pjesmu o gajdama koja svojim nizanim tercama baš i nije zvučila baranjski.
Ako još tome pridodamo povremeno nečisto intoniranje pjevača (za razliku od gajdi koje je
teže ugoditi od ljudskog grla), mogu to ocijeniti kao pjevački domet gajdaškog orkestra.
Sviraj, sviraj gajdašiću: Odlična svirka oba gajdaša i njihovo nadmetanje uz potporu bugarije
i berdaša, bila je daleko bolja od vokalne izvedbe. Povremenoj nerazumljivosti teksta pridonio
je pjevač koji nije tekst naučio napamet.
Ocijena 6
7KUD Stenjevec
PO PRIGORJU, IGRAJTE NAM, DRMEŠ
Voditeljica: Jelena Ivaci
Pjesme su izvedene u dobrom tempu, vrlo dobro intonirane; prema jasnom i glasnom
ispjevavanju nije se moglo naslutiti dob pjevačica (zvučile su mnogo mlañe nego što su
izgledale). Zvuk je bio snažan i slobodan u velikom dijelu izvedbe. Toj skupini očito pristaje
izvorna izvedba. Pjevalo se sa žarom, veselo. Tamburaški sastav se predstavio jednostavnom
obradom i čestim ritmičkim razmimoilaženjima. Ipak je na kraju angažirano obavio posao, no
očito je da je u Stenjevcu teško pronaći više od pet svirača. Šteta.Šta još dodati o grupi koja se
nakon dvije zdravo otpjevane pjesme predstavila lošim i nepotrebno dugim drmešom?
Uglavnom, malo više pažnje posvetiti čistom intoniranju i uspjeha neće nedostajati. Samo
hrabro naprijed!
Ocijena 6
KUD Ruža Prigorja
ZBIRAJTE MI, JABUKA SE ZAČRLENI, ZORJA JE Voditelj: Mladen Katanić
Voditelj je zgodno izabrao pjesme kojima će pokazati izabrane prigorske obićaje. K tome,
gestama je animirao i vabio iz svog ansambla interpretaciju; nažalost, nije baš previše izvabio.
Jednostavnom obradom pjesme Zbirajte mi majko škrinjicu postigao je sigurnu svirku
tamburaškog sastava u kojem je dominirala odlična bračistica, razumljivu interpretaciju
pjevačica lijepe boje tona i pjevača skromnog potencijala. Jabuka se začrleni- la, ne od srama
nego od dragosti, jer su dečki ipak morali zapjevati sami pa se moglo čuti njihove glasove. A
puce su ih odmah pobijedile nadjačavši ih svojim zvonkim glasovima. Ah! Znam da je teško
postići balans izmeñu mužih i žena; navek smo v manjini... Ista je bila situacija u pjesmi
54
Zorja je, zorja u kojoj je problem bio, naročito za dečke, najviši ton (d). Upornim radom i
dobrim izborom upjevavanja, sigurno se može ispraviti taj nedostatak, pa pozdravljam Ružu
Prigorja sa željom da iduće godine zapjevaju još bolje.
Ocijena 7
KUD Dubrava
SEJALA SEM BAŽULEK, OJ VOLEK, ČULA JESEM Voditeljica: Silvija Mužak
Bažulek bi bolje zvonio da je otpjevan u tonalitetu koji je odabrao obrañivač. Tonaliteti s
povisilicama svježije zvuče od onih sa snizilicama. Alti najčešće ostaju vokalno na razini
govorenog pjevanja, obično u prsnom registru, bez visokih frekvencija. A soprani, koji trebaju
osvježiti taj zvuk sejali su bažulek u istom registru, najviša otpjevana nota bila je As. No, da
to nije bila slučajnost pokazalo se u slijedećoj pjesmi Oj volek kada su drage gospoñe (bile su
baš simpatične, pjevale su s velikom voljom) teškom mukom hvatale dvoglas D,H što je za
većinu njih bio nemoguć zadatak, iako su iza sebe imale nadglednika strogog pogleda.
Trebalo je biti hrabar i prepisati partituru ton niže, u C dur, u kojem ste tonalitetu pjevale
Čula jesem da se dragi ženi, iako je obrañivač stavio na početku partiture 4 povisilice.
Uglavnom, jasno i glasno ispjevavanje govori da grupi pristaje govorni registar, a to se može
poboljšati jedino pomlañivanjem ansambla. Nekoliko mlañih glasova osvježilo bi zvuk.
Ocijena 6
KUD ZORA Adamovec
SIJEM ŽITO I ŠENICU, OJ OBLACI, SLAVA MLADOSTI
Voditelj: Ivan Zenko
Pohvalno je da ima još društava koje njeguju tamburicu farkašicu. Uredno svirajući, momci, i
nešto stariji momčići, ugodnim su baritonskim registrom posijali žito i šenicu - neki nažalost
mrkog lica no većina sa smješkom. Najvedriji bio je voditelj koji je sigurnim potezima
šamarao žice na svom bajsu. Budući da je na farkašicama praktično svirati u F duru, Oj oblaci
takoñer su ugodno zvučali jer se tenori nisu morali previše naprezati (najviša nota bila je D).
Ispratili su oblake plemenitim tonom i preciznom intonacijom. Slijedila je tamburaška
kompozicija Slava mladosti – odsvirana tako poletno i razigrano kao da su svi sudionici iste
dobi kao i najmlañi.
Ocijena 8
Ženski vokalni sastav KORALDE
OJ DJEVOJKO, CVETJE MOJE, PREKO DRAVE
Voditeljica: Jana Pogrmilović
Lijepo i osjećajno ispjevana pjesma Oj djevojko moja pokazala je kultivirani odnos prema
muzičkoj frazi. Vrlo dobro držeći intonaciju, čak i u falsetu, ansambl je dobro korespondirao
sa solisticom. Ta ljepota nije se ponovila u pjesmi Cvetje moje, ja bi tebe brala , gdje nisam
prepoznao svoju obradu još iz početka devedesetih godina prošlog stoljeća, pisanu za KUD
Vinko Jeñut. Koralde se nisu intonacijski sastale do kraja pjesme; poneka je bila uporna u
nastojanju da pjeva četvrt do pola tona niže. A kraj, „Cvetiće črleno, šareno“ pokazao je
ljepotu distoniranja - od unisonog završetka niti U. Obraz su KORALDE oprale u pjesmi
Preko Drave grmljavica, kad se konačno čulo unisono pjevanje, a i troglasi u sljedećim
55
kiticama su bili vrlo dobri, pa ne mogu shvatiti koji je bio razlog takvoj diskrepanciji u
prethodnoj pjesmi. Možda priprema pred nastup nije bila zadovoljavajuća?
Ocijena 6
Marijan Makar, prof
1. UDRUGA CROETHNO
MUŠKA VOKALNA SKUPINA SINOVI ATARA
Instrumentalno- vokalna skupina, sačinjena od muških izvoñača, nastupila je nošnjama
brodskog posavlja novijeg doba te je adekvatna lokalitetu kojeg su predstavljali u svojoj
izvedbi. Nošnje su adekvatno pripremljene za scenski nastup, odgovaraju tjelesnoj grañi
izvoñača te su dobro obučene i nošene. Raznolikost i individualiziranje izvoñača su prikazani
kroz odabir vunenih čarapa, raznoliko kićenje šokačkih kapa (šešira) te primjenom
svatovskog ručnika kao odijevno- ukrasnog predmeta. Potpunoj urednosti pridonijelo bi to da
su svi izvoñači bili obrijani točnije uredili svoje brade u formi prikladnijoj scenskom
folklornom nastupu.
Ocjena: 10
2. HRVATSKI GAJDAŠKI ORKESTAR
Ova instrumentalno-vokalna skupina, takoñer sačinjena isključivo od muških izvoñača,
nastupila je u svečanim nošnjama podravske Baranje. Izvoñači su bili obučeni u komošne lače
(hlače), komošne/ kašmir košulje te prsluk odnosno svečane rubine sa pregačicama. Nošnje su
adekvatno pripremljene za scenski nastup te dobro obučene. Trebalo je nošnje kod dvojice
gajdaša zamijeniti. Tada bi sve prikazane nošnje odgovarale tjelesnoj grañi izvoñača.
Pregačice kod izvoñača u svečanim rubinama potrebno je vezati tako da sežu do/ ili iznad
ruba hlača. Kao i kod prethodne skupine potpunoj urednosti doprinijelo bi da su svi izvoñači
uredili svoje brade u formi prikladnijoj scenskom folkornom nastupu.
Ocjena: 9
3. KUD STENJEVEC
Mješovita pjevačka skupina u pratnji tamburaškog orkestra, sačinjena od muških članova,
nastupila je u rekonstuiranim nošnjama Vrapčanskog polja ( Stenjevec). Izvoñači su bili
uredno odjeveni te su nošnje odgovarale tjelesnoj grañi izvoñača. Ženski dio vokalne skupine
jednoobrazno je obučen u oplećak, rubaču s kiklišćem i fertun; glava povezanih ingliškim
rupcem te obuvene u visoke cipele na žnjiranje. Veću pažnju, prilikom oblačenja, potrebno je
posvetiti usklañenosti donjeg ruba rubače i fertuna, kao i meñusobnoj usklañenosti donjih
rubova rubača meñu članicama. Prilikom povezivanja glave maramom nije potrebno maramu
vezati toliko naprijed da se ne vidi razdijeljena kosa. Đunñe (koraljne ogrlice) potrebno je
presložiti na način da niske nisu iste duljine već da su one, od vrata na niže, rasporeñene od
56
kraće prema dužoj. Kod muških izvoñača potrebno je voditi račun o duljini nogavica muških
gaća te da one ne sežu ispod donjeg ruba, u ovom slučaju, opanaka.
Ocjena: 7
4. KUD RUŽA PRIGORJA
Mješovina pjevačka skupina, u pratnji tamburaškog orkestra, obučena u rekonstruirane
narodne nošnje sesvetskog Prigorja. Žene obučene u rekonstrukciju svečane narodne nošnje
prve polovice XX. stoljeća- rubača, fertun od svilene tkanine, krt kput, visoke cipele na
žnjiranje te poculica. Kako se radi o rekonstrukciji svečane varijante narodne nošnje
prikladnije bi bilo, a i u skladu sa dobi izvoñačica, da su sva oglavlja poculice, iako nije
pogrešno koristiti kašmirski rubac jer je on iz istog vremenskog razdoblja. Svakako veću
pažnju potrebno je posvetiti ureñenju ženskih frizura (češljanja na razdjeljak) te postavljanju
poculica na glavu. Isto tako još malo pažnje i truda potrebno je posvetiti usklañenju donjeg
ruba fertuna i rubače, odnosno meñusobnoj usklañenosti donjih rubova rubača meñu
članicama. Svakako treba, iz scenske upotrebe, izolirati privatni i neadekvatan nakit, a
koraljne ogrlice presložiti na način da niske nisu iste duljine već da su one, od vrata na niže,
rasporeñene od kraće prema dužoj. Muški izvoñači, pjevači te svirači, odjeveni u visoke
čizme, košulju, gaće i crni lajbek te crvenu maramu. Maramu je potrebno svezati na čvor, jer
prikazani način gdje je marama spojena prstenom nije adekvatan niti tradicijski utemeljen.
Ocjena: 6
5. KUD DUBAVA
Mješovita skupina sastavljena od pjevačica i jednog pjevača u pratnji mješovitog tamburaškog
orkestra izvela je pjesme samoborskog kraja. Tamburaški orkestar je bio korektno obučen.
Ženski pjevački sastav bio je obučen u kombinaciju dijelova samoborske nošnje (rubac,
kraluž, pojas) te nošnje posavskog tipa (rubača i opleće). Do kombiniranja dijelova nošnji
različitog lokaliteta došlo je uslijed, kako je bilo objašnjeno na okruglom stolu, nemogućnosti
nabavljanja samoborskih nošnji odgovarajuće veličine. Savjetujem ubuduće ne posezati za
takvim kombinacijama jer su pogrešne te je svakako potrebno odijenuti nošnju čiji svi dijelovi
pripadaju istom lokalitetu ( ili barem približnom). Navedena kombinacija je nalikovala
svojevrsnoj „etnomodi“, a kako se radi o godišnjem nastupu KUD-a na Smotri folklornih
amatera grada Zagreba smatram da je potrebno za scenski nastup odabrati narodnu nošnju. Uz
gore navedeno, potrebno je više pozornosti obratiti usklañivanju donjeg prednjeg ruba rubače
i pregače te meñusobnom usklañivanju dužina nošnji izmeñu pjevačica. Isto tako potrebno je
pripaziti da veličina nošnje odgovara tjelesnoj grañi izvoñača te da je dovoljno čvrsto
svezana.
Ocjena: 5
6. KUD ZORA, ADAMOVEC
Muški vokalno instrumentalni sastav izveo je napjeve sesvetskog Prigorja. Izvoñački sastav
nastupio je u nošnjama koje su rekonstruirane prema fotografiji KUD-a iz 1920. godine. Iako
jednoobrazno obučeni u čizme visokih sara, crne hlače jahaćeg kroja, bijele košulje te crne
57
prsluke dvorednog kopčanja scenski dojam je dobar i za pohvalu. Nošnje su adekvatno
pripremljene za scenski nastup, odgovaraju tjelesnoj grañi izvoñača te su dobro obučene i
nošene. Predlažem sukladno financijskim mogućnostima izraditi i muške surke, vidljive na
gore navedenoj fotografiji, koje bi svakako oplemenile scenski nastup.
Ocjena: 10
7. ŽVS KORALDE
Ženski vokalni sastav nastupio je u rekonstruiranim nošnjama Podravine, Koprivničkog
Ivanca. Izvoñačice su bile uredno obučene, nošnje su odgovarale tjelesnoj grañi te su
adekvatno pripremljene za scenski nastup. Dužina sukanja je bila dobro usklañena meñu
pjevačicama no potrebno je više pažnje posvetiti usklañenju donjeg prednjeg ruba suknje i
pregače. Tibetni rupci sprijeda uredno složeni no straga (na leñima) je potrebno krajeve
tibetnog rupca povezati. Najveća primjedba vezana je za oglavlja kojih nije bilo. Na okruglom
stolu ukazano je na činjenicu da nije bilo moguće nabaviti poculice. Pojedine pjevačice bile su
upletene u punñu, a pojedine, pretpostavljam zbog nedovoljne dužine kose za uplitanje, samo
počešljane na razdjeljak. Pjevačica koja je upravo imala tamni (crni) tibetni rubac,
karakterističan za osobu starije životne dobi, bila je počešljana u dvije pletenice što je
karakteristika djevojačkog češljanja. Iako uredno počešljane ukupni dojam bi bio puno bolji
da su bila prisutna oglavlja (poculica ili pletenica s mašnom na kraju).
Ocjena: 7
8. KUD VESELI PRIGORCI, Jesenovec
- nisu nastupili
Tomislav Brekalo
58
VI. koncert folklornih skupina
Nedjelja, 11. svibnja 2014., mala dvorana Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, 19.00
U nedjelju 11. svibnja 2014. godine, s početkom u 19 sati, održan je VI. koncert 37.
Smotre folklornih amatera grada Zagreba. Na smotri su sudjelovali:
HKUD „Prigorec“, Markuševec
KUD „Vrhovje“, Župe Dubranec
KUD „Prigorski zdenec“
KUD„Oporovec“
KPF „Sveta Klara“
KUD „Karlo Benko“, Moravče
KUD „Horvati“
KUD „Frankopan“, Remete
PVA „Ethnotine“
KUD „ Sv. Ana“, Odranski Obrež
Opća zapažanja:
Koncert je održan u maloj dvorani Lisinski. Prosudbena komisija je kao i uvijek imala
besprijekorne uvjete za praćenje programa. Program je uz decentnu najavljivačicu izveden
bez zastoja. Dvorana je bila ispunjena gotovo do posljednjeg mjesta.
Obzirom da prosudbena komisija u svom sastavu ima stručnjake specijalizirane za
procjenu glazbenih i odjevnih dostignuća, ovaj osvrt bit će lišen podrobnije analize
spomenutih komponenata u nastupima grupa, te će isključivo analizirati plesni i koreografski
(etnokoreološki) segment izvedbi.
Zapažanja redoslijedom nastupanja:
HRVATSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGOREC, MARKUŠEVEC
Mislila sam da j’ pudarit lipo
(pjesme i plesovi Baranje)
Veteranska skupina plesača iz Markuševca, herojski se borila s ni malo jednostavnim
zadatkom koji je pred njih postavljen. Tu se ne misli samo na scenske forme, već i na iznimno
fizički gledano težak materijal. Svi plesovi postavljeni su u brzom tempu s naglašenim
vertikalama, što je glavna stilska i tehnička karakteristika baranjskih plesova. Upravo
neujednačenost u vertikalama kod pojedinih plesova jedina je zamjerka prikazanom. Osobito
je to došlo do izražaja u Tancu i Kolu što u buduće valja još malo uvježbati. Koreografski
59
gledano, dijagonalna pozicija je za nijansu preduga. Izvoñači su plijenili iznimnom željom i
srčanošću čime su nadoknañivali objektivne tjelesne mogućnosti. U budućnosti kod odabira
područja za scensku prezentaciju valja više voditi računa o objektivnim mogućnostima
izvoñačkog sastava. Ipak se tu radi o veteranima.
Ocjena: 6
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VRHOVJE ŽUPE DUBRANEC
Doñi diko, mi kosimo žito
(pjesme i plesovi okolice Đakova)
Kada bi se davala ocjena za koreografiju, ovo bi djelo zaslužilo vrlo visoke ocjene.
Ideja je svježa. Plesovi bez instrumentalne pratnje ili uz samicu, scenski sve bez greške s
privlačnim rješenjima. Meñutim, u takvom konceptu dva su vrlo važna faktora. Jedan je
stilsko i tehničko izvoñenje plesova, dok je drugi bez sumnje vokalno-instrumentalni faktor.
Oba bi trebala biti besprijekorna, a nisu bila. Nisu svi plesači jednako uspješno izvodili
plesove, dok će o glazbenom dijelu (koji je bio u ovom slučaju izuzetan opterećujući faktor)
više kolega koji je zadužen za ocjenu glazbene komponente. Dakle, sve izvoñače dovesti na
jednak stupanj izvedbe plesova, i koreografski Žita izvesti dva puta a Kolo jednom. Tada bi to
bilo plesno i koreografski odlično. Šteta.
Ocjena: 5
Rekreativna skupina
Pjesme i plesovi turopoljskog kraja
Smisao rekreativnih grupa je prije svega druženje i rekreacija (kao uostalom i kod
veteranskih), stoga se od njihovih nastupa ne očekuju najviši umjetnički dometi. Ovaj nastup
je bio usklañen s mogućnostima, primjerenog trajanja, bez koreografskih pogrešaka a
materijal je veoma široko zahvatio najavljeno područje. Blaga neujednačenost izvoñenja
plesnih elemenata obzirom na mogućnosti rekreativaca takoñer je očekivana. Volja i želja su
evidentni i to je za svaku pohvalu. Sve u svemu bilo je to solidno predstavljanje.
Ocjena: 5
Izvorna skupina
Nadženju se momak i devojka
(napjevi iz Lučelnice)
Od nastupa izvornih skupina ne očekuju se nikakva scenska (koreografska) rješenja
već samo čisto i korektno izvoñenje programa. Ova se grupa odlučila za najjednostavnije
60
forme. Izvedeno je starinsko kolo šestdijelnog plesnog obrasca te nakon toga šetano kolo. Sve
bez instrumentalne pratnje (kako i treba biti) i vrlo korektno obzirom na karakter grupe.
Ocjena: 6
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGORSKI ZDENEC
Bunjevački plesovi
Rijetko se na našoj sceni dogaña da su u najavi odreñenog djela potpisana dva autora.
Nakon odgledane koreografija postalo je jasno zašto je to u ovom slučaju bilo napravljeno.
Vidljiva su bila dva pristupa. Jedan na način kako su nekad izgledale prezentacije bunjevačkih
plesova (pogrešan) i drugi u kojem se vidi nastojanje da se pojedini plesovi prikažu stilski
korektno (što je najvažnije). Stari rokoko podsjeća na ono što bi trebao biti, Novi ne. Tandrčak
u svom drugom dijelu treba imati iskvrcavanje i na drugu, lijevu nogu, obzirom da je plesna
forma simetrična. Ujedno bi ga valjalo skratiti najmanje za pola. Pokušaj stilske korekcije
osobito se vidio u Momačkom kolu kod najviših muških plesača i njihovih trojki, gdje je bilo
uspjeha, no i oni pri izvoñenju sola trabaju paziti da im je vertikala postojana. Zna se izgubiti
kod kvrcanja. Dakle, vidi se da se pokušala napraviti ispravna vertikala. Hvat u trojkama
trebalo bi još raširiti. Nije bio pogrešan kako to obično zna biti (blizak Logovcu), ali nije bio
ni daleko. U svakom slučaju vidi se trud i rad voditelja, potencijal grupe, ali treba još dosta
raditi.
Ocjena: 5
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO OPOROVEC
Išel jesem vu šumicu
(pjesme i plesovi Granešine - praizvedba)
Čisto, precizno, uredno, bez ikakvih scenskih pogrešaka ali i značajnijih intervencija,
tako bi se mogao okarakterizirati nastup grupe iz Oporovca. Kada se tome pridoda uživljenost
izvoñača, jasno je kako je nastup bio vrlo solidan. Zbog pojačavanja dinamike koreografije,
predlaže se malo skratiti Repu i naslovnu pjesmu.
Ocjena: 6
KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO SVETA KLARA
Anjička, dušička
(pjesme i plesovi srednjeg Gradišća – praizvedba)
61
Iste godine kad se u program Škole hrvatskog folklora uvrstio kolegij koji obrañuje
područje Gradišća, na našu folklornu scenu stiže osvježenje u obliku ove iznimno dobre,
moderne i privlačne koreografije. Stilski, tehnički, karakterno u potpunosti kako treba.
Vidljivo je kako autorica dobro poznaje scenske zakonitosti. Izvedba na vrlo visokom nivou.
Bez ikakvih primjedbi. Možda tek početak kroz naslovnu pjesmu svesti na dvije, umjesto tri
kitice.
Ocjena: 8
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KARLO BENKO, MORAVČE
Tri tičice goru preletele
(pjesme i plesovi Meñimurja)
Mala grupa izvoñača sastavljena od osam djevojaka i dva dečka ovu nepretencioznu
koreografiju izvela je solidno. Stilski i tehnički korektno, osim u prvom dijelu plesa Lepe naše
senokoše u kojem vertikale nisu bile ujednačene. Scenskih pogrešaka nije bilo. Ipak, u odnosu
na godinu u kojoj je ista grupa takoñer na smotri izvodila pjesme i plesove iz Meñimurja, tada
u jednom djelu uz pratnju bandista, evidentno je kako je došlo do odreñenog pada. Bez obzira
na tu činjenicu, ovaj se nastup može ocijeniti dobrim, dok se u budućnosti očekuje povratak
na nekadašnju razinu.
Ocjena: 6
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO HORVATI
Drmeš na drmeš
(pjesme i plesovi jaskanskog Prigorja)
Grupa iz Horvata svoj je nastup na ovogodišnjoj Smotri odradila uvjerljivo,
sugestivno, snažno, emotivno, jednom riječju odlično. Ono što svakako valja promijeniti i
doraditi kako bi dojam bio još bolji, je dinamička linija, kroz odreñena skraćenja i
izbacivanje pojedinih naturalističkih momenata. Koreografija traje zavisno od tempa blizu
deset minuta, dok bi optimum obzirom na materijal bio oko sedam i pol, maksimalno osam.
Gdje skratiti? Uvodnu pjesmu i neke Drmeše. Možda u onom dijelu gdje se izvodi Groktalica.
Groktalica je scenski već odavno ispričana priča. Isto tako, valjalo bi izbaciti naturalistički
moment plesa na stolcu. S flašom na glavi se može plesati i bez stolca, a da sve bude jasno i
vidljivo. Na posljetku, ne može se posebno ne istaći i ne pohvaliti mladog plesača koji je uz
odrasle kolege ravnopravno, herojski, odradio ovaj i fizički i stilski i tehnički i koreografski ni
malo lak zadatak.
Ocjena: 8
62
KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO FRANKOPAN-REMETE
Pjesme i plesovi Posavine
Solidan je bio nastup grupe iz Remeta. U svakom pogledu. To je bila tzv. klasika u
koreografskom predstavljanju pjesama i plesova Posavine. Staro sito, Dučec i Drmeš
prikazani su korektno stilski, tehnički, te bez scenskih pogrešaka. Jedino je došlo do malih
razmimoilaženja u Dučecu zbog toga što se nisu svi izvoñači odbacivali u zrak s punog
stopala, već s prednjeg dijela, što uvijek uzrokuje nepreciznost vertikala. Koreografski bi sve
plesove valjalo skratiti kako bi se dinamizirala scenska radnja.
Ocjena : 6
PLESNO VOKALNI ANSAMBL ETHNOTINE
Balun
(scenski prikaz inspiriran istarskim folklorom – praizvedba)
U Kriterijima vrednovanja i sufinanciranja javnih potreba u kulturi Grada Zagreba i
Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, u poglavlju koje govori o glavnim ciljevima
podupiranja folklornog i plesnog amaterizma, stoji poticanje koreografskog stvaralaštva, te
poticanje alternativnih oblika plesnog izražavanja. Sve to, prikazano je u izvrsnom nastupu
Ethnotina kao i majstorskoj koreografiji njihova osnivača i umjetničkog ideologa Gorana
Kneževića. Da nije bilo malih pozicijskih nesavršenosti u obje izvedbe Vrteta, ocjena bi bila
veća.
Ocjena: 8
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SVETA ANA, ODRANSKI OBREŽ
Starija folklorna skupina
Moj se dragi v Ameriku otpravlja
(pjesme i plesovi Meñimurja)
Da manjak muških plesača (nastupio je jedan) ne mora uvijek biti nedostatak i
otežavajuća okolnost ukoliko je izvedba na iznimno visokom nivou, zorno je pokazala grupa
iz Odranskog Obreža. Kada je uz to koreograf evidentno talentiran i vrlo dobro poznaje sve
scenske zakonitosti, uspjeh ne može izostati. Bio je to pravi završetak ove večeri Smotre.
Ocjena: 8
63
Zaključno:
Analizirajući šesti koncert ovogodišnje smotre može se zaključiti kako je u punom
smislu došla do izražaja kvalitativna razlika meñu grupama. Osim u ocjenama, vidljivo je to i
u opisima uz ocjene. Ne može se reći kako je kvaliteta niže ocjenjenih grupa loša, pogotovo
kad se komparira s već jednom održanom večeri folklornih skupina (drugi koncert od 26.4.),
već su jednostavno bolje ocjenjene grupe s ovog koncerta bile mnogo uvjerljivije. Upravo rad
bolje ocjenjenih grupa treba biti inspirativan i za ostale grupe kako bi u budućnosti dostigle tu
razinu. Bilo je grupa koje su, u odnosu na prethodna razdoblja, nastupom na ovogodišnjoj
smotri neznatno pokvarile dojam o svom radu. Kod nekih je očito došlo do osipanja članstva.
Amaterizam je uvijek bio i bit će podložan oscilacijama. To su normalne i razumljive
činjenice. Na vodstvima grupa je da analiziraju uzroke takvog stanja te da naprave sve što je
potrebno kako bi se što je prije moguće vratili na prijašnju kvalitativnu razinu. Za nadati se
kako će uočeni problemi biti prevladani već za slijedeću 38. smotru.
Po završetku koncerta održan je kratak sastanak članova stručne komisije s
predstavnicima društava, kojom prigodom su date isključivo generalne opaske vezane uz
odgledani koncert.
Andrija Ivančan, dipl.etnolog i polonist
(selektor HDFKiV)
HRVATSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „PRIGOREC“ –
MARKUŠEVEC
Mislila sam da j' pudarit lipo
Muške nošnje su neizglačane, nemaju marame oko vrata, niti pregače. Ženama nedostaje
nakit. Oglavlja su raznolika i uredna.
ocjena: 8
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „VRHOVJE“ ŽUPE DUBRANEC
Doñi diko, mi kosimo žito
Dvije inačice radnih nošnji. Donji rub nošnji nije poravnan – neke nošnje su prekartke, a
druge se vuku po podu.
U radnim nošnjama muški ne nose prsluke niti ukrašene gaće i košulje, nego obične radne.
ocjena: 8
Rekreativna skupina
Pjesme i plesovi turopoljskog kraja
Muški trebaju staviti šešire na glavu. Podgutnice lijepe. Žene su u raznolikim inačicama
nošnji i uredno ih nose. Na poculicu bi bilo dobro staviti visoke kožne cipele.
ocjena: 10
64
Izvorna grupa
Nadženju se momak i devojka
Nošnje pisarovinskog tipa poravnati na donji rub. Starija osoba treba nositi bijelu nošnju bez
nakita. Grupa je dobro iskoristila dvije inačice nošnje koje se nose na području župe
Dubranec.
ocjena: 9
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „PRIGORSKI ZDENEC“
Bunjevački plesovi
Muški su uredni. Ženske nošnje treba poravnati po donjem rubu. Igrači (mašne) su u paru, ali
su dva nesrazmjerna – crveni i zeleni. Jedan igrač je jako dugačak, a drugi jako kratak.
ocjena: 8
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „OPOROVEC“
Išel jesem vu šumicu
Na svilene nošnje treba staviti nakit. Korištene su razne inačice oglavlja – poculice, marame,
bijeli i engliški rubac. Razne inačice nošnje – bijela nošnja i skraćeni posavski tip. Muške
nošnje treba izglačati i staviti im šešire.
ocjena: 9
KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO „SVETA KLARA“
Anjička, dušička
Sitnim detaljima – maramama na prsima i ukrasima trakicama na muškim plesačima i
cvjetićima n aženskim prsima postignut je dobar izgled gradišćanske nošnje. Sve je lijepo i
uredno obučeno. U tom skladu jako se ističe jedna ružno prekratka nošnja.
ocjena: 9
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „KARLO BENKO“ – MORAVČE
Tri tičice goru preletele
Uredne nošnje. Raznolika oglavlja – poculice, pletenice i mašne raznih boja. Muški nemaju
šešire.
ocjena: 9
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „HORVATI“ – HORVATI
Drmeš na drmeš
Jedna bijela nošnja jako je kratka, neki dijelovi – fertuni i rubače nisu izglačani, donji rub
bijelih i šarenih nošnji nije poravnat.
65
ocjena: 8
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO FRANKOPAN – REMETE
Pjesme i plesovi Posavine
Tamburaši su uredni. Nošnje su potpuno ujednačene. Predlažem da se malo kombiniraju razne
inačice oglavlja i nošnji.
ocjena: 8
PLESNO-VOKALNI ANSAMBL „ETHNOTINE“
Balun
Dobra stilizacija nošnji. Glazbenici su u dugoj inačici nošnje. Basista žvače.
ocjena: 8
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „SVETA ANA“ – ODRANSKI OBREŽ
Moj se dragi v Ameriku otpravlja
Frizure sreñene. Trakice na rukavima i pletenicama ukrašavaju nošnje. Poculice ukrašene.
Maramice za pojasom. Muški nose maramu oko vrata. Tamburaši su uredni.
ocjena: 10
Mr. art. Bojan Pogrmilović
HRVATSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „PRIGOREC“ –
MARKUŠEVEC
Mislila sam da j' pudarit lipo
Muške nošnje su neizglačane, nemaju marame oko vrata, niti pregače. Ženama nedostaje
nakit. Oglavlja su raznolika i uredna.
ocjena: 8
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „VRHOVJE“ ŽUPE DUBRANEC
Doñi diko, mi kosimo žito
Dvije inačice radnih nošnji. Donji rub nošnji nije poravnan – neke nošnje su prekartke, a
druge se vuku po podu.
U radnim nošnjama muški ne nose prsluke niti ukrašene gaće i košulje, nego obične radne.
ocjena: 8
Rekreativna skupina
Pjesme i plesovi turopoljskog kraja
66
Muški trebaju staviti šešire na glavu. Podgutnice lijepe. Žene su u raznolikim inačicama
nošnji i uredno ih nose. Na poculicu bi bilo dobro staviti visoke kožne cipele.
ocjena: 10
Izvorna grupa
Nadženju se momak i devojka
Nošnje pisarovinskog tipa poravnati na donji rub. Starija osoba treba nositi bijelu nošnju bez
nakita. Grupa je dobro iskoristila dvije inačice nošnje koje se nose na području župe
Dubranec.
ocjena: 9
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „PRIGORSKI ZDENEC“
Bunjevački plesovi
Muški su uredni. Ženske nošnje treba poravnati po donjem rubu. Igrači (mašne) su u paru, ali
su dva nesrazmjerna – crveni i zeleni. Jedan igrač je jako dugačak, a drugi jako kratak.
ocjena: 8
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „OPOROVEC“
Išel jesem vu šumicu
Na svilene nošnje treba staviti nakit. Korištene su razne inačice oglavlja – poculice, marame,
bijeli i engliški rubac. Razne inačice nošnje – bijela nošnja i skraćeni posavski tip. Muške
nošnje treba izglačati i staviti im šešire.
ocjena: 9
KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO „SVETA KLARA“
Anjička, dušička
Sitnim detaljima – maramama na prsima i ukrasima trakicama na muškim plesačima i
cvjetićima n aženskim prsima postignut je dobar izgled gradišćanske nošnje. Sve je lijepo i
uredno obučeno. U tom skladu jako se ističe jedna ružno prekratka nošnja.
ocjena: 9
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „KARLO BENKO“ – MORAVČE
Tri tičice goru preletele
Uredne nošnje. Raznolika oglavlja – poculice, pletenice i mašne raznih boja. Muški nemaju
šešire.
ocjena: 9
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „HORVATI“ – HORVATI
67
Drmeš na drmeš
Jedna bijela nošnja jako je kratka, neki dijelovi – fertuni i rubače nisu izglačani, donji rub
bijelih i šarenih nošnji nije poravnat.
ocjena: 8
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO FRANKOPAN – REMETE
Pjesme i plesovi Posavine
Tamburaši su uredni. Nošnje su potpuno ujednačene. Predlažem da se malo kombiniraju razne
inačice oglavlja i nošnji.
ocjena: 8
PLESNO-VOKALNI ANSAMBL „ETHNOTINE“
Balun
Dobra stilizacija nošnji. Glazbenici su u dugoj inačici nošnje. Basista žvače.
ocjena: 8
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „SVETA ANA“ – ODRANSKI OBREŽ
Moj se dragi v Ameriku otpravlja
Frizure sreñene. Trakice na rukavima i pletenicama ukrašavaju nošnje. Poculice ukrašene.
Maramice za pojasom. Muški nose maramu oko vrata. Tamburaši su uredni.
ocjena: 10
Damir Kremenić, dipl etnolog
68
VII. koncert folklornih skupina
Srijeda, 14. svibnja 2014., mala dvorana Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, 19.00
U srijedu 14. svibnja 2014. godine, s početkom u 19 sati, održan je VII. koncert 37.
Smotre folklornih amatera grada Zagreba. Na smotri su sudjelovali:
HSPD „Podgorac“, Gračani
KUD „Bukovac“
FS „Kolo“
KUD„Klas“, Podsused
D „Alter ego“, Kašina
HKD „Braće Radića“
KUD „Valentinovo“
FA „Vrapčanci“
KUD „Dragutin Domjanić“, Vugrovec
KUD „ Dragutin Domjanić“, Adamovec
Opća zapažanja:
Koncert je održan u maloj dvorani Lisinski. Prosudbena komisija je kao i uvijek imala
besprijekorne uvjete za praćenje programa. Program je uz decentnu najavljivačicu izveden
bez zastoja. Dvorana je obzirom na činjenicu kako je sredina radnog tjedna bila solidno
popunjena.
Obzirom da prosudbena komisija u svom sastavu ima stručnjake specijalizirane za
procjenu glazbenih i odjevnih dostignuća, ovaj osvrt bit će lišen podrobnije analize
spomenutih komponenata u nastupima grupa, te će isključivo analizirati plesni i koreografski
(etnokoreološki) segment izvedbi.
Zapažanja redoslijedom nastupanja:
HSPD „Podgorac“, Gračani
Slike iz gračanske svadbe
Kako se tematika scenskog prikaza vezala uz svadbeni običaj, nastup izvoñača
različite dobi potpuno je opravdan. Stariji su uglavnom pjevali i poslužili kao kulisa, dok je na
mlañima bilo otplesati zadane forme. U plesnom smisli, sve je bilo stilski i tehnički uglavnom
kako treba, dok u koreografskom smislu nije bilo nikakvih posebnih zahvata. Takav pristup bi
se komotno mogao primijeniti i na izvorne grupe. Ono što bi svakako valjalo promijeniti kako
69
bi se unaprijedio scenski prikaz su trajanja svih prikazanih plesova. Valjalo bi sve skratiti na
pola. Kada bi sve ostalo ovako, onda bi scenski zahvati morali biti mnogo jači, s puno više
promjena slika. Ukupno uzevši nastup grupe iz Gračana bio je solidan.
Ocjena: 5
KUD „Bukovac“
Plesovi otoka Cresa
Obzirom na činjenicu kako je prikazana koreografija bazirana na materijalima iz
Orleca već duže prisutna na zagrebačkoj folklornoj sceni, pri čemu su sugestije o skraćivanju
pojedinih dijelova već predlagane, za ovu prigodu valja pohvaliti urednu izvedbu. Plesovi su
stilski i tehnički prikazani kako treba. Zamjetno je kako je iznimna pozornost usmjerena na
pozicije, osobito dijagonale i njihove promjene. Povremene greške pojedinih izvoñača
vidljive kroz okretanja na krivu stranu, nisu umanjile vrlo dobar dojam. Premda, valjalo bi
naglasiti kako su već viñene i bolje izvedbe ove koreografije. Bilo bi dobro u budućnosti
osposobiti vlastitog svirača u mih kako se ne bi trebao posuñivati iz drugog ansambla.
Ocjena: 7
FS „Kolo“
Bunjevačko kolo
(pjesme i plesovi Hrvata Bunjevaca – praizvedba)
Činjenica je kako je voditelj grupe, ujedno i koreograf ove praizvedbe, dobar
poznavatelj prikazanog područja. Stoga su očekivanja od prikazanog nastupa bila velika,
možda i prevelika. Naime, evidentno je kako izvedeni materijal plesačima nije do kraja sjeo.
Ni blizu. Teško je stoga u ovom trenutku analizirati koreografska dostignuća, osim kod
uvodne pjesme, gdje je bilo očito kako se bespotrebno forsiraju promjene slika na odreñeni
dio teksta. Djelovalo je neprirodno. Kako bi ostale koreografske slike trebale izgledati, teško
je procijeniti kada plesovi nisu do kraja sjeli, kad je evidentno da se muški izvoñači bore s
pravilnim vertikalama i kvrcevima što je strašno veliki opterećujući faktor. Nešto je bolja
vertikala kod žena, ali i tu bi trebalo poraditi na autentičnosti. Vertikala u Starom rokokou,
koja je bila najbliža autentičnoj, mora biti polazište i za sve ostale plesove, osobito Novog
rokokoa i Momačkog kola. Nije dobro izlaziti u javnost s koreografijom kada materijal nije
sjeo izvoñačima, što naročito dolazi do izražaja upravo kod bunjevačkih plesova. Kod ove
grupe valja stoga još puno i dugo raditi. Kao i uvijek, stojim na raspolaganju za svaku
sugestiju te eventualnu pomoć.
Ocjena: 4
70
KUD„Klas“, Podsused
Dva konja zelena lete ko dva jelena
(pjesme i plesovi brodskog Posavlja – praizvedba)
Još jednu koreografiju u kojoj materijal nije sjeo do kraja, prikazala je grupa iz
Podsuseda. Premda stilski i tehnički ne pretjerano zahtjevni plesovi, dobar dio izvoñača ove
mnogobrojne grupe, nije ih do kraja svladao. Isto tako, premda koreografija ima iznimno
lijepih rješenja, osobito tu mislim na početak i završetak prikazanog, pretjeralo se u
trajanjima. Time se izgubila progresivna dinamička linija. Kako bi se stvar popravila postoje
dva rješenja. Prvo je da se dio plesova u kojima nema osobito atraktivnih scenskih rješenja
jednostavno eliminira. Drugo je da se ostave svi plesovi u koreografiji, ali da se kompletno
sve skrati na pola. Uz to, kod etnokoreoloških područja u kojima plesovi nisu posebno
zahtjevni ili atraktivni, vrlo je važno kod scenskog izvoñenja da svi izvoñači stilski i tehnički
dobro izvode zadane plesove. Svakako u budućnosti nastojati u KUD-u odgojiti vlastitog
gajdaša, jer smo ovako gledali istu osobu (sjajan multiinstrumentalist) koja je pomogla i
KUD-u Bukovac, samo na drugom instrumentu.
Ocjena: 5
D „Alter ego“, Kašina
Ribica mi plava
(pjesme i plesovi Meñimurja)
Veoma mlada i malobrojna grupa iz Kašine, izvela je zadani materijal, očito
prilagoñen dobi izvoñača (dobar dio bi mogao nastupiti kao starija dječja skupina), veoma
solidno. Vidljivo je nastojanje da se plesovi izvedu ujednačeno te stilski i tehnički precizno.
Isto tako, vidljivo je i nastojanje da se insistira na preciznim koreografskim formacijama.
Odabir koreografije (jednostavne, bez velikih zahtjeva) obzirom na opisane okolnosti, bio je
racionalan i opravdan. Bila je to čista i uredna izvedba na temelju koje se u budućnosti može
graditi i zahtjevniji program. Grupa je perspektivna.
Ocjena: 5
HKD „Braće Radića“
Lipa moja gora zelena
(pjesme i plesovi Pokuplja – praizvedba)
Dobno kombinirana i malobrojna grupa izvoñača, meñu kojima su bile dvije
djevojčice, takoñer je ovu veoma privlačnu koreografiju izvela solidno. Doduše, u nekim
71
momentima je došlo do odreñenog ne snalaženja, ali su pogreške brzo ispravljane. Valja
osobito pohvaliti već spomenute djevojčice koje su sve pred njih postavljeno izvele precizno,
te stilski i tehnički korektno. Pitanje koje se nameće samo po sebi jest opravdanost
postavljanja djece u kompleksna koreografska ostvarenja, čemu smo na ovogodišnjoj smotri
već svjedočili. Uvjerenja sam kako bi takva rješenja, bez obzira na dobre izvedbe djece, zbog
njihove još uvijek nježne konstitucije, valjalo izbjegavati.
Ocjena: 5
KUD „Valentinovo“
Pjesme i plesovi turopoljskog kraja
Prikazana koreografija već je viñena na ovogodišnjoj smotri u izvoñenju KUD-a
„Vrhovje“. Time je o materijalu koji je u njoj korišten te samim scenskim rješenjima sve već
napisano. Izvedba ove grupe bila je ipak slabija. Naročito se to odnosi na stilsku i tehničku
izvedbu na kojoj valja još dosta raditi, te na pozicije izvoñača na sceni pri čemu se valja više
raširiti kako bi formacije bile vidljivije.
Ocjena: 4
FA „Vrapčanci“
Pjesme i plesovi vrapčanskog prigorja
Grupa starijih izvoñača veteranske dobi, pjesme i plesove svog kraja izvela je vrlo
dobro. Materijal je bio primjeren njihovim izvedbenim mogućnostima, bez velikih scenskih
zahtjeva, što je zbog dobi izvoñača jako dobro. Bazirao se (s izuzetkom Vrapčanskog drmeša)
na plesovima koji su u naše krajeve stigli iz srednje Evrope u 19. i početkom 20. stoljeća.
Osim malo pretjeranih promjena formacija kod uvodne pjesme, sve je bilo skladno
postavljeno s puno dobrog stila i dobro uvježbano. U takvoj koncepciji ni Rašpa nije smetala i
dobro se uklopila.
Ocjena: 6
KUD „Dragutin Domjanić“, Vugrovec
Sad idemo dole v Posavinu
Odličnu, već dobro poznatu koreografiju Branimira Milasa o kojoj je već više puta
pohvalno pisano prilikom izvedbi KUD-a „Sesvetska Sela“, mladi je izvoñački sastav izveo
vrlo dobro. Možda ne na nivou izvedbi spomenutog KUD-a, ali vrlo blizu. Nekoliko detalja
još treba popraviti. U Dučecu bi se svi trebali odbijati s punog stopala, jer ukoliko to čine s
72
prednjeg dijela, neminovno dolazi do propadanja kod doskoka čime se narušava ujednačenost.
Kod svih bi plesača valjalo postići jednaku razinu izvoñenja Drmeša, te pripaziti kod
izvoñenja tog plesa na krugu da se precizno drži centar. Ovako je cijela slika otišla u desnu
stranu. Grupa ima dobar potencijal.
Ocjena: 7
Veterani
Stari splitski plesovi
Za veteransku grupu izbor ove koreografije doajena hrvatske etnokoreologije Branka
Šegovića bio je pravi odabir. Može poslužiti kao primjer svim ostalim veteranskim grupama
koje su nastupile do sad na ovogodišnjoj smotri. Naime, uglavnom se dogaña da se kod
odabira područja za scensku primjenu veteranskih skupina, uzimaju fizički preteški plesovi i
zahtjevna koreografska rješenja. U ovom slučaju, to je izbjegnuto. Koreografske slike bile su
precizne i čiste. Još treba ujednačiti titrice prilikom šetnje i izvoñenja plesova. Uglavnom se
to odnosi na pojedine muške plesače. Sve u svemu, vrlo dobro.
Ocjena: 7
KUD „ Dragutin Domjanić“, Adamovec
Deklica se veseli
(pjesme i plesovi Adamovca – Sesvetsko prigorje)
Svega se vidjelo u nastupu grupe iz Adamovca. Od ipak malo šire etnokoreološki
zahvaćenog područja od samog mjesta, umjetničke interpretacije istog, zgodnih koreografskih
rješenja, onih manje uspješnih, pa do onih potpuno pogrešnih. Evidentan je s jedne strane
talent autora, ali i s druge strane pomanjkanje osnovnih koreografskih vještina (poznavanje
scenskih zakonitosti) potrebnih za uspješnu scensku prezentaciju. Ovako sve izgleda
instinktivno. Neki puta se pogodi, neki put ne. Edukacija voditelja i koreografa je nužna. Za
početak preporučam dvije knjige dr. sc. Ivana Ivančana Folklor i scena i Narodni plesni
običaji u Hrvata. Izvedbeno gledano, premda je bilo rutiniranih izvoñača, valja u buduće
težiti boljoj uvježbanosti. Oblačiti djevojku u mušku nošnju takoñer je bespotrebno i ne
preporuča se.
Ocjena: 4
Zaključno:
Nakon završetka koncerta održan je kratak sastanak članova stručne komisije s
predstavnicima društava. Sedmi koncert ovogodišnje smotre je po prosjeku ocjena koje se
odnose na plesni i koreografski segment do sad ispao najslabiji. Uzrok tome su najčešće bili
73
etnokoreološki zahvati za koje odreñene grupe po svojoj kvaliteti nisu bile spremne. Bolje je
birati primjereniji materijal pa da je u izvedbenom smislu bolje odrañen, nego pretjerati s
ambicijama. Još su dva elementa obilježila ovaj koncert. Jedan je posuñivanje svirača na
starim tradicijskim glazbalima. Obzirom da postoje mjesta na kojima se vrlo brzo mogu
osposobiti glazbenici za sviranje na tim instrumentima, KUD-ovi bi trebali investirati u
glazbenike privržene društvu, te ih uputiti na edukaciju. To se dugoročno uvijek najviše
isplati. Drugi element se provlačio i prilikom prethodnih koncerata a odnosi se na
sudjelovanje djece (vrlo talentirane) u izvedbama odraslih. Premda su se djeca u takvim
situacijama odlično snašla i vrlo dobro odgovorila na sve scenske zahtjeve, takvu bi praksu
obzirom na ponekad fizički vrlo teške plesne elemente i koreografije trebalo u buduće
eliminirati.
Andrija Ivančan, dipl.etnolog i polonist (selektor
HDFKiV)
OPĆA ZAPAŽANJA:
Sve su grupe imale glazbenu pratnju što je lijepo za vidjeti i ugodno slušati i još
najvažnije, to su dodatni poeni prilikom ocijenjivanja. Organizatori zaslužuju pohvale jer su
osigurali najoptimalnije moguće uvjete, omogućivši ocjenjivaču nesmetano praćenje
programa. Premda su programi s redoslijedom izvedbi bili korektno i pregledno odštampani,
brojnu je publiku kroz program vodila najavljivačica koja je svoj posao obavila na visokoj
profesionalnoj razini.
Promatrajući i slušajući tijekom ovogodišnje smotre izvedbe folklornih skupina,
ansambala, grupa (ili kakvim se sve imenima nazivaju), osjećam potrebu uputiti svim
sudionicima svoje misli koje bi vjerojatno ispravile pogled prema načinu izvedbe na sceni
prilikom prikazivanja naše folklorne baštine.
Ono što čini našu folklornu ostavštinu sakupili su naši melografi ili etnomuzikolozi
putujući od sela do sela, zapisujući riječi i melodije izabranih kazivača. Meñutim, nisu mogli
zapisati (ali su objašnjavali u dodanom tekstu) da su kazivači bili izabrani jer su doživljavali
riječi i oplemenili ih melodijom. Želim reči, glavni zadatak pjevača jest da sadržaj teksta
iskaže kao vlastitu misao kako bi pjevana riječ postala odrazom emocija, istinita, prirodna i
neposredna kao i običan govor. Meñutim, čuo sam ovih večeri i suhoparno ispjevavanje nota
bez smisla za sadržaj izgovorene riječi i logičnost glazbene rečenice; kao da ih pjevači ne
razumiju. A kod pjevanja je iznad svega potrebna ideja (ono što ljudi zovu dušom) koja će
pokrenuti ostvarenje izvedbe. Tu dolazimo i do važnosti odabira voditelja koji su motori
svakog ansambla s kojim djeluju, bilo da se radi o izvornim (seoskim) skupinama ili
reproduktivnim folklornim zborovima. O njihovom znanju, energiji, radnom elanu,
umjetničkoj viziji i osobnom umjetničkom senzibilitetu ovisit će napredak ansambla. Voditelji
su ti koji trebaju ansamblu udahnuti „dušu“, t.j. odgojiti pjevače/plesače muzički, tehnički i
osjećajno.
74
ZAPAŽANJA REDOSLIJEDOM IZVEDBI:
HSPD PODGORAC, Gračani
SLIKE IZ GRAČANSKE SVADBE
Voditelji: Goran Sekula i Nikola Banić
Uz jednostavno obrañenu ali ritmički sigurnu svirku dečki su razgovijetno i čisto dvoglasno
ispjevali pjesmu Tičice pevaju, pa nemam zamjerke. Slijedila je Polka . Lijepo je vidjeti
mlade tamburašeke, pa ako još i sviraju sa žarom i bez greške, ugodno je čuti. I bračistice su
bile zgodne - iako se jedna lijepo smješkala, druga se ukipila kao da je došla pod prisilom na
pozornicu. Sukačica je takoñer bila dobro izvedena, u pravom ritmu i razgovjetno. Isto se
tako dobro pjevalo i plesalo u pjesmi Kriči, kriči tiček , pa želim Podgorcima da tako nastave
i da se nadopune s mladim snagama.
Ocjena 8
KUD BUKOVAC
PLESOVI OTOKA CRESA
Voditelji: Alen Šušković i Damir Mihovec
Grupa je već početkom nastupa pokazala primjeren rad glazbenog voditelja (u programu je
izostavljeno ime voditelja pjevanja): pjesma Orlec mi je misto rodno ispjevana je i
intonirana čisto, čistog unisona, ali je manjkalo nazalnog tona kako bi bila stilski savršena.
Naročito se to osjetilo u tarankanju u sljedećoj pjesmi Cviće moje ja bi tebe brala, gdje je
trebalo malo rastegnuti usta pa bi interpretacija bila vjernija originalu. Početkom 60-ih
istraživao sam Cres, Lošinj i Susak i dobro se sjećam tog nazalnog tona. Slijedila je svirka
mišničara koji je dobro ugodio svirale i čvrstim držanjem tempa pomogao plesnu izvedbu.
Ocjena 8
FS KOLO
BUNJEVAČKO KOLO
Voditelji: Vladimir Kuraja i Silvija Mužak
Žene su zapjevale pjesmu Sija sunce zvonkim glasovima; bilo je ih je ugodno slušati pjevati
dvoglasno. Treći glas je bio prilično nesiguran, poteškoće u intoniranju bile su očite.
Tamburaški sastav je urednom svirkom nastavio s Divojačkim kolom (ili kako ga vole u
novije vrijeme nazivati: „Subotičko kolo“) i Momačkim kolom. Pjesmu Zvoni zvonce
počimalja je počela malo nesigurno. Možda bi bilo bolje da je obrañivač punijom obradom
podupro pjevanje. Dvoglasno pjevanje bilo je lijepo, iako nisu sve pjevačice mogle čisto
dohvatiti najviši ton D. Dečki su nastavili čisto intonirajući, pa je u nastavku pjesma zvučala
bogato. Slijedilo je nekoliko bunjevačkih kola koje je mladi tamburaški sastav, voñen
djevokama, sigurnom svirkom doveo do kraja.
Ocjena 8
KUD KLAS, Podsused
DVA KONJA ZELENA
Voditelji: Matija Čabrajec i Krsto Lalić
Uvodnu su pjesmu Lipo li je dečki čisto ispjevali. Nastavile su žene isto tako dobro, ali Hej
nema trebalo je u drugom glasu zvučiti Fis, Fis-E, kako je svirala tambura samica, a nikako
Fis, Fis-Eis, kako je ispjevano. Isto se ponovilo kada su iza žena zapjevali dečki. Jaši baba
dorata zvučala je prilično nerazgovijetno, treba poraditi na čišćem artikuliranju. Gajdaš je
75
zasvirao dobro ugoñen, a počimalja, forsirajući ton, izgubila je u početku kontrolu u
intonaciji. Pjesma je dalje dobro tekla potpomognuta gajdama i samicom sve do sljedećeg
zapjeva kad počimalja nije uspjela dohvatiti najviše tonove (Cis, D), a i upad ostalih
djevojaka bio je distoniran. Nastavak je bio nešto bolji, no zapjevi (i muški i ženski) nisu bili
intonacijski sigurni. Izvedbeno, poskočice nisu pridonijele boljitku.
Ocjena 6
ALTER EGO, Kašina
RIBICA MI PLAVA
Voditelji: Krešimir Medarić i Vice Zirdum
Primjerena Zirdumova obrada bila je dobra podloga djevojkama koje su dosta sigurno
ispjevale uvodni čardaš. U pjesmi Klinčec stoji pod oblokom nedostajalo je žara, iako je
unisono/ekvisono pjevanje bilo dovoljno čisto. Isto se ponovilo u Senokošama. Tamburaški
sastav je nastavio sigurnom svirkom Zginula je pikuša, a Regica je pjevno zvučila isto kao
i prethodne pjesme, dosadno, bez meñimurske strasti.
Ocjena 6
HKD BRAĆE RADIĆA, Folklorna družina Jurjaši
LIPA MOJA GORA ZELENA
Voditelji: Damir Kremenić i Hrvoje Lekić
Gora zelena je pjevno zvučila prlično raštimano, nakon kako-tako (neuvjerljivo) ispjevanog
zapjeva. Puno su sigurnije nastavile djevojčice u Livadici, gdje unisono pjevanje nije patilo
od netočnosti. Mali tamburaški sastav je sigurnom svirkom nastavio s nekoliko posavskih
drmeša.
Ocjena 6
KUD VALENTINOVO
PJESME I PLESOVI TUROPOLJSKOG KRAJA
Voditelj: Ivan Kačurov
Ječam žela, ječam žela primjereno stilski izvedena pjesma, jednostavno obrañena, kakva i
odgovara veselom ansamblu skromnijih mogućnosti. Slijedio je malo nespretni tamburaški
početak plesnog dijela, koji se ipak sretno nastavio drmešom. Devojčica kolo vodi više nije
bila toliko veselo izvedena kao prethodna pjesma (vjerojatno zbog pomankanja kondicije
plesačica i plesača), a zatim su zaredali pokupski drmeši. Velikom podrškom gledateljstva,
ansambl Valentinovo koreografiju je sretno priveo kraju.
Ocjena 6
FA VRAPČANCI
PO VRAPČANSKIM BREGIMA Voditelji: Josip Živković i Dalibor Medvedec
Trava detelina je rasla, rasla i rasla prilično dosadno, nedostajalo je živosti, a vedrinu
ženskih lica i tamburaša „pobijedila“ su ozbiljna lica dječaka (neću reći baš da su bili
mrgudni). Bolje je držanje bilo uz sigurnu svirku tamburaškog sastava za vrijeme Rašpe i
Cigamčice, jer su u parovnom plesu ženske ipak izmamile pokoji smiješak svojih partnera.
Muški duet je zatim, uz podršku tamburaškog sastava, dobro i razgovjetno ispjevao Stal se
jesem rano v'jutro . Slijedila je dobra svirka valcera i drmeša koja je dala poleta plesačima.
Izlazna pjesma bila je prilično distonirana.
76
Ocjena 6
KUD DRAGUTIN DOMJANIĆ, Vugrovec
SAD IDEMO DOLE V POSAVINU
Voditelji: Mario Pleše i Sanda Bajuk
Kaže narod: u svakom žitu ima i kukolja. Naporno je i dosadno prebirati žito kako bi ga
očistili. A kad se radi o ljudima, tu smo opterećeni mnogim faktorima pa je teško odlučiti
hoćemo li kvaritone izostaviti iz ekipe. Te je zato ekipa otišla dole v Posavinu vrlo raštimano
i bez karakterističnog unisona na kraju rečenice u dosta niskoj intonaciji. Ni ja neznam - vrlo
dobra obrada i svirka tamburaša pokrila je pjevačke nedostatke, pa je dojam izvedbe bio bolji
nego na početku. Slijedilo je sviranje ugodno uhu: posavsko kolo, dučec i drmeši, koje je
obrañivač znalački pripremio. Pozdravljeni od publike burnim aplauzom, spustili su se s bine
već opisanom pjesmom. Tamburaši su vam digli ocjenu.
Ocjena 7
KUD DRAGUTIN DOMJANIĆ, Vugrovec
STARI SPLITSKI PLESOVI
Voditelji: Mario Pleše i Sanda Bajuk
Kad sam pročitao „voditeljica pjevanja Sanda Bajuk“ očekivao sam da će koreografija početi
nekom pjesmom, kako je potala tradicija u Šegovićevim prikazima gradskih plesova.
Meñutim, slušao sam samo tamburaše koji nisu zvučali tako dobro kao u izvedbi posavskih
plesova (nije svima jasno kako se izvodi triola, pa je izvedba istih bila neujednačena). A samo
dva plesa trajala su šest i pol minuta.
Ocjena 6
KUD ZORA, Adamovec
PJESME I PLESOVI SESVETSKOG PRIGORJA Voditelj: I.Šikić, obrada: Z.Marković
Mali tamburaški sastav bio je ritmički čvrsta podloga plesačima koji su pjesmu „Staro panje“
ispjevali intonativno sigurno ali nedovoljno razgovjetno. Treba poraditi na artikuliranju
slogova. U nastavku, svirka tamburaša je bila uredna i ritmički ujednačena. Redale su se
polke koje možemo čuti diljem Prigorja, a u svako selo ima vlastiti naziv za svoju verziju.
Ovdje nose imena „Baruška“, „Markova polka“ i „Gore dele“ . U pjesmi „Deklica se
veseli“ – pokušaji drugog glasa da se uključi u pjesmu nisu baš bili uspješni, a dečki su
pjevali neangažirano.
Ocjena 6
Marijan Makar, prof
HRVATSKO SELJAČKO PJEVAČKO DRUŠTVO PODGORAC, GRAČANI
Slike iz gračanske svadbe
Prikazano je više tipova ruha uz pripadajuća oglavlja, nakit i obuću što je svakako put kojim
treba nastaviti. Posebno bih htjela pohvaliti oglavlja djevojaka koje su imale pletenice,
suprotno nekim tvrdnjama kako su u Prigorju i djevojčice od najranije dobi morale nositi
77
marame. Urednost je bila na razini, eventualno tu i tamo koja suknja je malo visila na
“nazad”. Samo tako nastaviti te sukladno mogućnostima dodati još pokoji tip oglavlja npr.
peču, ili odjevni predmet poput surine kako bi se što više približili autentičnom prikazu, te
odjevanjem dodijeliti posebne uloge koje u svadbama postoje, ali ih ovdje, osim mladenaca
nismo imali prilike vidjeti.
Ocjena: 7
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO BUKOVAC
Plesovi otoka Cresa
Izvrsna kostimografija plesača/ica te svirača. Raznolikost i individualnost bila je vidljiva od
glave do pete, dakle od različitih marama (koje nisu bile pravilno povezane) preko raznolikog
nakita pa do različitih tipova rubina. Kod muškaraca je bilo potrebno možda malo više pažnje
obratiti pri dodjeli prsluka. Najviše bi trebalo poraditi na ruhu triju žena koje su pjevale na
samom početku te obratiti pažnju na učvrščivanje čarapa plesača kako ne bi “padale” tijekom
izvedbe.
Ocjena: 8
FOLKLORNA SKUPINA KOLO
Bunjevačko kolo
Iako sam dobila informaciju da ste koristili nošnje iz Posudionice i bilo je vidljivo da se radi o
replikama, moja zapažanja više idu u smjeru kako ste dobiveno ruho obukli i nosili. Prvo bi
trebalo više pripaziti pri raspodjeli nošnji tako da ona bude primjereno dodijeljena sukladno
proporcijama i dobi plesača/ica. Dakle, da nisu prsluci preuski, suknje prekratke ili
predugačke, a onda dodatno pripaziti na urednost – opeglati bjeline, zavezati mašne sprijeda,
a ne na bokove, a prije svega poraditi na količini podsuknji, kojih je u ovom slučaju očito
falilo te se tako nije uspio postici efekt širine specifičan za ruho tog podneblja. Što se tiče
oglavlja, pohvalila bih pokušaj pravljenja punñi koje su bile više ili manje uspješno izvedene,
pa bih u budućnosti preporučila uvoñenje drugih tipova oglavlja zastupljenih na tom području.
Orkestar je bio korektno odjeven u slavonske nošnje.
Ocjena: 6
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KLAS PODSUSJED
Dva konja zelena lete k’o dva jelena
Vrlo dobra vokalna izvedba muške skupine na početku upotpunjena adekvatnom
kostimografijom, jedino na što bi bilo potrebno obratiti malo više pažnje je raspodjela košulja
tako da je duljina sukladna proporcijama plesača. Odlično odjeven svirač na samici bio je
pravo osvježenje, kao i gajdaš koji je ponovio tu scenski vrlo uspjelu varijantu nošnje. Ženski
dio ansambla bio je odjeven u dvije varijante nošnje, od kojih bih varijantu s vezenkama
ocjenila uspješnijom, budući da su neke od šlinganih suknji djelovale neispeglano što se kod
ovakvih individualnih izvedbi ne bi smjelo dogañati.
Ocjena:8
DRUŠTVO ALTER EGO KAŠINA
Ribica mi plava
Prema saznanjima s okruglog stola, radi se o nošnjama iz Posudionice koje su bile vrlo
korektno i uredno odjevene, unatoč tome što je u ženskoj varijanti falio dio nošnje - prsluk.
Orkestar i muški plesači bili su uredno odjeveni u nošnje sa svim komponentama. Ubuduće bi
valjalo poraditi na raznolikosti kostimografije, a samim time i oglavlja; recimo uz poculice
koristiti peče ili samo pletenice za djevojke. Iskoristite priliku te se konzultirajte prije idućeg
78
nastupa na Smotri kako bismo Vam sugerirali moguće varijante pa ćete zasigurno uspjeti
složiti uspješniju varijantu kostimografije, unatoč tome što nošnje nisu Vaše.
Ocjena:6
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO BRAĆE RADIĆA
Folklorna družina Jurjaši
Vrlo uspjela kostimografija obilježila je nastup ove malobrojne i dobno raznolike skupine.
Uspješno su prezentirani različiti tipovi oglavlja sukladno dobi plesačica, od djevojčice do
udane žene. Kod plesača je takoñer odjevanje bilo primjereno dobi plesača. Orkestar je bio u
jednostavnijoj crno-bijeloj varijanti, takoñer vrlo uredan. Izvrsnu sliku je narušila plesačica
koja je odjenula crne najlonke zbog kojih su joj pale bijele dokoljenke što nije scenski
prihvatljivo.
Ocjena:9
KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO VALENTINOVO
Pjesme i plesovi turopoljskog kraja
Od mnogobrojnih varijanti, uspješno su prikazana dva tipa ženskog ruha, i to prilično uredno,
iako je bilo par suknji koje su duljinom odskakale od uobičajenog obrasca. Zanimljivije bi
bilo odabrati različite tipove oglavlja i nakita budući da je to bilo prilično jednoobrazno. Ista
sugestija se odnosi i na žensku obuću, budući da su se uz čizmice često nosili i opanci.
Muškarci i orkestar bili su odjeveni u korektne crno-bijele varijante.
Ocjena:7
FOLKLORNI ANSAMBL VRAPČANCI
Po vrapčanskim bregima
Uredan orkestar i muški dio ansambla, raznolika i primjerena oglavlja kod žena i djevojaka.
Budući da su nošnje Vaše, jedina sugestija bi bila pravilnije raporediti nošnje sukladno
proporcijama plesača pa bi tako u budućnosti izbjegli situacije da pojedine nošnje odskaču
duljinom od ostatka.
Ocjena:8
KULTUNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN DOMJANIĆ, VUGROVEC
Sad idemo dole v Posavinu
Uz mlad i uredan orkestar odjeven u nepogrešivu crno-bijelu varijantu, osamnaest djevojaka
prikazalo je dva tipa nošnji vrlo raznoliko, koloritno i bogato. Prikazana su tri tipa oglavlja, te
raznolike varijante nakita. Jedino što je nedostajalo uz tako lijepo odjevene djevojke i žene
bili su momci koji bi upotpunili ovaj uspjeli scenski prikaz.
Ocjena:9
Stari splitski plesovi
Lijepi, nasmijani, raznoliko odjeveni, bogato okićeni. Posudionica se zaista iskazala kako
ovom tako i prethodnom posudbom. Meni je osobno falila crna varijanta nošnje, pa bi umjesto
dvije zlatne predložila uvoñenje crne te unifikaciju obuće koje su očito bile iz vlastite
produkcije vjerojatno u nedostatku posudionskih.
Ocjena:9
KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN DOMJANIĆ, ADAMOVEC
Deklica se veseli (pjesme i plesovi Adamovca – sesvetsko prigorje)
79
Malobrojan sastav uredno i lijepo je nosio posudionske nošnje. Uniformiranost oglavlja i
jednostavnost ruha krasila je ovu izvedbu. Oblačenje ženskih plesača u muško ruho je nešto
čemu ne treba pribjegavati bez obzira na okolnosti. Svirači su takoñer bili uredni i skladno
odjeveni.
Ocjena:5
Damir Kremenić, dipl. etnolog
80
VIII. koncert folklornih skupina kulturno-umjetničkih društava
Četvrtak 15. svibnja 2014., mala dvorana Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, 19.00
2014. godine, s početkom u 19 sati, održan je VIII. koncert 37. Smotre folklornih
amatera grada Zagreba. Na smotri su sudjelovali:
KUD „Mladi Prigorci“, Žerjavinec
KUD „Novo Brestje“
KUD „Prepuštovec“
KUD„Mladost“, Odra
KUD „Vedar osmijeh“
KUD „Sesvete“
KUU „Prigorec“, Sesvetski Kraljevec
KUD „Brezovica“
KUD „Kupinečki Kraljevec“
KUD „ Preslica“
KUD „Sijač“, Lučko
VFA SKUD-a „Ivan Goran Kovačić“
Opća zapažanja:
Koncert je, kao i svi prethodni na kojima su nastupile folklorne skupine, održan u
maloj dvorani Lisinski. Time je zadovoljen kriterij prema kojem sve grupe imaju identične
uvjete za nastup na ovogodišnjoj smotri. Prosudbena komisija je kao i uvijek imala
besprijekorne uvjete za praćenje programa. Program je uz decentnu najavljivačicu izveden
bez zastoja. Kao i prethodnog dana dvorana je obzirom na činjenicu kako je sredina radnog
tjedna te kako su vremenske prilike (jaka kiša i vjetar) bile izrazito nepovoljne, izvoñače
dočekala neočekivano dobro popunjena.
Obzirom da prosudbena komisija u svom sastavu ima stručnjake specijalizirane za
procjenu glazbenih i odjevnih dostignuća, ovaj osvrt bit će lišen podrobnije analize
spomenutih komponenata u nastupima grupa, te će isključivo analizirati plesni i koreografski
(etnokoreološki) segment izvedbi.
81
Zapažanja redoslijedom nastupanja:
KUD „Mladi Prigorci“, Žerjavinec
Plesovi i pjesme bačkih Hrvata
(praizvedba)
Prije svega, valja skrenuti pozornost na naziv koreografije, koji bi trebao biti
precizniji. Bačkih Hrvata, naime, ima i Šokaca. Kako se ovdje radilo o plesovima bunjevačkih
Hrvata, u skladu s tim, valjalo bi promijeniti naziv koreografije. Sama koreografija može
činiti dobru osnovu za buduće još uspješnije djelo. Koreografski gledano, ima zgodnih detalja,
meñutim sve skupa predugog trajanja. Valjalo bi skratiti za najmanje trećinu, a možda i za
pola. Ono što veseli jest činjenica da se iz prikazanog vidi kako autorica dobro poznaje
materijal te da se puno i prilično uspješno radilo na stilu. Napokon netko tko zna kako plešu
žene u drugom dijelu Velikog kola! Čini mi se kako je ovaj detalj po prvi put viñen na našoj
folklornoj sceni. Tako žene plešu i u svim parovnim plesovima i drugim kolima kada
muškarci iskvrcavaju. Na isti način bi muškarci trebali iskvrcavati u drugom dijelu Malog
kola. Tu ipak nismo vidjeli karakterističan pred udarac i novi način iskvrcavanja. Napokon
netko tko zna kako izgleda hvat u trojkama Momačkog kola! U tom plesu bi valjalo pripaziti
da vertikale budu kao u Rokokou pogotovo u zadnjim taktovima kad muški plesači izvode
trostruki kvrc. Tada im se zna dogoditi da izgube pravilnu vertikalu. Sve u svemu, ovo je bilo
jedno vrlo dobro predstavljanje kako prikazanog područja tako i same grupe.
Ocjena: 6
KUD „Novo Brestje“
Ražanačko kolo
U tehničkom i stilskom smislu, osim koraka koji ide na komandu I življe u čijem bi
prvom dijelu valjalo više ići u prostor, ostalo je više manje bilo korektno. Koreografski
gledano, takoñer je sve bilo u skladu sa scenskim zakonitostima, s par zgodnih rješenja.
Podbacila je izvedba. Vjerojatna impresioniranost vrlo mladih izvoñača, rezultirala je brojnim
greškama, raspadima i neujednačenosti. Kako je koreografija napravljena bez instrumentalne
pratnje, s povremenim plesom uz pjesmu, morala bi biti izvedena i ritmički i vokalno potpuno
precizno. Ovdje to, nažalost, nije bio slučaj.
Ocjena: 4
KUD „Prepuštovec“
Pjesme i plesovi Posavine
82
Solidno je bilo predstavljanje grupe od osam djevojaka i četiri momaka iz
Prepuštovca. Koreografija nepretenciozna, uredna, bez scenskih pogrešaka. Konačno na ovoj
smotri viñen Dučec u kojem se izvoñači pravilno odbacuju, s punog stopala. Jedino bi
izvedbu valjalo izdržati do kraja, što se odnosi na pojedine djevojke. Pojedini plesači su imali
problem s ritmičkim hodanjem kod promjena formacija i spajanja. Oba puta su gubili nogu.
Drmeš je bio izveden kako treba, a još bi valjalo poraditi na brzoj vrtnji. Ima prostora za
napredak.
Ocjena: 5
KUD„Mladost“, Odra
Pjesme i plesovi Lučelnice
Identična formacija izvoñača kao kod prethodne grupe, ovaj put iz Odre, vrlo je dobro
izvela materijal iz Lučelnice. Čisto, precizno, uredno. Koreografski gledano, vjerojatno bi se
moglo odreñenim skraćenjima postići bolja dinamička linija. Ono što je jedina zamjerka jest
postavka odreñenih formacija preusko na sceni. Radi li se o vježbanju u malom prostoru ili
krivoj procjeni prilikom probe na sceni Lisinskog, bolje znaju voditelji. U svakom slučaju,
sve formacije, od Polke, Svatovskog drmeša na polukrugu i posljednjem kontraklinu, te
formacije tri četvorke u vrtnji, mnogo bi više došle do izražaja da su bile šire postavljene.
Ocjena: 6
KUD „Vedar osmijeh“
Pisma je, kolo je
(pjesme i plesovi bunjevačkih Hrvata – praizvedba)
Osim što su sami imali vedar osmijeh i puno pozitivne energije, osmjeh i energiju
prenijeli su i na publiku, te na kraju izvedbe zaradili iskren i dug pljesak. Posve zasluženo.
Naime, ovaj scenski prikaz i izbor plesova su školski primjer odličnog odabira materijala, u
potpunosti primjerenog dobi i mogućnostima izvoñača. Za svaku pohvalu. Srdim se dušo,
Dere i Mazuljka prikazani su stilski kako treba. Šteta što se izvoñači kojih je bilo puno, nisu
više raširili po bini. Da je bilo kvrcanja, ocjena bi bila viša.
Ocjena: 6
KUD „Sesvete“
Izvor voda izvirala
(pjesme i plesovi Kalinovca i okolice – praizvedba)
83
Brojna skupina iz Sesveta ovu je zahtjevnu i vrlo dobru koreografiju izvela više nego
solidno. U nekim trenucima, vidjelo se da svi detalji nisu do kraja sjeli i da je faktor
uzbuñenja odigrao svoje, no usprkos tome ukupan dojam je vrlo pozitivan. Koreografija ima
mnogo lijepih i inovativnih rješenja. Stil je potpuno pogoñen. Ples Nijala se bela vila nije
prikazan autentično, već je poslužio kao okvir za klasično šetano kolo, sve u duhu autentičnog
materijala. Odlična je ideja i s variranjem broja izvoñača, kao i koncept da prvi dio
koreografije pripadne ženskom dijelu grupe, a nakon solo pjesme manjoj mješovitoj
kombinaciji izvoñača. Grupa je pokazala veliki potencijal. Koreograf takoñer.
Ocjena: 7
KUU „Prigorec“, Sesvetski Kraljevec
Baška je malo selo
Veoma mlada grupa izvoñača iz Sesvetskog Kraljevca, solidno je (plesno) izvela ovu
poznatu i veoma kompleksnu koreografiju. Dvije komponente valja popraviti. Prva je vezana
uz segment na kojem počiva drugi dio koreografije a to su brze vrtnje djevojaka pri čemu
neke od njih nisu do kraja savladale taj izuzetno kompleksan element. Time su vrlo često u
vrtnjama odlazile i po dva metra od zadane pozicije. Druga komponenta, mnogo
problematičnija, odnosila bi se na strašno stisnute formacije. Cijela koreografija izvoñena je u
ključnim figurama na prostoru oko pet puta pet metara. Kako bi do punog izražaja došla
ljepota koreografskih rješenja, sve je pozicije nužno u budućnosti maksimalno raširiti.
Ocjena: 5
KUD „Brezovica“
Plesovi i pjesme Baranje
(praizvedba)
Lijepa scenska rješenja i solidno stilsko te tehničko vladanje materijom, karakteristike
su izvedbe ove grupe. Posebno su lijepo osmišljeni momenti kada se u koreografiju uvode
stara tradicijska glazbala. U tim trenucima se posebno osjetio duh odabranog područja. Malo
je za nijansu bila preduga uvodna pjesma. Ukupan dojam vrlo dobar.
Ocjena: 6
KUD „Kupinečki Kraljevec“
Kraljevečke pjesme i plesovi
84
U maniri izvorne skupine, s vrlo malo scenskih zahvata, osmišljen je nastup grupe iz
Kupinečkog Kraljevca. Materijal je prikazan autentično. Bez obzira na ideju prema kojoj su
scenske intervencije minimalne, na neke detalje treba u budućnosti pripaziti. Uvodnu pjesmu
bi valjalo skratiti te posebno dodatno poraditi na uvježbavanju plesnih obrazaca. U cijelom
drugom dijelu scenskog prikaza dolazilo je do velike neujednačenosti prilikom plesa. Neki
izvoñači na žalost trebaju još puno vježbati, od običnih trokoraka, preko elemenata
Svatovskog, do klasičnog Drmeša.
Ocjena: 4
KUD „ Preslica“
Kad gospodin Šokicu poljubi
(Pjesme i plesovi Slavonije)
Mala grupa djevojčica, djevojaka i žena, izvela je solidno ovu vrlo dobru koreografiju
već viñenu na zagrebačkoj smotri. Vidi se trud i rad - insistiranje na preciznom izvoñenju
plesnih obrazaca, držanju pozicija i svim ostalim komponentama važnim za scensku
prezentaciju. O upitnosti angažiranja djece u izvedbama odraslih već je bilo pisano u osvrtima
ovogodišnje smotre, uz opasku kako su djeca u svim slučajevima pa tako i ovom, sve što je
pred njih stavljeno kao zadatak obavila besprijekorno. Ipak, bilo bi bolje, zbog nježne dječje
konstitucije izbjegavati njihov angažman i poraditi na omasovljenju skupine odraslim
članovima.
Ocjena: 5
KUD „Sijač“, Lučko
Pokraj Kupe lañane vodice
(pjesme i plesovi Rečice, Pokuplje – praizvedba)
Osim pogreške koja se dogodila na samom početku ove koreografije, sve ostalo bilo je
izvedbeno gledano, vrlo dobro. Ono što posebno veseli, nekoliko je novih, inovativnih
koreografskih rješenja, uvijek napravljenih s dobrom mjerom, nikad na uštrb stila i karaktera
prikazanog područja. Kada bi grupa i dobno bila bolje izbalansirana, bilo bi lakše. Ovako se
stalno osjeća težnja da se pokret prilagodi pojedinoj formaciji izvoñača. Na ovogodišnjoj
smotri ovo je druga vrlo uspješna koreografija mladog i očito talentiranog autora, rañena u
modernoj maniri najpoznatijih suvremenih hrvatskih koreografa.
Ocjena: 7
VFA SKUD-a „Ivan Goran Kovačić“
85
Mene nana učila pivati
(bunjevački motivi – praizvedba)
Lijepo je na sceni vidjeti ovako veliku skupinu zrelih izvoñača (veterana) koji su u
svojoj plesnoj karijeri imali na stotine nastupa izvodeći umjetnički izuzetno zahtjevne
programe. Samom pojavom impresioniraju. Cijeli prvi dio ove vrlo uspješne koreografije bio
je i stilski i tehnički vrlo dobar. Sve do takozvanog Velikog kola (koje to nije) i Momačkog
kola. Premda se pokušavalo plesati mekano i tako kvrcati, nije se do kraja uspjelo. Valja još
poraditi na vertikali, držanju u trojkama koje je bilo preusko (slično Logovcu) za razliku od
ispravnog i karakterističnog širokog hvata i na položaju nogu kod iskvrcavanja. Ne treba
puno, ali bi bilo dobro to napraviti, kako bi dojam bio još bolji. Za svaku pomoć stojim na
raspolaganju. Ukupno uzevši, bio je to vrlo dobar nastup.
Ocjena: 6
Zaključno:
Obzirom kako je ovaj koncert bio posljednji na ovogodišnjoj smotri na kojoj su
nastupile folklorne skupine odraslih, valja rekapitulirati viñeno. Prije svega, iz ocjena i osvrta
etnokoreološkog segmenta, vidljivo je kako u kvalitativnom smislu postoje velike razlike.
Stoga u budućnosti valja težiti da se te razlike maksimalno smanje i da se poboljša kvaliteta
pojedinih skupina. Odgovornost je prvenstveno na voditeljima koji su nositelji velikog dijela
rada svakog društva. O njihovoj educiranosti i angažmanu, ovisi i uspjeh pojedine skupine.
Ono što je evidentno jest brojnost članstva koje je u padu. Zamjetno je kako postoji dio
skupina u kojima djeluju isključivo dječje ili dječje i veteranske skupine, a nedostaje mladi
koncertni sastav. Evidentan je i nedostatak muških plesača na folklornoj sceni. Neki
talentirani instrumentalisti nastupaju za desetak društava i gotovo da su postali inventar na
ovogodišnjoj smotri. Sve su to elementi koji utječu na ukupni dojam, kvalitetu i procjenu rada
pojedinog društva. U tom smislu, valjalo bi podržati svako omasovljenje članstva u
skupinama te dodatne edukacije voditelja, kako bi zajednička nastojanja na svim razinama,
rezultirala poboljšanjem ukupne kvalitete folklornog amaterizma Grada Zagreba.
Uz promoviranje vrsnoće kao najvažnijeg kriterija prilikom donošenja procjena o
uspjehu na ovogodišnjoj smotri, važan faktor su nova umjetnička ostvarenja kako u radu s
djecom, tako i odraslima. U tom smislu, izgleda kako je stasala jedna nova generacija
talentiranih stvaratelja koji su svojim djelima oplemenili ovogodišnju smotru. Za nadati se
kako se ne radi o slučajnosti već da će taj njihov rad biti postojan, te kako će se ti autori u
budućnosti do kraja afirmirati. Priliku za to pružit će im već naredna 38. smotra folklornih
amatera grada Zagreba. Pripreme mogu početi!
Svim grupama i njihovim voditeljima želim kvalitetan rad, te još bolje rezultate u
budućnosti!
Andrija Ivančan, dipl.etnolog i polonist
(selektor HDFKiV)
86
OPĆA ZAPAŽANJA:
Bilo je lijepo za vidjeti te večeri toliki broj mladih i jako mladih tamburašica i
tamburaša, i još najvažnije, bilo ih je ugodno slušati. Organizatori zaslužuju pohvale jer su
osigurali najoptimalnije moguće uvjete, omogućivši ocjenjivaču nesmetano praćenje
programa. Premda su programi s redoslijedom izvedbi bili korektno i pregledno odštampani,
brojnu je publiku kroz program vodila najavljivačica koja je svoj posao obavila na visokoj
profesionalnoj razini.
Promatrajući i slušajući tijekom ovogodišnje smotre izvedbe folklornih skupina,
ansambala, grupa (ili kakvim se sve imenima nazivaju), osjećam potrebu uputiti svim
sudionicima svoje misli koje bi vjerojatno ispravile pogled prema načinu izvedbe na sceni
prilikom prikazivanja naše folklorne baštine.
Ono što čini našu folklornu ostavštinu sakupili su naši melografi ili etnomuzikolozi
putujući od sela do sela, zapisujući riječi i melodije izabranih kazivača. Meñutim, nisu mogli
zapisati (ali su objašnjavali u dodanom tekstu) da su kazivači bili izabrani jer su doživljavali
riječi i oplemenili ih melodijom. Želim reči, glavni zadatak pjevača jest da sadržaj teksta
iskaže kao vlastitu misao kako bi pjevana riječ postala odrazom emocija, istinita, prirodna i
neposredna kao i običan govor. Meñutim, čuo sam ovih večeri i suhoparno ispjevavanje nota
bez smisla za sadržaj izgovorene riječi i logičnost glazbene rečenice; kao da ih pjevači ne
razumiju. A kod pjevanja je iznad svega potrebna ideja (ono što ljudi zovu dušom) koja će
pokrenuti ostvarenje izvedbe. Tu dolazimo i do važnosti odabira voditelja koji su motori
svakog ansambla s kojim djeluju, bilo da se radi o izvornim (seoskim) skupinama ili
reproduktivnim folklornim zborovima. O njihovom znanju, energiji, radnom elanu,
umjetničkoj viziji i osobnom umjetničkom senzibilitetu ovisit će napredak ansambla. Voditelji
su ti koji trebaju ansamblu udahnuti „dušu“, t.j. odgojiti pjevače/plesače muzički, tehnički i
osjećajno.
ZAPAŽANJA REDOSLIJEDOM IZVEDBI:
KUD MLADI PRIGORCI, Žerjavinec
NI DIVOJKE, KO ŠTO J' ĆERKA...
Voditelji: Željko Kveštak i Josip Pustički
Tri dječaka i jedna curica, uz pomoć trojice nešto starijih tamburaša, uspješno su započeli s
plesom na temu bunjevačke pjesme „Srdim se dušo, srdim se ja“. Nastavak nije bio tako
uspješan kao prethodni broj. Zasvirali su „Veliko kolo“ gdje se čulo dosta krivih akorda
bugarije, a i poneki ton basa koji je smetao uhu. (Ne vjerujem da je to nedjelo obrañivača.) U
nastavku se izvedba stabilizirala, više nije bilo krivih tonova. U sljedećim kolima pjevanja
nije bilo, pa je ocijena samo za tamburaše.
Ocjena 5
KUD NOVO BRESTJE
KOLO IZ RAŽANCA
Voditelji: Krešo Hegolj i Zlatko Marković
87
Uvodna ženska pjesma: počimalja je zvonkim glasom, čisto intonirajući počela zapjev, no
odgovor grupe bio je intonacijski malo nesiguran i nedovoljno razgovijetan. Pjesma Oj
Ražanče nije donijela nikakav boljitak; na momente nije bilo lijepo za čuti. Vjerujem da bi
boljoj izvedbi pomoglo upjevavanje neposredno prije izlaska na scenu, što je u prostorima
Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski moguće izvesti.
Ocjena 6
KUD PREPUŠTOVEC
PJESME I PLESOVI POSAVINE
Voditelji: Josip Živković i Josip Pustički
Uvodna ženska pjesma Haj, haj, neka neka zvučila je dosta distonirano. Dežurnoj
kvaritonistici nije pomogao siguran i intonacijski čvrst zvuk tamburica; uporno je natezala
pjevački ansambl u ponor. U Pošalici je nedostajao prvi glas; čuo se samo drugi. Očito da u
ansamblu nema pjevačice koja može dohvatiti notu D; ili se možda nešta drugo dogodilo?
Mlañahni tamburaški ansambl, predvoñen sigurnom rukom (pretpostavljam) voditelja, u
živom je ritmu nastavio s Dučecom i Drmešom i dobrom izvedbom pomogao plesačima da
točku dovedu do kraja.
Ocjena 6
KUD MLADOST, Odra
Voditelji: Miljenko Papić i Ivan Gledec
PJESME I PLESOVI LUČELNICE
Pjesma Lepa moja livada zelena ispjevana je čisto, stilski primjereno. (Možda bi bilo još
bolje da je glazbeni obrañivač dogovorio s koreografom jasniju izvedbu završetaka glazbenih
rečenica). Mladi je tamburaški sastav sigurnom svirkom podupro pjesmu dogovoriti i nastavio
pokupskim drmešima i živom svirkom do kraja koreografije.
Ocjena 7
KUD VEDAR OSMIJEH
PISMA JE, KOLO JE
Voditelj: Božidar Ugrina
Kako je slatko vidjeti vedar osmjeh na licima plesača starije dobi. Neka posluže kao primjer
mlañima! Nije bilo važno koliko je skromno (glazbeno) bila izvedena pjesma Kolo igra, jer
je ansambl svojim nastupom uspio prenijeti publici naboj volje i strasti. Isto se nastavilo
izvedbom pjesama Srdim se dušo i Dere. Veselje se završilo pjesmom Oj divojko garava
uz sigurnu svirku malog instrumentalnog sastava predvoñenog svojim voditeljem.
Ocjena 8
KUD SESVETE
IZVOR VODA IZVIRALA
Voditelji: Matija Dročić i Mirjana Crnko
Solistica je imala težak zadatak u uvodnoj pjesmi/čardašu, jer je orkestar, umjesto da
Coprnici pruži podršku, ispuštao čudne tonove (akorde) koji su pjevačicu očito smetali.
Diskrepancija se nastavila i nakon što su se pridružile ostale pjevačice. Ne piše u programu
tko je voditelj tamburaša, pa neznam da li ih je jednostavno donijela voda. Bela vila je
dobila krila i već u prvoj kitici narasla za pola tona (iz D dura u Es dur). U tom se tonalitetu
88
ugodno osjećala sve dok tamburaši nisu vratili Lado natrag u D dur. Marijino se ime nije
maklo iz C dura kojeg su tamburaši predložili, a pjevačice prihvatile. Crveno zelje je konačno
zazvučilo lijepo jer su tamburaši svirali jednostavno, u duru. Dvoglasje u trećoj kitici je
prirodno zvučilo. Do kraja nije bilo poteškoća; beglajt (kontraš) nije dorastao zadatku.
Ocjena 6
KUU PRIGOREC, Sesvetski Kraljevec
BAŠKA J' MALO SELO Voditelj: Matej Gluščić
Sopci su dobro „intradali“ ali im nije uspio ekvisoni završetak, pa niti nakon pjevanja to Malo
selo nije donijelo neko veselje slušaću koji poznaje materijal. Nedostaje podatak o voditelju
pjevanja, no izvedba nije imala puno veze s vokalnom partiturom, a sopcima nije uspio niti
jedan unisono na kraju teme, karakteristični završetak krčkih plesova. Tarankanje curama
nije uspjelo niti stilski niti što se tempa tiče, a nedostajalo je i karakterističnog nazalnog tona.
Sopci su se trudili i izdržali su dovesti izvedbu kako-tako do kraja
Ocjena 5
KUD BREZOVICA
PLESOVI I PJESME BARANJE Voditelji: Ljerka Golemac i Igor Tinodi
Voñena sigurnom svirkom tamburaša predvoñenih voditeljem, solistica je intonativno čisto
otpjevala uvodnu pjesmu Maramice, koja je dobro i čisto zvučila i u nastavku kad su se
uključile ostale pjevačice. Iza toga, svirka na samici - Jabučice koje prihvaća orkestar, pa u
vrhunsko zvučnoj obradi nastavlja s plesom Ranče. Zatim se razlijegao raskošan zvuk gajdi i
pjesma Kolovoña, materino rano, što je prihvatio i raspoloženi orkestar. Sitne bole
prethodile su plesu Todore s kojim je završio odličan nastup društva iz Brezovice.
Ocjena 9
KUD KUPINEČKI KRALJEVEC
KRALJEVEČKE PJESME I PLESOVI Voditelji: Morena Kovač i Karlo Tatar
Nakon što su se više od tri minute pjevačice pokrivale predvoñene odličnom svirkom
izvornih gudaca, uživao sam još dvije minute u svirci polke kakva se može čuti još samo
ponegdje na terenu. Slijedio je pokupski drmeš, opet stilski primjereno izveden. Bas i kontra
nažalost, nisu bili na nivou gudača.
Ocjena 7
KUD PRESLICA
KAD GOSPODIN ŠOKICU POLJUBI Voditelji: Ivana Radačić i Dražen Šoić
Mladost na pozornici! Lado, Lado - čisto ispjevana pjesma, čvrsto zadržana intonacija do
završetka. No, nakon dobre svirke samice, počimalja je u zapjevu dugo ciljala intonaciju, a
pokrile su je supjevačice nakon upada. Niti u sljedećem zapjevu počimalja nije dohvatila ton
89
H koji se ipak kasnije čuo od drugih pjevačica. Tamburašeki su svojski odradili svoj zadatak i
Šokačkim kolom priveli plesove završetku.
Ocjena 8
KUD SIJAČ, Lučko
POKRAJ KUPE LAĐANE VODICE
Voditelji: Hrvoje Vlašec i Nikola Biondić
Anñeo je vokalno izveden dosta šlampasto. Brojni mladi tamburaši bili su lijepa slika i dobro
su svirali. Ajd' u ajd' u kolo dobro ispjevano, intonacija se održala do kraja. Dječaci
tamburaši uz mlade ili nešto starije tamburaše bili su dobra potpora plesačima u slijedečim
plesovima. Slijedila je pjesma Hej, tiho piva koja se dojmila neuvježbanom s orkestrom.
Drmeš koji je bio iza toga nisam bio u mogućnosti pratiti, kao ni zapjev uz njega, zbog
navijača/ica koji su sjedili oko mene i nadglasali izvoñače.
Ocjena 6
VETERANI FA I.G.KOVAČIĆ
MENE NANA UČILA PIVATI Voditelji: Ajša Ruždija i Karlo Mikačić
Nešto stariji studenti društva I.G.Kovačić iznenadili su nas raskošnim prikazom bunjevačkih
pjesama i plesova. Na početku otpjevali su Bunjevačku budnicu, doduše dvoglasno, ali čisto
i jasno. Iza toga slijedila je pjesma Srdim se dušo, srdim se ja, pa zatim Tandrčak tek toliko
da dječaci pokažu da nisu ništa zaboravili. A zatim, Veliko kolo gdje je tamburaški sastav
došao do punog izražaja i sjajno nastavio s Cupanicom i završio s Malim momačkim kolom.
Ansambl je zračio snagom i entuzijazmom, kakav bi volio osjetiti kod mlañih grupa.
Ocjena 8
Marijan Makar, prof.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „MLADI PRIGORCI“ – ŽERJAVINEC
Ni divojke, ko što j' ćerka bunjevačke grane
Uz svilene nošnje iskoristiti kapice ili svilene marame. Starije plesačice ne oblačiti u šlinganu
nošnju. Igrači su jednaki za sve svilene nošnje – zašarenili, prema boji suknje. Donji rub nije
poravnat – jedna se nošnja vuče po podu, druga je prekratka. Jedna šlingana nošnja je
prekratka.
Dobro je da su plesačice stavile turnire. Muški su uredni, zakopčati prsluke do vrata.
ocjena: 8
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „NOVO BRESTJE“ – NOVO BRESTJE
Kolo iz Ražanca
Sve marame plave. Iskoristiti i bijelu inačicu. Bluze su raznolike. kao i pregače. Dva muška
plesača – dobre nošnje, uredni.
ocjena: 8
90
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „PREPUŠTOVEC“ – PREPUŠTOVEC
Pjesme i plesovi Posavine
Sve ženske nošnje su prekratke. Poravnati donji rub. Nakitom ñunñima pokriti mašne. Bijelu
nošnju dati starijoj plesačici, a šarenu mlañoj. Muški plesači su uredni. Tamburašica i
tamburaši uredni.
ocjena: 7
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „MLADOST“ – ODRA
Pjesme i plesovi Lučelnice
Oglavlja su ujednačena – sve pletenice. Donji rub nošnji je u potpunom neredu – niti susjedne
nošnje nisu poravnane. Muški plesači imaju lijepo sreñene nošnje i uredno ih nose.
ocjena: 6
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „VEDAR OSMIJEH“
Pisma je, kolo je
Brojna grupa ponosna na svoje novoizrañene nošnje. Pohvalno, ali… Naušnice nisu dobre.
Dovoljno je staviti jedan mali dukatić. Takoñer, potrebno je u budućnosti zamijeniti niske
dukata od glatkih limenih pločica lažnim dukatima. Na svilene nošnje stavti svilene marame.
Poravnati donji rub nošnji, pogotovo jer su nošnje vlastite, pa je moguće odrediti nošnje
svakoj plesačici.
Lijepo je da su iskorištene inačice marama i kapica. Muški su uredni, osim čudnih i ružnih
opasača.
ocjena: 9
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „SESVETE“ – SESVETE
Izvir voda izvirala
Iskorištene dvije inačice nošnji, s kapicama i maramama. Nekoliko brenovanih kosa –
izvrsno. Porediti donji rub nošnji. Muški uredni.
ocjena: 9
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA „PRIGOREC“ – SESVETSKI KALJEVEC
Baška j' malo selo
Nije iskorištena mogućnost stavljanja ruba na glavu. Sve djevojke imaju pletenice, u koje se
može uplesti crvena trakica. Dvije crne nošnje s kaputićima, dvije zelene čudne boje i dvije
crvene – jedna s jako malom (premalom) pregačom. Podsuknje odlične. Nakit ne smije visiti
ispod pojasa, pričvrstiti ga na prsa.
Muški uredni. Čarape od domaće vune navući na nogavice.
ocjena: 8
91
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „BREZOVICA“ – BREZOVICA
Plesovi i pjesme Baranje
Starije žene imaju marame i stražnje pregače. Razne inačice nošnji, dobro usaglašene s dobi
plesačica. Uredne, s nošnjama poravnatim na donji rub.
Muški uredni. Dijelom nose šubare, nema šešira. Gajdaš posebno uredan i slikovit.
ocjena: 9
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „KUPINEČKI KRALJEVEC“ –
KUPINEČKI KRALJEVEC
Kraljevečke pjesme i plesovi
Lijepe nošnje, krasne kapice i nakit.
Jedna nošnja (s kaputićem) nije poravnata na donji rub, jedna podsuknja viri. Plava nošnja
čudne i prejake boje. Starije žene trebale bi smanjiti nakit.
Muški uredni, uresiti im šešire.
ocjena: 9
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „PRESLICA“
Kad gospodin Šokicu poljubi
Plesači su uredni. Starije žene u odgovarajućoj nošnji. Kose složene u punñice, odgovarajući
nakit, dukatići u ušima. Lijepo su složene podsuknje – djevojkama malo vire, starijim ženama
ne vire ispod suknji.
ocjena: 9
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „SIJAČ“ – LUČKO
Pokraj Kupe lañane vodice
Lijepo korištenje raznih inačica oglavlja, posebno starinski oblik s prebačenim (novijim)
svilenim maramama. Žene imaju odgovarajući nakit. Donji rub je poravnan.
Muški su uredni.
ocjena: 10
VETERANI FOLKLORNOG ANSAMBLA SKUD-a „IVAN GORANA KOVAČIĆ“
Mene nana učila pivati
Šlingane, svilene i baršunaste nošnje – lijepo korištenje raznih inačica nošnji i oglavlja –
punñica, kapica i marama.
Muški plesači u dvije inačice nošnji – crnim odijelima i svilenim prslucima.
Jedan igrač je s krive strane, donji rub nošnji nije potpuno poravnan. Muški košulje trebaju
staviti u čačkire (hlače). Provjereno kod Bunjevaca.
ocjena: 9
Damir Kremenić, magistar etnologije
92
IX. koncert podmladaka kulturno-umjetničkih društava
Subota, 17. svibnja 2014., mala dvorana Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, 11.00
Općenito
Na koncertu je sudjelovalo sedam dječjih folklornih skupina, 3 kombinirane i četiri dječje
skupine. Nastupilo je 83 djevojčica i 9 dječaka, ukupno 92 izvoñača. Gledalište je bilo
polovicom ispunjeno. Na koncertu nisam zapazio izvedbe, koreografije ili detalje koje bih
mogao posebno istaknuti.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SESVETE
Mlaña dječja folklorna skupina
Da znaš ćoro
(igre pjesme i plesovi Slavonije)
Voditeljica plesa i koreografija: Katarina Horvatović
Glazbena obrada: Marko Robinić
Vidjeli smo dječje igre s pjevanjem Umro čovjek, Čoro, Laste prolaze, Gdje bila curice i Mi
smo djeca vesela. U igri Umro čovjek trebalo je djecu postaviti na polukrug tako da veća
djeca budu u sredni, a manja sa stane. To bi bilo bolje rješenje iz gledišta scesnke
prespetkive. U igri Ćoro – skrivača trebalo je postići atmosferu koja krasi tu igru, živost,
iščekivanje neizvjesnost i ost. U igri Laste prolaze djeca su bila kompaktno postavljena u
koloni i složno se kretala u prostoru. U igri Gdje si bila curice nije bilo djevojčice u sredini
kola i time nije prezentiran sadržaj i smisao igre. U igri Mi smo djeca vesela nije bilo
potrebno postavljati djecu na podosta komplicirane finalne pozicije, jer to na neki način
odostupa od prethodnih prosotornih rješenja koja su bila primjerena djeci. Isto tako ozbiljan
poklon u ovako koncipiranoj izvedbi nije bio potreban. Mahnut rukom i istrčati s pozornice.
Izbor grañe je bio primjeren toj dobnoj skupini.
Ocjena: 7
Izvoñački sastav: 8 djevojčica i 1 dječak
Poštivati sadržaj igre
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO BUKOVAC
Kombinirana dječja folklorna skupina
Dili, dili dana ili, dili dana
(pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja)
Priredila voditeljica: Andrea Petek
Glazbena obrada: Andrija Čabaj
Priredio voditelj tamburaša: Damir Mihovec
Lijepo je bio osmišljen ulazak i pozicije na sceni za vrijeme uvodne pjesme Dili, dili dana.
Potom su uslijedli standradni narodni plesovi iz Hrvatskog zagorja: Oberštajer, Jelica,
Ajnzerica i Pod mostec. Oberšatejer je izveden s točnim i ujednačenim korakom no još uvijek
stilski nedorečeno (prvi korak u taktu je naglašen). Jelica Kolce vodila izveden je ujednačeno.
Na glazbu plesa Ajnzerice izvedeni su plesovi – koraci koji s tim plesom nemaju poveznice.
U plesu Pod mostec djeca su tračala u ritmu ali nisu plesala. Trebalo je bolje postaviti plesno
držanje. Plesno izvoñenje nije pratila odogvorajuća atmosfera na sceni. Manju djecu nije
trebalo opterećivati s izvoñenjem ovih plesova već im dati primjerenije uloge.
Ocjena: 6
Izvoñački sastav: 16 djevojčica
Poštivati etnkoreološke predloške i primjerenost.
93
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SIJAČ, LUČKO
Kombinirana dječja folklorna skupina
Gremo dokat na manete
(pjesme i plesovi Istre)
Voditelj plesa i koreografija: Matija Čabrajec
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Nikola Biondić
Istarski balun nije primjeren za djecu tog uzrasta. Izvoñenje Baluna predstavlja vrlo složenu
zadaću i za odrasle plesače te vrlo rijetko se dogaña njegova vjerodostojna scenska
prezentacija. Osim vrlo zahtjevnog stila Balun krasi i vrlo specifična atmosfera i fluidna
komunikacija izmeñu izvoñača. Djeca su uvježbala manje-više zadane korake istarskog
(starog i klasičnog) Baluna ali to još uvijek nije stilski dorečeno. Izvoñenju plesnih figura u
pravnom plesu nije bilo dotjerano i kompaktno. Nisam za prezentaciju sportskih igara jer one
ne sadrže umjetničke potencijale i nije im mjesto na sceni već u Broñancima.
Ocjena: 6
Izvoñački sastav: 10 djevojčica i 1 dječak
Primjerenost. Primjerenost.
Mata, Mata žabe vata
(dječje igre brodskog Posavlja)
Voditeljica plesa i koreografija: Iva Petrović
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Nikola Biondić
Dvije djevojčice sa strane i grupa djece izvela su dječju igru Strina Rodo kud se šečeš .. U
originalu igra se odvija na način da djeca stoje u kolu, a unutar dijete oponaša rodu. Ovim
način scesnke preznetacije izgubio se smisao i sadržaj igre. Ali djeca su bila vrlo razpoložena
za imitacije. Nakon jedne govorkalice vijdeli smo igru Medvjed bere jagode koja je izvedene
kako treba. Igra Remenca je dobro postavljena jer i to je dio dječjeg folklora. Dječja igra s
pjevanjem „Sad ću pjevat..“ izvodi se kao šetano kolo, a ovdje smo vidjeli izmišljen korak 4
u lijevo i 4 u desno.? To svakao nije trebalo izvesti jer su djeca bila pri tom podosta
neujdnačena. Trebalo se držati dječjeg folklora. Na kraju smo vidjeli meñusobno ruganje
dječaka i djevojčica i to mi je bilo vrlo zanimljivo i efektno, a čini mi se da su i djeca u tome
uživala. Očito da i danas djevojčice i dječaci imaju takvih sklonosti.
Izvoñački sastav: 7 djevojčica i 3 dječaka
Ocjena: 7
Pridržavati se dječjeg folklora.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO HORVATI
Mlaña dječja folklorna skupina
Neka tanca Evica eka tanca Evica
(igre iz hrvatske Posavine)
Koreografija i voditeljica: Snježana Župančić Maslać
Glazbena obrada voditelj tamburaša: Nikola Biondić
Djeca su nam izvela plesove iz Posavine i to: Tancaj crni kos – Dučec, Repu, i šetano kolo I
je jesam posavačko dete. Već iz izbora plesova vidimo da se nije vodilo principom
primjerenosti i takva je bila izvedba. Svi plesovi su izvedeni podosta neujedančeno. Ne znam
kako se to dogodilo jer sam vidio ovu djecu u jednoj drugoj koreografiji u puno boljem
izvoñenju. Očigledno ili nije bilo vremena ili voditeljske inspiracije ili….
Izvoñački sastav: 14 djevojčica
Ocjena: 5
Primjerenost i uvježbanost.
94
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRESLICA
Dječje igre Posavine e igre Posavine
Voditeljica plesa i koreografija: Nikolina Tomaško
Glazbena obrada i voditelj tamburaša: Nikola Tuškan
Primjeren izbor i sve je bilo izvedeno vrlo korektno. Vidjeli smo dječje igre Mi smo djeca
vesela, igru Ćore, Sedam godin' okolo i ples Repu. Dobro kretanje i pozicioniranje u
prostoru. Možda je ipak negdje trebalo izvesti još ponešto od dječjeg folklora npr. brojalicu,
rugalicu ili imitaciju kako bi u izvedbi osjetili više „dječjeg“ i time pridonijeli slikovitosti i
dinamici scenskog prikaza.
Izvoñački sastav: 12 djevojčica
Ocjena: 8
KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO SVETA KLARA
Kombinirana dječja skupina
Ljubili se obadva jubili se obadva
(pjesme i plesovi Moslavine – praizvedba)
Koreografija: Antun Božić
Glazbena obrada: Mislav Bobić
Voditelj tamburaša: Mislav Bobić
Voditelj folklorne skupine: Antun Božić
Četvorica dječaka su nam nastojala imitrati pokretima „košnju“ u skladu s tekstom uvodne
pjesme. Potom su na scenu izašle male djevojčice i zajedno su pjevali pjesmu Seljančice
malena ali nitko nije plesao. Trebalo je nekolicini djece pružiti tu priliku, a ostalima imitaciju.
U drugoj kitici izvedeno je 4 koraka u lijevo i 4 u desno te su potom djeca stajala i samo
zakretala tijelom. Naredni ples Tancaj crni kos nije bio primjeren ovoj skupini djece jer ga
ona većinom nisu usklañeno izvodila. U igri „U nedelju vjutro“ rano ranim postignuto je
dobro raspoloženje djece i to su vrlo uživljeno izvodili. Potom su na scenu došlo šest starijih
djevojčica prekrasno obučenih i izvele su ujednačeno šetano kolo Pastir čuva ovce i ples
Milica. Nije bilo najbolje rješenje da starije djevojčice izvode svoje plesove u pozadini scene
već ih je trebalo istaknuti naprijed. Ples Milicu mlaña su djeca trebala izvoditi u pozadini
ovako je finalna slika djelovala podosta neuvježbano. Usput, na početku izvedbe zajedno s
djecom izašle su i starije djevojčice i svojom sceničnošću podosta su odvukle pozornost od
izvoñenja djeca. Kad je bilo vrijeme za njihov nastup trebale su se neposredno prije pojaviti.
Izvoñački sastav: 16 djevojčica i 4 dječaka
Ocjena: 6
Primjerenost i scenski raspored.
Goran Knežević, selektor HDFKiV
1. KUD „Sesvete“, Sesvete
Da znaš ćoro
Najprije pohvala za odlično pjevanje. Mala su djeca uživala u svakom trenutku.
Diskretna pratnja na samici nije ih omela niti onda kad im nije odgovarao tonalitet (Laste).
Umro čovjek i Laste djeca mogu izvesti i bez samice. U završnoj pjesmi mogu se uvesti dječji
instrumenti: fućka, tambura, riflja...
95
Ocjena - 8
2. KUD „Bukovac“, Zagreb
Dili, dili dana
Pet starijih tamburaša je znalački pratilo male plesače. Iako se u dionici bisernice često
pojavilo nepotrebno cifranje to nije smetalo djevojčicama da vrlo dobro izvedu svoje napjeve.
Ocjena – 8
3. KUD „Sijač“, Lučko
Gremo dokat na manete
Sjajan nastup diplara Tomice. I sjajan dječji pokušaj oponašanja zvuka dipli. Pripazite jedino
da se s tim ne pretjera, kako ne bi došlo do povrede nježnih dječjih glasnica. Kod igre
razbijanja lonca djeca ne trebaju u isti glas voditi dječaka prema loncu.
Ocjena – 6
4. Mata, Mata žabe 'vata
Odlična (dvoglasna) izvedba pjesme (brojalice) Strino rodo. Djeca su tijekom cijele izvedbe
dobro pjevala, čak se povremeno javljao i drugi glas. Vjerujem ne slučajno!
Tamburaši pomalo bojažljivi (berdaša smo jedva čuli). Možda bi izvedbu trebalo obogatiti
kojim dječjim glazbalom (barem tamburom), jer djeca su se sjajno zabavljala.
Ocjena – 8
5. KUD „Horvati“, Horvati
Neka tanca Evica
Ovaj dječji ansambl krasi vrlo dobro pjevanje i solidna svirka malih tamburaša (9).
Kad već tamburaši nisu popratili pjesmu Pasla cura racice, mogli bi kao pratnju ubaciti
dvojnice.
Ocjena - 7
6. KUD „Preslica“, Zagreb
Dječje igre Posavine
U pjesmi Mi smo djeca vesela djeca su si dala oduška i izvela pjesmu na nekoliko intonacija.
Možda bi izvedbu trebalo obogatiti dječjim instrumentima – fućkom, tamburom...
A i brojalice bolje zvuče kad djeca nisu ograničena tonalitetom. (Ćoro, ćoro!).
Tamburaši (7) solidni.
Ocjena – 7
7. KPD „Sv. Klara“, SV. Klara
Ljubili se obadva
96
Šteta što sjajna zamisao nije bolje provedena u djelo. Ovako je sve ostalo u zraku. Četiri
dečkića bojažljivo ulaze i pri tom pjevaju drugi glas. Zašto? I Seljančica i Tancaj, tancaj nisu
najbolje izvedeni. Od 6 djevojaka se očekivalo više, makar dvoglasje (Pastir čuva ovce). A u
završnoj pjesmi (Milica je večerala) djeca su povela pjesmu i nametnula svoj – drugi glas.
Ponovo pitam, zašto? Tamburaši (10) bojažljivi, nesigurni. Možda bi više tambura trebalo
svirati glavnu melodiju?!
Ocjena - 5
Dražen Varga, prof.
1. KUD SESVETE
Mlaña dječja folklorna skupina
Skupina od osam djevojčica i jednog dječaka izvela je igre, pjesme i plesove Slavonije uz
pratnju sviračice na samici. Djeca uredno obučena i adekvatno pripremljenih košuljica za
scenski nastup. Veličine košuljica odgovaraju tjelesnoj grañi djeteta te su duljine meñusobno
dobro usklañene. Kao i djevojčice, i jedini dječak u skupini je adekvatno obučen. Sviračica, u
novijoj varijanti nošnje brodskog Posavlja, takoñer uredno obučena sa lijepo i točno složenim
oglavljem za pripadajuću varijantu nošenog ruha. Kosa kod djevojčica ureñena u skladu s
dobi.
Ocjena: 10
2. KUD BUKOVAC
Kombinirana dječja folklorna skupina
Skupina sastavljena od isključivo djevojčica različitog uzrasta izvela je pjesme i plesove
Hrvatskog zagorja uz pratnju odraslog tamburaškog orkestra. Pošto se radi o kombiniranoj
skupini jasno je da je teško uskladiti dužine dječjih nošnji. Svakako treba pripaziti da se
nošnje raspodijele sukladno veličini nošnje te grañi djeteta. Nošnje su dobro pripremljene iako
su pregače nedostajale. Dužine kosa kod svih djevojčica su bile dovoljne duljine za uplitanje u
dvije pletenice. Ukoliko se radi o lokalitetu za koji je primjerena dječja frizura sa dvije
pletenice i to je moguće realizirati, a ovdje je to slučaj, preporučam da se kose upletu u dvije
pletenice. Članovi tamburaškog orkestra bili su odjeveni u košulje i hlače od bijeloga platna
sa prigorskim prslucima. Lokalitetu Hrvatskog zagorja primjereniji bi bio običan crni prsluk.
Ocjena: 6
3. KUD MLADOST, ODRA
- nastupili u drugom terminu
4. KUD SIJAČ, LUČKO
Kombinirana dječja folklorna skupina
Deset djevojčica i jedan dječak izveli su pjesme i plesove Istre. Djeca su bila adekvatno i
uredno odjevena, dobro usklañenih donjih linija nošnji, uredno i pravilno počešljana. Nošnje
odgovaraju grañi djeteta te su korektno pripremljene za scenski nastup. Šteta je što sve nošnje
97
nisu krojno ispravne, no na to se kod posuñenih nošnji ne može utjecati. Svakako je pohvalno
što su se nošnje pribavile za potrebe nastupa. Svirač takoñer uredno i korektno odjeven u
standardnu inačicu muške narodne nošnje u Istri.
Ocjena: 10
5. KUD SIJAČ, LUČKO
Mlaña dječja skupina
Mlaña dječja skupina izvela je dječje igre brodskog Posavlja uz pratnju tamburaškog orkestra.
Djevojčice uredno i pravilno počešljane u košaricu. Uredno odjevene, donji rub nošnji dobro
usklañen, nošnje primjerene dobi te grañi djeteta. Kako se radi o varijanti nošnje sa svilenom
pregačicom tkanicu nije potrebno izostavljati. Tamburaški orkestar odjeven u klasičnu bjelinu
(košulja i gaće), crni prsluk te čizme na nogama. Kod pojedinačnih izvedbi, gdje članovi
orkestara prate samo jednu točku, bilo bi poželjno da su odjeveni sukladno lokalitetu kojega
izvode.
Ocjena: 9
6. KUD HORVATI
Mlaña dječja folklorna skupina
Skupina sastavljena od djevojčica uz pratnju tamburaškog orkestra izvela je igre iz hrvatske
Posavine. Djevojčice su bile odjevene u adekvatne nošnje, no potrebno je više pažnje posvetiti
raspodjeli nošnji prema veličini te grañi djeteta kao i meñusobnoj usklañenosti donjih rubova
rubača. Takoñer je potrebno uskladiti dužinu prednje pole rubače i pregače što će dodatno
pridonijeti urednosti. Prilikom vezanja rubače i/ ili pregače vezice je potrebno pospremiti tako
da ne vise uokolo. Frizure korektne no potrebno je još malo pozornosti posvetiti prilikom
izrade istih. Prsne mašne, osim što su imale dekorativnu funkciju, nosile su se pod koralje, ili
drugi prsni nakit, kako se nošnja nebi prljala ili oštećivala. Iako je u bogatim obiteljima bilo
moguće da djeca nose prsne mašne (a i koralje) smatram da je, pogotovo kada je riječ o
slučaju kada mašna preuzima isključivo dekorativnu funkciju, nepotrebno dječju nošnju
opterećivati prsnom mašnom. Dječaci u tamburaškom orkestru uredno i korektno odjeveni.
Ocjena: 6
7. KUD PRESLICA
Dječje igre Posavine izvela je dječja skupina sastavljena od 12 djevojčica u pratnji mješovitog
tamburaškog orkestra. Djevojčice obučene u dvije varijante: bijela rubača, pregača i košulja te
klasična crvena nošnja pisanina. Nošnje su korektno usklañene po dužini no potrebno je
pojedinačno uskladiti dužinu donjeg ruba pregače i rubače. Veličine nošnji odgovaraju grañi
djeteta. Kose uredno počešljane. Mješoviti tamburaški orkestar korektno i uredno odjeven.
Kao i u prethodnom osvrtu, smatram da je nepotrebno dječju nošnju opterećivati prsnom
mašnom u isključivo dekorativnoj funkciji.
Ocjena: 8
8. KUD SVETA KLARA
Kombinirana dječja skupina
98
Pjesme i plesove Moslavine izvela je kombinirana dječja skupina u pratnji tamburaškog
orkestra. Članovi orkestra uredno odjeveni. Nošnje se dobro nošene i pripremljene za scenski
nastup. Starije djevojčice bile su obučene u svečane nošnje upotpunjene haljetcima
grañanskog kroja- cabajkama. Uredno počešljane u dvije ili jednu pletenicu te na glavi partaobilježje djevojke pred udaju. Nošnje odgovaraju grañi izvoñača, te su dobro nošene no
potrebno je posvetiti više pažnje usklañivanju donjeg ruba rubače i pregače, kao i
meñusobnom usklañivanu rubača. Ostatak djevojčica obučen u košuljice. Veličine košuljica
odgovaraju tjelesnoj grañi djeteta te su duljine meñusobno dobro usklañene. Potrebno je
odabrati čarape dovoljne duljine. Ovom kostimografijom postignut je odreñen disbalans
izmeñu orkestra i mlañih djevojčica te starijih djevojčica. Iako se radi o kostimografiji, koja je
osobni doživljaj i viñenje rasporeda kostima na sceni, moja preporuka je nošnje kod starijih
djevojčica „umiriti“ ili smanjenjem količine detalja ili promjenom vrste nošnje.
Ocjena: 9
Tomislav Brekalo, selektor HDFKiV
99
X. koncert folklornih zavičajnih skupina grada Zagreba
Nedjelja 18. svibnja 2014., Narodno sveučilište Dubrava, Cerska 1, 19.00
U subotu 17.5.2014. u 19 sati u dvorani Narodnog sveučilišta Dubrava održan
je koncert zavičajnih skupina. Dvorana na žalost ponovo ije bila popunjena
do kraja, meñutim koncert je bio vrlo dobar. U skladu sa svim postulatima
čuvanja i prezentiranja svojih običaja, skupine su izvele zanimljive programe,
uglavnom u formi prikladnoj za smotre izvornog folklornog izričaja. Pokazalo
se da je zavičajna baza ovih skupina i nadalje prilično jaka te da se stil izvedbi
gotovo uopće ne razlikuje od istoga na terenu njihovog zavičaja što je za
svaku pohvalu! Umjereni pokušaji manjih koreografskih intervencija nisu bili
loši, dapače! Daljnji pojedinačni komentari idu u prilog popravljanju
eventualnih manjih nedostataka prilikom same izvedbe te bi se kao takvi
trebali gledati isključivo afirmativno jer je cijela večer u globalu bila uistinu
dobra.
ZAVIČAJNO DRUŠTVO SINAC
Ova skupina iznenadila je stanovitim odmakom od standardnog prezentiranja
tradicijske kulture na kakovu sam navikao na ovakovim koncertima. Mislim da
je materijal koji se prezentirao ipak tematski malo previše otišao u širinu, a
ideja autorice mi je objašnjena na okruglom stolu. Za ovakvo glazbenoscensko
uprizorenje od cure do snaše doista je potrebno provesti nešto više
vremena na sceni pa tako ne čudi trajanje ovog prikaza od gotovo desetak
minuta. Skupina je velika, sastavljena od plesača različitih generacija uz
pratnju vrlo dobrog orkestra. Treba pohvaliti počimalju i pjesmovoñu dok su se
ostali malo intonativno mučili, a prilikom izvedbe bećarca valja poraditi na
stilskoj uigranosti plesača/pjevača.
ocjena: 6
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO IZVORNI OBIČAJI
Uz odličnu svirku šargije i violine ova je skupina izvela vrlo dobra dva kola,
Ravna i Povraćanac, prema izvornom predlošku. Moram napomenuti da stariji
članovi plešu stilski izražajnije i svakako pohvaliti djevojčicu koja je plesala
vrlo intenzivno s puno osjećaja - super. Naravno, gigaćenje, dvoglasna
pjesma kao uvod u cijeli prikaz izvedena je odlično.
ocjena: 8
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ŽUMBERČANI
Ovaj je prikaz nazvan Zabava u vatrogasnom domu. Sukladno samom nazivu
zabava se dogañala na pozornici redajući pjesme Daj Bog Marija, Bili jesu tri
junaki, Da je nama drago te plesom Igra kolo u dvadesetidva, relativno rijetko
viñenim u izvedbi plesača (njih tridesetak!) ove dobi... Moram priznati da su
prilično neuigrani svirači (!?!) uglavnom kvarili vrlo dobru pjesmu. Ulazak
ciganke i glumački dio koji je slijedio samo je dodatno potencirao ovaj rekao
bih, više zabavljački performans.
ocjena: 5
ZAVIČAJNA UDRUGA KORDUNAŠA KORANA
Velika skupina. Počimalja i pjesmovoña izvrsni, meñutim kada im se pridruže
ostali pjesma je dosta loša. Pokušaj koreografiranja plesa
100
podlogu bećarca nije bilo najspretnije rješenje, a osobno bi ples u maniri
svinga stilski ujednačio ili pak potpuno izbjegao u ovom obliku. S druge strane
ñipac i kolo izvedeno iza njega, pretpostavljan čardak izvedeni su stilski
odlično - gotovo autentično! Kako se ipak ne radi o smotri izvrnog folklora
(iako je i na većini njih boravak na sceni limitiran) već o koncertnoj priredbi,
trebalo bi smanjiti trajanje izvedbe jer je deset minuta ipak predugo! Mišljenja
sam da je orkestar dobar, a iako je bila priusutna harmonika, pohvalno je što
nije preuzela primat u orkestru, što inače nije rijedak slučaj.
ocjena: 6
ZAVIČAJNI KLUB ODŽAK
Skupina je napravila odličnu pripremu za ovu smotru pozvavši struku u
pomoć. Rezultat je bio odličan prvi nastup ove skupine na smotri. Vrlo uredno
odjeveni, odlično usuglašeni duet na početku, vrlo dobra svirka tri šargijaša i
violinista, pogotovo najmlañeg! Tijekom nastupa bilo je naznaka koreografskih
dijelova - pucanje na dva kola i linije, meñutim smatram da je to napravljeno
prlično umješno i s obzirom da se ipak radi o scenskom nastupu koji ima
svoje zakonitosti izvedba je bila meñu najboljima ove večeri.
ocjena: 9
LIČKA IZVORNA SKUPINA PLJEŠEVICA
Skupina je prikazala par kola Istočne Like vrlo sigurno i jednostavno. Šteta što
pjevanje nije bilo dovoljno dobro usklañeno, što se posebno čulo tijekom
izvedbe pjesme Moja mala rek'o sam ti doći . Pjesmovoditelj je bio odličan,
meñutim ulazak drugih muških glasova bio je prilično mutan i nesiguran, a
nažalost, tu nesigurnost je dodatno ojačalo priključivanje ženskih glasova. Uz
manje gubljenje ritma plesa pri kraju točke i odstupanja u stilskim
karakteristikama pojedinih plesačica, ostali dio nastupa bio je dobar.
ocjena: 6
POSAVSKI ZAVIČAJNI KLUB DERVENTSKO KOLO
Uglavnom mlaña skupina, vrlo dobro usklañena i stilski i tehnički. Uz odličnu
pratnju violine i šargije, izveli su kolo uz pjesmu Bruña. Ovaj relativno kratak
prikaz od svega pet minuta bio je sasvim dovoljan da ovu skupinu opišem kao
vrlo dobru i s puno potencijala. Trebalo bi malo pripaziti na scensku ravnotežu
kako kolo ne bi "padalo" u jednu stranu, te na dikciju pjevača jer je tekst
pjesme bio relativno nerazumljiv.
ocjena: 8
FOLKLORNA IZVORNA SKUPINA REMETE
Skupina je u sedam minuta izvela pjesmu Dobar večer gospodari te polku i
drmeš. Pjesma je izvedena na polukrugu. Polka jednostavno, bez prevelikih
naglasaka i u skladu s mogućnostima plesača. Vidio se i pokušaj
koreografiranja kretanja plesnih parova koji zbog intenziteta plesa ipak nije bio
toliko vidljiv. Pojedinci bi ipak trebali poraditi na trokoraku drmeša kako bi ga
isplesali bolje nego je to bilo prikazano na kolu. Žao mi je što u skupina nema
i mlañe plesače/ice koji bi mogli nastupiti zajedno sa starijima, jer, kao što su
prikazale ostale zavičajne skupine, "izvorne" odnosno "zavičajne" skupine
čine i stari i mladi plesači/pjevači i svirači.
ocjena: 6
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ŽEPČE ZAGREB
Nisu nastupili.
Goran Ivan Matoš, prof. etnologije
(selektor HDFKiV)
101
OPĆA ZAPAŽANJA:
Promatrajući i slušajući tijekom ovogodišnje smotre izvedbe folklornih skupina,
ansambala, grupa (ili kakvim se sve imenima nazivaju), osjećam potrebu uputiti svim
sudionicima svoje misli koje bi vjerojatno ispravile poneki krivi pogled prema načinu izvedbe
na sceni prilikom prikazivanja naše folklorne baštine.
Ono što čini našu folklornu ostavštinu, sakupili su naši melografi ili etnomuzikolozi
putujući od sela do sela, zapisujući riječi i melodije izabranih kazivača. Meñutim, nisu mogli
zapisati (ali su objašnjavali u dodanom tekstu) da su kazivači bili izabrani jer su doživljavali
riječi i oplemenili ih melodijom. Želim reči, glavni zadatak pjevača jest da sadržaj teksta
iskaže kao vlastitu misao, kako bi pjevana riječ postala odrazom emocija, istinita, prirodna i
neposredna kao i običan govor. Meñutim, čuo sam ovih večeri i suhoparno ispjevavanje nota
bez smisla za sadržaj izgovorene riječi i logičnost glazbene rečenice; kao da ih pjevači ne
razumiju. A kod pjevanja je iznad svega potrebna ideja (ono što ljudi zovu dušom) koja će
pokrenuti ostvarenje izvedbe. Tu dolazimo i do važnosti odabira voditelja koji su motori
svakog ansambla s kojim djeluju, bilo da se radi o izvornim (seoskim) skupinama ili
reproduktivnim folklornim zborovima. O njihovom znanju, energiji, radnom elanu,
umjetničkoj viziji i osobnom umjetničkom senzibilitetu ovisit će napredak ansambla. Voditelji
su ti koji trebaju ansamblu udahnuti „dušu“, t.j. odgojiti pjevače/plesače muzički, tehnički i
osjećajno.
Gledajući u cjelini, smotra je u potpunosti uspjela, večina izvoñača se je dobro snalazila na
pozornici, dok je ostalima ovakav nastup dobra vježba i dragocijeno iskustvo za budućnost.
ZAPAŽANJA REDOSLIJEDOM IZVEDBI:
ZAVIČAJNO DRUŠTVO SINAC
OD CURE DO SNAŠE
Voditeljica: Anamarija Bogdanić Vlašić
Oj doñi dragi – čisti i stilski vrlodobri zapjev prati grupa, ponekad dosta nerazgovjetno. Nije
se na kraju rečenice trebala čuti terca (ton e); dovoljno je dvoglas C-G što je tradicija tog
kraja.
Aj garavušo - solista je čisto artikulirao a grupa je upadala neorganizirano i nečiste
intonacije. Takoñer na kraju rečenice nepotrebna terca.
Duruj duro - solista na tamburi samici je primjereno i sigurno uveo pjevačicu u zapjev kojeg
su dobro prihvatili članovi grupe (bolje nego u prethodnim pjesmama) i tamburaški sastav, od
kojeg sam samicu čuo samo bugariju i berde dok su se ostali članovi sastava nesigurno
šuljali.
Lipa Ane venac plete - Razgovjetni zapjevi i odgovori grupe bolji nego u prethonim
pjesmama ali nastavak (muški zapjev) bio je nečisto intoniran. Poljub'te se - opet čisto i
razgovjetno, stilski dotjerano.
102
Bećarac - Od bračeva opet ništa – samo dobra slika a od tona nula bodova. Pjevanje? Možda
bi bilo dobro pročitati moje uvodno izlaganje o pjevanoj riječi. Isto vrijedi i za kolo iza
bećarca. Sve u svemu, vidi se da grupa želi i hoće, možda treba više zajedničkog rada.
Ocijena 7
KUD IZVORNI OBIČAJI
Voditelj: Niko Brnjić
GIGEČANJE, RAVNO I POVRAĆANAC
Bila je to prava izvorna poslastica. Dvije gospoñe starije dobi, savršeno su odgigečale
i bile gromko pozdravljene od malobrojne publike. Tu se, osim čestitke, nema šta dodati. Kolo
Ravno - Upravo sam uživao u izvornosti sviranja šargije i violiniste koji je imao odličan
staccato – stilski savršeno voñenje gudala. Povraćanac - je isto tako bio odlično izveden,
nemam druge riječi osim pohvale. Ipak, moram primijetiti da ne razumijem šta je u tom
materijalu obrañeno; i pjesma i svirka bila je izvorna. Odabir materijala nije obrada.
Ocijena 9
KUD ŽUMBERČANI
ZABAVA U VATROGASNOM DOMU
Voditelj: Božidar Ugrina
Daj Bog, Marija - Vatrogasnu zabavu si ne mogu zamisliti bez muškaraca. (Ili je to bilo
možda za vrijeme rata?) Svejedno, zazivajući dragog Boga i Mariju, puce su radosnih lica
ispjevale dvoglasnu pjesmu čisto i razgovijetno, veseleći se kao da su dečki prisutni.
Nedostatak muških su spasila „Tri junaka“ - barem što se ženskog dijela tiče. No, za mali
tamburaški sastav, to je bila mala nevolja. Umjesto da uzme instrument na kojem je spretan i
koji ima dužu tradiciju u Žumberku nego tambura, voditelj je teškom mukom uspio pokrenuti
pjesmu Sad se vidi, sad se zna - bez velike podrške ostalih tamburaša. Polka je već nešto
bolje zvučila, tu ste se već uhvatili. A onda je došla ciganica koja je razveselila gledateljstvo
ali je trebala češće govoriti prema publici kako bi se je bolje razumjelo. Da je nama zdravlje
i veselje - otpjevano je radosno i čisto, nedostajali su muškarci da zadovoljstvo u
Vatrogasnom domu bude potpuno.
Ocijena 7
ZAVIČAJNA UDRUGA KORDUNAŠA KORANA
KORDUNSKI NAPJEVI Voditelj: Ante Bionda
Kordunski napjevi - muški stilski odlično, intonativno je moglo biti bolje, kako su to u
nastavku izvele u nastavku žene. Sigurno i čisto. Bećarac - Počimatelj treba biti gromkog
glasa i uvjerljivo, okrenut gledalištu, ispjevati stihove, kako bi se jasno obznanilo o čemu se
radi. Isto tako, grupa koja prihvaća (odgovara) treba zajedno artikulirati slogove da tekst bude
čim razumljiviji. Đipac - podrška bisernici od ostalih instrumentalista bila je šuplja, zvuk
harmonike se tek nazirao, a tako se nastavilo i u Čardaku - kojeg treba skratiti jer
beskonačno ponavljanje motiva bez pjevanja može kod publike uzročiti dosadu. Udruga treba
više raditi na zajedničkom izgovaranju slogova. Pokušajte, bit će vam korisno.
Ocijena 7
103
ZAVIČAJNI KLUB ODŽAK
POGLEDAJ ME MALA PRIKO KOLA
Voditelj: Ivica Dajak
Skupina se pojavila na pozornici u izvornim narodnim nošnjama svoga kraja, što je
bilo ugodno oku. Osulo se nebo zvijezdama - još jedna izvorna poslastica ove večeri. Stilski
i karakterno odlično izvedeni završetci. Lijepo je znati da još ima ljudi koji njeguju izvorno
pjevanje svog zavičaja i vjerujem, pokušavaju to prenijeti mlañem naraštaju. Svirači su
temperamentno i znalački pružili dobru podlogu plesačima. Posebno me oduševio dječak koji
se zdušno prihvatio šargije, što je znak da ti plesovi neće nestati. I opet moram primijetiti da
ne razumijem šta je u tom materijalu obrañeno; i pjesma i svirka bila je izvorna. Odabir
materijala nije obrada.
Ocijena 9
LIČKA IZVORNA SKUPINA PLJEŠEVICA
JA KROZ SELO... Voditelji: Marica i Martin Hečimović
Oj, ja kroz selo - stilski i karakterno vrlo dobro ispjevana pjesma uz karakterističnu i dobro
izvedenu pratnju tambure samice. Doñi dragi večeras u selo - podrška počimalji bila je
gromoglasna ali intonacijski prilično nečista. Dakle, malo više pažnje posvetiti unisonom
pjevanju prateće grupe i uspjeha neće nedostajati. Mala moja, reko sam ti doći - stilski
primjerena izvedba soliste, no što se tiče prateće grupe, imao sam dojam da svi pjevači/plesači
ne poznaju tu pjesmu. Intonacija je bila labava kao i ispjevane riječi. Oj doñi dragi - vrlo
dobro izvedena pjesma, čvrstog ritma i čistog pjevanja. Skoro isto se dogodilo u pjesmi
Mene čaća - gdje odgovori nisu bili intonacijski tako čisti kao prije. Skromna svirka
tamburaša bila je ipak dobra podrška plesačima.
Ocijena 7
POSAVSKI ZAVIČAJNI KLUB DERVENTSKO KOLO
SPLET KOLA IZ BOSANSKE POSAVINE
Voditelj: Mato Sokolović
Ravno - odlična izvorna svirka živahnog tempa karakteristična za Bosansku Posavinu.
Violinist i svirač šargije usklañeno su ponavljali temu i čvrsto držali ritam. Posebno me se
dojmila pjesma Hej zasviraj bruñe – sjajnom izvedbom i povremeno čisto intoniranih malih
sekundi te stilskim završetcima. Slijedila je sigurna i stilski savršena svirka već spomenutog
instrumentalnog dueta, violine i šargije. Bravo!
Ocijena 9
IZVORNA SKUPINA REMETE
PRIGORSKE PJESME I PLESOVI
Voditeljica: Nikolina Petek
Na kraju izvedbi iz kategorije zavičajnih skupina imali smo priliku čuti raskošan glas
počimalje u pjesmi Dobar večer gospodari - sve izvedeno vrlo čisto i s puno žara. Počimalja
u kolu sigurna i čvrsta, odgovor stilski primjeren, bez gubljenja daha. Instrumentalni sastav
svojom skromnom svirkom i povremeno krivim tonovima u basu nije pokvario dobar dojam
104
izvedbe. Polka je zvučala puno bolje, iako violinist nije iskoristio mogućnost mjenjanja lage,
što bi podiglo dinamičnost izvedbe.
Kriči, kriči tiček - Iako jednoglasno izvedeno, pjevači više nisu imali tu snagu kao u prvoj
pjesmi; nedostajalo je daha. Voditeljica, koja je spretno znala iskoristiti potencijal pjevača i
pjevačica s kojima raspolaže, jednostavnim je obradama znala zadržati stil i karakter područja
tako da je pjevanje zvučalo prirodno, istinski doživljeno.
Ocijena 7
Marijan Makar, prof.
ZAVIČAJNO DRUŠTVO SINAC
Domišljat i nesvakidašnji prikaz života mlade žene, viñen očima autorice, pri kojem je
ispoštivan obrazac promjene ruha sukladno ženinoj dobi i statusu. Orkestar i muški plesači
uredno i korektno odjeveni, kod ženskih plesačica zastupljena su raznolika oglavlja te
adekvatno raporeñen nakit, a upotreba torbi kao sastavnog djela nošnje doprinjela je
scenskom efektu. Valjalo bi još malo usavršiti raspodjelu ženskih nošnji prema duljini za
uspješniji scenski izgled.
Ocjena:8
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO IZVORNI OBIČAJI
Iako je društvo bilo obučeno u replike narodnih nošnji, malo preintenzivnih boja, moram
naglasiti kako su nošnje bile izuzetno uredne, te se vidi da se o njima brine s puno truda i
ljubavi. Adekvatno raporeñene prema proporcijama i dobi plesača te primjerenih oglavlja i
tipova ruha na plesačicama. Jednako tako uredna su bila i dva svirača.
Ocjena:9
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ŽUMBERČANI
Mnogobrojna skupina, nažalost većinom ženska, prikazala nam je zabavu u vatrogasnom
domu. Razni tipovi nošnji, unutar kojih je bilo raznolikih oglavlja te nakita, pokazali su
gotovo sve tipove nošnji zastupljene na tom području gdje obitava katoličko i grkokatoličko
stanovništvo. U nekoliko slučajeva duljine pregača nisu bile dobro usklañene s duljinom
suknji pa bi u budućnosti trebalo obratiti više pažnje pri samom odijevanju. Svirači su bili u
standardnoj crno-bijeloj varijanti, jedino bez čega bih preporučila slijedeći izlazak na scenu
bili bi ključevi oko pasa i ostali detalji poput ručnih satova koje bi ipak bilo bolje ostaviti
izvan scene.
Ocjena:7
ZAVIČAJNA UDRUGA KORDUNAŠA KORANA
Na samom početku ulaze djevojčice kojima bi trebalo odjenuti nošnje sukladne njihovim
proporcijama, dakle da nisu prekratke, te napraviti adekvatne frizure bez šiški te ih obuti u
crne papuče ili cipele. Time ne samo da bi postigli bolji scenski efekt nego bi mlade naraštaje
od početka učili kako je bitno donijeti nošnju na scenu na pravi način. Orkestar i muški
pjevači bili su uredno odijeveni, posebno bih pohvalila upotrebu pašnjača kao dijela nošnje.
Kod ženskog dijela prikazano je više tipova nošnji što je djelovalo pomalo neujednačeno.
105
Trebalo bi uskladiti tip nošnje prema proporcijama i dobi, posebnu pažnju pridati oglavljima
te uskladiti mogućnosti izrade frizure s obzirom na duljinu kose.
Ocjena:7
ZAVIČAJNI KLUB ODŽAK
Iako sam prema informacijama dobivenim na okruglom stolu informirana da se radilo o
nošnjama iz Posudionice, moram reći da je ovo bila jedna od najboljih kostimografija
ovogodišnje Smotre, što me veseli jer dokazuje kako suradnja s Posudionicom može biti vrlo
uspješna. Uredni, raznoliki, primjereni te čak i scenski adekvatno našminkani bili su izvoñači
ovog zavičajnog kluba. Bitno je naglasiti kako im je ovo prvi nastup na Smotri, ali se vidi
kako su odjevanju pristupili studiozno i savjesno, što nam dokazuje da uz adekvatnu pripremu
i trud i posuñene nošnje mogu dati izvrstan rezultat. Nastavite dalje u tom smjeru jer ste na
pravome putu.
Ocjena:10
LIČKA IZVORNA SKUPINA PLJEŠEVICA
Mnogobrojna skupina, plesača različite dobi, primjereno odjevenih u skladu s dobi i statusom,
pri čemu su korišteni raznolik nakit i oglavlja. Muškarci i svirači uredni, jedina zamjerka su
neusklañene duljine nošnji u žena na što bi svakako trebalo obratiti više pažnje u budućnosti.
Ocjena:8
POSAVSKI ZAVIČAJNI KLUB DERVENSTKO KOLO
Slična kostimografska situacija kao i kod Izvornih običaja, korištene su rekonstrukcije malo
prejarkih boja, inače vrlo uredno odjeveni u izvrsno održavane nošnje, dakle evidentan je trud
i mnogo ljubavi. Raspodjela nošnji i oglavlja primjerena je dobi plesača koji su ih nosili,
frizure vrlo uredne. Dinamični i uživljeni u izvedbu.
Ocjena:9
FOLKLORNA SKUPINA REMETE
Folklorna skupina iz Remeta predstavila nam se u svojim originalnim nošnjama koje su bile
relativno uredno odjevene, meñutim moram istaknuti jednu plesačicu koja je svojom duljinom
nošnje zaista odskakala od ostatka izvoñača. Općenito je potrebno više pažnje posvetiti
duljinama nošnji, a isto tako i raznolikosti oglavlja, koja su u ovoj izvedbi gotovo sva bila
ista, jer obično je dovoljna samo tu i tamo pokoja intervencija da se dobra kostimografija
poboljša i učini odličnom. Svakako bih napomenula da duga kosa i duge brade kakve su imali
pojedini svirači nisu tabu, ali scenski nisu ni rješenja kakvima treba težiti.
Ocjena:7
Katarina Horvatović, dipl. etnolog
106
XI. koncert podmladaka kulturno-umjetničkih društava
Nedjelja 18. svibnja 2014., mala dvorana Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, 11.00
Općenito
Na koncertu je sudjelovalo deset dječjih folklornih skupina, 6 kombiniranih dječjih ansambala
i četiri mlañe dječje skupine. Nastupilo je 135 djevojčica i 41 dječak, ukupno 176 izvoñača.
Gledalište je bilo ispunjeno. Vidjeli smo: izvrsne izvedbe dječjih skupina ZFA dr. Ivana
Ivančana i FA SKUD-a Ivana Gorana Kovačića, dobro osmišljenu koreografiju (KUD
Croatia) i vjerodostojnu prezentaciju dječjih pokladarskih običaja (HKD Braće Radića).
Prema podacima iz programa nije izvedena niti jedna praizvedba. Pod praizvedbom se smatra
scensko djelo koje je prvi puta izvedeno u ovoj godini. Ako su zastupnici skupina površno
ispunjavali prijavni list bilo bi poželjno da naknadno dostave organizatoru pismene potvrde
ako se radi o praizvedbama.
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO BRAĆE RADIĆA
Folklorna družina Lajbeki
Alange, fašange lange, fašange
(pjesme i plesovi Baranje)
Koreografija i voditelj: Mirjana Valter
Glazbena obrada i voditelj tamburaša: Hrvoje Lekić
Vrli lijepo i domišljato je prikazan običaj malih buša u Baranji. Razgovijetno izgovorne
prigodne govorkalice, sigurno i uživljeno izvoñenje dječjih igara s pjevanjem te dobra
atmosfera učinili su ovu izvedbu podosta vjerodostojnom. Dobra je zamisao glede
pojavljivanja „strašnih buša“ i njihovo plesna kreacija u cilju „zastrašivanja“ djece. Ples
Jabučice nisu dio pokladnih običaja, a niti spadaju u dječji folklor i nije ih trebalo izvoditi.
Ocjena: 8
Izvoñački sastav: 18 djevojčica i 6 dječaka
Jabučice?
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO CROATIA
Mlaña dječja skupina
Komar z muha tanca
(dječje igre i pjesme Hrvatskog zagorja)
Koreografija: Boris Harfman
Glazbena obrada: Boris Harfman
Voditeljica plesa: Ivana Harfman
U ovoj koreografiji smo vidjeli nekoliko zanimljivih i maštovito osmišljenih scenskih
dogañaja. Uvodni dio su nam izvela mala djeca. I to govorkalicu Ringe ringe raja, a zatim su
došli mali svirači na tradicijskim instrumentima i uz pjesmu poveli djecu na igru. Po tom smo
vidjeli igru Jas pak nekaj mam' i svirku na tradicijskim instrumentima koji su spominjani u
tekstu. I na kraju, kratka igra svadbe. U igri Naše kolo veliko vidjeli smo zanimljiv prateći
sastav i slušali vrlo dojmljivu boju tona i glazbu. Djeca su to točno i zvonko otpjevala. To je
bio pun pogodak i šteta što na sceni nije bilo „kolo veliko“. Uz igru „Muha melin nosila“
djeca su u koloni izašla sa scene. Zanimljiva koreografija (7 minuta i 15 sekundi – možda
malo preduga) raspoložena djeca ali uz sav njihov trud ipak nisu mogli ostvariti potrebnu
scensku „puninu“ i ugoñaj. Šteta.
Izvoñački sastav: 11 djevojčica i 3 dječaka
107
Ocjena: 8
POMLADAK ZAGREBAČKOG FOLKLORNOG ANSAMBLA
DR-a IVANA IVANČANA
Kombinirana dječja folklorna skupina
Slaviček se ženil ek se ženil
(plesovi Hrvatskog zagorja)
Voditeljica i prilagodila za scenu: Ana Marić
Glazbena obrada: Marijan Makar
Voditelj tamburaša: Marko First
Mlaña djeca su nam prikazala nekoliko dječjih igara s pjevanjem, imitacijskog karaktera i to
su vrlo uživljeno prikazala. Na kraju se sve završilo za igrom svadbe. Koreografski je sve
primjereno i korektno posloženo. Skladno i lijepo izvedeno. Potom je stariji dječji ansambl
izveo nekoliko zagorskih plesova. Ujednačeno s izvrsnim zagorskim stilom i razigranom
atmosferom. Nije mi se svidjelo korištenje plesnog obrasca na glazbu Ajnzerice i treba ga
ubuduće ispustiti. U plesu Pod mostec zamisao s uvoñenjem male djece djelovala je vrlo
efektno. I konačno koreografija odraslog folklora bez drmeša. U igri smo vidjeli uživljeni
dječji folklor, a kod starije djece primjerene narodne plesove izvedene sa stilom i to je sve
bilo dobro uravnoteženo.
Izvoñački sastav: 30 djevojčica i 8 dječaka
Ocjena: 9
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VRHOVJE
ŽUPE DUBRANEC
Kombinirana dječja folklorna skupina
Nema lepše neg' malo Meñimorje
Voditelj plesa i koreografija: Antonio Skenderović
Glazbena obrada i voditelj: Ivan Kačurov
Djeca su ujednačeno izvela nekoliko meñimurskih plesova: „Kad sam bila…“, „Baroš oj
Barice“ i „Regica“. U izvedbi nismo vidjeli prepoznatljiv meñimurski stil plesanja. Sve je
izvedeno na klasičnim kružnim i polukružnim pozicijama bez autorske inicijative.
Izvoñački sastav: 10 djevojčica i 4 dječaka
Ocjena: 7
Stil plesa.
Mlaña dječja folklorna skupina
Biber gora urodila iber gora urodila
Koreografija: Snježana Skenderović
Voditelj plesa: Antonio Skenderović
Za pohvaliti je koreografska koncepcija jer smo konačno vidjeli orkestar na dječjim
tradicijskim instrumentima i dječji folklor. Izvedene su igre Biber gora, Umro čovjek, Igrajmo
se lončića i Mi smo djeca vesela. U igri Biber gora trebalo je napraviti bolji raspored po visini
ovako je to iz perspektive gledatelja djelovalo podosta „neskladno“. Starija djeca su to trebala
izvoditi u pokretu, a mlañoj djeci je trebalo dati priliku da se sa strane „gegaju“ po volji.
Ostale igre izvedene su uživljeno i u skladu s njihovim sadržajem. Završetak je bio dobro
zamišljen ali moglo je i bez završnog okreta koji nije bio izveden ujednačeno (što je bilo i za
očekivati s obzirom na dob djece). Takoñer je trebalo izbjeći „ozbiljni“ poklon jer nije niti u
duhu izvedbe, a za njegovo uvježbavanje treba puno, puno vremena.
108
Izvoñački sastav: 15 djevojčica i 4 dječaka
Ocjena: 7
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA PRIGOREC,
SESVETSKI KRALJEVEC
Kombinirana dječja folklorna skupina (od 3 do 8 godina)
„Mara ludara ludara“
(pjesme i plesovi Slavonije)
Koreografija: Đurñica Svaton
Glazbena obrada: Zoran Jakunić
Voditeljica plesa: Lorena Čorić
Djeca su nam vrlo uživljeno i s velikom željom izvela nekoliko uvodnih govorkalica i dječju
igru s pjevanjem „Na kamen sjela….“. Potom smo gledali sportsku igru prasičkanje kojoj nije
mjesto na sceni (već sam to objasnio). U igri Sjedi ježo trebao je biti jedan „jež“, s dvojicom
igra gubi smisao.
Izvoñački sastav: 11 djevojčica i 5 dječaka
Ocjena: 7
Sportske igre na sceni?
Kombinirana dječja folklorna skupina (od 8 do 12 godina)
Djevojčica kolo vodi
(pjesme i plesovi Turopolja)
Koreografija: Vladimir Kuraja
Glazbena obrada: Zoran Jakunić
Voditeljica plesa: Lorena Ćorić
Ovo je skladna i dobro koncipirana koreografija za taj uzrast. Vidjeli smo točne
etnokoreološke predloške plesova: Devojčica kolo vodi, Staro sito, Polka i Drmeš. U Polki
još uvijek nije postignuta potrebita usklañenost koraka i pokreta tijela, a u drmešu je
nedostajalo plesne „žustrine“. Plesno manje-više ujednačeni ali stilski nedorečeni.
Izvoñački sastav: 10 djevojčica i 2 dječaka
Ocjena: 7
Dotjerati plesni izričaj.
Dječje igre iz Slavonije – nastavak
U uvodnoj brojalici „Puž muž… „čuo sam riječi „ubiti…“ , „sikirom po glavi“ bez obzira što
je to originalan tekst ali ipak s literarnog gledišta nije baš primjeren današnjem trenutku i
djeci te isti ne bi trebali koristiti. Inače za vrijeme izvoñenje te brojalice osmišljeni su dobri
scenski pokreti i kretanje djece. U igri Kalo kalilo bila je dobro postavljena scenska slika.
Preskakivanje dječaka je trebalo malo produžiti. Slušali smo vrlo uživljeno verbalno
meñusobno prepiranje - svañanje dječaka i djevojčica. Zatim smo vidjeli korektno izvedena
šetana kola „Alaj ću se ..“ i „Ljuljuška se vrbičica“. Završni ples Nebesko po mom mišljenju
nije primjeren djeci i naravno djeca ga nisu izvela sa svim njegovim stilskim značajkama, ali
bili su ujednačeni.
Izvoñački sastav: 10 djevojčica i 5 dječaka
Primjerenost
Koreografija „Mara ludara ludara“ izvedena je u dva djela???? To nije u redu prema
autorskom djelu.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN
DOMJANIĆ, ADAMOVEC
109
Kombinirana dječja folklorna skupina (od 6 do 15 godina)
Pjesme i plesovi Posavine jesme i plesovi Posavine
Koreografija: Ivan Kačurov
Glazbena obrada: Zlatko Marković
Voditeljica: Lorena Čorić
Koreografija i izbor plesova nisu primjereni. Tu moram pohvaliti ovu djecu koja su stvarno
junački izdržala ovu plesnu „troturu“ i zaslužila su najvišu ocjenu. S pedagoškog, estetskog i
scenskog aspekta to je bio promašaj. Možda bi primjena ova koreografija imala nekakve
opravdanosti u izvedbi odraslog ansambla ali s djecom - nema. Još k tome ravnopravno sa
starijima, plesove su izvodile i male djevojčice. Radi se o talentiranoj djeci koja su to manjeviše ujednačeno izvodila ove zahtjevne korake i plesove (Staro sito, Drmeš, Dučec, Drmeš),
ali s primjerenom koreografijom zasigurno bi bila puno sretnija.
Izvoñački sastav: 9 djevojčica i 6 dječaka
Ocjena: 5
Primjerenost. Primjerenost. Primjerenost.
DJEČJA SKUPINA SKUD-A IVAN GORAN KOVAČIĆ
Kombinirana dječja folklorna skupina
Svi u kolu mirno stojte
(pjesme i plesovi Podravine)
Voditeljica plesa i koreografija: Irena Lacić
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Mario Pleše
Neobično mi je drago što je i FA SKUD-a I.G.Kovačić konačno otvorio vrata djeci. Vidjeli
smo lijepu prezentaciju dječjeg folklora. Djeca su se izvrsno kretala po prostoru, točno
postavljala na zadane pozicije i u prezentaciji dječjeg folklora bila uvjerljiva. Možda je mala
„paunica„ trebala teatralnije izvoditi rukama i pokretom svoje imitacije. Potom smo vidjeli
plesove Grizlica i Drmeš. U izvoñenju plesu Grizlica djeca su bila ujednačena. Kao što sam
već u nekoliko navrata napisao podravski drmeš ili bilo koji narodni ples ako ga odaberemo
treba biti prikazan i u izvornom obliku. Dakle nedostajao je A dio, a cijelo vrijeme je izvoñen
B dio (u nekoliko inačica). Starija djeca su prvi dio drmeša mogla bez problema izvesti (po
mom mišljenju). Isto tako stariju djecu je za vrijeme plesa trebalo postaviti naprijed, a manju
djecu natrag nek' se igraju - imitiraju starije. Finalna slika je bila doista dojmljiva ali
preskakivanje dvojice dječaka bih stavio ipak u drugi plan jer mi se to čini više kao sportska
atrakcija, a manje umjetnički derivat viñenoga. No to je samo mišljenje. Ideja sa dvoje svirača
na rifljačama pojačala je glazbenu finalnu komponentu.
Ocjena: 9
Izvoñački sastav: 21 djevojčica i 2 dječaka
Goran Knežević
Selektor prema kriterijima Hrvatskog društva
folklornih voditelja
1. HKD „Braća Radić“
Alange, fašange
Užitak je bilo gledati i slušati ovu izvedbu. Svakoj je pjesmi predhodio kratki instrumentalni
uvod nakon kojeg su djeca sjajno izvela svoje napjeve. Potrebno je, ipak, pripaziti na tehniku
110
sviranja bračeva i čela. Bugarijaš se povremeno gubio, što je umanjilo kvalitetu izvedbe plesa
Jabučice.
Ocjena – 8
2. KUD „Croatia“, Zagreb
Komar z muhu tanca
Iako su se u pjesmi često javljali krivi tonovi , djeca su na sve nas ostavila snažan dojam. Sve
što su mali plesači radili, radili su zdušno i pri tom su uživali. I male nesigurnosti kod
tamburaša možemo pripisati želji da svirkom podignu ionako vedru atmosferu. Vrhunac točke
je ipak bio sastav – trio: bas (kanta i špaga), riflja i češalj. K tome treba dodati i glinenu pticu.
Ogledni primjer korištenja starih glazbala. Iskrene čestitke!
Ocjena – 9
3. ZFA dr. Ivana Ivančana, Zagreb
Slaviček se ženil
Kad su se tamburaši na sceni pojavili s notama, bilo je za očekivati da će njihova svirka biti
besprijekorna, savršena, onakva kakvu smo od njih navikli slušati. Nažalost, niti note im nisu
pomogle da izvedbu učine zanimljivom. Djeca su ipak zaslužila malo više poštovanja jer su
ona svoj dio izvela odlično. I čemu klarinet u orkestru kad ga se nije ni čulo ni vidjelo?!
Klarinet je mogao svirati sve A dijelove pjesama, jer djeca nisu nikako mogla pogoditi
intonaciju (nakon uvoda). U pripjevima je bilo sve u redu. Siguran sam da se više nikada neće
dogoditi da tamburaši na scenu doñu nespremni!
Ocjena – 7
4. KUD „Prigorski pajdaši“, Glavica Donja
Svi u kolu mirno stojte
Tamburaški sastav (6) je kao intermezzo izveo splet podravskih napjeva. Glazbena obrada
primjerena uzrastu. Pred ovim je malim tamburašima još puno, puno proba i javnih nastupa.
Potrebno je poraditi na tehnici desne ruke. Za očekivati je da će za kratko vrijeme izrasti u
kvalitetan tamburaški sastav.
5. KUD „Vrhovje“, Župa Dubranec
Nema lepše neg' malo Meñimorje
Dakle, nije sve u glasnom pjevanju. I jako je važno uzeti pravu intonaciju. Bilo bi previše
spominjati stilska obilježja Meñimurja.Tamburaši (4) bezvoljni, neuvježbani, s previše krivo
odsviranih akorada na bugariji. A i sam izbor pjesama i plesova nije nimalo dječji.
Ocjena – 4
6. Biber gora urodila
Ovoj mlañoj skupini djece odgovara orkestar koji smo čuli. Nedostaje mu jedino kakva
tambura ili violina (ili samica) koja bi maloj djeci pomogla u čvrstoj i sigurnoj intonaciji. I
upravo zbog orkestra (rifljača, zvečke, tikve, glinena ptica, riglje, rajngle, kuhače) ocjena će
biti bolja.
Ocjena – 7
7. KUU „Prigorec“, Sesvetski Kraljevec
111
Djevojčica kolo vodi
Četiri tamburaša ipak nisu uspjela ovu izvedbu učiniti uspješnijom. Ne vjerujem da je Z.
Jakunić ovako zamislio i napisao ovu obradu. Previše je toga odsvirano krivo na basu i
bugariji, a i bračisti baš nisu djelovali zainteresirano. Djeca su dobro i intonativno čisto
pjevala, a brojalice su na početku izvedene uzorno.
Ocjena – 7
8. Mara ludara
Šteta što su tamburaši bili vidno umorni i nisu nimalo pomogli malim plesačima. Budući da je
cijela koreografija sastavljena od djeci primjerenih brojalica i pjesmica moglo se sve izvesti
uz pratnju samice ili koje druge tambure. U tom slučaju Nebesko odpada. Stoga je ipak bolja
kombinacija da malima sviraju mali tamburaši, koji još ne sviraju po ugostiteljskim
objektima.
Ocjena – 6
9. KUD „Dragutin Domjanić“, Adamovec
Tamburaški intermezzo
Tamburaški sastav (7) izveo je splet plesova i pjesama iz Bilogore. Primjerena obrada za male
tamburaše. Potreban je ozbiljniji pristup školovanju malih tamburaša. Znam da ću pretjerati
ako kažem da im trebaju bolje tambure, jer mala gitara ne može biti zamjena za bugariju, bez
obzira kako je naštimama. Ponudio sam se pomoći, barem savjetom (ili notama). Ne vjerujem
da će me netko nazvati. Ocjena - 4
10. Pjesme i plesovi Posavine
Ako voditelj ne vodi dovoljno računa o tome kako je pročitana partitura onda se samovolja
pojedinog tamburaša (berdaša, npr.) može reflektirati, recimo, slabijom ocjenom. Ali, lako za
ocjenu, u pitanju je i 15-tak djece koja pošteno odrañuje svoj plesno-pjevački dio. Sve sam
više uvjeren da se znanje tamburaša prenosi s koljena na koljeno i da se note pročitaju na
početku i nikada više. Griješim?
Ocjena - 7
11. SKUD „Ivan Goran Kovačić, Zagreb
Svi u kolu mirno stojte
Šećer na kraju! Sa pet različitih glazbala – violina, dvojnice, dude, bugarija i berde Mario
Pleše je napravio savršenu glazbenu obradu. Užitak je bilo slušati razgovor instrumenata i
dječje savršeno dvoglasno pjevanje. Šlag na torti bila je strančica koju je nadahnuto, uz
dvojnice, svirala djevojčica, članica plesnog ansambla.
Ocjena - 10
Dražen Varga, prof.
Hrvatsko kulturno društvo braće Radića
(folklorna družina Lajbeki)
Alange, fašange
pjesme i plesovi Baranje
Koreografija i voditelj: Mirjana Valter
Glazbena obrada i voditelj tamburaša: Hrvoje Lekić
112
Četiri djevojčice bile su odjevene u uredne košuljice adekvatne duljine, dok su ostala djeca
bila korektno odjevena u posuñene nošnje i primjereno zamaskirana.
Budući da su i svirači bili zamaskirani, kostimografska slika je bila potpuna, no dojam bi bio
puno bolji da trojica tamburaša nisu nosila suvremenu obuću.
Stvaranju prave pokladne atmosfere na pozornici svakako je, osim odlično pripremljenih
nošnji i kostima, pridonijela i razigrana uživljenost djece prilikom izvedbe ove točke, a
efektnim pojavljivanjem strašnih buša na kraju koreografije sjajno je "zaokružena" scenska
prezentacija baranjske tradicijske "pokladne odjeće".
Ocjena: 8
Kulturno umjetničko društvo "Croatia"
(mlaña dječja grupa)
Komar z muha tanca
dječje igre i pjesme Hrvatskog zagorja
Koreografija: Boris Harfman
Glazbena obrada: Boris Harfman
Voditeljica plesa: Ivana Harfman
Iako je iz publike bilo jasno vidljivo da je ova grupa uložila znatan napor da prevelike
posuñene nošnje "prilagodi" djeci koja su u njih bila odjevena, one su u konačnici ipak
djelovale pomalo neuredno i neporavnato.
S druge strane, košuljice koje su nosile mlañe djevojčice izgledale su – unatoč činjenici da su
bile malo preduge – vrlo uredno.
Sve djevojčice imale su primjerene frizure, dječaci su bili uredno ošišani i odjeveni u
"klasičnu kombinaciju" gaće-košulja-prsluk, a ono što svakako treba pohvaliti jesu bosa
djeca, zbog čega je cjelokupna slika djelovala vrlo autentično.
Ubuduće bi trebalo obratiti pažnju i na jedan detalj koji se tiče odijevanja odraslih svirača.
Naime, svi su bili obuveni u čizme, a gotovo svi su bili odjeveni u prekratke gaće koje su
obukli preko čizama. U takvom slučaju, a kako se radi o zagorskoj nošnji, puno bolje rješenje
bilo bi da se nogavice gaća zataknu u čizme.
Ocjena: 7
Pomladak Zagrebačkog folklornog ansambla dr. Ivana Ivančana
(kombinirana dječja folklorna skupina)
Slaviček se ženil
plesovi Hrvatskog zagorja
Voditeljica i prilagodila za scenu: Ana Marić
Glazbena obrada: Marijan Makar
Voditelj tamburaša: Marko First
Budući da je ova grupa imala na raspolaganju ruho koje je vlasništvo njenog matičnog
ansambla, ne začuñuje što je ukupna slika bila odlična.
Svirači koji su glazbeno pratili djecu bili su odjeveni uredno i primjereno ovoj koreografiji, a
svoje nošnje bi svakako "upotpunili" da su na glave stavili šešire.
Djeca su bila odjevena u nekoliko različitih varijanti zagorske tradicijske odjeće, pri čemu je
voditeljica grupe očigledno vodila računa o njihovom uzrastu.
113
Tako smo u prvoj polovici točke mogli vidjeti mlañe djevojčice odjevene u poravnate nošnje i
košuljice adekvatne duljine (iako su se potkrale tri prekratke) te njihove vršnjake, dječake
uredno odjevene u gaće, košulje i prsluke.
Sva su djeca bila obuvena u jednoobraznu obuću, što je, u svakom slučaju, na pozornici
djelovalo vrlo uredno i primjereno.
Jednoobrazne su bile i frizure, ureñene u skladu sa uobičajenom praksom na folklornoj sceni
(sve djevojčice su imale dvije pletenice ili dva repa, ovisno o duljini kose).
U drugoj polovici točke na scenu su došla starija djeca, koja su bila korektno odjevena u
zagorske nošnje. Pri tome svakako valja spomenuti da su djevojčice nosile dvije varijante
zagorskog tradicijskog ruha – onu koja je bazirana na "kombinaciji" odjevnih predmeta
janjka-rukavac-pregača i onu čiji "temelj" čini "kombinacija" košulja-suknja-pregača.
Ujedno, djevojčice su imale jednoobrazne frizure (dvije pletenice), na nogama su nosile
prikladne cipele, a sve su suknje i pregače, ovisno o varijanti nošnje, bile poravnate na
jednaku udaljenost od poda.
Dječaci su bili uredno odjeveni u "klasičnu" mušku zagorsku nošnju (gaće, košulja, crni
prsluk) i obuveni u čizme. Slika bi svakako djelovala potpunije da su nosili šešire i da su se
opasali remenima, no i ovakvo "krnje" rješenje, s obzirom na njihov uzrast i ako je u skladu sa
zamislima autorice ove točke, nije pogrešno.
Ukratko, tijekom nastupa ove grupe jasno se moglo vidjeti što se sve (po pitanju
kostimografske slike) može postići i koje su sve prednosti situacije kada folklorno društvo ili
ansambl posjeduje vlastite nošnje.
Ocjena: 9
Kulturno umjetničko društvo "Prigorski pajdaši", Glavnica Donja
(tamburaški sastav)
Glazbeni broj sastavljen od melodija podravskih plesova te dječjih igara i pjesama izveli su
mladi svirači uredno obučeni u nošnje koje odgovaraju području čiji su glazbeni folklor
predstavili.
Premda u samom odijevanju nije bilo grešaka, nošnje bi djelovale potpunije da su nosili
šešire, a dodatni podravski "štih" može se postići na način da gaće ne zataknu u čizme (kao u
slučaju poznate muške nošnje iz Koprivničkog Ivanca).
Ocjena: 8
Kulturno umjetničko društvo Vrhovje župe Dubravec
(kombinirana dječja folklorna skupina)
Nema lepše neg’ malo Meñimorje
Voditelj plesa i koreografija: Antonio Skenderović
Glazbena obrada i voditelj: Ivan Kačurov
U izvedbi ove koreografije sudjelovala su djeca starijeg uzrasta, tako da nitko nije nosio
košuljicu, već su svi bili odjeveni u posuñene i, nažalost, ipak malo prevelike nošnje, što se
naročito vidjelo kod djevojčica.
Premda su ženske nošnje bile dobro izglačane i pripremljene za nastup, suknje i pregače su
ipak ostale meñusobno neporavnate, a i tibeti su – očito zbog gracilne tjelesne grañe
djevojčica – izgledali neuredno ogrnuti.
114
Dječaci su odjenuli nošnje koje su bile dobro pripremljene za nastup i, uglavnom,
odgovarajuće veličine, a sva djeca su imala uredne frizure, pri čemu valja spomenuti da su
djevojčice imale jednoobrazno ureñenu kosu (ispletenu u dvije pletenice).
Ono na što bi u budućnosti naročito valjalo obratiti pažnju jest veličina podsuknji i način na
koji se one oblače jer prilikom izvedbe plesnih figura koje zahtijevaju da se plesačica naglo
okrene oko svoje osi (u plesovima "Baroš, oj Barica", "Regica",…) suknja ponekad "odleti" u
zrak pa do izražaja dolazi upravo podsuknja, koja ne smije "otići" za suknjom.
Svirači koji su sudjelovali u izvedbi ove točke bili su odjeveni uredno, premda ne u "tipične"
meñimurske nošnje, a jedan od njih bio je primoran, zbog nemogućnosti da Društvo pribavi
čizme koje bi mu odgovarale, nastupiti u tenisicama.
Ocjena: 7
Kulturno umjetničko društvo Vrhovje župe Dubravec
(mlaña dječja folklorna skupina)
Biber gora urodila
Koreografija: Snježana Skenderović
Voditelj plesa: Antonio Skenderović
Svo ruho u koje su djeca bila odjevena Društvo je pribavilo posudbom ili iz vlastitog fundusa
te je bilo dobro pripremljeno za ovaj nastup. Jedino bi malo više pažnje trebalo posvetiti
poravnavanju košuljica.
Djevojčice su imale uredne frizure primjerene slavonskom podneblju, a obuća koju su djeca
nosila bila je većim dijelom ujednačena (premda se potkralo nekoliko šlapica sa vidljivim
obilježjima suvremene obuće).
Budući da su ovu točku (odlično koncipirano) na dječjim tradicijskim instrumentima glazbeno
pratila djeca koja su izvodila prethodnu koreografiju i koja su ostala odjevena u meñimurske
nošnje, na pozornici je nastala zanimljiva situacija da mali "Meñimurci" sviraju malim
"Slavoncima", što je – unatoč simpatičnosti i pedagoškoj opravdanosti – sa kostimografske
strane pomalo nezgodno rješenje (ako baš želimo postići autentičnost na sceni).
Ocjena: 7
Kulturno umjetnička udruga "Prigorec", Sesvetski Kraljevec
(kombinirana dječja folklorna skupina – od 3 do 8 godina)
Djevojčica kolo vodi
pjesme i plesovi Turopolja
Koreografija: Vladimir Kuraja
Glazbena obrada: Zoran Jakunić
Voditeljica plesa: Lorena Ćorić
Za razliku od odlično poravnatih košuljica koje su bile adekvatne duljine i u koje su bila
odjevena mlaña djeca, posuñene nošnje koje su odjenula starija djeca djelovale su, unatoč
dobroj pripremi za nastup, pomalo neuredno. To se poglavito odnosi na činjenice da nisu sve
suknje bile poravnate na jednaku udaljenost od poda i da su pojedini dječaci nosili preduge
gaće, po čijim su resicama tijekom izvedbe gazila ostala djeca.
Frizure bi trebalo pohvaliti jer su dječaci bili uredno ošišani, a sve djevojčice kosu imale
uredno i ujednačeno vezanu u dvije pletenice.
Budući da su starija djeca (u nošnjama) bila obuvena u opanke, tome se nema što prigovoriti,
no više pažnje bi trebalo posvetiti ujednačavanju obuće koju nose mlaña djeca.
115
Ocjena: 7
Kulturno umjetnička udruga "Prigorec", Sesvetski Kraljevec
(kombinirana dječja folklorna skupina – od 8 do 12 godina)
Mara ludara
pjesme i plesovi Slavonije
Koreografija: Đurñica Svaton
Glazbena obrada: Zoran Jakunić
Voditeljica plesa: Lorena Čorić
U izvedbi ove točke nisu sudjelovala djeca predškolskog uzrasta, tako da su svi izvoñači bili
primjereno odjeveni u slavonske nošnje.
Dječaci su bili uredno odjeveni, a ne bi bila nikakva greška da su na glavama nosili šešire i
time "upotpunili" ruho koje su nosili. Dvojica su imala preduge gaće, no uspješno su se nosili
s tim problemom pazeći (koliko su mogli) da im ostala djeca ne gaze po donjim rubovima
nogavica.
Ukratko, dječaci su bili odjeveni bolje od odraslih tamburaša koji su glazbeno pratili ovu
grupu i na kojima je – iako su vrlo korektno obukli gaće, košulje i prsluke – bio vidljiv
nedostatak šešira i tkanice.
Djevojčice su takoñer bile uredno odjevene i imale su frizure primjerene slavonskom
podneblju, no iz publike je bilo vidljivo da nisu sve suknje i pregače poravnate na jednaku
udaljenost od poda, a neke od njih su bile i mjestimično zgužvane. Ta izgužvanost očito je bila
posljedica toga što prilikom transporta nošnje nisu bile adekvatno složene pa bi i tom
segmentu pripreme za nastup u budućnosti trebalo posvetiti dodatnu pažnju.
Ocjena: 7
Kulturno umjetničko društvo "Dragutin Domjanić", Adamovec
(mlañi tamburaški sastav)
Tamburaški intermezzo – Bilogorski plesovi
Mladi svirači koji su nam odsvirali melodije nekoliko bilogorskih plesova bili su vrlo uredno
odjeveni u nošnje primjerene području iz kojeg su izvodili glazbenu grañu.
Nažalost, cjelokupni kostimografski dojam je pokvarila činjenica da su neki od njih ispod
nošnje imali odjevenu suvremenu odjeću, što se moglo primijetiti iz publike i što bi, u
budućnosti, svakako trebalo izbjegavati.
Ocjena: 6
Kulturno umjetničko društvo "Dragutin Domjanić", Adamovec
(kombinirana dječja folklorna skupina – od 6 do 15 godina)
Pjesme i plesovi Posavine
Koreografija: Ivan Kačurov
Glazbena obrada: Zlatko Marković
Voditeljica: Lorena Čorić
Ova je grupa nastupila u nošnjama koje su jednim dijelom bile iz njenog vlastitog fundusa, a
jednim dijelom posuñene.
116
Djevojčice su bile odjevene u primjerene, uredne i izglačane nošnje, koje su, nažalost, bile
raznih duljina i meñusobno neporavnate.
Dječaci su takoñer bili odjeveni u nošnje adekvatne za izvedbu ove točke, no nekima od njih
problem su predstavljale očigledno prekratke gaće, oko čijih nogavica – ni uz najbolju volju –
nije bilo moguće uredno vezati remene opanaka.
Mlaña djeca bila su obuvena u raznoliku obuću, na čijem bi ujednačavanju i jednoobraznosti
svakako trebalo poraditi prvom prilikom.
Ono što bi svakako trebalo pohvaliti i što je popravilo ukupan dojam jesu frizure koje su
nosile djevojčice, a koje su bile ujednačene.
Isto tako, treba spomenuti i uredne nošnje u koje su bili odjeveni tamburaši, no cjelokupna
slika bi možda izgledala ujednačenije i još urednije da su svi odjenuli istu varijantu posavske
nošnje.
(kombinirana dječja folklorna skupina)
Ocjena: 6
Dječja skupina SKUD-a "Ivan Goran Kovačić"
(kombinirana dječja folklorna skupina)
Svi u kolu mirno stojte
pjesme i plesovi Podravine
Voditeljica plesa i koreografija: Irena Lacić
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Mario Pleše
Budući da su ovu koreografiju izvodila djeca različitih uzrasta, ona mlaña su bila odjevena u
košuljice, a ona starija u uredno obučene i dobro pripremljene nošnje primjerene ovoj
koreografiji. Pri tome valja spomenuti kako su djeca u košuljicama djelovala vrlo autentično
jer su bila bosa, dok su djeca u nošnjama bila obuvena u šlapice koje su, unatoč činjenici da
su sve bile istog tipa i pomno ujednačene, zbog svojih suvremenih obilježja, na pozornici
djelovale više kao papuče za školu, a manje kao obuća za ples.
Djevojčice su nosile primjerene i korektno ureñene frizure, a ukupnom dojmu urednosti
značajno su pridonijeli i pojedini dobro promišljeni koreografski crteži u kojima je veliku
ulogu "odigrao" i razmještaj djece po pozornici, ovisno od toga u što su odjevena (npr. način
na koji su djeca postavljena za finalnu scenu).
Ono što je, nažalost, bitno umanjilo ukupan dojam jesu posuñene košuljice koje su bile
odlično izglačane i poravnate, ali, nažalost, i značajno prekratke, a samim tim i neprimjerene
za scenu. Srećom, tome se, u budućnosti i u skladu s mogućnostima, može vrlo lako doskočiti
dobro isplaniranom nabavom vlastitih košuljica.
Svirači koji su sudjelovali u izvedbi ove točke takoñer su bili uredno odjeveni, premda bi
pomniji odabir neke prepoznatljive varijante podravske nošnje bio puno bolje rješenje.
Ocjena: 7
Goran Škrlec
117
Samostalni koncert Folklornog ansambla Studentskog kulturnoumjetničkog društva Ivan Goran Kovačić
Subota, 30. svibnja 2014., Koncertna dvorana vatroslava Lisinskog, 19.30
U petak 30. svibnja 2014. g. održan je svečani koncert Folklornog ansambla SKUD-a
„Ivan Goran Kovačić“, jednostavno i decentno naslovljen - „65 godina“. Koncert je održan u
Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog koja, na žalost, nije bila ispunjena do kraja a trebala je
biti. Trebala iz više razloga. Osim što se radilo o obljetničkom koncertu, bio je to koliko se
sjećam, ujedno i prvi samostalni program folklornog Ansambla u toj iznimno reprezentativnoj
dvorani. Do sada su u toj dvorani isključivo prireñivani obljetnički programi kompletnog
SKUD-a, svih njegovih sekcija. Sama odluka da se cjelovečernji koncert održi u tom za
koncertiranje iznimno kompleksnom prostoru, jasno je sugerirala da je vodstvo procijenilo
kako je Ansambl i programski i izvedbeno sazrio, te kako je spreman za takav poduhvat. Bila
je to dobra procjena. Naime, valja se prisjetiti kako se proteklih godina prvo koncertiralo u
Komediji, pa u Domu HV „Zvonimir“, da bi se za obljetnicu išlo u najveću dvoranu kako po
dimenzijama bine, tako i po broju sjedećih mjesta (Lisinski - 1809 mjesta). Dakle, jasno je
definiran i do utančine prostudiran cijeli proces vezan i uz lokacije održavanja koncerata, ali i
dizanja Ansambla u programskom i izvedbenom smislu.
Obzirom na činjenicu kako ovaj Ansambl posve sigurno spada meñu tri najbolja
zagrebačka te samim time najbolja tri hrvatska amaterska folklorna ansambla (bez
podcjenjivanja ostalih sredina, ali to su činjenice), neshvatljivo je kako članovi ostalih
amaterskih gradskih skupina i ansambala (čast iznimkama), te onih bliže Zagrebu, nisu
ispunili Lisinski do posljednjeg mjesta. Postavlja se pitanje, ako se ne doñe pogledati najbolje
ansamble, što se i koga gleda!? Tko su uzori? Ima li želje za napretkom? Upravo najbolji
amaterski ansambli trebaju ostalima poslužiti kao primjer i biti uzor. Zašto? Zato što su
amateri kao i svi ostali. Ali su svojim dugogodišnjim kvalitetnim radom, ulaganjem u
programe, funduse narodnih nošnji i osmišljenim strategijama razvoja postali to što jesu. To
mogu i ostali amateri. Ako se ugledaju (da bi se ugledali, moraju dolaziti na koncerte da bi
vidjeli kako se to radi) na svoje amaterske perjanice. A Goranovci su jedna od njih.
S koliko se ljubavi i pažnje osmišljavao obljetnički koncert najbolje svjedoči
programska knjižica. Ustvari, to je više mini monografija o dosadašnjem djelovanju
Ansambla. Dio je posvećen povijesti i radu, zatim je navedeno kompletno vodstvo uključivo
dječju i veteransku sekciju, potom su pobrojane nagrade i postignuća od 2008. godine do
danas kao i obnova nošnji i instrumenata u tom razdoblju. Istim periodom je obuhvaćeno sve
vezano uz postavljanje novih koreografija i programa, meñunarodna gostovanja, dok je vrlo
interesantan grafikon koji prikazuje povećanje broja nastupa koji 2013. g. dostiže
respektabilnih osamdeset i jedan. Na posljetku su nabrojani svi plesni voditelji, voditelji
pjevanja i orkestara kao i predsjednici Ansambla od osnutka do danas. Vrlo lijepo i dojmljivo.
A dojmljive su i iznimno lijepe, pomno odabrane fotografije. Naravno, sastavni dio mini
monografije je i program koji je izveden, kao i popis svih izvoñača.
Čast da otvori koncert dobila je novoformirana dječja folklorna skupina izvevši vrlo
uspjelu, na ovogodišnjoj 37. zagrebačkoj već prikazanu i odlično ocijenjenu koreografiju
voditeljice Irene Lacić. Formiranjem dječje folklorne skupine, te poglavito činjenicom kako
je upravo ta skupina otvorila koncert, pokazana je svijest o tome da su upravo dječje folklorne
skupine važne kako za edukaciju o važnosti tradicijske kulture, tako i za budućnost svakog
folklornog ansambla pa tako i onih najvećih i najboljih. Kada se tome pridoda nedavno održan
obljetnički koncert veteranske skupine Goranovaca, jasno je da je cijeli folklorni pogon
ustrojen kako bi obuhvatio sve generacije, što je za svaku pohvalu. Sam obljetnički program
sastavljen je od deset koreografija i tri vokalno – instrumentalne točke. Neke koreografije
118
poput primjerice Ljevakovičevih Prigorskih plesova, Vrličkog kola, Dalmatinskog kola –
poskočice Linña te Šegovičevih Starih splitskih plesova spadaju u koreografske klasike
scenske primjene folklora u nas. Voditelj doajen Milorad Braco Todić zastupljen je s
Bunjevačkim plesovima, Ivica Ivanković, takoñer nekadašnji voditelj s Kresnicama, dok je
dobar dio programa obilježen koreografijama koje su se posljednjih godina postavile u
Ansamblu. U tu kategoriju spadaju djela Tomislava Miličevića Zorica se danom zabeljava,
Jasenke Blažeković Ispod ždalskog mosta, Krunoslava Šokca Od Petarde do Ižipa, te
premijerna koreografija pjesama i plesova iz Moslavine Valentine Šepak Molnar naslovljena
Tko j´za kolo nek ide u kolo. Tomislav Habulin nekadašnji voditelj pjevanja i sadašnji plesni
voditelj Dubravko Radić osmislili su meñutočku motiva sunjske Posavine Lepa ti je lane,
voditelj orkestra Mario Pleše vokalno-instrumentalnu točku Tamburaši tambure vam vaše, te
u suradnji s već spomenutim T. Habulinom kombinaciju pjesme Sunčece zahaja te
instrumentala Oberštajer i Tičekova polka.
Obzirom kako se radi o svečanom, slavljeničkom i obljetničkom programu, na ovom
mjestu nema potrebe detaljizirati o svakoj izvedenoj koreografiji već donijeti ukupnu ocjenu.
Uostalom, o osam od deset izvedenih koreografija već je pisano u osvrtima iz 2011. i 2012.
godine. Stavovi oko tih koreografija ostali su nepromijenjeni. Neke su u odnosu na te godine
izvedene za nijansu bolje, neke isto, a neke za nijansu slabije, no sve u okvirima standarda
koje moraju zadovoljiti ponajbolji amaterski folklorni ansambli. Što se tiče koreografija o
kojima do sad nije pisano, one se u potpunosti uklapaju u programsku politiku viñenu
posljednjih godina i na tom su nivou. Za pretpostaviti je kako će biti prilike o njima pisati
narednih godina.
Folklorni ansambl SKUD-a „Ivan Goran Kovačić“ svojim je obljetničkim koncertom
potvrdio kako se nalazi u samom vrhu zagrebačkog, te samim time i hrvatskog amaterskog
folklornog stvaralaštva. Održati kvalitetu 65 godina nije ni malo lagano. Poglavito je to važno
istaknuti kada smo svjedoci ponekih primjera srozavanja kvalitete do razine
neprepoznatljivosti nekada vodećih ansambala unutar zagrebačkog, ali i hrvatskog folklornog
amaterizma uopće. To se na sreću, u slučaju Folklornog ansambla SKUD-a „Ivan Goran
Kovačić“, nije dogodilo. Stoga, na posljetku upućujem iskrene čestitke svim Goranovcima, od
onih najmanjih do onih najstarijih, te njihovim voditeljima, na proslavi velike obljetnice i
poglavito razini kvalitete na kojoj drže sve sekcije unutar folklornog Ansambla, sa željom da
narednih godina ustraju u tome, na radost svih istinskih poštovatelja folklorne umjetnosti!
Ocjena: 8
Andrija Ivančan, dipl.etnolog i polonist (selektor HDFKiV)
Koncert je započela dječja grupa FA ''I. G. Kovačić''. Podravske plesove Svi u kolu mirno
stojte koreografirala je Irena Lacić, a glazbeno obradio Mario Pleše. Treba istaknuti uzorno i
kultivirano pjevanje dječjeg ansambla. Instrumentalna podrška odrañena je korektno, s
povremenim neusklañenostima u ritamskoj pratnji (bugarija). Dječja sekcija Goranovaca
ukazala je na iskonsku ljepotu bavljenja narodnom umjetnošću. Čistoća, zanos, budućnost …
Goranovi seniori su se predstavili ivandanjskim običajima Jaskanskog prigorja. U koreografiji
Ivice Ivankovića, Kresnice vrlo dopadljivo i nenametljivo prezentiraju pjesmu i svirku
jaskanskog zavičaja. Skupna pjesma zvuči kompaktno i ujednačeno. Ženskim glasovima
povremeno nedostaje svježine tj., brustonalne vitalnosti. Muški dio ansambla je dobro
uvježban, ali predlažem više sugestivnosti. Na pojedinim mjestima naslućuje se blaga
intonacijska nečistoća. Svirači su ostavili dojam dobro uvježbanih i rutiniranih glazbenika.
Dvanaest tamburaša i violinist u potpunosti su zadovoljili ujednačenom i sigurnom svirkom.
119
Treba istaknuti autentičnu sliku cjelokupnog scenskog nastupa kojoj ponajviše doprinosi
glazbena obrada Ivice Ivankovića i Maria Pleše.
Lepa ti je Lane naziv je folklornih motiva sunjske Posavine. Arhaične slunjske motive za
scenu je priredio Dubravko Radić, a glazbeno uobličio Tomislav Habulin. Pjesme su stilski
vrlo uvjerljivo i znalački obrañene. Izvedbom dominira usklañenost meñu glasovima i dobra
ugoñenost. Izražajnu pjesmu podržava sugestivna svirka na bubnju (tapan).
Premijerna izvedba zaslužuje pohvale i podršku u daljnjem modeliranju ove vrijedne izvedbe.
Dobro znani Stari splitski plesovi u koreografiji Branka Šegovića i ovoga puta zazvučali su
pitoreskno i nadasve dopadljivo. Mekanu i decentnu svirku tamburaša u pojedinim trenucima
narušavale su sitne grubosti u bračevima. Glazbenu obradu potpisuju Marin Katunarić i Mario
Pleše. Možda bi poneka mandolina i gitara doprinijele autentičnijem općem dojmu… Kažem
– možda …
Bunjevački plesovi u koreografiji Milorada Todića podigli su raspoloženje na pozornici i u
publici. Početak izvedbe bio je uvjerljiv i obećavajući. U ''Tandrčku'' se kod svirača mogu
zamijetiti mala ritmička razmimoilaženja, povremene nesigurnosti na prijelazima i
šesnaestinskim ritmizacijama. U pjesmi ''Ja cura, ti divojka'' ženski vokali mogu biti
izražajniji u izgovoru i interpretaciji. Odnos meñu dionicama orkestra zaslužuje pohvale.
Poskočica Linño Zvonimira Ljevakovića na scenu uvijek donosi svu ljepotu dubrovačkog
krajolika. I ovoga puta Goranovci su nam dočarali osebujnost i bogatstvo glazbenog i plesnog
kolorita dalmatinskog kola. Pjesma je ostavila dojam dobre ugoñenosti i ugodne
izbalansiranosti. Kolovoña mora biti jasniji u izgovoru. Posebno treba istaknuti ljeričara –
jasan i precizan u ritmizacijama, tonski ujednačen, dominantan na sceni.
Nakon krajnjeg juga Lijepe naše, tamburaši su nas glazbom prebacili u panonske predjele.
U glazbenoj obradi M. Pleše svirači su izveli glazbeni interludij Tamburaši tambure vam
vaše. Predstavili su se tehnički dotjeranom svirkom i vrlo lijepim balansom meñu dionicama.
Gajdaš je prikazao visoke izvoñačke domete u svirci i pjesmi. U pojedinim pjevačkim
dionicama zvonko bi odjeknuo jedan tenor. Pri kraju dopadljivog glazbenog showa gajde su
se naljutile i pokazale svoju nepredvidivu piskovnu i voskovnu ćud.
Na kraju prvoga dijela koncerta ansambl je izveo svadbene običaje Lukinić brda – Zorica se
danom zabeljava. Prema nekim zadnjim popisima stanovništva, Lukinić brdo je mjesto u
kojem živi cca 400 stanovnika u cca 117 kućanstava. Naseljeni su oko 19,76 stanovnika po
kvadratnom kilometru. Administrativno pripada općini Pokupsko. Relativno malo mjesto, a
toliko veliko i značajno po folklornim obilježjima. Svirači su zablistali u većini segmenata
glazbene obrade Ivice Potočnika. U zdravoj i čvrstoj folkloraškoj svirci posebno su se
istaknuli zvuci violina. Bajsica je znatno doprinijela ukupnom ugoñaju autentičnog ozračja.
Koreografija Tomislava Miličevića je bila šlag na prvi dio koncerta. Specifična glazba i
osebujni narodni napjevi – to je folklor.
U drugi dio koncerta uvele su nas pjesme i plesovi Ždale, u koreografiji Jasenke Blažeković.
Ždala je mjesto u Prekodravlju, u Općini Gola. Na tom području živi oko 700 stanovnika, a
gotovo svi govore dijalektom mañarskog jezika, iako se izjašnjavaju Hrvatima. Cijeli kraj se
ističe velikim prirodnim bogatstvima, ali i značajnim folklornim karakteristikama.
Poletnu i ugoñajnu glazbu – koju je znalački obradio Mario Pleše - svirači su interpretirali
strastveno i vrlo uvjerljivo. Vokalisti su se sjajno uklopili u ukupan scenski ambijent.
120
Sve u svemu – vrlo efektno i lijepo za vidjeti i čuti.
Vrličko kolo Zvonimira Ljevakovića je vječiti mamac za publiku i folkloraše šmekere.
I ovoga puta se pokazalo da je kolo s područja Dalmatinske zagore istinski dragulj naše
nematerijalne kulturne baštine. S glazbeno – strukovne strane, izvedba može biti i bolja, ali
uvijek se može bolje. Ženski vokali su dojmljivi. Na 2 mjesta osjeća se blaga nesigurnost u
intonaciji i intenzitetu. Muški glasovi su uigrani i raskošnog timbra. Vrličko kolo nije
jednostavno ni lako pjevati i plesati, ali na muci se poznaju junaci …
Na red je došla još jedna premijerna izvedba. Pod nazivom Tko j' za kolo, nek ide u kolo
praizvedene su pjesme i plesovi Moslavine. Koreografiju potpisuje Valentina Šepak Molnar, a
glazbenu obradu Alan Kanski. Pjevački nastup nije posebno impresionirao. Može se reći da su
vokalne dionice korektno odrañene. Nedostaje konačnog glanca, čvršćeg oslonca na
dijafragmu, povremeno se gubi dah… Dopadljiva glazbena obrada odsvirana je rutinski, s
povremenim nesigurnostima u ritmičkoj pratnji (bugarija i berda). Ponovno treba pohvaliti
sigurnog gajdaša i sjajne violinist(ic)e.
Pjesme i plesovi Baranje /Od Petarde do Ižipa/ koreografirao je Krunoslav Šokac, a glazbeno
oblikovao Duško Topić. Muški vokalisti ostavili su dobar dojam. Povremeno nedostaje
izražajnosti. Potrebno je pripaziti na dikciju – tekst se mora bolje razumjeti. Završetak je bio
uvjerljiv, snažan i baranjski razigran.
Sunčece zahaja je vokalno obradio Tomislav Habulin, a glazbenu obradu potpisuje Mario
Pleše. I jedno i drugo je dobro osmišljeno i izvedeno. Uvodna ženska pjesma je
reprezentativni uradak za svaku pohvalu. Pet sviraca (tri violine, bugarija i bajs) u
Oberštajeru su dojmljivo i sa dignitetom podsjetili na vremena kak su igrali naši stari …
Ponovno izvedbom dominiraju guci. Autentičnom beglajtu znatno je doprinijela bajsica.
Starinska Tičekova polka odsvirana je onak kak se šika… Opći dojam – odličan!
I na kraju – karizmatični Prigorski plesovi Zvonimira Ljevakovića.
Povremeno je narušena tonska slika. Pjesma ''Kriči, kriči tiček'' je pretiha naspram svirke. Bas
i pogotovo bugarija, moraju biti bolje ozvučeni i dominantniji. Predlažem da se što hitnije u
izvedbu ubaci još jedna violina zbog ukupne zvučne slike.
Brojne generacije Goranovaca zaslužuju divljenje i najširu podršku u očuvanju hrvatskih
narodnih plesova, pjesama, svirci na tradicijskim glazbalima i njegovanju naše folklorne
baštine. Nije jednostavno tolike godine ostati u vrhu kulturno umjetničkog amaterizma i biti i
dalje mlad i svjež.
Od srca čestitam na vrijednom jubileju – 65 godina postojanja ansambla. Posebne pohvale
upućujem današnjoj sjajnoj generaciji Goranovaca na prikazanom umijeću na svečanom
koncertu.
Ocjena: 8
Siniša Leopold, prof.
121
Stručni osvrt na odjevnu komponentu koncerta FA SKUD-a I. G. Kovačić - 65. održanog 30.
05. 2014. u KD V. Lisinski, s početkom u 20 sati
Ove godine dopala me velika čast analizirati odijevanje čak triju zagrebačkih ansambala što je
velik užitak, ali jednako tako i velika odgovornost. Smatram da bi svaki folkloraš trebao
željeti, a i imati mogućnosti doći i pogledati barem jedan, ako ne i sve koncerte zagrebačkih
ansambala budući da su oni vrhunac prezentacije scenske primjene folklora u vokalnom,
plesnom, instrumentalnom pa tako i kostimografskom izričaju. Iako dvorana Lisinski nije bila
u potpunosti ispunjena, moram primijetiti kako FA SKUD-a ima izuzetno vjernu publiku koja
je svojim aplaudiranjem često nagrañivala izvoñače, te na taj način doprinijela stvaranju
pozitivnog ozračja u dvorani. Ovim putem zahvaljujem Upravi ansambla koja mi je dodijelila
mjesto iz kojeg sam adekvatno mogla zapažati sve detalje i kostimografska rješenja. Moje
sugestije vezane za odijevanje usmjerene su pozitivno u želji da jedan tako dobro odjeven
ansambl, pridajući pažnju spomenutim činjenicama u budućnosti bude odjeven još bolje.
Koncert je započeo koreografijom mješovite dječje skupine, koja je izvela dječje igre i
plesove Podravine. Djeca su bila uživljena i lijepo odjevena, te zasigurno će jednog dana biti
ponosni članovi odraslog FA, što smatram izvrsnim primjerom kako odgajati kvalitetne
kadrove te na taj način osiguravati budućnost ansambla.
Uslijedile se Kresnice (Ivandanjski običaji Jaskanskog prigorja) gdje sam bila malo
iznenañena neusklañenostima u duljinama sukanja i pregača kod djevojaka budući da je bilo
dovoljno vremena kako bi se to izbjeglo. Inače, pohvalila bi različito odabrana te vrlo
uspješno prezentirana različita ženska oglavlja. Uslijedila je premijerna izvedba folklornih
motiva sunjske Posavine „Lepa ti je Lane“ koju nam je prezentiralo 13 djevojaka čiju bi
urednost te količinu prezentiranih detalja pohvalila, takoñer su bila prezentirana raznolika
oglavlja. Moja sugestija bila bi da one počešljane u jednu pletenicu rasporede ukrase duž
cijele pletenice a pogotovo ga stave na kraj pletenice.
U antologijskim starim splitskim plesovima Branka Šegovića, deset parova plijenilo je
ljepotom, raznolikošću te urednošću a poseban naglasak stavljen je na nakit tako da su
djevojke bile vrlo bogato okićene. Nažalost, tu je savršenu sliku umanjila plesačica čija je
nošnja bila evidentno predugačka, toliko da je u nekim trenucima dodirivala pod.
Bunjevačkim plesovima, Milorada Todića, prikazani su primjerci ženskih ruha zavidne
ljepote, primjeren nakit – dukati, te čak i naušnice karakteristične za to podneblje, nažalost
opet jedna plesačica narušila savršeno usklañenu sliku jer joj je ovog puta nošnja bila je
prekratka. Uz to mašne na pojasevima tzv. igračima pojedinih plesačica završile su sprijeda na
sredini, a ne na lijevoj ili desnoj strani kako bi trebale biti. Uslijedio je Linño – dalmatinsko
kolo poskočica, koje je izvelo osam parova uredno i korektno odjevenih momaka i djevojaka
meñu kojima su pojedine imale izuzetno kratke suknje, možda čak neke i iznad koljena.
Kolovoña je bio ruhom bio istaknut od ostalih što svakako pozdravljam. Nakon glazbenog
broja koje su izveli vedri, uredni i nasmijani svirači prezentirana nam je posljednja točka
prvog dijela programa „Zorica se danom zabeljava“- prikaz svadbenih običaja Lukinić brda, u
kojem nam je takoñer prezentirana sva raskoš i raznolikost oglavlja, nakita i varijanti ruha tog
kraja.
Drugi dio programa započeo je koreografijom „Ispod ždalskog mosta“ pjesama i plesova iz
Ždale, koja je kako se i očekuje od prve točke bila jedna od najurednije odjevenih izvedbi, sa
lijepo usklañenim duljinama suknji i pregača, slijedi Ljevakovićevo Vrličko kolo sa
standardno odabranom i dobro rasporeñenom kostimografijom, takoñer vrlo dobro usklañenih
duljina kod plesačica, a nakon toga kostimografski najmanje usklañena točka ovog koncerta
„Tko j' za kolo, nek ide u kolo“- pjesme i plesovi Moslavine. Ukoliko uzmemo u obzir da se
radi o premijernoj izvedbi, pozicioniranoj usred drugog dijela programa, možemo shvatiti
122
zašto je bilo toliko neusklañenosti, no ipak se pravovremenom raspodjelom te vježbom i ta
situacija mogla svesti na minimum. Sugerirala bi možda pomnije odbrati tip obuće uz
odreñeni tip nošnje, što naravno nije imperativ, pogotovo ako koreografkinja inzistira na
odreñenoj kostimografiji. Baranjski plesovi u koreografiji pod nazivom „Od Petarde do Ižipa“
bili su korektno odjeveni, iako bi ja sugerirala da se inzistira na istom tipu baranjske nošnje za
plesače i plesačice, ovako mi to djeluje malo u raskoraku. No meñutim, ukoliko je
kostimografija zadana od strane koreografa, te vezana za naziv i tematiku koreografije, kao
što pretpostavljam da bi ovdje mogao biti slučaj, ona se mora poštivati. Na kraju izvedeni
Ljevakovićevi Prigorski plesovi, imali su neprimjereno kratko odjevenih plesačica, te onih
kojima su nošnje bile duže na stražnjoj strani, bilo je i par manje uspješno složenih oglavlja te
primjetan nedostatak podsuknji.
Moram reći da ste me oduševili gracioznim držanjem djevojaka uredno počešljanih u savršene
frizure te upotrebom detalja kao što su odabir i količine nakita u pojedinim točkama. Ono na
što imam zamjerku je da taj nakit u većini slučajeva završava na leñima prilikom
intenzivnijeg plesanja, što narušava ljepotu scenske slike. Na sreću taj problem se može
riješiti na vrlo jednostavan način, a to je pričvršćivanjem zihericom za košulju. Jednako tako
nije mi se svidjela neusklañenost duljina sukanja i pregača kod pojedinih plesačica u gotovo
svakoj točki. Iako je većina plesačica bila usklañena što pokazuje veliki trud i rad
garderobijerki, evidentno je kako postoje pojedine članice koje nisu dovoljno obratile pažnju
na to prilikom odijevanja. Uz ovu primijetila sam još jednu situaciju koja se ponavljala u svim
točkama s većim plesnim korpusom, tzv “masovkama”, a to je da su visoke cure odjevene u
neprimjereno kratke varijante nošnji. Ponekad u odnosu na druge plesačice (npr. Kresnice) a u
drugim slučajevima u odnosu na sam kraj iz kojeg nošnja dolazi ( takoñer u Kresnicama
varijanta nošnje iz Draganića, koje jesu kratke ali nikad nisu iznad koljena kao kod djevojke u
plavom prsluku; zatim Lukinić, Linño, Prigorje).
Zaključila bi da je ovo bio vrlo uspješan koncert tijekom kojeg su Granovci pokazali visoku
razinu pažnje koju pridaju biranju nošnji i pripadajućih detalja. Dosad nisam, ali ću zato sada
naglasiti da imaju rijetko uredne svirače, koji su u obje varijante izgledali zaista impresivno,
kao i sviračice violina izvodeći glazbeni broj u bistranjskim nošnjama. Kod muških plesača
takoñer nemam primjedbi za urednost dok bi kod ženskih preporučila da razmislite o principu
“manje je više”. U smislu da je lijepo vidjeti djevojke okićene mnogobrojnim detaljima, ali da
je onda još manje jasno kako se onda nisu uskladile dužine sukanja i pregača ili duljine
sukanja meñu plesačicama. Dakle, možda prvo zadovoljiti uobičajene uzuse scenskog
odijevanja, vidljivih najobičnijem laičkom oku a tek onda inzistirati na detaljima za nas
“sladokusce”. U nadi za prihvaćanjem sugestija do idućeg susreta, dodjeljujem ocjenu 8, koja
će zasigurno ubrzo prerasti u višu.
Katarina Horvatović, diplomirana etnologinja i
profesorica pedagogije
123
Samostalni koncert dječje folklorne skupine HKUD-a Željezničar,
Nedjelja, 8. lipnja 2014., Prostorije HKUD –a Željezničar, Trnjanska cesta 1, 17.00
UVOD
U sklopu održavanja 37. smotre folklornih amatera Grada Zagreba, pratio sam koncert dječje
folklorne skupine HKUD-a Željezničar. Program je trajao 45 minuta, a izvelo ga je 34 djece
(6 dječaka) - plesača u dobi od 6 - 14 godina. U gledalištu je bilo 56 osoba. Nije bilo najave
programa već su tiskani programi koncerta. Dimenzije scene i plesni pod udovoljavale su
uvjetima za kvalitetno izvoñenje. Ispred organizatora smotre nitko nije bio nazočan.
1. „Sredo je Sveta špela“
Pjesme i plesovi iz Gorskog kotara
Koreografija Vesna Robinić
Glazbena obrada: Marko Robinić
Starija dječja skupina (do 14 godina)
Djeca su se sigurno i točno kretala u prostoru. Jednaka razmak izmeñu parova na obodu kruga
i u drugim formacijama upućuje da se tome pridaje pozornost. Isto tako djeca su ujednačeno
izvodila zadane plesove. Možda bi trebalo pojedini plesove „osvježiti vodom s izvora“.
Koreografija je skladno postavljena u prostoru i ostvarena je solidna progresivna linija
dogañanja ali pojedine brojeve bi trebalo vremenski skratiti. Završna pjesma nije ostvarila
finalni efekt.
2. „Sansego gradići“
Dječje pjesme i plesovi otoka Suska
Koreografija Vesna Robinić
Glazbena obrada: Marko Robinić
Mlaña dječja skupina
To nije etnokoreološka graña primjerena djeci tog uzrasta. Djeca su to manje-više ujednačeno
i uigrano izvodila ali to nije folkloristička već samo plesna izvedba - vježba. I kao takvu je ne
možemo stručno vrednovati.
3. „Žena muža“
Pjesme i plesovi Hrv. zagorja
Koreografija: Katarina Horvatović
Glazbena obrada: Nikola Tuškan
Starija dječja skupina
Vidjeli smo plesove Repa, Žena muža, Jelica kolce vodila i inačice Drmeša. Plesno
ujednačeni ali još uvijek treba usmjeriti nastojanja prema usvajanju zagorskog stila plesanja.
Isto tako na muziku bistranjskog drmeša treba izvoditi i taj drmeš. Scenski raspored plesača je
dobro osmišljen i ostvarena je progresivna dinamička linija dogañanja.
4.„Da znaš ćoro“
Dječje igre, pjesme i plesovi iz Slavonije
Koreografija: Katarina Horvatović
Glazbena obrada: Marko Robinić
Mlaña dječja skupina
124
U igri skrivača djevojčica koja traži trebala je to malo angažiranije činiti. A ideja sa čučanjem
- skrivanjem djece iz djece koja stoje domišljato je rješenje samo da je uživljenije izvedeno.
Ostale dječje igre (Ja posijah lubenice, Laste prolaze, Gdje si bila curice) izvedene su skladu
sa sadržajem i uz primjerene korake, pokrete i geste. Na početnom polukrugu mala djeca su
postavljen u sredinu a veća sa strane to sa gledišta scenske perspektive nije najbolje rješenje.
Završnu sliku je trebalo pojednostaviti npr. polukrug i bez takvog (neujednačenog) poklona.
Mahnuti rukom je sasvim dovoljno i primjereno.
5. Manfrina – gradski ples s otoka Lošinja
Koreografija Vesna Robinić
Glazbena obrada: Marko Robinić
Starija dječja skupina
Ples je izveden ujednačeno ali tu je nedostajalo gracioznosti i plesne suptilnosti. Koraci su
izvoñeni podosta grubo i sa pretjeranim odskocima od poda. Tome je možda pridonijela i
neprimjerena plesna obuća - čizmice. Koreografski je sve dobro posloženo.
6. „Lepi moj vrtić“
Dječje igre i pjesme iz Meñimurja
Koreografija: Katarina Horvatović
Glazbena obrada: Marko Robinić
Solidna prezentacija dječjeg folklora. Uvodno pjevanje i scenska slika dobro osmišljena. Mali
bratec Ivo i Vrapček ujednačeno izvedeni s time da je ipak trebalo Vrapačeka izvesti u bržem
tempu. Scenska perspektiva? Prava dječja atmosfera postignuta je u dječjoj igri s pjevanjem
Cin, can, cvrgudan. To je bilo to. Veselo, raspjevano, razigrano sa zvonkim pjevom i uz
adekvatne imitacije.
7. Čez Remete
Gl. obrada: Marijan Makar
8. „Sjedi ježo“
Dječje igre i pjesme iz Turopolja
Koreografija: Katarina Horvatović
Glazbena obrada: Petra Varga
Kombinirana dječja skupina
Početnu igru Sjedi ježo trebalo je započeti s jednim ježom, a zatim se u skladu sa sadržajem i
idejom mogao pojaviti još pokoji. Trebamo na početku vidjeti autentični sadržaj. Inače ta
scena s pjevanjem cijelog ansambla dosta je močno izgledala. U igri Stjepane bane djeca su
odmah trebala započeti prolaziti ispod ruku jer ovako je nepotrebno napravljena scenska
pauza. Šetano kolo Judica se šeće je otplesano točno i ujednačeno. Izvoñenje plesa Dudaš Dučec smatram neprimjernim i stoga ga neću ni razmatrati. Šetano kolo Ječam žela lijepo je
izvedeno. Ples Polka ujednačeno i s usklañenom polifonijom pokreta tijela ruku i nogu.
Konačno točno izveden turopoljski Drmeš. Koreografija je dobro postavljena u prostoru i
vremenu.
ZAKLJUČAK
Vidjeli smo sedam folklornih koreografija. Vodstvo je pokazalo kako uglavnom prepoznaje
pedagoška načela u radu s djecom ali ih treba i u cijelosti primjenjivati. Vidjeli smo dječji
folklor ali nedostajalo je više „dječjeg u dječjemu“. Možda ipak treba napraviti ravnotežu u
125
procesu rada s djecom izmeñu igre i diktata. Djeca su vrlo dobro pripremljena za pravilno
kretanje u prostoru i točno pozicioniranje na prostorne formacije i pozicije. Zadane plesne
obrasce izvodila su točno i ujednačeno. U „ozbiljnom“ folklornom program trebalo bi
izostaviti koreografiju folklora otoka Suska i plesove tipa Dudaša i uvažavati važnost izbora
primjerene folklorne grañe dječjem uzrastu.
Možemo konstatirati da je dječji folklorna skupina HKUD – a Željezničar ispunila kriterije
(dužina trajanja programa od 45 minuta i kvaliteta izvoñenja) za priznavanje statusa dječji
folklorni ansambl. S time da narednih godina usvoji ispravne pedagoške kriterije i poveća
brojnost članova mlañe i starije dječje folklorne skupine.
Ukupna ocjena programa: 7
Goran Knežević
Selektor prema kriterijima Hrvatskog društva
folklornih voditelja
1. Sredo je sveta Špela – pjesme i plesovi Gorskog kotara
Uredne sreñene nošnje, lijepo obučene, poravnate, sa skromnim nakitom raznih oblika.
Plesači takoñer uredni, šeširi nošeni na goranski način.
2. Sansego gradiću – dječje pjesme i plesovi otoka Suska
Uredne i lijepo obučene nošnje raznih inačica, od raznih materijala, s raznolikim ukrasima.
Odgovarajuće čarape i obuća. Frizure uredne, jedna s viticama, ukrasi u kosi.
3. Žena muža – pjesme i plesovi Zagorja
Uredne nošnje, poravnatog donjeg ruba, s urednim i odgovarajućim frizurama i obućom.
Skromni nakit odgovara nošnji. Plesači uredni.
4. Da znaš ćoro – dječje igre, pjesme i plesovi Slavonije
Dječje košuljice ukrašene su vjenčićima na glavi, uredne i odgovarajuće. Plesači u košuljama
i gaćama. Uredni.
5. Manfrina – gradski ples s otoka Lošinja
Raznolikost gradskih nošnji postignuta je kputićem na jednoj nošnji i raznim bojama
materijala, šešira i pregača. Plesači u košuljama, crnim hlačama i crvenom pojasu. Uredni.
6. Lepi moj vrtić – dječje igre, pjesme i plesovi Meñimurja
Kombinirane su nošnje za djevojčice s košuljicama, prema starosti plesačica. Uredno
obučene, s lijepim frizurama. Dječaci uredni. Manjem plesaču ne stavljati prsluk.
7. Čez Remete
126
Tamburašica uredna i u odgovarajućem oglavlju. Dvojica tamburaša u predugim gaćama.
Odgovarajuća obuća – opanci. Niti jedan nema šešire na glavi.
8. Sjedi ježo – dječje igre, pjesme i plesovi Turopolja
Mali plesači i plesačice u košuljicama, a veći u svilenim nošnjama s kaputićima. Svi uredni,
veći s nakitom i poravnatog donjeg ruba, s odgovarajućom obućom. Plesači uredni s
odgovarajućom obućom.
ocjena koncerta: 10
Damir Kremenić, magistar etnologije
Ukratko, zanimljiv i dopadljiv nastup malih i malo starijih članova HKUD-a „Željezničar“.
Najmlañi su članovi oduševili publiku sjajnim pjevanjem, a tamburaški je sastav, po običaju,
znalački i nadahnuto pratio gotovo sve točke. Kvaliteta sastava se naročito pokazala u izvedbi
Čez Remete, vrhunski napisane obrade maestra Makara.
Kod starijeg dječjeg ansambla čula se nesigurnost u drugome glasu. Znam da će
učitelj pjevanja poraditi na tome da poboljša kvalitetu pjevanja i pokušati se stilski približiti
podneblju iz kojeg se napjevi izvode.
Osim tamburaškog sastava u tri izvedbe javila se i harmonika (Sredo je Sv. Špela, Sansego
gradiću i Manfrina). U nedostatku heligonke dobro je poslužila i obična. O sitnim
pogreškama, koje su se dogodile nenamjerno, razgovarali smo za okruglim stolom. Nadam se
da ne griješim ako predlažem da se uz harmoniku (bas i bugariju/gitaru) koriste klarinet i
truba. Jer, osim heligonke i tambura u Gorskom kotaru se, u novije vrijeme, sviraju i ti
instrumenti. Vjerujem da ću pretjerati ako kažem da se na Susku i Lošinju može čuti i mih.
O svemu ostalom razgovarali smo po završetku koncerta.
Ocjena – 8
Dražen Varga, prof.
127
Samostalni koncert Folklornog ansambla Zagteb – Markovac
Nedjelja, 8. lipnja 2014., Dvorana Doma Hrvatske vojske, Stančićeva 4, 19.30
Gledalište je bilo ispunjeno. Na koncertu nije bilo najave, tiskani su programi.
Ozvučenje solidno. Stručna komisija je imala sve potrebne uvjete za nesmetano praćenje
koncerta. Ansambl je izveo tri premijerne - praizvedbene folklorne koreografije i sedam iz
redovitog repertoara. Veteranska skupina izvela je jednu folklornu koreografiju. Glazbeni
sastav izveo je tri samostalna glazbena intermeca, slušali smo dvije voklane izvedbe. Koncert
se održao u dva dijela.
Program se odvijao prema klasičnom kanoniziranom folklornom standardu, s tamburaškim
svirkama prije završnih točaka. U prvom djelu svirka glazbenog sastav je bila pomalo
razvučena čime se nepotrebno usporila scenska dinamika. Ako je bio neophodno osigurati
vrijeme za presvlačenje izvoñača možda se moglo uvrstiti kakva folklorna minijatura.
Veteranska skupina je trebala nastupiti na početku, izvan službenog programa odraslog
ansambla koji se stručno vrednuje i procjenjuje (predviñena je večer za nastupanje
veteranskih skupinama na Smotri). No, bez obzira na to, moram kazati da su veterani stilski
izvrsno i uživljeno izveli narodne plesove otoka Hvara, Murtera i Korčule.
PLES
Plesni sastav je bio plesno ujednačen, organiziran u scenskom ponašanju, kretanju i
pozicioniranju. Plesni stil je najznačajnija supstanca plesa, bez nje ples postaje samo plesna
vježba. U tom pogledu izvoñači nisu bili u pojedinim izvedbama uvjerljivi. U plesovima
Ražanca nedostajala je težina i skočnost, u jednom koraku ispuštena je metrička točnost.
Zbog prebrzog tempa u kor. „Vražja nevolja“ takoñer su ostala zamagljena i prekrivena
stilska obilježja. Plesovi Hrvatskog zagorja izvedeni su u „visokim“ pozicijama trebalo je
„sjesti“ na koljena. U Bosanskoj posavini takoñer su izostali energičniji vertikalni titraji. U
bunjevačkom folkloru, dobro stilski izvedenom, ples „Haj bože daj“ je izveden u prebrzom
tempu i bočno kretanje plesača bilo na je granici groteske. No isto tako valja naglasiti da su u
tom pogledu puno bolja stilska postignuća ostvarena u novijim koreografijama (Posavina,
Sesvetski kraj, Podravina, Draganić). To potvrñuje činjenicu da „nove stvari“ ipak uspješnije
motiviraju kako vodstvo tako i izvoñački sastav.
KOREOGRAFIJE
Ansambl je izveo koreografije naših vrsnih autora i nema se potrebe upuštati u procjenu
njihove etnokoreološke i estetske vrsnoće. Najveće značaj ovog koncerta je - Gordan
Vrankovečki kao koreograf. Dugogodišnji uspješni voditelj ansambla tek je ove godine,
nažalost, odlučio započeti svoj koreografsko stvaralaštvo. Postavio je, iz prve, dvije odlične
koreografije “ZIŠEL NAM JE MJESEC” (pjesme i plesovi Sesvetskog prigorja) KRENI
KOLO (pjesme i plesovi Posavine). Vrlo uredan koreografski rukopis s vrlo zanimljivim i
originalno osmišljenim scenskim detaljima, figurama i minijaturama. Prikazane su
kompaktne scenske slike – formacije, uz progresivni dinamiku koju proporcionalni slijedi i
gledateljski utisak. U koreografiji HAJD U KOLO MLADE SNAŠE, (pjesme i plesovi
Podravine) nedostaje autorske duše i predlažemo autoru da na tome još poradi jer folklorni
materijal i scenska obrada obećavaju. Praizvedbena koreografija Andrije Ivančana „DOBRO
LJETO BOG VAM DAJ” (draganićke pjesme i plesovi) možda je i najuspješnija autorova
koreografija iz kolekcije dosadašnjih, temeljenih na „modernom“ pristupu. Ukratko, izvrsna
koreografija.
Koncert je zanimljiv i iz razloga što smo mogli vidjeti koleraciju, a ne sudar, klasične
folklorne koreografije i modernijeg pristupa koji je svojevremeno započeo razvijati Andrija
Ivančan, a primjećuje se i u djelima Gordana Vrankovečkog. Narodni plesovi nastoje se
128
prikazati u „izvornom“ obliku ali sa izraženom estetizacijom u pogledu scenskih figura,
formacija, pozicija i njihovo relativno brzom i skladnom izmjenom. Izvoñači su primarno
orijentirani prema publici i nastoje ostvariti stalan kontakt - dojam i utisak. To je „folklor za
ispunjeno gledalište“ i stoga je taj pristup izuzetno vrijedan i važan u očuvanju i
popularizaciji folklorne umjetnosti jer je u njemu: sačuvan nektar plesne tradicije, izražena
visoka razina koreografske vrsnoće, moćna energija koja uspješno osvaja publiku. Nije li nam
to svima cilj. Sugeriram autorima da ruke iznad glava plesačica u grupnom plesnom hvatu na
vrstama okrenutim prema publici postaje atrakcijom samoj sebi svrhom i treba je izostaviti.
Jedino je šteta što takav pristup možda neće biti usvojen u folklornoj praksi jer zahtjeva
relativno velik broj kvalitetnih izvoñača što si danas malo tko od folklornih skupina i
ansambala može priuštiti.
POHVALA
Ansambl je izveo dvije premijerne i jednu praizvedbenu koreografiju i glede toga zaslužuju
posebnu pohvalu.
Ocjena: 8
PROGRAM
1. LEPI JURO KRES NALAŽE
Gl. Obrada: Dinko Fio
dio koreografije Opa jipi Jurane na te noge tanane, dr. Ivan Ivančan
2. VRAŽJA NEVOLJA, plesovi Gradečkog Pavlovca
Koreografija: Andrija Ivančan, prof.
Gl. Obrada: Marijan Makar
3. IZAJDI SUNAJCE, plesovi otoka Murtera, Hvara i Korčule
Koreografija: Gordan Vrankovečki, Ervina Vadla
Gl.Obrada: Zoran Jakunić
4. EVO KUĆE, EVO I AVLIJE, plesovi i pjesme Bosanske Posavine
Koreografija: Miroslav Šilić
Gl. Obrada: Marijan Makar
5. ZIŠEL NAM JE MJESEC, pjesme i plesovi Sesvetskog prigorja, PREMIJERA
Koreografija: Gordan Vrankovečki
Gl. Obrada: Zoran Jakunić
6. KOLO IZ RAŽANCA
Koreografija i glazba: dr. sc. Ivan Ivančan
7. DUNDA KOLO
Gl. Obrada: Damir Butković
8. SIRBA DE CONCERT
Gl. Obrada: Mario Pleše
9. SUBOTIČKE RAZGLEDNICE, pjesme i plesovi Hrvata Bunjevaca
Koreografija: Andrija Ivančan, prof.
Gl. Obrada: Marijan Makar
-PAUZA10. KRENI KOLO, pjesme i plesovi Posavine
Koreografija: Gordan Vrankovečki
Gl. Obrada: Zoran Jakunić
11. GOSPE RAMSKA MOLIT ĆU SE TEBI, DA ME DRAGI PRIVARIO NE BI,
pjesme i plesovi Gornje i Donje Rame
Koreografija: Miroslav Šilić
129
Gl. Obrada: Zoran Jakunić, Mirjana Crnko
12. ZAGORSKI DRMEŠARI, pjesme i plesovi Hrvatskog Zagorja
Koreografija: dr. sc. Ivan Ivančan
Gl. Obrada: Marijan Makar
13. PEVAJ DER MI MARO
Gl. Obrada: Mirjana Crnko
14. HAJD U KOLO MLADE SNAŠE, pjesme i plesovi Podravine, PREMIJERA
Koreografija: Gordan Vrankovečki
Gl. Obrada: Zoran Jakunić
15. CVILE GUCI
Gl. Obrada: Zoran Jakunić
16. DOBRO LJETO BOG VAM DAJ,
Draganićke pjesme i plesovi, PRAIZVEDBA
Koreografija: Andrija Ivančan, prof
Gl. Obrada: Zoran Jakunić
Goran Knežević
Selektor Hrvatskog društva folklornih
koreografa i voditelja
Ansambl ima vrlo zahtijevan i raznolik program. Kada znamo da na repertoaru imaju
još i veliki broj drugih kvalitetnih koreografija i glazbenih točaka to zaista impresionira. Sve
koreografije i glazbene obrade potpisuju renomirani i priznati autori koji su neka od
ponajboljih ostvarenja napravili upravo za ovaj ansambl. Pored toga i voditeljski tim
Ansambla sve više se ističe i kao autorski tim. I izvedbena razina Ansambla uvijek je jako
visoka. Ponekad su ti dosezi zaista impresivni, no treba reći da su ovaj puta oscilacije u
kvaliteti izvedbe bile znatno veće nego ranijih godina pa je iz pedagoških razloga potrebno
specificirati neke od problema, iako vjerujem da su većine njih voditelji i sami svjesni. Oni su
počesto dio procesa, dio smjene generacija i sličnih problema koji se redovito svako toliko
javljaju u amaterskim ansamblima.
No krenimo redom, kao i uvijek:
1. Mislim da je jednu obrañenu pjesmu izvañenu iz konteksta koreografije bilo
nepotrebno navoditi kao dio koreografije. Izvedba muškog troglasnog zbora bila je
vrlo dobra.
2. Vrlo zanimljiva točka. Bitan pomak u odnosu na dosadašnje korištenje istog
materijala. Glazbena obrada vrlo dobra. No velika zamjerka orkestru na iznimno brzim
tempima koja su kvarila stil potreban za izvedbu ove točke.
3. Instrumentalna izvedba stilski primjerena i s dobrim tempima. Vokalna nije u
potpunosti pogodila ton i karakter jadranskog načina pjevanja na Murteru. Izvedba je
bila bliža dinarskom idiomu pjevanja na istom lokalitetu samo sa manje energije.
Dakle nisu bili dobro pomiješani vokalni registri veće se čuo samo omekšani prsni
registar. Ne odobravam miješanje više lokaliteta u jednoj točki. Mogle su se napraviti
tri dobre točke sa svakog od lokaliteta i svake godine izvesti jednu točku.
4. Kao i uvijek izvedba ove zahtijevne točke zadivljuje jer je to točka koja u suštini
zahtijeva profesionalni ansambl. Ipak izvedba je ovaj puta (osim odličnog dueta) bila
na slabijoj vokalnoj razini. Zvuk i nije bio tako loš, no karakteristične male sekunde
prečesto su se pretvarale u unisono pjevanje, pa smo često umjesto izmjena malih i
velikih sekundi izmeñu dva glasa čuli samo velike sekunde i unisono pjevanje. U
130
prvom nastupu muških pjevača bilo je i krivih nota. Što se orkestra tiče treba reći da je
uzorno pratio te da je obrada uspješno (kao i uvijek) imitirala izvornu svirku. Ipak
volio bih više čuti opuštene žice šargija (onu jednu koju smo vidjeli na sceni gušili su
ostali instrumenti), a ne napete žice srijemskih bračeva koji jednostavno ne mogu dati
isti zvuk.
5. Stil sviranja bio je vrlo dobar, no opet je bilo nepotrebnih ubrzavanja i to već na
početku točke što je dovelo u pitanju i dramaturgiju točke. Pjevanje vrlo dobro.
Zanimljiva obrada, no neki pomaci u trećem glasu iako harmonijski vrlo efektno
riješeni pomalo izlaze iz stila. Ili se na to, razvojem glazbenih obrada, jednostavno
moramo naviknuti. Meni osobno, u ovom momentu, to je bilo malo previše.
6. Stilski, intonativno i glasovno odlično pjevanje. Upravo tako zvuči dinarsko pjevanje
omekšano jadranskim (mediteranskim) tercama. No, moram se osvrnuti na jednu
komponentu koja na prvi pogled ne spada u moj resor, no kada su nijema kola u
pitanju onda je tempo kola i glazbena komponenta, a ovdje su spora tempa gotovo „
uništila“ ideju same koreografije.
7. Izvedba i obrada odlična, no ova točka jednostavno nije trebala biti dio ovog koncerta.
Nadam se da je voditeljima jasno zašto je to tako. Neka svirači to sviraju i uživaju u
tome, ali…
8. Isto kao i za točku 7.
9. Pjevanje stilski pogoñeno, svirka takoñer, no opet prečesto je bilo bespotrebno
prebrzih tempa koja su onda kvarila plesni stil. Ne znam tko je bio više kriv da li
plesači ili svirači (obično krivimo njih), no to svakako nije dobro za ovu efektnu točku
kojoj nije potrebno dodavati „specijalne“ efekte.
10. Moćan ženski vokalni zvuk. Muški točni no mogli bi biti malo strastveniji i
uvjerljiviji. U pjesmi „I ja jesam posavačko dete“ bili su znatno bolji. Opet neka tempa
prebrza.
11. Možda ponajbolja izvedba večeras. Sjajna točka, sjajna glazbena prilagodba i izvrsna
izvedba. Zadivila me spretnost odlične solistice koja je ujedno okretala tepsiju. Time
je magijski dio značenja ispunjen, ipak, izostao je efekt zvučnih valova koji se postiže
kada jedna plesačica vrti tepsiju, a druga pjeva u nju. Posebno je impresioniralo muško
pjevanje. Ipak, kada muškarci i žene pjevaju zajedno uz dvojnice, zbog intonacije
dvojnica to je preniska intonacija za muškarce da bi se dobio potreban zvuk i stil.
Sjajan ženski kvartet na kraju točke.
12. Vrlo dobra izvedba već dobro poznate točke.
13. Izvrsno muško pjevanje. Vrlo dobra obrada.
14. Tonski i stilski izvrsno pjevanje i sviranje. Vrlo dobra točka, glazbena obrada,
dramaturgija itd. Jedina zamjerka ide na nerazumljivost teksta. Nije se razumjela
gotovo niti jedna riječ.
15. Više puta sam vidio i čuo izvedbu ove točke. Ova mi se do sada čini najboljom.
Izvrsno!
16. Vrlo zanimljiva koncepcija točke i koreografski i glazbeno. Najatraktivniji dio
glazbene obrade podsjeća na obrade na velikog ruskog obrañivača Pjatnickog iz
tridesetih godina prošlog stoljeća, no iako je takva vrsta glazbene stilizacije kod nas
dosta neuobičajena unutar cijele koreografske zamisli odlično je funkcionirala.
Izvedba uzorna.
Kada bih predlagao točku za završni koncert onda ukoliko bi se izabrala bilo koja od točaka
(ili više njih) pod rednim brojevima 11., 14., 15. i 16. ne bi se, po mom mišljenju, pogriješilo
131
Konačna ocjena izvedena je iz četiri ravnopravna glazbena elementa: Izbor materijala,
obrada, kvaliteta pjevanja i kvaliteta sviranja. Konačna ocjena za glazbeni aspekt
izvedbe je 9.
Mr. art. Bojan Pogrmilović
Stručni osvrt na odjevnu komponentu koncerta FA Zagreb – Markovac “Dobro ljeto Bog Vam
daj” održanog 08.06.2014. s početkom u19.30 sati, u Domu HV
Kao što sam već spomenula u osvrtu na FA SKUD-a Ivan Goran Kovačić, meni je dopala čast
analizirati odijevanje čak triju zagrebačkih ansambala što je zasigurno veliki užitak, ali
jednako tako i velika odgovornost. Ovim putem zahvaljujem Upravi ansambla koja mi je
dodijelila mjesto iz kojeg sam adekvatno mogla zapažati sve detalje i kostimografska rješenja.
FA Zagreb Markovac pratim već dugi niz godina i ne malo puta su me oduševili upravo
svojim kostimografskim postignućima, tako da sam s veseljem iščekivala njihov koncert. I
tako se 8. lipnja sparina sa uzavrelog zagrebačkog asfalta uvukla se u gotovo ispunjenu
dvoranudoma HV, kisika nije baš bilo napretek, što su zasigurno najviše osjetili plesači i
ostali izvoñači, koji su unatoč tim teškim uvjetima veselo započeli koncert.
Prvi dio koncerta kostimografski bio je puno bolji, poglavito kad govorimo o urednosti u
smislu usklañenosti duljina sukanja i pregača. Pa je tako kostimografija u Vražjoj nevolji –
plesovima Gradečkom Pavlovca, dovedena do savršenstva što se tiče poravnatosti, ovdje bi
jedino sugerirala primjenu većeg broja podsuknji zbog intenzivnih vrtnji te upotrebu oglavlja
kod plesačici. Plesovi Murtera, Hvara I Korčule imali su puno inovativnih rješenja prvi put
viñenih na sceni u svakom pogledu, ali veterani su to vrlo profesionalno odradili te su
izgledali dojmljivo i vrlo uredno. Posebno bi istaknula koreografiju pjesama i plesova
Bosanske Posavine, koja je u idejnom i izvedbenom aspektu kostimografije bila najbolja
točka programa, posebno mi se svidjela upotreba detalja poput torbi kao komponente muške
nošnje. Zišel nam je mjesec – pjesme I plesovi sesvetskog prigorja – još uvijek prilično
uredno idosljedno, iako ja nebih preporučila korištenje te duljine nošnji te stavljanje koralja
bez mašne koja je imala zaštitnu uz estetsku funkciju. Ražanačko kolo takoñer je bilo vrlo
uredno i poravnato, osim pregača koje bi scenski puno bolje djelovale da su istih duljina
poput sukanja, ili ako su kraće da su sve jednako kraće jer obučene na ovaj način umanjuju
dojam savršeno poravnatih suknji. Kod nekih djevojaka marame su bile nezgrapno zavezane
što pripisujem brzini, tako da znam da ćete na tome poraditi. Subotičke razglednicebile su u
većini slučajeva pravilno podobučene, no u par slučajeva bilo je odstupanja u duljinama. U
biti kada rezimiram, čitav koncert mi je djelovao malo ubrzanih tempa, pa je stoga
pretpostavljam da je upravo ta činjenica doprinijela i ovim malim nedostacima u
kostimografiji budući da je vrijeme za presvlačenje bilo skraćeno.
Iako je uvriježeno da prva točka drugog dijela bude jedna od najuspješnije odjevenih to se
ovaj puta nebi moglo reći. Kreni kolo – pjesme i plesovi Posavine – zasigurno su mogli biti
bolje kostimografski izvedeni poglavito govoreći o usklañenosti duljina nošnji meñu
plesačicama. Kod pjesma i plesova Gornje i Donje Rame bilo je oscilacija u duljinama
haljina,pa je moja sugestija da bi se zamjenom istih kod pojedinih plesačica situacija mogla
poboljšati. U Zagorskim drmešarima opet je bilo problema s duljinama suknji i pregača kao i
u pojedinim slučajevima koreografije Hajd u kolo mlade snaše – pjesama plesova Podravine.
Najuspješnije obučena točka u drugom dijelu je bila praizvedba pjesma i plesova Draganića –
132
Dobro ljeto Bog Vam daj, što iznenañuje jer se radi o kostimografiji koja se prvi puta
prikazuje na sceni, te svakako zaslužuje veliku pohvalu. U drugom je dijelu programa očito
došlo do dekoncentracije prilikom same realizacije odijevanja jer segotovo u svakom
prikazudrugog dijela, ponavljala ista situacija. Evidentna je smjena generacija te velik broj
mladih i neiskusnih plesača, za koje je pretpostavljam ovo bio prvi veliki koncert pa je trema
odradila svoje. Uzimajući u obzir o da se radi o nizu,a ne pojedinačnim izvedbama moram
reći da je koncert bio uspješan. Budući da i sama iz vlastitog iskustva znam da iako se sve
unaprijed dobro odmjeri i raspodjeli, uvijek ostaje odgovornost pojedinca hoće li se u tom
trenutku prisjetiti i učiniti sve prema dogovorenom, zato što pak smatram presudnim godine
iskustva a i malo sreće.
Ukupno gledajući bio je ovo vrlo dobar koncert, no ipak jedan od malo slabijih Markovačkih
izdanja. Moje sugestije usmjerene su ka poboljšanjima, koja bi u budućnosti dovela do još
uspješnijih kostimografskih rješenja, ali za sada bi se trebali usredotočiti na što veću razinu
usklañenosti. Prvi dio je pokazao da to možete, treba samo zadržati koncentraciju do kraja, za
što sam sigurna da ćete drugi puta uspješnije, ukupna ocjena 8.
Katarina Horvatović, dipl. etnologinja
133
Samostalni koncert folklorne skupine HKUD-a Željezničar
Prostorije HKUD-a Željezničar, Trnjanska cesta 1, 19.00
„Ajde kolo da skoknemo“
Dana 14. lipnja 2014. Velika dvorana HKUD-a „Željezničar“ bila je mjestom
održavanja cjelovečernjeg koncerta u okviru 37. smotre folklornih amatera grada Zagreba.
Koncert je bio od iznimne važnosti jer je prijavljen kako bi se prema kriterijima zagrebačke
Smotre pokušao ostvariti status folklornog Ansambla. Isti takav pokušaj na smotri godine
2012. završio je neuspjehom.
Za razliku od prošle prijave, ovaj put se od početka krenulo mnogo ozbiljnije i
studioznije. Naime, kako je upozoreno na sastanku organizatora i članova Vijeća smotre
održanom s predsjednicima i voditeljima zagrebačkih KUD-ova i Ansambala, izabrani članovi
stručne komisije Smotre svima stoje na raspolaganju u smislu savjeta i pomoći tijekom cijele
godine. Vodstvo HKUD-a „Željezničar“ tu je mogućnost iskoristilo te uoči slanja prijavnice
za ovogodišnju Smotru zatražilo mišljenje o koncepciji i programskom sadržaju koji žele
prezentirati. Potom su na uvid poslane snimke koreografija koje bi trebale biti izvedene i
zatražena analiza. Kada je sve to obavljeno, tek se tada pristupilo prijavi i pripremi koncerta.
Izvedeni program sastavljen je od deset koreografija (pet u prvom, pet u drugom
dijelu) te pet što vokalnih, što instrumentalnih, što vokalno-instrumentalnih točaka.
Kompletan program kombinacija je dvaju pristupa scenskoj primjeni folklorne umjetnosti, no
oba čvrsto usañena u temelje onog što se naziva Zagrebačkom (odnosno hrvatskom) školom.
Koreografije umjetničke voditeljice (prema kriterijima HDFKiV) Katarine Horvatović
Mandalinin san (folklorni motivi Slavonije), Zbogom selo (pjesme i plesovi Zeline –
premijera), Kriči, kriči, tiček (pjesme i plesovi zagrebačkog Prigorja), Jabuko rumena (pjesme
i plesovi otoka Ugljana) i Tri tičice goru preletele (pjesme i plesovi Meñimurja), te Tanac po
Susacku voditelja pjevanja Marka Robinića spadale bi u vrlo uspjela koreografska djela u
skladu s modernim koreografskim stremljenjima u nas. Koreografije Lepa moja Podravina dr.
sc. Ivana Ivančana i Posavski plesovi Milice Glavočić mogu se okarakterizirati uspješnim
klasicima ispred vremena u kojem su stvarane, tako da i danas djeluju svježe i atraktivno.
Barbanski balun Maria Lukeša autentičan je scenski prikaz istarskog tradicionalnog plesa koji
se dobro uklopio u cijeli program, dok je Balanje s otoka Mljeta Milice Glavočić, koje je
svojedobno za scenu prilagodio i skratio dr. sc. Ivan Ivančan, bez obzira na vrlo dobru
izvedbu, djelovalo zastarjelo i predugo. Šteta, obzirom na činjenicu kako su plesovi otoka
Mljeta (neopravdano) rijetko na programima zagrebačkih KUD-ova i Ansambala. Od
glazbenih točaka pjesmu iz Slavonije Ej pudarice potpisuje Dinko Fio, pjesmu s otoka
Lastova Podiglo se malo četovanje Marko Robinić, Tamo preko Drave i Falila se lepa Jana
Siniša Leopold te Po Prigorju i Gradec-Potočec Božo Potočnik. Ukupno uzevši, iznimno
zahtjevan program.
Obzirom na činjenicu kako su sugestije oko programa date već u njegovoj pripremi, te
da je nakon koncerta održan sastanak članova stručne komisije s vodstvom HKUD-a
„Željezničar“, na ovom mjestu nije potrebno davati detaljnija objašnjenja već konstatirati
kako su programom zadovoljeni svi kriteriji potrebni za dobivanje statusa Ansambla. Ono što
posebno veseli je enorman kvalitativan skok u odnosu na koncert kojim se apliciralo 2012.
godine. Stoga je prava šteta što na koncertu nije bilo organizatorice Smotre (koja je takoñer
vidjela program iz 2012. g.) kako bi osobno svjedočila upravo nevjerojatnoj transformaciji i
pomaku na bolje u gotovo svim segmentima izvedbe. Danas je HKUD „Željezničar“ jedan
uredan i vrlo ozbiljan Ansambl s vrlo dobrim programom i izvedbenom razinom te jasnom
vizijom razvoja. Svojim primjerom pokazuje i dokazuje kako se kvalitetnim radom u vrlo
kratkom vremenu može postići dobar rezultat, te može poslužiti kao uzor svim onim
134
folklornim skupinama koje u budućnosti imaju želju dobiti status Ansambla. Valja podsjetiti
kako je 1991. godine u našem gradu bilo 14 folklornih Ansambala. Od ovog koncerta ih ima
pet.
Neka uspjeh HKUD-a „Željezničar“ u dobivanju statusa bude inspirativan i drugima
kako bi se razina folklornog amaterizma u Gradu Zagrebu podignula na još viši nivo. To nam
svima treba biti krajnji cilj!
Ocjena: 7
Andrija Ivančan dipl.etnolog i polonist
(selektor HDFKiV)
OPĆA ZAPAŽANJA:
Marko Robinić - voditelj pjevanja je spretno znao iskoristiti potencijal pjevača s
kojima raspolaže. Sopranima je granica ton D pa bi pomoću usmjerenog upjevavanja trebalo
poraditi na podizanju te granice. Takoñer, treba raditi na artikuliranju; tekstovi su često bili
nerazumljivi. Čestitam voditelju na uspjehu koji je postigao dignuvši nivo na višu stepenicu.
Ne treba moju kritiku shvatiti negativno nego pozitivno; ansambl je pokazao vrlo dobar
rezultat a kritiziram zato da bude još bolji!
Đuro Horvatović - voditelj tamburaškog sastava, stari zec, koji zna kako se to
radi; no moram kazati da sam čuo i boljih njegovih sastava. Vjerujem da nije imao
izbor svirača kao nekad...
ZAPAŽANJA REDOSLIJEDOM IZVEDBI:
EJ PUDARICE - Obrañivač: Dinko Fio
Ugodno je slušati folklorno pjevanje kad nema borbe s intonacijom. Dečki su stilski čisto i
sigurno ispjevali svoju dionicu a djevojke isto tako sigurno prihvatile. U promjeni tonaliteta iz
G dura u D dur, počimalja je ubrzo narasla za pola tona (što pripisujem početnom uzbuñenju
– pjesma se odvijala u Es duru) no to nije pokvarilo ukupan dojam.
MANDALININ SAN - Obrañivač: Marko Robinić
Mandalina je lijepm tonom započela priču uz dvojnice. Kada se priključila još jedna, u duetu
se intonacija počela otimati kontroli, tako da je pjesma narasla za pola tona kada se uključio
cijeli ansambl. Tambura samica je vratila pjesmu u D dur no s vremenom je morala odustati
jer su par upornih pjevačica (sada to više ne pripisujem početnom uzbuñenju) uporno vodile
intonaciju u Es dur u kojem je, ne više tako čisto pjevana, Mandalina i završila.
TANAC PO SUSACKU - Obrañivač: Marko Robinić
Početkom 60-tih godina prošlog stoljeća istraživao sam otoke Cres, Lošinj i Susak pa mogu
ocijeniti svirku mišničara jako dobrom. Moram takoñer napomenuti da nisam čuo ništa
sličnog pjesmi koja je strano zvučala uz mih, koja je pjevana u dijatonskoj ljestvici. Sjećam se
135
pjesme u drugom dijelu koreografije (ne mogu se sjetiti teksta, a u izvedbi je bio nerazumljiv)
koja je bila stilski dobro interpretirana sve dok se nije pojavila polifonija, strano tjelo u
sadržaju.
ZBOGOM SELO - Obrañivač: Petar Varga
Pjesme iz Donje Zeline sam postavio u ovom društvu (tada još „Vinko Jeñut) još 1991. g. pa
mi je lako ocijeniti izvedbu jer dobro poznam materijal. Iza vrlo dobre izvedbe „Dva se dragi
u livadi ljube“ slijedi interesantna obrada pjesme „Zbogom selo“ (u kojoj se mlada oprašta
tijekom odlaska u drugo selo pa bi bilo prikladnije da sekvencu-odgovor pjevaju žene).
Tamburaši su sigurnom svirkom pomogli da se koreografija odvije do „Pošalice“ a zatim
završili stilski dobro obrañenim čardašom.
PODIGLO SE MALO ČETOVANJE - Obrañivač: Marko Robinić
I „Četovanje“ se malo podiglo (opet za pola tona – iz H dura u C dur), pa sad to ocijenjujem
kao normalnu pojavu ovog ansambla kod pjevanja bez instrumentalne pratnje. Inače, izvedba
je bila radosna i vedra, dobar vokalni umetak u programu.
BALANJE S OTOKA MLJETA - Obrañivač: Marko Robinić
Visoka ekipa očito ne boluje od labave intonacije. Pjesma je protekla, vrlo dobro otpjevana, u
F duru od početka do kraja. Linño je sigurnom rukom vodio vijalo po strunama ljerice što je
plesačima dalo poleta.
TAMO PREKO DRAVE - Obrañivač: Siniša Leopold
Čini mi se da Marko ima ozbiljan problem s jednom pjevačicom koja ustraje u svojoj
povišenoj intonaciji i prlja unisono i dvoglasno žensko pjevanje. Posebno se to osjetilo u
pjesmi „Falila se lepa Jana“. Kad su ostale same, bez instrumentalne pratnje (Duso moja, oj
divojko duso moj), nije bilo lijepo čuti to natezanje prema C duru. Spas se dogodio ulaskom
orkestra (Postojale cure oko kola) pa je dalje pjesma tekla veselo i sigurnije, ali samo do „Na
kraj sela kolo igra“ gdje je često prevladao gromki distonirajući glas jedne pjevačice.
PO PRIGORJU - Obrañivač: Božo Potočnik
Pjesma je počela u E duru i ubrzo se popela u F dur, sve zbog prije navedenih razloga. Hoču
reći, dogod ne riješite taj problem, zbor će zvučati prljavo.
KRIČI KRIČI TIČEK - Obrañivač: Marijan Makar
Uz pratnju ritmički sigurnog orkestra, plesači-pjevači su dobro i veselo izveli nekoliko
prigorskih pjesama i plesova.
136
JABUKO RUMENA - Obrañivač: Marko Robinić
Lijepo i osjećajno ispjevana pjesma Jabuko rumena pokazala je kultivirani odnos prema
muzičkoj frazi. Vrlo dobro držeći intonaciju, čak i u falsetu, ansambl je dobro korespondirao
sa solisticom. Ta ljepota se nije ponovila u slijedećoj pjesmi koja je intonacijski lagano rasla i
rasla...
BARBANSKI BALUN - Obrañivač: Marko Robinić
Ne mogu vjerovati da je Marko Robinić napisao intervale koje sam čuo za vrijeme izvedbe
prve pjesme; zapravo, siguran sam da je napisao drugačije što zaključujem po ostalim
njegovim radovima. Sviranje miha bilo je čisto i stilski uredno.
TRI 'TIČICE GORU PRELETELE - Obrañivač: Marko Robinić
Bolest se ponavlja. Prva se pjesma iz F dura ubrzo popela u Fis dur. U pjesmi „Kad snešice
v'krčmu zajdu“ orkestar je ansambl vratio u početni tonalitet. Pjesma „Dej mi Bože“ je bila
preveliki zalogaj za soliste. Ili je trebalo više raditi sa solistima na interpretaciji i intoniranju,
ili se moglo naći neku lakšu pjesmu koja nebi pokvarila opći dojam. „Kaj se z'Jelkom
pripetilo“ da su ju tamburaši tak šlampasto izveli? A ni' Jagica se baš nemre pofaliti z čistom
pjesmom...
GRADEC POTOČEC - Obrañivač: Božo Potočnik
Osjeća se da se voditelj potrudio da mu orkestar zazvuči najbolje što može. Sviranje bez
greške se ostvarilo, možda je manjkalo malo rasta tempa prema kraju. Sveudilj, jako dobro.
POSAVSKI PLESOVI - Obrañivač: Božo Potočnik
Srdačno i dovoljno čisto je ispjevana pjesma „Haj, haj, neka, neka“, ali je neizbježno
pobjegla iz E dura u F dur. Možda je to ipak zaštitni znak Željezničara? Nedaj Bože da
vlakovi jednog dana polete u visine... Slijedi „Staro sito“, „Ja posijah repu“ i „Dučec“, sve
odlično izvedeno. Na kraju, u pravom briu, drmeš „Precveli su plavi tulipani“ što je publika
pozdravila frenetičnim aplauzom
Marijan Makar, prof.
Cjelovečernji samostalni koncert HKUD Željezničar sastojao se od deset različitih
koreografija opremljenih u narodne nošnje pripadnih lokaliteta; četiri vokalno instrumentalna
broja odjevena u skladu sa slijedom programa, što jedino u slučaju Pjesme s otoka Lastova
nije rezultiralo nošnjom navedenog lokaliteta, te jednog tamburaškog intermezza.
137
Veliki broj nošnji korišten u programu je iz fundusa HKUD-a Željezničar što je svakako
dobar „ulazni podatak“ prilikom realizacije cjelovečernjih programa. Postojeći fundus je u
dobrom stanju te je i dalje potrebno o njemu voditi brigu na odgovarajući način (održavanje,
skladištenje, uporaba). Pojedini setovi kompleta narodnih nošnji se mogu uz malo napora, i uz
ne velika materijalna sredstva, dovesti do još boljeg stanja i kompletiranosti.
Generalno govoreći, narodne nošnje su bile dobro pripremljene za scenski nastup, ruha su
odgovarala tjelesnoj grañi izvoñača, donji rub rubača/ sukanja te pregača je uglavnom bio
dobro usklañen po pojedinom kompletu i meñusobno. Ženske frizure te oglavlja su bila
uredna, raznolika, u skladu sa tradicijskim obrascem. U budućnosti je potrebno razmisliti o
nabavi većeg broja pletenica. Odabir muške i ženske obuće dobar.
Tamburaški orkestar se tijekom programa nije presvlačio te je cijeli program bio odjeven u
slavonske nošnje (muški dio orkestra). Jedina članica orkestra bila je odjevena u jednu od
inačica srijemske narodne nošnje nejasno ureñenog oglavlja (djevojka je na glavi imala samo
voštani vjenčić, ali je izostalo češljanje u veliku pletenicu).
O greškama proizašlim zbog presvlačenje u cjelovečernjem koncertu nepotrebno je govoriti
jer su proizašle iz poznatih razloga: kratko vrijeme za presvlačenje i neiskustvo/
neuvježbanost pojedinih plesača/ plesačica. Iako je tih grešaka nije bilo puno vjerujem da će
se i one tokom vremena svesti na još manju brojku.
U nastavku ću, kako se radi o programu koji je izveden za ulazak u kategoriju Folklorni
ansambl, dati pregled po koreografijama s namjerom da ukažem na pojedinosti koje je
potrebno popraviti i doraditi te istaknem pojedinosti koje su za pohvalu.
Ej pudarice- pjesma iz Slavonije/ Mandalinin san- folklorni motivi Slavonije
- muške i ženske nošnje dobro nošene te uredno obučene
-
lijepo i točno složena ženska oglavlja zapadnog Brodskog Posavlja
-
ženske nošnje volumno dobro potkasane no potrebno je paziti da ono bude podjednako
u širini od boka do boka
-
kako su korištene ženske nošnje zapadnog Brodskog Posavlja korektnije bi bilo da
muške košulje nisu bile ispasane
Tanac po Susacku
- vrlo lijep raspored boja i narodnih nošnji na sceni; dobro kompletirane muške i ženske
nošnje
-
prilikom oblačenja pripaziti da pregača, kao i donje suknje, nisu dulje od suknje
kamižota; pokrpati donje suknje
Zbogom selo- pjesme i plesovi Zeline
- prikazana su oglavlja udanih žena i djevojaka
138
-
ñunñe (imitacija koraljne ogrlice) potrebno je presložiti na način da niske nisu iste
duljine već da su one, od vrata na niže, rasporeñene od kraće prema dužoj
Balanje s otoka Mljeta
- prikazan nakit šire Jadranske zone, ali i mljetski kolarin
-
predlažem muško i žensko temeljno ruho (muške gaće i žensku haljinu gunj), kako se
radi o rekonstrukcijama izrañenim od bojanog platna, osvježiti ponovnim bojanjem te
suknje plisiranjem
Lepa moja Podravina- splet podravskih plesova
- vrlo dobra rekonstrukcija ženske narodne nošnje Koprivničkog Ivanca
-
posvetiti više pažnje ureñenju ženskih sukanja i pregača kao i muških košulja (bolje
uglačati); zamijeniti pojedine suknje
-
paziti prilikom nošenja muškog šešira da mašna (rips vrpca) na lijevoj ili stražnjoj
strani šešira ne bude naprijed
Kriči, kriči tiček- pjesme i plesovi Zagrebačkog prigorja
- uredno obučene i nošene ženske narodne nošnje; prednja pola rubače pravilno
namještena
-
pripaziti da kašmirska marama preko petokrunca ne preklapa petokrunac u cijelosti
Jabuko rumena- pjesme i plesovi otoka Ugljana
- korektno kompletirano žensko ruho; kod muškog u budućnosti razmisliti o prsluku
-
jašmaci dobro povezani, djevojačke frizure takoñer uredne
-
pripaziti da djevojačko oglavlje bude do kraja korektno- ako se naknadno stavlja
pletenica oko glave, a ostatak vlastite kose je sakupljen na sredini potiljka, potrebno je
ostvariti cjelinu jer u protivnom imamo „dvostruku“ frizuru- punñu i pletenicu oko
glave
-
u svakom slučaju ostatak frizura, osim te jedne, vrlo uredan
-
pohvalno je u cjelovečernjem programu, ako je to programski moguće, ispoštovati
odgovarajući tradicijski oblik češljanja
Barbanski balun
- muške košulje se nisu nosile ispasane van; pripaziti na duljinu muških hlača
-
lijepo složeni facoli, uredno obučene i muške i ženske nošnje
139
Tri ´tičice goru preletele- pjesme i plesovi Meñimurja
- muške košulje i prsluci nisu krojevno sukladni lokalitetu (na Okruglom stolu je
ukazano da isto nije bilo moguće nabaviti)
-
kod vezivanja ženskih haljetaka potrebno je vezice s leñnog dijela haljetka privezati u
struku
-
većoj scenskoj urednosti pridonijelo bi da su pregače, kod ženskih kompleta sa
haljetcima, bile poravnate s rubom plisirane suknje iako viñeno nije pogrešno
Posavski plesovi
- ženske nošnje predstavljene su dvjema varijantama nošnji- sunjska Posavina te
„klasična“ posavska pisanina
-
za nošnje sunjske Posavine karakterističan je vez „belo po belom“ i upravo ju to čini
različitom od drugih nošnji Posavine; sviloveza raznobojnim koncem nije bilo
-
kod skupine djevojaka obučenih u posavsku pisaninu cvjetne ornamentike izmješalo
se nekoliko lokaliteta unutar prezentirane nošnje; ne slažem se sa postizanjem
odreñene likovnosti primjenom dijelova s različitih lokaliteta unutar jedne nošnje
-
pripaziti na vezivanje kaiša kod opanaka kaišara
-
muške i ženske nošnje uredne, pravilno pripremljene za scenski nastup te dobro
nošene
Ocjena: 8
Tomislav Brekalo
140
Samostalni koncert Folklornog ansambla dr Ivana Ivančana
Nedjelja, 15. lipnja 2014., Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, 19.30
Stručni izvještaj sa koncert ZFA dr. Ivana Ivančana posvećenog maestru Marijanu
Makaru
Na početku, upućujem iskrene čestitke maestru Marijanu Makaru na dugogodišnjem
umjetničkom djelovanju i visokom priznanju - Medalji Grada Zagreba. U programu su
izvedena folklorna djela koja nose aranžerski potpis gospodina Marijana Makara i kako je to
bio slavljenički koncert i neprimjereno je analizirati režijske i ostale koncepcijske zahvate.
Prvi dio programa trajao je 79 minuta, a drugi 70 minuta. Izvedeno je: 1 dječja koreografija, 6
pjevno glazbenih točaka i 11 folklornih koreografija (program je u prilogu). Praizvedbenih
djela nije bilo. Gledalište velike koncertne dvorane bilo je ispunjeno, što je s obzirom na
datum održavanja, veliki uspjeh.
Ples
Prikazani su plesni običaji nizinske, središnje i gorske Hrvatske te plesovi bokeljskih, bačkih i
Hrvata iz Bosanske Posavine. Očita je raznolikost i složenost plesnih zadaća koje su izvoñači
uigrano i scenski organizirano izvodili. Kod momaka u tom pogledu ima još prostora za
napredovanje jer ipak je primjetna razlika u stupnju tancovalnosti dok je djevojački sastav bio
kompaktan i ujednačen. Prepoznali smo stilske značajke u svakoj od izvedbi što je najveća
vrijednost plesnog izričaja i potvrda visoke osviještenosti i uživljenosti izvoñačkog sastava.
Koreografije
Izvedene su vrlo zahtjevne folklorne koreografije od kojih podosta spada u sam vrh hrvatske
folklorne umjetnosti i mora se priznati da su ih izvoñači uspjeli na najljepši način oživotvoriti
na sceni.
Zaključak
Vlahovićanci su strasno i zanosno koračali kroz ovaj vrlo zahtjevan folklorni program
stvarajući originalnu scensku vrsnoću koja nije porediva s ustaljenim amaterskim pa i
profesionalnim folklornim formama i dometima.
Ocjena: 9
141
PROGRAM
Uvod
1.MUHA V MELIN NOSILA
(dječje igre, pjesme i plesovi Hrvatskog Zagorja)
prilagodila za scenu: Ana Marić
glazbena obrada: Marijan Makar
1.dio
1. NEMA LIPŠIH U GODINI DANA OD BOŽIĆA I SVETOG STIPANA
(pjesme i plesovi iz Rame)
koreografija: Vladimir Kuraja
glazbena obrada: Marijan Makar
2. ZAGORSKI DRMEŠARI
(pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja)
koreografija: dr. sc. Ivan Ivančan
glazbena obrada: dr. sc. Ivan Ivančan ,Marijan Makar
3.JAČKE IZ GRADIŠĆA
(pjesme gradišćanskih Hrvata)
glazbena obrada: Marijan Makar
4. KOLOVOĐO DIKO NAŠA
(pjesme i plesovi Hrvata iz Boke Kotorske)
koreografija: Andrija Ivančan
glazbena obrada: Marijan Makar
5.OJ DIVOJKA RODNA
(pjesme moliških Hrvata)
glazbena obrada: Marijan Makar
6. KOLO IGRA TAMBURICA SVIRA
(pjesme i plesovi Hrvata Bunjevaca iz Vojvodine)
koreografija: Andrija Ivančan
glazbena obrada: Marijan Makar
7. OJ DUNAVE VODO LADNA
glazbena obrada: Marijan Makar
8. NA BANIJI BUBANJ BIJE
(pjesme i plesovi Banije)
koreografija: dr. sc. Ivan Ivančan
142
glazbena obrada: dr. sc. Ivan Ivančan , Marijan Makar
2.dio
Marijan Makar: Đurñevečke fele
2. BIOKOVO ZA OBLAK SE VEŽE, MENE SRCE U BEKIJU STEŽE
(folklorni motivi Posušja i okolice, zapadna Hercegovina)
koreografija: Stjepan Perko
glazbena obrada: Marijan Makar
3. MEĐIMURSKA PISANA NEDELJA
koreografija: dr.sc. Ivan Ivančan
glazbena obrada: dr. sc. Ivan Ivančan, Marijan Makar
4. PESEN OD PET PIJANIH BAB
glazbena obrada: Marijan Makar
5. EVO KUĆE, EVO I AVLIJE
(pjesme i plesovi Hrvata iz Bosanske Posavine)
koreografija: Miroslav Šilić
glazbena obrada: Marijan Makar
6. VIJALO SE ŠIBJE, VIBJE
(molvarske pjesme i plesovi)
koreografija: Andrija Ivančan
glazbena obrada: Marijan Makar
7. PREKO DRAVE
(pjesme i plesovi podravskih Hrvata iz Mañarske)
koreografija: Ivan A.Ivančan
glazbena obrada: Marijan Makar
8. PODRAVSKI SVATI
koreografija: dr. sc. Ivan Ivančan
glazbena obrada: dr. sc. Ivan Ivančan, Marijan Makar
Goran Knežević
Selektor Hrvatskog društva folklornih
koreografa i voditelja
143
Svi mi koji se bavimo glazbenim dijelom folklora priželjkujemo ovakav
oproštajni koncert. Maestro Marijan Makar ga je svakako zaslužio. Čestitam od srca!
Na tom je koncertu sve, ali baš sve, zvučalo veličanstveno. Djevojke i dečki su
pjevanjem oduševili mnogobrojnu publiku. Intonativno čisto, stilski pogoñeno, od srca.
Neka mi bude dopušteno zahvaliti ansamblu i umjetničkom voditelju Stjepanu
Perku i mentoru, gosp. Andriji Ivančanu , na svim koreografijama koje su pokazale svu raskoš
i ljepotu napjeva i glazbe za ples Hrvata izvan domovine.
Tamburaški sastav čine vrsni glazbenici. Znalački, vješto i uigrano su pratili
gotovo sve izvedbe. I ne samo to. Njihov voditelj, Marko First, se iskazao i kao odličan
vokalni solist. Bravo Marko! Osim tambura čuli smo još dvojnice, mih, gajde, bubanj,
banijske zurle, šargije. Svakako treba pohvaliti i cimbalistu Alana Kanskog koji je svojim
prebiranjem po cimbalu oplemenio zvuk orkestra.
I na kraju koristim priliku da maestru Makaru uputim iskrene čestitke za do
sada učinjeno i da mu poželim dug život i dobro zdravlje.
Ocjena – 10
Dražen Varga, prof.
Stručni osvrt na odjevnu komponentu svečanog koncerta ZFA dr. Ivana Ivančana u čast
60.obljetnice umjetničkog rada Marijana Makara, održanog 15. lipnja 2014. u KD V. Lisinski,
s početkom u 19:30 sati
Kao što sam već pisala u osvrtima na FA SKUD-a I. G. Kovačić te FA Zagreb Markovac, ove
godine dopala me velika čast analizirati odijevanje čak triju zagrebačkih ansambala što je
velik užitak, ali jednako tako i velika odgovornost.
Ovoga puta dvorana Lisinski je bila u potpunosti ispunjena, što me veseli iz više razloga Prvi
je, što sam takoñer već spominjala, što smatram da bi svaki folkloraš trebao željeti, a i imati
mogućnosti, doći i pogledati barem jedan, ako ne i sve koncerte zagrebačkih ansambala
budući da su oni vrhunac prezentacije scenske primjene folklora u vokalnom, plesnom,
intrumentalnom pa tako i kostimografskom izričaju. A drugi što se ovim koncertom od
aktivnog rada u ansamblu opraštao maestro Marijan Makar, te ujedno i slavio 60 godina
umjetničkog rada zbog čega je program koncerta bio prožet njegovim djelima, koja su sve
samo ne standardna, pa me veseli činjenica da su brojni članovi drugih ansambala došli
podržati ovako veliki jubilej, kojim se rijetko tko može podičiti. I ovaj put zahvaljujem
Upravi ansambla koja mi je dodijelila mjesto iz kojeg sam adekvatno mogla zapažati sve
detalje i kostimografska rješenja. Moje sugestije vezane za odijevanje usmjerene su pozitivno
u želji da jedan tako dobro odjeven ansambl, pridajući pažnju spomenutim činjenicama u
budućnosti bude odjeven još bolje. Naime, kao bivša članica istog ansambla u kojem sam bila
zadužena upravo za garderobu, na čijem sam unapreñenju svojedobno inzistirala i vrlo
intenzivno djelovala, zasigurno sam uz struku, jedan od najstrožih kritičara, budući da
poznajem situaciju i iznutra.
144
Koncert je započeo dječjim igrama, pjesmama i plesovima Zagorja – Muha v Melin nosila,
koje, iako nisu predmet ovog osvrta, moram pohvaliti, jer su unatoč različitim uzrastima
djelovali vrlo ujednačeno. Njihova voditeljica, Ana Marić, takoñer bivša članica ansambla,
sama je uvijek bila jedna od najurednijih plesačica na sceni pa je tako taj princip usadila i
svojim učenicima, sutra budućim članovima FA, što je primjer koji treba slijediti a i put kojim
je osiguran dotok kvalitetnih kadrova te budućnost ansambla osigurana.
Slijedila je koreografija pjesama Ii plesova iz Rame, Vladimira Kuraje, u nošnjama koje su u
sklopu projekta Ramske zajednice za ZFA izradile žene s terena, koju sam osobno izvodila na
postavljanju. Primijetila sam da su se neke stvari tijekom vremena malo izmijenjene pa bi
savjetovala možda malo obnoviti sjećanja na original postavu kostimografije te poraditi na
preraspodjeli haljina meñu plesačicama, kako bi duljine bile još usklañenije. Znam da je
kostimografija pozicijski uvjetovana od strane koreografa, ali možda uz malo umješnosti
rezultat može biti još bolji.
Zagorski drmešari dr. Ivana Ivančana bili su jedan od najboljih primjera usklañenosti duljina
meñu plesačicama te ogledni primjerak kako bi ansambli trebali biti odjeveni.
Pjesme i plesovi Hrvata iz Boke Kotorske, imaju atraktivne te vrlo scenične nošnje, koje su
takoñer bile primjereno rasporeñene, osim suknje plesačice koja je bila preduga, no iako to
ovogodišnja boljka gotovo svih točaka ostalih ansambala, ovdje ću zaključiti da se ipak radi o
izoliranom slučaju.
Moje povjerenje iskazano u prethodnom, opravdano je već u slijedećem prikazu a to su
pjesme i plesovi Hrvata Bunjevaca iz Vojvodine pod nazivom Kolo igra tamburica svira, koja
je zasigurno bila najuspješnije odjevena točka ovog koncerta, a i same smotre. Samo onaj tko
je ikada pokušao poravnati i uvjeriti 14 djevojaka da ujednačeno obuku savršeno ispeglane
bjeline, može razumjeti koliko je to teško, čak i ako se radi o prvim točkama u prvom ili
drugom dijelu programa. Staviti ovu točku usred programa bilo je herojski a obući je ovako
uspješno pokazuje krvav trud kako garderobijera tako i svih članica koje su u točki
sudjelovale. Vidim da se svi trikovi koje sam svojedobno uvodila i dalje koriste, što mi je
drago, jedina zamjerka koju imam je veličina ukrasa od slame u kosi tzv. perlica za koje bi
sugerirala da budu manje. Shvaćam namjeru da su veće vidljivije, ali mi se čini da se ipak
malo pretjeralo. Prvi dio završen je pjesmama i plesovima Banije - Na Baniji bubanj bije. Iako
sam vidjela razna kostimografska rješenja ove koreografije i iako je ovo bilo jedna od
skromnijih varijanti, upravo je ona pokazatelj one teorije “manje je više” o kojoj sam pisala u
osvrtu na FA SKUD-a I. G. Kovačić. Potkrala se i ovdje jedna neujednačena duljina pregače,
no opet bi konstatirala da se radi o iznimci ne o pravilu.
Drugi dio započeo je Đurñevačkim felama, u kojem smo mogli vidjeti da glazbenici ZFA
osim do intrumentiranja drže i do odijevanja gotovo jednakom mjerom, što je još jedna od
činjenica koje me vesele. Uslijedila je točka folklornih motiva Posušja i okolice, zapadne
Hercegovine - Biokovo za oblak se veže, mene srce u bekiju steže koju sam takoñer gledala
na premijernoj izvedbi s malo bogatijom kostimografijom, no ova je jednako tako bila
zadovoljavajuća. Za ubuduće bih preporučila dogovor oko poravnavanja haljina s rubom
pregača ili rubom resa na pregačama, što vjerujem da je dovelo do manjih neujednačenosti u
usklañenosti duljina nošnji kod ove točke. Kostimografsko rješenje Meñimurske pisane
nedelje dr. Ivana Ivančana pokazalo je kako se uz pažljivo odabrane boje tibeta, može postići
vrlo visok stupanj kolorita i likovnosti čak sa skromnim (barem što se boja tiče)
meñimurskim nošnjama. Evo kuće, evo i avlije – pjesme i plesovi Hrvata iz Bosanske
posavine - prikazala se u jednoj od jednostavnijih varijanti, ipak je jedna haljina bila znatno
duža od ostalih. Iako se radilo o nošnji drukčijeg tipa trebalo bi inzistirati da se ta razlika u
budućnosti svede na minimum.
145
Vijalo se šibje, vibje – molvarske pjesme i plesovi – da se ne ponavljam, rekla bi jednako kao
i za kostimografiju bunjevačkih pjesama i plesova, tko nije probao poravnati 15 cura u
podravskim nošnjama ne zna koliko je to zahtjevno, a Vaše su cure unatoč različitoj visini
sara na čizmama, budući da imate noviji i stariji tip čizama, djelovale ujednačeno. Pjesme i
plesovi Hrvata iz Mañarske Podravine Preko Drave, ujednačeno odjevenih i plesno
usklañenih izvoñača, sa plesnim duelom unuka samog dr. Ivančana na početku poslužili su
kao svojevrsna “dizalica atmosfere” te izvrstan prijelaz na antologijske Podravske Svate
kojima je ovaj izvrstan koncert završio. Zapazila sam a dosada nisam spomenula uvoñenje
bisernih ogrlica u ženskoj varijanti podravske nošnje što toplo pozdravljam.
Zaključno mogla bi reći kako je odjevna komponenta u primjeru ZFA dr. Ivana Ivančana bila
najujednačenija unutar ansambla, a najkompaktnija u usporedbi s ostalim ansamblima.
Budući da sam odgledala ostale ansamble, osim FA Sesvetska sela, zasigurno mogu reći da je
stupanj urednosti ovdje bio na daleko višoj razini nego kod ostalih, te zasluženo dodjeljujem
ocjenu 10.
Katarina Horvatović, diplomirana etnologinja i
profesorica pedagogije
146
Prijedlog najuspješnih izvedbi 37. smotre folklornih amatera grada Zagreba
prema mišljenju Stručne komisije
ODRASLI - 9
ZFA DR. IVANA IVANČANA
KOLOVOĐO DIKO NAŠA
(pjesme i plesovi Hrvata iz Boke Kotorske)
koreografija: Andrija Ivančan
glazbena obrada: Marijan Makar
FA ZAGREB-MARKOVAC
DOBRO LJETO BOG VAM DAJ,
Draganićke pjesme i plesovi, PRAIZVEDBA
Koreografija: Andrija Ivančan, prof
Gl. Obrada: Zoran Jakunić
FA SESVETSKA SELA
Pjesme i plesovi Sesvetskog prigorja
SKUD FA IVAN GORAN KOVAČIĆ
Tko j za kolo nek ide u kolo
Pjesme i plesovi Moslavine – premjerna izvedba
Koreografija: Valentina Šepak Molnar
Glazbena obrada: Duško Topić
HKUD ŽELJEZNIČAR
Tanac po Susacku
Koreografija i aranžman: Marko Robinić
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SVETA ANA,
ODRANSKI OBREŽ
Moj se dragi v Ameriku otpravlja
Pjesme i plesovi Meñimurja
Voditelj plesa i koreograf: Hrvoje Vlašec
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Nikola Tuškan
KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO SVETA KLARA
Anjička, dušička
Pjesme i plesovi Gradišća – praozvedba
Koreografija: Iva Cvetko
Vokalna obrada i voditelj folklorne skupine: Atun Božić
Voditelj tamburaša: Mislav Bobić
147
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO HORVATI
Drmeš na drmeš
Pjesme i plesovi jaskanskog Prigorja
Koreografija i voditelj: Goran Maslać
Glazbena obrada i voditelj tamburaša: Mario Pleše
PLESNO VOKALNI ANSAMBL ETHNOTINE
Balun (scenski prikaz inspiriran istarskim folklorom – praizvedba)
Koreografija i umjetnički voditelj:: Goran Knežević
DJECA - 8
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO CROATIA
Mlaña dječja skupina
Komar z muha tanca
dječje igre i pjesme Hrvatskog zagorja
Koreografija: Boris Harfman
Voditeljica plesa: Ivana Harfman
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO BRAĆE RADIĆA
Folklorna družina lajbeki
Alange, fašange
Pjesme i plesovi Baranje
Koreografija i voditelj: Marijana Valter
Glazbena obrada i voditelj tamburaša: Hrvoje Lekić
FA SESVETSKA SELA
Lepo moje bratinečko polje
(dječje igre i plesovi Bratine i Kupinca) - praizvedba
Koreografija: Andrea Kager
Glazbena obrada: Mario Pleše i Vedran Kolarić
Voditeljica: Andrea Kregar
HRVATSKO KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO
BOSILJAK, ČUČERJE
Starija dječja folklorna skupina
Turopoljske djevojke
folklorni motivi Turopolja – praizvedba
Voditelj plesa i koreografija: Josip Živković
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Dražen Šoić
148
KUD DRAGUTIN DOMJANIĆ, VUGROVEC
Mlaña dječja skupina
Dječje igre iz Slavonije
Koreografija: Goran Knežević
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Danijel Pavlović
Voditeljica plesa: Sandra Bajuk
HRVATSKO SELJAČKO PJEVAČKO DRUŠTVO
SLJEME, ŠESTINE
Sigre i igre Hrvata okolice Tavankuta
POMLADAK ZAGREBAČKOG FOLKLORNOG ANSAMBLA
dr-a IVANA IVANČANA
Slaviček se ženil
plesovi Hrvatskog zagorja
Voditeljica i prilagodila za scenu: Ana Marić
DJEČJA SKUPINA SKUD-A IVAN GORAN KOVAČIĆ
Svi u kolu mirno stojte
Voditeljica plesa i koreografija: Irena Lacić
Voditelj tamburaša I glazbena obrada: Mario Pleše
149
Organizator: Narodno sveučilište Dubrava
Centar za kulturu
Zagreb, Cerska 1
Za nakladnika: Željko Šturlić
Urednica biltena: dr. sc. Lucija Franić Novak,
viša stručna suradnica za programe hrvatske tradicijske kulture
Telefoni: 01/2050-030, 2050-035
Telefaks: 01/2910-487
Internetska adresa: www.ns-dubrava.hr
E-pošta: [email protected]
Napoomena nakladnika:
Svi tekstovi u ovom biltenu su autorski i objavljuju se u izvornom obliku.
150
151
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
8
File Size
1 108 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content