GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 1 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA MODERNI PLANERI I PROJEKTANTI NEMAJU MJERILO LJEPOTE I PROSTORA U KOJEMU ŽIVIMO Megalomanske investicije u ime napretka Imam prijedlog, pogotovo za one parkove u čijoj su neposrednoj blizini naši uvaženi sugrađani s dozvolom ili bez dozvole izgradili svoje vile, da im Grad prepusti ili eventualno proda naše preostale javne parkove Ivan Gučetić je 1502. dao napisati na kamenoj ploči u Trstenom u današnjem Arboretumu latinski tekst: Dičim se susjedima no još više se ponosim vodom, zdravim podnebljem i obradom svjetloga gospodara. Evo ti putniče očitih tragova ljudskog rada, gdje valjano umijeće usavršava divlju prirodu. U Trstenom je jedan od najljepših a vjerojatno jedan od najstarijih Arboretuma u Svijetu sa kojim se možemo ponositi jednako kao i njegov utemeljitelj. Pitamo se je li i danas uvijek cijenimo i usavršavamo djelo prirode koja nas okružuje i u kojoj živimo. Nažalost to nije uvijek slučaj ni u Dubrovniku jednom od bisera graditeljstva na Mediteranu a i u Svijetu pod zaštitom UNESCO-a. Dubrovnik je GRAD ne samo zbog sposobnosti svojih graditelja nego i zbog ljepote prirode koja ga okružuje. Međutim neki moderni planeri i projektanti nemaju mjerilo ljepote i prostora u kojem živimo, glavno je mjerilo dobit, megalomanske investicije u ime napretka, to nije mjerilo naših pređa, koji su nam ostavili u nasljedstvo ovo savršenstvo ljudskog umijeća. Svjedoci smo postupnog uništavanja i zanemarivanja vrijednosti prirode oko nas, primjer toga su i naši javni parkovi. Na što danas sliče park Gradac na Dančama i Bogišićev park na Ilijinoj glavici? Primjer su očitog zanemarivanja i nebrige koja traje već godinama. Park Gjivojić na području Svetoga Jakova je poseban slučaj. Iz posve nejasnih osnova park je prodan u najvećem djelu privatnim osobama, koje su samovoljno bez suglasnosti Grada kao suvlasnika preuredili park prema svojoj zamisli i zabranili korištenje parka građanima i zatvorili pristup k obali. Nije mi poznato kako je završio sudski proces oko suvlasničkih odnosa s posljednjim većinskim vlasnikom ovog parkovnog prostora i je li građanima konačno omogućen siguran 2 pristup obali radi kupanja. Nije mi jasno, i ne samo meni, kako se uopće mogao prodati jedan od najstarijih gradskih parkova privatnicima, možda je danas sve moguće. Park u Pilama (park u Posatu) postavljen još 1904. od strane udruge građana Društva za promicanje interesa Dubrovnika utemeljenog 1897. Danas je prilično osiromašen da ne kažemo očerupan, a da se nije obnavljao i dovoljno održavao,a isto tako je devastiran i postavljanjem pumpne stanice za kanalizaciju. U novije vrijeme pred nekoliko godina vršena su arheološka iskapanja pod mostom tijekom popločavanja pristupa Gradu sa strane Pila. Čini mi se da se nije dobro planiralo što raditi sa nađenim stanjem nakon djelomičnog otkapanja stupova, pa sada imamo rupu ispod mosta s ubačenim smećem, koja do danas nije riješena, a to nije lijepa slika ni za građene niti za turiste kod ulaska u Grad. Plan da se odstrani park i ponovno pusti more ispod mosta ne čini se posebno vrijedan poduhvat poslije sto i više godina postojanja parka, jer mislim da je i ovaj park potreban građanima Grada. Vrlo je vjerojatno da bi postojanje morske vode u plitkom i zatvorenom kanalu bez redovne izmjene i cirkulacije moglo predstavljati i ekološki problem radi ustajalosti vode, ali svakako treba naći rješenje, jer ovo stanje nije ni estetski ni zakonski prihvatljivo. Kada se osvrnemo na prošla vremena u razdoblje XIX st. vidjet ćemo jedan sasvim drugi odnos prema ljepoti prostora grada i okolice kada se osniva Društvo za promicanje interesa Dubrovnika 1897. Povod za osnivanje društva je da se pažnjom i razumijevanjem uglednih građana društvo brine o uređenju i uljepšavanju Grada i predgrađa uz osiguranje određenih sredstava za uređenje javnih perivoja, šetališta, prometnica, za sadnju GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. ukrasnih stabala i biljaka na javnim lokalitetima, kako zbog samih stanovnika tako i zbog turista koji su počeli dolaziti u Grad. Član društva dr. Ivo Perić piše: Pokretačka snaga toga nastojanja bila je svijest da su lijepi Dubrovnik učinili lijepim njegovi stanovnici svojim stvaralačkim htjenjem i radom, te da on i njegova okolica mogu tako biti još ljepši, privlačniji i ugodniji. U tom duhu Društvo 1898. utemeljuje i postavlja prekrasni park Gradac na Dančama, na krškom kamenjaru, načinom uređenja parkova toga vremena. U parku je bila postavljena i fontana koja se danas nalazi u parku u Pilama, umjesto toga danas imamo nemaštoviti bazen. Tijekom vremena nestala je ili polomljena gotovo sva kamena plastika. Ne znam gdje su nestali kameni lukovi koji su bili na ogradi parka prema današnjem parkiralištu. Klupa gotovo da više nema, a one koje postoje djelomično su oštećene. Slomljen je vjetrokaz na vrhu parka, koji je imao i klupe oko njegova stupa. Ukrasno grmlje pomalo nestaje, a ostarjela stabla borova bez njege propadaju, a trebalo bi ih i zamjenjivati. Slaba je briga o čistoći parka, na pojedinim mjestima pogotovo ispod zidova prema moru su hrpe smeća, ne čiste se ni iglice popadale s borova. Na zidovima stepeništa unutar parka su neukusni grafiti. Potporni zidovi su u lošem stanju, kanti za smeće gotovo da nema. Zid prema staroj bolnici je odavno probijen, a sada prolaz služi i za neku službenu manifestaciju u prostoru parka bolnice. Parkiralište u blizini parka je tako uređeno da je bolje izgledao Tabor parkiralište za tovare i mazge ispod Revelina u svoje doba. Ne znam kome je na dan na brigu ili korištenje zapušteni park stare bolnice gotovo u potpunosti zarastao, nitko ga ne uređuje niti čisti. Svojevremeno sam tamo vidio i hrpe smeća. Zgrade u krugu bolnice koriste neke udruge, dok su neke u takvom stanju da se ne zna dali su za popravak ili za rušenje. Čudim se da Sveučilište ne koristi ovaj prostor kao svoj park uz čišćenje i odgovarajuće hortikulturno uređenje ili da se taj prostor priključi parku Gradac ukoliko to ne bi bilo preopterećenje za naše komunalne institucije, gledajući njegovo današnje stanje, i da netko preuzme postojeće zgrade koje se mogu koristiti u ovom prostoru. Bogišićev park na Ilijinoj glavici je postavljen 1913. od strane istog građanskog društva. Tijekom vremena je više puta devastiran i obnavljan. Društvo DUB koje se može smatrati nasljednikom Društva za promicanje interesa Dubrovnika 1933. je obnovilo park uredilo staze i nasade i postavilo klupe, te ga održavalo nizom godina. Međutim u novije vrijeme ovaj park se kao ni park Gradac ne održava na odgovarajući način,premda nije riječ o nekom opsežnom hortikulturnom uređenju. Stabla borova i čempresa treba pročistiti i eventualno prorijediti, po potrebi zamijeniti s novim; ukrasno grmlje po potrebi saditi i zalijevati i agave održavati, postaviti dodatne klupe, iznivelirati zemljište, redovito čistiti park. Nije primjereno da se kante za smeće nalaze na ulazu u park pored dječjeg igrališta, možda je to neki novi oblik formiranja parka, jer u parku u Gružu imamo kontejnere za smeće također pored samog igrališta. Ne bi trebalo dozvoliti parkiranje motora pa čak i automobila u parku, koji također ne bi trebao biti šetalište za pse radi djece koja se tamo igraju. Očevidno je da Grad Dubrovnik, kao ni Županija, nemaju interes za postavljanjem novih javnih parkova i održavanje, uređenje i čuvanje postojećih povijesnih parkova. Posljednji postavljeni uređeni park bio je park u Gružu 1960. Udruge građana Zaklada parka Gradac i Udruga DUB godinama se bezuspješno trude potaknuti nadležne institucije na interes za javne parkove posebno park Gradac, pa imamo njihovo stanje kakvo jest - neprimjereno Gradu Dubrovniku. Interesantno je da bi se našlo 300 milijuna kuna za akvarij u Gružu a Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva. HSS - UZ 86. OBLJETNICU SMRTI STJEPANA RADIĆA - POLOŽENI VIJENCI I ZAPALJENE SVIJEĆE ne može nekoliko desetaka milijuna za uređenje povijesnih javnih parkova, možda je to zato što nisu na vidljivom mjestu. Park ispod Boninova se također ne može pohvaliti kvalitetom uređenja i održavanja premda bi mogao biti ugodno mjesto za odmor. Imam prijedlog, pogotovo za one parkove u čijoj su neposrednoj blizini naši uvaženi sugrađani s dozvolom ili bez dozvole izgradili svoje vile, da im Grad prepusti ili eventualno proda naše preostale javne parkove (vidjeli smo da je i to moguće park Gjivović), pa bismo postigli dva cilja: skinuli bismo brigu s vrata za iste, a novim vlasnicima bi učinili veselje jer bi oni sigurno uredili parkove prema svom ukusu i osjećali se kao nova dubrovačka vlastela, jer bi imali i vlastiti park (kao kod dubrovačkih ljetnikovaca). Marko Tomić Inicijativa za postavljenjem biste u Dubrovniku Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća kod biste Stjepana Radića predsjednik Županijske organizacije HSS-a Dubrovačko-neretvanske županije Stipo Gabrić sa suradnicima obilježio je 86. obljetnicu smrti Stjepana Radića, osnivača HSS-a i čovjeka koji je bio simbol borbe za hrvatski narod i hrvatskog čovjeka, jednog od najuglednijih i najomiljenijih hrvatskih političara početkom 20. stoljeća. Predsjednik Gabrić tom je prilikom podsjetio na važnost lika i djela Stjepana Radića, koji nam je ostavio puno, i to ne samo kao HSS-ovcima, već kao cijelom hrvatskom narodu. „Učio nas je da cijenimo svoje, da se borimo za ono što nam pripada i da poštujemo svoj narod i maloga čovjeka. Veličina djelovanja Stjepana Radića je upravo u tome što su njegove ideje i danas primjenjive; ne moramo smišljati ništa nova, dovoljno je da se držimo nauka braće Radić. Naše selo je danas na koljenima, hrvatski narod je u dubokoj moralnoj krizi, a u trenucima globalizacije suočavamo se s opasnošću gubljenja identiteta. Neka nam ideje i vrijednosti za koje se zalagao Radića budu putokaz kako nastaviti dalje pravim smjerom.“, istaknuo je Gabrić. „Radićeva rečenica od samo nekoliko dana prije odlaska na kobnu sjednicu Narodne skupštine u Beograd „Mogu me ubiti, ali moj duh neće“ dokaz je njegove veličine i snage, jer i nakon toliko godina njegov duh i njegove ideje žive s nama“, zaključio je Gabrić. Povodom obilježavanja 86. obljetnice smrti Stjepana Radića sastao se i Gradski odbor HSS-a Dubrovnik, na kojemu su se članovi s pijetetom prisjetili ideja i djelovanja Stjepana Radića. Istaknuto je kako je Radić često boravio na ovom području, te je dana inicijativa za postavljanje biste ovog velikana u Dubrovniku i dogovoreno je da se s realizacijom krene u ovoj godini, kada obilježavamo 110. godišnjicu Stranke. Stjepan Radić preminuo je 8. kolovoza 1928. od posljedica ranjavanja u beogradskoj Narodnoj skupštini, kada je Puniša Račić, član srpske Narodne radikalne stranke, 20. lipnja 1928., izvršio atentat na predstavnike HSS-a. Iza atentata stajao je sam kralj Aleksandar Karađorđević, koji je htio likvidacijom Radića ugušiti hrvatske ideje i omogućiti apsolutnu prevlast Srbije nad ostalim narodima Kraljevine SHS. Hrvatska seljačka stranka u to je vrijeme imala jednodušnu potporu naroda u svim krajevima i djelovala u sastavu Seljačkodemokratske koalicije, zagovarajući feudalističko uređenje Jugoslavije. Zbog svojih stavova Radić je bio prisiljen studirati u inozemstvu i nerijetko se suočavao s političkim progonima, pritiscima i zatvorskim kaznama. Po povratku u domovinu s bratom Antunom pokreće list Dom, a 1904. osnivaju Hrvatsku pučku seljačku stranku. Slijedećih godina potpora Hrvatskoj seljačkoj stranci konstanto je rasla i ona postaje neizostavan čimbenik političkog, ali i društvenog života ovih prostora. Ubrzo nakon uvođenja šestosiječanjske diktature 1929. zabranjen je i rad HSS-u, ali stranka uspijeva „preživjeti“ u emigraciji i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća obnavlja se djelovanje HSS-a u domovini. Silvija Petrlić Saltarić, tajnica ŽO HSS DNŽ DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE Preko zebre do pošte koje više nema Gledajući zebru na cesti u Ulici Hrvatskih branitelja, prema zgradi nekadašnje pošte na Pilama, te drugu u blizini hotela Imperial, ne mogu a da se ne upitam što tu ta zebra sada radi kada pošta ne radi? U blizini je i dječji vrtić, pa hotel Imperial, te bi prometne službe nadležne za ovakve stvari trebale premjestiti zebru na mjesto gdje je potrebnija. Isto tako, pločnike treba prilagoditi i invalidima. Zdravko Trojanović Trojo PS One željezne rešetke preko puta zgrade DM-a na Pilama su postale teške za uši mnogih, a sve bi riješilo nekoliko šarafa. Zar je to doista teško učiniti? Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 3 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA TVRTKA SANITAT I TZV. DNEVNE PARKIRALIŠNE KARTE Nastavlja se samovolja Ovakvim nezakonitim i samovoljnim postupanjem tvrtke “Sanitat” kojim se lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica građani dovode u zabludu da su i nadalje dužni plaćati dosad neutužene tražbine “Sanitata” na ime tzv. dnevnih parkirališnih karata po ukinutoj Odluci i time navode da na svoju štetu, a u korist “Sanitata”, plate takve zakonski neosnovane tražbine “Sanitata” Za ne vjerovati je da tvrtka “Sanitat” (neposredno ili posredstvom svojih odvjetnika u inozemstvu) i nadalje građanima šalje opomene pred ovrhu zbog neplaćenih tzv. dnevnih parkirališnih karata po Odluci o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu Dubrovniku - “Sl. glasnik Grada Dubrovnika”, br.: 12/09., koja je presudom Visokog upravnog suda, broj: Usoz-125/2012-6 od 30. svibnja 2014.g. (“Narodne novine”, br.: 74/14.) ukinuta kao nezakonita. Tvrtka “Sanitat” i nadalje uporno ignorira naprijed navedenu presudu Visokog upravnog suda i pravno shvaćanje Ustavnog suda RH izraženo u nizu odluka Ustavnog suda “o pravnim posljedicama ukidanja propisa (u konkretnom slučaju općeg akta jedinice lokalne samouprave) na ugovorne odnose koji se temelje na ukinutom propisu” u kojem se navodi da se ugovorne obveze koje se temelje na nezakonitim odredbama ukinutog propisa smatraju ništetnim u smislu odredbe članka 322. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima, jer su protivne vrijedećim mjerodavnim prisilnim propisima i od dana stupanja na snagu presude o ukidanju propisa ne mogu se primjenjivati bez obzira na okolnost što su odredbe propisa na kojim se temelje ukinute nakon zaključenja ugovora, pošto su takve nezakonite odredbe bile protivne zakonu i prije ukidanja. Ništetnost ugovora nastaje kad nastanu zakonski razlozi ništetnosti (ex tunc). U konkretnom slučaju razlog ništetnosti zaključenih ugovora o korištenju parkirališta uz naplatu je protivnost odredbi tih ugovora o “dnevnoj parkirališnoj karti”, te o “parkirališnim zonama i cijenama na javnim parkiralištima” prisilnim propisima Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a ona je nastala u trenutku zaključenja tih ugovora. Pri tome suprotno ničim potkrijepljenim i očigledno neistinitim tvrdnjama direktora “Sanitata” nije od važnosti što su nezakonite odredbe Odluke o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu Dubrovniku - “Sl. glasnik Grada Dubrovnika”, br.: 12/09. (na kojima je zasnovan ugovor) ukinute nakon zaključenja tih ugovora, jer su one, u smislu izloženog shvaćanja, nedvojbeno bile protivne zakonu i prije njihovog ukidanja, tj. prije objave odluke o ukidanju u “Narodnim novinama”. Odluka Visokog upravnog suda, broj: Usoz4 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 125/2012-6 od 30. svibnja 2014.g. (“Narodne novine”, br.: 74/14.) o ukidanju Odluke o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu Dubrovniku - “Sl. glasnik Grada Dubrovnika”, br.: 12/09. je konstitutivne naravi, ali kao i svaka konstitutivna odluka, ona ima i svoju (prešućenu, neizrečenu) deklaratornu preambulu koja je i logična pretpostavka za ukidanje. Odluka se ukida zato jer je protivna zakonu, ali ona je bila protivna zakonu i prije ukidanja. Stoga, nezakonitost odredbi Odluke o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu Dubrovniku - “Sl. glasnik Grada Dubrovnika”, br.: 12/09. nije nastupila od dana ukidanja te odluke 18. lipnja 2014.g., već od prvog dana primjene te odluke 24. prosinca 2009.g. Konačno, ustavna načela pravednosti, ustavnosti i zakonitosti zahtijevaju da se građanima koji trpe štetne posljedice učinaka nezakonitog propisa i prije njegovog ukidanja omogući pravna zaštita. Vidjeti o naprijed navedenom pravna shvaćanja Ustavnog suda RH izražena u njegovim odlukama: broj: U-III-1797/2009 od 10. lipnja 2009.g. http://sljeme.usud.hr/ usud/praksaw.nsf/ee9e09db89c968fdc1 256a7f00419dff/c12570d3 0061ce53c 12575d700273b52? OpenDocument (pravno shvaćanje “o trenutku nastupanja nezakonitosti odredbi ukinutog podzakonskog akta”) i broj: U-III-213/2000 od 27. ožujka 2000.g. http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/ 70dc920edc085267c1256e340034695e/ c1256a25004a262ac1 2568e3002f1d64? OpenDocument (pravno shvaćanje “o pravnim posljedicama ukidanja propisa na ugovorne odnose koji se temelje na ukinutom propisu”). Ovakvim nezakonitim i samovoljnim postupanjem tvrtke “Sanitat” kojim se lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica građani dovode u zabludu da su i nadalje dužni plaćati dosad neutužene tražbine “Sanitata” na ime tzv. dnevnih parkirališnih karata po ukinutoj Odluci i time navode da na svoju štetu, a u korist “Sanitata”, plate takve zakonski neosnovane tražbine “Sanitata”, direktor “Sanitata”, kao odgovorna osobe te tvrtke, po mom mišljenju čini kazneno djelo “prijevare u gospodarskom poslovanju” iz članka 247. stavak 1. Kaznenog zakona, u pokušaju, za koje je kazneno djelo propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Pitanje je hoće li kaznena prijava koja uskoro slijedi direktoru “Sanitata” zbog pokušaja takve protupravne naplate konačno utjecati da isti počne poštivati pravomoćne sudske odluke i pravnoobvezujuća shvaćanja Ustavnog suda. Ivica Ban, Dubrovnik DUBROVNIK I BALKAN Vraćaju nas u bivšu crkn Dubrovnik treba „udariti žestoku kontru“ dokazima da živi upravo mediteranski (ne u bivšoj SFRJ-i) u što spada i svakodnevna prehrana, proizvodnja južnog voća, turizam i drugo, a ne držati se kao pijan plota: ćevapčića, ražnjića, sarme, pljeskavica, krmenadla, lepinja i ostalih marifetluka s istoka i tko zna već od kuda još Prije svega u tijeku smo uspješne (Grad Dubrovnik), a možda i rekordne turističke sezone sa stotinama tisuća turista koji ostvaruju milijunska noćenja. A koliki će pak biti stvarni utržak u kunama „kazat će“ zaključni račun na kraju ove turističke, nadajmo se i pretile 2014. godine. Dakle, raspoloživi hotelski kapaciteti, oko 14.000 postelja u sve rastućem privatnom smještaju, kako u samome Gradu tako i na sveukupnoj, Gradu pripadajućoj rivijeri, a tu su i, ali ipak malobrojnim kampovima, te je Dubrovnik u stanju dnevno ugostiti – udomiti i preko 25.000 gostiju. Uz sve to, „često proklinjani“ cruiseri kao i dnevni izleti donose i dio novca – svaka kap vode, vatru gasi. Ovakvim uspjesima u ovogodišnjoj sezoni (i ranijima) doprinijeli su i doprinose mnogi čimbenici kao: kulturno-povijesne i sakralne znamenitosti Grada, muzejskogalerijsko bogatstvo, klimatsko-pejzažne pogodnosti, tradicionalna ljubaznost Dubrovčana, opravdano-po čitavom svijeturazvikani Dubrovnik-odredište, modernizirani hoteli sa „pregršt“ zvjezdica, domaće delicije i vrhunska vina, kupanje u čistom i toplom moru, pa i na plažama ukrašenim plavim zastavicama, zatim zavidan noćni život uz Ljetne igre i mnoštvo koncerata, folklorne priredbe, izletničke mogućnosti i štošta još Dubrovnik pruža. Završavajući ovaj uvod vraćam se na naslov teme da Dubrovnik nije dovoljno mediteranski Grad, a morao bi, u svakom slučaju, biti. Ako on PRIOPĆENJE OTOČNOG SABORA Udar na otočane Otočni sabor – udruga za razvitak hrvatskih otoka obraća se svekolikoj hrvatskoj javnosti i državnim institucijama povodom novih događanja oko proširenja lučkih područja pod upravama lučkih uprava priobalnih županija i nekontrolirane berbe samoniklog bilja po hrvatskim otocima Svjedoci smo gotovo svakodnevne sve veće centralizacije državne vlasti nauštrb otočana koji ostaju bez prava i mogućnosti upravljanja svojim resursima, a time i mogućnosti upravljanja vlastitim razvojem i budućnošću prema vlastitoj viziji, nahođenju i specifičnim potrebama. Jedan od ovakvih „udara“ na otočane događa se i od strane županijskih skupština koje izglasavaju proširenja lučkih područja pod upravom lučkih uprava priobalnih županija bez ispitivanja potreba, želja, namjera građana i bez traženja ikakve suglasnosti od strane lokalnih gradskih ili općinskih vijeća. U svjetlu izrade novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Otočni sabor je predložio da se sukladno Ustavnim odredbama i načelima Strategije održivog razvitka RH, uvaži posebnost pomorskog dobra kao jedinog općeg dobra u Republici Hrvatskoj, te da se u odredbi navedenog Nacrta Zakona ugradi odredba kojom bi se članovima lokalne i područne samouprave, kao najzaineresiranijim predstavnicima sveukupne hrvatske javnosti omogućilo sudjelovanje u pripremnim radnjama prilikom postupka za davanje koncesija na pomorskom dobru, kao i sudjelovanje u sa- mom postupku donošenja Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru Republike Hrvatske. Također, u sadašnjem razdoblju izrade novog Zakona i svojevrsne ugroženosti pomorskog dobra u smislu reguliranja njegova korištenja u gospodarske svrhe (koncesioniranja), Otočni sabor je predložio zakon- sku dopunu, kojom bi se omogućilo da u sastav Županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra i proširenja lučkih područja kao jedan od članova obvezno bude osoba delegirana od strane lokalne zajednice područja na kojem se odvija postupak. Provođenje uključivanja lokalne zajednice u donošenju odluka o njihovim interesima je i na osnovi Ustava, Strategije i drugih zakona jedna od obveza Vlade Republike Hrvatske. Posebna priroda pomorskog dobra i činjenica da je otočko i obalno stanovništvo takvo dobro sačuvalo i očuvalo do današnjih dana ovim prijedlozima Otočnog sabora daje posebnu težinu zasnovanu i na činjenici konsenzusa hrvatske javnosti da se o ovim pitanjima mora voditi posebna briga i posvetiti uvećana pažnja. Otočni sabor upozorava na pojavu nekontrolirane berbe samoniklog bilja (smilja, kadulje, gospine trave, majčine dušice, ružmarina i drugog bilja) po hrvatskim otocima od strane needuciranih berača koji imaju odobrenja Uprave za zaštitu prirode i Ugovor sa hrvatskim šumama. Nažalost branje bilja se ne odvija samo na trenima pod nadzorom Hrvatskih šuma, već i na privatnim terenima. Ovim postupkom dolazi do ugrožavanja pčelinjih i stočnih ispaša. U ovom slučaju dolazi do apsurda i to tako što se preko Agencije za plaćanje u poljoprivredi dobivaju potpore s jedne strane, a sa druge uništavaju pčelina i stočna ispaša. Ovim putem pozivamo nadležne institucije koje su potpisnici navedenih odobrenja da provjere pridržavaju li se vlasnici odobrenja istog ili dolazi do njegovog kršenja. Predsjednik Otočnog sabora Denis Barić nutu, totalitarnu i nenarodnu SFRJ-u to nije krive su mnoge okolnosti, a bome i mi sami. Naznačih da nas izbacuju (Dubrovnik) s Mediterana pa i Lijepu našu u cjelini „izbacuju“ na zapadni Balkan, u jugoistočnu Europu, u nekakav region, pa čak nas vraćaju i u bivšu crknutu totalitarnu i nenarodnu SFRJ-u. To potvrđuju i dva netom završena-održana politička skupa u našem Gradu (od 10.7.2014. g do....) imenom Croatia Forum s ministrima vanjskih poslova i drugima i čudnoimeni skup „Brdo Brijuni – proces“ na kojemu su bile GLAVEŠINE bivših jugoslavenskih republika uz nadžontanu Albaniju. Svašta! Zato bi Dubrovnik trebao „udariti žestoku kontru“ dokazima da živi upravo mediteranski (ne u bivšoj SFRJ-i) u što spada i svakodnevna prehrana, proizvodnja južnog voća, turizam i drugo, a ne držati se kao pijan plota: ćevapčića, ražnjića, sarme pljeskavica, krmenadla, lepinja i ostalih marifetluka s istoka i tko zna već od kuda još. Svjesni smo da nismo tropski kraj (Grad), ali smo mediteranski – skoro pa – suptropski po mnogočemu, pa i po sveukupnoj flori, klimi i mnogočemu još. Bezuvjetno Dubrovnik i okolicu trebalo bi „obući“ u: palme, agave, kaktuse, masline, rogače, česvine, lovoriku, lempriku, pitosfore, oleandere, ružmarin, tzv. piramidne čemprese – drvoredi, smokvu, vinovu lozu, kiwi i mnogo toga još što krasi ostale mediteranske zemlje, a ne da se kitimo borovima, bagremovima i koječim još što je sad slučaj. Prava rak rana su nam palme (i drvoredi istih) koje hametice nestaju s dubrovačkog područja, a nove se skoro i ne sade. Grad i okružje istog trebali bi imati nekoliko desetaka tisuća palma. Da smo kojim slučajem vrjednija čeljad mogli bi dobrim dijelom zadovoljiti vlastite potrebe i u južnom voću, pa i izvozit iste. Što je od, recimo, bolji neretvanski kraj kad bi i Dubrovnik s okolicom mogao proizvoditi velike količine mandarina, naranača, limuna, zašto ne i lubenica pa i izvoziti u bijeli svijet. U nas se u prvi plan stavlja betoniza- cija i apartmanizacija pa će nam uskoro nestati i ono malo preostale obradive zemlje i vrtova. Šteta i sramota, zar ne poštovani čitatelji Glasa Grada? Ne zaboravimo da se u bivšoj Dubrovačkoj Republici (1358. do 1808.) pretežito živjelo od poljoprivrede, stočarstva i ribanja, a manje od zanatstva, trgovine, pomorstva, pa i poklisarstva. Na samom kraju. Ne mogu se opširno „pisanijom razmahati“ zbog nedostatka prostora pa ću i završit s ovim aktualnostima i pisanim gostovanjem u mnogočitanom, često razgrabljenom i nadasve popularnome Glasu Grada uz napomenu da bi se mi Dubrovčani, pa i „Dubrovčani“ trebali lavovski boriti u dokazivanju, a i življenju da nijesmo nikakav Zapadni Balkan, Jugoistočna Europa ili nekakav region što bi znao reći bivši Stipe Mesić, nego smo isključivo Mediteran. Pero Hrdalo, Dubrovnik-Lapad GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 5 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA HAŠKI SUD I OLUJA Pravna i politička odgovornost Prilikom nedavnog boravka u Zagrebu sudac Theodor Meron, predsjednik haškoga suda (ICTY) i predsjednik drugostepenog vijeća koje je oslobodilo generale Gotovinu i Markača, eksplicite je ukazao na to da su tom presudom oslobođeni odgovornosti samo i jedino konkretni vojnici, odnosno zapovjednici oslobodilačke hrvatske vojske; ali ne ni onodobna ni ovodobna hrvatska politika, a ponadasve ne kreatori onodobne hrvatske politike, prije svih svemoćni ondašnji predsjednik Franjo Tuđman i ministar obrane Gojko Šušak Na svečanoj sjednici Gradskog odnosno nema hrabrosti vijeća Grada Knina održanoj spoznati, a i prilikom nedavnog 11.06.2014., uoči Dana Grada boravka u Zagrebu na to je eki njegova „nebeskog zaštitnika“ splicite ukazao gospodin susv.Ante, napokon su, nakon što dac Theodor Meron, predsjedsu se izredali deboto svi hrvats- nik haškoga suda (ICTY) i predki gradovi i općine, počasnim sjednik drugostepenog vijeća građanima i Grada Knina pro- koje je oslobodilo generale Goglašeni generali Ivan Čermak, tovinu i Markača - da su tom Ante Gotovina i Mladen presudom oslobođeni odgoMarkač. General (u ratu) i bi- vornosti samo i jedino konkretznismen (prije i poslije rata) ni vojnici, odnosno zapovjedČermak je svoj izostanak na nici oslobodilačke hrvatske svečanosti opravdao „bolešću“ vojske; ali ne ni onodobna ni ; general i poratni biznismen ovodobna hrvatska politika, a Gotovina kao da se u zadnji čas ponadasve ne kreatori onodlučio, pa je u odjeći u kojoj odobne hrvatske politike, prije se zatekao ipak skoknuo do svih svemoćni ondašnji predobližnjega mu Knina; dočim se sjednik Franjo Tuđman i minigeneral i hadezeovac Markač star obrane Gojko Šušak, druspremno odazvao i prigodno gi u hijerarhiji ondašnje vlasti; odjenuo najsvečanije odijelo. a za koje je zapravo, kao stvarPo završetku svečane sjednice ne prvo- i drugooptuženoga i generali su u društvu gra- bila pisana optužnica donačelnice Josipe Rimac tužiteljstva na čelu s gospođom (HDZ) i njezinih gostiju gospo- Carlom del Ponte. Ta POLITIdina Tomislava Karamarka, KA i ti POLITIČARI bi izvan predsjednika HDZ-a, te pot- svake „razumne“ sumnje, da predsjednika Sabora RH im u međuvremenu nije definidr.Željka Reinera (HDZ), a koji tivno presudila biologija, bili ossu slučajno baš toga dana bili uđeni i to zasigurno na osjetno na proputovanju kroz Knin, duže kazne, od prvostepeno otišli na svečani ručak. izrečenih 24 godine izvorno tek Kao što znamo, general Čer- četvrtooptuženom generalu mak je još prvostepenom, a Gotovini. A vjerojatno bi još toostala dvojica nedavnom liko dobili kao prvo- i drugostepenom presudom drugooptuženi i u procesu haškoga suda oslobođeni su tzv.“hercegovačkoj šestorci“. pravne, a time posredno i poli- Tu politiku i te političare sudac tičke (udruženi zločinački Meron i njegov haški tribunal poduhvat) i vojne (prekomjer- nije oslobodio ni pravne, pa no granatiranje Knina) odgo- dakako ni političke odgovorvornosti za svoju vojničku ul- nosti za zločine koje su ogu i djela počinjena u VRO prouzročili prije, u toku i nakon „Oluja“, kojom operacijom je „Oluje“, a nesmetano ih čine vojno poražena srpska sve do danas. Nalazeći za to paradržava na hrvatskom teri- „teorijsko“ uporište ponajprije toriju i odnosno područje (osim baš u zlouporabi, odnosno istočne Slavonije i Srijema) re- pogrešnoj interpretaciji integrirano u pravno-politički sadržaja, značenja, obuhvata i sustav Republike Hrvatske. dosega haške odnosno MerKao što ne znamo, jer „nitko“ u onove oslobađajuće presude. hrvatskoj (pa ni srpskoj, pa ni Tom presudom je dakle, bosanskohercegovačkoj) ni između ostaloga i između osondašnjoj ni današnjoj, ni talih, i najkarizmatskiji general poziciji ni opoziciji, ni pravnoj Ante Gotovina oslobođen i za ni političkoj znanosti, ni ideo- „prekomjerno granatiranje Knloški predodređenoj ni liberal- ina“. Na koje me uvijek asocirno ne(pred)određenoj, ni novi- aju oni nezaobilazni HTV-ovi narskoj ni inoj inteligenciji, neće kadrovi VBR-a koji s kamionske 6 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. prikolice za „Oluje“ negdje iz okolice „dejstvuje“ po, pretpostavljam, Kninu. I baš na taj isti VBR (višecijevni bacač raketa), odnosno na permanentnu kanonadu iz tog VBR-a permanentno me tijekom cijelog svog „beskrajnog“ trajanja asocirala „propovijed“ odnosno političko bogohuljenje msgr. Ante Ivasa, biskupa jedne i jedine držav(otvor)ne Crkve u Hrvata, na „svetoj misi“, pardon hadezenjarskom kloeroustaškom skupu, središnjem događaju središnje službene i državne i vjerske, odnosno državnovjerske, odnosno vjerskodržavne proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, održanoj i ovogodišnjeg petog kolovoza u Kninu, još ovu godinu u Privremenoj Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u prostoru tvornice DIV (ex TVIK), ali zato dogodine, na dvadesetogodišnjicu „Oluje“, sigurno (bosanski: bezbeli) u dovršenoj i besprijekorno upicanjenoj velebnoj Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta, najnovijoj promašenoj (u vjerskom, i ekonomskom, i političkom smislu) nekretninskoj megainvesticiji Crkve u Hrvata. Dočim je vojničina Gotovina pucao po okupiranom Kninu rasturajući u paramparčad zločinačku četničku paravojnu tvorevinu, za što ga je nadležni međunarodni civilni sud oslobodio, a mogu povjerovati i u Boga koji bi mu oprostio eventualne usputne grijehe; dotle sam „ko-amen-u-očenašu“ siguran, da, ako zaista postoji Bog i to baš onaj kojega bi trebao propovijedati msgr.Ivas, da mu zbog onih razarajućih plotuna u obrnutom i potpuno vjerski (ekumenski), i politički (nacionalno), i ekonomski (demografski) pogrešnom pravcu: iz odavno oslobođenog Knina po ostatku ostataka još uvijek tužne, čemerne i obesmišljene u svojoj slobodi i od ljudi (Srba) i od stvari (njihovih kuća i iman- ja) Krajine, kad on dođe pred Njegov sud (jer za zločinstva ove vrste teško da će se ikad oformiti pravno, a na žalost nije izgledno ni političko sudište ni u Jadnoj Našoj ni u Haagu), da mu ne gine vječno druženje s Luciferom, Mladićem, Amfilohijem i ekipom u devetom krugu pakla. Ili se možda ipak varam? Ta zar im, i msgr.Ivasu i misnom mu suslužitelju vojnom ordinariju msgr.Jezerincu, i njihovim bivšim (F.Tuđman), sadašnjim (T.Karamarko) i budućim (K.Grabar-Kitarović?) vrhovnim (političkim) zapovjednicima, te ostalim stranačkim i ideološkim istomišljenicima načičkanim oko Privremenog Oltara Privremene Crkve Gospe Velikog Hadezenj…, pardon, Hrvatskog Krsnog Zavjeta, svojim gromoglasnim nedolaskom u Knin nisu presudili baš ti naši (da li još uvijek i njihovi?) oslobođeni i, ako se i varam lijepo zvuči, od njihove šporke politike slobodni generali – karizmatici? Zapravo, ovo s generalskom apstinencijom odnosno samovoljom već prelazi granice (moga) najoptimističkijeg očekivanja, te se ozbiljno počinjem pitati dokle će hadezenjare trpjeti da im jedan legionar više nego sumnjive prošlosti uporno, od prvoga dana po oslobađanju iz haškog pritvora trbuhozbori o „okretanju budućnosti“, pa do nedavnog banaliziranja te budućnosti u smislu da je za jednu i jedinu, svetu, ponosnu i neprikosnovenu Hrvatsku najvažnija stvar „stvoriti društvo u kojem se može časno i od svojeg rada proživjeti svoj životni vijek“, da bi sve to, još počeo i sprovoditi u praksi u njegovim tunogojilištima, pa na svečano proglašenje počasnim građaninom Slavnog Kraljevskog I Tuđmanovog Grada Knina dolazi u robi koja mu zaudara na, što bi Splićani rekli, „friškinu“; a niti dva mjeseca iza toga nepristojni nezahvalnik ne udostojuje se više niti pomoliti se (u oba značenja: prisustvom i molitvom) na središnjoj proslavi kako Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, tako i Dana hrvatskih branitelja? Ma kakve to on, isluženi francuski odnosno internacionalni odnosno anacionalni legionar-plaćenik, zapravo, kad se hadezenjarski državotvorno razmisli, i ima suštinske odnosno dubinske veze s tom Domovinom i tim hrvatskim braniteljima? O onemu Čermaku ne isplati se ni trošiti riječi, njemu je biznis vazda bio daleko ispred i iznad Domovine, ali Markaču, osvjedočenom „našem“ čovjeku, zaista je krajnje vrijeme da izađe iz Gotovinine sjene, prestane biti talac njegovih lijevo-liberalnih zas(t)ranjivanja, i vrati se na jedini za Hrvatsku ispravni put, a to je put koji nam je zacrtao blagopočivajući Otac Domovine (falsificirani) doktor i general (JNA) Franjo Tuđman, kojim utrtim putom danas prti njegov zemaljski namjesnik Tomislav, a sutra bi već mogla i papisa Kolinda. Čime bi Hrvatska cijelom svijetu, pa i šire, dokazala da je definitivno emancipirana u svakom pogledu, od antifašističkog do seksističkog. Pa ipak, za svaki slučaj, da ja ipak pozdravim kako u zadnje vrijeme običavam: Mrš kreroustašiji, sloboda hrvatskoj naciji! Darko Kaciga Dubrovčanin PS 1 Gospar Ante Šoljić, koji se nedavno u jednom svom napisu prepoznao kao primjer(ak) onoga što ja nazivam „hadezenjarom“ odnosno „kleroustašom“, ocjenom da je odnosna propovijed biskupa Ivasa bila „sjajna“, opravdao je svoj renome. PS 2 Ceterum censeo… uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke dubrovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime – Most Dubrovnik. ARGUMENTI I LJUDSKA PRAVA Malo je dobrih Samaritanaca Predsjednica Židovske zajednice dr Sabrina Horović je ukazala na događaje bliskoistočne, te izrazila žaljenje za svim civilnim žrtvama, osobito ženama i djecom. Tako se (ispravno i ljudski) nažalost ne ponaša većina hrvatskih, srbijanskih i bošnjačkih intelektualaca, što ide čak toliko daleko da se negira ili opravdava tragična realnost Bleiburga i Jasenovca, te Srebrenice, Kozare, Banjice, Višegrada, Foče i Rame Ugledni i uvaženi dubrovački ekonomist Bajro Sarić (poznat i kao solidan poduzetnik, vrstan šahist i uspješan političar) u svome tekstu “Uzmak ljevice” ističe u dva navrata pojavu antisemitizma u našoj sredini, što ću pokušati opovrći. Radi se o vrlo ozbiljnim stvarima u kojima se mora biti odmjeren i argumentiran, jer za svakog normalnog čovjeka, demokrata, humanista i (ili) vjernika nema ružnije (i opasnije) stvari od kršenja ljudskih prava, narušavanja ljudskog dostojanstva i mržnje koja često ima katastrofalne posljedice. Najbolje započeti sa uglednim hrvatskim liječnikom židovskih i dubrovačkih korijena doktorom Slobodanom Langom koji je primjer liberalnog, individualističkog i pravdoljubivog intelektualca. Na tekst M.Jergovića u kojem rečeni autor tvrdi: “tako to svaki put biva kad Izrael vrši agresiju na palestinske teritorije, kod hrvatske se publike odjednom probude humanizam i osjećaj solidarnosti sa našom dalekom palestinskom braćom i sestricama (tada je i Tito bio antisemit, op.T.T, ali i to je loše formulirano, jer i Palestinci su Semiti). Zašto je tako? Odgovor je prost do bola. Zbog antisemitizma, zbog mržnje prema Židovima, prema ljudima kojih zapravo u Hrvatskoj nema.” Lang izjavljuje da Jergović piše gluposti, te dodaje da je “u Hrvatskoj antisemitizam vrlo slab, gotovo na razini humora. Vidi se da Jergović razrješava svoje unutarnje dileme koje nemaju veze sa stvarnošću.” Ne mogu odoljeti da ne prikažem barem dio bogate biografije Slobodana Langa. Dr Lang je 1971. predložen za studenta prorektora, što odbija. Njegov otac Rikard istakao se u hrvatskom proljeću, te poslije štitio kolege proljećare na Ekonomskom institutu. Na 14 (zadnjem) kongresu SKJ upravo je dr Lang potaknuo umjerenog Ivicu Račana da na govornici izjavi: “mi (izaslanstvo SKH) ne možemo prihvatiti jugoslavensku partiju bez Slovenaca”, te nakon toga hrvatska delegacija napušta kongres. Njegovo humanitarno djelovanje u Gradu je poznato, te mirotvorstvo u srednjoj Bosni, području suludog sukoba Hrvata i Bošnjaka. Djed i baka dr Langa su stradali u logoru, Stepinac se ponudio da ih spasi, ali je djed Ignac (predsjednik židovske zajednice u Vinkovcima) izjavio da je prva njegova dužnost lojalnost i obrana zajednice, a ne sebe. Brojni su židovski intelektualci zadužili Hrvatsku poput Slavka (ugledni izdavač, liberal, pobornik centralne Europe - program Alpe Adria) i dr Iva Goldsteina (voditelj katedre za hrvatsku povijest 20 stoljeća, poznati medievist, autor “Bizanta na Jadranu”), izumitelja Davida Schwartza, Josipa Franka, Danila Kiša, dr Andrije Hebranga (mlađeg) ali i današnjih gospodarstvenika Šterna, Porgesa, Rohatinskoga.(nisam napisao M. Pijadea, jer je on ipak pripadao nedemokratskom komunističkom bloku). Predsjednica Židovske zajednice dr Sabrina Horović je ukazala (prigodom počasnog bajramskom prijama kod efendije Herića) na događaje bliskoistočne, te izrazila žaljenje za svim civilnim žrtvama, osobito ženama i djecom. Tako se (ispravno i ljudski) nažalost ne ponaša većina hrvatskih, srbijanskih i bošnjačkih intelektualaca, što ide čak toliko daleko da se negira ili opravdava tragična realnost Bleiburga i Jasenovca ,te Srebrenice, Kozare, Banjice, Višegrada, Foče i Rame. Uostalom, slavenski Hrvati i Srbi štuju Isusa i apostole (koji su Židovi), dok slavenski Bošnjaci prihvaćaju objavu proroka Muhameda, koji je kao Arapin također Semit. Da ima u nas ružnih stvari (kao i svugdje na svijetu), mi tek činimo prve korake u vježbanju demokracije i slobodnog poduzetništva, treba ukazivati na greške i propuste (to je zadatak intelektualca), maligne društvene procese spriječiti; ali štetno je zalijetati se sa netočnim formulacijama i lijepiti etikete nepromišljeno. Ako u jugoistočnoj Europi ima netolerancije i omraze, tada se to ipak odnosi na prve susjede a nikako na Nijemce, Amerikance, Ruse, Indijce, Japance, Kineze, Semite (Saudijce, Izraelce, Katarane, Omance, Sirijce, Libanonce...) i td. Kaže (nažalost) Nietzsche - kad velim bližnji, tad obično ne mislim na prvog susjeda. Ali koliko je uopće (igdje) dobrih Samaritanaca? Malo, tragično malo. Teo Trostmann GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 7 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA GLAZBA NAŠA SVAGDAŠNJA Zakon je iznad bilo kakve dozvole Jako me zanima koliko će vremena još proći da netko od nadležnih konačno shvati da je zvučno zagađenje za turizam po meni jednako štetno kao da se, ne daj Bože, na Lokrumu nasuka Costa Concordia Danas 12.08, sam saznala da je gospodin Pervan, naš poznati poslovni čovjek iz Švedske morao da napusti kuću koju je kupio u blizini plaze Kopakabane, jer nije mogao podnijeti preglasnu glazbu koja se ori sa plaže. Nakon njegove žalbe nadležnim u Gradu rečeno mu je da je kupio kuću na pogrešnom mjestu. Toliko o elitnom turizmu, naš Gradonačelnik i gospođa Murati, koja u ime Grada potpisuje akte, su zastava ruksak turizma očigledno od toga imaju više koristi. Kao što je poznato grad Dubrovnik je hotelu Rixos izdao specijalnu dozvolu za izvođenje žive glazbe na taraci hotela 4 dana ? u tjednu od 20-23 h a potpisao je poštovani gradonačelnik Andro Vlahušić koji je očigledno daleko od hotela I građana, dozvola datira od 3.07-31.08. Što ne valja s ovom dozvolom i što ova dozvola znači? Dozvola je manjkava samim tim što je u suprotnosti sa Zakonom o poštivanju javnog reda i mira kao i Pravilnika o dozvoljenoj razini buke, te samim tim nevažeća jer ne može dozvola biti u suprotnosti sa zakonom, Zakon je 8 iznad bilo kakve dozvole. Davanjem dozvole bilo kom hotelu, a u ovom slučaju Rixosu znači davanje licence za teroriziranje okolnih sugrađana. Naglašavam da je tako sročena da svako može da je tumači kako mu drago i prenese odgovornost na drugoga, također hotel ima dvije glazbe, jednu na taraci bez ograničenja od ponedjeljka do ponedjeljka od 20h pa -dok ih organi reda ne utišaju, i nije mi poznato da imaju dozvolu za drugu glazbu. Ova glazba sa kupališta se svira, IZGLEDA kada poželi glavni konobar u 11 h u 15, u 18, u 20 itd., drugim riječima kada oni požele. Što je hotel lošiji to je glazba glasnija, poznato u svijetu, a teror nad susjedima veći a tako počinju padati zvjezdice, vrijeme bi bilo da neko ko je za to nadležan prekontrolira da li hotel zaslužuje sve te zvjezdice, elitni gosti hotela sa 5 zvjezdica se ne guše u smradu i dimu sa roštilja, na bazenu, preglasnom muzikom, zapuštenim okolišem, noćnim razgovorima posluge i partijanjem veselih gostiju na bazenu poslije ponoći, a hotel je urešen kao GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. božićno drvce sa gaćam, šugamanima, čarapama i nagim turistima. Hotel Rixos mora shvatiti da ja ne živim na njihovoj taraci i nisam gost hotela, oni mi neće odrediti dnevni raspored, dnevni odmor, večernje opuštanje na mojoj taraci. Jako se varaju ako vjeruju da me mogu utišati ja neću odustati, jer sam na svome u svojoj zemlji i poštivam zakone hrvatske Države. Objavite preslik dozvole za izvođenje žive glazbe na bazenu i kupalištu sa svom pratećom dokumentacijom o poštivanju Pravilnika o dozvoljenim razinama buke, i koji su glazbeni instrumenti navedeni u rješenju Sanitarne inspekcije. Hotel Rixos se nalazi u rezidencijalnom naselju mješovitog tipa i dozvoljena razina buke je 55 decibela, a u poslovnom okruženju dozvoljena razina buke je 65 decibela. Hotel terorizira nas i sve ostale stanovnike okolnih ulica sa bukom iz air conditionera, smećem, neuređenim okolišom, rupom koja je nekada bila depandans hotela a danas je leglo štakora, Grabovica, otvorenim roštiljom a na kupal- ištu nereguliranim odvodom dima iz kuhinje i “navodno prikrivenim otpremnicima mobilne telefonije”. Pišite i istražujte poštovani novinari i inspektori malo o tome. Dana 7.08. hotel je BEZ DOZVOLE pustio živu glazbu sa kupališta u 15 h, nisam pustila glazbu, zvala sam policiju te je nakon mog poziva policiji muzika utihnula. Nikada mi osoblje hotela Rixos neće nametati glazbu koju ću slušati, kada ću otići na počinak te kada ću popiti kavu na mojoj taraci u miru i tišini. Turisti iz cijelog svijeta dolaze kod nas jer još uvijek mogu slušati najljepšu glazbu, glazbu mora, nije uzaludno Zadar poznat u cijelom svijetu po morskim orguljama. Jako me zanima koliko će vremena još proći da netko od nadležnih konačno shvati da je zvučno zagađenje za turizam po meni jednako štetno kao da se, ne daj Bože, na Lokrumu nasuka Costa Concordia. Efekat preglasne glazbe je zastrašujući. “Glup je isto kao mrtav, on ništa ne primjećuje, samo drugi oko njega pate.“ Marija Smodlaka, Kotorska 5, Dubrovnik GRAD DUBROVNIK U SKLOPU STUDIJSKOG POSJETA Prijem za delegaciju iz Bangkoka Delegaciju iz Kraljevine Tajland, koja u Dubrovniku boravi u sklopu studijskog posjeta Republici Hrvatskoj od 12. do 14. kolovoza, primio je 12.kolovoza gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić. Voditelj izaslanstva od 38 članova Manit Techa Apichok zamjenik je stalnog tajnika za Bangkok Metropolitan Administration, lokalne vlasti u gradu Bangkoku. Gradonačelniku Vlahušiću rekao je kako je posjet Gradu Dubrovniku i uspostava kontakta s lokalnim vlastima dio Razvojnog programa za starije rukovoditelje koji provodi BMA, a osim Hrvatske, u programu je posjet Njemačkoj. Delegacija je s gradonačelnikom razgovarala o razvoju turizma, poglavito „incentive“ turizma, kao i razmjeni znanja i iskustava između dvaju lokalnih samouprava. 12.KOLOVOZA 201.4 PRINC ALWALEED BIN TALAL BIN ABDULAZIZ ALSAUD U HRVATSKOJ Zahvala Njemačkog nogometnog saveza gradonačelniku Vlahušiću Zainteresiran za investicije u Gradu Dubrovniku Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić primio je zahvalu Njemačkog nogometnog saveza za čestitke koje je uputio nakon što je Njemačka osvojila naslov svjetskog nogometnog prvaka u Brazilu, kao i poziv reprezentativcima na odmor u Gradu Dubrovniku. U čestitki se navodi kratak sažetak nastupa Njemačke reprezentacije u Brazilu, te između ostalog: „Milijuni fanova koji slave u državi u diljem svijeta i četvrta zvjezdica za četvrti naslov prvaka. Statistika ne može izraziti našu neizmjernu radost i naš ponos na postignuti uspjeh. Sada je idealno vrijeme za izraziti veliku zahvalnost na Vašoj potpori.“, stoji u čestitki koju potpisuju Wolfgang Niersbach, predsjednik Njemačkog nogometnog saveza i Helmut Sandrock, glavni tajnik. Saudijskog princa Alwaleed Bin Talal Bin Abdulaziz Alsauda, koji je boravio u Dubrovniku, primio je 8.kolovoza gradonačelnik Andro Vlahušić. Njegovo kraljevsko visočanstvo izrazilo je zadovoljstvo ljepotom Grada Dubrovnika. Izrazio je interes za ulaganje u investicijske projekte, te suradnju u području turizma. Gradonačelnik Vlahušić zahvalio mu je na dolasku u Grad, te ga upoznao s brojem turista i rezultatima na tom području, kao i aktualnim privatnim i gradskim ulaganjima. Princ Alwaleed u razgovoru s gradonačelnikom spomenuo je i neke od brojnih svjetskih tvrtki u kojima posjeduje vlasnički udio: Apple Inc.,Citigroup, Coca Cola, Compaq, eBay, Four Seasons Hotels & Resorts, Fairmont Hotels and Resorts i ostale, te naglasio kako postoje brojne mogućnosti za konkretna ulaganja u turizmu i drugim područjima od strane njegove tvrtke Kingdom Holding, ali i njegovih partnera kojima će prenijeti dojmove iz Republike Hrvatske. SVJETSKI KONGRES ANTROPOLOGIJE 2016. U DUBROVNIKU Grad pokrovitelj Ravnatelja Instituta za antropologiju u Zagrebu Sašu Missonija, akademika Pavla Rudana i stručnu suradnicu u Institutu Moranu Jarec, primili su 7.kolovoza gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić i zamjenik gradonačelnika Nenad Vekarić. Missoni je gradonačelnika Vlahušića i njegova zamjenika Vekarića upoznao s trenutnim projektima i aktivnostima Instituta. Od 4. do 9. kolovo- za na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku održala se konferencija pod nazivom „Antropologija i zdravlje“, a na tridesetpetoj po redu konferenciji ove godine sudionici su raspravljali o kulturalnim, biološkim, arheološkim i lingvističkim faktorima koji utječu na ljudsko zdravlje. Sudionici sastanka su gradonačelniku Vlahušiću najavili održavanje Svjetskog kongresa antropologije 2016. godine u Gradu Dubrovniku, na kojem je predviđeno od sedamsto do tisuću sudionika. Gradonačelnik Vlahušić je obećao da će Grad Dubrovnik biti pokrovitelj. GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 9 GRAD DUBROVNIK ZA OTVORENJE PODRUŽNICE U GRADU DUBROVNIKU U POVODU BLAGDANA VELIKE GOSPE Potpora Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje Pučke feste Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić primio je 7.kolovoza Željka Jozića, ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Ivanu Lovrić Jović, znanstvenicu u Institutu. Sastanku je nazočio i zamjenik gradonačelnika Nenad Vekarić. Jozić i Lovrić Jović su gradonačelnika Vlahušića upoznali s znanstveno-istraživačkom funkcijom Instituta. Ivana Lovrić Jović bavi se poviješću hrvatskoga jezika, dubrovačkim govorom i talijanskim utjecajem, a u sklopu ovogodišnjeg programa Dubrovačkih ljetnih igara predstavljena je i njena knjiga „O starome dubrovačkom govoru nazbilj“. Ravnatelj Jozić istaknuo je kako se utjecaj instituta širi otvaranjem podružnica, jer se na taj način lakše dolazi do materije i realiziraju projekti. Dogovoreno je otvorenje podružnica u Gradu Dubrovniku sljedeće godine, a prvi U povodu blagdana Velike Gospe koja se obilježava 15.kolovoza program će biti raznovrstan i vrlo bogat, na Elafitskim otocima i u Zatonu, ali i u samom Gradu. Brojni turisti ali i domaći gosti doista mogu birati iz raznovrsne ponude koncerata i zabava prekrasne ljetnih kolovoških noći. U Zatonu će 14. kolovoza gostuje žonglersko - akrobatska skupina Kam-Hram sa svojim atraktivnim programom, dok će u nedjelju 17. kolovoza „kolendavati“ U Štikovici i Zatonu Velikom Klapa Malfi. Elafitski otoci bit će nekoliko dana uzastopce središte zabava jer se blagdan Velike Gospe tradicionalno na Lopudu, Kalamoti i Šipanu obilježava misnim slavljima i pučkim zabavama. U četvrtak 14. kolovoza u crkvi sv.Nikole na Lopudu koncert će održati violinistica Loris Grubišić, cellistica Vanda Đanić i pijanist Alberto Frka. Na sam blagdan Velike Gospe održat će se Lopudska noć s glavnim gostima Kopito Band s otoka Visa, a podnaslov njihovog programa je „otočni raspašoj“. U subotu 16.kolovoza program akrobacija, bubnjanja i žongliranja na lopudskoj rivi izvodi Kam-Hram, a u 22 sata iste večeri na rasporedu je koncert pijaniste Đura Tikvice i Nika Marušića na klarinetu. Na otoku Šipanu programi se organiziraju i u Luci i u Suđurđu.14. kolovoza u Luci Šipanskoj svečanom dodjelom nagrada i priznanja završava ovogodišnja „Ljetna škola filma Šipan“, a u petak 15.08. nastupit će skupina Kam – Hram. U Suđurđu u subotu 16. kolovoza na rivi zabava je uz Marijana Bana i Diktatore. Koločepsko Donje Čelo ugostit će 13. kolovoza u 21 sat grupu Kam – Hram koji će svojim atraktivnim nastupom sigurno privući pozornosti gostiju, a za 14. kolovoza pripremljena je prava poslastica – izvedba predstave „Ribarske svađe“ Kazališne družine Kolarin. Na blagdan 15. kolovoza na rivi u Donjem čelu održat će se zabava uz grupu „Art“. projekt bit će rječnik dubrovačkog govora. U planu su i radionice kroatistike za lokalno stanovništvo, rekla je Lovrić Jović. Gradonačelnik Vlahušić rekao je kako će Grad Dubrovnik pružiti logističku potporu, ustupiti prikladan prostor za djelatnost instituta i sufinancirati projekte. 8.KOLOVOZA 2014. Prihod od Dubrovačke kartice 45,7 % veći Gradski projekt Dubrovačka kartica nastavlja ostvarivati iznimno pozitivne rezultate. U prvih sedam mjeseci 2014. godine ostvaren je prihod od 6.154.280 kuna, što je povećanje od čak 45,70 posto u odnosu na prvih sedam mjeseci u 2013. kada je prihod iznosio 4.223.950 kune. U srpnju ove godine ostvaren je promet od 2.042.700 kuna, te je zabilježeno povećanje prihoda od 44,20 posto u odnosu na 2013. kada je prihod iznosio 1.416.430 kuna. Cijena Dubrovačke kartice iznosi 150 kuna za jednodnevnu, 200 kuna za trodnevnu i 250 za tjednu karticu, a u slučaju kupnje na službenoj internetskoj stranici turistima se odobrava popust od 10 posto. Ova jedinstvena ulaznica omogućava razgledavanje kulturne i spomeničke baštine u vlasništvu Grada Dubrovnika, te vožnju javnim gradskim prijevozom. Uključeni su i dodatni popusti pri kupovini, a poklon kupcima je turistički vodič na 150 stranica. UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK Produžena Ciuhina izložba „Otok u duši“ Zbog interesa javnosti, izložba svestranog slovenskog suvremenog umjetnika Jože Ciuha „Otok u duši“, postavljena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik produžuje se do nedjelje, 17. kolovoza 2014. Osim ove impozantne i tehnikom (mozaici, akvareli na papiru, akrilici na platnu, pleksi staklo) bogate izložbe, čija je kustosica Vesna Delić Gozze, a autor teksta u katalogu akademik Tonko Maroević, u kojemu je osim njih dvoje Ciuhin rad opisao i slovenski likovni kritičar Zoran Kržišnik, u sklopu izložbe posjetitelji mogu pogledati i film „Slikar svojega časa“. Naime, radi se o dokumentarnom filmu o Ciuhinom životu i radu koji je nastao u produkciji Radiotelevizije Slovenija. Jože Ciuha rođen je 1924. u Trbovlju (Slovenija). Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. Izlagao je na više od 500 samostalnih i 400 grupnih izložbi. Za svoj rad primio je mnoga priznanja, a član je i Ruske akademije umjetnosti. Osim slikanja bavi se grafikom, mozaikom i literaturom. Radno vrijeme: svaki dan, osim ponedjeljka, od 9 – 20 h PROMETNI ELABORAT POTVRDIO: Lapad stanica i spojne ceste su najprotočnije raskrižje „Promel projekt“ d.o.o. izradio je stručnu studiju prometa na području Grada Dubrovnika, u kojem su obuhvaćene najprometnije gradske lokacije. Analiza sadržava i usporedbu s istim lokacijama u 2011. godini kada su izvršena posljednja mjerenja prometa. Elaborat obuhvaća sljedeće lokacije: Raskrižje Ilijina glavica, Ulica Vladimira Nazora - Ulica Andrije Hebranga, Splitski put - Ulica Vladimira Nazora, raskrižje Dom zdravlja, raskrižje Pošta Lapad, raskrižje Lapad stanica, te spojna cesta s Nikolom Teslom i spojna cesta s Ulicom Ante Starčevića. 10 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. I u Gradu živo Dobra zabava na najljepšoj dubrovačko plaži - Banje za sve Dubrovčane i naše posjetitelje organizira se u subotu, 16. kolovoza 2014. „Noć Ploča“ održat će se na inicijativu Gradskog kotara Ploče iza Grada, s ciljem obogaćivanja ponude i sadržaja u jednom od najatraktivnijih dijelova Dubrovnika. U organizaciji sudjeluju Grad Dubrovnik, TZ grada Dubrovnika te East West Beach klub. Program započinje u 21.30 sati, a goste će zabavljati grupa Colonia. Dođite i zabavite se uz energične dance ritmove jedne od najpopularnijih grupa u Hrvatskoj. Za sve romantičare i one koji vole balade – svečarski koncert Ibrice Jusića ispred Crkve sv. Vlaha. Koncert „50 godina skalina“ u 22.30 sati začinit će nedjeljnu večer. Izvedbe poznatih Ibričinih aturoskih skladbi i interpretacije drugih poznatih balada oslikat će dugogodišnju karijeru dubrovačkog kantautora , nezaobilaznog Ibrice s gitarom i psom. Jelka Tepšić GRAD DUBROVNIK OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA MLADIH Problem stigmatizacije Ove godine obilježavanje dana u svijetu je posvećen ukazivanjem na problem stigmatizacije mladih ljudi sa teškoćama mentalnog zdravlja. Međunarodni dan mladih u Dubrovniku ove godine su obilježila dva događaja uz potporu Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za obrazovanje šport socijalnu skrb i civilno društvo gdje se mladi prikazali dio svog postignuća u kreativnom i umjetničkom stvaralaštvu. Prvi događaj zbio se 8. i 9. kolovoza u prostorijama Art radionice Lazareti u organizaciji inicijative mladih Dracon kao Cosplay konvenciju i uz podršku Art radionice Lazareti, Volonterskog centra Dubrovnik te Udrugom Deša. Cosplay je skraćenica koja označava costume play, što u hrvatskom prijevodu znači igra kostima. Međutim, nije riječ o maškarama kao što na prvi pogled izgleda, već se radi o preuzimanju karaktera realnog lika ili pojma te njegovo oživljavanje. Prvog dana konvencije organizatori su pozdravili sudionike, održana je prezentacija borilačkih vještina i capoeire, projekcija filma, radionice crtanja i radionice origamija. Otvorenju je prisustvovala i plesna skupina 3-V. Radionicu origamija održali su članovi Hrvatskog origami društva Božo Cicvarić i Petra Ivatović. Drugog dana konvencije održao se anime kviz, prezentacija o animeu, Yu-GiOh! turnir, izložba origamija te natjecanje najboljeg cosplaya. Ova inicijativa mladih je u postupku osnivanja udruge te želi nastaviti i dalje sa ovakvim aktivnostima. Drugi događaj zbio se 11. kolovoza u ljetnom kinu Slavica. Održana je proslava povodom međunarodnog Dana mladih u organizaciji Info centra za mlade Dubrovnik - Informadur te uz suradnju Kinematografa Dubrovnik, Kluba mladih Gradskog društva crvenog križa. Program je započeo edukativnom predstavom mladih Gradskog društva Crvenog križa „Pomozi mi, molim te“ koja govori o problemu nasilja u obitelji. Nakon toga su pohvaljeni najbolji mladi volonteri ove organizacije te će im sljedeći tjedan biti dodijeljene besplatne ulaznice za kino predstave u Kinematografima Dubrovnik. Nagrađeni volonteri su: Mihaela Ivanković, Petra Žuvela, Antonio Žuvela, Krešimir Sokol, Kristijan Jukić, Renato Brboleza, Katarina Orlandini, Ivan Galjuf, Karla Sentić, Leo Bongi, Ivana Petrović te Antonia Merčep. Uslijedile su projekcije filmova Audiovizualnog centra Dubrovnik, a prikazana su tri filma: „Nedodirljiva“, „Marinovo tezoro“ i najnoviji film „Luzer“ koji su uz mentorstvo režirala, snimala i glumila djeca i mladi. U drugom dijelu programa nastupili su mladi dubrovački glazbenici: Inochente i Luka Burky Pažin, Mihael Klaić, Đive Stjepović, Daisy May i band Neverin koji su prisutne dojmili svojim impresivnim umjetničkim nastupima. Manifestaciju je vodio Srđan Obad. Dana 12.kolovoza na sam Međunarodni dan mladih na radio Dubrovniku gostovali su svi predstavnici udruga mladih koji su sudjelovali u organizaciji gore navedenih aktivnosti: Marin Daničić, Ana Smilović Informadur, Đivo Glanz - Dra- NA RUTI ZAGREB - SARAJEVO – DUBROVNIK OBILJEŽENA STOTA GODIŠNJICA POČETKA PRVOG SVJETSKOG RATA Doček biciklista na Pilama Dana 8.kolovoza poslijepodne na Brsaljama ispred TIC Pile Turističke zajednice grada Dubrovnika stigao je biciklist prof. Tomica Plukavac, koji je službeni ambasador IIPT-a (International Institute for Peace through TourismMeđunarodnog institua za mir kroz turizam) u Hrvatskoj. Plukavac je krenuo na bicikliranje kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu obilježavajući na ovaj način stotu godišnjicu početka Prvog svjetskog rata. Posjetio je Sarajevo i poprište atentata na Latinskom mostu, obišao Međugorje i Mostar, te Metković, a svoju rutu završava u Dubrovniku. Tomislava Plukavca na Pilama su dočekali ravnateljica FA „Linđo“ambasadora mira insituta IIPT od 2012., Josipa Pavlov- ić, te predsjednica SKAL kluba Dubrovnik Mirjana Kovačević, s obzirom da je SKAL klub pridruženi član IIPT (International Institue for Peace through Tourism), te Hrvoje Ljubimir iz agencije Adria Congress, kao i dvije lijepe kostimirane Linđovice. Biciklisti Tomislavu Plukavcu su uručeni i prigodni pokloni u ime TZ grada Dubrovnika, nakon čega se otišao odmoriti pred nastup FA Lindja u okviru Dubrovačkih ljetnih igara. J.Tepšić NARODNA KNJIŽNICA GRAD OVE SUBOTE, 16. KOLOVOZA U 20,30 Susret s bugarskom književnicom Elkom Nyagolovom Ugledna bugarska pjesnikinja Elka Nyagolova predstavit će svoju novu zbirku pjesama „Bijela kuća“ dubrovačkoj publici. U organizaciji Društva hrvatskih književnika - Podravsko-prigorski ogranak, Matice hrvatske - ogranak Dubrovnik i Dubrovačkih knjižnica Dubrovnik predstavljanje će se održati u subotu, 16. kolovoza s početkom u 20,30 sati u čitaonici Narodne knjižnice Grad (Saloči od zrcala). Elka Nyagolova je rođena u Dobriču, živi u Varni na Crnom moru. Autorica je 20 zbirki pjesama, dobitnica najviših nacionalnih i međunarodnih nagrada. Član je Upravnog odbora Saveza bugarskih pisaca, predsjednica je Slavenske književne i umjetničke akademije, direktorica Međunarodne asocijacije književnika i publicist za Balkan. Urednica je književnog časopisa Znaci i brojnih knjiga, prevoditeljica na i sa više slavenskih jezika, organizatorica književnih festivala Njena zbirka pjesama „Bijela kuća objavljena je 2013. godine u izdanju Društva hrvatskih književnika - Podravsko-prigorski ogranak. U programu sudjeluju: Enerika Bijač, član Upravnog odbora DHK i predsjednica Podravskog ogranka DHK, Marijeta Hladilo, pročelnica za kulturu. obrazovanje, znanost i sport Dubrovačko - neretvanske županije, Elka Nyagolova, autorica knjige i predsjednica Slavenske književne i umjetničke akademije, Jelena Obradović Mojaš,, tajnica Matice hrvatske - ogranak Dubrovnik, Đuro Vidmarović, književnik i književni kritičar te Stjepan Šešelj, književnik i urednik Hrvatskog slova, dok će se za glazbeni ugođaj pobrinuti Klapa Ardea. Ivana Burmas con, Mihaela Ivanković,Petra Žuvela mladi Gradskog društva crvenog križa Dubrovnik te pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, Grada Dubrovnika Miho Katičić. Ovaj Upravni odjel u svojoj djelatnosti ima skrb o djeci i mladima kao posebni dio djelatnosti. GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 11 GRAD DUBROVNIK VIJEĆE ZA MLADE DUBROVAČKE BISKUPIJE I TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA DUBROVNIKA Nightfever oduševio Dubrovčane, ali i mnogobrojne turiste Nightfever je projekt međunarodnoga karaktera pokrenut 2005. godine u Kölnu u Njemačkoj, nakon Svjetskog dana mladih Nightfever održan je i ove godine u Dubrovniku u četvrtak 7. kolovoza, te je kao i prošle godine kad je u Dubrovniku održan prvi put, pobudio iznimno velik interes ne samo mladih i ostalih vjernika grada Dubrovnika, već i mnogobrojnih njegovih posjetitelja, što je i bila namjera organizatora Vijeća za mlade Dubrovačke biskupije i Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Program je započeo euharistijskim slavljem koje je predvodio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, a koji je u propovijedi istaknuo dva pitanja koja nik, Sin Boga živoga.“ ma koji su dolazili u crkvu naje Isus u evanđelju postavio Nakon toga uslijedio je kratko kako bi zapalili svijeću. učenicima: „Što govore ljudi, tko molitveno-meditativni program Posebnu radost kod onih koji su je Sin Čovječji?“, te ono puno na mnogobrojnim svjetskim ulazili u crkvu izazivalo je kada važnije: „A vi, što vi kažete, tko jezicima: osim na hrvatskom, bi čuli molitvu, pjesmu ili svjesam ja?“ Biskup je to pitanje molilo se i na engleskom, tali- dočanstvo na svom jeziku. aktualizirao i uputio ga svim ok- janskom, španjolskom, portu- Tijekom cijele večeri mladi Duupljenima u crkvi sv. Vlaha, nag- galskom, njemačkom, fran- brovačke biskupije na dulasivši da iako je postavljeno svi- cuskom i poljskom, što je brovačkim su ulicama upma zajedno, istovremeno je up- posebno oduševilo mnogo- oznavali ljude s programom ućeno svakom pojedinačno, te brojne turiste koji su uglavnom Nightfevera i pozivali ih u crkvu svatko osobno i pojedinačno posve neočekivano ovu večer sv. Vlaha, a po ispunjenosti treba na njega odgovoriti. umjesto u šetnji ulicama Grada, crkve može se zaključiti da su Izrazio je uvjerenje da ako se proveli u molitvi u crkvi sv. Vla- mladi bili izrazito uspješni u predamo Gospodinu, i naš će ha. Također, na različitim jezici- svom zadatku. Među posjetitelodgovor biti poput Petrovog iz ma mladi su svjedočili svoje jima sasvim slučajno zatekli evanđelja: „Ti si Krist - Pomaza- iskustvo vjere i prenosili ga oni- smo i patera Alana Nevilla, ir- ART RADIONICA LAZARETI Grad je mrtav. Živio grad! Akcija u srcu sezone. Program (12 – 16. kolovoza 2014.) suvremene umjetnosti u javnim prostorima za slučajne i namjerne prolaznike U prvom tjednu našeg srca sezone te u sklopu programa Grad je mrtav. Živio grad! gostujući i lokalni suvremeni umjetnici potpomognuti od stanovnika grada kao sudionika, realizirat će niz umjetničkih akcija za slučajne i namjerne prolaznike u javnim prostorima Grada. U utorak 12.8., u ponoć, je Jelena Topić, poznata kao djevojka koja je 31 dan nepomično stajala i šutjela na trgu u Prijedoru, u Dubrovniku, na Stradunu, izvela performans u kojem je paradoksalno zahtijevala tišinu, istovremeno proizvodeći buku. Dan poslije, u srijedu 13.8., na plaži Banje, je Mario Cvjetković, RUTA, odjeven u ronilačko odijelo ulazeći u more na „elitnom“ dijelu javne plaže Banje prestao biti uljezom te je preuzeo ulogu osamdesetogodišnjeg stanovnika Ploča koji svakodnevno ponavlja taj ritual. Istoga dana na most na ulazu u Grad s Ploča, Grad, Pile, Kata Mijatović, izvela jeu performansu Djevojačkim zborom Du12 GlasGrada s- 491 - četvrtak 14. 8. 2014. brovnik, vrištanje mladih dubrovačkih djevojaka u funkciji svojevrsnog energetskog čišćenja prostora, potvrđivanja života Grada; prije svega ono priziva buđenje, usredotočenost na ovdje i sada, ali je i istovremeno i krik pobune, nepristajanja. Kasnije je na Stradunu Božena Končić Badurina, u programu Prije nego imam poć’ u grad, realizirala skupnu akciju s dvadesetak stanovnika Dubrovnika koji su odgovorivši na Boženina pitanja stvorili personalizirane majice kojima javno iznose njihove osobne i privatne stavove i mišljenja o životu u Gradu. Od srijede 13. kolovoza do utorka 19. kolovoza Jadranka Kosorčić portretira u Lazaretima stanovnike gradske jezgre, a portreti će biti izloženi u Galeriji Otok 20. kolovoza u 21 h. Ovom prilikom pozivamo sve zainteresirane za portretiranje da se jave na telefon 020 324633 ili mailove [email protected] i [email protected] radi dogovora. Subota 16.8. u podne Ben Cain, WE ARE DOING ABSOLUTELY WHATEVER WE WANT TO NOW performans i instalacija u javnom prostoru kojima autor propituje kontekste Dubrovnika kao turističkog središta i grada u kojem svakodnevno žive stanovnici. U drugom dijelu programa akcije izvode skog svećenika i redovnika koji je trenutno nakratko na odmoru u Dubrovniku, te je vidjevši mlade koji pozivaju na Nightfever i sam došao, budući je jedan od pokretača i organizatora Nightfevera u Irskoj. Izrazito je oduševljen ljepotom crkve sv. Vlaha, ali ipak posebno radostan zbog širenja Evanđelja i na ovakav način kroz otvaranje Crkve svijetu. Nightfever je projekt međunarodnoga karaktera pokrenut 2005. godine u Kölnu u Njemačkoj, nakon Svjetskog dana mladih. Osmišljen kao večer otvorenih vrata crkve želi ljudima, koji se tu večer zateknu u Gradu, omogućiti trenutke molitve i meditacije. Specifičnost Nightfevera je u pjesmi, molitvi i meditaciji na više svjetskih jezika. Ovaj projekt je do sada održan u šezdesetak svjetskih gradova, poput Rima, Sydneya, Glasgowa, Münchena, Lourdesa, te Splita u kojem je ovaj projekt realiziran prvi put u Hrvatskoj 2012. Velika posjećenost i izrazito pozitivne reakcije stanovnika Grada te domaćih i stranih gostiju opravdale su pokretanje ovog projekta i u Dubrovniku. Više o ovom projektu u svijetu možete saznati na linku: www.nightfever.org. Šime Zupčić Božidar Jurjević, Tina Gverović, Žejko Badurina, Anamarija Obradović, Ivona Vlašić, Kvart – Milan Brkić, Rino Efendić, Boris Šitum, Gildo Bavčević, Slaven Tolj, a program se nastavlja i u trećem tjednu našeg srca sezone s još iznenađenja. Program Grad je mrtav. Živio Grad! U srcu sezone – je projekt koji će se u javnim prostorima u Gradu Dubrovniku realizirati kroz niz umjetničkih akcija i intervencija te sitespecific radova kreiranih upravo za kontekst Dubrovnika u srcu turističke sezone; ujedno je i pokušaj igre suvremene umjetnosti sa suvremenim kontekstom Dubrovnika kao egzemplara turističke urbane ekonomije koja uvelike utječe na načine korištenja i planiranja javnih gradskih prostora kao i na život svih stanovnika Grada. Program se realizira i tijekom godine kroz niz radionica, predavanja, okruglih stolova, izložbi i sl ... namijenjen je svima zainteresiranima, a prije svega slučajnim prolaznicima te je ujedno pokušaj izlaska tj. povratka suvremene umjetnosti u javne gradske prostore Dubrovnika i izlazak iz namjenskih prostora galerija i muzeja. Program se realizira uz podršku MInistarstva kulture RH, Grada Dubrovnika, Zaklade Kultura nova, Nacionalne Zaklade za razvoj civilnog društva i Županije Dubrovačko-neretvanske. DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO ODRŽAN KONCERT KLAPE RIŠPET U SLANOMU Još jedna nezaboravna večer U Slanomu je 9. kolovoza ispred crkve sv. Jeronima klapa Rišpet održala koncert u sklopu programa primorskog kulturnog ljeta. Oni koji vole ovakvu vrstu glazbe izdvojili su 30 kuna za ulaznice i uživali u dalmatinskoj pjesmi i najpopularnijim hitovima ove klape i drugih dalmatinskih pjevača kojima je Rišpet podizao atmosferu. Nekoliko stotina gostiju zapjevalo je i opustilo se u ugođaju koji je ponudila još jedna zabavna večer u Slanomu. Lj.Šimunović IZ PROGRAMA PRIMORSKOGA KULTURNOGA LJETA Regata barki na vesla i nastup klape Oštro Već nekoliko godina za redom TZO Dubrovačko primorje u programu Primorskog kulturnog ljeta organizira „Regatu barki na vesla“ u uvali Janska u Banićima. Regata svake godine okupi više ekipa koje se dobro zabave u natjecanju. Posjetiteljima, koji tu večer 16. kolovoza budu u Janskoj, neće nedostajati zabave. Regata počinje u 19 sati, a poslije proglašenja najboljih slijedi zabava uz grupu „Gusari“. Za sve zainteresirane, koji žele sudjelovati na zabavi i noć provesti u prelijepoj uvali Janska, ulazak je slobodan. A u nedjelju 17. kolovoza ispred crkve sv. Jeronima, također u programu Primorskog kulturnog ljeta nastupa klapa Oštro. Njezin već najavljivani koncert, koji je odgođen zbog lošega vremena krajem srpnja, dogodit će se u nedjelju u 21 sat. Ulazak je slobodan i očekivati je kako će se 17. kolovoza okupiti brojni posjetitelji koji poznaju i prate rad ove popularne klape koja je u Slanomu rado viđena i rado slušana. Klapa Oštro je jedinstven spoj etno izričaja konavoskog kraja i dalmatinskoga priobalnog identiteta svojstvenoga hrvatskome jugu, stoga je miljenica poznavatelja ove vrste glazbenoga izričaja. Njihov nastup u Slanomu još je jedna prigoda da se i sami uvjerite u to ako u nedjelju dođete u Slano na njihov koncert. Lj.Šimunović GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 13 DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA VINOGRADARI U VELIKIM PROBLEMIMA ZBOG NEVREMENA I BOLESTI NA LOZI PROJEKT PEGASUS Urod grožđa manji od 20 do 60 posto Završna konferencija Na sastanku s predstavnicima vinara i vinogradara s područja Dubrovačkoneretvanske županije, održanom 7.kolovoza, župan Nikola Dobroslavić je najavio kako će pomoći vinarima koji su pretrpjeli velike štete od tuče i bolesti koja je pogodila vinovu lozu. Osim što je proglašena elementarna nepogoda za područje Općine Konavle, Županija će izdvojiti financijska sredstva za pomoć vinogradarima te će pozvati Ministarstvo poljoprivrede da se i ono uključi u rješavanje ovog problema. Naime, na sastanku su vinogradari i vinari kazali kako su tuča 30. srpnja, ali i niz bolesti koje su se radi nepovoljnih vremenskih prilika pojavile na lozi, napravili veliku štetu po vinogradima. Stoga se očekuje kako će urod grožđa biti manji od 20 do 60 posto u nekim područjima. Suočeni s problemom, vinogradari i vinari zamolili su Županiju da se uključi i da im pomogne riješiti probleme. Isto tako, vinogradari su ukazali župana na problem s PDV-om. Smatraju kako je nelogično da PDV plaćaju odmah po izdavanju računa, a ne po naplati do koje dolazi Upravni odjel za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj na završnoj konferenciji gotovo stotinu tisuća eura vrijednog projekta PEGASUS, održanog 7.kolovoza, predstavio je rezultate projektnih aktivnosti. tek nakon više mjeseci. Župan je istaknuo kako je od Općine Konavle dobio zahtjev za proglašenje elementarne nepogode te da je nepogodu (izazvanu tučom) za područje te općine i proglasio. Naglasio je kako je očito da su i drugi dijelovi DNŽ imali sličnu štetu i od nevremena i od bolesti te je najavio kako će nakon što budu napravljena izvješća o šteti osigurati sredstva za pomoć oštećenima. Također, najavio je kako će sazvati sjednicu Savjeta za vinarstvo, kako bi se raspravilo o modelima prevladavanja problema, te pozvati resorno ministarstvo da se i ono uključi. Župan je rekao kako će Županija i dalje raditi na osiguranju zasada i usjeva jer i sada izdvaja velika sredstva za police osiguranja, ali je dodao kako očekuje da će i poticaji Europske unije biti od koristi vinogradarima. ZBOG OLUJNOG NEVREMENA PRAĆENOG TUČOM Župan proglasio elementarnu nepogodu za Konavle Župan Nikola Dobroslavić proglasio je elementarnu nepogodu za područje Općine Konavle zbog olujnog nevremena praćenog tučom koje je 30. srpnja prouzročila velike štete na vinogradima, voćnjacima i poljoprivrednim povrtlarskim kulturama. Povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda Općine Konavle dužno je izraditi konačno izvješće o nastaloj šteti najkasnije do 12. rujna i dostaviti ga županijskom povjerenstvu. REKONSTRUKCIJA DOMA ZDRAVLJA KORČULA Vrijednost radova 18,3 milijuna kuna 14 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. Cilj projekta PEGASUS bio je osnivanje socijalne zadruge „Lavandula“ koja je osnovana u Pločama jer je velika većina osnivača, a sada već zadrugara, iz doline Neretve. Socijalna zadruga „Lavandula“ će omogućiti dosadašnjim korisnicima projekta PEGASUS odnosno sadašnjim i svim budućim zadrugarima, rješavanje problema vlastite isključenosti i nezaposlenosti kroz priliku za ponovno uključivanje u društvo i život zajednice. Zadrugari će izrađivati suvenire od lavande te pronalaziti tržišta za svoje proizvode kako bi stvaranjem vlastitih prihoda osigurali održivost poslovanja socijalne zadruge. Pružanjem prilika za zapošljavanje marginaliziranim i socijalno isključenim skupinama , socijalna zadruga „Lavandula“ će težiti ostvarivanju svoje socijalne misije. Ukupna vrijednost projekta, započetog u kolovozu 2013. godine, je 96,5 tisuća eura od čega je iz fondova IPA 4 komponente za razvoj ljudskih potencijala Europske unije dobiveno 87 posto iznosa, a DNŽ je sudjelovala s 13 posto. U provedbi ovog projekta, partneri DNŽ su Regionalna razvojna agencija DUNEA i centri za socijalnu skrb na području županije: Dubrovnik, Korčula, Metković i Ploče. Projekt je osmišljen s ciljem jačanja i uključivanja u društvo predstavnika marginaliziranih skupina, u ovom slučaju dugoročno nezaposlenih osoba. O 18,3 milijuna kuna vrijednom projektu rekonstrukcije Doma zdravlja u Korčuli, 11.kolovoza su na radnom sastanku razgovarali župan Nikola Dobroslavić i pročelnik za zdravstvo i socijalnu skrb Dario Kulišić stanku s gradonačelnikom Korčule i ravnateljem Doma zdravlja Korčula Vinkom Kapelinom i Sebastijanom Fabrisom. Naime, Županija i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije potpisali su sporazum o sufinanciranju dovršetka rekonstrukcije DZ Korčula, pa se na sastanku razgovaralo o pripremama za tu investiciju. Kako bi se DZ Korčula rekonstruirao potrebno je da određene službe DZ budu izmještene kako bi se radovi mogli nesmetano odvijati. Dogovoreno je kako će Grad Korčula i DZ utvrditi koji se dio DZ treba izmjestiti te da će Grad pomoći oko iznalaženja zamjenskog prostora i samog preseljenja. O tome će biti potpisan i ugovor. Preseljenje dijela službi je pretpostavka za raspisivanje javnog natječaja za izvođenje radova. Očekuje se kako bi natječaj trebao biti raspisan početkom rujna. DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA HIDROMETEOROLOŠKI RADAR IZ PROJEKTA ADRIARADNET OVČARA-VUKOVAR-DUBROVNIK Dio državne meteorološke mreže Dvanaest biciklista završilo 1050 kilometarski maraton do Dubrovnika Na radnom sastanku s ravnateljem Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivanom Čačićem, održanom 12.kolovoza, župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima, razgovarao je o tijeku projekta ADRIARadNet u kojem, uz talijanske i albanske partnere, sudjeluje i Dubrovačko-neretvanska županija kao jedini hrvatski partner Uspješnom realizacijom projektnih aktivnosti predviđenih u prvom tromjesečju 2015. godine na našem će se području postaviti mini hidrometeorološki radar koji će postati dio državne meteorološke mreže. Ravnatelj Hidrometeorološkog zavoda Ivan Čačić istaknuo je kako je taj radar, prvi na području srednjeg i južnog Jadrana, od izuzetne važnosti za prognoziranje vremenskih pojava čime će se uvelike poboljšati sigurnost domicilnog stanovništva, ali i velikog broja turista i nautičara koji posjećuju meteorološki aktivno područje južne Hrvatske. Projekt ADRIARadNet zapravo predstavlja pozitivan primjer suradnje regionalne i državne uprave te dobro iskorištenih sredstava iz pred pristupnih fondova jer njegovom realizacijom područje južne Hrvatske postaje sigurnije, ali i vidljivo na meteorološkoj karti Europe što je izuzetno značajno budući da se radi o području koje svoj razvoj uvelike temelji na razvoju turizma. Projekt ADRIARadNet sufinancira se sredstvima Europske unije putem operativnog programa prekogranične suradnje IPA ADRIATIC, vrijedan je oko 20 milijuna kuna od čega Dubrovačko-neretvanskoj županiji pripada oko 2,2 milijuna kuna. NA ISPITIVANJU KAKVOĆE MORA Kupalište u Polačama jedino nije prošlo Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode ustvrdio je da u šestom ispitivanju kakvoće mora od 110 plaža u Županiji samo plaža u Polačama na Mljetu nije odgovarala uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje. Naime, Zavod za javno zdravstvo DNŽ obavio je ispitivanje mora od 28. srpnja do 08. kolovoza 2014. godine pri čemu je na 103 plaže more je ocijenjeno kao more izvrsne kakvoće. Dobra kakvoća mora za kupanje utvrđena je na plažama Mali Zaton, Ušće Opuzen i Prigradica u Blatu na Korčuli. Zadovoljavajuća kakvoća mora utvrđena je na plažama Mlini, Striježica i Srebreno u Župi dubrovačkoj. Tijekom šestog ispitivanja mora 05. kolovoza 2014. utvrđeno je kratkotrajno onečišćenje u Polačama na otoku Mljetu. Obavljeno je dodatno uzorkovanje te su svakodnevno uzimani dodat- ni uzorci mora za kupanje od 07. do 09. kolovoza 2014.. Ti su uzorci udovoljavali uvjetima Uredbe. Uzorkovanje će se ponoviti u roku od sedam dana, radi provjere prestanka kratkotrajnog onečišćenja. Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Tako se na adresama http:// www.izor.hr/kakvoca/ ili http:// www.zzjzdnz.hr/ mogu vidjeti ocjene kakvoće prikazane obojanim kružnim simbolima i to plavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Google maps podlogama, kao i brojne popratne informacije (npr. temperature zraka i mora, slanost, smjer vjetra). Rezultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazu podataka odmah nakon završetka analize Pročelnica za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Nina Skurić i predsjednik Zajednice udruga HVIDR-e Dubrovačko-neretvanske županije Vitomir Bajac dočekali su 8.kolovoza dvanaest biciklista iz udruge „Slavonsko-brodski biciklist“ koji su odvezli 1050 kilometara dugi maraton Ovčara-Vukovar-Dubrovnik. Maraton je povodom Dana Pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, po peti put organizirala udruga “Slavonskobrodski biciklist” iz Slavonskog Broda. Biciklisti su obišli i Spomenkriž poginulim dubrovačkim braniteljima na Boninovu. EUROPSKI DOM DUBROVNIK I MLADI Međunarodni dan mladih u Blatu Ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana mladih za Dubrovačko-neretvansku županiju održalo se u Blatu na Korčuli 12.kolovoza. Domaćin mladima iz svih dijelova županije je bio Savjet mladih općine Blato, a odlazak u Blato Europski dom Dubrovnik organizirao je uz potporu Dubrovačko-neretvanske županije i u suradnji sa županijskim Savjetom mladih. Međunarodni dan mladih obilježava se diljem svijeta od 1999. godine, a cilj mu je istaknuti potencijale mladih kao partnera u današnjem globalnom društvu. Tribine, koncerti, kulturna događanja, humanitarne akcije – prigoda su da mladi javno progovore o svojim potrebama, interesima i pravima i predlože rješenja za svoje probleme. Kao glavnu temu ovogodišnjeg Međunarodnog dana mladih Ujedinjeni narodi proglasili su mentalno zdravlje mladih, čime se želi pružiti javna podrška mladim ljudima s psihičkim smetnjama i ojačati njihovo uključenje u društvo. Dubrovačkoneretvanska županija podupire obilježavanje Međunarodnog dana mladih u Blatu u okviru aktivnosti županijskoga Savjeta mladih, a na temelju prijedloga koji je istaknut na susretu mladih Dubrovačko-neretvanske županije, kojega je Europski dom Dubrovnik organizirao 24. lipnja u Stonu uz potporu Ministarstva socijalne politike i mladih. Prije programa u Blatu, u Račišću je upriličen susret sa članovima Udruge mladih Račišće, jedne od najaktivnijih otočkih udruga mladih u našoj županiji. GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 15 GLAS PLOČA OD METKOVIĆA DO PLOČA ODRŽAN JOŠ JEDAN MARATON L Tradicija stara 17 godina - autohtono plovilo danas bolid sportskog natjecanja Sedamnaestu godinu zaredom održava se sportsko amatersko natjecanje, maraton lađa na Neretvi, od Metkovića do Ploča. Tom poprilično zahtjevnom rutom prolazi i za prvo mjesto se bori u prosjeku tridesetak ekipa, oko 700 lađara, svaki za svoju ekipu, svaka ekipa za svoje mjesto odakle dolazi. Bilo je tako i ove godine, tradicija maratona nikad nije bila življa, a ideja za podizanje na veću razinu nikad više. Najavljivali su ga ove godine kao najmasovniji događaj u godini, poznatim osobama najposjećenijim. Moglo bi se reći da u najavama i nisu pretjerali s obzirom na masovnu političku garnituru s vrha države koja je događaju prisustvovala, ali i velikog broja onih koji su ljetno osvježenje i zabavu potražili upravo na ulicama grada Ploča na sam maraton. Jednostavno, na Maraton doći u Neretvu, želi svatko. Neki iz marketinških razloga, neki iz zabave, a neki jer je naprosto nezamislivo ne bit dijelom ovog šušta i gušta ako si ikako u mogućnosti. Tako iz godine u godinu ova tradicija “vuče” i staro i mlado. Autohtono neretvansko plovilo već 17 godina tako stvara brend i proizvod Neretve kojeg ćemo, nadamo se, plasirati i dalje na tržište koje će korist donijeti tom istom “neretvanskom čoviku” , ugostitelju i Neretvaninu čiji su preci tu lađu i iznjedrili. START U METKOVIĆU Dinamičnim tempom krenulo 37 ekipa Cijeloga dana, ali i danima prije, sva tri grada aktera, Metković, Opuzen i Ploče, bila su u pripremama za neretvanski događaj godine. Službe su odrađivale organizacijske zadatke, a u koordinaciji s Udrugom lađara Neretve usklađivalo se odrađeno. Sam dan maratona donio je gužvu već od jutra. Popodnevni sati donijeli su i prve znatiželjnike ulicama grada. U Metkoviću na samom startu ove godine ipak nešto manje ljudi, iako pred sam polazak lađa, prekrasan prizor nije izostao. Mnogi su htjeli ispratiti lađare i doviknuti im posljednje “sretno” prije nego se otisnu u lađarsku pustolovinu. Predsjednik RH dr. Ivo Josipović održao je govor, a lađare je pozdravio uz ohrabrenje i čestitku i župan DNŽ Nikola Dobroslavić. “Neka vam snažna bude desnica, sretno lađari”, zaželio je Dobroslavić. Nakon smotre, znakom kubure točno u 17 sati krenulo je 37 ekipa k cilju u Ploče. Danas, nekoliko dana nakon, suci i stručni ljudi kažu, da je start uistinu bio dinamičan. Iako je i to jedna od tradicionalnih karakteristika maratona, jer svi žele prednost postići već na samom početku, ipak za ekipu Crnog puta start je bio šokantan, ali parić koji im je doslovno “ispao” u vodu uslijed sudara s lađom Jerkovca, odnosno ekipe Gospe KarmelskeKrvavac, ubrzo je sasvim štimao, a vremenska i razlika u poziciji, ubrzo nadoknađena. Krenule si tako lađarske ekipe, ali i mnoge brodice, gliseri i plovila s navijačima, turistima i svima koji su ovaj jedinstven doživljaj htjeli iskusiti tamo gdje je on i najizraženiji, na uzburkanoj Neretvi. 17.MARATON LAĐA 9.8.2014.godine POREDAK 1. Crni put (Metković) 2.09.09 2./3. Gusari Komin Stablina 2.11.46 4. Žrnovski galijoti (Žrnovo, Korčula) 2.11.53 5./6. Gospa Karmelska (Krvavac) UOTV Rogotin 2.14.43 7. Jerkovac (Metković) 2.15.02 8. Škrapa Momići 2.15.11 9. MP5 TEAM (Pitomača) 2.17.22 10. Domagojevi gusari-Vid 2.17.27 11. UDL Čapljina - Čeljevo 2.17.34 12. Šarić Struga 2.17.39 13. Peračko Blato 2.17.45 14. SU Crni put (Metković) 2.18.38 15. Veterani 4.gardijske brigade 2.19.04 16. Sisak 2.20.05 17. Veslačka udruga Šarengradska ada (Šarengrad, kod Iloka) 2.20.45 18. Staševica 2.21.08 19. Baćina 2.21.09 20. Plavi anđeli (MUP Ploče) 2.21.40 21. Veslačka udruga Dunavska čikla (Ilok)2.21.59 22. Opuzen 2.22.12 23. Sveti Ilija (Metković) 2.22.27 24. Primorsko-goranska županija (Rijeka)2.22.40 25. Salašari Somborski - HKUD “Vladimir Nazor” Sombor (Srbija) 2.23.11 26. Troja (Gabela-BiH) 2.25.06 27. Župa Dusina (Veliki Prolog) 2.25.48 28. Prud 2.26.16 29. Karaotok (Višići, BiH) 2.27.32 30. Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Bjelovar (Bjelovar) 2.30.29 31. Crni put juniori (Metković) 2.31.19 32./33. Južnjak (Ploče) Vidonje-Mlinište 2.32.52 Izvan konkurencije: 34. Jerkovac juniori (Metković) 35. Vinkovački lađari (Vinkovci) 36. ACO (Zagreb) 37. Torcida Ploče OVE GODINE PRVI PUT ODRŽAN ŽENSKI MARATON, ZAINTERESIRANOST VELIKA Nastupilo 10 ekipa, Gusarice iz Komina najbolje Ove je godine, nekoliko dana prije Maratona, održano po prvi put i natjecanje u vožnji lađom za žene, ženski maraton lađa. Žene su zaveslale od Opuzena do Metkovića i nije im bilo teško bez obzira što je uzvodno veslanje napornije. Činilo se nemogućim, ali još su jednom dokazale da mogu sve. Ovaj maraton ideja je u začetcima, a uspjeh prvog znači i ozbiljniji pristup sljedećem, pa je tako već najavljeno prikupljanje ženskih 14. ekipa cijele Neretve, izrada Pravilni16 GlasGrada - 491 - četvrtak 8. iz 2014. ka i sve druge aktivnosti kako bi i ovaj maraton poprimio ozbiljnije razmjere i bio rame uz rame ovom tradicionalnom. Ostaje za vidjeti koje nam sve čari i zanimljivosti donosi ovaj ženski maraton. Pobjednice prvog su Gusarice iz Komina. Drugo mjesto s lakoćom su izveslale Stablinarke, a Metkovke su došle do cilja treće. Iduće godine sprema se puno veći broj ekipa, time i onih koji ce ih pratiti, a već sada prema zainteresiranosti, na maratonu za žene za očeki- GLAS PLOČA ZA POGINULE PLOČANE LAĐA NA NERETVI FANTASTIČAN DOČEK LAĐARA U KOMINU I STABLINI, A NAPOSLIJETKU I FINIŠ U PLOČAMA Izniman prizor zajedništva lađara Stabline i Komina Lađare su bengalkama, natpisima i gromoglasnim podrškom organizirano dočekali u Kominu i Stablini, a sam finiš u Pločama označio je nadmoćnu pobjedu ekipe Crnog puta, ali dvije ekipe učinile su ovaj cilj posebnim. Ekipe Stabline i Komina u cilj su ušle veslo uz veslo, ruke uz ruke i time priuštile izniman prizor zajedništva u rivalstvu i želji za pobjedom. Dokaz je ovo mnogočemu, posebice ako se prisjetimo nemilih događaja od lani kad su stablinski lađari zahvaljujući medijima, ali i nemilosti od strane Udruge, okarakterizirani kojekako. Zatomiti želju za zlatom i podijeliti mjesto s drugom ekipom, mogu samo uistinu istinski “fer igrači”. U najavi je i zajednička noć lađara Stabline i Komina, o čemu ćemo baš naknadno obavijestiti. Srebrni Kominjani i Stablinari, ali i lađari svih ekipa s područja Ploča, ponosnim su učinili i gradonačelnika Ploča Krešimira Vejića koji im je uputio i čestitku: “Drage lađarice i lađari, čestitam vam na izveslanom maratonu, osvojenim medaljama, prizorima i dojmovima koje ste priuštili sudjelovanjem na Maratonu. Učinili ste me ponosnim”, rekao je Vejić. U večernjim satima u Pločama je upriličen svečani program dodjele medalja, a u zabavnom dijelu programa prisutne je zabavljao mladi dubrovački bend Silente. Uživalo se po pločanskim kafićima do dugo u noć, a pločanski ugostitelje uzlovoljio je samo nemio postupak policije, koja je unatoč gradonačelnikovoj odluci o produže-nom radnom vremenu objekata i do 4 sata ujutro, prekinula reproduciranje glazbe. Ostaje nejasno zašto policija nije poštivala donesene odluke, iako je iz Grada Ploča pravovremeno upućen zahtjev i odrađene sve proceduralne aktivnosti. Uglavnom, šušur Maratona je iza nas, dojmovi se još uvijek zbrajaju, propusta je malo, a ideja za unapređenje ima. Preostaje nam pričekati do idućeg i sve to skupa izrealizirati. Lađari kažu da su već s pripremama počeli, e pa ugostitelji, obrtnici, institucije, Udrugo lađara, krenite i vi!!! vati je i dosta turista. Nekad lancale lađe, danas veslaju, podatak je to koji će obogatiti turističku brošuru našega grada. Položeni vijenci na Osojniku Dana 12.kolovoza obilježena je 19. obljetnica pogibije četvorice pločanskih vitezova: Stipe Štrbića, Siniše Musulina, Ivice Petrovića i Albina Ostija. Prisjećajući se najtežih trenutaka 3. bojne 116.brigade, kada su u ovom danu 1995. godine život izgubila četvorica pločanskih branitelja, prisjećamo se i snage tih trenutaka kada su, bez obzira na ovoliku tragediju i gubitak, naši branitelji uspjeli vratiti položaje i oduprijeti se neprijatelju. Tim povodom, gradonačelnik grada Ploča Krešimir Vejić i zamjenik gradonačelnika Zdenko Mateljak, uz Udrugu branitelja i predstavnike Dubrovačko-neretvanske županije, zapalili su svijeće i položili vijenac u ime Grada Ploča na spomen obilježju u Osojniku. Vijence su položili i svijeće zapalili i zamjenica župana Marija Vučković i pročelnica za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Nina Skurić sa suradnicima te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata i roditelja poginulih branitelja iz Ploča. Prigodne riječi molitve i blagoslova uputio je pločanski župnik župe “Kraljice neba i zemlje” don Petar Mikić. Na groblju u Rogotinu i spomen obilježjima u Pločama u povodu obljetnice pogibije pločanskih branitelja, istu gestu u ime Gradskog vijeća napravili su i predsjednik Davor Mihaljević i nekoliko gradskih vijećnika. PUTEM VALOVA RADIO POSTAJE PLOČE Atmosferu s Neretve pratili diljem svijeta Za sve one koji nisu imali mogućnost lađare pratiti direktno s rijeke, radio Ploče organizirao je prijenos uživo s javljanjima reportera, od kojih je jedan bio tik uz rame glavnog suca, a drugi na zapovjednom brodu. Slušateljima su tako pravovremeno dolazile informacije o poretku, ali i o svim zbivanjima na vodi. Izjave u samom tijeku maratona, svoje dojmove za RPP dali su i predsjednik Josipović, ministri i poznate osobe javnog života koje su Maraton na Neretvi pratile s broda Sea Star. Studio pločanske radio postaje također je bio uz lađare realizirajući vezu s reporterima i prenoseći ogroman broj poruka podrške koje su slušatelji slali svojim favoritima. Još je ovo jedan od uspješnih koraka kojim je RPP u srcu zbivanja, ali i uz važne događaje u gradu. Usprkos neulaganju u novu tehniku i niz prepreka, ekipa radio Ploča uspjela je priuštiti svojim slušateljima prijenos kojim su mogli biti uz glavne zvijezde toga dana, očeve, sinove, braću, rođake, prijatelje, momke, naše lađare. Sve čestitke glavnom uredniku RPP-a! GlasGradai cijeloj - 491 -ekipi četvrtak 14. 8. 2014. 17 IVO JELIĆ PREDSJEDNIK ZAJEDNICE KLUBA UTEMELJITELJA HDZ-a DUBROVNIK: Boriti se protiv zla koje se širi HRVATSKA BRATOVŠTINA BOKELJSKA MORNARICA 809 - UDRUGA DUBROVNIK Na Veliku Gospu izlet u Boku Povodom blagdana Velike Gospe organiziramo hodočašće na otok Gospe od Škrpjela – Perast. Ručak u Kotoru, poslije izlet do Tivta. Povratak u Dubrovnik u večernjim satima. Svi koji nam se žele pridružiti mogu se prijaviti gđi Trifoni, na 435982. T.Petković Ivo Jelić izabran je za predsjednika Zajednice kluba utemeljitelja HDZ-a Dubrovnik „dr. Franjo Tuđman“ na Izbornoj skupštini, održanoj 10.kolovoza, u Grand Hotelu Park. Nakon izbora članova skupštine okupljenima se obratio predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Dubrovnik Mato Franković rekavši kako će ovaj dan ostati zabilježen u povijesti gradskog odbora te da se ovim odaje priznanje svima koji su stvarali Hrvatsku Demokratsku Zajednicu u gradu Dubrovniku. „Prije više od 24 godine imali ste želju i volju da stvarate svijet po vlastitom nahođenju, bez mentora i tutora. Mnogi su bili protiv toga, pa smo slobodu morali steći krvlju naših branitelja i žrtvom tisuća naših sugrađana. Ni tada se niste bojali, pokazali ste snagu i pobijedili smo„ kazao je Franković. Dodao je kako je od tada do danas bilo: „ lutanja i grešaka, vizije i uspjeha, no sada smo ponovno okrenuli novu 18 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. stranicu i pokazali sami sebi i svojim oponentima i građanima kako smo u stanju izdići se iznad osobnih interesa i učiniti iskorak za dobro stranke i zajednice. Zato smo danas tu gdje jesmo - jedinstveniji i jači nego ikad. Dokazali smo da nam je cilj jasno artikulirati ono što građani našeg Grada misle“. Također, poručio je da će samo zajedništvom vratiti stranku na mjesto koje joj pripada, na mjesto stranke koja ima svog gradonačelnika i većinu u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika. Novoizabrani predsjednik zajednice kratko se obratio okupljenima. “Od dana osnivanja HDZ-a Dubrovnik puno toga se dogodilo, puno lijepih stvari. Iako se nadamo lijepome nalazimo se u teškim vremenima. No važno je da ste Vi koji ste danas ovdje spremni, i nemojte misliti da ste prestari, boriti se protiv zla koje se širi” zaključio je Ivo Jelić. dubrovniknet team OBAVIJEST GRADSKOG DRUŠTVA CRVENOG KRIŽA DUBROVNIK Obavijest umirovljenicima Dragi naši umirovljenici, pozivamo vas u Klub 65+ (Josipa Kosora 2, kod PBZ banke, bivši Gradski kotar Montovjerna) dana 21.8.2014. u 19 h na predavanje o Pozivu (uz osvrt na pozive nekih od svetaca) koje će održati don Marin Lučić. Također ste pozvani i na predavanje o ljekovitom bilju te demonstraciju pravljenja kreme od nevena uz ugodnu čajanku. Predavanje će održati prof. biologije gđa. Bojana Hrstić dana 22.8. u 19 h. U mogućnosti ste učlaniti se u Klub i mjesečno dobivati raspored raznih zanimljivih aktivnosti. Veselimo se vašem dolasku! Voditeljica kluba Jelena Žaknić MINISTAR BRANKO GRČIĆ SA SURADNICIMA U ČILIPIMA 40 milijuna fondovskih eura stiže u našu zračnu luku Dobro pripremljen projekt za razvoj i obnovu dubrovačke zračne luke ’’privukao’’ je 40 milijuna eura nepotrošenih sredstava iz europskih fondova 2007. - 2013. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Branko Grčić obišao je sa suradnicima i predstavnicima Županije, Grada Dubrovnika i Općine Konavle, Zračnu luku Dubrovnik u kojoj, iako je srce ljeta i turističke sezone, ne jenjavaju građevinski radovi koji su dio projekta Zračna luka Dubrovnik Razvoj 2020. S trenutačnim stanjem radova i tijekom projekta, odnosno njegovoj važnosti u gospodarskom rastu čitavog juga Hrvatske goste je upoznao direktor dubrovačke zračne luke, Roko Tolić. Razlog Grčićevog dolaska u Konavle i njegovog prvog obilaska zračne luke koja je svoj razvojni projekt kandidirala za sredstva europskih fondova, je 40 milijuna eura iz strukturnih fondova Europske unije za razdoblje 2007.- 2013. koji će biti preusmjereni u prvu fazu projekta razvoja i obnove Zračne luke Dubrovnik. Potpredsjednik Vlade kazao je i kako je ovo jedan od dva strateška projekta povezivanja hrvatskog juga s maticom zemljom. Nakon obilaska gradilišta, održana je konferencija za medije, na kojoj se prisutnima obratio domaćin, direktor Zračne luke Dubrovnik, Roko Tolić koji je kazao kako je ponosan da u srcu sezone u Čilipima imamo živo gradilište i činimo jedan iznimno važan projekt za Dubrovnik u suradnji s Vladom, u okruženju gdje je turizam skoro pa gospodarska monokultura. Naglasio je kako preko dubrovačke zračne luke dođe GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 19 - Do 2020. završetkom radova Dubrovnik će dobiti modernu zračnu luku sa svom infrastrukturom koja će moći primiti 4 milijuna putnika godišnje – istaknuo je Tolić. 65% turista koji borave na cjelokupnoj dubrovačkoj rivijeri, te je funkcionalnost Zračne luke iznimno važna za sve. Izjavio je kako se nakon niza sastanaka, uloženog truda i rada, malog ali vrijednog tima Zračne luke Dubrovnik, uz svesrdnu pomoć Vlade i svih resornih ministarstava približavamo cilju, a to je povlačenje sredstava iz europskih fodova za projekt Zračna luka Dubrovnik Razvoj 2020. 20 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. Na kraju svog izlaganja, spomenuo je kako je i ove godine putnički promet u Zračnoj luci Dubrovnik porastao za 9% u srpnju, odnosno za 6% za prvih sedam i pol mjeseci, iako se značajniji smještajni kapaciteti nisu u ovoj godini ostvarili u Dubrovniku, te su izuzetno zadovoljni rastom, budući da je prošla, 2013. godina, bila rekordna godina što se tiče poslovanja Zračne luke Dubrovnik. Ministar Grčić je naglasio kako je ovo izuzetno važan projekt i za Vladu i za Dubrovnik, budući da je jedan od strateških zadataka ove Vlade povezati Dubrovnik s ostatkom Hrvatske. Kazao je kako je izuzetno zadovoljan radom Uprave Zračne luke Dubrovnik, koja je temeljito pripremila sve projekte za europske fondove, što nije nimalo lak posao, te je planirano da se dio sredstava, oko 40 milijuna eura dobije iz fondova koji su bili na raspolaganju Hrvatskoj 2007.-2013., a ovaj ostatak u drugoj fazi iz fondova 2014.-2020. Izjavio je kako Vlada potiče rast i razvoj javnih poduzeća, te su svu prošlogodišnju dobit Zračne luke Dubrovnik u iznosu od 36 milijuna kuna, posebnom odredbom, ostavili Zračnoj luci kako bi mogla nesmetano financirati projekt i ulagati u razvoj. Projekt Zračna luka Dubrovnik Razvoj 2020. procijenjen je na 245 milijuna eura, a koordinacijski se poduzimaju napori s razine Vlade, lokalne samouprave i managementa ZL Dubrovnik, kako bi se osigurao što veći udio fondovskog financiranja projekta. Zračna luka Dubrovnik trenutno financira sama projektne aktivnosti iz svog poslovanja. REKORDI CROATIA AIRLINES Kolovoz počeo s briljantnim rezultatima milijuntog putnika raniji za 4 dana nego lanjskog 18.kolovoza. U srpnju 2014. preko zračne luke je prošlo 9,72% putnika više nego lani. Vikendi u kolovozu također bilježe odlične rezultate. Početak mjeseca, 1.,2. i 3. kolovoza zabilježili su 37.386 putnika, dok je drugi vikend - 8.,9. i 10. kolovoza 35.699 putnika. Foto: dubrovniknet.hr Od 1. do 10. kolovoza dubrovačka zračna luka je zabilježila povećanje putničkog prometa od 10,84%. Lani je u tom razdoblju zabilježeno 99.078 putnika, ove godine 109.815, stoga se opravdano očekuje da kolovoz postane najtrofejniji mjesec u povijesti ZL Dubrovnik. Od početka godine, pak, do 10. kolovoza povećanje putničkog prometa iznosi 5,55%, stoga je i dolazak DOBRA STATISTIKA U prvih 6 mjeseci porast putničkog prometa u Hrvatskoj Prema neslužbenim statističkim podacima Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo o prometu na aerodromima u Republici Hrvatskoj za lipanj 2014.godine, ukupno je prevezeno 857.357 putnika što je za 4,4 % više nego u istom razdoblju prošle godine kada je prevezeno 821.191 putnika. Promet putnika u svim zračnim lukama bilježi porast osim na Zračnoj luci Rijeka gdje je zabilježen pad broja prevezenih putnika za 26,04%. Zračna luka Zagreb u lipnju bilježi porast broja preveznih putnika za 6,94 %, Zračna luka Split bilježi porast od 3,52 %, Zračna luka Dubrovnik porast od 4,68%, Zračna luka Zadar također rast od 7,69 posto te Brač 31,23 posto. Na zračnoj luci Osijek promet je porastao za 853 % što je razumljivo ako se zna da je broj prevezenih putnika u lipnju 2013. bio samo 367 dok u lipnju 2014. iznosi 3.501. U prvih šest mjeseci 2014. ukupno je prevezeno 2.476,681 putnika što je za 3,2 % više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. DUBROVNIK ZAGREB ZAGREB DUBROVNIK PET 15.8. 6:25-7:20 12:35-13:40 12:55-13:50 SUB 16.8. 6:25-7:20 6:55-7:50 19:25-20:30 NED 17.8. 6:25-7:20 7:30-8:35 13:35-14:30 PON 18.8. 6:25-7:20 12:35-13:40 13:00-13:55 UTO 19.8. 6:25-7:20 12:15-13:20 SRI 20.8. 6:25-7:20 13:15-14:55 ČET 21.8. 6:25-7:20 12:55-13:50 16:50-17:55 20:55-21:50 PET 22.8. 6:25-7:20 12:35-13:40 12:55-13:50 13:15-14:20 20:55-21:50 SUB 23.8. 6:25-7:20 16:15-17:20 19:25-20:30 21:20-22:15 NED 24.8. 6:25-7:20 13:20-14:25 13:35-14:30 20:55-21:50 PON 25.8. 6:25-7:20 12:35-13:40 13:20-14:25 UTO 26.8. 6:25-7:20 12:55-13:50 SRI 27.8. 6:25-7:20 13:50-14:55 12:55-13:50 ČET 28.8. 6:25-7:20 16:50-17:55 20:55-21:50 PET 15.8. 14:45-15:40 21:10-22:05 SUB 16.8. 5:55-6:50 17:45-18:50 21:10-22:05 NED 17.8. 5:50-6:55 21:10-22:05 PON 18.8. 5:50-6:45 14:45-15:40 21:10-22:05 UTO 19.8. 5:50-6:45 14:45-15:40 21:10-22:05 SRI 20.8. 5:50-6:45 14:30-15:35 14:45-15:40 21:10-22:05 ČET 21.8. 5:50-6:45 14:45-15:40 15:00-15:55 21:10-22:05 PET 22.8. 5:50-6:45 14:45-15:40 21:10-22:05 SUB 23.8. 5:55-6:50 17:45-18:50 21:10-22:05 NED 24.8. 5:50-6:55 10:35-11:40 15:00-15:55 21:10-22:05 PON 25.8. 5:50-6:45 11:40-12:45 21:10-22:05 UTO 26.8. 5:50-6:45 13:45-14:50 14:45-15:40 21:10-22:05 SRI 27.8. 5:50-6:45 12:10-13:05 14:45-15:40 21:10-22:05 ČET 28.8. 5:50-6:45 12:10-13:15 14:45-15:40 15:00-15:55 21:10-22:05 Informacije o ostalim polascima i odlascima možete dobiti na telefon 773 377, 773 100 ili na: www.airport-dubrovnik.hr Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: [email protected], s naznakom ’za- dbv info’. GlasGrada - 491 četvrtak 14. 8. 2014. 21 22 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA Ono što najviše vole, a najmanje znaju Umjesto da hvatamo korak sa Europom i svijetom, koji već imaju avione bez pilota, mi eto, imamo pilote - bez aviona Naši susjedi u Srbiji, ni ove godine nisu bili sretni što mi, već devetnaesti put slavimo Oluju. Ali ni njihova manjina u zajedničkoj nam domovini. Pa traže po Europi nekoga, ‘ko bi nam zabranio naše slavlje u Kninu. Što se tu može? Ako su mogli, svoje davne povijesne stranputice na Kosovu Polju, opjevat’ u najveću srpsku “pobedu”, što ne bi sad’ napisali, recimo epsku pjesmu imenom ‘’Traktorijada’’. Slaveći hrabro i nadasve, taktičko povlačenje Srba. Ko nas pita, jesmo li mi baš sretni, s njihovim tumačenjem nedavne prošlosti. U najmanju ruku se smrznemo, kad’ ugledamo ćirilićna četiri slova S, na na njihovim auto tablicama, što nas podsjećaju na nekadašnje oznake JNA tenkova. Uz to su još zlurado komentirali, kako je naš rashodovani MIG, poslije parade u Kninu, ‘’zveknuo’’ na njivu. A to boli! Pa nam se rugaju. A za rijet’ pravo, mi smo ovega i tako trebali bacit’ u smeće. Ma se ja dobro sjećam, kad’ je nekoliko njihovih novih migova, ‘’zveknulo’’ o naše njive, posebno ono onda, kad’ su - oba dva pala. Pa neka se oni nama i dalje rugaju! Druga je to stvar, kad’ se mi sami rugamo s našim avionima. Mi imamo na to pravo, jer smo ih mi kupili. Mada mi nismo jedina zemlja na svijetu, u kojoj padaju avioni, kako kaže resorni ministar. Kad’ ti to kaže ministar od struke, znaš da je sve super; svuđe padaju avioni i svuđe su ministri arogantni. Pa zašto bi mi razbijali glavu? Ili je sami sebi iz pištolja propucavali, kako je nedavno zaprijetio, gore spomenuti ministar. Bože sačuvaj! Glave treba čuvat’. I baš, radi glava, neki se sjećaju ona dva naša MIG-a, što su se u zraku sudarila prije par godina, i helikoptera, što se je obalio u Vukovaru. Usprkos svemu, neki Hrvati su uvjereni, da bi avijaciju ipak trebalo zadržat’. Ali im treba zabranit’ da lete. Nego, neka lijepo piloti sjednu u avion, stave kacigu, i viču “brrrrm-brrrrrm”. Prvo, ne bi nam probijali one zvučne zidove u zraku, a mi na zemlji bismo bili sigurniji. Drugo su puno manji troškovi benzine i održavanja. E, ma ima ih koji misle potpuno drugačije. Boje se, da će puno pilota morat’ na berzu rada. Umjesto da hvatamo korak sa Europom i svijetom, koji već imaju avione bez pilota, mi eto, imamo pilote - bez aviona. A što se tiče proslave u Kninu, naši poli- tičari je najradije više ne bi ni slavili. Ali ne, da bi udovoljili Srbima, nego zato, što radi zviždača, ne mogu držat’ govor. A to je nešto, što oni najviše vole, a najmanje znaju. Kandidatkinja za predsjednicu države, nedavno je dirnula javnost izjavom, kako na kontejnerima za smeće, ostavlja čiste sakete s hranom za one potrebite. I nije posebno naglasila (ali se to podrazumijeva), da ona gladnima ne ostavlja ostatke objeda, ili naški rečeno, ono što ćemo ionako bacit’ pracima. Nego lijepo spravljen objed, sa svim prilozima i dezertom - na kraju. Ili u sredini. U juhi. Ali zato, sve čisto i zamotano u biološki razgradljivim vrećicama. Ovih dana se je, ta vrijedna humanitarka, sastala s našim poznatim generalom, koji se bavi uzgojem tuna. Nije to bio puntamenat, nego tek kurtoazni susret. Slučajni svjedok je načuo, kako mu je, plavuša meka srca objašnjavala, da vješanje hrane u čistim vrećicama na kontejnere, nije zapravo njezin gospodarski plan razvoja zemlje, nego samo simbolika društva, koja nju rastužuje. Dobro je i rekla. Bome ti se lako rastužit’, kad’ se vratiš ovamo iz Amerike ili Europe. Sretan si, ako nisi na antidepresivima. Vjeruje se, da je našemu generalu, prilikom srdačnog razgovora, udijelila niz stručnih uputa, u svezi sa svjetskim uzgojem tuna, Piše: Mario Klečak te mu savjetovala, da i on, k’o i ona, ubuduće ostavlja kakav lanč paket... barem nekoliko feta tune, na kontejneru, u čistim vrećicama, naturalo. To za one koji ne rade. A oni koji rade, umjesto objeda, dobili su Zakon o radu u vrećici. Mnogi tvrde, da im je pokvario apetit. Jer su uvjereni, da je Zakon napis’o krupni kapital, a Vlada ga samo potpisuje. Pa ćemo u buduće morat’ više radit’, a u zamjenu, lakše dobijat’ otkaze! Sindikalni vođe su izgleda na odmoru, pa ne spremaju akcije. Ali ako do njih dođe spontano, sigurno će demonstrantima osigurat’ šatore. Povoljno, na rate, do 12 mjeseci. Altroke, pronatalitetne mjere! Svaka Vlada se straši, da će nestat’ Hrvata. I trebaju se strašit’, govore cyber stručnjaci, jer će ovako, našoj mladosti jedino virtualno omogućit’, školovanje, brak i djecu, kredite za stanove i auta. A i to teško, bez besplatnoga Interneta. A vladini stručnjaci će pripremat’ razne studije o temu, kako nas nema, i klet’ će se u nauku, da nam je kriv - loš rasplodni materijal! Meni se para, da utiho čujem pijev Internacionale. Možda u novijem aranžmanu, ali u modi je ionako, retro stil. Do jučer su svi mrzili onaj odvratni bivši sustav, u kojem su radnici samoupravljači imali i neka prava. I okrutno im se rugali.A tek sad’, kad’ nam pravi kapitalizam kuca na vrata, u svoj svojoj raskoši, govore, kako se ne sjećaju upozorenja, da uskoro, ništa više neće bit’ - mukte. Zaboravili Hrvati onu narodnu, da ni sir u mišolovci - nije besplatan. Na finimentu evo nam spasitelja. Princ milijarder! Prvo se masama ukaz’o na bicikli, pa na kafi u Zagrebu, a onda i u rodnom zavičaju našega predsjednika. Bio je i u Gradu, a govore, da mu nisu mrske ni Tri sestrice. Pohvalio je našu stabilnost, dobroga predsjednika, demokraciju, slobodno novinarstvo, slobodu govora i dobar Porezni sustav. Sve što odlikuje njegove doma. Zna on dobro, što znači demokracija, sloboda govora i vjeroispovijesti. Ma nije im’o kad’, ili je samo zaboravio rijet’, da tamo, o’kle on dolazi, vlada velika tolerancija. I kako se u njih planira gradit’ katedrala, veličine riječke džamije. Samo što nisu počeli. Prošet’o se on tako, malo posjed’o, pa će promislit’ i javit’ nam. A onda je odletio nase, u svojoj letećoj tvrđavi i odnio sobom, svih dvadeset osam milijardi. GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 23 Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr ili [email protected]. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. mali OGLASI KUĆE Prodajem novu kuću na dvije etaže (107 m2 x 2) u BiH, u blizini manastira Tvrdoš, kraj rijeke. Gornja etaža potpuno uređena i opremljena, ograđena okućnica cca 350 m2. GSM: 095 87 49 371 PLOVILA Drvena plastificirana pasara 7.7 m, samogradnja by Mr. Franko Cetinić, Perkins 36 HP made in UK, 11.100,00 Eura. 098 747 107. POSAO Tražimo kreativne osobe za honoralni poso, besplatna edukacija, moguć radni odnos. Dobra zarada. 098 171 3888. POTRAŽNJA Prodajemo u Dubrovačkom primorju staru kamenu kuću i dosta parcela i također dajemo u najam za jesensku sjetvu, samo ozbiljne ponude. 099 855 6807 Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr. 098 958 1993. STANOVI Majstor u kući 24 sata, svi završni radovi u građevini (pituravanje, sanacija sitnih popravaka u domaćinstvu, elektro i vodo uređaja, po potrebi održavanje kuća i apartmana), ugradnja laminata i pločastog namješaja. Garantirana kvaliteta, cijena povoljna. Radimo u Dubrovniku i bližoj okolici. 092 311 6363. U strogom centru Zagreba prodajem stan 115 m2, cijena 2400 eura/m2. Ozbiljnom kupcu popust. Osim jutra, cijeli dan tišina, pogled na Dolac i na Katedralu. 098 9660 420 Prodajem stan u Novoj Mokošici 55m2. 099 754 7239. POTRAŽNJA Fizioterapeut pruža usluge masaže. Dolazim na vašu adresu. Zvati od 10 do 18. 099 593 5256. Tražim stan u Gružu na dulje vrijeme. 091 246 8010. Ozbiljna i odgovorna žena sa iskustvom čuvat će vaše dijete prema potrebi i dogovoru. 098 946 7244. Tročlana obitelj traži stan na duže vrijeme na području grada. 098 526 584. Njegovatelica pruža usluge pokretnim i nepokretnim ljudima 098 176 1360. Mlada zaposlena obitelj traži dvosoban stan na području grada na dulje vrijeme. 098 618 917. IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem 2 stana za samce iliobiteljbez djece. Posebni ulazi, parking. U Župi, na duži period. 091 538 2229. Iznajmljujem stan 80m2, te sobu sa kuhinjom kupatilom tv kod Cavtata. 098 921 1995. ZEMLJIŠTA Hitno prodajem građevinsko zemljišta u Čibaći - Mišići, odmah ispod autobusne stanice. Cijena 50 eura/m2. 098 747 107. Zidar i stolar izvode sve vrste gradjevinskih i stolarskih radova, zidanje, žbukanje, iskop betoniranje, persijane,vrata, prozori itd. 098 699 655. Studentica daje lekcije iz engleskoga jezika. Osnovna škola 40kn, srednja 50kn. 091 168 8275. Čistim stanove, apartmane, sat 100 kn, samo ozbiljne ponude. 099 855 6807. RAZNO Prodajem smartphone Sony Xperia miro i ljubičastu masku. Star 1,5 g, ispravan i očuvan. Podržava sve mreže. 450 kn. 091 760 1161 Iznajmljuje se vez za barku u Rijeci dubrovačkoj uz osiguran parking. Informacije na broj 091 173 9666. VOZILA RENAULT MEGANE CLASSIC 1.4, 1999.g., prešao 164 000 km, registracija do 8/2014., benzinac, 55 kw. Cijena 14 000 kn. 098 192 7649 AUDI A3 1.9, diesel, regist. do 11/2014. 098 285 582. Aprilia atlantik 125. 2004.g.27000 km. Prvi vlasnik. U odličnom stanju. Garažiran. Kufer. Mob 091 795 3240. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke: pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće GlasGrada biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o. 24 - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. ULICAMA MOGA GRADA ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, NAZOVITE MARKETING GLASA GRADA: 358 980 311 992, ILI SE JAVITE MAILOM: tele5marketing @gmail.com Irish pub "The Gaffe" Marende ponedjeljak-petak cijena 35.00kn od 10.00h-15.00h PROGRAM 65. DLJI 15. kolovoza • petak 22:00 Atrij Kneževa dvora DAVID GAZAROV TRIO Jazz Bach Chopin 16. kolovoza • subota 21:30 Atrij Kneževa dvora DUBROVAČKI GITARSKI TRIO RENATA POKUPIĆ mezzosopran A. Vivaldi, G.F. Händel, L. Sorkočević, Ž. Brkanović, A. Klobučar, N. Njirić, Z. Juranić 17. kolovoza • nedjelja 21:30 Palača Sponza Dubrovačke ljetne igre i Hrvatsko društvo pisaca “Pijesak dokle ti oko seže” IVAN VIDIĆ: NAPLATNA STANICA Krešimir Dolenčić redatelj 21:30 Ljetno kino Jadran U suradnji s Pulskim flmskim festivalom MI SMO NAJBOLJE | VI ÄR BÄST! Lukas Moodysson redatelj Švedska / Danska, 2013, komedija • drama 18. kolovoza • ponedjeljak 21:30 Taraca tvrđave Revelin FOLKLORNI ANSAMBL LINĐO Hrvatske narodne pjesme i plesovi 19. kolovoza • utorak 21:30 Palača Sponza Dubrovačke ljetne igre i Hrvatsko društvo pisaca “Pijesak dokle ti oko seže” IVO BREŠAN: BEZ ODRAZA Vinko Brešan redatelj 20. kolovoza • srijeda 21:30 Boškovićeva poljana Dubrovačke ljetne igre, Festival Ljubljana & SNG Maribor balet OPASNE VEZE Valentina Turcu & Leo Mujić, koreografija i režija 21. kolovoza • četvrtak 21:30 Boškovićeva poljana Dubrovačke ljetne igre, Festival Ljubljana & SNG Maribor balet OPASNE VEZE Valentina Turcu & Leo Mujić, koreografija i režija 21:30 Atrij palače Sponza Otvaranje izložbe Ivo Grbić: PORTRETI S IGARA “DUNDO MAROJE” - OSVRT NA TREĆI PREMIJERNI NASLOV NA 65. DUBROVAČKIM LJETNIM IGRAMA Začudno u originalnosti, prodorno u aktualnosti Uprizorenjem “Dunda Maroja” na Držićevoj poljani, jedinom preostalom ambijentalnom kutku koji neoskvrnjeno počiva u njedrima Grada, gotovo kao relikt jednoga vremena i svjedok jedne epohe, Dolenčić se u srži svojega redateljskoga postupka retorički pita tko smo, što smo i gdje smo danas, a kroz odnos oca Maroja i sina Mara propitkuje kakvi smo to mi sinovi i očevi baštinici svojega kulturno-povijesnoga naslijeđa Svaki pojedini povijesni trenutak sačinjavaju specifične kontekstualne odrednice koje bi neizbježno trebale implicirati domišljata iščitavanja svevremenskih dramskih predložaka, jednako kao i drugačije modele njihova uprizorenja, s namjerom da oni kao takvi budu jasna i nedvosmislena kritika svega onoga što u danom trenutku isplivava kao krucijalni društveni fenomen. U okolnostima realiteta iskrivljenih vrijednosti s novcem kao jedinim pokretačem, ciljem i smislom, te svijeta prožetoga podvalama i lažima, a premreženoga raznovrsnim interesima, umjetnost je dužna kritički promišljati, opetovano progovarati i ustrajno ukazivati, neumorno se namećući kao moralni korektiv i potencijalni ključ promjene nezadovoljavajućega društveno-političkoga poretka. Stoga, posezanje za Držićevom renesansnom scenskom igrom danas možda više nego ikad postaje razborit umjetnički pothvat. Simptomatično, suvremena zapadna realnost nipošto nije drukčija od one iz godine 1551. kada je “Dundo Maroje” kao vrstan Držićev spoj smiješne strane onodobnoga života i oštre kritike aristokratske oligarhije praizveden u tadašnjoj gradskoj vijećnici. Zbog toga ga upravo ta aktualnost i suvremenost ubraja u istinski bezvremenska štiva, dok kompleksna i slojevita simbolička višeznačnost i snažan intelektualni naboj njegova komediografskoga govora dodatno akcentira tu spomenutu odliku. Šarolik spektar tema i ideja u toj veličanstvenoj sintezi komedije i drame i dubokoj psihološkoj studiji Grada, kao i dvostruki smisao izričajnih sredstava kojima Držić vješto ispisuje svoje ironične kritičke refleksije, i danas su tako nepresušan izvor brojnih dramskih pitanja na koja suvremeni angažirani teatar neprestano traži odgovore. Redatelj Krešimir Dolenčić i dramaturginja Mila Pavićević iščitavanju Držićeve komedije pristupaju odlučno apostrofirajući temu novca i trgovine i to kroz relaciju oca i sina, postavljajući ju u okosnicu dramske radnje, te ju potom hrabro ispreplićući s aktualnom dubrovačkom zbiljom nagrizajućega potrošačkog mentaliteta, bezobzirnih interesnih spletki i nezasitnih materijalnih probitaka. Stoljetni je grad umjetnosti zaposjela sveprožimajuća konzumeristička misao, svakodnevno proždirući njegove srednjovjekovne mire i šokantno marginalizirajući kulturu koja ga je uobličila i koja je njegov sastavni i čvrsti postament. Uprizorenjem “Dunda Maroja” na Držićevoj poljani, jedinom preostalom ambijentalnom kutku koji neoskvrnjeno počiva u njedrima Grada, gotovo kao relikt jednoga vremena i svjedok jedne epohe, Dolenčić se u srži svojega redateljskoga postupka retorički pita tko smo, što smo i gdje smo danas, a kroz odnos oca Maroja i sina Mara propitkuje kakvi smo to mi sinovi i očevi baštinici svojega kulturno-povijesnoga naslijeđa. Simbolika mjesta uprizorenja dodatno potencira sveprisutnu i snažnu Dolenčićevu raščlambu dihotomije između konzumerizma i kulture, kulta materijalnog zadovoljstva naspram kultu duhovne ugode, svijeta privida i svijeta realnosti, postupno uvodeći u ključan moment na samome kraju uprizorenja, kada eksplozivan Negromantov monolog festivalsku publiku budi iz uljuljuškanosti komediografskoga komfora. Dolenčićevo iščitavanje “Dunda Maroja” na Držićevoj pol- Piše: Božo Benić jani oprečno je onima njegovih prethodnika, ali metaforički jednako moćno kao i ono Kunčevićevo na Peskariji prije četrnaest godina; oštra je to kritika suvremenoga trenutka, začudna u originalnosti, privlačna u inscenaciji, prodorna u aktualnosti, pri čemu je uloga Žarka Savića kao Negromanta fundamentalni dramaturški čimbenik presudan za razumijevanje čitavoga komada. Naličje naizgled dopadljive realnosti iscrtano je Negromantovom stalnom scenskom prisutnošću i to u obličju zakukuljenoga beskućnika, što je svojevrstan kontrapunkt drugim scenskim zbivanjima u redateljskoj inscenaciji neimenovanoga grada prožetoga sveopćim šušurom. Grad je to užurbanih turističkih tura, silnih ugostiteljskih objekata, sretnih i nesretnih ljubavnih priča, ali u isto vrijeme i sitnih lopova, lihvara i kurtizana. Promišljena ritmička neujednačenost predstave uza sve to postaje presudno sredstvo za dosezanje konačnoga autorskoga cilja. Dolenčić početnim dinamičnim tempom gledatelja spretno odvlači iz domene realnoga, hitro ga uvlačeći u prštave dijaloške razmjene Pometa i njegove družine, da bi ga tako umirenoga i prepuštenoga imaginaciji iznenada zaprepastio silovitim Negromantovim monologom, kojega je s početka prebacio na sam kraj. Iznimno efektna i prodorna Savićeva eksplikacija postala je tako neočekivana katapultacija u dubrovačku zbilju inkorporirane dihotomije, odnosno silovito razotkrivanje surove stvarnosti Držićevih “ljudi nazbilj” i “ljudi nahvao”. Nenajavljenim preokretom iz komedije u svojevrsnu tragediju, Krešimir Dolenčić strahovitim umjetničkim krikom postiže zaokružen i cjelovit dramski učinak. Dolenčićev “Dundo Maroje” prije svega je čvrsta glumačka predstava u kojoj je sjajni festivalski dramski ansambl paletom dojmljivih i osebujnih interpretacija oživotvorio redateljevu kritičku tendenciju, ustoličivši Držićeve protagoniste u žive scenske aktere suvremenoga trenutka, udijelivši im vlastiti doživljaj i dosad neviđenu poetiku. “Ma se treba s vremenom akomodavat”, pa Frano Mašković na scenu donosi jednoga iz korijena drukčijega, svježega i recentnoga Pometa, čija osobna preispitivanja nad temama sreće i vrline suptilno upotpunjuju generalni režijski koncept. Srđana Šimunović kao Petrunjela očarala je iskazanom strašću i erotičnošću, ispreplićući svoju ulogu neophodnom vrckavošću i nužnom gizdavošću. Filip Detelić igra Mara poletno i živahno, duhovito i posvećeno, dok Laura Ksenije Marinković na isti način oduševljava i svojom komičnošću i interpretativnom markantnošću. Impresivan je i Popiva Petra Leventića, čije je potpuno uranjanje u ulogu rezultiralo nevjerojatno upečatljivim skladom riječi, mimike i pokreta. U konačnici, Dolenčićev su scenski izraz jednako upotpunili surov i prijekoran dundo Maroje Mara Martinovića, samouvjeren i ushićen Ugo Tudešak Nikše Kušelja, veseo i okretan Tripčeta iz Kotora Borka Perića, ali i suveren i odlučan Bokčilo Nikše Butijera te prepredeni gramzivac Sadi Doris Šarić Kukuljice. Tim je glumačkim prinosima u potpunosti usuglašen ovaj umjetnički pothvat, koji će tako žarištem svojega interesa i polučenim rezultatima ostati važan kritički moment u mozaiku festivalske povijesti. GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 25 65. DUBROVAČKE LJETNE IGRE NA PREPUNOJ DRŽIĆEVOJ Premijerno izveden „Dundo Maroje“ Veza između ove najpoznatije Držićeve komedije i Dubrovačkih ljetnih igara traje od samog početka festivala, naime prva predstava postavljena na prvim Igrama 1950. godine bila je upravo „Dundo Maroje“ u režiji Bojana Stupice, dok je zadnji puta postavljen 2000. u režiji Ivice Kunčevića Držićev „Dundo Maroje“ u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla premijerno je, pod pokroviteljstvom OTP banke, izveden pred brojnom publikom, 9. kolovoza na Držićevoj poljani. Premijeri su nazočili i potpredsjednik Hrvatskog sabora Nenad Stazić, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić i gradonačelnik Andro Vlahušić. Remek-djelo hrvatske renesan- sne knjiže-vnosti, komedija Marina Držića „Dundo Maroje“, jedan je od vrhunaca domaće dramske literature i briljantan tekst u kojemu autor duhovito progovara o Dubrovčanima i njihovu načinu života. Dolenčićev „Dundo Maroje“ ove 2014. godine, postavlja pitanja o očevima i djeci, o odnosu onih koji ostavljaju i što ostavljaju u naslijeđe i kakav Grad ostavlja- BESPLATNA PROJEKCIJA FILMSKOG KOLAŽA mo djeci. Predstavu pokreće novac, zavodljiv, opipljiv i propadljiv, a glavna transakcija odvija se na relaciji otac i sin, Maroje i Maro koji su potpomognuti svojim probitačnim slugama Bokčilom i Popivom. Rim kao uobičajeno mjesto radnje ovog komada pretvoren je u neimenovani grad koji podsjeća na današnji Dubrovnik, a u središtu svijeta ponude i potražnje, brzih turističkih tura i ugostiteljskih objekata, sitnih lopova, prosjaka, sretnih i nesretnih ljubavnika stoji Pomet, mudar i domišljat čovjek koji sreću okreće u svoju korist. Veza između ove najpoznatije Držićeve komedije i Dubrovačkih ljetnih igara traje od samog početka festivala, naime prva predstava postavljena na prvim Igrama 1950. godine bila je upravo „Dundo Maroje“ u režiji Bojana Stupice, dok je zadnji puta postavljen 2000. u režiji Ivice Kunčevića, pa ne iznenađuje činjenica da su danima prije premijere ulaznice za sve izvedbe bile rasprodane. Tim redatelja Krešimira Dolenčić čine dramaturginja Mila Pavićević, suradnica za jezik Lada Čale Feldman, scenografkinja Dinka Jeričević, kostimografkinja Doris Kristić, suradnica za scenski pokret Valentina Turcu, Vesna Kolarec i Željka Fabijanić zadužene za oblikovanje svjetla, Willem Miličević koji potpisuje glazbu i asistent Paolo Tišljarić. Festivalski dramski ansambl čine Maro Martinović kao Dundo Maroje, Nikša Butijer u ulozi Bokčila, Filip Detelić kao Maro, Pomet Frano Mašković, Popiva Petar Leventić, Laura Ksenija Marinković, Petrunjela Srđana Šimunović, Nikša Kušelj kao Ugo Tudešak, Tripče Borko Perić, Sadi Doris Šarić Kukuljica, dok Peru igra Nika Burđelez, Negromanta Žarko Savić, a ostale uloge ostvaruju Perica Martinović, Romano Nikolić, Ivan Magud, Nikola Baće, Maro Drobnić, Siniša Ružić, Branimir Vidić – Flika, Đorđe Kukuljica, Marija Šegvić, Anđela Ramljak, Gloria Dubelj, Ivica Bago, Kazuhiro Tamari i članovi Kazališne družine Kolarini. LINĐO NA REVELINU 65 godina Dunda na Igrama Raskoš hrvatskog folklora U sklopu filmskog programa „Ljetne igre iz arhiva Hrvatske televizije“ i u suradnji s Kinematografima Dubrovnik druga projekcija dokumentarno - filmskog kolaža „65 godina Dunda na Igrama“ održala se 10. kolovoza u ljetnom kinu Slavica. Premijerno prikazan u srpnju, dokumentarno-filmski kolaž „65 godina Dunda na Igrama“ posvećen je ovogodišnjoj premijeri ove Držićeve najpopularnije komedije na Dubrovačkim ljetnim igrama koja se u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla odigrala 9. kolovoza na Držićevoj poljani. Počevši od video zapisa „Dun- Započeti u srpnju, tradicionalni nastupi Folklornog ansambla Linđo na Dubrovačkim ljetnim igrama, nastavili su se i u kolovozu, nastupom 8. kolovoza na taraci tvrđave Revelin. Desetljećima je Linđo nezaobilazan dio festivalskog programa, a ovaj višestruko nagrađivani ansambl koji je uvršten među najbolje europske folklorne sastave, na Dubrovačkim ljetnim igrama i ove sezone prikazuje čitavu raskošnu paletu narodnih plesova i pjesama iz cijele Hrvatske. Plešući u izvornim kostimima velike vrijednosti, Linđo inozemnoj i domaćoj festivalskoj publici ponosno predstavlja kulturno da“ iz 1954. u ovom arhivsko dokumentarnom kolažu nižu se ulomci iz Stupičinog, Spaićevog i Juvančićevog „Dunda Maroja“, a iz emisija Hrvatske televizije koje uz „Dunda“ prikazuju i ljetni život Dubrovnika pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Kolaž o „Dundu“ na Igrama završava izvrsnim dokumentarcem Vinka Brešana o nastanku „Dunda Maroja“ redatelja Krešimira Dolenčića iz 1995. godine, u kojemu se između ostalih poznatih hrvatskih glumaca, pojavljuje i neprežaljeni Pređo. U proizvodnji Hrvatske radiotelevizije, autor kolaža je redatelj Hrvoje Juvančić. 26 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. bogatstvo naših krajeva. Na plesnom programu su među ostalima i nezaobilazni primorski linđo, bunjevački, međimurski i baranjski plesovi i vrličko kolo. Linđo na taraci Revelina nastupa ponovno 18. i 23. kolovoza, a ulaznice su dostupne online na www.dubrovnik-festival.hr, u prodajnim uredima Igara u Festivalskoj palači, Multimedijalnom centru Visia i u Kulturno-informativnom centru u Luži, te na blagajni na ulazu dva sata prije izvedbe. Građani i svi stanovnici Dubrovačko – neretvanske županije pri kupnji ulaznica u prodajnim uredima Igara ostvaruju popust od 30 posto. Tekst i foto: DLJI IGRE PRVI PUT U POVIJESTI POSTAVLJAJU BALET Premijera „Opasnih veza“ na Boškovićevoj poljani U koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara, Festivala Ljubljana i Slovenskog narodnog gledališča Maribor, neobarokni balet „Opasne veze“ u koreografiji i režiji Valentine Turcu i Lea Mujića premijerno će biti izveden u sklopu Vip programa Igara, 20. kolovoza na Boškovićevoj poljani. Subverzivan i kontroverzan, roman „Opasne veze“ Pierra Choderlosa de Laclosa po kojemu nastaje ovaj balet, predstavlja kritiku francuske aristokracije 18. stoljeća, naslonjenu na monarhiju i ancien régime. U njemu autor pripovjeda o okrutnoj igri zavođenja i osvajanja i izlaže demonske likove kojima suprostavlja tankoćutni svijet kreposne Madame de Tourvel. Roman je u 20. stoljeću doživio svoju filmsku i kazališnu „renesansu“, pa je nastalo mnogo filmskih produkcija „Opasnih veza“, no jedna od najpoznatijih svakako je ona u režiji Stephena Frearsa u kojoj su uloge ostvarili Glenn Close kao markiza, John Malkovich kao Valmont i Michelle Pfeiffer kao Madame de Tourvel. Režiju i koreografiju ove baletne premijere, prve u povijesti Igara, potpisuju karizmatična Valentina Turcu, učenica Mauricea Béjarta ovjenčana brojnim nagradama, i Leo Mujić, diljem Europe jednako tražen koreograf i plesač, kojeg je hrvatska publika dobro upamtila baletom „Ana Karenjina“, premijerno prikazanom ove zime u zagre- VIP PROGRAM Bečki glazbenici oduševili festivalsku publiku Flautist Dieter Flury, violončelist Tamás Varga i Stefan Gottfried na čembalu nastupili su u sklopu Vip programa 65. Dubrovačkih ljetnih igara 6. kolovoza u atriju Kneževa dvora s programom „Bach danas“. Nakon dvije uvodne sonate Johanna Sebastiana Bacha, prve za flautu i druge za violončelo, izvedena je skladba za flautu solo Herberta Willija, jednog od najistaknutijih austrijskih suvremenih skladatelja, koja je pokazala vrhunsku kvalitetu izvođača i visoke mogućnosti flaute kao solo instrumenta. Ova kompozicija, nastala u Grčkoj, dok je Willi promatrao more, igru valove i izmjene boja, Dieteru Fluryju pružila je mogućnost da potvrdi svoj status „Paganinija flaute“. Prvi dio koncerta završava izvođenjem Bachove Sonate za violončelo i čembalo u G-duru, da bi drugi dio koncerta ponovno otvorio Bach nakon kojeg dolazi na red solo violončelo sa sonatom Györgyja Ligetija, suvremenog mađarskog skladatelja, koja u potpunosti pridobiva pažnju publike. Ko- liko je publika bila zadivljena savršeno izvedenim teškim pasažima i koliko je uživala u lijepim bojama i melodijskim linijama, svjedoči činjenica da se Tamás Varga nakon toga dva puta vraćao na poklon. Uslijedio je Stefan Gottfried koji je izveo psihodelični Continuum za solo čembalo madžarskog skladatelja Györgyja Ligetija i uvukao publiku u trans, iz kojeg se budi zadnjom točkom, Bachovom Sonatom za flautu i NA REVELINU Najljepši ulomci klasičnih i suvremenih baleta Polaznici Međunarodne ljetne baletne škole koja se u trajanju od dva tjedna održava u Dubrovniku, za svoju završnu večer priredili su baletni koncert s ulomcima iz više klasičnih i suvremnih baleta pod nazivom „Preparation....grand sissonne“, 12. kolovoza na taraci tvrđave Revelin. Međunarodnu ljetnu baletnu školu, u kojoj u dva tjedna trajanja polaznici iz cijelog svijeta prolaze intenzivni program klasičnog i suvremenog baleta pod vodstvom svjetski priznatih baletnih umjetnika, zajednički organiziraju baletni odjel Umjetničke škole Luke Sorkočevića i umjetnička organizacija B.F.K. Ovogodišnji predavači su Nina Semizorova, bivša prima balerina Boljšoj teatra i dobitnica brojnih nagrada i priznanja, danas baletni majstor i pedagog u Boljšoj teatru, te predavač na Ruskoj akademiji kazališnih umjetnosti; Aleksandr Lukjanov, nekadašnji prvak baleta HNK u Zagrebu i Northern Balleta u Manchesteru, prvi solist Nacionalne opere i baleta u Kijevu te gost solist u Boljšoj teatru i Kirov baletu, a ujedno i umjetnički direktor B.F.K organizacije i Ivica Bago, hrvatski plesač i koreograf bačkom HNK za koji Mujić potpisuje koreografiju. Ovaj dvojac potpisuje i izbor glazbe na koju nastaju „Opasne veze“, a to su Georg F. Händel, Johann S. Bach, Antonio Vivaldi i drugih majstori baroka. Ostala autorska imena koja festivalskoj publici osiguravaju vrhunski baletni doživljaj su kostimograf Alan Hranitelj, scenograf Ivan Kirinčić, oblikovatelj svjetla Alexandar Čavlek, Anton Bogov u ulozi Vicomtea de Valmonta, Jelena Lečić kao Marquise de Merteuil i Catarina de Meneses kao Madame de Tourvel. Ostale uloge ostvaruju članovi baletnog ansambla SNG-a Maribor. Praizvedba baleta „Opasne veze“ je na programu Igara 20. kolovoza, uz dodatne izvedbe 21. i 22. kolovoza, a zatim će biti izveden na Križankama na Festivalu Ljubljana 28. kolovoza te 7. studenog u SNG-u Maribor. Ulaznice za baletnu premijeru dostupne su online na www.dubrovnik-festival.hr, na blagajnama Igara u Festivalskoj palači, Multimedijalnom centru Visia i u Kulturno -informativnom centru u Luži. basso continuo u E-duru koja savršeno zaokružuje koncertnu cijelinu. Odlična suradnja vrhunskih glazbenika: flautista Dietera Fluryja, violončelista Tamása Varge i Stefana Gottfrieda na čembalu, uz dobro odabran program, festivalskoj publici tako je pružila prekrasnu glazbenu večer. Flautistu Dietera Fluryja, koji uživa ugled glazbene kritike zbog svog suptilnog zvuka, savršene tehnike te glazbene inteligencije, nazivaju „Paganinijem na flauti“ zahvaljujući „fenomenalnoj tehnici prstiju i disanja“. Kao solo flautist Bečke filharmonije od 1981. godine, te njezin generalni direktor od 2005., Flury je ostvario svestranu karijeru instrumentalnog soliste, komornog glazbenika, glazbenog pedagoga i voditelja orkestra, a najugledniji suvremeni skladatelji, kao što su Beat Furrer i Herbert Willi, pisali su glazbu za njega. Tamás Varga, prvi je violončelist Bečke filharmonije i Bečke državne opere dok je Stefan Gottfried uspješnu međunarodnu koncertnu karijeru ostvario svirajući čembalo, pianoforte i glasovir, instrumente koje i predaje na Bečkom sveučilištu za glazbu i scenske umjetnosti. suvremenog plesa. Baletni koncert koji je izveden na Revelinu čine dijelovi iz klasičnih baleta i suvremene koreografije, uključujući fragmente iz baleta “Trnoružica”, “Corsaire”, “Paquita”, “Esmeralda”, “Don Quixote” i “Talisman” prema koreografiji Mariusa Petipa, fragmente iz baleta „Cipollino“ u koreografiji A. Lukjanova prema G. Majorovu, iz “Orašara” u koreografiji Aleksandra Lukjanova, suvremene balete “Midnight Waltz”, “Balkan” i “Isolate” u koreografiji Ivice Baga, “Wounded” u koreografiji Aleksandra Lukjanova, te mađarske, irske i ciganske karakterne plesove također u koreografiji Aleksandra Lukjanova. GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 27 65. DUBROVAČKE LJETNE IGRE BROJNA PUBLIKA NA PREDSTAVLJANJU KNJIGE Stari dubrovački govor nazbilj Ivane Lovrić Jović Predstavljanje knjige Ivane Lovrić Jović „O starome dubrovačkom govoru nazbilj“ s podnaslovom „Jezična analiza dubrovačkih frančezarija“ u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, održano je pred brojnom publikom 7. kolovoza u atriju palače Sponza. Ovo vrijedno izdanje koje se bavi dubrovačkim govorom iz razdoblja 18. stoljeća, o čemu do sada nije bilo sustavnijega opisa, predstavili su ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb dr. sc. Željko Jozić, urednica izdanja, dr. sc. Sanja Perić, dr. sc. Katja Bakija i na kraju sama autorica dr. sc. Ivana Lovrić Jović koja je pozvala sve Dubrovčane i Dubrovkinje da govore svoj govor PISCI NA IGRAMA Večer s Arsenom Dedićem u Dvoru U sklopu popratnog programa „Pisci na Igrama“ i pod pokroviteljstvom Hrvatske elektroprivrede, pjesnik i kantautor Arsen Dedić održat će svoju večer pod nazivom „Pisac opće prakse“ uz pratnju Matije Dedića na klaviru, u srijedu, 13. kolovoza u 21,30 sati u atriju Kneževa dvora, nakon čega će se u ljetnom kinu Jadran održati besplatna projekcija dokumentarnog filma „Moj zanat“ o Arsenu Dediću u režiji Mladena Matičevića s početkom u 23,30 sati. Arsen Dedić pjesnik je, kantautor i skladatelj, koji je uz veliki broj objavljenih albuma, održao mnoštvo koncerata te napisao više od 200 glazbenih pratnji za kazališne predstave, filmove i televizijske emisije. Poezijom se bavi od srednjoškolskih dana. Objavljene su brojne njegove knjige i zbirke pjesama. Za svoj rad nagrađen je mnogim priznanjima, od kojih se izdvajaju Nagrada „Vladimir Nazor“ za životno djelo kao skladatelj 2007., nagrada Slobodne Dalmacije „Emanuel Vidović“ 2008. za životno djelo u području umjetnosti, odlikovanje za zasluge u kulturi 2008. i dvije nagrade „Kiklop“ za pjesničku zbirku godine 2009. i 2013. Arsena Dedića na klaviru će pratiti sin Matija Dedić, kojemu je jazz životno opredjeljenje i čime je stekao uspješnu karijeru i zavidnu reputaciju pa je tako 2002. godine nastupio na Montreux Jazz festivalu u Francuskoj kao jedan od 11 finalista od više od 400 pijanista iz cijelog svijeta. Ovogodišnji program „Pisci na Igrama“ s podnaslovom „Pijesak dokle ti oko seže“ u suradnji Dubrovačkih ljetnih igara i Hrvatskog društva pisaca započeo je u srpnju s premijernom izvedbom „Nekoliko zamišljenih prizora prema romanu Alessandra Baricca Ocean more“, povodom čega je talijanski pisac Alessandro Baricco održao svoju literarnu večer, a nakon večeri Arsena Dedića nastavit će se s uprizorenjima „Naplatne stanice“ Ivana Vidića, 17. kolovoza i „Bez odraza“ iz zbirke novela „Mrtvima ništa ne treba“ Iva Brešana u scenskoj prilagodbi Vinka Brešana, 19. kolovoza, također u atriju palače Sponza. 28 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. prirodno i da ne budu previše autokorektni jer se tako gubi prirodnost dodavši kako smatra da je vrijeme da se napravi rječnik suvremenog dubrovačkog govora. Predstavljanje knjige obogatio je nastup Kazališne družine Kolarin koja je izvela ulomak iz frančezarija i iz „Matrimonija“ autora Josipa Lovrića poznatijeg kao Jozo Lovrić Jadrijev, inače oca autorice knjige. O vrijednosti ovog izdanja svjedoči činjenica da zadnji objavljeni rad na temu dubrovačkog govora pripada sredini prošlog stoljeća i to autorima koji su iscrpno analizirali Držićev i Gundulićev jezik te jezik Ranjinina zbornika što se odnosi na razdoblje do 17. stoljeća, dok za govor 18. stoljeća, kojim se bavi ova knjiga, nije bilo sustavnijega opisa. Ivani Lovrić Jović za istraživanje su poslužile dubrovačke frančezarije, lokalizacije Moličreovih komedija na jezik običnog dubrovačkog puka onoga vremena. Ivana Lovrić Jović u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu djeluje kao znanstvena novakinja posljednjih 16 godina, a knjiga je izrasla iz njezina doktorskog rada (obranjenoga 2011.), od kojega je nešto šira. Kao znanstvenik IHJJ-a bavi se poviješću hrvatskoga jezika, dubrovačkim govorom i talijanskim utjecajem. U LJETNOM KINU JADRAN Triler-drama „Tom na farmi“ Projekcije odabranih filmova s Pulskog filmskog festivala na Dubrovačkim ljetnim igrama, nakon „Nevidljive žene“ i domaćih filmova pobjednika u srpnju, nastavila se u ponedjeljak, 11. kolovoza u ljetnom kinu Jadran gdje je prikazana kanadsko-francuska triler-drama „Tom na farmi“. „Tom na farmi“ (Tom ŕ la ferme) film je o copywriteru Tomu, zaposlenom u marketinškoj agenciji koji putuje na selo na pogreb svoga dečka Guillaumea, no iznenadi se kad shvati da ondje nitko ne zna za njega niti za njegovu vezu s preminulim, a Guillaumeov brat ubrzo postavlja pravila uvrnute igre. Kako bi zaštitio obiteljski ugled i majku preminuloga, Tom mora glumiti mirotvorca u domu čija mračna prošlost nagoviješta još veću nevolju. Scenarij su naisali Michel Marc Bouchard i Xavier Dolan koji potpisuje i režiju i naslovnu ulogu, a međunarodnu je slavu stekao debitantskim igranim filmom „Ubio sam majku“ koji je osvojio tri nagrade u sekciji Director’s Fortnight na Filmskom festivalu u Cannesu 2009. godine. Uloge su uz Xaviera Dolana ostvarili Pierre-Yves Cardinal, Lise Roy i Evelyne Brochu. Film je prije Pulskog filmskog festivala prikazan na festivalima u Veneciji i u Torontu, a traje 102 minute. ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA Lokalni tisak o ženskim temama Napoleon I. rekao je sljedeću misao: „Lijepa se žena sviđa očima, dobra žena sviđa se srcu; jedna je dragulj, druga riznica“ Uredništvo „Crvene Hrvatske“ nije zanemarivalo svoje čitateljice. Na stranicama novina povremeno su objavljivani članci preneseni iz inozemnog tiska posvećeni ženama. Dvije najčešće teme, a nije teško pogoditi, bile su o ljepoti žene i modi! Ni drugih „ženskih tema“ nije nedostajalo, što su bez sumnje rado čitale, i međusobno komentirale Dubrovkinje prije 110 i više godina. Evo neko- Heglon pošla je svojedobno na gostovanliko izabranih novinskih izvješća na temu o je po Evropi i svuda je slavila slavlje ljepoti. (požnjela uspjeh – op. D.R.). No u Drazđ„Crvena Hrvatska“ od 22.2.1913. anima doživila je veliku neugodnost. Jedan godine, broj 8. KOLIKO STOJE ŽENE ju je kritičar napao, da je već nešto stara. PRED ZRCALOM? To je pjevačicu razljutilo i ona napiše kritičaNeki satiričar se pitao: „Koliko vremena ru pismo u kojem mu veli: „Meni je gospožena gubi, stojeći pred ogledalom?“ Kao dine 39 godina. Izvolite se o tomu uvjeriti iz brat, stric, ujak, sinovac, bratić, rođak, vje- moje putnice. Ovo doba žene, gospodine renik, muž, otac i djed, imao je prilike da moj, znači u Francuskoj vrhunac ženske dođe do slijedećih opažanja, uzimajući vr- mladosti, talenta i ljepote. Na pozornici izijeme od šeste do sedamdesete godine. gledam, kao da mi nije ni 30 godina. (Je li Djevojčica od 6 do 10 pred zrcalom provodila godina ostaje svakog samo osamnaest minudana sedam minuta ta? Vidi prethodni tekst. pred ogledalom. – kom. D.R.) To su Djevojčica od 10 do 15 potvrdili svi, koji su me ostaje četvrt sata, a od na pozornici gledali. 15 do 20 godina Ako ste vi kritičar, onda dvadeset i pet minuta. vam je zadaća, da kriŽena od 25 do 30 godtizirate umjetnicu, a ne ina ostaje čitavih pola da gledate ženu. (Što bi sata pred ogledalom. kritičar rekao za izgled i To je maksimum pjevačke nastupe Maogledanja, a već poslije done, Lady Gage? – op. od 30 do 35 godina D.R.) U Francuskoj su spada (smanjuje se) na nastupile svjetske gošdvadeset i četiri minuta. će, koje su davno Od 35 do 40 godina na prekoračile kritičnu osamnaest minuta; od dobu, ali nijednom 40 do 45 godina na dvakritičaru nije palo na naest minuta i najzad pamet, da kritizira njiizmeđu 50 i 60 godina hove godine. Nu, franjedva pet-šest minuta, cuski kritičari su naime baš kao i u prvoj mlaljudi umni i vitezi duha.“ dosti. Kad se sve saOvo je pismo izazvalo bere, izdaje (dobija se ukupno po autoro- burno odobravanje žena, pa se doskora vom izračunu – op. D.R.): 309.575 minuta, javila i Jane Hading, da kaže svoju o dobi što će reći 5926 (5159 – op. D.R.) sati ili žene. Ona veli: „Žena oko 40 godina umije 242 (214) dana. (Satiričaru sigurno nije tek, da cijeni radost života i za to je u tim „išla“ matematika u školi – kom. D.R.). Zar godinama najdraža i najsretnija i najljepša. to nije broj dostojan da se o njemu vodi Glumica pak, stekla je do 40 godina iskustračun(a)? Na pitanje: „Koliko vremena jed- va, pa se baš u tim godinama najljepše na žena izgubi ogledanjem od svoje 6 do umjetnički razvija. Za to neka se žene sa 40 72 (70) godine?“ – bio je odgovor: „Osam godina ne smatraju starim, već se naprotiv mjeseci!“, računajući dane i noći zajedno. u tim godinama stvara ženi novi život pun U tekstu je dodano 2 godine više (6-72 go- mladosti.“ dine) pa se može oprostiti istraživaču što je Plesačica Truhanova veli: „Za umjetnost nije naveo podatak da je žena neprekidno pred žena prestara sve dotle, dok može da stupi zrcalom ukupno osam mjeseci! Mišljenja (nastupa) na pozornicu.“ (Josefina Beker sam da žena danas „izgubi“ pred zrcalom imala je 70 godina kad se ponovno vratila znatno više vremena (šminkanje, maska- na pozornicu. – nap. D.R.) ra, frizura...itd.). A gdje su još ostali tretmani „Crvena Hrvatska“ od 2.9.1911. godine, za ljepotu kao npr. odlazak frizeru, pedikebroj 70. KADA JE ŽENA NAJLJEPŠA? ru, manikeru, estetskom kirurgu čiji zahvati Neki zastupnik jednog američkog lista prilično koštaju, ali za ljepotu nema cijene. zadao je ovo pitanje lijepoj plesačici Otero, Žene su na godine (starosti) vrlo osjetljive čim se je iskrcala u New-Yorku. (Pravim pa evo jednog novinskog izvješća na tu imenom Augustina Carasson Otero, 18681953 – nap. D.R.). Ona je odmah odgovortemu. „Crvena Hrvatska“ od 12.4.1911. godine, ila i bez premišljanja, da je žena u četrdesetim godinama ljepša od žene ma broj 29. NAJLJEPŠE DOBA ŽENE Glasovita francuska pjevačica madame u kojoj drugoj dobi. Na pitanje intervjuiste: „Koliko je vama godina, milostiva gospođo?“ (I ostao živ! – op. D.R.). Odgovorila je lijepa Španjolka sasma ozbiljno: „Četrdeset i jedna.“ Objelodanjenje ovog interviewa donjelo je dotičnim novinama čitave tovare listova (pisama) od njezinih Priredio: čitatelja, čija se mnijenja Damir Račić (mišljenja) dakako razlikuju. Zanimljivo je, da su žene sklone, da potpišu nazor (stav, gledište, uvjerenje) lijepe Otero. Ovo je razumljivo i za to ne treba ženama to predbacivati. Jer svaka žena se približava jedanput toj dobi (i duže „ostaju“ u tim godinama – kom. D.R.), pak je ipak lijepo pomisliti, da godine do sada ljepotu uvećavaju mjesto da je uništavaju. (Napoleon I. rekao je sljedeću misao: „Lijepa se žena sviđa očima, dobra žena sviđa se srcu; jedna je dragulj, (a) druga riznica.“ Muškarci, što bi više voljeli imati: (jedan) dragulj ili riznicu? – kom. D.R.) Muškarci su proti tome opet većinom za to, da žena mora biti mlađa, ako hoće da privlači. Samo jedan jedini tvrdi, da je najljepša doba za ženu iza pedesete. Njegovoj su naime ženi pedeset i tri godine. Inače su muškarci dosta složni u tvrdnji, da je mlada žena najljepša, samo se u godinama razilaze mnijenja. (O kirurškim estetskim zahvatima tada nije bilo ni govora. – op. D.R.). Nekoji kažu, da žena mora biti između 17 i 20 godina, drugi cijene najviše dvadesetpeto-godišnjakinje, treći opet najvole trideseto-godišnjakinje. Ali ne ima ni jednoga – osim jedne iznimke, koji je bio pravedan naprama ženi od 40 godina. Kako kaže jedna (poslovica?), žena od četrdeset godina znade previše, odviše proračunava i ne ima iluzija, ali da su zato djevojke od 17 do 18 godina strastvene, pune povjerenja i dražesne bezbrižnosti. Evo jednog zanimljivog komentara, odnosno novinskog izvješća na temu ljepote žena i muškaraca. „Crvena Hrvatska“ od 9.12.1911. godine, broj 98. ŽENA O LJEPOTI ŽENA I LJUDI Prije nekoliko dana održana je u Bruklinu jedna vanredno burna ženska skupština (mi bi danas rekli: javna tribina – op. D.R.). Jedna školovana dama držala je pred skupom najotmjenijih bruklinskih dama jedan govor, čija se suština najzad završila pitanjem, da li su ljepši ljudi (muškarci) ili žene? Govornica je priznala, da su ljudi daleko ljepši od žena. Kao što i svi umjetnici znaju, rekla je ona, muška pojava je harmonična, dok je ženska naprotiv neharmonična. Kao što se već (za)misliti može, prisutne dame na ovo nijesu ostale mirne, već počeše glasno da mumljaju (primjerenije je izraz: poluglasno negoduju – op. D.R.); ali govornicu ovo ništa ne zbuni, već dodade, da su tačno iste rezultate dala i mjerenja (čega?) studenata i studentkinja na svim američkim univerzitetima. Tako sigurno kao što su dva i dva četiri, približuju se mladi ljudi idealu muške ljepote daleko više no mlade djevojke. (nastavlja se) GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 29 Izvadci iz knjige: „Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“ Uvod Potkraj 1917. počelo je u Dubrovniku obnavljati svoju aktivnost „Dubrovačko kupališno i hotelsko društvo“ s o. j. u Pragu. To je društvo imalo zadatak da »u Brašini kod Dubrovnika« i drugdje »na jadranskom primorju« osniva i vodi kupališta, hotele i slične objekte »za ukonačivanje stranaca«. Ono je namjeravalo podići u Srebrenom do kraja rata i »hospicij za nastradale ratnike iz krugova inteligencije«, kao i »koloniju za mladež«. Temeljna glavnica tog društva povišena je 1917. godine na 1.500,000 kruna. Predsjednik društva bio je Artuš Aicbelburg. Među petoricom poslovođa tog društva nalazio se i Melko Čingrija iz Dubrovnika, a među članovima nadzornog odbora bili su i Vlaho Bukovac, tada profesor Umjetničke akademije u Pragu, zatim Lujo Bruer Gagliuffi i A. Minček, članovi bankovnog upravnog vijeća u Dubrovniku. U drugoj polovici studenog 1917. stigao je Jaroslav Fencel, odaslanik tog društva iz Praga. On je došao u Srebreno sa zadatkom »da dade urediti ceste, vodovod i ostalo, a i da udesi gdje će, dok traje rat, smjestiti na liječenje veći broj ratnih invalida i bolesnika. Lokalni je dubrovački list podupirao želju Dubrovačkog kupališnog i hotelskog društva iz Praga da se i u dubrovačkom kraju oda-zove što više ljudi, voljnih da svojim novčanim udjelima sudjeluju u poduzetnim nastojanjima tog društva. Krajem studenog 1917. to je društvo imalo »oko 200 članova sa kapitalom od 500000 kruna, osiguranog zemljištem i vrijednosnim papirima«. Među tim članovima bila su samo 24 »iz Dubrovnika, Cavtata i okolice«, koji su u navede-noj glavnici bili zastupljeni »od prilike sa isto toliko tisuća kruna«. List je isticao da bi taj broj dioničara iz dubrovačkog Lukša Lucianović Povijest dubrovačkog hotelijerstva kraja u tom društvu mogao i trebao biti veći zbog važnosti koju turizam ima za ovaj kraj. Jer: „turistička struka donosi mnogo blagostanja pošto stranci donose mnogo silnog novca što borave u hotelima, pensionatima i privatnim stanovima. Naša parobrodarska društva uznapredovat će življim prometom, a domaće stanovništvo imat će prilike u unosnim dobitima u raznim prodajama, obrtima i trgo-vinama, vožnjom lađama i kočijama, zaposlenošću u poduzećima kupa-lišnog društva itd. U jednu riječ nastat će novi život: povisit će se građevni promet, ukazat će se veća potreba k boljoj uredbi i drugih komunikacija, što takvo poduzeće samo po sebi donaša« pisalo je u tadašnjim novinama. Daljnje ratne prilike nisu dopustile Dubrovačkom kupališnom i hotelskom društvu da išta ostvari od svojih zamisli. (IP) Feljton br. 32 Pansion „Marijin dvorac“ Treba napomenuti kako je gore spomenuto Društvo kupilo još od prije početka rata »prostrano zemljište« i to »na krasnom položaju uz samo more u Srebrenome«, gdje je nastojalo »podići hotel i kupalište sa najmodernijim uredbama«, a posjedovalo je (uoči rata) i pension »Marijin dvorac« u Lapadu o kojem će, više u slici a manje u riječima, biti riječi u ovom današnjem feljtonu. Pansion „Marijin dvorac“ u Lapadu počeo je raditi uoči Prvog svjetskog rata i bio je u posjedu, kako smo to već rekli, Dubrovačkog kupališnog i hotelskog društva s.o.j., korporacije češkog kapitala sa sjedištem u Pragu. Preteča je današnjem hotelu „Park“. Fitness Bazen Sauna· Parna kupelj·Power Plate 30 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. Hotel Hilton Imperial tel: 020 320 389 POZITIVNA SEZONA: Tri posto više dolazaka i jedan posto više noćenja Ministar turizma Darko Lorencin predstavio je pred nekoliko dana na konferenciji za medije u Splitu, podatke sustava turističkih zajednica o ostvarenom turističkom prometu za prvih sedam mjeseci 2014. godine. Kumulativni podaci za razdoblje siječanj-srpanj govore o porastu od 3,5 posto u dolascima (6,94 milijuna dolazaka) i 1 posto u noćenjima (37 milijuna noćenja) turista na Jadranu i u gradu Zagrebu u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Strani su turisti ostvarili porast od 4 posto u dolascima (6,2 milijuna dolazaka) i porast od 0,7 posto u noćenjima (33,32 milijuna noćenja). Dolasci domaćih turista su na razini prošle godine (744,6 tisuća dolazaka), dok su noćenja u plusu 1 posto (3,68 milijuna noćenja). Porast noćenja u sedam mjeseci ostvaren iz Austrije (+6 posto), Italije (+5 posto), Velike Britanije (+9 posto), Mađarske (+13 posto), Francuske (+3 posto), Švedske (+5,5 posto), Finske (+7 posto), SAD-a (+16 posto), Kanade (+14 posto), Koreje (+248 posto) i Kine (+39 posto). „Iza nas je izazovan srpanj koji je u dolascima na razini prošle godine, uz pad noćenja od dva posto, što je i logično jer su nam turisti došli, no zbog lošeg vremena i manjka sadržaja u pojedinim destinacijama, otišli su ranije. Ipak, odlične rezultate srpanj je donio dalmatinskim županijama, pa se tako Splitsko-dalmatinska probila na drugo mjesto po udjelu u ukupnim brojkama. Znatniji su nam pozitivni rezultati u prvih sedam mjeseci, a s obzirom na informacije iz turističkog sektora, početak kolovoza bolji je od prošlogodišnjeg, a bolje su i najave za posezonu. Najbrojniji posjetitelji u srpnju bili su gosti iz Slovenije, a posebno nas raduje i rast broja turista iz Italije. S druge strane, zbog pomaka praznika bilo je manje njemačkih i nizozemskih turista, koji ce dolaske nadoknaditi u kolovozu“, rekao je Lorencin, komentirajući podatke s emitivnih tržišta, dodavši kako će se na pojedinim tržištima provoditi sustavna ulaganja, posebice za razdoblja pred i posezone. Pozitivni rezultate u prvih sedam mjeseci ostvarila je Dalmacija, Ličko-senjska županija i Grad Zagreb. U Splitsko-dalmatinskoj županiji je u prvih sedam mjeseci ostvareno 1,2 milijuna dolazaka (+8,5 posto) i 6,6 milijuna noćenja (+5,7 posto), u Zadarskoj županiji 786,5 tisuća dolazaka (+6 posto) te 5,2 milijuna noćenja (+4 posto), a u Du- brovačko-neretvanskoj županiji 748 tisuća dolazaka (+8 posto) i 3,3 milijuna noćenja (+4 posto). U Ličko-senjskoj županiji je ostvaren porast od 5 posto u dolascima (271 tisuću dolazaka) i porast od 4 posto u noćenjima (1 milijun noćenja). U razdoblju od siječnja do srpnja 2014. godine u Gradu Zagrebu ostvareno je 11 posto više dolazaka (480,4 tisuća) i 9 posto više noćenja (833,7 tisuća). U Šibensko-kninskoj županiji je u ostvareno 432 tisuće dolazaka (-1 posto) i 2,6 milijuna noćenja (- 4 posto), dok je u Istri ostvareno 1,8 milijuna dolazaka (+0,23 posto) i 11,2 milijuna noćenja (-2 posto) te je na Kvarneru zabilježen pad od 1,5 posto u dolascima (1,2 milijuna dolazaka) i od 3,5 posto u noćenjima (6,2 milijuna noćenja). Dolasci u srpnju na razini 2013., noćenja dva posto manje Prema službenim podacima za mjesec srpanj, na Jadranu i u gradu Zagrebu ostvareno je 3 milijuna dolazaka (na razini lanjske godine) te 21 milijun noćenja (-2 posto). Veći turistički promet nego lani bilježi Dalmacija, u kojoj je ukupno zabilježeno 5 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja. Splitsko-dalmatinska županija ostvarila je 624 tisuće (+7 posto) i 4 milijuna noćenja (+5 posto), Zadarska županija 428 tisuće dolazaka (+5 posto) i 3,5 milijuna noćenja (+2 posto), Dubrovačko-neretvanska županija 287,8 tisuća dolazaka (+7 posto) i 1,6 milijuna noćenja (+2 posto) te Šibensko- kninska županija 231,4 tisuće dolazaka (- 2 posto) i 1,7 milijuna noćenja (-4 posto). U Ličko-senjskoj županiji je ostvareno 127 tisuća dolazaka (+1 posto) i 634,6 tisuća noćenje (+2 posto). Grad Zagreb zabilježio je i dvozna- Lukša Lucianović menkasti rast te je ost- www.dubrovnikvareno 101,7 tisuća dola- turistinfo.com zaka (+11 posto) i više i 166,9 tisuća noćenja (+8 posto). U Istri je ostvareno 744 tisuće dolazaka i 5,96 milijuna noćenja, što je 7 posto manje u dolascima i u noćenjima. Na Kvarneru je ostvareno 521,3 tisuće dolazaka (-8 posto) i 3,4 milijuna noćenja (-8,5 posto). „Generalno je Dalmacija „pobjednik“ srpnja, a dalmatinske županije, odnosno pojedini gradovi kao što su Split, Zadar te nezaobilazno Dubrovnik pokazali su kako se gradi turistički proizvod, organiziraju manifestacije te kako kvalitetnim upravljanjem turizmom možemo nadići „srpanjsku rupu. Raduje i to da se probudio kontinent, Zagreb bilježi kontinuirano poraste turista i to u dvoznamenkastim brojkama. Loše vrijeme odrazilo se na Istru i Kvarner, gdje generalno gledano, kampovi čine trećinu ukupnog turističkog prometa, a koji su u srpnju zabilježili 10 posto, a u sedam mjeseci 5 posto manje noćenja nego lani“, izjavio je ministar te zaključio kako priželjkuje da ova godina bude po fizičkim pokazateljima na razini prošle, uz rast prihoda. Pregled noćenja po vrstama smještaja u godini 2014./2013. od 1.1. do 31.7. Izvor: TZG Dubrovnika www.dubrovnik-turistinfo.com Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka) GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 31 POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNA SLUŽBA Pojava druge generacije maslinove muhe Preporučujemo zaštitu ploda masline kako bi se izbjegle daljnje štete na visini uroda ali i na kvaliteti maslinovog ulja Prvih dana kolovoza iznova je zabilježen pojačan let maslinove muhe. Riječ je Piše: Antun Kotlar, o pojavi druge generacije pošto je prva završila svoj dipl. inž. agr. razvojni ciklus koji traje, ovisno o vremenskim uvjetima, oko mjesec dana. Tome su pogodovali iznimno povoljni vremenski uvjeti tijekom srpnja. Naime, tijekom mjeseca posvuda je bilo dosta oborina, pa je za područje Gorice registrirano 13 kišnih dana uz količinu oborina od 105 mm. Za područje južne Dalmacije i za spomenuti period, iznimno humidni uvjeti kojih se ne sjećaju ni starije generacije. S obzirom na relativno skroman urod maslina i tako povoljne uvjete za maslinovu muhu, registrirane su i značajnije štete na plodu masline s tendencijom daljnjeg pogoršanja. Istina, vremenske prilike su se nešto stabilizirale i više sliče „normalnoj“ godini pa u tom smislu treba 32 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. i očekivati nešto manje povoljne prilike za tek ostvarenu drugu generaciju. Temperature tijekom dana su dosta visoke i često na granici mogućnosti razvoja mlade ličinke u plodu, međutim ne treba zaboraviti da ulazimo u doba godine kada su noći sve duže a time i prosječne dnevne temperature nešto manje. Stoga i ovog puta preporučujemo zaštitu ploda masline kako bi se izbjegle daljnje štete na visini uroda ali i na kvaliteti maslinovog ulja. Shodno i prethodnim preporukama sugeriramo primjenu metode zaštite cijele krošnje s pripravcima na bazi djelatne tvari dimetoata (Rogor 40, Zagor, Chromgor 40, Perfekthion, Calinogor, Ritam, Sistemin E-40). Na većim kompleksima i tamo gdje je moguće usklađeno djelovanje više maslinara može se primijeniti pripravak Succes bait, ali kako je njegova svrha da meto- dom „privuci i ubij“ uništi odrasla imaga maslinove muhe, s primjenom treba ići znatno ranije i kontinuirano. Slično vrijedi i za Eko trapove. Ostala sredstva koja imaju dozvolu protiv maslinove muhe nisu sistemici (npr. Decis 2,5 EC) i kao takvi su manje interesantni za primjenu u ovom trenutku. Ovom prigodom treba reći i da je ove godine zabilježen iznimno veliki napad jasminovog moljca kako na mladim, tako i na starim stablima maslina. Tako velika oštećenja od tog štetnika zasigurno nisu zabilježena ranije. Radi se o štetniku koji oštećuje mlade, vršne izboje masline i na taj način smanjuju vegetativni prirast maslina. Tijekom godine mogu imati 4-5 generacija, u povoljnim godinama i više a što se tiče izbora insekticida, u obzir dolaze svi koji imaju dozvolu u maslinarstvu a spomenuti su prethodno. NIKO KAPETANIĆ: ZA CARA I DOMOVINU, KONAVLE U PRVOM SVJETSKOM RATU, MATICA HRVATSKA KONAVLE, GRUDA 2014. Iznimno značajna knjiga U Predgovoru ovoj knjizi, Kapetanić navodi «dojam da je to bio rat kojega se nastojalo ‘gurnuti pod tepih’ i zaboraviti», a pogotovu zaboraviti da su Konavljani «bili najlojalniji elemenat za Austriju»* Povod je stogodišnjica početka Prvoga svjetskoga rata (1914. 2014.), koji je u ovoj knjizi najjugoistočnijega Ogranka Matice hrvatske prikazan na području Konavala. Znanstvena građa o ovoj temi vrlo je oskudna, zapravo je i nema (osim ponešto u djelu, prof. dr. Stijepa Obada i dr. Trpimira Macana). Autor se oslanjao na kronike katoličkih župa, gdje su sačuvane, te na ljetopise. Niko Kapetanić (Lovorno, 1952.) samonikao je, ali rođeni znanstvenik (i predsjednik Matičina Ogranka Gruda, Konavle, inače je diplomirani inženjer biotehnologije). Posve je pouzdan u svojim znanstvenim radovima jer gotovo da i ne donosi ‘’interpretacije’’ činjenica; pušta ih da same govore. Vrlo je bogata znanstvenoga opusa: što samostalno što u suautorstvu, objelodanio je dvadesetak znanstvenih knjiga. Najznačajnijim se čini dokaz postojanja glagoljskoga pisma na tlu Konavala (Zavod za povijesne znanosti HAZU, Dubrovnik, u suautorstvu s B. Fučićem, odnosno M. Žagarom, 1995./2001.), što svjedoči o dubokoj povijesnoj ukorijenjenosti Konavala u hrvatsko narodno biće i pradavnu prisutnost hrvatske pismenosti na krajnjemu jugoistoku Hrvatske. U Predgovoru ovoj knjizi, Kapetanić navodi «dojam da je to bio rat kojega se nastojalo ‘gurnuti pod tepih’ i zaboraviti», a pogotovu zaboraviti da su Konavljani «bili najlojalniji elemenat za Austriju» (u zabilješci župnika u Čilipima, 1918.). Navodi i dokaz tomu: Car Franjo Josip posjetio je Konavle, gdje je - na povratku iz Boke (9. 5. 1875.) - oduševljeno dočekan te je tomu na Grudi podignuta i spomen ploča. «Ploču su…1945. privremeno prekrili cementom neki stanovnici Grude. Teško su je oštetili pripadnici tzv. JNA 1991., pucajući u nju iz automatskog oružja» (?!, op. S. M. K.). Većina Konavljana je ne samo lojalna nego i odana austrijskoj državi (ugarskog utjecaja, radi unutarnjega ustrojstva carevine, u Konavlima nema!), zahvalna caru ponajprije jer su dobili zemlju koju su im dubrovački gospari bili prisvojili «grubo oteli», kupnjom Konavala 1419./1427.) navodi Kapetanić. Konavle su za carske uprave dobile željeznicu (danas ukinutu!?), cestu prema unutrašnjos- ti, napredak poljoprivrede… Međutim, u Cavtatu, koji je gradićak, a stanovništo se odmetnulo od sela i postalo «gradsko», te radi u državnoj upravi i u općini, kao i u susjednim Močićima i Čilipima, stvorio se tanak, ali moćan sloj srbokatolika (svega nekoliko obitelji, koje Kapetanić i navodi). (Ja tebi…ti meni mjesto za sina…!?, op. S. M. K.) «…sve je veća podjela među Cavtatom i os- Foto: Stijepo Brailo talim dijelom Konavala (…) srbokatolici sebe smatraju Srbima i Jugoslavenima (…) Rušenje Austro-Ugarske Monarhije postaje imperativ. Sve to još više odvlači ostali dio Konavala u austrijski zagrljaj.» (str.9) Dok se u Predgovoru, dakle, donose opće prilike i odnosi, Uvod se bavi tijekom i karakterom samoga rata, od terorističkoga pucnja u Sarajevu 28. lipnja 1914. dalje. Konavle su strateški posebno važne jer je u Boki, nakon Pule, najveća koncentracija austrijske ratne mornarice, a britanski, francuski i talijanski ratni brodovi zatvaraju najjugoistočniju hrvatsku luku Molunat i ulaz u Bokokotorski zaljev. Za obranu Carevine javilo se čak 550 Konavljana dobrovoljaca, međutim valja uzeti u obzir da se oni ne novače za daleke bojišnice, nego ostaju u Konavlima, ali su - austrijska vojska. U selu, Đurinići npr., bilo ih je tristo na vojnoj obuci, njih oko sto uključeno je kasnije u rat protiv Crne Gore i u osvajanje Lovćena… itd. Tijek rata u Konavlima Kapetanić donosi znanstvenički šturo, ali jasno i pregledno, ni milimetra se ne udaljavajući od činjenice, od dokazivog. Najopsežnji dio knjige čine Kronike koje po katoličkim župama vode župnici, (čija imena Kapetanić navodi!) negdje obilno i vješto, negdje slabije, negdje nikako, a neke su stradale u srbsko- crnogorkom nasrtaju na Konavle 1991. Kapetanić tijek rata i razna zbivanja u njemu ili nakon njega nalazi zapisana u župama: Čilipe, Cavtat, Stravča, Mrcine, Pločice i Pridvorje. Evo dva detalja iz njih! «1. 9. 1914. Pojaviše se francuski brodovi pred Bokom. Dobrovoljačke čete Pločica i Vitaljine bile su pozvane na oružje, a postaviše se po visovima povrh Molunta. Njihova je zadaća bila da zapriječe eventualno iskrcavanje neprijatelja u luci Molunat.» (str. 56) «24. 11. 1918. Komite crnogorski pod izlikom da dolaze ko prestraža srpske vojske dođoše u Cavtat gdje ih lijepo dočekaše. Vukovi se brzo odadoše tražiti od M. odbora općinsku blagajnu. Odbornici im dadoše nešto novca čime ovi ne bijahu zadovoljni. Srpska (?!) i poljska vojska opkoliše općinu, gdje bijahu komite, te oko 20 Crnogoraca raniše i svezane odpremiše u Ercegnovi. Tako smo se oslobodili te pogibeljne bande, koja je i po Mrcinama i drugdje haračila» (str. 25) Kapetanićeva knjiga, dalje, donosi popis poginulih ili umrlih vojnika Konavljana 1914. - 1918. te slikovne priloge Konavala iz toga vremena (onaj vlak!), posjete nadvojvode Ferdinanda Grudi i Ljutoj, žigove vojnih jedinica («K. u. K. Gruppenkommando in Gjorinići» i slično), pisma i fotografije vojnika, a stručno je uređena te znanstveno opremljena (literatura, vrela, kratice…). Donosi i popis Kapetanićevih knjiga te životopisnu zabilješku. U Zaključku ćemo naći i neke veselije detalje iz rata (prelijetanje prvoga cepelina «s velikim zvrndanjem»… Novu su državu, Karađorđevićevu Jugoslaviju, «svi župnici u Konavlima podržali». Jedan nije! Miho Arbulić. Svi su ti župnici bili, poslani u Konavle, »on je jedini među njima (…) bio rođeni Konavljanin» (str.102) «…moj gosparu, nema ti više dobra (…) sve smo naše dobro izgubili (…) Austriju, moj gosparu (str. 10, u dubrovačkim novinama zabilježena izjava jedne prodavačice na tržnici, već u drugom svjetskom ratu! («Svega pomalo», Dubrovnik br. 8, 22. 2. 1941. I jedan prigovor: 500 primjerka naklade malo je. Knjiga nije krumpir, neće sagnjeti do dogodine, potražnja će trajati godinama, a i školske knjižnice u Županiji valja opremiti, svaku s najmanje tridesetak primjeraka. Kapetanićev znanstveni uvid »Za cara i domovinu», odnosno «Konavle u Prvom svjetskom ratu», rijetka, je važna i iznimno značajna knjiga. Stijepo Mijović Kočan *“Skraćenu inačicu ovoga prikaza / kritike donosi u ovogodišnjemu jesenskom broju i KOLO, tromjesečnik Matice hrvatske, Zagreb.“ U DOMU MATICE HRVATSKE NA GRUDI PREDSTAVLJENA NOVA KNJIGA NIKA KAPETANIĆA Za cara i domovinu U Domu Matice hrvatske Konavle na Grudi 7.kolovoza je predstavljena knjiga Nika Kapetanića “Za cara i domovinu – Konavle u prvom svjetskom ratu”. Riječ je o zbirci raznih dokumenata i kronika konavoskih župa, koji objašnjavaju ključne teme, vezane uz Konavle u Prvom svjetskom ratu. Knjigu su uz autora predstavili dr. Ivo Banac i dr. Stjepan Ćosić. Ivo Banac je predstavljajući knjigu ispričao i nekoliko zanimljivih događaja zabilježenih u kronikama, koje daju uvid u tadašnje vrijeme, odnos Konavljana prema Habburškoj monarhiji, ali i prema Kraljevini SHS. Prof. dr. sc. Stjepan Ćosić istaknuo je kako je knjiga rezultat Kapetanićevog samostalnog i uvijek ozbiljnog zanimanja za povijest Konavala i Dubrovnika, dodavši kako je razdoblje Prvog svjetskog rata najzapuštenija tema hrvatske suvremene povijesti. “Godinama sam na tome radio, a kad je stigla stota godišnjica rekao sam sebi: sad ili nikad. Htio sam objaviti točan popis poginulih kako bi, kad se objavi, ljudi mogli popis popuniti, jer još živi usmena predaja”, kazao je Kapetanić dodavši kako je doba Velikog rata, osim jada donijelo i velika čuda, ikad prije viđena u Konavlima. dubrovniknet team GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 33 ŠPORT DIVLJA LIGA Prvak bez finala! II.HRVATSKA VATERPOLO LIGA-JUG KPK pobjednik KPK je pobjednik 2. Hrvatske vaterpolo lige južna skupina. Drugoplasirani je Gusar, a oba će sastava razigravati za prvaka 2. Hrvatske vaterpolo lige. Korčulani će na drugoplasirani sastav sjeverne skupine, Adriatic, dok Župljane čeka pobjednik, Brodograditelj iz Betine. Prve utakmice igraju se u Mlinima te Šibeniku u srijedu, 13. kolovoza, a uzvratne u subotu, 16. kolovoza. Marko Ivanković (KPK) je prvi strijelac sezone u južnoj skupini Druge hrvatske lige s 23 pogotka. POREDAK 1. KPK 12 bodova (61:50), 2. Gusar 12 bodova (57:53), 3. Cavtat 9 bodova (56:53), 4. Jadran Neum 3 boda (51:69). Davor Lopin BOĆANJE-IZBORNIK HRVATSKE REPREZENTACIJE ČEDO VUKELIĆ U DUBROVAČKOM KRAJU Kamp sa najmlađim boćarima naše županije Na boćalištima u Rašici i na Donjem Brgatu izbornik kadetske i juniorske reprezentacije Hrvatske Čedo Vukelić proveo je kamp za najmlađe boćare naše Županije. Kamp se održavao cijeli prošli tjedan, jutarnji dio programa od 8 do 13 sati u Rašici, a popodnevni od 18 do 21 sat na Donjem Brgatu. U kampu je sudjelovalo 27 mladih boćara sa područja cijele naše Županije. Boćarski savez Dubrovačko-neretvanske županije uspio je organizirati kamp i osigurati dolazak izbornika Hrvatske reprezentacije za mlade, što je izazvalo veselje naših mladih boćara koji su imati čast raditi i trenirati sa najvećim boćarskim stručnjakom za mlađe uzraste na području Hrvatske i šire. Završnog dana kampa održalo se i natjecanje u obje dobne skupine, pa je tako u mlađoj najboljim proglašen Stijepo Batinić iz BK Hvidra Gromača, a u starijoj Luka Gašpar iz BK Ploče. Sudionici kampa: Kamen mali je vodio 1:0, 2:1, 3:2, 4:3, 5:4. Palace je početkom treće stigao do svoje jedine prednosti (6:5). Potom 7:6 i 8:7 za aktualnog prvaka, ali prvak iz 2006. je uspio stići po sedmi put zaostatak od jednog pogotka.Pjenilo se na Dančama ove srijede od 16.45 sati. Ne, nije bilo mora, ali je ‘sve gorjelo’ u plivalištu u srazu između Kamena malog i Palacea. Najteže je bilo sucu Nikoli Curiću, koji je zadatak odradio za svaku pohvalu. Isti je ‘tešku bitku vodio’ s oba sastava i nakon kraja četvrte četvrtine, kada su o prvom polufinalisti odlučivali četverci, a u toj odluci nisu bila dovoljna po tri četverca sa svake strane. Naime, i nakon njih je bilo izjednačeno (11:11). Potom su Ivo Bobić s jedne i Hrvoje Puh s druge strane preuzeli odgovornost. Prva dodatna serija četveraca: pogađa Bobić, pogađa Puh. Druga dodatna serija ista kao i prva. U trećoj odluka. Tomo Sjekavica, vratar Palacea je obranio udarac Iva Bobića. Hrvoje Jakša Kristović (1999) – BK Hvidra Gromača Antonio Kolobarić (1999) – BK Komolac Ombla Matko Pendo (2000) – BK Komolac Ombla Luka Bevanda (2000) – BK Donji Brgat Dario Kovačić (1999) – BK Komolac Ombla Luka Gašpar (2000) – BK Ploče Leo Fiorović (2002) – BK Župa Dubrovačka Josip Jerković (2004) – BK Donji Brgat Matej Kristović (2004) – BK Donji Brgat Stijepo Batinić (2005) – BK Hvidra Gromača Marko Batinić (2003) – BK Hvidra Gromača Marin Batinić (2002) – BK Hvidra Gromača Nikola Lučić (2002) – BK Hvidra Gromača Alen Sarić (1997) – BK Montovjerna Damir Sarić (2000) – BK Montovjerna Ivan Knego (1992) – BK Brgat Ivan Krmek (1996) – BK Brgat Mateo Čoić (1995) – BK Brgat Vicko Vojvodić (1997) – BK Brgat Pero Asanović (1997) – BK Brgat Ivan Kristović (1997) – BK Donji Brgat Petar Sambrailo (1999) – BK Donji Brgat Ivan Prlaguzić (1999) – BK Brijesta Marko Moretić (2006) – BK Orašac Pero Moretić (2003) – BK Orašac Marko Marčec (2004) – BK Orašac Martin Marčec (2002) – BK Orašac Tekst i foto: Luko Hendić Puh je bio precizan što je izazvalo erupciju oduševljenja ‘zelenih’. Palace je nakon četiri godine među četiri najbolja! Kamen mali je predao naslov u četvrtfinalu. Sportski čestitao Palaceu. I dok je prvak pao, doprvak nije. FUN H2O Mlini je slavio protiv Elafita. Opravdao ulogu favorita, ali Elafiti, kvalifikanti, iznenađujuće su namučili ‘narančaste’. Nisu im dozvolili opuštanje. Nikola Crnčević je bio opet raspoložen u napadu. Potpisao je polovicu od 10 pogodaka FUN-a u četvrtfinalu. S druge strane prijetio je Nikola Zelen s 3 pogotka. FUN-ovci su imali opet ‘oluju sa sjevera’. Nekoliko baraka je potegnulo iz Župe do Danača. Bubnjevi, pjesma, podrška tijekom čitave utakmice, bengalke. Palace sad čeka kako će finut ogled između Špilje ’94 Danče i Penatura. Tko bude bolji, bit će suparnik ‘zelenima’ u polufinalu. FUN-ovci čekaju uspješnijeg iz ogleda Luka Čilipi - Čingrija. Kako sad stvari stoje, završnica će se igrati u nedjelju, 17. kolovoza u Portu, a ne u subotu, 16. kolovoza. Davor Lopin RUKOMET Dubrovkinje kreću s pripremama Ženski rukometni klub Dubrovnik 18.kolovoza počinje s pripremama za sezonu 2014/2015. U narednu sezonu ulaze znatno oslabljeni jer je kapetanica i ujedno i najbolja igračica Petra Dičak dres žuto-plavi Dubrovnika zamijenila zelenim dresom RK Trešnjevka – Zagreb članica I HRL. - Nama ostaje spoznaja da dobro radimo i da smo na pravom putu stvaranja novih igračica. ŽRK Dubrovnik za sezonu 2014/2015. igra III HRL – JUG, Amatersku regionalnu ligu šest klubova/BIH dva kluba, HR dva kluba i CG dva kluba/seniorke, god.1998/1999. igra I HKRL- Jug i seniorsku županijsku ligu, godište 2000. ligu prijateljstva i 2001/2002. godište igra županijsku ligu, rekao je Pero Veraja trener Ženskog rukometnog kluba Dubrovnik. Davor Lopin 1.TURNIR NA UMJETNOJ TRAVI Hladnica 2014 U organizaciji Sportske udruge ‘’Hladnica’’ održano je izvlačenje skupina 1. Turnira na male barice ‘Hladnica 2014.’ koji će se igrati na terenu sa umjetnom travom po UEFA certifikatu. Na turnir je prve godine prijavljeno 46 momčadi koje će igrati za glavnu nagradu od 6.000 kuna. Sve informacije o turniru možete pratiti na prvom dubrovačkom sportskom portalu www.dbksport.com i na službenoj stranici turnira www.turnir-hladnica.info (od utorka, 12. kolovoza). Davor Lopin BRIDŽ KLUB DUBROVNIK Uvjerljivi Košta i Golubović Redovni tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik odigran je u ponedjeljak 11.kolovoza u hotelu Neptun. Na turniru je nastupilo devet parova uz Cross-Imps obračun. Uvjerljivu pobjedu ostvarili su Vedran Košta i Srđan Golubović. Rezultati turnira: 1.Vedran Košta - Srđan Golubović +67,10, 2.Jasna Božičević - Antun Matana +21,40, 3.Velibor Puzović - Đivo Tikvica +21,20, 4.Frano Mozara - Dubravka Zvrko +19,00, 5.Frano Staničić - Maja Mrša +2,40, 6.Elizabeta Pejdar - Zdenko Stanković -21,60, 7.Višnja Muratović - Sule Muratović -33,20, 8.Niko Dubčić Jakup Selmanović -34,60, 9.Ana Veršić - Vanda Richters -41,70. PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL www.dbksport.hr 34 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. www.dbksport.com DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI Pismo SABA RH predsjedniku RH Povodom donošenja novog Zakona o udrugama građana RH u Hrvatskom Saboru početkom prošlog lipnja, a kojim se, unatoč očekivanjima, nisu ostvarile temeljne zakonske pretpostavke za povoljniji status udruga, zajednica i saveza antifašističkih boraca i antifašista u hrvatskom društvu, nedavno je iz SABA Republike Hrvatske upućeno pismo dr Ivu Josipoviću, predsjedniku Republike, s molbom da razmotri primjedbe na Zakon o udrugama građana, koji stupa na snagu početkom listopada ove godine, te na Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu od početka ove godine. U pismu kojeg potpisuje Franjo Habulin, predsjednik SABA RH, ističe se da odredbe navedenih zakona iznova potvrđuju neprimjeren odnos državnih tijela i institucija prema antifašizmu, što je naglašeno i u raspravi na Izbornoj skupštine Saveza, održanoj početkom prosinca prošle godine. I tada je zaključeno da „odnos prema antifašizmu kao civilizacijskoj vrijednosti i društveni status Saveza, zajednica i udruga antifašističkih boraca i antifašista u Republici Hrvatskoj, te položaj i status sudionika NOB-a nisu u skladu s temeljnim načelima Ustava Republike Hrvatske, međunarodnim standardima, konvencijama i Deklaracijom Hrvatskoga sabora o antifašizmu iz 2005. godine. Izražavajući žaljenje i negodovanje za sustavno odbijanje državnih tijela i institucija da pristupi konkretnom ostvarivanju odredaba Ustava RH i Deklaracije o antifašizmu podsjećamo Vas da se više od dva desetljeća potiskuje, pa čak i kriminalizira antifa- šistička NOB-a i antifašizam uopće. Borci NOR-a se nerijetko prikazuju kao zločinačka komunistička vojska, tretiraju se kao građani drugog reda, a u pravima su svrstani u socijalnu skrb, čime se gazi njihovo ljudsko dostojanstvo. Istovremeno se, čak i zakonskom regulativom pod nazivom „Domovinska vojska“, veličaju pripadnici kvislinških postrojbi kao rodoljubni i istinski borci za Hrvatsku. Na toj osnovi gradi se i odnos javnosti prema spomen obilježjima i njegovanju tradicija antifašizma, što je bez presedana u zemljama Europe. Odnos vlasti prema hrvatskom antifašizmu i udrugama koje baštine antifašizam, karakteriziraju uglavnom obećanja i oportunizam, a nerijetko i politikantstvo. To potvrđuje i činjenica da, ni poslije gotovo 10 godina od donošenja Deklaracije o antifašizmu Hrvatskoga sabora, posebno točke 9. kojom se „poziva državna tijela da zakonskim sredstvima i djelatnošću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine, vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske te rade na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe na očuvanju antifašističke spomeničke baštine kao općeg kulturnog dobra i na ukupnoj zaštiti i afirmaciji temeljnih vrijednosti antifašizma kao zaloga civilizacijske budućnosti i demokratskog europskog opredjeljenja“, državne vlasti nisu ništa poduzele na njenoj realizaciji. SABA RH je uputio na desetke dopisa državnim vlastima, posebno Vladi RH, s prijedlozima za rješavanje pojedinih problema, ponudama za suradnju u rješavan- ju problema ili prijedlozima za razgovore o problemima. Međutim, ti prijedlozi i ponude nisu urodili sustavnom promjenom odnosa državne vlasti prema antifašizmu. Unatoč aktualnim obećanjima najviših predstavnika državne vlasti na ovogodišnjim središnjim obilježavanjima: Dana pobjede u dvorani „Vatroslav Lisinski“ u Zagrebu, te Dana antifašističke borbe u Brezovici, i nadalje se, temeljem Zakona o udrugama, sadržaj rada i financiranje antifašističkih organizacija izrijekom niječe. Premda Savez već dva desetljeća moli i predlaže da se antifašističke vrijednosti i sadržaj rada Saveza i njegovih organizacija utvrdi kao interes od općeg dobra, Zakonom o udrugama (čl. 32) nisu ni na koji način uključeni vrijednosti NOB-a i antifašizma. Tim slijedom Savez i njegove udruge više se neće moći ni kandidirati za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro (čl. 33. Zakona o udrugama). Nadalje, temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju, prvoborci NOB-a diskriminiraju se u odnosu na pripadnike nepostojeće takozvane Domovinske vojske, na način da se tim zakonom kao faktor preračuna za mirovine pripadnika Domovinske (kvislinške) vojske utvrđuje iznos 0,85, dok za prvoborce NOB-a taj faktor iznosi 0,70. Zbog izostanka političke volje Sabora i Vlade Republike Hrvatske da pristupe rješavanju društvenog i materijalnog statusa udruga antifašista i antifašizma kao civilizacijskoj vrijednosti, udrugama prijeti nemogućnosti daljnjeg djelovanja, što nedvojbeno šteti i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske. Molimo, stoga, da odgovarajuće institucije vlasti konačno pristupe provedbi Deklaracije te da se zakonodavna i izvršna vlast konačno izjasne o izvorišnim osnovama Ustava Repub- like Hrvatske o antifašizmu, uz javno očitovanje zašto se ne pristupi njenoj praktičnom provođenju u svakodnevnom društvenom životu. To je briga, zakonska i moralna obveza Vlade, odnosno ministarstava i Hrvatskoga sabora“ – navodi se u pismu SABA republike Hrvatske upućenom Ivu Josipoviću, predsjedniku Republike. Program izleta Četverodnevni jesenski izlet autobusom Udruga antifašista Dubrovnik organizira od četvrtka do nedjelje, 25. do 28. rujna ove godine. Odredište je Lika, smještaj u hotelu „Zvonimir“ u Otočcu i najprije upoznavanje toga ličkog gradića, značajnog i po tome što je u tom ličkom gradiću 13. lipnja 1943. godine održano Prvo zasjedanje ZAVNOH-a, drugi je dan rezerviran za posjetu otoku Rabu, s vodičem prošetati Starim gradom i obići Memorijalni centar, koji sjeća na fašistički logor „Kampor“. Treći, odnosno četvrti dan se kreće u nacionalne parkove „Sjeverni Velebit“ (multimedijalna prezentacija, botanički vrt, šetnja lijepom i ne preteškom i dugom stazom te posjeta meteorološkoj postaji i PD Zavižan) i „Plitvička jezera“ (ruta „B“ - obilazak donjih jezera, šetnja tri kilometra , 20 minuta brodom i 5 minuta vlakom). Za obilaske oba nacionalna parka bit će angažirani stručni vodiči i svaki će obilazak trajati oko 4 sata. Planira se i vrijeme za kraće individualne programe, zabavu i odmor. Cijena izleta je 1200,00 kuna, uključuje prijevoz autobusom i smještaj u hotelu (tri noćenja na bazi dva polu pansiona i jedan puni pansion) i može se platiti obročno. Rezervacije s uplatom primaju se do popune autobusa, ponedjeljkom, srijedom i petkom u Udruzi antifašista Dubrovnik, od 10 do 12 sati. Značaj istezanja cijelog tijela Svjedoci smo da je čovjek ušao u novo razdoblje u svojoj povijesti kada je počeo boraviti veći dio dana sjedeći za računalom, drugi dio dana sjedi u autu i treći dio dana sjedi pred televizijom. Ljudski organizam nije stvoren da miruje. Sam naziv sustav za kretanje ili lokomotorni sustav govori o njegovoj funkciji. Znači čovjek je stvoren da se kreće. Disanje također ovisi o kretanju prsnog koša. Širenjem prsnog koša zrak ulazi u pluća i obrnuto pri skupljanju zrak izlazi iz pluća. Opskrba kisikom i hranljivim tvarima neophodnim za život svih dijelova tijela isključivo ovisi o kretanju krvi, tj. cirkulaciji. Kada čovjek miruje, sve ove radnje su slabije, a time se smanjuje dotok hranljivih tvari i odnošenje štetnih produkata metabolizma i čovjek postaje bolestan. Kako najbrže i najjednostavnije promijeniti to stanje? Najbitnije je istezati se. To morate činiti svakodnevno i to svakog sata. Kada na poslu osjetite da ste napeti - istežite se, kada osjetite umor – istežite se , ujutru prije ustajanja i prije lijeganja - istežite se, kada vam treba više energije - istežite se, kada vam treba veća koncentracija - istežite se. Istezati se možete gotovo na svakom mjestu, za stolom, pri stajanju, ležanju, hodanju, telofoniranju i u svim pozicijama možete i trebate se istezati. Istezanje može trajati par sekundi ili par minuta, ali mora biti. Mačke se vrlo često instiktivno istežu, pa je njihovo tijelo zato gipko, zglobovi lako pokretni, a mišići opušteni i uvijek spremni za reakciju. GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 35 š njezinom fundamentalom i spjeganom signifikacijoni upisanon soto numera 1: - kareta, im. ž.r. zaprežna teretna ili osobna dvokolica ; karetIsta riječ s tri diferente ina, im ž.r. laka, autohtona signifikacijoni u negdaš- zaprežna kola s oprugama, njem dubrovačkom posebne i tipične izrade u Župi govoru, a akonto tega i dubrovačkoj (najčešće je vuče jedna dzera o skandalo- ćuše oli tovar); zon prečesijunu, ćerimoniji „... niđe za viđet župske karetkastiga u Repuplici ine.“ „ ... na karetinu je stalo nekoliko Ova riječ, upisana u titualu sepeta grožđa.“ (naslovu), isto se piše, a sikura - karić, im. m.r. malo teretno sam i ispriferava (izgovara). De- vozilo na četiri kotača, ručne finitivamente (posve, definitivno) vuče, koristi se za razvoziti teret san sikurisima za baren dvije u snabdijevanju trgovina i njezine signifikacijoni (značen- tržnica, prijenos prtljage, manje ja). Hoću rijet kako se za sig- opreme i sl., kroz uske gradske nifikacijon ođe stavjenu pod ulice numerom 2. niđe nije iznašo „Pero vozi karić i donosi prodaačenat (nagkasak) ni u Akadem- ju Župkama na pjacu.“ (iz konijinom velikom leksiku, ni u Eti- teksta FoP, 1939.) mologijskom leksiku Skoka. Ma, „... je dečido ako mu karić bude Pomorska enčiklopedija ga sen- sam hodijo da će dovuč svu java i dava prečizo njegovu fun- familju ...“ damentalu signifikacijon uz onu - karijola, im. ž.r. (isto) ; ručna drugovačiju i spečalu, koju ću, kolica s jednim kotačem, tačke naturalmente, ođe notat. Dan- ; kariola, im. ž.r. (isto) danas se ta signifikacijon više „... donijo je sobom karijolu pa ne adopera (koristi) ko negda u je puno lašnje ređit sa sovrnnavegacijoni. Eto, s tega se brez jom.“ vele dubijanja može komoda- - karocina, im. ž.r. dječja kolimente rijet da se imenica kar u ca; karočica, im.ž..r. (isto) sve tri ove diferente forme (obli- „... ajme što ti je ljepa ta karočika) isto ispreferava, perke su jon ca.“ i fondamenta (osnova) i sig- - karoca, im. ž.r. kočija, fijaker, nifikacijon istisimi (jednaki). zaprega za prijevoz ljudi; karo(Vaja mi ođe senjat i to da je naš ceta, im. ž.r. specijalizirana koldubrovački rinomani, (poznati, ica na dva, tri, četiri kotača čuveni) romanista i leksikograf (bolesnička, invalidska, dječja) Mirko Deanović, do i četvrtu sig- „... karoce su bile u fili (redu) štinifikacijon za kar, a upiso je ko vane (poredane) na Pilama za abrevijaduru (kraticu, skraćen- svaku čejad, ma su se š njima icu) od imenice karanje vozili samo gospari ...“ (svađanje, svađa), ma u toj oka- - karocijer, im. m.r. kočijaš, oszijoni bi ačenat bijo dugosilaz- oba koja upravlja kočijom ; ni. Ona se ođe više neće mjen- karocjer, im. m.r. (isto) tovat, perke se ne tiče tituala, a „Informajte me s čijem se sad senjana je da se i to zna. „ ... i divertiškava (zabavlja) Ivo karoonda je izbio veliki kar.“) cijer?“ ; „... karocijer bi se vazda naklo1. kar, im. m.r. (krat.sil. akc. ili jako nio damama i savio ruku u laknaglašeni ‘a’) ima osnovno tu kako bi se pridržale dokle se značenje zaprežna teretna ispenju na prvi skalin od karoce ...“ kola: „... bio je vazda zadnja rota (ko- - karocjeruša, im. ž.r. kočijaševa žena, ali i pogrdno za ženu tač) od kara.“ - kar funebre, im. m.r. mrtvač- koja se druži s kočijašem; „... karocjeruša Kŕta nije ni upka kola (Mato Podić) ola fina ko što jom je muž ...” U dva, freškije štampana leksi- - karocabile ( prid.) cesta prilaka dubrovačkije riječi stoji up- gođena za vozno prometovanisano i to kako je imenica kar = je nekim prijevoznim sredstvom automobil, što naturalmente, „Francuzi su načinili karocabile nije ezato, pjutosto je piena- do Gruža.“ mente (potpuno) fajeno. „Put je karocabile sve do prid njihovu kuću.“ (pogrešno). (Francuzi su od 1806-1815. Ezemplari (primjeri) imenice kar napravili mnoge ceste po Duu nekijen drugijen riječima, izra- brovniku; jedna od njih je i cesta koja spaja Dubrovnik i Gruž, zima kad imadu kontat (dodir) 36 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. BAŠTINA PO DUBROVAČKI Piše: Mirjana Urban Kar, kar, kar a njom su prolazila zaprežna kola i kočije). - karocat (se), gl. voziti (se) (općenito) ; voziti nekoga u kočiji, kolicima, automobilu; gurati dječja kolica: „... karocali smo se do Tenturije .“; „ ... kad je Pero bio ban karoco se je u Cadilacu, a danas ko pensioner u tramvaju“. „... karoca malu u karočici po Peskariji.“ (Tenturija, Tinturija, područje od izvora niz tok rijeke Omble, priobalni dio sela Komolac, prozvan po nekadašnjim radionicama za bojanje platna). 2. kar, im. m.r. (krat.sil. akc. na ‘a’) mjera obujma broda „... mjera za brodski teret, nosivost broda određivala se karima.“ (V. Ivančević) ; „...kar je mjera za veličinu broda, iznos 2000 l ili 0,71 reg. tone.“ (Nikša Violić) „Također kola; stara obujamska mjera od 60 kabala (kabao); bakarski kar sadrži 2730 l; dubrovački 1997 l; riječki 2520 l; na i(stočnoj) jadranskoj obali kar se upotrebljavao najviše za sol, ali i za obujam korisnog brodskog prostora.“(Pomorski leksikon, Zagreb, JLZ Miroslav Krleža, 1990.) „Dvadesetih godina 18. stoljeća plovi 190 brodova izvan gulfa (Jadrana), a njihova nosivost iznosi oko 15. 000 kara.“(Ivo Perić) 3. a) kar(a), im. m.r. (krat.sil. akc. na ‘a’, gen. jedn. kara) teretna zaprežna kola ; stup, sramotni stup ili carus (tal. carro, lat. carrum, pl. cara) (u: Rječniku srednjovjekovnog latiniteta Jugoslavije, Zagreb, 1973., str.184), za carro, carrum, stoji značenje: 1. poenae genus, vrs- ta kazne ; 2. carrus ignominiae, kola sramote, sramna kola (stt. cara pl., M. Deanović). Zato bi ovdje doslovni prijevod izraza carrus - kar, bio stup srama ili službeno mjesto izvršenja javne kazne. Ovi kastig (kazna) bijo je jako umilmenat (ponižavajuć) ne ištom (samo) za kastiganoga, nego i za intjeru fameju (cijelu obitelj) i vele njih je iskalo (tražilo) i elecijonalo (izabralo) tamnicu i/oli ćeranje iz Repuplike za ga evitat (izbjeći). (Nella Lonza, Pod plaštem pravde, Dubrovnik, 1997.) Ko kastig senjano je u Zapisnicima Vijeća svrhom 14. st., a u jednomu iz 15. st. (1416.), ovako je notano (zabilježeno): „Dana 21. X. 1416. godine osuđen je vratar od Ponte zbog podmićivanja, da bude doveden u nedjelju i privezan za javni stup - kar, da mu se sprži kosa i brada i da ostane privezan za stup do 20 sati toga dana”, piše Ilija Mitić. Istoznačnice: b) palus (lat. palus, kolac s pren. zn.): kolac, stup srama ko facon (oblik) kastiga u Dubrovačkoj Repuplici. Kastigani je bijo zažet (svezan, zavezan) na palus na puplikon pozicijoni (javnom mjestu) ko egzekucijon (izvršenje) vergonjega (sramotnoga, F. Čale) kastiga. U Dubrovačkoj Republici kazna se vršila vezivanjem uznika uz stup sramote, tzv. palus oli kako god se još nominavo i paro (izgledao), navlaš (posebno, osobito) samo tako. Za diferencu (razliku) od Venecije đe su kastigani bili zažeti (svazani) za kola (zaprežna teretna kola). c) berlina (tal. berlina, Deanović-Jernej) je istoznačnica izrazu palus i kar(a) sa značenjem: kazna ; stup srama ; (izlaganje javnom ruglu, javno sramoćenje): „ ... da ih u gradu pazaristi ne stave na berlinu. “ ; „ ... a potom je bila izložena na berlinu.“ ; „... stavit će je na berlinu, žigosati i iznova poslati u desetgodišnji izgon..“ ; „... izložena sat vremena alla berlina, išibana ...“ ; „... i postavi na magarca i na njemu provesti po ulicama Grada po običaju i staviti na stup srama (berlinu), gdje mora ostati vezana neprekidno jedan sat ...“ F.Haklička) d) auktorica Nella Lonza, mjentujući De Diversisa (Opis Dubrovnika, Dubrovnik,1983.) i Iliju Mitića, Orlandov stup u Du- brovniku, Anali JAZU Dubrovnik, 1966.), senjava da se sramotni stup još nominavo: columna i stendardo. Orlandov stup je jednako imo i taki part (uloga) suproč onijema drugijema nama poznatijema ko što je: lakat, paiz za puplikavanje i spjegavanje paragrafa (odredba) Repuplike oli samo stega da tu stoji za despet mletačkom lavu. Ovo o kastigu vaja za Orlanda u njegovon staron i u novon formi. „U Dubrovniku je sve do pada Republike toj namjeni služio Orlandov stup, koji je postavljen 1419. na središnjem gradskom mjestu.“ (Nella Lonza) „Prethodno je već postojao drugi stup s Orlandovim likom, no ne znamo otkada.“ (Ilija Mitić) 4. skandalozi prečesijun (sramotna procesija) ćerimonija od kastiga u doba Repuplike: „ ... sprovedena kroz Grad na magarcu, jašući glavom okrenutom magarećem repu, a potom bila izložena na berlinu.“ Skandalozi prečesijun za one disfane (grešnike, koji su skrenuli s pravoga puta) od Zakona u Dubrovačkoj Repuplici bio je jedan rituo znat pod nominacijoni hod cammino. Efetuana je (primjenjivana je) u Dubrovniku prije finalnoga kastiga (utamničenje na dugo brijeme ili ćeranja ća iz Republike, ako nije bijo i smrtni kastig). Kastiganoga(u) su iz tamnice u Dvoru stavili na ćušu i vodili rotom (smjer, pravac, ruta puta) od Dvora preko Ulice od crevjara oliti Ulica od bačvara, a dandanašnje (današnje) Ulice od puča, na Široku ulicu pa na Stradun do Orlanda. Puton je bijo esponjan (izložen) sovanju (vrijeđanju) i batima. Ono što je u ovon ćerimonijalu interesanto (zanimljivo) bila je užanca (običaj, praksa) da sužan (uznik) sve brijeme te skandaloze ćerimonije (ceremonije, rituala) sjedi naopako od rote na tovaru i drži ga za rep. Na glavi mu je bila infama (pogrdna, sramotna) mitra, špančera, bareta (vrsta kape, šešira). Uz to, sužna oli sužnicu su markavali (obilježavali) đusto onijem senjima (znakovima) koji ukaživaju što jim je bijo grijeh. Perzempio (na primjer), sluškinji koja je zavitjala smeće đemudrago (bilo gdje), objesili bi oko vrata iskvartane (iskidane) bokune (komade) halavije (prljavih) stvari; lupež bi na vratu nosijo peču kjuča (ključa); STUDIO LET 777 Dom Ane Opalić Izložba fotografija Ane Opalić „Dom“ otvorena je u nedjelju 10.kolovoza u Umjetničkoj organizaciji studio let 777. O izložbi je autorica kazala: „Od početka 2010. do kraja 2013. godine radila sam kao snimateljica na projektu „Osobna sjećanja na rat i druge oblike političkog nasilja od 1941. do danas“, Udruge Documenta iz Zagreba. Cilj projekta bio je sakupiti pet stotina video svjedočanstava osoba koje imaju neposredno iskustvo rata. (Veliki dio njih su civilne žrtve rata, nekadašnji vojnici, politički zatvorenici, roditelji, supružnici ili djeca poginulih i nestalih). Putujući tako po cijeloj Hrvatskoj, imala sam privilegiju upoznavati ljude koji su bili voljni sa lupež blaga, živa (kradljivca stoke) bijo je senjan interijorima oli pikačićem, a obćeno (općenito) su in stavjali crijeva od zaklanoga blaga, živa (domaćih životinja); arhihuncuta (lažova), senjavali su jezikon od krave (sikuro je bila imitacijon, pravi bi jezik bijo tropoluso oli velika šteta, pretjerano) i sl. U noticiji (zapisu) o Soko kuli i Iliji Crijeviću zasenjala san i kaz (slučaj) s vilankom iz Konavala i skandalozi prečesijun cić (radi) prohibiškane (zabranjene) jubavi s vlastelinom, a ukazano jon je bilo peču stonka oli senj bređe (trudne) žene. Dok su kar, palus ili berlina tradicijun Zapada, ovaj rituo skandaloze prečesijuni arivo je u Repupliku i sa Zapada, ali i iz turskog vilajeta (turskih područja).Turska užanca (običaj) je kvazi ista ko i spoviđeni (opisani) rituo u Dubrovniku i što se tiče ćuše i kako je sužan bijo na njega stavjen, a jedina diferenca je bila komika bareta mjesto fesa i turbana s facom svom izmrljanom piturom u crno. Oko vrata je imo senjale pogani (zla) koju je učinijo. Dubrovački skandalozi prečesijun hodijo je iston roton kojon je stoljećima, do 1700. godišta, hodio i prečesijun za festu sv.Vlaha. nama podijeliti svoju potresnu priču, ulaziti u njihove domove i dobiti njihovo povjerenje da mi dopuste da ih fotografiram. Upravo njihovi domovi jako su me ganuli, kao scenografija utočišta i pripadnosti, prečesto skromno ili siromašno uređeni, govorili su mi o nekom drugom vremenu i nekim teškim okolnostima. Prevelik broj ljudi u Hrvatskoj još danas živi okrutne posljedice rata i mnogi jednostavno nisu uspjeli krenuti dalje, već su ostali ukliješteni u vremenu gubitka. Dom kao mjesto sigurnosti i pripadnosti često u ratu postaje i razlog stradanja, jer ljudi ne žele otići sa svoje zemlje, ne mogu povjerovati da moraju napustiti svoje, ili jednostavno nemaju kamo otići. Tako naizgled nevažni istrošeni predmeti, postaju značajni rekviziti nečije sudbine“. Izložba ostaje otvorena do 19.kolovoza a može se vidjeti svakodnevno od 18 do 21 sat. DUBROVAČKA KUĆA Slike s vjenčanja Ivice Propadala Ponovno otvorenje izložbenog programa u Dubrovačkoj kući, obilježit će se izložbom Ivice Propadala „Slike s vjenčanja“. Otvorenje izložbe je u četvrtak 14.kolovoza u 22 sata. GALERIJA SEBASTIJAN Pripovijesti iz Grada Buca Pende Izložba dubrovačkog slikara Ljubomira Pende Buca održat će se u nedjelju, 17. kolovoza 2014., s početkom u 22 h u Galeriji Sebastian. Otvaranje će biti popraćeno instrumentalnom pratnjom u izvedbi gosta iznenađenja. UČIMO HRVATSKI Pouka ili poduka Ma, to ti je isto, samo što se ono slovo ‘d’ nekako uvuklo među ostala slova. Vjerojatno ima govornika hrvatskim jezikom koji tako zaista i misle. Možda je baš ta činjenica potakla Tatjanu Dobričević iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža da u obrazovnoj radijskoj emisiji Govorimo hrvatski dana 3.4.2014.objasni u čemu se razlikuju riječi pouka i poduka pa evo pogledajmo. “Riječi sličnog glasovnog sastava često su predmetom dvojbi jesu li im značenja jednaka te je li u nekom kontekstu svejedno koju ćemo od njih upotrijebiti. O njima u našu redakciju stižu brojna pitanja pa su često temom ove emisije. Na jedno takvo pitanje odgovaram i danas, a ono glasi: jesu li pouka i poduka istoznačnice? Nisu. Evo u čemu se razlikuju: Pouka je zaključak izveden iz iskustva, spoznaja stečena iskustvom. Stariji nam daju životne pouke, basne završavaju moralnom poukom. Pouka je i opomena, iz loših iskustava izvlačimo pouke. Ono što nam daje pouku poučno je. Čitamo poučne knjige i gledamo poučne filmove. Dajući komu pouku – poučavamo ga. Bonton nas poučava lijepom ponašanju, a škola nas poučava redu. Vlastite nas pogreške poučavaju da budemo oprezniji. Nasuprot tomu, poduka je sustavno prenošenje znanja na koga. U glazbenoj školi dobivamo poduku iz sviranja i pjevanja, na krojačkom tečaju dobivamo poduku iz krojenja i šivanja, nastavnici kemije daju poduku u slobodnom vremenu. Dajući komu poduku – podučavamo ga. Nastavnici matematike podučavaju nas računanju, instruktori vožnje podučavaju nas u upravljanju vozilom, profesori podučavaju svoje studente. Jezičnim savjetima i ova emisija poučava i podučava, prenosi do vas poduku iz hrvatskoga standardnog jezika kao i pouku o potrebi njegovanja našega jezika pravilnim izražavanjem.” . Ima pravo zar ne? A kad je tako, potrudimo se upamtiti. T.K. GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 37 MATO MALI I PERO NJIOV Suza oćerala, tuđina ne oplakala Sve je i u naske prolazno, samo je interes vječan. I Crkva je u onijem bremenima za nekoga bila prolazna, ko što je i danaske, Bože mi prosti, nekima postala goli interes… Nema razlike, kaže Mato, jedino se to danaske da lašje viđe, vengo prije ne viđe… Na ovijem vjetrometinam, kaže Mato, kako su se pulitike i vlasti mijenjale, neko se naginjo na ovu, a neko na onu bandu; neko se klanjo ovemu, a neko onemu; neko se slizo s ovijem, a neko s onijem; neko je bijo podrep onemu, a neko ovemu. A bila je vazdarke – užo bi Mato rije - i „šaka jada“, onije što su bili na bandu, na svoju ruku, o svom poslu, o svojijem jadima, što i nije bilo lako navuj, a što su im uši vazdarke bile naćulene, a oči otvorene, jer u naske s nama ovakijem kroz vjekove – vrag nigda ne spi… - Ajde, vraže, z Bogom – zno bi u šali rije pokonji Jozo, da se – ne do Bog – ne bi primila ona grdna: - Ajde, Bože, s vragom. Pokonjik nije volijo, ko većina naše čejadi, sebi laga, jerbo po život nema ništa gore vengo živje, a ne živje. Čejade je, kaže Jane, negda umjelo trpje, bi trpećo, a danaske se, žali Bože, ne živi životom čoeka vengo da drugomu i drugijem, a ni sam ne znaš ni što ni zašto, nešto dokažeš… Nema ni današnjemu čejadetu ništa milije, kaže Pero, vengo zasu so na tuđu ranu, jer- bo što ti vaja tvoje dobro ako je dobro i onemu koga ne moreš na oči viđe. I tu nema pomoći. Pa ni da se nešto veliko dogodi… Moli jedino Boga da ti se ne pomuti pamet, pa da ti se ne dogodi da ne obaznaš i ne vidiš ono što trebaš i zna i viđe… što ti vaja život, ako kraj tebe prolazi, a ti gledaš i vidiš samo sebe… Bilo je, ko što i danaske ima, i drugije nevoja. I priroda ima svoje ćudi, pa se znala i zna, z bremena na brijeme, pušta. Prepušta. Ne Onemu Gore vengo ovemu doje. Vragu crnomu. Negda se samo živjelo i podizalo od dva roga, a ne od lapisa, odijela i krovate, pa kadarke bi vrag uzo komandu i staraco lozu, masline i smokve; sve ono što je zemja znala da, napuštala se domovina i odlazilo u bijeli svijet… u tuđini sreću iskat… suza oćerala, tuđina ne oplakala… Taka je, kaže Mato, i ova godina, nesreknja da nesreknjija ne more bi, kako goj okreneš i za lozu i za maslinu, ali i za smokvu, za sve ono od čega bi čejade moglo što uze. Sreća u nesreći je što se od zemje više ne živi ko prije, jerbo da se živi – jope bi nogi stisli zube, stegli srce i put pod noge – pošli u dalek svijet… ali spašavaju Eledrum, boračke, Općina, furesti, Libertas, državne službe, vatrogasci, ovo i ono… Ledina kruva Piše: ne dava, znali su stari rije, ali Antun Švago nijesu računali da će kruva bi i brez i dikele i motike. Pa i za ledinu. Kako-tako, ali kudikamo lašje vengo od zemje, ubere se plaća, a to što je snašlo negdašnju ranitejicu, ijonako će se brzo zaboravi, ko što se u naske sve brzo zaboravja. Sve je i u naske prolazno, samo je interes vječan. I Crkva je u onijem bremenima za nekoga bila prolazna, ko što je i danaske, Bože mi prosti, nekima postala goli interes… Nema razlike, kaže Mato, jedino se to danaske da lašje viđe, vengo prije ne viđe… Tu su tek pjesnici i pjevači da opišu i ispjevaju onu što težaci nijesu ni mogli ni dali viđe: obajenu među, zaraslu ulicu, začepjenu kunetu, osušenu staru maslinu… - Čini mi zna što mi je činje – znali bi u ona bremena rije naši stari, koji su držali jedan do drugoga, kadarke se nije imalo su čijem prepameti, a kadarke bi vrag uzo pravac… Živjelo se su malo, ali i za to malo; zato se i ranilo s kokotima i kasno lijegalo z Božjom… nijesu ondarke tvoji kokoti smetali suśedu, niti tebi njegovi… Danaske i njima treba, žali Bože, okinu glavu. Operuša i, loncu da razlog. I pušta i pjesnicima… Danaske čejade, kaže Sele, ima više koristi od kakvije prikazanja i prikazanija vengo li i od najboje peče u Poju. Pero zato zna rije: - Božji, vražji… neko jes, ajde znaj ko je… Ono što ti je blizu – kaže Jane - danaske se, žali Bože, odajiva, a ono što je daleko, bliže ti je i od najbližega… zato se svak uvuko u nekakva sebe, niko u nikoga brez velike ne ide, i nije ti milo da ti niko dolazi ni praznije ni punije ruka… Ovi nas je doje, žali Bože, uzo pod svoje. I brez velike… Pokonji je Jozo zno rije: „Bijesu u ruke dopali“. DRUŠTVO DUBROVAČKIH PISACA „Krik slobode“ na Porporeli U predivnoj noći, ispod punog mjeseca, na otpjevanoj Porporeli prošle nedjelje Pero Vukasović Peca sa svojim prijateljima, pred velikim brojem okupljenih, predstavio je svoju novu, četvrtu po redu, zbirku pjesama „Krik slobode“. Predstavljanje njegove nove zbirke pjesama vodila je Nila Miličić Vukosavić, uvodni dio u ovo predivno večer pripao je članovima dubrovačkog orkestra Slobodanu Begiću i Denisu Ajdukoviću koji su odsvirali dvije kompozicije Luka Sorkočevića, Pecine pjesme čitali su Glorija Šoletić i Edi Jertec, o Peci i njegovim pjesama govorio je Boris Njavro, uz pratnju gitariste Mara Lončarice jednu od pjesama, prilagođenu na znanu glazbu „Na Stradunu“ gospara Đela Jusića otpjevao je Davor Erceg, kao poseban Pecin prijatelj jednu pjesmu pročitao je i Željko Barbarić, da bi na samom kraju i sam Peca pročitao neke od svojih pjesama. Njegovu zbirku „Krik slobode“ objavilo je Društvo dubrovačkih pisaca, tehnička oprema je Nedim Meco, ilustracije je učinio Josip Joško Škerlj, a događaj kao pravi domaćini i prijatelji svom Peci, organizirala je udruga Porporela. 38 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. KATEDRALA Trodnevnica uoči Velike Gospe Trodnevnica uoči svetkovine Velike Gospe započela je u istoimenoj katedralnoj župi u Dubrovniku u utorak 12. kolovoza duhovno molitvenim programom, euharistijskom slavljem i recitalom marijanske lirike. Prvog dana trodnevnice bogati duhovno molitveni program predvodile su dubrovačke molitvene zajednice, nakon čega je uslijedilo euharistijsko slavlje koje je predvodio dr. fra Željko Tolić, profesor crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Nakon euharistijskog slavlja uslijedio je recital marijanske lirike kojom su župljani katedralne župe pokazali svoju predanost nebeskoj majci i zaštitnici svoje župe. U srijedu su molitveno meditativni program uoči mise predvodili mladi, a u četvrtak će obitelji. Večeras u 21,30 je predstavljanje monografije „Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku“. Župnik don Stanko Lasić je zahvalio svima, a posebno predvoditelju trodnevnice. Šime Zupčić BISKUP MATE UZINIĆ U SUBOTICI Povezanost Dubrovačke biskupije sa Subotičkom biskupijom Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić bio je glavni gost i predvoditelj mise zahvalnice na dvodnevnoj proslavi Dužijance u Subotici prošlog vikenda. Dužijanca je običaj koji su bunjevački Hrvati stoljećima slavili u svojim obiteljima na svršetku “risa” (ručnog košenja žita). Slavlje je počelo u subotu, 9. kolovoza u katedrali-bazilici Sv. Terezije večernjom molitvom iz Časoslova te dočekom biskupa Uzinića. Pjevanu Večernju predvodio je katedralni zbor “Albe Vidaković” pod ravnanjem Miroslava Stantića. Biskup Uzinić zahvalio je na pozivu te iIstaknuo, uz ostalo, i posebnu povezanost Dubrovačke biskupije sa Subotičkom biskupijom, koja traje od godine 1922. kada je redovnica iz Blata, sada blažena Marija Propetog Isusa Petković, došla u Suboticu prositi pomoć za siromašnu djecu i siromahe u Blatu. Biskup Uzinić zahvalio je biskupu domaćinu mons. Ivanu Penzešu što je uvijek čvrsto stajao i stoji uz svoj narod. Izvor: IKA,www.dubrovacka-biskupija.hr UDRUGA DVA SKALINA - Maja Sršen, donacija 100,00 kn. Povodom smrti Marije Baće - Maruške, gimnazijalci 1958/59 doniraju 1100,00 kuna. U spomen na našu dragu prijateljicu Marušku Baća, 300,00 kn prilažu Maja i Maruška. N.N. donira 100,00 kuna. Umjesto vijenca za pok. Dubravka Miloslavić 350,00 kuna prilaže obitelj Petrušić. Umjesto cvijeća dragoj Maji Pavlović 300,00 kuna prilaže obitelj Ćosić. U spomen na pok. Bernardu, sestru naše prijateljice Branke 300,00 kuna prilažu Slavica, Ana D., Miljenka, Jele i Ana Š.(Zbog nedostatka teksta uz uplatu, ovu obavijest o prilogu šaljemo sa zakašnjenjem). Povodom smrti naše drage susjede Maruške Baće, stanari zgrade Ul. Miljenka Bratoša 24, Dubrovnik, prilažu 500,00 kuna. Tekst uplate molimo javiti putem telefona 416221 ili na E-mail [email protected] Obavijest o smrti ANTUN IVELJA, 1924. CVIJETA GVEROVIĆ, 1925. VICE KOLIĆ, 1927. MILA ŠIMIĆ, 1927. PERO GOJAN, 1928. MARIJA MEKIŠIĆ, 1931. MERIMA OMERČAHIĆ, 1934. PERO MUHOBERAC, 1935. LORENA BUŠKOVIĆ, 1968. GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected] Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 39 PRIČA O NAŠEM VAPORU I TROJICI POMORACA Perast ni’ tija u more... Perast ni’ tija u more oni dan, jer je bija ka’ čovik... čovik koji triba nekog da mu dušu olakša pri’ kraja... pomolija san se zajedno s njin za nji’ trojicu mornara i tek tada je poša - kazao je Jure, prije nekoliko godina, kada je pošao u mirovinu Priča ima raznih...Kao pojmovni izraz priča je zapravo roman, ali u skraćenom obliku... Koliko vrsta tih priča imamo to je nevjerojatno puno... Ono što su nas učili u školi su: dječja književnost, dnevnici, autobiografija, biografija, fikcija, bajke, satira, spekulativna fikcija... Ova priča koju ja prepričavam je biografska priča o našem vaporu i trojici pomoraca koje su zvijeri s istoka mučki ubili. Priča je još nepisana, a za mene niti ikada prije čujna...Ako osjetite tugu, grč u grlu, jezu, ako vam suza krene dok ovo čitate, nemojte se čuditi, jer promislite kako je bilo meni dok sam slušao Nikolinu priču i gledao ga suznih očiju, a ni sada mi nije ništa lakše kada mo- izrešetan mecima i s velikom rupom od granram pisati o tome... ate na desnoj strani pramca... Po priči NiI zbog tog, priča je svakako zaslužila da se kole, užasno je izgledao takav, ranjen, no objavi… ipak je plovio... Dakle, krenimo s pisanjem... Unutrašnjost Perasta je bila opljačkana, poPola Pelješca, od Janjine prema zapadu kao razbijana od krhotina granata i metaka i od i istočni dio Korčule govore jednom vrstom ruku neljudi koji su u donjem salonu čak i ikavice, koja nije baš čista ikavica, ali su riječi vršili nuždu, pa svoj izmet ostavljali kao živopoput: bijelo, lijepo, htio... ipak riječi koje oni tinje po podu. Zapravo, čak i životinje znaju izgovaraju potpunom ikavicom: bilo, lipo, pokriti svoj izmet, a ovi nisu očito bili ni na toj tija... Tako je „čudni ikavac“, gosp. Nikola razini, razini životinja. I tako, Perast je bio u Milina došao do mene zbog posla, pa smo brodogradilištu uz rivu privezan, pa je onda riječ po riječ došli i do njegovog profesional- „Jadrolinija“ naplatila od osiguranja štetu, da nog posla, rada u brodogradilištu „Inko- bi ga iza toga prodala jednoj privatnoj firmi brod“, i do priče vezane za Perast. Da nije iz Cavtata. Ta firma nije imala dovoljno novbilo ove njegove ikavice malo čudne, možda ca za rekonstrukciju broda, tako da je Perast ga ne bih bio ni pitao odakle je, ali mi vrag djelomično zakrpan i zaštićen od korozije na nije dao mira u uhu, čuvši takav izričaj, pa je navozu ostao čekati svoju daljnju sudbinu. tako to pomalo krenulo... 2004. godine, nakon uvida i odluke da se Perast je dotegljen na Korčulu iz Stonskog neće obnoviti, stavljen je potpis na papir o kanala, kraj Broca, gdje je bio sklonjen u odvoženju Perasta u rezalište kraj Ploča. siječnju 1992. Sjećam se da je Postira koju Mnogi su tada uzimali sa Perasta ono što se je tada vozio kap. Hamo u čast brodu hero- moglo uzeti i iskoristiti, jer je sve bilo ionako ju i njegovoj trojici stradalih pomoraca na re- namijenjeno za rezalište. Od svih stvari i dovitoj liniji 807, između Gruža i Polača, čak dijelova Perasta koje smo mi „obični“ putnitri puta okružio Perast dok su ga teglili pre- ci znali i viđali, drago mi je da je desni čamac ma Korčuli. Taman se bilo poklopilo da je za spašavanje„lajbot“ spašen i obnovljen i Postira prošla kroz prolaz Harpote i krenula da je i dan danas u plovnom stanju. Služi prema Mljetu, kada su kroz Mali vratnik jed- svrsi, gospodinu Fabrisu. A posebna je tema nim malim remorkerom vukli Perast. Uz tros- i strojarnica Perasta, koja je i nakon tako truki obilazak oko Perasta, kap. Hamo je velikih oštećenja trupa broda ostala gotovo potezao i brodsku sirenu dugo, dugo, tako neokrznuta. U njoj su doduše bili odavno da su svi putnici s Postire nakon čuđenja utihli motori, no uz malo znanja i truda strozbog dugotrajnog zvuka sirene bili izašli iz jarskog mogli su se ti motori ponovno pokresalona gledati što se događa. Nisam osob- nuti. Kada se silazilo u strojarnicu, s lijeve no bio tada na Postiri, ali ljudi koji jesu pričali strane tih strmih metalnih stepenica, na sasu da su im se kosti naježile kada su vidjeli mom dnu skalinade, ostali su visiti radni koPerasta, a mnogi od njih su i zasuzili, pa su mbinezoni Pera Sršena i Tonka Matića. onda skrivajući suze u očima pošli na gorn- Nažalost, nitko ih nije uzeo u brodogradilišju palubu-kuvjertu, kao, bolje se vidi odoz- tu. Možda zbog nelagode, a možda i zbog go. Očito su se sramili u tom momentu svojih neznanja čiji su bili...Taj dan kada se Perast osjećaja prema nekom običnom brodu zadnji put s navoza spuštao u more dogodikojeg vuku morem... lo se to čudo, koje nikom nije u brodogradilI tako je Perast stigao u „Inkobrod“. ištu bilo objašnjivo, kako tada, tako i sada... Nadgrađe-komandni most mu je bio uniš- Naime, Perast nije htio u more...Zapeo je ten, paluba koja je bila od tikovine spaljena, neobjašnjivo na kosim i glatkim saonicama SAMO NAS NEDAĆE ŽIVOTA UČE DA CIJENIMO DOBAR ŽIVOT GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. misao tjedna 40 navoza s kojih je toliko puta prije, nakon remonta, bez problema klizio prema moru. Sve je bilo učinjeno po pravilu, no Vapor je sam sebe zakočio. I drugi put su ga povukli prema vrhu navoza, uz kosinu, i ponovo je pri spuštanju zastao na pola puta do mora. Opet su ga povukli uz istu tu kosinu, ovaj put do samog vrha, pregledali saonice, tračnice, nanos bazne klizne masti, provjerili nagib, trup broda i sve ostalo, i po treći put ga pustili da klizne...I ovaj, treći put, Perast je zastao i to pri samom kraju saonica, što je zbog nagiba kosine, sile i mase broda, a po zakonima fizike, nemoguće!!! Ljudi su se krstili i začuđeno u sve to gledali...Oni koji su radili cijeli svoj radni vijek u brodogradilištu nisu mogli vjerovati svojim očima. To se nikada s niti jednim brodom nije dogodilo. Opet su ga povlačili prema vrhu navoza s nakanom da ga dobro pritegnu na vrhu i naglo puste, no, Jure, kao jedan od najstarijih i najiskusnijih radnika u brodogradilištu je rekao da to nije više potrebno tako činiti. Tada je Perast bio uspet samo na dvije trećine uzduž navoza. Jure je stao ispred njegovog pramca, između dviju šina, na saonice i položio desnu ruku na sam prednji rub pramca. Na onaj dio pramca koji je toliko dugo godina doticao i rezao more u svojoj plovidbi...Ostao je tako nepomičan glavom pognutom nepunu minutu, da bi se odmaknuo sa saonica i rukom mahnuo prema čovjeku koji je bio na polugama za otpuštanje, dajući mu znak da otpusti brod u more... Bez komentara, bez pitanja i bilo kakvog žamora ljudi koji su tamo bili, Perast je ovaj put polako i bez zaustavljanja kliznuo zadnji put s navoza u svoje Jadransko more... Jure nikom nije ništa govorio nakon toga o tome, niti ga je itko išta pitao... Pošao u mirovinu prije par godina i tek je tada, na odlasku iz brodogradilišta rekao svom prijatelju, bez povoda, onako, iz duše: „PERAST NI’ TIJA U MORE ONI DAN, JER JE BIJA KA’ ČOVIK...ČOVIK KOJI TRIBA NEKOG DA MU DUŠU OLAKŠA PRI’ KRAJA...POMOLIJA SAN SE ZAJEDNO S NJIN ZA NJI’ TROJICU MORNARA I TEK TADA JE POŠA“... Nekad, kada je ružno vrijeme i kada je malo posla, radnici u brodogradilištu se sjete Perasta, Jure i navoza s kojeg i prije i poslije tog događaja se nikada više to nije ponovilo... Počnu tada opet prepričavanja, tumačenja, polovični zaključci, no uvijek na kraju takvih priča ostaje samo mistična istina viđena očima ljudi koji su taj dan bili tamo... Na kraju, što reći, osim dobro se zamisliti i sjetiti se da je Perast daleko više od plovnog sredstva, metalnog broda...Koliko god htjeli mi to prihvatiti ili ne, moramo priznati: PERAST jest VAPOR S DUŠOM... U spomen na 13.8.1992. - pokop trojice stradalih pomoraca sa m/b Perast... Silvio Market J.W.Goethe
© Copyright 2024 Paperzz
