close

Enter

Log in using OpenID

1 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.

embedDownload
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
1
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
MODERNI PLANERI I PROJEKTANTI NEMAJU MJERILO LJEPOTE I PROSTORA U KOJEMU ŽIVIMO
Megalomanske
investicije u ime napretka
Imam prijedlog, pogotovo za one parkove u čijoj su neposrednoj blizini naši uvaženi
sugrađani s dozvolom ili bez dozvole izgradili svoje vile, da im Grad prepusti ili
eventualno proda naše preostale javne parkove
Ivan Gučetić je 1502. dao napisati na kamenoj ploči u Trstenom u današnjem Arboretumu
latinski tekst: Dičim se susjedima no još više se ponosim vodom, zdravim podnebljem i obradom svjetloga gospodara. Evo ti
putniče očitih tragova ljudskog
rada, gdje valjano umijeće usavršava divlju prirodu.
U Trstenom je jedan od najljepših a vjerojatno jedan od najstarijih Arboretuma u Svijetu sa
kojim se možemo ponositi jednako kao i njegov utemeljitelj.
Pitamo se je li i danas uvijek
cijenimo i usavršavamo djelo
prirode koja nas okružuje i u kojoj živimo. Nažalost to nije uvijek
slučaj ni u Dubrovniku jednom
od bisera graditeljstva na Mediteranu a i u Svijetu pod zaštitom
UNESCO-a. Dubrovnik je GRAD
ne samo zbog sposobnosti
svojih graditelja nego i zbog ljepote prirode koja ga okružuje.
Međutim neki moderni planeri i
projektanti nemaju mjerilo ljepote
i prostora u kojem živimo, glavno
je mjerilo dobit, megalomanske
investicije u ime napretka, to nije
mjerilo naših pređa, koji su nam
ostavili u nasljedstvo ovo
savršenstvo ljudskog umijeća.
Svjedoci smo postupnog uništavanja i zanemarivanja vrijednosti prirode oko nas, primjer toga
su i naši javni parkovi. Na što
danas sliče park Gradac na
Dančama i Bogišićev park na Ilijinoj glavici? Primjer su očitog
zanemarivanja i nebrige koja traje već godinama.
Park Gjivojić na području Svetoga Jakova je poseban slučaj. Iz
posve nejasnih osnova park je
prodan u najvećem djelu privatnim osobama, koje su samovoljno bez suglasnosti Grada kao
suvlasnika preuredili park prema
svojoj zamisli i zabranili korištenje
parka građanima i zatvorili pristup k obali. Nije mi poznato kako
je završio sudski proces oko suvlasničkih odnosa s posljednjim
većinskim vlasnikom ovog parkovnog prostora i je li građanima
konačno omogućen siguran
2
pristup obali radi kupanja. Nije
mi jasno, i ne samo meni, kako
se uopće mogao prodati jedan
od najstarijih gradskih parkova
privatnicima, možda je danas
sve moguće.
Park u Pilama (park u Posatu)
postavljen još 1904. od strane
udruge građana Društva za promicanje interesa Dubrovnika utemeljenog 1897. Danas je prilično
osiromašen da ne kažemo
očerupan, a da se nije obnavljao i dovoljno održavao,a isto
tako je devastiran i postavljanjem
pumpne stanice za kanalizaciju.
U novije vrijeme pred nekoliko
godina vršena su arheološka
iskapanja pod mostom tijekom
popločavanja pristupa Gradu sa
strane Pila. Čini mi se da se nije
dobro planiralo što raditi sa
nađenim stanjem nakon djelomičnog otkapanja stupova, pa
sada imamo rupu ispod mosta
s ubačenim smećem, koja do
danas nije riješena, a to nije lijepa
slika ni za građene niti za turiste
kod ulaska u Grad. Plan da se
odstrani park i ponovno pusti
more ispod mosta ne čini se
posebno vrijedan poduhvat
poslije sto i više godina postojanja parka, jer mislim da je i ovaj
park potreban građanima Grada. Vrlo je vjerojatno da bi postojanje morske vode u plitkom i
zatvorenom kanalu bez redovne
izmjene i cirkulacije moglo predstavljati i ekološki problem radi
ustajalosti vode, ali svakako treba naći rješenje, jer ovo stanje
nije ni estetski ni zakonski prihvatljivo.
Kada se osvrnemo na prošla vremena u razdoblje XIX st. vidjet
ćemo jedan sasvim drugi odnos
prema ljepoti prostora grada i
okolice kada se osniva Društvo
za promicanje interesa Dubrovnika 1897. Povod za osnivanje
društva je da se pažnjom i razumijevanjem uglednih građana
društvo brine o uređenju i uljepšavanju Grada i predgrađa uz
osiguranje određenih sredstava
za uređenje javnih perivoja, šetališta, prometnica, za sadnju
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
ukrasnih stabala i biljaka na javnim lokalitetima, kako zbog
samih stanovnika tako i zbog
turista koji su počeli dolaziti u
Grad. Član društva dr. Ivo Perić
piše: Pokretačka snaga toga nastojanja bila je svijest da su lijepi
Dubrovnik učinili lijepim njegovi
stanovnici svojim stvaralačkim
htjenjem i radom, te da on i njegova okolica mogu tako biti još
ljepši, privlačniji i ugodniji.
U tom duhu Društvo 1898. utemeljuje i postavlja prekrasni park
Gradac na Dančama, na krškom
kamenjaru, načinom uređenja
parkova toga vremena. U parku
je bila postavljena i fontana koja
se danas nalazi u parku u Pilama, umjesto toga danas imamo
nemaštoviti bazen. Tijekom vremena nestala je ili polomljena
gotovo sva kamena plastika. Ne
znam gdje su nestali kameni lukovi koji su bili na ogradi parka
prema današnjem parkiralištu.
Klupa gotovo da više nema, a
one koje postoje djelomično su
oštećene. Slomljen je vjetrokaz
na vrhu parka, koji je imao i klupe
oko njegova stupa. Ukrasno
grmlje pomalo nestaje, a ostarjela stabla borova bez njege propadaju, a trebalo bi ih i zamjenjivati. Slaba je briga o čistoći parka, na pojedinim mjestima pogotovo ispod zidova prema moru
su hrpe smeća, ne čiste se ni iglice popadale s borova. Na zidovima stepeništa unutar parka
su neukusni grafiti. Potporni zidovi su u lošem stanju, kanti za
smeće gotovo da nema. Zid prema staroj bolnici je odavno probijen, a sada prolaz služi i za
neku službenu manifestaciju u
prostoru parka bolnice. Parkiralište u blizini parka je tako uređeno da je bolje izgledao Tabor
parkiralište za tovare i mazge ispod Revelina u svoje doba. Ne
znam kome je na dan na brigu ili
korištenje zapušteni park stare
bolnice gotovo u potpunosti
zarastao, nitko ga ne uređuje niti
čisti. Svojevremeno sam tamo
vidio i hrpe smeća. Zgrade u krugu bolnice koriste neke udruge,
dok su neke u takvom stanju da
se ne zna dali su za popravak ili
za rušenje. Čudim se da Sveučilište ne koristi ovaj prostor kao
svoj park uz čišćenje i odgovarajuće hortikulturno uređenje ili da
se taj prostor priključi parku Gradac ukoliko to ne bi bilo preopterećenje za naše komunalne
institucije, gledajući njegovo
današnje stanje, i da netko
preuzme postojeće zgrade koje
se mogu koristiti u ovom prostoru.
Bogišićev park na Ilijinoj glavici je postavljen 1913. od strane
istog građanskog društva.
Tijekom vremena je više puta
devastiran i obnavljan. Društvo
DUB koje se može smatrati
nasljednikom Društva za promicanje interesa Dubrovnika
1933. je obnovilo park uredilo
staze i nasade i postavilo klupe,
te ga održavalo nizom godina.
Međutim u novije vrijeme ovaj
park se kao ni park Gradac ne
održava na odgovarajući
način,premda nije riječ o
nekom opsežnom hortikulturnom uređenju. Stabla borova i
čempresa treba pročistiti i
eventualno prorijediti, po potrebi zamijeniti s novim; ukrasno
grmlje po potrebi saditi i zalijevati i agave održavati, postaviti
dodatne klupe, iznivelirati zemljište, redovito čistiti park. Nije
primjereno da se kante za
smeće nalaze na ulazu u park
pored dječjeg igrališta, možda
je to neki novi oblik formiranja
parka, jer u parku u Gružu imamo kontejnere za smeće također pored samog igrališta. Ne
bi trebalo dozvoliti parkiranje
motora pa čak i automobila u
parku, koji također ne bi trebao
biti šetalište za pse radi djece
koja se tamo igraju. Očevidno
je da Grad Dubrovnik, kao ni
Županija, nemaju interes za
postavljanjem novih javnih
parkova i održavanje, uređenje i čuvanje postojećih povijesnih parkova. Posljednji postavljeni uređeni park bio je park
u Gružu 1960. Udruge građana Zaklada parka Gradac i
Udruga DUB godinama se bezuspješno trude potaknuti
nadležne institucije na interes
za javne parkove posebno park
Gradac, pa imamo njihovo
stanje kakvo jest - neprimjereno
Gradu Dubrovniku. Interesantno je da bi se našlo 300 milijuna kuna za akvarij u Gružu a
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
HSS - UZ 86. OBLJETNICU SMRTI STJEPANA RADIĆA - POLOŽENI VIJENCI I ZAPALJENE SVIJEĆE
ne može nekoliko
desetaka milijuna za
uređenje povijesnih
javnih
parkova,
možda je to zato što
nisu na vidljivom
mjestu.
Park ispod Boninova se također ne
može
pohvaliti
kvalitetom uređenja
i održavanja premda
bi mogao biti ugodno mjesto za odmor.
Imam prijedlog,
pogotovo za one
parkove u čijoj su
neposrednoj blizini
naši uvaženi sugrađani s dozvolom ili
bez dozvole izgradili
svoje vile, da im
Grad prepusti ili
eventualno proda
naše preostale javne
parkove (vidjeli smo
da je i to moguće park Gjivović), pa
bismo postigli dva
cilja: skinuli bismo
brigu s vrata za iste,
a novim vlasnicima
bi učinili veselje jer bi
oni sigurno uredili
parkove
prema
svom ukusu i osjećali se kao nova
dubrovačka vlastela,
jer bi imali i vlastiti
park (kao kod dubrovačkih ljetnikovaca).
Marko Tomić
Inicijativa za postavljenjem biste u Dubrovniku
Polaganjem vijenca i paljenjem
svijeća kod biste Stjepana Radića
predsjednik Županijske organizacije
HSS-a Dubrovačko-neretvanske županije Stipo Gabrić sa suradnicima
obilježio je 86. obljetnicu smrti Stjepana Radića, osnivača HSS-a i čovjeka koji je bio simbol borbe za hrvatski narod i hrvatskog čovjeka, jednog
od najuglednijih i najomiljenijih hrvatskih političara početkom 20. stoljeća. Predsjednik Gabrić tom je prilikom podsjetio na važnost lika i djela
Stjepana Radića, koji nam je ostavio
puno, i to ne samo kao HSS-ovcima, već kao cijelom
hrvatskom narodu. „Učio nas je da cijenimo svoje, da
se borimo za ono što nam pripada i da poštujemo
svoj narod i maloga čovjeka. Veličina djelovanja Stjepana Radića je upravo u tome što su njegove ideje i
danas primjenjive; ne moramo smišljati ništa nova,
dovoljno je da se držimo nauka braće Radić. Naše
selo je danas na koljenima, hrvatski narod je u dubokoj
moralnoj krizi, a u trenucima globalizacije suočavamo
se s opasnošću gubljenja identiteta. Neka nam ideje i
vrijednosti za koje se zalagao Radića budu putokaz
kako nastaviti dalje pravim smjerom.“, istaknuo je
Gabrić. „Radićeva rečenica od samo nekoliko dana
prije odlaska na kobnu sjednicu Narodne skupštine u
Beograd „Mogu me ubiti, ali moj duh
neće“ dokaz je njegove veličine i
snage, jer i nakon toliko godina njegov duh i njegove ideje žive s nama“,
zaključio je Gabrić.
Povodom obilježavanja 86. obljetnice
smrti Stjepana Radića sastao se i
Gradski odbor HSS-a Dubrovnik, na
kojemu su se članovi s pijetetom prisjetili ideja i djelovanja Stjepana
Radića. Istaknuto je kako je Radić
često boravio na ovom području, te
je dana inicijativa za postavljanje biste
ovog velikana u Dubrovniku i dogovoreno je da se s realizacijom krene u ovoj godini,
kada obilježavamo 110. godišnjicu Stranke.
Stjepan Radić preminuo je 8. kolovoza 1928. od posljedica ranjavanja u beogradskoj Narodnoj skupštini,
kada je Puniša Račić, član srpske Narodne radikalne
stranke, 20. lipnja 1928., izvršio atentat na predstavnike HSS-a. Iza atentata stajao je sam kralj Aleksandar
Karađorđević, koji je htio likvidacijom Radića ugušiti
hrvatske ideje i omogućiti apsolutnu prevlast Srbije nad
ostalim narodima Kraljevine SHS. Hrvatska seljačka
stranka u to je vrijeme imala jednodušnu potporu naroda u svim krajevima i djelovala u sastavu Seljačkodemokratske koalicije, zagovarajući feudalističko uređenje Jugoslavije. Zbog svojih stavova Radić je bio
prisiljen studirati u inozemstvu i nerijetko se
suočavao s političkim progonima, pritiscima i
zatvorskim kaznama. Po povratku u domovinu s
bratom Antunom pokreće list Dom, a 1904. osnivaju Hrvatsku pučku seljačku stranku. Slijedećih
godina potpora Hrvatskoj seljačkoj stranci konstanto je rasla i ona postaje neizostavan čimbenik
političkog, ali i društvenog života ovih prostora.
Ubrzo nakon uvođenja šestosiječanjske diktature
1929. zabranjen je i rad HSS-u, ali stranka uspijeva „preživjeti“ u emigraciji i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća obnavlja se djelovanje HSS-a
u domovini.
Silvija Petrlić Saltarić, tajnica ŽO HSS DNŽ
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Preko zebre do pošte koje više nema
Gledajući zebru na cesti u Ulici Hrvatskih branitelja, prema zgradi
nekadašnje pošte na Pilama, te drugu u blizini hotela Imperial, ne
mogu a da se ne upitam što tu ta zebra sada radi kada pošta ne
radi? U blizini je i dječji vrtić, pa hotel Imperial, te bi prometne
službe nadležne za ovakve stvari trebale premjestiti zebru na mjesto
gdje je potrebnija. Isto tako, pločnike treba prilagoditi i invalidima.
Zdravko Trojanović Trojo
PS
One željezne rešetke preko puta zgrade DM-a na Pilama su postale teške za uši mnogih, a sve bi riješilo nekoliko šarafa. Zar je to
doista teško učiniti?
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
TVRTKA SANITAT I TZV. DNEVNE PARKIRALIŠNE KARTE
Nastavlja se samovolja
Ovakvim nezakonitim i samovoljnim postupanjem tvrtke “Sanitat” kojim
se lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica građani dovode u zabludu
da su i nadalje dužni plaćati dosad neutužene tražbine “Sanitata” na ime
tzv. dnevnih parkirališnih karata po ukinutoj Odluci i time navode da na
svoju štetu, a u korist “Sanitata”, plate takve zakonski neosnovane tražbine
“Sanitata”
Za ne vjerovati je da tvrtka “Sanitat” (neposredno ili posredstvom svojih odvjetnika
u inozemstvu) i nadalje građanima šalje
opomene pred ovrhu zbog neplaćenih tzv.
dnevnih parkirališnih karata po Odluci o
organizaciji i načinu naplate i kontrole
parkiranja u Gradu Dubrovniku - “Sl. glasnik Grada Dubrovnika”, br.: 12/09., koja je
presudom Visokog upravnog suda, broj:
Usoz-125/2012-6 od 30. svibnja 2014.g.
(“Narodne novine”, br.: 74/14.) ukinuta kao
nezakonita.
Tvrtka “Sanitat” i nadalje uporno ignorira
naprijed navedenu presudu Visokog upravnog suda i pravno shvaćanje Ustavnog
suda RH izraženo u nizu odluka Ustavnog
suda “o pravnim posljedicama ukidanja
propisa (u konkretnom slučaju općeg akta
jedinice lokalne samouprave) na ugovorne
odnose koji se temelje na ukinutom propisu” u kojem se navodi da se ugovorne
obveze koje se temelje na nezakonitim
odredbama ukinutog propisa smatraju
ništetnim u smislu odredbe članka 322. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima, jer
su protivne vrijedećim mjerodavnim
prisilnim propisima i od dana stupanja na
snagu presude o ukidanju propisa ne mogu
se primjenjivati bez obzira na okolnost što
su odredbe propisa na kojim se temelje
ukinute nakon zaključenja ugovora, pošto
su takve nezakonite odredbe bile protivne
zakonu i prije ukidanja.
Ništetnost ugovora nastaje kad nastanu
zakonski razlozi ništetnosti (ex tunc). U
konkretnom slučaju razlog ništetnosti zaključenih ugovora o korištenju parkirališta uz
naplatu je protivnost odredbi tih ugovora o
“dnevnoj parkirališnoj karti”, te o “parkirališnim zonama i cijenama na javnim parkiralištima” prisilnim propisima Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o
lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a ona je nastala u trenutku zaključenja
tih ugovora. Pri tome suprotno ničim potkrijepljenim i očigledno neistinitim tvrdnjama
direktora “Sanitata” nije od važnosti što su
nezakonite odredbe Odluke o organizaciji i
načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu
Dubrovniku - “Sl. glasnik Grada Dubrovnika”, br.: 12/09. (na kojima je zasnovan ugovor) ukinute nakon zaključenja tih ugovora, jer su one, u smislu izloženog shvaćanja, nedvojbeno bile protivne zakonu i prije
njihovog ukidanja, tj. prije objave odluke o
ukidanju u “Narodnim novinama”.
Odluka Visokog upravnog suda, broj: Usoz4
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
125/2012-6 od 30. svibnja 2014.g. (“Narodne novine”, br.: 74/14.) o ukidanju Odluke o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu Dubrovniku - “Sl.
glasnik Grada Dubrovnika”, br.: 12/09. je
konstitutivne naravi, ali kao i svaka konstitutivna odluka, ona ima i svoju (prešućenu,
neizrečenu) deklaratornu preambulu koja
je i logična pretpostavka za ukidanje. Odluka se ukida zato jer je protivna zakonu,
ali ona je bila protivna zakonu i prije ukidanja. Stoga, nezakonitost odredbi Odluke o
organizaciji i načinu naplate i kontrole
parkiranja u Gradu Dubrovniku - “Sl. glasnik Grada Dubrovnika”, br.: 12/09. nije nastupila od dana ukidanja te odluke 18. lipnja
2014.g., već od prvog dana primjene te
odluke 24. prosinca 2009.g.
Konačno, ustavna načela pravednosti,
ustavnosti i zakonitosti zahtijevaju da se
građanima koji trpe štetne posljedice učinaka nezakonitog propisa i prije njegovog
ukidanja omogući pravna zaštita.
Vidjeti o naprijed navedenom pravna shvaćanja Ustavnog suda RH izražena u njegovim odlukama: broj: U-III-1797/2009 od
10. lipnja 2009.g. http://sljeme.usud.hr/
usud/praksaw.nsf/ee9e09db89c968fdc1
256a7f00419dff/c12570d3 0061ce53c
12575d700273b52? OpenDocument
(pravno shvaćanje “o trenutku nastupanja
nezakonitosti odredbi ukinutog podzakonskog akta”) i broj: U-III-213/2000 od 27.
ožujka 2000.g.
http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/
70dc920edc085267c1256e340034695e/
c1256a25004a262ac1 2568e3002f1d64?
OpenDocument (pravno shvaćanje “o
pravnim posljedicama ukidanja propisa na
ugovorne odnose koji se temelje na ukinutom propisu”).
Ovakvim nezakonitim i samovoljnim postupanjem tvrtke “Sanitat” kojim se lažnim
prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica
građani dovode u zabludu da su i nadalje
dužni plaćati dosad neutužene tražbine
“Sanitata” na ime tzv. dnevnih parkirališnih
karata po ukinutoj Odluci i time navode da
na svoju štetu, a u korist “Sanitata”, plate
takve zakonski neosnovane tražbine “Sanitata”, direktor “Sanitata”, kao odgovorna
osobe te tvrtke, po mom mišljenju čini kazneno djelo “prijevare u gospodarskom
poslovanju” iz članka 247. stavak 1. Kaznenog zakona, u pokušaju, za koje je kazneno djelo propisana kazna zatvora od
šest mjeseci do pet godina.
Pitanje je hoće li kaznena prijava koja uskoro slijedi direktoru “Sanitata” zbog pokušaja takve protupravne naplate konačno utjecati da isti počne poštivati pravomoćne
sudske odluke i pravnoobvezujuća shvaćanja Ustavnog suda.
Ivica Ban, Dubrovnik
DUBROVNIK I BALKAN
Vraćaju nas u bivšu crkn
Dubrovnik treba „udariti žestoku kontru“ dokazima da živi upravo
mediteranski (ne u bivšoj SFRJ-i) u što spada i svakodnevna prehrana,
proizvodnja južnog voća, turizam i drugo, a ne držati se kao pijan plota:
ćevapčića, ražnjića, sarme, pljeskavica, krmenadla, lepinja i ostalih
marifetluka s istoka i tko zna već od kuda još
Prije svega u tijeku smo uspješne (Grad
Dubrovnik), a možda i rekordne turističke
sezone sa stotinama tisuća turista koji ostvaruju milijunska noćenja. A koliki će pak
biti stvarni utržak u kunama „kazat će“ zaključni račun na kraju ove turističke, nadajmo se i pretile 2014. godine. Dakle,
raspoloživi hotelski kapaciteti, oko 14.000
postelja u sve rastućem privatnom smještaju, kako u samome Gradu tako i na sveukupnoj, Gradu pripadajućoj rivijeri, a tu su i,
ali ipak malobrojnim kampovima, te je Dubrovnik u stanju dnevno ugostiti – udomiti i
preko 25.000 gostiju. Uz sve to, „često
proklinjani“ cruiseri kao i dnevni izleti
donose i dio novca – svaka kap vode, vatru
gasi. Ovakvim uspjesima u ovogodišnjoj
sezoni (i ranijima) doprinijeli su i doprinose
mnogi čimbenici kao: kulturno-povijesne i
sakralne znamenitosti Grada, muzejskogalerijsko bogatstvo, klimatsko-pejzažne
pogodnosti, tradicionalna ljubaznost Dubrovčana, opravdano-po čitavom svijeturazvikani Dubrovnik-odredište, modernizirani hoteli sa „pregršt“ zvjezdica, domaće
delicije i vrhunska vina, kupanje u čistom i
toplom moru, pa i na plažama ukrašenim
plavim zastavicama, zatim zavidan noćni
život uz Ljetne igre i mnoštvo koncerata,
folklorne priredbe, izletničke mogućnosti i
štošta još Dubrovnik pruža. Završavajući
ovaj uvod vraćam se na naslov teme da
Dubrovnik nije dovoljno mediteranski Grad,
a morao bi, u svakom slučaju, biti. Ako on
PRIOPĆENJE OTOČNOG SABORA
Udar na otočane
Otočni sabor – udruga za razvitak hrvatskih otoka
obraća se svekolikoj hrvatskoj javnosti i državnim
institucijama povodom novih događanja oko
proširenja lučkih područja pod upravama lučkih
uprava priobalnih županija i nekontrolirane berbe
samoniklog bilja po hrvatskim otocima
Svjedoci smo gotovo svakodnevne sve
veće centralizacije državne vlasti nauštrb
otočana koji ostaju bez prava i mogućnosti
upravljanja svojim resursima, a time i mogućnosti upravljanja vlastitim razvojem i
budućnošću prema vlastitoj viziji, nahođenju i specifičnim potrebama. Jedan od
ovakvih „udara“ na otočane događa se i
od strane županijskih skupština koje izglasavaju proširenja lučkih područja pod upravom lučkih uprava priobalnih županija
bez ispitivanja potreba, želja, namjera
građana i bez traženja ikakve suglasnosti
od strane lokalnih gradskih ili općinskih
vijeća. U svjetlu izrade novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Otočni
sabor je predložio da se sukladno Ustavnim
odredbama i načelima Strategije održivog
razvitka RH, uvaži posebnost pomorskog
dobra kao jedinog općeg dobra u Republici Hrvatskoj, te da se u odredbi navedenog Nacrta Zakona ugradi odredba kojom
bi se članovima lokalne i područne samouprave, kao najzaineresiranijim predstavnicima sveukupne hrvatske javnosti omogućilo sudjelovanje u pripremnim radnjama prilikom postupka za davanje koncesija na pomorskom dobru, kao i sudjelovanje u sa-
mom postupku
donošenja Odluke o davanju koncesije na
pomorskom dobru Republike Hrvatske.
Također, u sadašnjem razdoblju izrade novog Zakona i svojevrsne ugroženosti pomorskog dobra u smislu reguliranja njegova korištenja u gospodarske svrhe (koncesioniranja), Otočni sabor je predložio zakon-
sku dopunu, kojom bi se omogućilo da u
sastav Županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra i proširenja lučkih područja kao jedan od članova obvezno bude
osoba delegirana od strane lokalne zajednice područja na kojem se odvija postupak.
Provođenje uključivanja lokalne zajednice
u donošenju odluka o njihovim interesima
je i na osnovi Ustava, Strategije i drugih zakona jedna od obveza Vlade Republike Hrvatske. Posebna priroda pomorskog dobra
i činjenica da je otočko i obalno stanovništvo takvo dobro sačuvalo i očuvalo do današnjih dana ovim prijedlozima Otočnog
sabora daje posebnu težinu zasnovanu i
na činjenici konsenzusa hrvatske javnosti
da se o ovim pitanjima mora voditi posebna briga i posvetiti uvećana pažnja.
Otočni sabor upozorava na pojavu nekontrolirane berbe samoniklog bilja (smilja,
kadulje, gospine trave, majčine dušice,
ružmarina i drugog bilja) po hrvatskim otocima od strane needuciranih berača koji
imaju odobrenja Uprave za zaštitu prirode
i Ugovor sa hrvatskim šumama. Nažalost
branje bilja se ne odvija samo na trenima
pod nadzorom Hrvatskih šuma, već i na
privatnim terenima. Ovim postupkom dolazi
do ugrožavanja pčelinjih i stočnih ispaša.
U ovom slučaju dolazi do apsurda i to tako
što se preko Agencije za plaćanje u poljoprivredi dobivaju potpore s jedne strane, a
sa druge uništavaju pčelina i stočna ispaša.
Ovim putem pozivamo nadležne institucije
koje su potpisnici navedenih odobrenja da
provjere pridržavaju li se vlasnici odobrenja istog ili dolazi do njegovog kršenja.
Predsjednik Otočnog sabora
Denis Barić
nutu, totalitarnu i nenarodnu SFRJ-u
to nije krive su mnoge okolnosti, a bome i
mi sami. Naznačih da nas izbacuju (Dubrovnik) s Mediterana pa i Lijepu našu u
cjelini „izbacuju“ na zapadni Balkan, u jugoistočnu Europu, u nekakav region, pa čak
nas vraćaju i u bivšu crknutu totalitarnu i
nenarodnu SFRJ-u. To potvrđuju i dva netom završena-održana politička skupa u
našem Gradu (od 10.7.2014. g do....) imenom Croatia Forum s ministrima vanjskih
poslova i drugima i čudnoimeni skup „Brdo
Brijuni – proces“ na kojemu su bile
GLAVEŠINE bivših jugoslavenskih republika uz nadžontanu Albaniju. Svašta! Zato bi
Dubrovnik trebao „udariti žestoku kontru“
dokazima da živi upravo mediteranski (ne
u bivšoj SFRJ-i) u što spada i svakodnevna
prehrana, proizvodnja južnog voća, turizam
i drugo, a ne držati se kao pijan plota:
ćevapčića, ražnjića, sarme pljeskavica,
krmenadla, lepinja i ostalih marifetluka s
istoka i tko zna već od kuda još. Svjesni
smo da nismo tropski kraj (Grad), ali smo
mediteranski – skoro pa – suptropski po
mnogočemu, pa i po sveukupnoj flori, klimi i mnogočemu još. Bezuvjetno Dubrovnik
i okolicu trebalo bi „obući“ u: palme, agave, kaktuse, masline, rogače, česvine, lovoriku, lempriku, pitosfore, oleandere,
ružmarin, tzv. piramidne čemprese – drvoredi, smokvu, vinovu lozu, kiwi i mnogo toga
još što krasi ostale mediteranske zemlje, a
ne da se kitimo borovima, bagremovima i
koječim još što je sad slučaj. Prava rak rana
su nam palme (i drvoredi istih) koje hametice nestaju s dubrovačkog područja, a nove
se skoro i ne sade. Grad i okružje istog trebali bi imati nekoliko desetaka tisuća palma. Da smo kojim slučajem vrjednija čeljad mogli bi dobrim dijelom zadovoljiti vlastite potrebe i u južnom voću, pa i izvozit iste.
Što je od, recimo, bolji neretvanski kraj kad
bi i Dubrovnik s okolicom mogao proizvoditi
velike količine mandarina, naranača, limuna, zašto ne i lubenica pa i izvoziti u bijeli
svijet. U nas se u prvi plan stavlja betoniza-
cija i apartmanizacija pa će nam uskoro
nestati i ono malo preostale obradive zemlje i vrtova. Šteta i sramota, zar ne poštovani čitatelji Glasa Grada? Ne zaboravimo
da se u bivšoj Dubrovačkoj Republici (1358.
do 1808.) pretežito živjelo od poljoprivrede, stočarstva i ribanja, a manje od zanatstva, trgovine, pomorstva, pa i poklisarstva.
Na samom kraju. Ne mogu se opširno
„pisanijom razmahati“ zbog nedostatka
prostora pa ću i završit s ovim aktualnostima i pisanim gostovanjem u mnogočitanom, često razgrabljenom i nadasve popularnome Glasu Grada uz napomenu da bi
se mi Dubrovčani, pa i „Dubrovčani“ trebali lavovski boriti u dokazivanju, a i življenju
da nijesmo nikakav Zapadni Balkan, Jugoistočna Europa ili nekakav region što bi
znao reći bivši Stipe Mesić, nego smo isključivo Mediteran.
Pero Hrdalo, Dubrovnik-Lapad
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
5
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
HAŠKI SUD I OLUJA
Pravna i politička odgovornost
Prilikom nedavnog boravka u Zagrebu sudac Theodor Meron, predsjednik haškoga suda (ICTY) i predsjednik
drugostepenog vijeća koje je oslobodilo generale Gotovinu i Markača, eksplicite je ukazao na to da su tom
presudom oslobođeni odgovornosti samo i jedino konkretni vojnici, odnosno zapovjednici oslobodilačke hrvatske
vojske; ali ne ni onodobna ni ovodobna hrvatska politika, a ponadasve ne kreatori onodobne hrvatske politike,
prije svih svemoćni ondašnji predsjednik Franjo Tuđman i ministar obrane Gojko Šušak
Na svečanoj sjednici Gradskog odnosno nema hrabrosti
vijeća Grada Knina održanoj spoznati, a i prilikom nedavnog
11.06.2014., uoči Dana Grada boravka u Zagrebu na to je eki njegova „nebeskog zaštitnika“ splicite ukazao gospodin susv.Ante, napokon su, nakon što dac Theodor Meron, predsjedsu se izredali deboto svi hrvats- nik haškoga suda (ICTY) i predki gradovi i općine, počasnim sjednik drugostepenog vijeća
građanima i Grada Knina pro- koje je oslobodilo generale Goglašeni generali Ivan Čermak, tovinu i Markača - da su tom
Ante Gotovina i Mladen presudom oslobođeni odgoMarkač. General (u ratu) i bi- vornosti samo i jedino konkretznismen (prije i poslije rata) ni vojnici, odnosno zapovjedČermak je svoj izostanak na nici oslobodilačke hrvatske
svečanosti opravdao „bolešću“ vojske; ali ne ni onodobna ni
; general i poratni biznismen ovodobna hrvatska politika, a
Gotovina kao da se u zadnji čas ponadasve ne kreatori onodlučio, pa je u odjeći u kojoj odobne hrvatske politike, prije
se zatekao ipak skoknuo do svih svemoćni ondašnji predobližnjega mu Knina; dočim se sjednik Franjo Tuđman i minigeneral i hadezeovac Markač star obrane Gojko Šušak, druspremno odazvao i prigodno gi u hijerarhiji ondašnje vlasti;
odjenuo najsvečanije odijelo. a za koje je zapravo, kao stvarPo završetku svečane sjednice ne prvo- i drugooptuženoga i
generali su u društvu gra- bila
pisana
optužnica
donačelnice Josipe Rimac tužiteljstva na čelu s gospođom
(HDZ) i njezinih gostiju gospo- Carlom del Ponte. Ta POLITIdina Tomislava Karamarka, KA i ti POLITIČARI bi izvan
predsjednika HDZ-a, te pot- svake „razumne“ sumnje, da
predsjednika Sabora RH im u međuvremenu nije definidr.Željka Reinera (HDZ), a koji tivno presudila biologija, bili ossu slučajno baš toga dana bili uđeni i to zasigurno na osjetno
na proputovanju kroz Knin, duže kazne, od prvostepeno
otišli na svečani ručak.
izrečenih 24 godine izvorno tek
Kao što znamo, general Čer- četvrtooptuženom generalu
mak je još prvostepenom, a Gotovini. A vjerojatno bi još toostala dvojica nedavnom liko dobili kao prvo- i
drugostepenom presudom drugooptuženi i u procesu
haškoga suda oslobođeni su tzv.“hercegovačkoj šestorci“.
pravne, a time posredno i poli- Tu politiku i te političare sudac
tičke (udruženi zločinački Meron i njegov haški tribunal
poduhvat) i vojne (prekomjer- nije oslobodio ni pravne, pa
no granatiranje Knina) odgo- dakako ni političke odgovorvornosti za svoju vojničku ul- nosti za zločine koje su
ogu i djela počinjena u VRO prouzročili prije, u toku i nakon
„Oluja“, kojom operacijom je „Oluje“, a nesmetano ih čine
vojno poražena srpska sve do danas. Nalazeći za to
paradržava na hrvatskom teri- „teorijsko“ uporište ponajprije
toriju i odnosno područje (osim baš u zlouporabi, odnosno
istočne Slavonije i Srijema) re- pogrešnoj
interpretaciji
integrirano u pravno-politički sadržaja, značenja, obuhvata i
sustav Republike Hrvatske. dosega haške odnosno MerKao što ne znamo, jer „nitko“ u onove oslobađajuće presude.
hrvatskoj (pa ni srpskoj, pa ni Tom presudom je dakle,
bosanskohercegovačkoj) ni između ostaloga i između osondašnjoj ni današnjoj, ni talih, i najkarizmatskiji general
poziciji ni opoziciji, ni pravnoj Ante Gotovina oslobođen i za
ni političkoj znanosti, ni ideo- „prekomjerno granatiranje Knloški predodređenoj ni liberal- ina“. Na koje me uvijek asocirno ne(pred)određenoj, ni novi- aju oni nezaobilazni HTV-ovi
narskoj ni inoj inteligenciji, neće kadrovi VBR-a koji s kamionske
6 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
prikolice za „Oluje“ negdje iz
okolice „dejstvuje“ po, pretpostavljam, Kninu. I baš na taj
isti VBR (višecijevni bacač raketa), odnosno na permanentnu kanonadu iz tog VBR-a permanentno me tijekom cijelog
svog „beskrajnog“ trajanja asocirala „propovijed“ odnosno
političko bogohuljenje msgr.
Ante Ivasa, biskupa jedne i jedine držav(otvor)ne Crkve u
Hrvata, na „svetoj misi“, pardon
hadezenjarskom
kloeroustaškom skupu, središnjem
događaju središnje službene i
državne i vjerske, odnosno
državnovjerske, odnosno
vjerskodržavne proslave Dana
pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, održanoj i ovogodišnjeg petog kolovoza u Kninu, još ovu
godinu u Privremenoj Crkvi
Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u prostoru tvornice
DIV (ex TVIK), ali zato dogodine, na dvadesetogodišnjicu
„Oluje“, sigurno (bosanski:
bezbeli) u dovršenoj i besprijekorno upicanjenoj velebnoj
Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta, najnovijoj promašenoj (u vjerskom, i ekonomskom, i političkom smislu) nekretninskoj
megainvesticiji Crkve u Hrvata.
Dočim je vojničina Gotovina
pucao po okupiranom Kninu
rasturajući u paramparčad
zločinačku četničku paravojnu
tvorevinu, za što ga je nadležni
međunarodni civilni sud oslobodio, a mogu povjerovati i u
Boga koji bi mu oprostio eventualne usputne grijehe; dotle
sam „ko-amen-u-očenašu“ siguran, da, ako zaista postoji Bog
i to baš onaj kojega bi trebao
propovijedati msgr.Ivas, da mu
zbog onih razarajućih plotuna
u obrnutom i potpuno vjerski
(ekumenski), i politički (nacionalno), i ekonomski (demografski) pogrešnom pravcu: iz
odavno oslobođenog Knina po
ostatku ostataka još uvijek
tužne, čemerne i obesmišljene
u svojoj slobodi i od ljudi (Srba)
i od stvari (njihovih kuća i iman-
ja) Krajine, kad on dođe pred
Njegov sud (jer za zločinstva
ove vrste teško da će se ikad
oformiti pravno, a na žalost nije
izgledno ni političko sudište ni
u Jadnoj Našoj ni u Haagu), da
mu ne gine vječno druženje s
Luciferom, Mladićem, Amfilohijem i ekipom u devetom krugu pakla.
Ili se možda ipak varam? Ta zar
im, i msgr.Ivasu i misnom mu
suslužitelju vojnom ordinariju
msgr.Jezerincu, i njihovim
bivšim (F.Tuđman), sadašnjim
(T.Karamarko) i budućim
(K.Grabar-Kitarović?) vrhovnim
(političkim) zapovjednicima, te
ostalim stranačkim i ideološkim istomišljenicima načičkanim
oko Privremenog Oltara
Privremene Crkve Gospe Velikog Hadezenj…, pardon, Hrvatskog Krsnog Zavjeta, svojim
gromoglasnim nedolaskom u
Knin nisu presudili baš ti naši
(da li još uvijek i njihovi?) oslobođeni i, ako se i varam lijepo
zvuči, od njihove šporke politike slobodni generali – karizmatici? Zapravo, ovo s generalskom apstinencijom odnosno
samovoljom već prelazi granice (moga) najoptimističkijeg
očekivanja, te se ozbiljno
počinjem pitati dokle će hadezenjare trpjeti da im jedan
legionar više nego sumnjive
prošlosti uporno, od prvoga
dana po oslobađanju iz haškog
pritvora trbuhozbori o „okretanju budućnosti“, pa do nedavnog banaliziranja te
budućnosti u smislu da je za
jednu i jedinu, svetu, ponosnu
i neprikosnovenu Hrvatsku
najvažnija stvar „stvoriti društvo u kojem se može časno i od
svojeg rada proživjeti svoj životni vijek“, da bi sve to, još počeo
i sprovoditi u praksi u njegovim
tunogojilištima, pa na svečano
proglašenje počasnim građaninom Slavnog Kraljevskog I
Tuđmanovog Grada Knina
dolazi u robi koja mu zaudara
na, što bi Splićani rekli, „friškinu“; a niti dva mjeseca iza toga
nepristojni nezahvalnik ne
udostojuje se više niti pomoliti
se (u oba značenja: prisustvom i molitvom) na središnjoj proslavi kako Dana
pobjede i domovinske zahvalnosti, tako i Dana hrvatskih branitelja? Ma
kakve to on, isluženi francuski odnosno internacionalni odnosno anacionalni
legionar-plaćenik, zapravo,
kad se hadezenjarski
državotvorno razmisli, i ima
suštinske odnosno dubinske veze s tom Domovinom
i tim hrvatskim braniteljima?
O onemu Čermaku ne isplati se ni trošiti riječi, njemu je biznis vazda bio daleko ispred i iznad Domovine,
ali Markaču, osvjedočenom
„našem“ čovjeku, zaista je
krajnje vrijeme da izađe iz
Gotovinine sjene, prestane
biti talac njegovih lijevo-liberalnih zas(t)ranjivanja, i
vrati se na jedini za Hrvatsku ispravni put, a to je
put koji nam je zacrtao blagopočivajući Otac Domovine (falsificirani) doktor i
general (JNA) Franjo
Tuđman, kojim utrtim putom danas prti njegov zemaljski namjesnik Tomislav, a sutra bi već mogla i
papisa Kolinda. Čime bi
Hrvatska cijelom svijetu, pa
i šire, dokazala da je definitivno emancipirana u svakom pogledu, od antifašističkog do seksističkog.
Pa ipak, za svaki slučaj, da
ja ipak pozdravim kako u
zadnje vrijeme običavam:
Mrš kreroustašiji, sloboda
hrvatskoj naciji!
Darko Kaciga
Dubrovčanin
PS 1
Gospar Ante Šoljić, koji se
nedavno u jednom svom
napisu prepoznao kao
primjer(ak) onoga što ja
nazivam „hadezenjarom“
odnosno „kleroustašom“,
ocjenom da je odnosna
propovijed biskupa Ivasa
bila „sjajna“, opravdao je
svoj renome.
PS 2
Ceterum censeo… uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo
svima koji ne prebivaju u
Hrvatskoj; 2) Ministarstvo
turizma; 3), a mostu preko
Rijeke dubrovačke vratiti
njegovo časno, izvorno ime
– Most Dubrovnik.
ARGUMENTI I LJUDSKA PRAVA
Malo je dobrih
Samaritanaca
Predsjednica Židovske zajednice dr Sabrina Horović je ukazala na događaje
bliskoistočne, te izrazila žaljenje za svim civilnim žrtvama, osobito ženama i djecom.
Tako se (ispravno i ljudski) nažalost ne ponaša većina hrvatskih, srbijanskih i bošnjačkih
intelektualaca, što ide čak toliko daleko da se negira ili opravdava tragična realnost
Bleiburga i Jasenovca, te Srebrenice, Kozare, Banjice, Višegrada, Foče i Rame
Ugledni i uvaženi dubrovački ekonomist Bajro Sarić
(poznat i kao solidan poduzetnik, vrstan šahist i
uspješan političar) u svome tekstu “Uzmak ljevice”
ističe u dva navrata pojavu antisemitizma u našoj
sredini, što ću pokušati opovrći.
Radi se o vrlo ozbiljnim stvarima u kojima se mora
biti odmjeren i argumentiran, jer za svakog normalnog čovjeka, demokrata, humanista i (ili) vjernika nema ružnije (i opasnije) stvari od kršenja ljudskih prava, narušavanja ljudskog dostojanstva i
mržnje koja često ima katastrofalne posljedice.
Najbolje započeti sa uglednim hrvatskim liječnikom
židovskih i dubrovačkih korijena doktorom Slobodanom Langom koji je primjer liberalnog, individualističkog i pravdoljubivog intelektualca.
Na tekst M.Jergovića u kojem rečeni autor tvrdi:
“tako to svaki put biva kad Izrael vrši agresiju na
palestinske teritorije, kod hrvatske se publike odjednom probude humanizam i osjećaj solidarnosti sa
našom dalekom palestinskom braćom i sestricama (tada je i Tito bio antisemit, op.T.T, ali i to je
loše formulirano, jer i Palestinci su Semiti). Zašto je
tako?
Odgovor je prost do bola. Zbog antisemitizma,
zbog mržnje prema Židovima, prema ljudima kojih
zapravo u Hrvatskoj nema.”
Lang izjavljuje da Jergović piše gluposti, te dodaje
da je “u Hrvatskoj antisemitizam vrlo slab, gotovo
na razini humora. Vidi se da Jergović razrješava
svoje unutarnje dileme koje nemaju veze sa stvarnošću.”
Ne mogu odoljeti da ne prikažem barem dio bogate
biografije Slobodana Langa.
Dr Lang je 1971. predložen za studenta prorektora, što odbija. Njegov otac Rikard istakao se u hrvatskom proljeću, te poslije štitio kolege proljećare
na Ekonomskom institutu.
Na 14 (zadnjem) kongresu SKJ upravo je dr Lang
potaknuo umjerenog Ivicu Račana da na govornici izjavi: “mi (izaslanstvo SKH) ne možemo prihvatiti jugoslavensku partiju bez Slovenaca”, te nakon toga hrvatska delegacija napušta
kongres.
Njegovo humanitarno djelovanje u
Gradu je poznato, te mirotvorstvo u srednjoj Bosni, području suludog sukoba Hrvata i Bošnjaka.
Djed i baka dr Langa su stradali u logoru, Stepinac se ponudio da ih spasi, ali
je djed Ignac (predsjednik židovske
zajednice u Vinkovcima) izjavio da je
prva njegova dužnost lojalnost i obrana
zajednice, a ne sebe.
Brojni su židovski intelektualci zadužili
Hrvatsku poput Slavka (ugledni izdavač,
liberal, pobornik centralne Europe - program Alpe Adria) i dr Iva Goldsteina
(voditelj katedre za hrvatsku povijest 20 stoljeća,
poznati medievist, autor “Bizanta na Jadranu”),
izumitelja Davida Schwartza, Josipa Franka, Danila Kiša, dr Andrije Hebranga (mlađeg) ali i današnjih gospodarstvenika Šterna, Porgesa,
Rohatinskoga.(nisam napisao M. Pijadea, jer je on
ipak pripadao nedemokratskom komunističkom
bloku).
Predsjednica Židovske zajednice dr Sabrina
Horović je ukazala (prigodom počasnog bajramskom prijama kod efendije Herića) na događaje
bliskoistočne, te izrazila žaljenje za svim civilnim
žrtvama, osobito ženama i djecom.
Tako se (ispravno i ljudski) nažalost ne ponaša
većina hrvatskih, srbijanskih i bošnjačkih intelektualaca, što ide čak toliko daleko da se negira ili opravdava tragična realnost Bleiburga i Jasenovca ,te
Srebrenice, Kozare, Banjice, Višegrada, Foče i
Rame.
Uostalom, slavenski Hrvati i Srbi štuju Isusa i apostole (koji su Židovi), dok slavenski Bošnjaci prihvaćaju objavu proroka Muhameda, koji je kao Arapin također Semit.
Da ima u nas ružnih stvari (kao i svugdje na svijetu), mi tek činimo prve korake u vježbanju
demokracije i slobodnog poduzetništva, treba ukazivati na greške i propuste (to je zadatak intelektualca), maligne društvene procese spriječiti;
ali štetno je zalijetati se sa netočnim formulacijama
i lijepiti etikete nepromišljeno.
Ako u jugoistočnoj Europi ima netolerancije i omraze, tada se to ipak odnosi na prve susjede a nikako na Nijemce, Amerikance, Ruse, Indijce, Japance, Kineze, Semite (Saudijce, Izraelce, Katarane, Omance, Sirijce, Libanonce...) i td.
Kaže (nažalost) Nietzsche - kad velim bližnji, tad
obično ne mislim na prvog susjeda.
Ali koliko je uopće (igdje) dobrih Samaritanaca?
Malo, tragično malo.
Teo Trostmann
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
7
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
GLAZBA NAŠA SVAGDAŠNJA
Zakon je iznad
bilo kakve dozvole
Jako me zanima koliko će vremena još proći da netko
od nadležnih konačno shvati da je zvučno zagađenje
za turizam po meni jednako štetno kao da se, ne daj
Bože, na Lokrumu nasuka Costa Concordia
Danas 12.08, sam saznala da
je gospodin Pervan, naš
poznati poslovni čovjek iz Švedske morao da napusti kuću koju
je kupio u blizini plaze Kopakabane, jer nije mogao podnijeti
preglasnu glazbu koja se ori sa
plaže. Nakon njegove žalbe
nadležnim u Gradu rečeno mu
je da je kupio kuću na pogrešnom mjestu. Toliko o elitnom turizmu, naš Gradonačelnik i gospođa Murati, koja u ime Grada
potpisuje akte, su zastava ruksak turizma očigledno od toga
imaju više koristi.
Kao što je poznato grad Dubrovnik je hotelu Rixos izdao
specijalnu dozvolu za izvođenje žive glazbe na taraci hotela 4
dana ? u tjednu od 20-23 h a
potpisao je poštovani gradonačelnik Andro Vlahušić koji
je očigledno daleko od hotela I
građana, dozvola datira od
3.07-31.08.
Što ne valja s ovom dozvolom i
što ova dozvola znači? Dozvola
je manjkava samim tim što je u
suprotnosti sa Zakonom o poštivanju javnog reda i mira kao i
Pravilnika o dozvoljenoj razini
buke, te samim tim nevažeća jer
ne može dozvola biti u suprotnosti sa zakonom, Zakon je
8
iznad bilo kakve dozvole. Davanjem dozvole bilo kom hotelu, a u ovom slučaju Rixosu
znači davanje licence za teroriziranje okolnih sugrađana.
Naglašavam da je tako sročena da svako može da je tumači
kako mu drago i prenese odgovornost na drugoga, također
hotel ima dvije glazbe, jednu na
taraci bez ograničenja od
ponedjeljka do ponedjeljka od
20h pa -dok ih organi reda ne
utišaju, i nije mi poznato da imaju dozvolu za drugu glazbu.
Ova glazba sa kupališta se svira, IZGLEDA kada poželi glavni
konobar u 11 h u 15, u 18, u 20
itd., drugim riječima kada oni
požele.
Što je hotel lošiji to je glazba
glasnija, poznato u svijetu, a teror nad susjedima veći a tako
počinju padati zvjezdice, vrijeme bi bilo da neko ko je za to
nadležan prekontrolira da li hotel zaslužuje sve te zvjezdice,
elitni gosti hotela sa 5 zvjezdica
se ne guše u smradu i dimu sa
roštilja, na bazenu, preglasnom
muzikom, zapuštenim okolišem, noćnim razgovorima
posluge i partijanjem veselih
gostiju na bazenu poslije
ponoći, a hotel je urešen kao
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
božićno drvce sa gaćam, šugamanima, čarapama i nagim turistima.
Hotel Rixos mora shvatiti da ja
ne živim na njihovoj taraci i
nisam gost hotela, oni mi neće
odrediti dnevni raspored, dnevni odmor, večernje opuštanje na
mojoj taraci. Jako se varaju ako
vjeruju da me mogu utišati ja
neću odustati, jer sam na svome
u svojoj zemlji i poštivam zakone hrvatske Države. Objavite
preslik dozvole za izvođenje žive
glazbe na bazenu i kupalištu sa
svom pratećom dokumentacijom o poštivanju Pravilnika o
dozvoljenim razinama buke, i
koji su glazbeni instrumenti
navedeni u rješenju Sanitarne
inspekcije.
Hotel Rixos se nalazi u rezidencijalnom naselju mješovitog tipa
i dozvoljena razina buke je 55
decibela, a u poslovnom
okruženju dozvoljena razina
buke je 65 decibela.
Hotel terorizira nas i sve ostale
stanovnike okolnih ulica sa
bukom iz air conditionera,
smećem, neuređenim okolišom, rupom koja je nekada bila
depandans hotela a danas je
leglo štakora, Grabovica,
otvorenim roštiljom a na kupal-
ištu nereguliranim odvodom
dima iz kuhinje i “navodno
prikrivenim otpremnicima mobilne telefonije”. Pišite i istražujte
poštovani novinari i inspektori
malo o tome.
Dana 7.08. hotel je BEZ DOZVOLE pustio živu glazbu sa kupališta u 15 h, nisam pustila
glazbu, zvala sam policiju te je
nakon mog poziva policiji muzika utihnula. Nikada mi osoblje
hotela Rixos neće nametati glazbu koju ću slušati, kada ću otići
na počinak te kada ću popiti
kavu na mojoj taraci u miru i tišini.
Turisti iz cijelog svijeta dolaze
kod nas jer još uvijek mogu slušati najljepšu glazbu, glazbu
mora, nije uzaludno Zadar
poznat u cijelom svijetu po morskim orguljama.
Jako me zanima koliko će vremena još proći da netko od
nadležnih konačno shvati da je
zvučno zagađenje za turizam po
meni jednako štetno kao da se,
ne daj Bože, na Lokrumu nasuka Costa Concordia. Efekat preglasne glazbe je zastrašujući.
“Glup je isto kao mrtav, on ništa ne primjećuje, samo drugi
oko njega pate.“
Marija Smodlaka,
Kotorska 5, Dubrovnik
GRAD DUBROVNIK
U SKLOPU STUDIJSKOG POSJETA
Prijem za delegaciju iz Bangkoka
Delegaciju iz Kraljevine Tajland, koja u Dubrovniku boravi u sklopu
studijskog posjeta Republici Hrvatskoj od 12. do 14. kolovoza, primio
je 12.kolovoza gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić.
Voditelj izaslanstva od 38 članova Manit Techa Apichok zamjenik je stalnog tajnika za Bangkok Metropolitan Administration, lokalne
vlasti u gradu Bangkoku. Gradonačelniku Vlahušiću rekao je kako je posjet Gradu Dubrovniku i uspostava kontakta s lokalnim
vlastima dio Razvojnog programa za starije rukovoditelje koji provodi BMA, a osim Hrvatske, u programu je posjet Njemačkoj. Delegacija je s gradonačelnikom razgovarala o razvoju turizma, poglavito „incentive“ turizma, kao i razmjeni znanja i iskustava između dvaju
lokalnih samouprava.
12.KOLOVOZA 201.4
PRINC ALWALEED BIN TALAL BIN ABDULAZIZ ALSAUD U HRVATSKOJ
Zahvala Njemačkog
nogometnog saveza
gradonačelniku Vlahušiću
Zainteresiran za investicije u Gradu
Dubrovniku
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić
primio je zahvalu Njemačkog nogometnog saveza za čestitke koje je uputio nakon što je Njemačka osvojila naslov svjetskog nogometnog prvaka
u Brazilu, kao i poziv reprezentativcima na odmor
u Gradu Dubrovniku. U čestitki se navodi kratak
sažetak nastupa Njemačke reprezentacije u Brazilu, te između ostalog: „Milijuni fanova koji slave
u državi u diljem svijeta i četvrta zvjezdica za četvrti
naslov prvaka. Statistika ne može izraziti našu
neizmjernu radost i naš ponos na postignuti uspjeh. Sada je idealno vrijeme za izraziti veliku zahvalnost na Vašoj potpori.“, stoji u čestitki koju potpisuju Wolfgang Niersbach, predsjednik Njemačkog nogometnog saveza i Helmut Sandrock,
glavni tajnik.
Saudijskog princa Alwaleed Bin
Talal Bin Abdulaziz Alsauda,
koji je boravio u Dubrovniku, primio je 8.kolovoza gradonačelnik Andro Vlahušić. Njegovo kraljevsko visočanstvo
izrazilo je zadovoljstvo ljepotom
Grada Dubrovnika. Izrazio je interes za ulaganje u investicijske
projekte, te suradnju u području turizma. Gradonačelnik Vlahušić zahvalio mu je na
dolasku u Grad, te ga upoznao s brojem turista i rezultatima na tom području, kao i
aktualnim privatnim i gradskim ulaganjima. Princ Alwaleed u razgovoru s gradonačelnikom spomenuo je i neke od brojnih svjetskih tvrtki u kojima posjeduje
vlasnički udio: Apple Inc.,Citigroup, Coca Cola, Compaq, eBay, Four Seasons Hotels & Resorts, Fairmont Hotels and Resorts i ostale, te naglasio kako postoje brojne
mogućnosti za konkretna ulaganja u turizmu i drugim područjima od strane njegove tvrtke Kingdom Holding, ali i njegovih partnera kojima će prenijeti dojmove iz
Republike Hrvatske.
SVJETSKI KONGRES ANTROPOLOGIJE 2016. U DUBROVNIKU
Grad pokrovitelj
Ravnatelja Instituta za antropologiju u Zagrebu Sašu Missonija,
akademika Pavla Rudana i stručnu suradnicu u Institutu Moranu
Jarec, primili su 7.kolovoza gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić i zamjenik gradonačelnika Nenad Vekarić. Missoni je
gradonačelnika Vlahušića i njegova zamjenika Vekarića upoznao
s trenutnim projektima i aktivnostima Instituta. Od 4. do 9. kolovo-
za na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku održala se konferencija pod nazivom „Antropologija i zdravlje“, a na tridesetpetoj
po redu konferenciji ove godine sudionici su raspravljali o kulturalnim, biološkim, arheološkim i lingvističkim faktorima koji utječu
na ljudsko zdravlje. Sudionici sastanka su gradonačelniku
Vlahušiću najavili održavanje Svjetskog kongresa antropologije
2016. godine u Gradu Dubrovniku, na kojem je predviđeno od
sedamsto do tisuću sudionika. Gradonačelnik Vlahušić je obećao
da će Grad Dubrovnik biti pokrovitelj.
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
9
GRAD DUBROVNIK
ZA OTVORENJE PODRUŽNICE U GRADU DUBROVNIKU
U POVODU BLAGDANA VELIKE GOSPE
Potpora Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Pučke feste
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić primio je
7.kolovoza Željka Jozića,
ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Ivanu Lovrić
Jović, znanstvenicu u Institutu.
Sastanku je nazočio i zamjenik
gradonačelnika Nenad Vekarić.
Jozić i Lovrić Jović su gradonačelnika Vlahušića upoznali
s znanstveno-istraživačkom
funkcijom Instituta. Ivana Lovrić
Jović bavi se poviješću hrvatskoga jezika, dubrovačkim
govorom i talijanskim utjecajem,
a u sklopu ovogodišnjeg programa Dubrovačkih ljetnih igara
predstavljena je i njena knjiga „O starome
dubrovačkom govoru nazbilj“. Ravnatelj
Jozić istaknuo je kako se utjecaj instituta širi
otvaranjem podružnica, jer se na taj način
lakše dolazi do materije i realiziraju projekti.
Dogovoreno je otvorenje podružnica u
Gradu Dubrovniku sljedeće godine, a prvi
U povodu blagdana Velike Gospe koja se
obilježava 15.kolovoza program će biti
raznovrstan i vrlo bogat, na Elafitskim otocima i u Zatonu, ali i u samom Gradu. Brojni turisti ali i domaći gosti doista mogu birati iz raznovrsne ponude koncerata i zabava prekrasne ljetnih kolovoških noći. U
Zatonu će 14. kolovoza gostuje žonglersko - akrobatska skupina Kam-Hram sa
svojim atraktivnim programom, dok će u
nedjelju 17. kolovoza „kolendavati“ U Štikovici i Zatonu Velikom Klapa Malfi. Elafitski otoci bit će nekoliko dana uzastopce
središte zabava jer se blagdan Velike
Gospe tradicionalno na Lopudu, Kalamoti i Šipanu obilježava misnim slavljima i
pučkim zabavama. U četvrtak 14. kolovoza u crkvi sv.Nikole na Lopudu koncert će
održati violinistica Loris Grubišić, cellistica Vanda Đanić i pijanist Alberto Frka. Na
sam blagdan Velike Gospe održat će se
Lopudska noć s glavnim gostima Kopito
Band s otoka Visa, a podnaslov njihovog
programa je „otočni raspašoj“. U subotu
16.kolovoza program akrobacija, bubnjanja i žongliranja na lopudskoj rivi izvodi
Kam-Hram, a u 22 sata iste večeri na
rasporedu je koncert pijaniste Đura Tikvice
i Nika Marušića na klarinetu. Na otoku Šipanu programi se organiziraju i u Luci i u
Suđurđu.14. kolovoza u Luci Šipanskoj
svečanom dodjelom nagrada i priznanja
završava ovogodišnja „Ljetna škola filma
Šipan“, a u petak 15.08. nastupit će skupina Kam – Hram. U Suđurđu u subotu
16. kolovoza na rivi zabava je uz Marijana
Bana i Diktatore. Koločepsko Donje Čelo
ugostit će 13. kolovoza u 21 sat grupu
Kam – Hram koji će svojim atraktivnim
nastupom sigurno privući pozornosti gostiju, a za 14. kolovoza pripremljena je prava poslastica – izvedba predstave „Ribarske svađe“ Kazališne družine Kolarin. Na
blagdan 15. kolovoza na rivi u Donjem
čelu održat će se zabava uz grupu „Art“.
projekt bit će rječnik dubrovačkog govora.
U planu su i radionice kroatistike za lokalno
stanovništvo, rekla je Lovrić Jović. Gradonačelnik Vlahušić rekao je kako će Grad
Dubrovnik pružiti logističku potporu, ustupiti prikladan prostor za djelatnost instituta i
sufinancirati projekte.
8.KOLOVOZA 2014.
Prihod od Dubrovačke kartice
45,7 % veći
Gradski projekt Dubrovačka kartica nastavlja ostvarivati iznimno
pozitivne rezultate. U prvih sedam mjeseci 2014. godine ostvaren je prihod od 6.154.280 kuna, što je povećanje od čak 45,70 posto u odnosu na prvih
sedam mjeseci u 2013. kada je prihod iznosio 4.223.950 kune. U srpnju ove godine ostvaren je promet od 2.042.700 kuna, te je zabilježeno povećanje prihoda od 44,20 posto u
odnosu na 2013. kada je prihod iznosio 1.416.430 kuna. Cijena Dubrovačke kartice iznosi
150 kuna za jednodnevnu, 200 kuna za trodnevnu i 250 za tjednu karticu, a u slučaju
kupnje na službenoj internetskoj stranici turistima se odobrava popust od 10 posto. Ova
jedinstvena ulaznica omogućava razgledavanje kulturne i spomeničke baštine u vlasništvu
Grada Dubrovnika, te vožnju javnim gradskim prijevozom. Uključeni su i dodatni popusti
pri kupovini, a poklon kupcima je turistički vodič na 150 stranica.
UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK
Produžena Ciuhina izložba „Otok u duši“
Zbog interesa javnosti, izložba svestranog slovenskog suvremenog umjetnika Jože Ciuha
„Otok u duši“, postavljena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik produžuje se do nedjelje, 17.
kolovoza 2014. Osim ove impozantne i tehnikom (mozaici, akvareli na papiru, akrilici na
platnu, pleksi staklo) bogate izložbe, čija je kustosica Vesna Delić Gozze, a autor teksta u
katalogu akademik Tonko Maroević, u kojemu je osim njih dvoje Ciuhin rad opisao i slovenski likovni kritičar Zoran Kržišnik, u sklopu izložbe posjetitelji mogu pogledati i film „Slikar
svojega časa“. Naime, radi se o dokumentarnom filmu o Ciuhinom životu i radu koji je
nastao u produkciji Radiotelevizije Slovenija. Jože Ciuha rođen je 1924. u Trbovlju (Slovenija). Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. Izlagao je na više od 500 samostalnih i 400 grupnih izložbi. Za svoj rad primio je mnoga priznanja, a član je i Ruske akademije umjetnosti. Osim slikanja bavi se grafikom, mozaikom i literaturom. Radno vrijeme:
svaki dan, osim ponedjeljka, od 9 – 20 h
PROMETNI ELABORAT POTVRDIO:
Lapad stanica i spojne ceste su najprotočnije raskrižje
„Promel projekt“ d.o.o. izradio je stručnu studiju prometa na području Grada Dubrovnika,
u kojem su obuhvaćene najprometnije gradske lokacije. Analiza sadržava i usporedbu s
istim lokacijama u 2011. godini kada su izvršena posljednja mjerenja prometa. Elaborat
obuhvaća sljedeće lokacije: Raskrižje Ilijina glavica, Ulica Vladimira Nazora - Ulica Andrije
Hebranga, Splitski put - Ulica Vladimira Nazora, raskrižje Dom zdravlja, raskrižje Pošta
Lapad, raskrižje Lapad stanica, te spojna cesta s Nikolom Teslom i spojna cesta s Ulicom
Ante
Starčevića.
10 GlasGrada
- 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
I u Gradu živo
Dobra zabava na najljepšoj dubrovačko plaži
- Banje za sve Dubrovčane i naše posjetitelje
organizira se u subotu, 16. kolovoza 2014.
„Noć Ploča“ održat će se na inicijativu Gradskog kotara Ploče iza Grada, s ciljem
obogaćivanja ponude i sadržaja u jednom
od najatraktivnijih dijelova Dubrovnika. U organizaciji sudjeluju Grad Dubrovnik, TZ grada Dubrovnika te East West Beach klub. Program započinje u 21.30 sati, a goste će zabavljati grupa Colonia. Dođite i zabavite se
uz energične dance ritmove jedne od najpopularnijih grupa u Hrvatskoj. Za sve romantičare i one koji vole balade – svečarski koncert Ibrice Jusića ispred Crkve sv. Vlaha. Koncert „50 godina skalina“ u 22.30 sati začinit
će nedjeljnu večer. Izvedbe poznatih Ibričinih
aturoskih skladbi i interpretacije drugih
poznatih balada oslikat će dugogodišnju
karijeru dubrovačkog kantautora , nezaobilaznog Ibrice s gitarom i psom. Jelka Tepšić
GRAD DUBROVNIK
OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA MLADIH
Problem stigmatizacije
Ove godine obilježavanje dana
u svijetu je posvećen ukazivanjem na problem stigmatizacije
mladih ljudi sa teškoćama mentalnog zdravlja. Međunarodni
dan mladih u Dubrovniku ove
godine su obilježila dva
događaja uz potporu Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za
obrazovanje šport socijalnu
skrb i civilno društvo gdje se
mladi prikazali dio svog
postignuća u kreativnom i umjetničkom stvaralaštvu.
Prvi događaj zbio se 8. i 9. kolovoza u prostorijama Art radionice Lazareti u organizaciji inicijative mladih Dracon kao Cosplay konvenciju i uz podršku Art
radionice Lazareti, Volonterskog
centra Dubrovnik te Udrugom
Deša. Cosplay je skraćenica
koja označava costume play,
što u hrvatskom prijevodu znači
igra kostima. Međutim, nije riječ
o maškarama kao što na prvi
pogled izgleda, već se radi o
preuzimanju karaktera realnog
lika ili pojma te njegovo
oživljavanje. Prvog dana konvencije organizatori su
pozdravili sudionike, održana je
prezentacija borilačkih vještina
i capoeire, projekcija filma, radionice crtanja i radionice
origamija. Otvorenju je prisustvovala i plesna skupina 3-V.
Radionicu origamija održali su
članovi Hrvatskog origami
društva Božo Cicvarić i Petra
Ivatović. Drugog dana konvencije održao se anime kviz,
prezentacija o animeu, Yu-GiOh! turnir, izložba origamija te
natjecanje najboljeg cosplaya.
Ova inicijativa mladih je u postupku osnivanja udruge te želi
nastaviti i dalje sa ovakvim aktivnostima.
Drugi događaj zbio se 11. kolovoza u ljetnom kinu Slavica.
Održana je proslava povodom
međunarodnog Dana mladih u
organizaciji Info centra za mlade
Dubrovnik - Informadur te uz
suradnju Kinematografa Dubrovnik, Kluba mladih Gradskog društva crvenog križa. Program je započeo edukativnom
predstavom mladih Gradskog
društva Crvenog križa „Pomozi
mi, molim te“ koja govori o problemu nasilja u obitelji. Nakon
toga su pohvaljeni najbolji mladi volonteri ove organizacije te
će im sljedeći tjedan biti dodijeljene besplatne ulaznice za kino
predstave u Kinematografima
Dubrovnik. Nagrađeni volonteri
su: Mihaela Ivanković, Petra Žuvela,
Antonio Žuvela,
Krešimir Sokol,
Kristijan Jukić,
Renato Brboleza,
Katarina Orlandini,
Ivan Galjuf, Karla
Sentić, Leo Bongi,
Ivana Petrović te
Antonia Merčep.
Uslijedile su projekcije filmova Audiovizualnog centra Dubrovnik, a prikazana su tri
filma: „Nedodirljiva“, „Marinovo
tezoro“ i najnoviji film „Luzer“
koji su uz mentorstvo režirala,
snimala i glumila djeca i mladi.
U drugom dijelu programa nastupili su mladi dubrovački
glazbenici: Inochente i Luka
Burky Pažin, Mihael Klaić, Đive
Stjepović, Daisy May i band
Neverin koji su prisutne dojmili
svojim impresivnim umjetničkim
nastupima. Manifestaciju je vodio Srđan Obad.
Dana 12.kolovoza na sam
Međunarodni dan mladih na
radio Dubrovniku gostovali su
svi predstavnici udruga mladih
koji su sudjelovali u organizaciji
gore navedenih aktivnosti:
Marin Daničić, Ana Smilović Informadur, Đivo Glanz - Dra-
NA RUTI ZAGREB - SARAJEVO – DUBROVNIK OBILJEŽENA
STOTA GODIŠNJICA POČETKA PRVOG SVJETSKOG RATA
Doček biciklista na Pilama
Dana 8.kolovoza
poslijepodne na
Brsaljama ispred
TIC Pile Turističke
zajednice grada
Dubrovnika stigao
je biciklist prof.
Tomica Plukavac,
koji je službeni
ambasador IIPT-a
(International Institute for Peace
through TourismMeđunarodnog
institua za mir kroz
turizam) u Hrvatskoj. Plukavac
je krenuo na bicikliranje kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu
obilježavajući na ovaj način stotu godišnjicu početka Prvog svjetskog rata.
Posjetio je Sarajevo i poprište
atentata na Latinskom mostu,
obišao Međugorje i Mostar, te
Metković, a svoju rutu završava
u Dubrovniku.
Tomislava Plukavca na Pilama
su dočekali ravnateljica FA
„Linđo“ambasadora mira insituta IIPT od 2012., Josipa Pavlov-
ić, te predsjednica SKAL kluba
Dubrovnik Mirjana Kovačević, s
obzirom da je SKAL klub
pridruženi član IIPT (International Institue for Peace through
Tourism), te Hrvoje Ljubimir iz
agencije Adria Congress, kao i
dvije lijepe kostimirane Linđovice. Biciklisti Tomislavu
Plukavcu su uručeni i prigodni
pokloni u ime TZ grada Dubrovnika, nakon čega se otišao
odmoriti pred nastup FA Lindja
u okviru Dubrovačkih ljetnih igara. J.Tepšić
NARODNA KNJIŽNICA GRAD OVE SUBOTE, 16. KOLOVOZA U 20,30
Susret s bugarskom književnicom
Elkom Nyagolovom
Ugledna bugarska pjesnikinja Elka Nyagolova predstavit će svoju
novu zbirku pjesama „Bijela kuća“ dubrovačkoj publici. U organizaciji Društva hrvatskih književnika - Podravsko-prigorski ogranak,
Matice hrvatske - ogranak Dubrovnik i Dubrovačkih knjižnica Dubrovnik predstavljanje će se održati u subotu, 16. kolovoza s početkom u 20,30 sati u čitaonici Narodne knjižnice Grad (Saloči od
zrcala). Elka Nyagolova je rođena u Dobriču, živi u Varni na Crnom moru. Autorica je 20 zbirki pjesama, dobitnica najviših nacionalnih i međunarodnih nagrada. Član je Upravnog odbora Saveza bugarskih pisaca, predsjednica je Slavenske književne i umjetničke akademije, direktorica Međunarodne asocijacije književnika
i publicist za Balkan. Urednica je književnog časopisa Znaci i brojnih
knjiga, prevoditeljica na i sa više slavenskih jezika, organizatorica
književnih festivala Njena zbirka pjesama „Bijela kuća objavljena
je 2013. godine u izdanju Društva hrvatskih književnika - Podravsko-prigorski ogranak. U programu sudjeluju: Enerika Bijač, član
Upravnog odbora DHK i predsjednica Podravskog ogranka DHK,
Marijeta Hladilo, pročelnica za kulturu. obrazovanje, znanost i sport
Dubrovačko - neretvanske županije, Elka Nyagolova, autorica
knjige i predsjednica Slavenske književne i umjetničke akademije, Jelena Obradović Mojaš,, tajnica Matice hrvatske - ogranak
Dubrovnik, Đuro Vidmarović, književnik i književni kritičar te Stjepan
Šešelj, književnik i urednik Hrvatskog slova, dok će se za glazbeni
ugođaj pobrinuti Klapa Ardea. Ivana Burmas
con, Mihaela Ivanković,Petra Žuvela mladi Gradskog društva crvenog križa Dubrovnik te pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, Grada Dubrovnika
Miho Katičić. Ovaj Upravni odjel u svojoj djelatnosti ima skrb o
djeci i mladima kao posebni
dio djelatnosti.
GlasGrada
- 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 11
GRAD DUBROVNIK
VIJEĆE ZA MLADE DUBROVAČKE BISKUPIJE I TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA DUBROVNIKA
Nightfever oduševio Dubrovčane, ali i mnogobrojne turiste
Nightfever je projekt međunarodnoga karaktera pokrenut 2005. godine u Kölnu u
Njemačkoj, nakon Svjetskog dana mladih
Nightfever održan je i ove godine u Dubrovniku u četvrtak 7.
kolovoza, te je kao i prošle godine kad je u Dubrovniku održan
prvi put, pobudio iznimno velik
interes ne samo mladih i ostalih
vjernika grada Dubrovnika, već
i mnogobrojnih njegovih posjetitelja, što je i bila namjera organizatora Vijeća za mlade Dubrovačke biskupije i Turističke
zajednice Grada Dubrovnika.
Program je započeo euharistijskim slavljem koje je predvodio dubrovački biskup mons.
Mate Uzinić, a koji je u propovijedi istaknuo dva pitanja koja nik, Sin Boga živoga.“
ma koji su dolazili u crkvu naje Isus u evanđelju postavio Nakon toga uslijedio je kratko kako bi zapalili svijeću.
učenicima: „Što govore ljudi, tko molitveno-meditativni program Posebnu radost kod onih koji su
je Sin Čovječji?“, te ono puno na mnogobrojnim svjetskim ulazili u crkvu izazivalo je kada
važnije: „A vi, što vi kažete, tko jezicima: osim na hrvatskom, bi čuli molitvu, pjesmu ili svjesam ja?“ Biskup je to pitanje molilo se i na engleskom, tali- dočanstvo na svom jeziku.
aktualizirao i uputio ga svim ok- janskom, španjolskom, portu- Tijekom cijele večeri mladi Duupljenima u crkvi sv. Vlaha, nag- galskom, njemačkom, fran- brovačke biskupije na dulasivši da iako je postavljeno svi- cuskom i poljskom, što je brovačkim su ulicama upma zajedno, istovremeno je up- posebno oduševilo mnogo- oznavali ljude s programom
ućeno svakom pojedinačno, te brojne turiste koji su uglavnom Nightfevera i pozivali ih u crkvu
svatko osobno i pojedinačno posve neočekivano ovu večer sv. Vlaha, a po ispunjenosti
treba na njega odgovoriti. umjesto u šetnji ulicama Grada, crkve može se zaključiti da su
Izrazio je uvjerenje da ako se proveli u molitvi u crkvi sv. Vla- mladi bili izrazito uspješni u
predamo Gospodinu, i naš će ha. Također, na različitim jezici- svom zadatku. Među posjetitelodgovor biti poput Petrovog iz ma mladi su svjedočili svoje jima sasvim slučajno zatekli
evanđelja: „Ti si Krist - Pomaza- iskustvo vjere i prenosili ga oni- smo i patera Alana Nevilla, ir-
ART RADIONICA LAZARETI
Grad je mrtav. Živio grad!
Akcija u srcu sezone. Program (12 –
16. kolovoza 2014.) suvremene
umjetnosti u javnim prostorima za
slučajne i namjerne prolaznike
U prvom tjednu našeg srca sezone te u sklopu programa Grad je mrtav. Živio grad!
gostujući i lokalni suvremeni umjetnici potpomognuti od stanovnika grada kao sudionika, realizirat će niz umjetničkih akcija za
slučajne i namjerne prolaznike u javnim
prostorima Grada.
U utorak 12.8., u ponoć, je Jelena Topić,
poznata kao djevojka koja je 31 dan nepomično stajala i šutjela na trgu u Prijedoru,
u Dubrovniku, na Stradunu, izvela performans u kojem je paradoksalno zahtijevala
tišinu, istovremeno proizvodeći buku.
Dan poslije, u srijedu 13.8., na plaži Banje,
je Mario Cvjetković, RUTA, odjeven u
ronilačko odijelo ulazeći u more na „elitnom“ dijelu javne plaže Banje prestao biti
uljezom te je preuzeo ulogu osamdesetogodišnjeg stanovnika Ploča koji svakodnevno ponavlja taj ritual.
Istoga dana na most na ulazu u Grad s
Ploča, Grad, Pile, Kata Mijatović, izvela jeu
performansu
Djevojačkim
zborom
Du12 GlasGrada s- 491
- četvrtak 14.
8. 2014.
brovnik, vrištanje mladih dubrovačkih djevojaka u funkciji svojevrsnog energetskog
čišćenja prostora, potvrđivanja života Grada; prije svega ono priziva buđenje, usredotočenost na ovdje i sada, ali je i istovremeno i krik pobune, nepristajanja.
Kasnije je na Stradunu Božena Končić Badurina, u programu Prije nego imam poć’
u grad, realizirala skupnu akciju s
dvadesetak stanovnika Dubrovnika koji su
odgovorivši na Boženina pitanja stvorili personalizirane majice kojima javno iznose njihove osobne i privatne stavove i mišljenja
o životu u Gradu.
Od srijede 13. kolovoza do utorka 19. kolovoza Jadranka Kosorčić portretira u Lazaretima stanovnike gradske jezgre, a portreti će biti izloženi u Galeriji Otok 20. kolovoza u 21 h.
Ovom prilikom pozivamo sve zainteresirane
za portretiranje da se jave na telefon 020
324633 ili mailove [email protected] i [email protected] radi dogovora.
Subota 16.8. u podne
Ben Cain, WE ARE DOING ABSOLUTELY
WHATEVER WE WANT TO NOW
performans i instalacija u javnom prostoru
kojima autor propituje kontekste Dubrovnika kao turističkog središta i grada u kojem
svakodnevno žive stanovnici.
U drugom dijelu programa akcije izvode
skog svećenika i redovnika koji
je trenutno nakratko na odmoru u Dubrovniku, te je vidjevši
mlade koji pozivaju na Nightfever i sam došao, budući je jedan
od pokretača i organizatora
Nightfevera u Irskoj. Izrazito je
oduševljen ljepotom crkve sv.
Vlaha, ali ipak posebno radostan zbog širenja Evanđelja i
na ovakav način kroz otvaranje
Crkve svijetu. Nightfever je projekt međunarodnoga karaktera
pokrenut 2005. godine u Kölnu
u Njemačkoj, nakon Svjetskog
dana mladih. Osmišljen kao
večer otvorenih vrata crkve želi
ljudima, koji se tu večer zateknu
u Gradu, omogućiti trenutke
molitve i meditacije. Specifičnost Nightfevera je u pjesmi,
molitvi i meditaciji na više svjetskih jezika. Ovaj projekt je do
sada održan u šezdesetak svjetskih gradova, poput Rima,
Sydneya, Glasgowa, Münchena, Lourdesa, te Splita u kojem
je ovaj projekt realiziran prvi put
u Hrvatskoj 2012. Velika
posjećenost i izrazito pozitivne
reakcije stanovnika Grada te
domaćih i stranih gostiju
opravdale su pokretanje ovog
projekta i u Dubrovniku. Više o
ovom projektu u svijetu možete
saznati
na
linku:
www.nightfever.org.
Šime Zupčić
Božidar Jurjević, Tina Gverović, Žejko Badurina, Anamarija Obradović, Ivona Vlašić,
Kvart – Milan Brkić, Rino Efendić, Boris
Šitum, Gildo Bavčević, Slaven Tolj, a program se nastavlja i u trećem tjednu našeg
srca sezone s još iznenađenja.
Program Grad je mrtav. Živio Grad! U srcu
sezone – je projekt koji će se u javnim prostorima u Gradu Dubrovniku realizirati kroz
niz umjetničkih akcija i intervencija te sitespecific radova kreiranih upravo za kontekst
Dubrovnika u srcu turističke sezone; ujedno je i pokušaj igre suvremene umjetnosti
sa suvremenim kontekstom Dubrovnika
kao egzemplara turističke urbane ekonomije koja uvelike utječe na načine korištenja i
planiranja javnih gradskih prostora kao i na
život svih stanovnika Grada.
Program se realizira i tijekom godine kroz
niz radionica, predavanja, okruglih stolova,
izložbi i sl ... namijenjen je svima zainteresiranima, a prije svega slučajnim prolaznicima te je ujedno pokušaj izlaska tj. povratka
suvremene umjetnosti u javne gradske
prostore Dubrovnika i izlazak iz namjenskih
prostora galerija i muzeja.
Program se realizira uz podršku MInistarstva kulture RH, Grada Dubrovnika, Zaklade
Kultura nova, Nacionalne Zaklade za razvoj civilnog društva i Županije Dubrovačko-neretvanske.
DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO
ODRŽAN KONCERT KLAPE
RIŠPET U SLANOMU
Još jedna
nezaboravna
večer
U Slanomu je 9. kolovoza ispred
crkve sv. Jeronima klapa Rišpet
održala koncert u sklopu programa primorskog kulturnog ljeta. Oni koji vole ovakvu vrstu
glazbe izdvojili su 30 kuna za
ulaznice i uživali u dalmatinskoj
pjesmi i najpopularnijim hitovima ove klape i drugih dalmatinskih pjevača kojima je Rišpet
podizao atmosferu. Nekoliko
stotina gostiju zapjevalo je i
opustilo se u ugođaju koji je
ponudila još jedna zabavna
večer u Slanomu. Lj.Šimunović
IZ PROGRAMA PRIMORSKOGA KULTURNOGA LJETA
Regata barki na vesla
i nastup klape Oštro
Već nekoliko godina za redom TZO Dubrovačko
primorje u programu Primorskog kulturnog ljeta
organizira „Regatu barki na vesla“ u uvali Janska u
Banićima. Regata svake godine okupi više ekipa
koje se dobro zabave u natjecanju. Posjetiteljima,
koji tu večer 16. kolovoza budu u Janskoj, neće
nedostajati zabave. Regata počinje u 19 sati, a
poslije proglašenja najboljih slijedi zabava uz grupu „Gusari“. Za sve zainteresirane, koji žele sudjelovati na zabavi i noć provesti u prelijepoj uvali
Janska, ulazak je slobodan.
A u nedjelju 17. kolovoza ispred crkve sv. Jeronima, također u programu Primorskog kulturnog ljeta nastupa klapa Oštro. Njezin već najavljivani koncert, koji je odgođen zbog lošega vremena krajem
srpnja, dogodit će se u nedjelju u 21 sat. Ulazak je
slobodan i očekivati je kako će se 17. kolovoza okupiti brojni posjetitelji koji poznaju i prate rad ove
popularne klape koja je u Slanomu rado viđena i
rado slušana. Klapa Oštro je jedinstven spoj etno
izričaja konavoskog kraja i dalmatinskoga priobalnog identiteta svojstvenoga hrvatskome jugu, stoga je miljenica poznavatelja ove vrste glazbenoga
izričaja. Njihov nastup u Slanomu još je jedna prigoda da se i sami uvjerite u to ako u nedjelju dođete u Slano na njihov koncert. Lj.Šimunović
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 13
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
VINOGRADARI U VELIKIM PROBLEMIMA ZBOG NEVREMENA I BOLESTI NA LOZI
PROJEKT PEGASUS
Urod grožđa manji od 20 do 60 posto
Završna konferencija
Na sastanku s
predstavnicima
vinara i vinogradara s područja
Dubrovačkoneretvanske županije, održanom
7.kolovoza,
župan Nikola Dobroslavić je najavio kako će pomoći vinarima
koji su pretrpjeli
velike štete od
tuče i bolesti koja
je pogodila vinovu lozu.
Osim što je proglašena elementarna nepogoda za područje Općine Konavle, Županija će izdvojiti financijska sredstva za pomoć
vinogradarima te će pozvati Ministarstvo
poljoprivrede da se i ono uključi u rješavanje ovog problema.
Naime, na sastanku su vinogradari i vinari
kazali kako su tuča 30. srpnja, ali i niz bolesti
koje su se radi nepovoljnih vremenskih prilika pojavile na lozi, napravili veliku štetu po
vinogradima. Stoga se očekuje kako će
urod grožđa biti manji od 20 do 60 posto u
nekim područjima. Suočeni s problemom,
vinogradari i vinari zamolili su Županiju da
se uključi i da im pomogne riješiti probleme.
Isto tako, vinogradari su ukazali župana na
problem s PDV-om. Smatraju kako je nelogično da PDV plaćaju odmah po izdavanju računa, a ne po naplati do koje dolazi
Upravni odjel za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj na završnoj konferenciji gotovo stotinu tisuća eura vrijednog
projekta PEGASUS, održanog 7.kolovoza,
predstavio je rezultate projektnih aktivnosti.
tek nakon više mjeseci. Župan je istaknuo
kako je od Općine Konavle dobio zahtjev
za proglašenje elementarne nepogode te
da je nepogodu (izazvanu tučom) za područje te općine i proglasio. Naglasio je
kako je očito da su i drugi dijelovi DNŽ imali sličnu štetu i od nevremena i od bolesti te
je najavio kako će nakon što budu napravljena izvješća o šteti osigurati sredstva za
pomoć oštećenima.
Također, najavio je kako će sazvati sjednicu Savjeta za vinarstvo, kako bi se raspravilo o modelima prevladavanja problema, te pozvati resorno ministarstvo da se i
ono uključi. Župan je rekao kako će Županija i dalje raditi na osiguranju zasada i
usjeva jer i sada izdvaja velika sredstva za
police osiguranja, ali je dodao kako očekuje
da će i poticaji Europske unije biti od koristi
vinogradarima.
ZBOG OLUJNOG NEVREMENA PRAĆENOG TUČOM
Župan proglasio elementarnu nepogodu za
Konavle
Župan Nikola Dobroslavić proglasio je elementarnu nepogodu za područje Općine Konavle zbog olujnog nevremena praćenog tučom koje je 30. srpnja prouzročila velike štete na
vinogradima, voćnjacima i poljoprivrednim povrtlarskim kulturama.
Povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda Općine Konavle dužno je
izraditi konačno izvješće o nastaloj šteti najkasnije do 12. rujna i dostaviti ga županijskom
povjerenstvu.
REKONSTRUKCIJA DOMA ZDRAVLJA KORČULA
Vrijednost radova 18,3 milijuna kuna
14 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
Cilj projekta PEGASUS bio je osnivanje
socijalne zadruge „Lavandula“ koja je osnovana u Pločama jer je velika većina osnivača, a sada već zadrugara, iz doline
Neretve. Socijalna zadruga „Lavandula“ će
omogućiti dosadašnjim korisnicima projekta PEGASUS odnosno sadašnjim i svim
budućim zadrugarima, rješavanje problema vlastite isključenosti i nezaposlenosti
kroz priliku za ponovno uključivanje u društvo i život zajednice. Zadrugari će izrađivati
suvenire od lavande te pronalaziti tržišta za
svoje proizvode kako bi stvaranjem vlastitih
prihoda osigurali održivost poslovanja socijalne zadruge. Pružanjem prilika za
zapošljavanje marginaliziranim i socijalno
isključenim skupinama , socijalna zadruga
„Lavandula“ će težiti ostvarivanju svoje socijalne misije. Ukupna vrijednost projekta,
započetog u kolovozu 2013. godine, je 96,5
tisuća eura od čega je iz fondova IPA 4 komponente za razvoj ljudskih potencijala
Europske unije dobiveno 87 posto iznosa,
a DNŽ je sudjelovala s 13 posto. U provedbi ovog projekta, partneri DNŽ su Regionalna razvojna agencija DUNEA i centri za
socijalnu skrb na području županije: Dubrovnik, Korčula, Metković i Ploče. Projekt
je osmišljen s ciljem jačanja i uključivanja u
društvo predstavnika marginaliziranih skupina, u ovom slučaju dugoročno nezaposlenih osoba.
O 18,3 milijuna kuna vrijednom projektu rekonstrukcije Doma
zdravlja u Korčuli, 11.kolovoza su na radnom sastanku razgovarali
župan Nikola Dobroslavić i pročelnik za zdravstvo i socijalnu skrb
Dario Kulišić stanku s gradonačelnikom Korčule i ravnateljem
Doma zdravlja Korčula Vinkom Kapelinom i Sebastijanom Fabrisom. Naime, Županija i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije potpisali su sporazum o sufinanciranju dovršetka
rekonstrukcije DZ Korčula, pa se na sastanku razgovaralo o
pripremama za tu investiciju. Kako bi se DZ Korčula rekonstruirao
potrebno je da određene službe DZ budu izmještene kako bi se
radovi mogli nesmetano odvijati.
Dogovoreno je kako će Grad Korčula i DZ utvrditi koji se dio DZ
treba izmjestiti te da će Grad pomoći oko iznalaženja zamjenskog
prostora i samog preseljenja. O tome će biti potpisan i ugovor.
Preseljenje dijela službi je pretpostavka za raspisivanje javnog
natječaja za izvođenje radova. Očekuje se kako bi natječaj trebao
biti raspisan početkom rujna.
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
HIDROMETEOROLOŠKI RADAR IZ PROJEKTA ADRIARADNET
OVČARA-VUKOVAR-DUBROVNIK
Dio državne meteorološke mreže
Dvanaest biciklista završilo 1050
kilometarski maraton do Dubrovnika
Na radnom sastanku
s ravnateljem Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivanom Čačićem, održanom 12.kolovoza,
župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima, razgovarao je o
tijeku projekta ADRIARadNet u kojem, uz
talijanske i albanske
partnere, sudjeluje i
Dubrovačko-neretvanska županija kao jedini hrvatski partner
Uspješnom realizacijom projektnih aktivnosti predviđenih u prvom tromjesečju 2015. godine
na našem će se području postaviti mini hidrometeorološki radar koji će postati dio državne
meteorološke mreže.
Ravnatelj Hidrometeorološkog
zavoda Ivan Čačić istaknuo je
kako je taj radar, prvi na području srednjeg i južnog Jadrana, od
izuzetne važnosti za prognoziranje vremenskih pojava
čime će se uvelike poboljšati
sigurnost domicilnog stanovništva, ali i velikog broja turista
i nautičara koji posjećuju meteorološki aktivno područje južne
Hrvatske.
Projekt ADRIARadNet zapravo
predstavlja pozitivan primjer
suradnje regionalne i državne
uprave te dobro iskorištenih
sredstava iz pred pristupnih fondova jer njegovom realizacijom
područje južne Hrvatske postaje sigurnije, ali i vidljivo na meteorološkoj karti Europe što je
izuzetno značajno budući da se
radi o području koje svoj razvoj
uvelike temelji na razvoju turizma. Projekt ADRIARadNet sufinancira se sredstvima Europske
unije putem operativnog programa prekogranične suradnje
IPA ADRIATIC, vrijedan je oko
20 milijuna kuna od čega Dubrovačko-neretvanskoj županiji
pripada oko 2,2 milijuna kuna.
NA ISPITIVANJU KAKVOĆE MORA
Kupalište u Polačama jedino nije prošlo
Upravni odjel za zaštitu okoliša
i prirode ustvrdio je da u šestom ispitivanju kakvoće mora od
110 plaža u Županiji samo plaža
u Polačama na Mljetu nije odgovarala uvjetima Uredbe o
kakvoći mora za kupanje.
Naime, Zavod za javno zdravstvo DNŽ obavio je ispitivanje
mora od 28. srpnja do 08. kolovoza 2014. godine pri čemu je
na 103 plaže more je ocijenjeno
kao more izvrsne kakvoće. Dobra kakvoća mora za kupanje
utvrđena je na plažama Mali
Zaton, Ušće Opuzen i Prigradica u Blatu na Korčuli.
Zadovoljavajuća kakvoća mora
utvrđena je na plažama Mlini,
Striježica i Srebreno u Župi dubrovačkoj.
Tijekom šestog ispitivanja mora
05. kolovoza 2014. utvrđeno je
kratkotrajno onečišćenje u Polačama na otoku Mljetu. Obavljeno je dodatno uzorkovanje te
su svakodnevno uzimani dodat-
ni uzorci mora za kupanje od 07.
do 09. kolovoza 2014.. Ti su
uzorci udovoljavali uvjetima Uredbe. Uzorkovanje će se ponoviti u roku od sedam dana, radi
provjere prestanka kratkotrajnog onečišćenja. Detaljniji podaci dostupni su javnosti na
web stranicama Ministarstva
zaštite okoliša i prirode i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Tako se na adresama http://
www.izor.hr/kakvoca/ ili http://
www.zzjzdnz.hr/ mogu vidjeti
ocjene kakvoće prikazane obojanim kružnim simbolima i to
plavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim (zadovoljavajuća) i
crvenim (nezadovoljavajuća) na
Google maps podlogama, kao
i brojne popratne informacije
(npr. temperature zraka i mora,
slanost, smjer vjetra). Rezultati
utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazu podataka
odmah nakon završetka analize
Pročelnica za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Nina
Skurić i predsjednik Zajednice udruga HVIDR-e Dubrovačko-neretvanske županije Vitomir Bajac dočekali su 8.kolovoza dvanaest
biciklista iz udruge „Slavonsko-brodski biciklist“ koji su odvezli
1050 kilometara dugi maraton Ovčara-Vukovar-Dubrovnik. Maraton je povodom Dana Pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana
hrvatskih branitelja, po peti put organizirala udruga “Slavonskobrodski biciklist” iz Slavonskog Broda. Biciklisti su obišli i Spomenkriž poginulim dubrovačkim braniteljima na Boninovu.
EUROPSKI DOM DUBROVNIK I MLADI
Međunarodni dan mladih u Blatu
Ovogodišnje obilježavanje
Međunarodnog dana mladih za
Dubrovačko-neretvansku županiju održalo se u Blatu na Korčuli 12.kolovoza. Domaćin
mladima iz svih dijelova županije je bio Savjet
mladih općine
Blato, a odlazak u
Blato Europski
dom Dubrovnik
organizirao je uz
potporu
Dubrovačko-neretvanske županije i
u suradnji sa županijskim Savjetom
mladih. Međunarodni dan mladih
obilježava se diljem svijeta od
1999. godine, a cilj mu je istaknuti potencijale mladih kao partnera u današnjem globalnom
društvu.
Tribine, koncerti, kulturna
događanja, humanitarne akcije
– prigoda su da mladi javno
progovore o svojim potrebama,
interesima i pravima i predlože
rješenja za svoje probleme. Kao
glavnu temu ovogodišnjeg
Međunarodnog dana mladih
Ujedinjeni narodi proglasili su
mentalno zdravlje mladih, čime
se želi pružiti javna podrška
mladim ljudima s psihičkim
smetnjama i ojačati njihovo uključenje u društvo. Dubrovačkoneretvanska županija podupire
obilježavanje Međunarodnog
dana mladih u Blatu u okviru
aktivnosti županijskoga Savjeta
mladih, a na temelju prijedloga
koji je istaknut na susretu mladih
Dubrovačko-neretvanske županije, kojega je Europski dom
Dubrovnik organizirao 24. lipnja u Stonu uz potporu Ministarstva socijalne politike i mladih.
Prije programa u Blatu, u
Račišću je upriličen susret sa članovima Udruge mladih
Račišće, jedne od najaktivnijih
otočkih udruga mladih u našoj
županiji.
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 15
GLAS PLOČA
OD METKOVIĆA DO PLOČA
ODRŽAN JOŠ JEDAN MARATON L
Tradicija stara 17 godina - autohtono plovilo
danas bolid sportskog natjecanja
Sedamnaestu godinu zaredom održava se
sportsko amatersko natjecanje, maraton
lađa na Neretvi, od Metkovića do Ploča. Tom
poprilično zahtjevnom rutom prolazi i za prvo
mjesto se bori u prosjeku tridesetak ekipa,
oko 700 lađara, svaki za svoju ekipu, svaka
ekipa za svoje mjesto odakle dolazi. Bilo je
tako i ove godine, tradicija maratona nikad
nije bila življa, a ideja za podizanje na veću
razinu nikad više. Najavljivali su ga ove godine kao najmasovniji događaj u godini,
poznatim osobama najposjećenijim. Moglo
bi se reći da u najavama i nisu pretjerali s
obzirom na masovnu političku garnituru s
vrha države koja je događaju prisustvovala,
ali i velikog broja onih koji su ljetno osvježenje
i zabavu potražili upravo na ulicama grada
Ploča na sam maraton. Jednostavno, na
Maraton doći u Neretvu, želi svatko. Neki iz
marketinških razloga, neki iz zabave, a neki
jer je naprosto nezamislivo ne bit dijelom
ovog šušta i gušta ako si ikako u mogućnosti.
Tako iz godine u godinu ova tradicija “vuče”
i staro i mlado. Autohtono neretvansko plovilo već 17 godina tako stvara brend i proizvod Neretve kojeg ćemo, nadamo se, plasirati i dalje na tržište koje će korist donijeti
tom istom “neretvanskom čoviku” , ugostitelju i Neretvaninu čiji su preci tu lađu i iznjedrili.
START U METKOVIĆU
Dinamičnim tempom krenulo 37 ekipa
Cijeloga dana, ali i danima prije, sva tri grada aktera, Metković, Opuzen i Ploče, bila su
u pripremama za neretvanski događaj godine. Službe su odrađivale organizacijske zadatke, a u koordinaciji s Udrugom lađara
Neretve usklađivalo se odrađeno. Sam dan
maratona donio je gužvu već od jutra.
Popodnevni sati donijeli su i prve
znatiželjnike ulicama grada. U Metkoviću na
samom startu ove godine ipak nešto manje
ljudi, iako pred sam polazak lađa, prekrasan
prizor nije izostao. Mnogi su htjeli ispratiti
lađare i doviknuti im posljednje “sretno”
prije nego se otisnu u lađarsku pustolovinu. Predsjednik RH dr. Ivo Josipović
održao je govor, a lađare je pozdravio
uz ohrabrenje i čestitku i župan DNŽ Nikola Dobroslavić. “Neka vam snažna
bude desnica, sretno lađari”, zaželio je
Dobroslavić. Nakon smotre, znakom
kubure točno u 17 sati krenulo je 37 ekipa k cilju u Ploče. Danas, nekoliko dana
nakon, suci i stručni ljudi kažu, da je start
uistinu bio dinamičan. Iako je i to jedna
od tradicionalnih karakteristika maratona, jer svi žele prednost postići već na samom početku, ipak za ekipu Crnog puta start
je bio šokantan, ali parić koji im je doslovno
“ispao” u vodu uslijed sudara s lađom Jerkovca, odnosno ekipe Gospe KarmelskeKrvavac, ubrzo je sasvim štimao, a vremenska i razlika u poziciji, ubrzo nadoknađena.
Krenule si tako lađarske ekipe, ali i mnoge
brodice, gliseri i plovila s navijačima, turistima i svima koji su ovaj jedinstven doživljaj
htjeli iskusiti tamo gdje je on i najizraženiji,
na uzburkanoj Neretvi.
17.MARATON LAĐA
9.8.2014.godine
POREDAK
1. Crni put (Metković)
2.09.09
2./3. Gusari Komin
Stablina
2.11.46
4. Žrnovski galijoti (Žrnovo, Korčula) 2.11.53
5./6. Gospa Karmelska (Krvavac)
UOTV Rogotin
2.14.43
7. Jerkovac (Metković)
2.15.02
8. Škrapa Momići
2.15.11
9. MP5 TEAM (Pitomača)
2.17.22
10. Domagojevi gusari-Vid
2.17.27
11. UDL Čapljina - Čeljevo
2.17.34
12. Šarić Struga
2.17.39
13. Peračko Blato
2.17.45
14. SU Crni put (Metković)
2.18.38
15. Veterani 4.gardijske brigade
2.19.04
16. Sisak
2.20.05
17. Veslačka udruga Šarengradska ada
(Šarengrad, kod Iloka)
2.20.45
18. Staševica
2.21.08
19. Baćina
2.21.09
20. Plavi anđeli (MUP Ploče)
2.21.40
21. Veslačka udruga Dunavska čikla (Ilok)2.21.59
22. Opuzen
2.22.12
23. Sveti Ilija (Metković)
2.22.27
24. Primorsko-goranska županija (Rijeka)2.22.40
25. Salašari Somborski - HKUD
“Vladimir Nazor” Sombor (Srbija)
2.23.11
26. Troja (Gabela-BiH)
2.25.06
27. Župa Dusina (Veliki Prolog)
2.25.48
28. Prud
2.26.16
29. Karaotok (Višići, BiH)
2.27.32
30. Hrvatsko šumarsko društvo
ogranak Bjelovar (Bjelovar)
2.30.29
31. Crni put juniori (Metković)
2.31.19
32./33. Južnjak (Ploče)
Vidonje-Mlinište
2.32.52
Izvan konkurencije:
34. Jerkovac juniori (Metković)
35. Vinkovački lađari (Vinkovci)
36. ACO (Zagreb)
37. Torcida Ploče
OVE GODINE PRVI PUT ODRŽAN ŽENSKI MARATON, ZAINTERESIRANOST VELIKA
Nastupilo 10 ekipa, Gusarice iz Komina najbolje
Ove je godine, nekoliko dana prije Maratona, održano po prvi put i
natjecanje u vožnji lađom za žene, ženski maraton lađa. Žene su
zaveslale od Opuzena do Metkovića i nije im bilo teško bez obzira
što je uzvodno veslanje napornije. Činilo se nemogućim, ali još su
jednom dokazale da mogu sve. Ovaj maraton ideja je u začetcima,
a uspjeh prvog znači i ozbiljniji pristup sljedećem, pa je tako već
najavljeno
prikupljanje
ženskih 14.
ekipa
cijele Neretve, izrada Pravilni16 GlasGrada
- 491 - četvrtak
8. iz
2014.
ka i sve druge aktivnosti kako bi i ovaj maraton poprimio ozbiljnije
razmjere i bio rame uz rame ovom tradicionalnom. Ostaje za vidjeti
koje nam sve čari i zanimljivosti donosi ovaj ženski maraton.
Pobjednice prvog su Gusarice iz Komina. Drugo mjesto s lakoćom
su izveslale Stablinarke, a Metkovke su došle do cilja treće. Iduće
godine sprema se puno veći broj ekipa, time i onih koji ce ih pratiti,
a već sada prema zainteresiranosti, na maratonu za žene za očeki-
GLAS PLOČA
ZA POGINULE PLOČANE
LAĐA NA NERETVI
FANTASTIČAN DOČEK LAĐARA U KOMINU I STABLINI, A NAPOSLIJETKU I
FINIŠ U PLOČAMA
Izniman prizor zajedništva lađara
Stabline i Komina
Lađare su bengalkama, natpisima i gromoglasnim podrškom
organizirano
dočekali u Kominu i Stablini, a sam finiš u Pločama
označio je nadmoćnu pobjedu ekipe Crnog puta, ali
dvije ekipe učinile su ovaj cilj
posebnim. Ekipe Stabline i
Komina u cilj su ušle veslo
uz veslo, ruke uz ruke i time
priuštile izniman prizor zajedništva u rivalstvu i želji za
pobjedom. Dokaz je ovo
mnogočemu, posebice ako
se prisjetimo nemilih događaja od lani kad su stablinski lađari zahvaljujući
medijima, ali i nemilosti od strane Udruge, okarakterizirani kojekako. Zatomiti
želju za zlatom i podijeliti mjesto s drugom ekipom, mogu samo uistinu istinski “fer igrači”. U najavi je i zajednička noć lađara Stabline i Komina, o čemu
ćemo baš naknadno obavijestiti. Srebrni Kominjani i Stablinari, ali i lađari svih
ekipa s područja Ploča, ponosnim su učinili i gradonačelnika Ploča Krešimira
Vejića koji im je uputio i čestitku: “Drage lađarice i lađari, čestitam vam na
izveslanom maratonu, osvojenim medaljama, prizorima i dojmovima koje ste
priuštili sudjelovanjem na Maratonu. Učinili ste me ponosnim”, rekao je Vejić.
U večernjim satima u Pločama je upriličen svečani program dodjele medalja,
a u zabavnom dijelu programa prisutne je zabavljao mladi dubrovački bend
Silente. Uživalo se po pločanskim kafićima do dugo u noć, a pločanski
ugostitelje uzlovoljio je samo nemio
postupak policije, koja je unatoč gradonačelnikovoj odluci o produže-nom
radnom vremenu objekata i do 4 sata
ujutro, prekinula reproduciranje
glazbe. Ostaje nejasno zašto policija
nije poštivala donesene odluke, iako
je iz Grada Ploča pravovremeno upućen zahtjev i odrađene sve proceduralne aktivnosti. Uglavnom, šušur
Maratona je iza nas, dojmovi se još
uvijek zbrajaju, propusta je malo, a
ideja za unapređenje ima. Preostaje
nam pričekati do idućeg i sve to skupa izrealizirati. Lađari kažu da su već
s pripremama počeli, e pa ugostitelji,
obrtnici, institucije, Udrugo lađara,
krenite i vi!!!
vati je i dosta turista. Nekad lancale
lađe, danas veslaju,
podatak je to koji će
obogatiti turističku
brošuru našega
grada.
Položeni vijenci na Osojniku
Dana 12.kolovoza
obilježena je 19.
obljetnica pogibije
četvorice pločanskih vitezova: Stipe
Štrbića, Siniše
Musulina, Ivice
Petrovića i Albina
Ostija. Prisjećajući
se najtežih trenutaka 3. bojne 116.brigade, kada su u ovom
danu 1995. godine život izgubila četvorica pločanskih
branitelja, prisjećamo se i snage tih trenutaka kada su,
bez obzira na ovoliku tragediju i gubitak, naši branitelji
uspjeli vratiti položaje i oduprijeti se neprijatelju. Tim povodom, gradonačelnik grada Ploča Krešimir Vejić i zamjenik
gradonačelnika Zdenko Mateljak, uz Udrugu branitelja i
predstavnike Dubrovačko-neretvanske županije, zapalili
su svijeće i položili vijenac u ime Grada Ploča na spomen
obilježju u Osojniku. Vijence su položili i svijeće zapalili i
zamjenica župana Marija Vučković i pročelnica za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Nina Skurić
sa suradnicima te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata i roditelja poginulih branitelja iz Ploča. Prigodne riječi molitve i blagoslova uputio je pločanski župnik župe “Kraljice neba i zemlje” don Petar Mikić. Na groblju u Rogotinu i spomen obilježjima u Pločama u povodu
obljetnice pogibije pločanskih branitelja, istu gestu u ime
Gradskog vijeća napravili su i predsjednik Davor Mihaljević i nekoliko gradskih vijećnika.
PUTEM VALOVA RADIO POSTAJE PLOČE
Atmosferu s Neretve
pratili diljem svijeta
Za sve one koji nisu imali mogućnost lađare pratiti direktno s rijeke, radio Ploče organizirao je prijenos uživo s
javljanjima reportera, od kojih je jedan bio tik uz rame
glavnog suca, a drugi na zapovjednom brodu. Slušateljima su tako pravovremeno dolazile informacije o poretku, ali i o svim zbivanjima na vodi. Izjave u samom tijeku
maratona, svoje dojmove za RPP dali su i predsjednik
Josipović, ministri i poznate osobe javnog života koje su
Maraton na Neretvi pratile s broda Sea Star. Studio
pločanske radio postaje također je bio uz lađare realizirajući vezu s reporterima i prenoseći ogroman broj poruka podrške koje su slušatelji slali svojim favoritima. Još
je ovo jedan od uspješnih koraka kojim je RPP u srcu
zbivanja, ali i uz važne događaje u gradu. Usprkos neulaganju u novu tehniku i niz prepreka, ekipa radio Ploča
uspjela je priuštiti svojim slušateljima prijenos kojim su
mogli biti uz glavne zvijezde toga dana, očeve, sinove,
braću, rođake, prijatelje, momke, naše lađare. Sve čestitke glavnom uredniku
RPP-a!
GlasGradai cijeloj
- 491 -ekipi
četvrtak
14. 8. 2014. 17
IVO JELIĆ PREDSJEDNIK ZAJEDNICE KLUBA UTEMELJITELJA HDZ-a DUBROVNIK:
Boriti se protiv zla koje se širi
HRVATSKA BRATOVŠTINA BOKELJSKA
MORNARICA 809 - UDRUGA DUBROVNIK
Na Veliku Gospu
izlet u Boku
Povodom blagdana Velike Gospe organiziramo
hodočašće na otok Gospe od Škrpjela – Perast.
Ručak u Kotoru, poslije izlet do Tivta. Povratak u
Dubrovnik u večernjim satima. Svi koji nam se
žele pridružiti mogu se prijaviti gđi Trifoni, na 435982. T.Petković
Ivo Jelić izabran je za predsjednika Zajednice kluba utemeljitelja HDZ-a Dubrovnik
„dr. Franjo Tuđman“ na Izbornoj skupštini, održanoj 10.kolovoza, u Grand Hotelu Park. Nakon izbora članova skupštine
okupljenima se obratio predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Dubrovnik Mato
Franković rekavši kako će ovaj dan ostati zabilježen u povijesti gradskog odbora
te da se ovim odaje priznanje svima koji
su stvarali Hrvatsku Demokratsku Zajednicu u gradu Dubrovniku. „Prije više od
24 godine imali ste želju i volju da stvarate
svijet po vlastitom nahođenju, bez mentora i tutora. Mnogi su bili protiv toga, pa
smo slobodu morali steći krvlju naših
branitelja i žrtvom tisuća naših sugrađana. Ni tada se niste bojali, pokazali ste
snagu i pobijedili smo„ kazao je Franković. Dodao je kako je od tada do danas
bilo: „ lutanja i grešaka, vizije i uspjeha,
no sada smo ponovno okrenuli novu
18 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
stranicu i pokazali sami sebi i svojim oponentima i građanima kako smo u stanju
izdići se iznad osobnih interesa i učiniti
iskorak za dobro stranke i zajednice. Zato
smo danas tu gdje jesmo - jedinstveniji i
jači nego ikad. Dokazali smo da nam je
cilj jasno artikulirati ono što građani našeg Grada misle“. Također, poručio je da
će samo zajedništvom vratiti stranku na
mjesto koje joj pripada, na mjesto stranke
koja ima svog gradonačelnika i većinu u
Gradskom vijeću Grada Dubrovnika. Novoizabrani predsjednik zajednice kratko
se obratio okupljenima. “Od dana osnivanja HDZ-a Dubrovnik puno toga se dogodilo, puno lijepih stvari. Iako se nadamo lijepome nalazimo se u teškim vremenima. No važno je da ste Vi koji ste
danas ovdje spremni, i nemojte misliti da
ste prestari, boriti se protiv zla koje se širi”
zaključio je Ivo Jelić.
dubrovniknet team
OBAVIJEST GRADSKOG DRUŠTVA CRVENOG
KRIŽA DUBROVNIK
Obavijest
umirovljenicima
Dragi naši umirovljenici, pozivamo vas u Klub 65+
(Josipa Kosora 2, kod PBZ banke, bivši Gradski
kotar Montovjerna) dana 21.8.2014. u 19 h na
predavanje o Pozivu (uz osvrt na pozive nekih
od svetaca) koje će održati don Marin Lučić. Također ste pozvani i na predavanje o ljekovitom bilju te demonstraciju pravljenja kreme od nevena
uz ugodnu čajanku. Predavanje će održati prof.
biologije gđa. Bojana Hrstić dana 22.8. u 19 h. U
mogućnosti ste učlaniti se u Klub i mjesečno
dobivati raspored raznih zanimljivih aktivnosti.
Veselimo se vašem dolasku!
Voditeljica kluba Jelena Žaknić
MINISTAR BRANKO GRČIĆ SA SURADNICIMA U ČILIPIMA
40 milijuna fondovskih eura
stiže u našu zračnu luku
Dobro pripremljen projekt za razvoj i obnovu dubrovačke zračne luke ’’privukao’’ je 40 milijuna eura
nepotrošenih sredstava iz europskih fondova 2007. - 2013.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova
Europske unije, Branko Grčić obišao je sa suradnicima i predstavnicima Županije, Grada Dubrovnika i Općine Konavle, Zračnu
luku Dubrovnik u kojoj, iako je srce ljeta i turističke sezone, ne
jenjavaju građevinski radovi koji su dio projekta Zračna luka Dubrovnik Razvoj 2020. S trenutačnim stanjem radova i tijekom projekta, odnosno njegovoj važnosti u gospodarskom rastu čitavog
juga Hrvatske goste je upoznao direktor dubrovačke zračne luke,
Roko Tolić. Razlog Grčićevog dolaska u Konavle i njegovog prvog obilaska zračne luke koja je svoj razvojni projekt kandidirala
za sredstva europskih fondova, je 40 milijuna eura iz strukturnih
fondova Europske unije za razdoblje 2007.- 2013. koji će biti
preusmjereni u prvu fazu projekta razvoja i obnove Zračne luke
Dubrovnik. Potpredsjednik Vlade kazao je i kako je ovo jedan od
dva strateška projekta povezivanja hrvatskog juga s maticom zemljom. Nakon obilaska gradilišta, održana je konferencija za medije,
na kojoj se prisutnima obratio domaćin, direktor Zračne luke Dubrovnik, Roko Tolić koji je kazao kako je ponosan da u srcu sezone u Čilipima imamo živo gradilište i činimo jedan iznimno važan projekt za Dubrovnik u suradnji s Vladom, u
okruženju gdje je turizam skoro pa gospodarska monokultura. Naglasio je kako preko dubrovačke zračne luke dođe
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 19
- Do 2020. završetkom radova Dubrovnik
će dobiti modernu zračnu luku sa svom infrastrukturom koja će moći primiti 4 milijuna putnika godišnje – istaknuo je Tolić.
65% turista koji borave na cjelokupnoj dubrovačkoj rivijeri, te je funkcionalnost Zračne
luke iznimno važna za sve. Izjavio je kako
se nakon niza sastanaka, uloženog truda i
rada, malog ali vrijednog tima Zračne luke
Dubrovnik, uz svesrdnu pomoć Vlade i svih
resornih ministarstava približavamo cilju, a
to je povlačenje sredstava iz europskih
fodova za projekt Zračna luka Dubrovnik
Razvoj 2020.
20 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
Na kraju svog izlaganja, spomenuo je kako
je i ove godine putnički promet u Zračnoj
luci Dubrovnik porastao za 9% u srpnju,
odnosno za 6% za prvih sedam i pol mjeseci, iako se značajniji smještajni kapaciteti
nisu u ovoj godini ostvarili u Dubrovniku, te
su izuzetno zadovoljni rastom, budući da
je prošla, 2013. godina, bila rekordna godina što se tiče poslovanja Zračne luke Dubrovnik.
Ministar Grčić je naglasio kako je ovo izuzetno važan projekt i za Vladu i za Dubrovnik,
budući da je jedan od strateških zadataka
ove Vlade povezati Dubrovnik s ostatkom
Hrvatske. Kazao je kako je izuzetno
zadovoljan radom Uprave Zračne luke Dubrovnik, koja je temeljito pripremila sve projekte za europske fondove, što nije nimalo
lak posao, te je planirano da se dio sredstava, oko 40 milijuna eura dobije iz fondova koji su bili na raspolaganju Hrvatskoj
2007.-2013., a ovaj ostatak u drugoj fazi iz
fondova 2014.-2020. Izjavio je kako Vlada
potiče rast i razvoj javnih poduzeća, te su
svu prošlogodišnju dobit Zračne luke Dubrovnik u iznosu od 36 milijuna kuna,
posebnom odredbom, ostavili Zračnoj luci
kako bi mogla nesmetano financirati projekt i ulagati u razvoj.
Projekt Zračna luka Dubrovnik Razvoj 2020.
procijenjen je na 245 milijuna eura, a koordinacijski se poduzimaju napori s razine
Vlade, lokalne samouprave i managementa ZL Dubrovnik, kako bi se osigurao što
veći udio fondovskog financiranja projekta. Zračna luka Dubrovnik trenutno financira sama projektne aktivnosti iz svog poslovanja.
REKORDI
CROATIA AIRLINES
Kolovoz počeo
s briljantnim rezultatima
milijuntog putnika raniji za 4 dana nego lanjskog 18.kolovoza. U srpnju 2014. preko
zračne luke je prošlo 9,72% putnika više
nego lani.
Vikendi u kolovozu također bilježe odlične
rezultate. Početak mjeseca, 1.,2. i 3. kolovoza zabilježili su 37.386 putnika, dok je
drugi vikend - 8.,9. i 10. kolovoza 35.699
putnika.
Foto: dubrovniknet.hr
Od 1. do 10. kolovoza dubrovačka zračna
luka je zabilježila povećanje putničkog
prometa od 10,84%. Lani je u tom razdoblju zabilježeno 99.078 putnika, ove godine
109.815, stoga se opravdano očekuje da
kolovoz postane najtrofejniji mjesec u povijesti ZL Dubrovnik. Od početka godine,
pak, do 10. kolovoza povećanje putničkog
prometa iznosi 5,55%, stoga je i dolazak
DOBRA STATISTIKA
U prvih 6 mjeseci porast
putničkog prometa u Hrvatskoj
Prema neslužbenim statističkim podacima
Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo
o prometu na aerodromima u Republici
Hrvatskoj za lipanj 2014.godine, ukupno je
prevezeno 857.357 putnika što je za 4,4 %
više nego u istom razdoblju prošle godine
kada je prevezeno 821.191 putnika.
Promet putnika u svim zračnim lukama
bilježi porast osim na Zračnoj luci Rijeka
gdje je zabilježen pad broja prevezenih putnika za 26,04%. Zračna luka Zagreb u lipnju bilježi porast broja preveznih putnika za
6,94 %, Zračna luka Split bilježi porast od
3,52 %, Zračna luka Dubrovnik porast od
4,68%, Zračna luka Zadar također rast od
7,69 posto te Brač 31,23 posto. Na zračnoj
luci Osijek promet je porastao za 853 % što
je razumljivo ako se zna da je broj prevezenih putnika u lipnju 2013. bio samo 367
dok u lipnju 2014. iznosi 3.501.
U prvih šest mjeseci 2014. ukupno je prevezeno 2.476,681 putnika što je za 3,2 %
više nego u prvih šest mjeseci prošle godine.
DUBROVNIK
ZAGREB
ZAGREB
DUBROVNIK
PET 15.8.
6:25-7:20
12:35-13:40
12:55-13:50
SUB 16.8.
6:25-7:20
6:55-7:50
19:25-20:30
NED 17.8.
6:25-7:20
7:30-8:35
13:35-14:30
PON 18.8.
6:25-7:20
12:35-13:40
13:00-13:55
UTO 19.8.
6:25-7:20
12:15-13:20
SRI 20.8.
6:25-7:20
13:15-14:55
ČET 21.8.
6:25-7:20
12:55-13:50
16:50-17:55
20:55-21:50
PET 22.8.
6:25-7:20
12:35-13:40
12:55-13:50
13:15-14:20
20:55-21:50
SUB 23.8.
6:25-7:20
16:15-17:20
19:25-20:30
21:20-22:15
NED 24.8.
6:25-7:20
13:20-14:25
13:35-14:30
20:55-21:50
PON 25.8.
6:25-7:20
12:35-13:40
13:20-14:25
UTO 26.8.
6:25-7:20
12:55-13:50
SRI 27.8.
6:25-7:20
13:50-14:55
12:55-13:50
ČET 28.8.
6:25-7:20
16:50-17:55
20:55-21:50
PET 15.8.
14:45-15:40
21:10-22:05
SUB 16.8.
5:55-6:50
17:45-18:50
21:10-22:05
NED 17.8.
5:50-6:55
21:10-22:05
PON 18.8.
5:50-6:45
14:45-15:40
21:10-22:05
UTO 19.8.
5:50-6:45
14:45-15:40
21:10-22:05
SRI 20.8.
5:50-6:45
14:30-15:35
14:45-15:40
21:10-22:05
ČET 21.8.
5:50-6:45
14:45-15:40
15:00-15:55
21:10-22:05
PET 22.8.
5:50-6:45
14:45-15:40
21:10-22:05
SUB 23.8.
5:55-6:50
17:45-18:50
21:10-22:05
NED 24.8.
5:50-6:55
10:35-11:40
15:00-15:55
21:10-22:05
PON 25.8.
5:50-6:45
11:40-12:45
21:10-22:05
UTO 26.8.
5:50-6:45
13:45-14:50
14:45-15:40
21:10-22:05
SRI 27.8.
5:50-6:45
12:10-13:05
14:45-15:40
21:10-22:05
ČET 28.8.
5:50-6:45
12:10-13:15
14:45-15:40
15:00-15:55
21:10-22:05
Informacije o ostalim polascima i
odlascima možete dobiti na telefon
773 377, 773 100 ili na:
www.airport-dubrovnik.hr
Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: [email protected], s naznakom
’za- dbv
info’.
GlasGrada - 491
četvrtak
14. 8. 2014. 21
22 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Ono što najviše vole,
a najmanje znaju
Umjesto da hvatamo korak sa Europom i svijetom, koji već imaju avione
bez pilota, mi eto, imamo pilote - bez aviona
Naši susjedi u Srbiji, ni ove godine nisu bili
sretni što mi, već devetnaesti put slavimo
Oluju. Ali ni njihova manjina u zajedničkoj
nam domovini. Pa traže po Europi nekoga,
‘ko bi nam zabranio naše slavlje u Kninu.
Što se tu može? Ako su mogli, svoje davne
povijesne stranputice na Kosovu Polju,
opjevat’ u najveću srpsku “pobedu”, što ne
bi sad’ napisali, recimo epsku pjesmu imenom ‘’Traktorijada’’. Slaveći hrabro i nadasve, taktičko povlačenje Srba.
Ko nas pita, jesmo li mi baš sretni, s njihovim tumačenjem nedavne prošlosti. U
najmanju ruku se smrznemo, kad’ ugledamo ćirilićna četiri slova S, na na
njihovim auto tablicama, što nas podsjećaju na nekadašnje oznake JNA
tenkova.
Uz to su još zlurado komentirali, kako
je naš rashodovani MIG, poslije parade u Kninu, ‘’zveknuo’’ na njivu. A
to boli! Pa nam se rugaju. A za rijet’
pravo, mi smo ovega i tako trebali
bacit’ u smeće. Ma se ja dobro sjećam,
kad’ je nekoliko njihovih novih migova, ‘’zveknulo’’ o naše njive, posebno
ono onda, kad’ su - oba dva pala. Pa
neka se oni nama i dalje rugaju!
Druga je to stvar, kad’ se mi sami rugamo s našim avionima. Mi imamo na
to pravo, jer smo ih mi kupili. Mada mi
nismo jedina zemlja na svijetu, u kojoj padaju avioni, kako kaže resorni
ministar. Kad’ ti to kaže ministar od
struke, znaš da je sve super; svuđe
padaju avioni i svuđe su ministri arogantni. Pa zašto bi mi razbijali glavu? Ili je
sami sebi iz pištolja propucavali, kako je nedavno zaprijetio, gore spomenuti ministar.
Bože sačuvaj! Glave treba čuvat’.
I baš, radi glava, neki se sjećaju ona dva
naša MIG-a, što su se u zraku sudarila prije
par godina, i helikoptera, što se je obalio u
Vukovaru. Usprkos svemu, neki Hrvati su
uvjereni, da bi avijaciju ipak trebalo zadržat’. Ali im treba zabranit’ da lete. Nego,
neka lijepo piloti sjednu u avion, stave
kacigu, i viču “brrrrm-brrrrrm”. Prvo, ne bi
nam probijali one zvučne zidove u zraku, a
mi na zemlji bismo bili sigurniji. Drugo su
puno manji troškovi benzine i održavanja.
E, ma ima ih koji misle potpuno drugačije.
Boje se, da će puno pilota morat’ na berzu
rada. Umjesto da hvatamo korak sa Europom i svijetom, koji već imaju avione bez
pilota, mi eto, imamo pilote - bez aviona.
A što se tiče proslave u Kninu, naši poli-
tičari je najradije više ne bi ni slavili. Ali ne,
da bi udovoljili Srbima, nego zato, što radi
zviždača, ne mogu držat’ govor. A to je
nešto, što oni najviše vole, a najmanje znaju.
Kandidatkinja za predsjednicu države,
nedavno je dirnula javnost izjavom, kako
na kontejnerima za smeće, ostavlja čiste
sakete s hranom za one potrebite.
I nije posebno naglasila (ali se to podrazumijeva), da ona gladnima ne ostavlja
ostatke objeda, ili naški rečeno, ono što
ćemo ionako bacit’ pracima. Nego lijepo
spravljen objed, sa svim prilozima i dezertom - na kraju. Ili u sredini. U juhi.
Ali zato, sve čisto i zamotano u biološki
razgradljivim vrećicama.
Ovih dana se je, ta vrijedna humanitarka,
sastala s našim poznatim generalom, koji
se bavi uzgojem tuna. Nije to bio puntamenat, nego tek kurtoazni susret. Slučajni
svjedok je načuo, kako mu je, plavuša
meka srca objašnjavala, da vješanje hrane
u čistim vrećicama na kontejnere, nije
zapravo njezin gospodarski plan razvoja
zemlje, nego samo simbolika društva, koja
nju rastužuje. Dobro je i
rekla. Bome ti se lako
rastužit’, kad’ se vratiš
ovamo iz Amerike ili
Europe. Sretan si, ako
nisi na antidepresivima.
Vjeruje se, da je našemu generalu, prilikom
srdačnog razgovora,
udijelila niz stručnih uputa, u svezi sa svjetskim uzgojem tuna, Piše: Mario Klečak
te mu savjetovala, da i
on, k’o i ona, ubuduće ostavlja kakav lanč
paket... barem nekoliko feta tune, na kontejneru, u čistim vrećicama, naturalo.
To za one koji ne rade. A oni koji rade,
umjesto objeda, dobili su Zakon o radu u
vrećici. Mnogi tvrde, da im je pokvario apetit.
Jer su uvjereni, da je Zakon napis’o krupni
kapital, a Vlada ga samo potpisuje. Pa
ćemo u buduće morat’ više radit’, a u
zamjenu, lakše dobijat’ otkaze! Sindikalni
vođe su izgleda na odmoru, pa ne
spremaju akcije. Ali ako do njih dođe
spontano, sigurno će demonstrantima
osigurat’ šatore. Povoljno, na rate, do
12 mjeseci.
Altroke, pronatalitetne mjere! Svaka
Vlada se straši, da će nestat’ Hrvata. I
trebaju se strašit’, govore cyber stručnjaci, jer će ovako, našoj mladosti jedino virtualno omogućit’, školovanje,
brak i djecu, kredite za stanove i auta.
A i to teško, bez besplatnoga Interneta.
A vladini stručnjaci će pripremat’ razne
studije o temu, kako nas nema, i klet’
će se u nauku, da nam je kriv - loš
rasplodni materijal!
Meni se para, da utiho čujem pijev Internacionale. Možda u novijem
aranžmanu, ali u modi je ionako, retro
stil. Do jučer su svi mrzili onaj odvratni
bivši sustav, u kojem su radnici
samoupravljači imali i neka prava. I
okrutno im se rugali.A tek sad’, kad’ nam
pravi kapitalizam kuca na vrata, u svoj svojoj raskoši,
govore, kako se ne sjećaju upozorenja, da
uskoro, ništa više neće bit’ - mukte.
Zaboravili Hrvati onu narodnu, da ni sir u
mišolovci - nije besplatan.
Na finimentu evo nam spasitelja. Princ milijarder! Prvo se masama ukaz’o na bicikli,
pa na kafi u Zagrebu, a onda i u rodnom
zavičaju našega predsjednika. Bio je i u
Gradu, a govore, da mu nisu mrske ni Tri
sestrice. Pohvalio je našu stabilnost, dobroga predsjednika, demokraciju, slobodno novinarstvo, slobodu govora i dobar
Porezni sustav. Sve što odlikuje njegove
doma. Zna on dobro, što znači demokracija, sloboda govora i vjeroispovijesti. Ma nije
im’o kad’, ili je samo zaboravio rijet’, da
tamo, o’kle on dolazi, vlada velika tolerancija. I kako se u njih planira gradit’ katedrala, veličine riječke džamije. Samo što nisu
počeli. Prošet’o se on tako, malo posjed’o,
pa će promislit’ i javit’ nam. A onda je odletio nase, u svojoj letećoj tvrđavi i odnio
sobom, svih dvadeset osam milijardi.
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 23
Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).
Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr ili [email protected] GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.
mali OGLASI
KUĆE
Prodajem novu kuću na dvije
etaže (107 m2 x 2) u BiH, u blizini manastira Tvrdoš, kraj rijeke.
Gornja etaža potpuno uređena
i opremljena, ograđena okućnica cca 350 m2. GSM: 095 87
49 371
PLOVILA
Drvena plastificirana pasara 7.7 m, samogradnja by Mr. Franko Cetinić, Perkins 36 HP made in UK, 11.100,00 Eura.
098 747 107.
POSAO
Tražimo kreativne osobe za honoralni
poso, besplatna edukacija, moguć radni odnos. Dobra zarada. 098 171 3888.
POTRAŽNJA
Prodajemo u Dubrovačkom primorju staru kamenu kuću i dosta parcela i također dajemo u
najam za jesensku sjetvu, samo
ozbiljne ponude. 099 855 6807
Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.
098 958 1993.
STANOVI
Majstor u kući 24 sata, svi završni radovi u građevini (pituravanje, sanacija
sitnih popravaka u domaćinstvu, elektro i vodo uređaja, po potrebi
održavanje kuća i apartmana), ugradnja laminata i pločastog namješaja.
Garantirana kvaliteta, cijena povoljna.
Radimo u Dubrovniku i bližoj okolici.
092 311 6363.
U strogom centru Zagreba
prodajem stan 115 m2, cijena
2400 eura/m2. Ozbiljnom
kupcu popust. Osim jutra, cijeli
dan tišina, pogled na Dolac i na
Katedralu. 098 9660 420
Prodajem stan u Novoj Mokošici 55m2. 099 754 7239.
POTRAŽNJA
Fizioterapeut pruža usluge masaže.
Dolazim na vašu adresu. Zvati od 10
do 18. 099 593 5256.
Tražim stan u Gružu na dulje
vrijeme. 091 246 8010.
Ozbiljna i odgovorna žena sa
iskustvom čuvat će vaše dijete prema
potrebi i dogovoru. 098 946 7244.
Tročlana obitelj traži stan na
duže vrijeme na području grada. 098 526 584.
Njegovatelica pruža usluge pokretnim
i nepokretnim ljudima 098 176 1360.
Mlada zaposlena obitelj traži
dvosoban stan na području grada na dulje vrijeme.
098 618 917.
IZNAJMLJIVANJE
Iznajmljujem 2 stana za samce
iliobiteljbez djece. Posebni ulazi, parking. U Župi, na duži
period. 091 538 2229.
Iznajmljujem stan 80m2, te
sobu sa kuhinjom kupatilom tv
kod Cavtata. 098 921 1995.
ZEMLJIŠTA
Hitno prodajem građevinsko
zemljišta u Čibaći - Mišići,
odmah ispod autobusne stanice. Cijena 50 eura/m2. 098 747
107.
Zidar i stolar izvode sve vrste gradjevinskih i stolarskih radova, zidanje,
žbukanje, iskop betoniranje,
persijane,vrata, prozori itd. 098 699
655.
Studentica daje lekcije iz engleskoga
jezika. Osnovna škola 40kn, srednja
50kn. 091 168 8275.
Čistim stanove, apartmane, sat 100 kn,
samo ozbiljne ponude. 099 855 6807.
RAZNO
Prodajem smartphone Sony Xperia
miro i ljubičastu masku. Star 1,5 g, ispravan i očuvan. Podržava sve mreže.
450 kn. 091 760 1161
Iznajmljuje se vez za barku u Rijeci dubrovačkoj uz osiguran parking. Informacije na broj 091 173 9666.
VOZILA
RENAULT MEGANE CLASSIC
1.4, 1999.g., prešao 164 000
km, registracija do 8/2014., benzinac, 55 kw. Cijena 14 000 kn.
098 192 7649
AUDI A3 1.9, diesel, regist. do
11/2014. 098 285 582.
Aprilia
atlantik
125.
2004.g.27000 km. Prvi vlasnik.
U odličnom stanju. Garažiran.
Kufer. Mob 091 795 3240.
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.
Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen,
u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,
neće GlasGrada
biti dostupni drugim
korisnicima,
niti će
se koristiti
u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
24
- 491
- četvrtak
14.
8. 2014.
ULICAMA
MOGA GRADA
ŽELITE LI SE I VI
REKLAMIRATI
NA OVIM
STRANICAMA,
NAZOVITE
MARKETING
GLASA GRADA:
358 980
311 992,
ILI SE JAVITE
MAILOM:
tele5marketing
@gmail.com
Irish pub
"The Gaffe"
Marende
ponedjeljak-petak
cijena 35.00kn
od
10.00h-15.00h
PROGRAM 65. DLJI
15. kolovoza • petak
22:00 Atrij Kneževa dvora
DAVID GAZAROV TRIO
Jazz Bach Chopin
16. kolovoza • subota
21:30 Atrij Kneževa dvora
DUBROVAČKI GITARSKI TRIO
RENATA POKUPIĆ mezzosopran
A. Vivaldi, G.F. Händel,
L. Sorkočević, Ž. Brkanović,
A. Klobučar, N. Njirić, Z. Juranić
17. kolovoza • nedjelja
21:30 Palača Sponza
Dubrovačke ljetne igre
i Hrvatsko društvo pisaca
“Pijesak dokle ti oko seže”
IVAN VIDIĆ: NAPLATNA STANICA
Krešimir Dolenčić redatelj
21:30 Ljetno kino Jadran
U suradnji
s Pulskim flmskim festivalom
MI SMO NAJBOLJE | VI ÄR BÄST!
Lukas Moodysson redatelj
Švedska / Danska, 2013,
komedija • drama
18. kolovoza • ponedjeljak
21:30 Taraca tvrđave Revelin
FOLKLORNI ANSAMBL LINĐO
Hrvatske narodne pjesme i plesovi
19. kolovoza • utorak
21:30 Palača Sponza
Dubrovačke ljetne igre
i Hrvatsko društvo pisaca
“Pijesak dokle ti oko seže”
IVO BREŠAN: BEZ ODRAZA
Vinko Brešan redatelj
20. kolovoza • srijeda
21:30 Boškovićeva poljana
Dubrovačke ljetne igre,
Festival Ljubljana & SNG Maribor
balet OPASNE VEZE
Valentina Turcu & Leo Mujić,
koreografija i režija
21. kolovoza • četvrtak
21:30 Boškovićeva poljana
Dubrovačke ljetne igre,
Festival Ljubljana & SNG Maribor
balet OPASNE VEZE
Valentina Turcu & Leo Mujić,
koreografija i režija
21:30 Atrij palače Sponza
Otvaranje izložbe
Ivo Grbić: PORTRETI S IGARA
“DUNDO MAROJE”
- OSVRT NA TREĆI PREMIJERNI NASLOV NA 65. DUBROVAČKIM LJETNIM IGRAMA
Začudno u originalnosti, prodorno u aktualnosti
Uprizorenjem “Dunda Maroja” na Držićevoj poljani, jedinom preostalom
ambijentalnom kutku koji neoskvrnjeno počiva u njedrima Grada, gotovo
kao relikt jednoga vremena i svjedok jedne epohe, Dolenčić se u srži
svojega redateljskoga postupka retorički pita tko smo, što smo i gdje
smo danas, a kroz odnos oca Maroja i sina Mara propitkuje kakvi smo
to mi sinovi i očevi baštinici svojega kulturno-povijesnoga naslijeđa
Svaki pojedini povijesni trenutak sačinjavaju specifične kontekstualne odrednice koje bi neizbježno trebale implicirati
domišljata iščitavanja svevremenskih dramskih predložaka,
jednako kao i drugačije modele njihova uprizorenja, s
namjerom da oni kao takvi budu jasna i nedvosmislena kritika svega onoga što u danom trenutku isplivava kao krucijalni društveni fenomen. U okolnostima realiteta iskrivljenih
vrijednosti s novcem kao jedinim pokretačem, ciljem i smislom, te svijeta prožetoga podvalama i lažima, a
premreženoga raznovrsnim interesima, umjetnost je dužna
kritički promišljati, opetovano progovarati i ustrajno ukazivati, neumorno se namećući kao moralni korektiv i potencijalni ključ promjene nezadovoljavajućega društveno-političkoga poretka. Stoga, posezanje za Držićevom renesansnom scenskom igrom danas možda više nego ikad postaje
razborit umjetnički pothvat. Simptomatično, suvremena zapadna realnost nipošto nije drukčija od one iz godine 1551.
kada je “Dundo Maroje” kao vrstan Držićev spoj smiješne
strane onodobnoga života i oštre kritike aristokratske oligarhije praizveden u tadašnjoj gradskoj vijećnici. Zbog toga
ga upravo ta aktualnost i suvremenost ubraja u istinski bezvremenska štiva, dok kompleksna i slojevita simbolička
višeznačnost i snažan intelektualni naboj njegova komediografskoga govora dodatno
akcentira tu spomenutu odliku.
Šarolik spektar tema i ideja u toj
veličanstvenoj sintezi komedije i
drame i dubokoj psihološkoj
studiji Grada, kao i dvostruki
smisao izričajnih sredstava kojima Držić vješto ispisuje svoje
ironične kritičke refleksije, i danas su tako nepresušan izvor
brojnih dramskih pitanja na koja
suvremeni angažirani teatar
neprestano traži odgovore.
Redatelj Krešimir Dolenčić i
dramaturginja Mila Pavićević iščitavanju Držićeve komedije
pristupaju odlučno apostrofirajući temu novca i trgovine i to
kroz relaciju oca i sina, postavljajući ju u okosnicu dramske
radnje, te ju potom hrabro ispreplićući s aktualnom dubrovačkom zbiljom nagrizajućega potrošačkog mentaliteta, bezobzirnih interesnih spletki i nezasitnih materijalnih
probitaka. Stoljetni je grad umjetnosti zaposjela
sveprožimajuća konzumeristička misao, svakodnevno
proždirući njegove srednjovjekovne mire i šokantno marginalizirajući kulturu koja ga je uobličila i koja je njegov sastavni i čvrsti postament. Uprizorenjem “Dunda Maroja” na
Držićevoj poljani, jedinom preostalom ambijentalnom kutku koji neoskvrnjeno počiva u njedrima Grada, gotovo kao
relikt jednoga vremena i svjedok jedne epohe, Dolenčić se
u srži svojega redateljskoga postupka retorički pita tko smo,
što smo i gdje smo danas, a kroz odnos oca Maroja i sina
Mara propitkuje kakvi smo to mi sinovi i očevi baštinici svojega kulturno-povijesnoga naslijeđa. Simbolika mjesta uprizorenja dodatno potencira sveprisutnu i snažnu Dolenčićevu raščlambu dihotomije između konzumerizma i kulture,
kulta materijalnog zadovoljstva naspram kultu duhovne
ugode, svijeta privida i svijeta realnosti, postupno uvodeći
u ključan moment na samome kraju uprizorenja, kada eksplozivan Negromantov monolog festivalsku publiku budi
iz uljuljuškanosti komediografskoga komfora.
Dolenčićevo iščitavanje “Dunda Maroja” na Držićevoj pol-
Piše: Božo Benić
jani oprečno je onima njegovih prethodnika, ali metaforički jednako moćno kao i ono Kunčevićevo na Peskariji prije četrnaest godina; oštra je to kritika suvremenoga trenutka, začudna u originalnosti, privlačna u
inscenaciji, prodorna u aktualnosti, pri čemu je uloga Žarka
Savića kao Negromanta fundamentalni dramaturški čimbenik presudan za razumijevanje čitavoga komada. Naličje
naizgled dopadljive realnosti iscrtano je Negromantovom
stalnom scenskom prisutnošću i to u obličju zakukuljenoga
beskućnika, što je svojevrstan kontrapunkt drugim scenskim zbivanjima u redateljskoj inscenaciji neimenovanoga
grada prožetoga sveopćim šušurom. Grad je to užurbanih
turističkih tura, silnih ugostiteljskih objekata, sretnih i nesretnih ljubavnih priča, ali u isto vrijeme i sitnih lopova, lihvara i kurtizana. Promišljena ritmička neujednačenost predstave uza sve to postaje presudno sredstvo za dosezanje
konačnoga autorskoga cilja. Dolenčić početnim dinamičnim tempom gledatelja spretno odvlači iz domene
realnoga, hitro ga uvlačeći u prštave dijaloške razmjene
Pometa i njegove družine, da bi ga tako umirenoga i prepuštenoga imaginaciji iznenada zaprepastio silovitim Negromantovim monologom, kojega je s početka prebacio
na sam kraj. Iznimno efektna i prodorna Savićeva eksplikacija postala je tako neočekivana katapultacija u dubrovačku
zbilju inkorporirane dihotomije,
odnosno silovito razotkrivanje
surove stvarnosti Držićevih “ljudi
nazbilj” i “ljudi nahvao”. Nenajavljenim preokretom iz komedije u
svojevrsnu tragediju, Krešimir
Dolenčić strahovitim umjetničkim
krikom postiže zaokružen i cjelovit dramski učinak.
Dolenčićev “Dundo Maroje” prije svega je čvrsta glumačka
predstava u kojoj je sjajni festivalski dramski ansambl paletom dojmljivih i osebujnih interpretacija oživotvorio redateljevu kritičku tendenciju, ustoličivši Držićeve protagoniste u žive scenske aktere suvremenoga trenutka, udijelivši im vlastiti doživljaj i dosad
neviđenu poetiku. “Ma se treba s vremenom akomodavat”,
pa Frano Mašković na scenu donosi jednoga iz korijena
drukčijega, svježega i recentnoga Pometa, čija osobna preispitivanja nad temama sreće i vrline suptilno upotpunjuju
generalni režijski koncept. Srđana Šimunović kao Petrunjela očarala je iskazanom strašću i erotičnošću, ispreplićući
svoju ulogu neophodnom vrckavošću i nužnom gizdavošću. Filip Detelić igra Mara poletno i živahno, duhovito i
posvećeno, dok Laura Ksenije Marinković na isti način
oduševljava i svojom komičnošću i interpretativnom markantnošću. Impresivan je i Popiva Petra Leventića, čije je
potpuno uranjanje u ulogu rezultiralo nevjerojatno upečatljivim skladom riječi, mimike i pokreta. U konačnici, Dolenčićev su scenski izraz jednako upotpunili surov i prijekoran dundo Maroje Mara Martinovića, samouvjeren i ushićen Ugo Tudešak Nikše Kušelja, veseo i okretan Tripčeta
iz Kotora Borka Perića, ali i suveren i odlučan Bokčilo Nikše
Butijera te prepredeni gramzivac Sadi Doris Šarić Kukuljice. Tim je glumačkim prinosima u potpunosti usuglašen
ovaj umjetnički pothvat, koji će tako žarištem svojega interesa i polučenim rezultatima ostati važan kritički moment
u mozaiku festivalske povijesti.
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 25
65. DUBROVAČKE LJETNE IGRE
NA PREPUNOJ DRŽIĆEVOJ
Premijerno izveden „Dundo Maroje“
Veza između ove najpoznatije Držićeve komedije i
Dubrovačkih ljetnih igara traje od samog početka
festivala, naime prva predstava postavljena na prvim
Igrama 1950. godine bila je upravo „Dundo Maroje“ u
režiji Bojana Stupice, dok je zadnji puta postavljen 2000.
u režiji Ivice Kunčevića
Držićev „Dundo Maroje“ u režiji
Krešimira Dolenčića i izvedbi
Festivalskog dramskog ansambla premijerno je, pod pokroviteljstvom OTP banke, izveden
pred brojnom publikom, 9. kolovoza na Držićevoj poljani. Premijeri su nazočili i potpredsjednik
Hrvatskog sabora Nenad
Stazić, ministrica kulture Andrea
Zlatar Violić i gradonačelnik Andro Vlahušić.
Remek-djelo hrvatske renesan-
sne knjiže-vnosti, komedija Marina Držića „Dundo Maroje“,
jedan je od vrhunaca domaće
dramske literature i briljantan
tekst u kojemu autor duhovito
progovara o Dubrovčanima i njihovu načinu života. Dolenčićev
„Dundo Maroje“ ove 2014. godine, postavlja pitanja o očevima i djeci, o odnosu onih koji
ostavljaju i što ostavljaju u
naslijeđe i kakav Grad ostavlja-
BESPLATNA PROJEKCIJA FILMSKOG KOLAŽA
mo djeci. Predstavu pokreće
novac, zavodljiv, opipljiv i propadljiv, a glavna transakcija
odvija se na relaciji otac i sin,
Maroje i Maro koji su potpomognuti svojim probitačnim slugama Bokčilom i Popivom. Rim
kao uobičajeno mjesto radnje
ovog komada pretvoren je u neimenovani grad koji podsjeća
na današnji Dubrovnik, a u središtu svijeta ponude i potražnje,
brzih turističkih tura i ugostiteljskih objekata, sitnih lopova,
prosjaka, sretnih i nesretnih
ljubavnika stoji Pomet, mudar i
domišljat čovjek koji sreću
okreće u svoju korist.
Veza između ove najpoznatije
Držićeve komedije i Dubrovačkih ljetnih igara traje od
samog početka festivala, naime
prva predstava postavljena na
prvim Igrama 1950. godine bila je upravo „Dundo Maroje“ u režiji Bojana Stupice, dok je zadnji puta postavljen 2000.
u režiji Ivice Kunčevića,
pa ne iznenađuje činjenica da su danima prije
premijere ulaznice za
sve
izvedbe
bile
rasprodane.
Tim redatelja Krešimira
Dolenčić čine dramaturginja Mila Pavićević,
suradnica za jezik Lada
Čale Feldman, scenografkinja
Dinka
Jeričević, kostimografkinja Doris Kristić,
suradnica za scenski
pokret Valentina Turcu,
Vesna Kolarec i Željka Fabijanić zadužene za oblikovanje svjetla, Willem Miličević koji potpisuje glazbu i asistent Paolo
Tišljarić. Festivalski dramski ansambl čine Maro Martinović kao
Dundo Maroje, Nikša Butijer u
ulozi Bokčila, Filip Detelić kao
Maro, Pomet Frano Mašković,
Popiva Petar Leventić, Laura Ksenija Marinković, Petrunjela
Srđana Šimunović, Nikša Kušelj
kao Ugo Tudešak, Tripče Borko Perić, Sadi Doris Šarić Kukuljica, dok Peru igra Nika Burđelez, Negromanta Žarko Savić,
a ostale uloge ostvaruju Perica
Martinović, Romano Nikolić,
Ivan Magud, Nikola Baće, Maro
Drobnić, Siniša Ružić, Branimir
Vidić – Flika, Đorđe Kukuljica,
Marija Šegvić, Anđela Ramljak,
Gloria Dubelj, Ivica Bago, Kazuhiro Tamari i članovi Kazališne
družine Kolarini.
LINĐO NA REVELINU
65 godina Dunda na Igrama
Raskoš hrvatskog folklora
U sklopu filmskog programa
„Ljetne igre iz arhiva Hrvatske
televizije“ i u suradnji s Kinematografima Dubrovnik druga
projekcija dokumentarno - filmskog kolaža „65 godina Dunda na Igrama“ održala se 10.
kolovoza u ljetnom kinu Slavica.
Premijerno prikazan u srpnju,
dokumentarno-filmski kolaž
„65 godina Dunda na Igrama“
posvećen je ovogodišnjoj
premijeri ove Držićeve najpopularnije komedije na Dubrovačkim ljetnim igrama koja
se u režiji Krešimira Dolenčića
i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla odigrala 9.
kolovoza na Držićevoj poljani.
Počevši od video zapisa „Dun-
Započeti u srpnju, tradicionalni
nastupi Folklornog ansambla Linđo na Dubrovačkim ljetnim igrama, nastavili su se i u kolovozu, nastupom 8. kolovoza na
taraci tvrđave Revelin.
Desetljećima je Linđo nezaobilazan dio festivalskog programa, a ovaj višestruko nagrađivani ansambl koji je uvršten
među najbolje europske folklorne sastave, na Dubrovačkim
ljetnim igrama i ove sezone
prikazuje čitavu raskošnu paletu narodnih plesova i pjesama
iz cijele Hrvatske. Plešući u izvornim kostimima velike vrijednosti, Linđo inozemnoj i
domaćoj festivalskoj publici
ponosno predstavlja kulturno
da“ iz 1954. u ovom arhivsko
dokumentarnom kolažu nižu se
ulomci
iz
Stupičinog,
Spaićevog i Juvančićevog
„Dunda Maroja“, a iz emisija
Hrvatske televizije koje uz
„Dunda“ prikazuju i ljetni život
Dubrovnika
pedesetih,
šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Kolaž o „Dundu“ na Igrama
završava izvrsnim dokumentarcem Vinka Brešana o nastanku „Dunda Maroja“ redatelja Krešimira Dolenčića iz 1995.
godine, u kojemu se između
ostalih poznatih hrvatskih glumaca, pojavljuje i neprežaljeni
Pređo. U proizvodnji Hrvatske
radiotelevizije, autor kolaža je
redatelj Hrvoje Juvančić.
26 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
bogatstvo naših krajeva. Na
plesnom programu su među
ostalima i nezaobilazni primorski linđo, bunjevački, međimurski i baranjski plesovi i vrličko
kolo.
Linđo na taraci Revelina nastupa ponovno 18. i 23. kolovoza,
a ulaznice su dostupne online
na www.dubrovnik-festival.hr, u
prodajnim uredima Igara u Festivalskoj palači, Multimedijalnom centru Visia i u Kulturno-informativnom centru u Luži, te na
blagajni na ulazu dva sata prije
izvedbe. Građani i svi stanovnici Dubrovačko – neretvanske
županije pri kupnji ulaznica u
prodajnim uredima Igara ostvaruju popust od 30 posto.
Tekst i foto: DLJI
IGRE PRVI PUT U POVIJESTI POSTAVLJAJU BALET
Premijera „Opasnih veza“ na Boškovićevoj poljani
U koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara,
Festivala Ljubljana i Slovenskog narodnog
gledališča Maribor, neobarokni balet
„Opasne veze“ u koreografiji i režiji Valentine Turcu i Lea Mujića premijerno će biti
izveden u sklopu Vip programa Igara, 20.
kolovoza na Boškovićevoj poljani.
Subverzivan i kontroverzan, roman
„Opasne veze“ Pierra Choderlosa de
Laclosa po kojemu nastaje ovaj balet, predstavlja kritiku francuske aristokracije 18. stoljeća, naslonjenu na monarhiju i ancien régime. U njemu autor pripovjeda o okrutnoj
igri zavođenja i osvajanja i izlaže demonske likove kojima suprostavlja tankoćutni
svijet kreposne Madame de Tourvel. Roman je u 20. stoljeću doživio svoju filmsku i
kazališnu „renesansu“, pa je nastalo mnogo
filmskih produkcija „Opasnih veza“, no jedna od najpoznatijih svakako je ona u režiji
Stephena Frearsa u kojoj su uloge ostvarili
Glenn Close kao markiza, John Malkovich
kao Valmont i Michelle Pfeiffer kao Madame
de Tourvel.
Režiju i koreografiju ove baletne premijere,
prve u povijesti Igara, potpisuju karizmatična Valentina Turcu, učenica Mauricea Béjarta ovjenčana brojnim nagradama, i Leo
Mujić, diljem Europe jednako tražen koreograf i plesač, kojeg je hrvatska publika
dobro upamtila baletom „Ana Karenjina“,
premijerno prikazanom ove zime u zagre-
VIP PROGRAM
Bečki glazbenici oduševili festivalsku publiku
Flautist Dieter Flury, violončelist Tamás
Varga i Stefan Gottfried na čembalu nastupili su u sklopu Vip programa 65. Dubrovačkih ljetnih igara 6. kolovoza u atriju
Kneževa dvora s programom „Bach danas“. Nakon dvije uvodne sonate Johanna
Sebastiana Bacha, prve za flautu i druge
za violončelo, izvedena je skladba za flautu solo Herberta Willija, jednog od najistaknutijih austrijskih suvremenih skladatelja,
koja je pokazala vrhunsku kvalitetu izvođača i visoke mogućnosti flaute kao solo
instrumenta. Ova kompozicija, nastala u
Grčkoj, dok je Willi promatrao more, igru
valove i izmjene boja, Dieteru Fluryju
pružila je mogućnost da potvrdi svoj status „Paganinija flaute“. Prvi dio koncerta
završava izvođenjem Bachove Sonate za
violončelo i čembalo u G-duru, da bi drugi dio koncerta ponovno otvorio Bach
nakon kojeg dolazi na red solo violončelo
sa sonatom Györgyja Ligetija, suvremenog mađarskog skladatelja, koja u
potpunosti pridobiva pažnju publike. Ko-
liko je publika bila zadivljena savršeno izvedenim teškim pasažima i koliko je uživala
u lijepim bojama i melodijskim linijama, svjedoči činjenica da se Tamás Varga nakon
toga dva puta vraćao na poklon. Uslijedio
je Stefan Gottfried koji je izveo psihodelični
Continuum za solo čembalo madžarskog
skladatelja Györgyja Ligetija i uvukao publiku u trans, iz kojeg se budi zadnjom
točkom, Bachovom Sonatom za flautu i
NA REVELINU
Najljepši ulomci klasičnih i suvremenih baleta
Polaznici Međunarodne ljetne baletne škole
koja se u trajanju od dva tjedna održava u
Dubrovniku, za svoju završnu večer priredili su baletni koncert s ulomcima iz više
klasičnih i suvremnih baleta pod nazivom
„Preparation....grand sissonne“, 12. kolovoza na taraci tvrđave Revelin.
Međunarodnu ljetnu baletnu školu, u kojoj
u dva tjedna trajanja polaznici iz cijelog svijeta prolaze intenzivni program klasičnog i
suvremenog baleta pod vodstvom svjetski
priznatih baletnih umjetnika, zajednički organiziraju baletni odjel Umjetničke škole
Luke Sorkočevića i umjetnička organizacija B.F.K. Ovogodišnji predavači su Nina
Semizorova, bivša prima balerina Boljšoj
teatra i dobitnica brojnih nagrada i priznanja, danas baletni majstor i pedagog u Boljšoj teatru, te predavač na Ruskoj akademiji kazališnih umjetnosti; Aleksandr Lukjanov, nekadašnji prvak baleta HNK u Zagrebu i Northern Balleta u Manchesteru, prvi
solist Nacionalne opere i baleta u Kijevu te
gost solist u Boljšoj teatru i Kirov baletu, a
ujedno i umjetnički direktor B.F.K organizacije i Ivica Bago, hrvatski plesač i koreograf
bačkom HNK za koji Mujić potpisuje koreografiju. Ovaj dvojac potpisuje i izbor
glazbe na koju nastaju „Opasne veze“, a to
su Georg F. Händel, Johann S. Bach, Antonio Vivaldi i drugih majstori baroka. Ostala autorska imena koja festivalskoj publici
osiguravaju vrhunski baletni doživljaj su
kostimograf Alan Hranitelj, scenograf Ivan
Kirinčić, oblikovatelj svjetla Alexandar Čavlek, Anton Bogov u ulozi Vicomtea de Valmonta, Jelena Lečić kao Marquise de Merteuil i Catarina de Meneses kao Madame
de Tourvel. Ostale uloge ostvaruju članovi
baletnog ansambla SNG-a Maribor.
Praizvedba baleta „Opasne veze“ je na programu Igara 20. kolovoza, uz dodatne izvedbe 21. i 22. kolovoza, a zatim će biti izveden na Križankama na Festivalu Ljubljana 28. kolovoza te 7. studenog u SNG-u
Maribor.
Ulaznice za baletnu premijeru dostupne su
online na www.dubrovnik-festival.hr, na blagajnama Igara u Festivalskoj palači, Multimedijalnom centru Visia i u Kulturno -informativnom centru u Luži.
basso continuo u E-duru koja savršeno
zaokružuje koncertnu cijelinu. Odlična
suradnja vrhunskih glazbenika: flautista
Dietera Fluryja, violončelista Tamása Varge
i Stefana Gottfrieda na čembalu, uz dobro
odabran program, festivalskoj publici tako
je pružila prekrasnu glazbenu večer.
Flautistu Dietera Fluryja, koji uživa ugled
glazbene kritike zbog svog suptilnog zvuka, savršene tehnike te glazbene inteligencije, nazivaju „Paganinijem na flauti“ zahvaljujući „fenomenalnoj tehnici prstiju i disanja“. Kao solo flautist Bečke filharmonije
od 1981. godine, te njezin generalni direktor od 2005., Flury je ostvario svestranu
karijeru instrumentalnog soliste, komornog glazbenika, glazbenog pedagoga i
voditelja orkestra, a najugledniji suvremeni skladatelji, kao što su Beat Furrer i Herbert Willi, pisali su glazbu za njega. Tamás
Varga, prvi je violončelist Bečke filharmonije i Bečke državne opere dok je Stefan Gottfried uspješnu međunarodnu koncertnu karijeru ostvario svirajući čembalo,
pianoforte i glasovir, instrumente koje i
predaje na Bečkom sveučilištu za glazbu
i scenske umjetnosti.
suvremenog plesa.
Baletni koncert koji je izveden na Revelinu
čine dijelovi iz klasičnih baleta i suvremene
koreografije, uključujući fragmente iz baleta “Trnoružica”, “Corsaire”, “Paquita”, “Esmeralda”, “Don Quixote” i “Talisman” prema koreografiji Mariusa Petipa, fragmente
iz baleta „Cipollino“ u koreografiji A. Lukjanova prema G. Majorovu, iz “Orašara” u
koreografiji Aleksandra Lukjanova, suvremene balete “Midnight Waltz”, “Balkan”
i “Isolate” u koreografiji Ivice Baga, “Wounded” u koreografiji Aleksandra Lukjanova, te
mađarske, irske i ciganske karakterne plesove također u koreografiji Aleksandra Lukjanova.
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 27
65. DUBROVAČKE LJETNE IGRE
BROJNA PUBLIKA NA PREDSTAVLJANJU KNJIGE
Stari dubrovački govor nazbilj
Ivane Lovrić Jović
Predstavljanje knjige Ivane
Lovrić Jović „O starome dubrovačkom govoru nazbilj“ s
podnaslovom „Jezična analiza
dubrovačkih frančezarija“ u
izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu,
održano je pred brojnom publikom 7. kolovoza u atriju palače
Sponza.
Ovo vrijedno izdanje koje se
bavi dubrovačkim govorom iz
razdoblja 18. stoljeća, o čemu
do sada nije bilo sustavnijega opisa, predstavili su ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb dr. sc.
Željko Jozić, urednica
izdanja, dr. sc. Sanja
Perić, dr. sc. Katja Bakija i na kraju sama autorica dr. sc. Ivana Lovrić
Jović koja je pozvala sve
Dubrovčane i Dubrovkinje da govore svoj govor
PISCI NA IGRAMA
Večer s Arsenom Dedićem u Dvoru
U sklopu popratnog programa
„Pisci na Igrama“ i pod pokroviteljstvom Hrvatske elektroprivrede, pjesnik i kantautor Arsen Dedić održat će svoju večer
pod nazivom „Pisac opće
prakse“ uz pratnju Matije Dedića na klaviru, u srijedu, 13. kolovoza u 21,30 sati u atriju
Kneževa dvora, nakon čega će
se u ljetnom kinu Jadran održati
besplatna projekcija dokumentarnog filma „Moj zanat“ o Arsenu Dediću u režiji Mladena
Matičevića s početkom u 23,30
sati. Arsen Dedić pjesnik je, kantautor i skladatelj, koji je uz veliki broj objavljenih albuma,
održao mnoštvo koncerata te
napisao više od 200 glazbenih
pratnji za kazališne predstave,
filmove i televizijske emisije.
Poezijom se bavi od srednjoškolskih dana. Objavljene su
brojne njegove knjige i zbirke
pjesama. Za svoj rad nagrađen
je mnogim priznanjima, od kojih
se izdvajaju Nagrada „Vladimir
Nazor“ za životno djelo kao skladatelj 2007., nagrada Slobodne
Dalmacije „Emanuel Vidović“
2008. za životno djelo u području umjetnosti, odlikovanje za
zasluge u kulturi 2008. i dvije
nagrade „Kiklop“ za pjesničku
zbirku godine 2009. i 2013. Arsena Dedića na klaviru će pratiti sin Matija Dedić, kojemu je
jazz životno opredjeljenje i čime
je stekao uspješnu karijeru i
zavidnu reputaciju pa je tako
2002. godine nastupio na Montreux Jazz festivalu u Francuskoj
kao jedan od 11 finalista od više
od 400 pijanista iz cijelog svijeta. Ovogodišnji program „Pisci
na Igrama“ s podnaslovom
„Pijesak dokle ti oko seže“ u
suradnji Dubrovačkih ljetnih igara i Hrvatskog društva pisaca
započeo je u srpnju s premijernom izvedbom „Nekoliko
zamišljenih prizora prema romanu Alessandra Baricca
Ocean more“, povodom čega
je talijanski pisac Alessandro
Baricco održao svoju literarnu
večer, a nakon večeri Arsena
Dedića nastavit će se s uprizorenjima „Naplatne stanice“
Ivana Vidića, 17. kolovoza i „Bez
odraza“ iz zbirke novela „Mrtvima ništa ne treba“ Iva Brešana
u scenskoj prilagodbi Vinka
Brešana, 19. kolovoza, također
u atriju palače Sponza.
28 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
prirodno i da ne budu previše
autokorektni jer se tako gubi prirodnost dodavši kako smatra
da je vrijeme da se napravi
rječnik suvremenog dubrovačkog govora. Predstavljanje knjige obogatio je nastup
Kazališne družine Kolarin koja
je izvela ulomak iz frančezarija i
iz „Matrimonija“ autora Josipa
Lovrića poznatijeg kao Jozo
Lovrić Jadrijev, inače oca autorice knjige. O vrijednosti ovog
izdanja svjedoči činjenica da
zadnji objavljeni rad na temu dubrovačkog govora pripada sredini prošlog stoljeća i to autorima koji su iscrpno analizirali
Držićev i Gundulićev jezik te jezik Ranjinina zbornika što se
odnosi na razdoblje do 17. stoljeća, dok za govor 18. stoljeća,
kojim se bavi ova knjiga, nije bilo
sustavnijega opisa. Ivani Lovrić
Jović za istraživanje su poslužile
dubrovačke frančezarije, lokalizacije Moličreovih komedija na
jezik običnog dubrovačkog
puka onoga vremena.
Ivana Lovrić Jović u Institutu za
hrvatski jezik i jezikoslovlje u
Zagrebu djeluje kao znanstvena novakinja posljednjih 16 godina, a knjiga je izrasla iz njezina doktorskog rada (obranjenoga 2011.), od kojega je nešto šira. Kao znanstvenik IHJJ-a
bavi se poviješću hrvatskoga
jezika, dubrovačkim govorom i
talijanskim utjecajem.
U LJETNOM KINU JADRAN
Triler-drama „Tom na farmi“
Projekcije odabranih filmova s
Pulskog filmskog festivala na
Dubrovačkim ljetnim igrama,
nakon „Nevidljive žene“ i
domaćih filmova pobjednika u
srpnju, nastavila se u ponedjeljak, 11. kolovoza u ljetnom kinu
Jadran gdje je prikazana kanadsko-francuska triler-drama
„Tom na farmi“. „Tom na farmi“
(Tom ŕ la ferme) film je o copywriteru Tomu, zaposlenom u
marketinškoj agenciji koji putuje
na selo na pogreb svoga dečka Guillaumea, no iznenadi se
kad shvati da ondje nitko ne zna
za njega niti za njegovu vezu s
preminulim, a Guillaumeov brat
ubrzo postavlja pravila uvrnute
igre. Kako bi zaštitio obiteljski
ugled i majku preminuloga,
Tom mora glumiti mirotvorca u
domu čija mračna prošlost
nagoviješta još veću nevolju.
Scenarij su naisali Michel Marc
Bouchard i Xavier Dolan koji
potpisuje i režiju i naslovnu ulogu, a međunarodnu je slavu
stekao debitantskim igranim filmom „Ubio sam majku“ koji je
osvojio tri nagrade u sekciji Director’s Fortnight na Filmskom
festivalu u Cannesu 2009. godine.
Uloge su uz Xaviera Dolana ostvarili Pierre-Yves Cardinal, Lise
Roy i Evelyne Brochu. Film je
prije Pulskog filmskog festivala
prikazan na festivalima u
Veneciji i u Torontu, a traje 102
minute.
ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA
Lokalni tisak o ženskim temama
Napoleon I. rekao je sljedeću misao: „Lijepa se žena sviđa očima, dobra
žena sviđa se srcu; jedna je dragulj, druga riznica“
Uredništvo „Crvene Hrvatske“ nije zanemarivalo svoje čitateljice. Na stranicama novina
povremeno su objavljivani članci preneseni iz inozemnog tiska posvećeni ženama. Dvije
najčešće teme, a nije teško pogoditi, bile su o ljepoti žene i modi! Ni drugih „ženskih
tema“ nije nedostajalo, što su bez sumnje rado čitale, i međusobno komentirale Dubrovkinje prije 110 i više godina. Evo neko- Heglon pošla je svojedobno na gostovanliko izabranih novinskih izvješća na temu o je po Evropi i svuda je slavila slavlje
ljepoti.
(požnjela uspjeh – op. D.R.). No u Drazđ„Crvena Hrvatska“ od 22.2.1913.
anima doživila je veliku neugodnost. Jedan
godine, broj 8. KOLIKO STOJE ŽENE
ju je kritičar napao, da je već nešto stara.
PRED ZRCALOM?
To je pjevačicu razljutilo i ona napiše kritičaNeki satiričar se pitao: „Koliko vremena ru pismo u kojem mu veli: „Meni je gospožena gubi, stojeći pred ogledalom?“ Kao dine 39 godina. Izvolite se o tomu uvjeriti iz
brat, stric, ujak, sinovac, bratić, rođak, vje- moje putnice. Ovo doba žene, gospodine
renik, muž, otac i djed, imao je prilike da moj, znači u Francuskoj vrhunac ženske
dođe do slijedećih opažanja, uzimajući vr- mladosti, talenta i ljepote. Na pozornici izijeme od šeste do sedamdesete godine. gledam, kao da mi nije ni 30 godina. (Je li
Djevojčica od 6 do 10
pred zrcalom provodila
godina ostaje svakog
samo osamnaest minudana sedam minuta
ta? Vidi prethodni tekst.
pred
ogledalom.
– kom. D.R.) To su
Djevojčica od 10 do 15
potvrdili svi, koji su me
ostaje četvrt sata, a od
na pozornici gledali.
15 do 20 godina
Ako ste vi kritičar, onda
dvadeset i pet minuta.
vam je zadaća, da kriŽena od 25 do 30 godtizirate umjetnicu, a ne
ina ostaje čitavih pola
da gledate ženu. (Što bi
sata pred ogledalom.
kritičar rekao za izgled i
To je maksimum
pjevačke nastupe Maogledanja, a već poslije
done, Lady Gage? – op.
od 30 do 35 godina
D.R.) U Francuskoj su
spada (smanjuje se) na
nastupile svjetske gošdvadeset i četiri minuta.
će, koje su davno
Od 35 do 40 godina na
prekoračile kritičnu
osamnaest minuta; od
dobu, ali nijednom
40 do 45 godina na dvakritičaru nije palo na
naest minuta i najzad
pamet, da kritizira njiizmeđu 50 i 60 godina
hove godine. Nu, franjedva pet-šest minuta,
cuski kritičari su naime
baš kao i u prvoj mlaljudi umni i vitezi duha.“
dosti. Kad se sve saOvo je pismo izazvalo
bere, izdaje (dobija se ukupno po autoro- burno odobravanje žena, pa se doskora
vom izračunu – op. D.R.): 309.575 minuta, javila i Jane Hading, da kaže svoju o dobi
što će reći 5926 (5159 – op. D.R.) sati ili žene. Ona veli: „Žena oko 40 godina umije
242 (214) dana. (Satiričaru sigurno nije tek, da cijeni radost života i za to je u tim
„išla“ matematika u školi – kom. D.R.). Zar godinama najdraža i najsretnija i najljepša.
to nije broj dostojan da se o njemu vodi Glumica pak, stekla je do 40 godina iskustračun(a)? Na pitanje: „Koliko vremena jed- va, pa se baš u tim godinama najljepše
na žena izgubi ogledanjem od svoje 6 do umjetnički razvija. Za to neka se žene sa 40
72 (70) godine?“ – bio je odgovor: „Osam godina ne smatraju starim, već se naprotiv
mjeseci!“, računajući dane i noći zajedno. u tim godinama stvara ženi novi život pun
U tekstu je dodano 2 godine više (6-72 go- mladosti.“
dine) pa se može oprostiti istraživaču što je Plesačica Truhanova veli: „Za umjetnost nije
naveo podatak da je žena neprekidno pred žena prestara sve dotle, dok može da stupi
zrcalom ukupno osam mjeseci! Mišljenja (nastupa) na pozornicu.“ (Josefina Beker
sam da žena danas „izgubi“ pred zrcalom imala je 70 godina kad se ponovno vratila
znatno više vremena (šminkanje, maska- na pozornicu. – nap. D.R.)
ra, frizura...itd.). A gdje su još ostali tretmani „Crvena Hrvatska“ od 2.9.1911. godine,
za ljepotu kao npr. odlazak frizeru, pedikebroj 70. KADA JE ŽENA NAJLJEPŠA?
ru, manikeru, estetskom kirurgu čiji zahvati Neki zastupnik jednog američkog lista
prilično koštaju, ali za ljepotu nema cijene. zadao je ovo pitanje lijepoj plesačici Otero,
Žene su na godine (starosti) vrlo osjetljive čim se je iskrcala u New-Yorku. (Pravim
pa evo jednog novinskog izvješća na tu imenom Augustina Carasson Otero, 18681953 – nap. D.R.). Ona je odmah odgovortemu.
„Crvena Hrvatska“ od 12.4.1911. godine, ila i bez premišljanja, da je žena u
četrdesetim godinama ljepša od žene ma
broj 29. NAJLJEPŠE DOBA ŽENE
Glasovita francuska pjevačica madame u kojoj drugoj dobi. Na pitanje intervjuiste:
„Koliko je vama godina,
milostiva gospođo?“ (I ostao živ! – op. D.R.). Odgovorila je lijepa Španjolka
sasma
ozbiljno:
„Četrdeset i jedna.“
Objelodanjenje ovog interviewa donjelo je dotičnim
novinama čitave tovare listova (pisama) od njezinih
Priredio:
čitatelja, čija se mnijenja Damir Račić
(mišljenja) dakako razlikuju. Zanimljivo je, da su žene sklone, da potpišu nazor (stav, gledište, uvjerenje) lijepe
Otero. Ovo je razumljivo i za to ne treba
ženama to predbacivati. Jer svaka žena se
približava jedanput toj dobi (i duže „ostaju“
u tim godinama – kom. D.R.), pak je ipak
lijepo pomisliti, da godine do sada ljepotu
uvećavaju mjesto da je uništavaju. (Napoleon I. rekao je sljedeću misao: „Lijepa se
žena sviđa očima, dobra žena sviđa se srcu;
jedna je dragulj, (a) druga riznica.“ Muškarci, što bi više voljeli imati: (jedan) dragulj ili
riznicu? – kom. D.R.)
Muškarci su proti tome opet većinom za to,
da žena mora biti mlađa, ako hoće da privlači. Samo jedan jedini tvrdi, da je najljepša
doba za ženu iza pedesete. Njegovoj su
naime ženi pedeset i tri godine. Inače su
muškarci dosta složni u tvrdnji, da je mlada žena najljepša, samo se u godinama
razilaze mnijenja. (O kirurškim estetskim
zahvatima tada nije bilo ni govora. – op.
D.R.). Nekoji kažu, da žena mora biti između
17 i 20 godina, drugi cijene najviše
dvadesetpeto-godišnjakinje, treći opet najvole trideseto-godišnjakinje. Ali ne ima ni
jednoga – osim jedne iznimke, koji je bio
pravedan naprama ženi od 40 godina. Kako
kaže jedna (poslovica?), žena od četrdeset
godina znade previše, odviše proračunava
i ne ima iluzija, ali da su zato djevojke od
17 do 18 godina strastvene, pune povjerenja i dražesne bezbrižnosti.
Evo jednog zanimljivog komentara, odnosno novinskog izvješća na temu ljepote žena
i muškaraca.
„Crvena Hrvatska“ od 9.12.1911. godine,
broj 98. ŽENA O LJEPOTI ŽENA I LJUDI
Prije nekoliko dana održana je u Bruklinu
jedna vanredno burna ženska skupština (mi
bi danas rekli: javna tribina – op. D.R.). Jedna školovana dama držala je pred skupom
najotmjenijih bruklinskih dama jedan govor,
čija se suština najzad završila pitanjem, da
li su ljepši ljudi (muškarci) ili žene? Govornica je priznala, da su ljudi daleko ljepši od
žena. Kao što i svi umjetnici znaju, rekla je
ona, muška pojava je harmonična, dok je
ženska naprotiv neharmonična.
Kao što se već (za)misliti može, prisutne
dame na ovo nijesu ostale mirne, već
počeše glasno da mumljaju (primjerenije
je izraz: poluglasno negoduju – op. D.R.);
ali govornicu ovo ništa ne zbuni, već
dodade, da su tačno iste rezultate dala i
mjerenja (čega?) studenata i studentkinja
na svim američkim univerzitetima. Tako sigurno kao što su dva i dva četiri, približuju
se mladi ljudi idealu muške ljepote daleko
više no mlade djevojke. (nastavlja se)
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 29
Izvadci iz knjige:
„Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih
prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih
pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“
Uvod
Potkraj 1917. počelo je u Dubrovniku obnavljati svoju aktivnost „Dubrovačko kupališno i hotelsko društvo“ s o. j. u Pragu. To je društvo imalo zadatak da »u
Brašini kod Dubrovnika« i drugdje »na
jadranskom primorju« osniva i vodi kupališta, hotele i slične objekte »za ukonačivanje stranaca«. Ono je namjeravalo
podići u Srebrenom do kraja rata i »hospicij za nastradale ratnike iz krugova inteligencije«, kao i »koloniju za mladež«.
Temeljna glavnica tog društva povišena
je 1917. godine na 1.500,000 kruna. Predsjednik društva bio je Artuš Aicbelburg.
Među petoricom poslovođa tog društva
nalazio se i Melko Čingrija iz Dubrovnika,
a među članovima nadzornog odbora bili
su i Vlaho Bukovac, tada profesor Umjetničke akademije u Pragu, zatim Lujo Bruer Gagliuffi i A. Minček, članovi bankovnog
upravnog vijeća u Dubrovniku. U drugoj
polovici studenog 1917. stigao je Jaroslav
Fencel, odaslanik tog društva iz Praga. On
je došao u Srebreno sa zadatkom »da dade
urediti ceste, vodovod i ostalo, a i da udesi
gdje će, dok traje rat, smjestiti na liječenje
veći broj ratnih invalida i bolesnika. Lokalni
je dubrovački list podupirao želju Dubrovačkog kupališnog i hotelskog društva
iz Praga da se i u dubrovačkom kraju
oda-zove što više ljudi, voljnih da svojim
novčanim udjelima sudjeluju u poduzetnim
nastojanjima tog društva. Krajem studenog
1917. to je društvo imalo »oko 200 članova
sa kapitalom od 500000 kruna, osiguranog zemljištem i vrijednosnim papirima«.
Među tim članovima bila su samo 24 »iz
Dubrovnika, Cavtata i okolice«, koji su u
navede-noj glavnici bili zastupljeni »od
prilike sa isto toliko tisuća kruna«. List je isticao da bi taj broj dioničara iz dubrovačkog
Lukša Lucianović
Povijest
dubrovačkog hotelijerstva
kraja u tom društvu mogao i trebao biti
veći zbog važnosti koju turizam ima za
ovaj kraj. Jer: „turistička struka donosi
mnogo blagostanja pošto stranci donose
mnogo silnog novca što borave u hotelima, pensionatima i privatnim stanovima.
Naša parobrodarska društva uznapredovat će življim prometom, a domaće
stanovništvo imat će prilike u unosnim
dobitima u raznim prodajama, obrtima i
trgo-vinama, vožnjom lađama i kočijama, zaposlenošću u poduzećima
kupa-lišnog društva itd. U jednu riječ
nastat će novi život: povisit će se građevni promet, ukazat će se veća potreba k
boljoj uredbi i drugih komunikacija, što
takvo poduzeće samo po sebi donaša« pisalo je u tadašnjim novinama. Daljnje
ratne prilike nisu dopustile Dubrovačkom
kupališnom i hotelskom društvu da išta
ostvari od svojih zamisli. (IP)
Feljton br. 32
Pansion „Marijin dvorac“
Treba napomenuti
kako je gore
spomenuto Društvo kupilo još od prije početka rata
»prostrano zemljište« i to »na krasnom položaju uz
samo more u Srebrenome«, gdje je nastojalo »podići hotel i
kupalište sa najmodernijim uredbama«, a posjedovalo je (uoči
rata) i pension »Marijin dvorac« u Lapadu o kojem će, više u
slici a manje u riječima, biti
riječi u ovom današnjem
feljtonu.
Pansion „Marijin dvorac“
u Lapadu počeo je raditi
uoči Prvog svjetskog rata
i bio je u posjedu, kako
smo to već rekli, Dubrovačkog kupališnog i
hotelskog društva s.o.j.,
korporacije češkog kapitala sa sjedištem u Pragu.
Preteča je današnjem hotelu „Park“.
Fitness Bazen Sauna·
Parna kupelj·Power Plate
30 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
Hotel Hilton Imperial
tel: 020 320 389
POZITIVNA SEZONA:
Tri posto više dolazaka i jedan posto više noćenja
Ministar turizma Darko Lorencin predstavio je pred nekoliko dana na konferenciji za
medije u Splitu, podatke sustava turističkih
zajednica o ostvarenom turističkom
prometu za prvih sedam mjeseci 2014.
godine. Kumulativni podaci za razdoblje
siječanj-srpanj govore o porastu od 3,5
posto u dolascima (6,94 milijuna dolazaka) i 1 posto u noćenjima (37 milijuna
noćenja) turista na Jadranu i u gradu Zagrebu u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Strani su turisti ostvarili porast od 4
posto u dolascima (6,2 milijuna dolazaka) i
porast od 0,7 posto u noćenjima (33,32
milijuna noćenja). Dolasci domaćih turista
su na razini prošle godine (744,6 tisuća
dolazaka), dok su noćenja u plusu 1 posto
(3,68 milijuna noćenja). Porast noćenja u
sedam mjeseci ostvaren iz Austrije (+6
posto), Italije (+5 posto), Velike Britanije
(+9 posto), Mađarske (+13 posto), Francuske (+3 posto), Švedske (+5,5 posto),
Finske (+7 posto), SAD-a (+16 posto),
Kanade (+14 posto), Koreje (+248 posto)
i Kine (+39 posto).
„Iza nas je izazovan srpanj koji je u dolascima na razini prošle godine, uz pad noćenja od dva posto, što je i logično jer su nam
turisti došli, no zbog lošeg vremena i manjka sadržaja u pojedinim destinacijama, otišli su ranije. Ipak, odlične rezultate srpanj je
donio dalmatinskim županijama, pa se tako
Splitsko-dalmatinska probila na drugo
mjesto po udjelu u ukupnim brojkama.
Znatniji su nam pozitivni rezultati u prvih
sedam mjeseci, a s obzirom na informacije
iz turističkog sektora, početak kolovoza bolji
je od prošlogodišnjeg, a bolje su i najave
za posezonu. Najbrojniji posjetitelji u srpnju bili su gosti iz Slovenije, a posebno nas
raduje i rast broja turista iz
Italije. S druge strane, zbog
pomaka praznika bilo je
manje njemačkih i nizozemskih turista, koji ce dolaske
nadoknaditi u kolovozu“, rekao je Lorencin, komentirajući podatke s emitivnih
tržišta, dodavši kako će se
na pojedinim tržištima provoditi sustavna ulaganja,
posebice za razdoblja pred
i posezone.
Pozitivni rezultate u prvih
sedam mjeseci ostvarila je
Dalmacija, Ličko-senjska
županija i Grad Zagreb. U
Splitsko-dalmatinskoj županiji je u prvih sedam mjeseci ostvareno 1,2 milijuna
dolazaka (+8,5 posto) i 6,6
milijuna noćenja (+5,7 posto), u Zadarskoj županiji
786,5 tisuća dolazaka (+6
posto) te 5,2 milijuna
noćenja (+4 posto), a u Du-
brovačko-neretvanskoj županiji 748 tisuća
dolazaka (+8 posto) i 3,3 milijuna noćenja
(+4 posto). U Ličko-senjskoj županiji je ostvaren porast od 5 posto u dolascima (271
tisuću dolazaka) i porast od 4 posto u
noćenjima (1 milijun noćenja). U razdoblju
od siječnja do srpnja 2014. godine u Gradu
Zagrebu ostvareno je 11 posto više dolazaka (480,4 tisuća) i 9 posto više noćenja
(833,7 tisuća).
U Šibensko-kninskoj županiji je u ostvareno
432 tisuće dolazaka (-1 posto) i 2,6 milijuna noćenja (- 4 posto), dok je u Istri ostvareno 1,8 milijuna dolazaka (+0,23 posto) i 11,2 milijuna noćenja (-2 posto) te je
na Kvarneru zabilježen pad od 1,5 posto u
dolascima (1,2 milijuna dolazaka) i od 3,5
posto u noćenjima (6,2 milijuna noćenja).
Dolasci u srpnju na razini 2013., noćenja
dva posto manje
Prema službenim podacima za mjesec srpanj, na Jadranu i u gradu Zagrebu ostvareno je 3 milijuna dolazaka (na razini lanjske godine) te 21 milijun noćenja (-2 posto). Veći turistički promet nego lani bilježi
Dalmacija, u kojoj je ukupno zabilježeno 5
posto više dolazaka i 2 posto više noćenja.
Splitsko-dalmatinska županija ostvarila je
624 tisuće (+7 posto) i 4 milijuna noćenja
(+5 posto), Zadarska županija 428 tisuće
dolazaka (+5 posto) i 3,5 milijuna noćenja
(+2 posto), Dubrovačko-neretvanska županija 287,8 tisuća dolazaka (+7 posto) i 1,6
milijuna noćenja (+2 posto) te Šibensko-
kninska županija 231,4
tisuće dolazaka (- 2 posto) i 1,7 milijuna noćenja
(-4 posto). U Ličko-senjskoj županiji je ostvareno 127 tisuća dolazaka (+1 posto) i 634,6
tisuća noćenje (+2 posto). Grad Zagreb
zabilježio je i dvozna- Lukša Lucianović
menkasti rast te je ost- www.dubrovnikvareno 101,7 tisuća dola- turistinfo.com
zaka (+11 posto) i više i
166,9 tisuća noćenja (+8 posto). U Istri je
ostvareno 744 tisuće dolazaka i 5,96 milijuna noćenja, što je 7 posto manje u dolascima i u noćenjima. Na Kvarneru je ostvareno
521,3 tisuće dolazaka (-8 posto) i 3,4 milijuna noćenja (-8,5 posto).
„Generalno je Dalmacija „pobjednik“ srpnja, a dalmatinske županije, odnosno pojedini gradovi kao što su Split, Zadar te nezaobilazno Dubrovnik pokazali su kako se
gradi turistički proizvod, organiziraju manifestacije te kako kvalitetnim upravljanjem
turizmom možemo nadići „srpanjsku rupu.
Raduje i to da se probudio kontinent,
Zagreb bilježi kontinuirano poraste turista i
to u dvoznamenkastim brojkama. Loše vrijeme odrazilo se na Istru i Kvarner, gdje
generalno gledano, kampovi čine trećinu
ukupnog turističkog prometa, a koji su u
srpnju zabilježili 10 posto, a u sedam mjeseci 5 posto manje noćenja nego lani“, izjavio je ministar te zaključio kako priželjkuje
da ova godina bude po fizičkim pokazateljima na razini prošle, uz rast prihoda.
Pregled noćenja po vrstama smještaja
u godini 2014./2013. od 1.1. do 31.7.
Izvor: TZG Dubrovnika
www.dubrovnik-turistinfo.com
Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka)
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 31
POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNA SLUŽBA
Pojava druge generacije maslinove muhe
Preporučujemo zaštitu ploda masline kako bi se izbjegle daljnje štete na visini uroda ali i na
kvaliteti maslinovog ulja
Prvih dana kolovoza iznova je zabilježen pojačan let
maslinove muhe. Riječ je
Piše: Antun Kotlar, o pojavi druge generacije
pošto je prva završila svoj
dipl. inž. agr.
razvojni ciklus koji traje,
ovisno o vremenskim uvjetima, oko mjesec
dana. Tome su pogodovali iznimno povoljni
vremenski uvjeti tijekom srpnja. Naime, tijekom
mjeseca posvuda je bilo dosta oborina, pa je
za područje Gorice registrirano 13 kišnih dana
uz količinu oborina od 105 mm. Za područje
južne Dalmacije i za spomenuti period, iznimno humidni uvjeti kojih se ne sjećaju ni starije
generacije.
S obzirom na relativno skroman urod maslina
i tako povoljne uvjete za maslinovu muhu, registrirane su i značajnije štete na plodu masline
s tendencijom daljnjeg pogoršanja. Istina, vremenske prilike su se nešto stabilizirale i više
sliče „normalnoj“ godini pa u tom smislu treba
32 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
i očekivati nešto manje povoljne
prilike za tek ostvarenu drugu
generaciju. Temperature tijekom
dana su dosta visoke i često na
granici mogućnosti razvoja
mlade ličinke u plodu, međutim
ne treba zaboraviti da ulazimo u
doba godine kada su noći sve
duže a time i prosječne dnevne
temperature nešto manje. Stoga i ovog puta
preporučujemo zaštitu ploda masline kako bi
se izbjegle daljnje štete na visini uroda ali i na
kvaliteti maslinovog ulja. Shodno i prethodnim
preporukama sugeriramo primjenu metode
zaštite cijele krošnje s pripravcima na bazi
djelatne tvari dimetoata (Rogor 40, Zagor,
Chromgor 40, Perfekthion, Calinogor, Ritam,
Sistemin E-40). Na većim kompleksima i tamo
gdje je moguće usklađeno djelovanje više
maslinara može se primijeniti pripravak Succes bait, ali kako je njegova svrha da meto-
dom „privuci i ubij“ uništi odrasla imaga maslinove muhe, s
primjenom treba ići znatno
ranije i kontinuirano. Slično vrijedi i za Eko trapove. Ostala
sredstva koja imaju dozvolu
protiv maslinove muhe nisu
sistemici (npr. Decis 2,5 EC) i
kao takvi su manje interesantni
za primjenu u ovom trenutku. Ovom prigodom
treba reći i da je ove godine zabilježen iznimno veliki napad jasminovog moljca kako na
mladim, tako i na starim stablima maslina. Tako
velika oštećenja od tog štetnika zasigurno nisu
zabilježena ranije. Radi se o štetniku koji oštećuje mlade, vršne izboje masline i na taj način
smanjuju vegetativni prirast maslina. Tijekom
godine mogu imati 4-5 generacija, u povoljnim
godinama i više a što se tiče izbora insekticida, u obzir dolaze svi koji imaju dozvolu u maslinarstvu a spomenuti su prethodno.
NIKO KAPETANIĆ: ZA CARA I DOMOVINU, KONAVLE U PRVOM
SVJETSKOM RATU, MATICA HRVATSKA KONAVLE, GRUDA 2014.
Iznimno značajna knjiga
U Predgovoru ovoj knjizi, Kapetanić navodi «dojam da
je to bio rat kojega se nastojalo ‘gurnuti pod tepih’ i
zaboraviti», a pogotovu zaboraviti da su Konavljani «bili
najlojalniji elemenat za Austriju»*
Povod je stogodišnjica početka
Prvoga svjetskoga rata (1914. 2014.), koji je u ovoj knjizi najjugoistočnijega Ogranka Matice hrvatske prikazan na području
Konavala. Znanstvena građa o
ovoj temi vrlo je oskudna, zapravo je i nema (osim ponešto u djelu, prof. dr. Stijepa Obada i dr. Trpimira Macana). Autor se oslanjao
na kronike katoličkih župa, gdje su
sačuvane, te na ljetopise.
Niko Kapetanić (Lovorno, 1952.)
samonikao je, ali rođeni znanstvenik (i predsjednik Matičina
Ogranka Gruda, Konavle, inače je
diplomirani inženjer biotehnologije). Posve je pouzdan u
svojim znanstvenim radovima jer
gotovo da i ne donosi ‘’interpretacije’’ činjenica; pušta ih da same
govore. Vrlo je bogata znanstvenoga opusa: što samostalno što
u suautorstvu, objelodanio je
dvadesetak znanstvenih knjiga.
Najznačajnijim se čini dokaz postojanja glagoljskoga pisma na tlu
Konavala (Zavod za povijesne
znanosti HAZU, Dubrovnik, u
suautorstvu s B. Fučićem, odnosno M. Žagarom, 1995./2001.), što
svjedoči o dubokoj povijesnoj ukorijenjenosti Konavala u hrvatsko
narodno biće i pradavnu prisutnost hrvatske pismenosti na krajnjemu jugoistoku Hrvatske.
U Predgovoru ovoj knjizi, Kapetanić navodi «dojam da je to bio
rat kojega se nastojalo ‘gurnuti
pod tepih’ i zaboraviti», a pogotovu zaboraviti da su Konavljani «bili
najlojalniji elemenat za Austriju» (u
zabilješci župnika u Čilipima,
1918.). Navodi i dokaz tomu: Car
Franjo Josip posjetio je Konavle,
gdje je - na povratku iz Boke (9. 5.
1875.) - oduševljeno dočekan te
je tomu na Grudi podignuta i
spomen ploča. «Ploču su…1945.
privremeno prekrili cementom
neki stanovnici Grude. Teško su
je oštetili pripadnici tzv. JNA 1991.,
pucajući u nju iz automatskog
oružja» (?!, op. S. M. K.).
Većina Konavljana je ne samo lojalna nego i odana austrijskoj
državi (ugarskog utjecaja, radi
unutarnjega ustrojstva carevine, u
Konavlima nema!), zahvalna caru
ponajprije jer su dobili zemlju koju
su im dubrovački gospari bili prisvojili «grubo oteli», kupnjom
Konavala 1419./1427.) navodi Kapetanić. Konavle su za carske uprave dobile željeznicu (danas ukinutu!?), cestu prema unutrašnjos-
ti, napredak poljoprivrede…
Međutim, u Cavtatu, koji je
gradićak, a stanovništo se odmetnulo od sela i postalo «gradsko»,
te radi u državnoj upravi i u općini,
kao i u susjednim Močićima i Čilipima, stvorio se tanak, ali moćan
sloj srbokatolika (svega nekoliko
obitelji, koje Kapetanić i navodi).
(Ja tebi…ti meni mjesto za
sina…!?, op. S. M. K.) «…sve je
veća podjela među Cavtatom i os-
Foto: Stijepo Brailo
talim dijelom Konavala (…) srbokatolici sebe smatraju Srbima i
Jugoslavenima (…) Rušenje Austro-Ugarske Monarhije postaje imperativ. Sve to još više odvlači ostali dio Konavala u austrijski zagrljaj.» (str.9)
Dok se u Predgovoru, dakle,
donose opće prilike i odnosi, Uvod
se bavi tijekom i karakterom samoga rata, od terorističkoga pucnja u Sarajevu 28. lipnja 1914. dalje. Konavle su strateški posebno
važne jer je u Boki, nakon Pule,
najveća koncentracija austrijske
ratne mornarice, a britanski, francuski i talijanski ratni brodovi zatvaraju najjugoistočniju hrvatsku
luku Molunat i ulaz u Bokokotorski zaljev. Za obranu Carevine javilo se čak 550 Konavljana dobrovoljaca, međutim valja uzeti u obzir
da se oni ne novače za daleke
bojišnice, nego ostaju u Konavlima, ali su - austrijska vojska. U
selu, Đurinići npr., bilo ih je tristo
na vojnoj obuci, njih oko sto uključeno je kasnije u rat protiv Crne
Gore i u osvajanje Lovćena… itd.
Tijek rata u Konavlima Kapetanić
donosi znanstvenički šturo, ali jasno i pregledno, ni milimetra se ne
udaljavajući od činjenice, od dokazivog.
Najopsežnji dio knjige čine Kronike koje po katoličkim župama
vode župnici, (čija imena Kapetanić navodi!) negdje obilno i vješto, negdje slabije, negdje nikako,
a neke su stradale u srbsko-
crnogorkom nasrtaju na Konavle
1991. Kapetanić tijek rata i razna
zbivanja u njemu ili nakon njega
nalazi zapisana u župama: Čilipe,
Cavtat, Stravča, Mrcine, Pločice i
Pridvorje. Evo dva detalja iz njih!
«1. 9. 1914. Pojaviše se francuski
brodovi pred Bokom. Dobrovoljačke čete Pločica i Vitaljine bile su
pozvane na oružje, a postaviše se
po visovima povrh Molunta. Njihova je zadaća bila da zapriječe
eventualno iskrcavanje neprijatelja u luci Molunat.» (str. 56)
«24. 11. 1918. Komite crnogorski
pod izlikom da dolaze ko prestraža
srpske vojske dođoše u Cavtat
gdje ih lijepo dočekaše. Vukovi se
brzo odadoše tražiti od M. odbora općinsku blagajnu. Odbornici
im dadoše nešto novca čime ovi
ne bijahu zadovoljni. Srpska (?!) i
poljska vojska opkoliše općinu,
gdje bijahu komite, te oko 20
Crnogoraca raniše i svezane
odpremiše u Ercegnovi. Tako smo
se oslobodili te pogibeljne bande,
koja je i po Mrcinama i drugdje
haračila» (str. 25)
Kapetanićeva knjiga, dalje, donosi popis poginulih ili umrlih vojnika Konavljana 1914. - 1918. te slikovne priloge Konavala iz toga vremena (onaj vlak!), posjete nadvojvode Ferdinanda Grudi i Ljutoj,
žigove vojnih jedinica
(«K. u. K. Gruppenkommando in
Gjorinići» i slično), pisma i fotografije vojnika, a stručno je uređena te znanstveno opremljena
(literatura, vrela, kratice…). Donosi i popis Kapetanićevih knjiga te
životopisnu zabilješku.
U Zaključku ćemo naći i neke veselije detalje iz rata (prelijetanje
prvoga cepelina «s velikim zvrndanjem»…
Novu su državu, Karađorđevićevu
Jugoslaviju, «svi župnici u Konavlima podržali». Jedan nije! Miho
Arbulić. Svi su ti župnici bili, poslani u Konavle, »on je jedini među
njima (…) bio rođeni Konavljanin»
(str.102) «…moj gosparu, nema ti
više dobra (…) sve smo naše dobro izgubili (…) Austriju, moj
gosparu (str. 10, u dubrovačkim
novinama zabilježena izjava jedne
prodavačice na tržnici, već u drugom svjetskom ratu! («Svega
pomalo», Dubrovnik br. 8, 22. 2.
1941.
I jedan prigovor: 500 primjerka
naklade malo je. Knjiga nije krumpir, neće sagnjeti do dogodine,
potražnja će trajati godinama, a i
školske knjižnice u Županiji valja
opremiti, svaku s najmanje
tridesetak primjeraka.
Kapetanićev znanstveni uvid »Za
cara i domovinu», odnosno
«Konavle u Prvom svjetskom ratu»,
rijetka, je važna i iznimno značajna knjiga.
Stijepo Mijović Kočan
*“Skraćenu inačicu ovoga prikaza / kritike donosi u ovogodišnjemu jesenskom broju i KOLO,
tromjesečnik Matice hrvatske,
Zagreb.“
U DOMU MATICE HRVATSKE NA GRUDI PREDSTAVLJENA NOVA
KNJIGA NIKA KAPETANIĆA
Za cara i domovinu
U Domu Matice hrvatske Konavle na
Grudi 7.kolovoza je
predstavljena knjiga Nika Kapetanića
“Za cara i domovinu
– Konavle u prvom
svjetskom ratu”.
Riječ je o zbirci
raznih dokumenata
i kronika konavoskih župa, koji objašnjavaju ključne teme, vezane uz Konavle u Prvom svjetskom ratu.
Knjigu su uz autora predstavili dr. Ivo Banac i dr. Stjepan Ćosić.
Ivo Banac je predstavljajući knjigu ispričao i nekoliko zanimljivih
događaja zabilježenih u kronikama, koje daju uvid u tadašnje vrijeme, odnos Konavljana prema Habburškoj monarhiji, ali i prema
Kraljevini SHS.
Prof. dr. sc. Stjepan Ćosić istaknuo je kako je knjiga rezultat Kapetanićevog samostalnog i uvijek ozbiljnog zanimanja za povijest
Konavala i Dubrovnika, dodavši kako je razdoblje Prvog svjetskog
rata najzapuštenija tema hrvatske suvremene povijesti.
“Godinama sam na tome radio, a kad je stigla stota godišnjica
rekao sam sebi: sad ili nikad. Htio sam objaviti točan popis poginulih kako bi, kad se objavi, ljudi mogli popis popuniti, jer još živi
usmena predaja”, kazao je Kapetanić dodavši kako je doba Velikog rata, osim jada donijelo i velika čuda, ikad prije viđena u
Konavlima. dubrovniknet team
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 33
ŠPORT
DIVLJA LIGA
Prvak bez finala!
II.HRVATSKA VATERPOLO LIGA-JUG
KPK pobjednik
KPK je pobjednik 2. Hrvatske vaterpolo lige južna skupina. Drugoplasirani je Gusar, a oba
će sastava razigravati za prvaka 2. Hrvatske
vaterpolo lige. Korčulani će na drugoplasirani
sastav sjeverne skupine, Adriatic, dok Župljane
čeka pobjednik, Brodograditelj iz Betine. Prve
utakmice igraju se u Mlinima te Šibeniku u srijedu, 13. kolovoza, a uzvratne u subotu, 16.
kolovoza. Marko Ivanković (KPK) je prvi strijelac
sezone u južnoj skupini Druge hrvatske lige s
23 pogotka. POREDAK 1. KPK 12 bodova
(61:50), 2. Gusar 12 bodova (57:53), 3. Cavtat 9
bodova (56:53), 4. Jadran Neum 3 boda (51:69).
Davor Lopin
BOĆANJE-IZBORNIK HRVATSKE
REPREZENTACIJE ČEDO VUKELIĆ
U DUBROVAČKOM KRAJU
Kamp sa najmlađim
boćarima naše županije
Na boćalištima u Rašici i na Donjem Brgatu izbornik kadetske i juniorske reprezentacije Hrvatske Čedo Vukelić proveo je
kamp za najmlađe boćare naše Županije.
Kamp se održavao cijeli prošli tjedan, jutarnji dio programa od 8 do 13 sati u Rašici, a popodnevni od 18 do 21 sat na Donjem Brgatu. U kampu je sudjelovalo 27
mladih boćara sa područja cijele naše Županije. Boćarski savez Dubrovačko-neretvanske županije uspio je organizirati kamp
i osigurati dolazak izbornika Hrvatske
reprezentacije za mlade, što je izazvalo
veselje naših mladih boćara koji su imati
čast raditi i trenirati sa najvećim boćarskim
stručnjakom za mlađe uzraste na području Hrvatske i šire. Završnog dana kampa
održalo se i natjecanje u obje dobne skupine, pa je tako u mlađoj najboljim proglašen Stijepo Batinić iz BK Hvidra Gromača, a u starijoj Luka Gašpar iz BK Ploče.
Sudionici kampa:
Kamen mali je vodio 1:0, 2:1, 3:2, 4:3, 5:4. Palace je
početkom treće stigao do svoje jedine prednosti (6:5).
Potom 7:6 i 8:7 za aktualnog prvaka, ali prvak iz 2006. je
uspio stići po sedmi put zaostatak od jednog
pogotka.Pjenilo se na Dančama ove srijede od 16.45
sati. Ne, nije bilo mora, ali je ‘sve gorjelo’ u plivalištu u
srazu između Kamena malog i Palacea. Najteže je bilo
sucu Nikoli Curiću, koji je zadatak odradio za svaku
pohvalu. Isti je ‘tešku bitku vodio’ s oba sastava i nakon
kraja četvrte četvrtine, kada su o prvom polufinalisti odlučivali četverci, a u toj odluci nisu bila dovoljna po tri
četverca sa svake strane. Naime, i nakon njih je bilo izjednačeno (11:11). Potom su Ivo Bobić s jedne i Hrvoje
Puh s druge strane preuzeli odgovornost. Prva dodatna
serija četveraca: pogađa Bobić, pogađa Puh. Druga dodatna serija ista kao i prva. U trećoj odluka. Tomo Sjekavica, vratar Palacea je obranio udarac Iva Bobića. Hrvoje
Jakša Kristović (1999) – BK Hvidra Gromača
Antonio Kolobarić (1999) – BK Komolac Ombla
Matko Pendo (2000) – BK Komolac Ombla
Luka Bevanda (2000) – BK Donji Brgat
Dario Kovačić (1999) – BK Komolac Ombla
Luka Gašpar (2000) – BK Ploče
Leo Fiorović (2002) – BK Župa Dubrovačka
Josip Jerković (2004) – BK Donji Brgat
Matej Kristović (2004) – BK Donji Brgat
Stijepo Batinić (2005) – BK Hvidra Gromača
Marko Batinić (2003) – BK Hvidra Gromača
Marin Batinić (2002) – BK Hvidra Gromača
Nikola Lučić (2002) – BK Hvidra Gromača
Alen Sarić (1997) – BK Montovjerna
Damir Sarić (2000) – BK Montovjerna
Ivan Knego (1992) – BK Brgat
Ivan Krmek (1996) – BK Brgat
Mateo Čoić (1995) – BK Brgat
Vicko Vojvodić (1997) – BK Brgat
Pero Asanović (1997) – BK Brgat
Ivan Kristović (1997) – BK Donji Brgat
Petar Sambrailo (1999) – BK Donji Brgat
Ivan Prlaguzić (1999) – BK Brijesta
Marko Moretić (2006) – BK Orašac
Pero Moretić (2003) – BK Orašac
Marko Marčec (2004) – BK Orašac
Martin Marčec (2002) – BK Orašac
Tekst i foto: Luko Hendić
Puh je bio precizan što je izazvalo erupciju oduševljenja ‘zelenih’. Palace je nakon četiri godine među četiri
najbolja! Kamen mali je predao naslov u četvrtfinalu.
Sportski čestitao Palaceu.
I dok je prvak pao, doprvak nije. FUN H2O Mlini je slavio protiv Elafita. Opravdao ulogu favorita, ali Elafiti, kvalifikanti, iznenađujuće su namučili ‘narančaste’. Nisu im
dozvolili opuštanje. Nikola Crnčević je bio opet
raspoložen u napadu. Potpisao je polovicu od 10 pogodaka FUN-a u četvrtfinalu. S druge strane prijetio je
Nikola Zelen s 3 pogotka. FUN-ovci su imali opet ‘oluju
sa sjevera’. Nekoliko baraka je potegnulo iz Župe do
Danača. Bubnjevi, pjesma, podrška tijekom čitave utakmice, bengalke. Palace sad čeka kako će finut ogled
između Špilje ’94 Danče i Penatura. Tko bude bolji, bit
će suparnik ‘zelenima’ u polufinalu. FUN-ovci čekaju
uspješnijeg iz ogleda Luka Čilipi - Čingrija. Kako sad
stvari stoje, završnica će se igrati u nedjelju, 17. kolovoza u Portu, a ne u subotu, 16. kolovoza. Davor Lopin
RUKOMET
Dubrovkinje kreću s pripremama
Ženski rukometni klub Dubrovnik 18.kolovoza počinje s pripremama
za sezonu 2014/2015. U narednu sezonu ulaze znatno oslabljeni jer je
kapetanica i ujedno i najbolja igračica Petra Dičak dres žuto-plavi Dubrovnika zamijenila zelenim dresom RK Trešnjevka – Zagreb članica I
HRL. - Nama ostaje spoznaja da dobro radimo i da smo na pravom
putu stvaranja novih igračica. ŽRK Dubrovnik za sezonu 2014/2015.
igra III HRL – JUG, Amatersku regionalnu ligu šest klubova/BIH dva
kluba, HR dva kluba i CG dva kluba/seniorke, god.1998/1999. igra I
HKRL- Jug i seniorsku županijsku ligu, godište 2000. ligu prijateljstva i
2001/2002. godište igra županijsku ligu, rekao je Pero Veraja trener
Ženskog rukometnog kluba Dubrovnik. Davor Lopin
1.TURNIR NA UMJETNOJ TRAVI
Hladnica 2014
U organizaciji Sportske udruge ‘’Hladnica’’ održano je izvlačenje skupina 1. Turnira na male barice ‘Hladnica 2014.’ koji će se igrati na
terenu sa umjetnom travom po UEFA certifikatu. Na turnir je prve godine prijavljeno 46 momčadi koje će igrati za glavnu nagradu od 6.000
kuna. Sve informacije o turniru možete pratiti na prvom dubrovačkom
sportskom portalu www.dbksport.com i na službenoj stranici turnira
www.turnir-hladnica.info (od utorka, 12. kolovoza). Davor Lopin
BRIDŽ KLUB DUBROVNIK
Uvjerljivi Košta i Golubović
Redovni tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik odigran je u ponedjeljak
11.kolovoza u hotelu Neptun. Na turniru je nastupilo devet parova uz
Cross-Imps obračun. Uvjerljivu pobjedu ostvarili su Vedran Košta i
Srđan Golubović. Rezultati turnira: 1.Vedran Košta - Srđan Golubović
+67,10, 2.Jasna Božičević - Antun Matana +21,40, 3.Velibor Puzović
- Đivo Tikvica +21,20, 4.Frano Mozara - Dubravka Zvrko +19,00, 5.Frano Staničić - Maja Mrša +2,40, 6.Elizabeta Pejdar - Zdenko Stanković
-21,60, 7.Višnja Muratović - Sule Muratović -33,20, 8.Niko Dubčić Jakup Selmanović -34,60, 9.Ana Veršić - Vanda Richters -41,70.
PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL
www.dbksport.hr
34 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
www.dbksport.com
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI
Pismo SABA RH predsjedniku RH
Povodom donošenja novog Zakona o
udrugama građana RH u Hrvatskom Saboru početkom prošlog lipnja, a kojim se,
unatoč očekivanjima, nisu ostvarile temeljne zakonske pretpostavke za povoljniji
status udruga, zajednica i saveza antifašističkih boraca i antifašista u hrvatskom
društvu, nedavno je iz SABA Republike Hrvatske upućeno pismo dr Ivu Josipoviću,
predsjedniku Republike, s molbom da razmotri primjedbe na Zakon o udrugama
građana, koji stupa na snagu početkom
listopada ove godine, te na Zakon o
mirovinskom osiguranju, koji je stupio na
snagu od početka ove godine.
U pismu kojeg potpisuje Franjo Habulin,
predsjednik SABA RH, ističe se da
odredbe navedenih zakona iznova
potvrđuju neprimjeren odnos državnih tijela i institucija prema antifašizmu, što je
naglašeno i u raspravi na Izbornoj skupštine Saveza, održanoj početkom prosinca
prošle godine. I tada je zaključeno da
„odnos prema antifašizmu kao civilizacijskoj vrijednosti i društveni status Saveza, zajednica i udruga antifašističkih boraca i antifašista u Republici Hrvatskoj, te
položaj i status sudionika NOB-a nisu u
skladu s temeljnim načelima Ustava Republike Hrvatske, međunarodnim standardima, konvencijama i Deklaracijom Hrvatskoga sabora o antifašizmu iz 2005.
godine.
Izražavajući žaljenje i negodovanje za sustavno odbijanje državnih tijela i institucija
da pristupi konkretnom ostvarivanju odredaba Ustava RH i Deklaracije o antifašizmu
podsjećamo Vas da se više od dva desetljeća potiskuje, pa čak i kriminalizira antifa-
šistička NOB-a i antifašizam uopće. Borci
NOR-a se nerijetko prikazuju kao zločinačka komunistička vojska, tretiraju se kao
građani drugog reda, a u pravima su
svrstani u socijalnu skrb, čime se gazi njihovo ljudsko dostojanstvo. Istovremeno
se, čak i zakonskom regulativom pod nazivom „Domovinska vojska“, veličaju pripadnici kvislinških postrojbi kao rodoljubni i istinski borci za Hrvatsku. Na toj osnovi
gradi se i odnos javnosti prema spomen
obilježjima i njegovanju tradicija antifašizma, što je bez presedana u zemljama Europe.
Odnos vlasti prema hrvatskom antifašizmu
i udrugama koje baštine antifašizam, karakteriziraju uglavnom obećanja i oportunizam, a nerijetko i politikantstvo. To
potvrđuje i činjenica da, ni poslije gotovo
10 godina od donošenja Deklaracije o
antifašizmu Hrvatskoga sabora, posebno
točke 9. kojom se „poziva državna tijela
da zakonskim sredstvima i djelatnošću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine,
vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske te rade na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe na očuvanju antifašističke spomeničke baštine kao općeg
kulturnog dobra i na ukupnoj zaštiti i afirmaciji temeljnih vrijednosti antifašizma kao
zaloga civilizacijske budućnosti i
demokratskog europskog opredjeljenja“,
državne vlasti nisu ništa poduzele na njenoj
realizaciji.
SABA RH je uputio na desetke dopisa
državnim vlastima, posebno Vladi RH, s
prijedlozima za rješavanje pojedinih problema, ponudama za suradnju u rješavan-
ju problema ili prijedlozima za razgovore
o problemima. Međutim, ti prijedlozi i ponude nisu urodili sustavnom promjenom
odnosa državne vlasti prema antifašizmu.
Unatoč aktualnim obećanjima najviših
predstavnika državne vlasti na ovogodišnjim središnjim obilježavanjima: Dana pobjede u dvorani „Vatroslav Lisinski“ u Zagrebu, te Dana antifašističke borbe u Brezovici, i nadalje se, temeljem Zakona o udrugama, sadržaj rada i financiranje antifašističkih organizacija izrijekom niječe. Premda Savez već dva desetljeća moli i predlaže
da se antifašističke vrijednosti i sadržaj
rada Saveza i njegovih organizacija utvrdi
kao interes od općeg dobra, Zakonom o
udrugama (čl. 32) nisu ni na koji način
uključeni vrijednosti NOB-a i antifašizma.
Tim slijedom Savez i njegove udruge više
se neće moći ni kandidirati za financiranje
programa i projekata od interesa za opće
dobro (čl. 33. Zakona o udrugama).
Nadalje, temeljem Zakona o mirovinskom
osiguranju, prvoborci NOB-a diskriminiraju se u odnosu na pripadnike nepostojeće
takozvane Domovinske vojske, na način
da se tim zakonom kao faktor preračuna
za mirovine pripadnika Domovinske (kvislinške) vojske utvrđuje iznos 0,85, dok za
prvoborce NOB-a taj faktor iznosi 0,70.
Zbog izostanka političke volje Sabora i
Vlade Republike Hrvatske da pristupe rješavanju društvenog i materijalnog statusa
udruga antifašista i antifašizma kao civilizacijskoj vrijednosti, udrugama prijeti nemogućnosti daljnjeg djelovanja, što nedvojbeno šteti i međunarodnom ugledu
Republike Hrvatske. Molimo, stoga, da
odgovarajuće institucije vlasti konačno
pristupe provedbi Deklaracije te da se zakonodavna i izvršna vlast konačno izjasne o izvorišnim osnovama Ustava Repub-
like Hrvatske o antifašizmu, uz javno očitovanje zašto se ne pristupi njenoj praktičnom provođenju u svakodnevnom
društvenom životu. To je briga, zakonska
i moralna obveza Vlade, odnosno ministarstava i Hrvatskoga sabora“ – navodi se u
pismu SABA republike Hrvatske upućenom Ivu Josipoviću, predsjedniku Republike.
Program izleta
Četverodnevni jesenski izlet autobusom
Udruga antifašista Dubrovnik organizira od
četvrtka do nedjelje, 25. do 28. rujna ove
godine. Odredište je Lika, smještaj u hotelu „Zvonimir“ u Otočcu i najprije upoznavanje toga ličkog gradića, značajnog i po
tome što je u tom ličkom gradiću 13. lipnja 1943. godine održano Prvo zasjedanje
ZAVNOH-a, drugi je dan rezerviran za
posjetu otoku Rabu, s vodičem prošetati
Starim gradom i obići Memorijalni centar,
koji sjeća na fašistički logor „Kampor“.
Treći, odnosno četvrti dan se kreće u nacionalne parkove „Sjeverni Velebit“ (multimedijalna prezentacija, botanički vrt, šetnja lijepom i ne preteškom i dugom stazom te posjeta meteorološkoj postaji i PD
Zavižan) i „Plitvička jezera“ (ruta „B“ - obilazak donjih jezera, šetnja tri kilometra , 20
minuta brodom i 5 minuta vlakom). Za
obilaske oba nacionalna parka bit će
angažirani stručni vodiči i svaki će obilazak
trajati oko 4 sata. Planira se i vrijeme za
kraće individualne programe, zabavu i
odmor. Cijena izleta je 1200,00 kuna, uključuje prijevoz autobusom i smještaj u
hotelu (tri noćenja na bazi dva polu pansiona i jedan puni pansion) i može se platiti
obročno. Rezervacije s uplatom primaju
se do popune autobusa, ponedjeljkom, srijedom i petkom u Udruzi antifašista Dubrovnik, od 10 do 12 sati.
Značaj istezanja cijelog tijela
Svjedoci smo da je čovjek ušao u novo razdoblje u svojoj povijesti kada je počeo boraviti veći dio dana sjedeći
za računalom, drugi dio dana sjedi u autu i treći dio dana sjedi pred televizijom. Ljudski organizam nije stvoren
da miruje. Sam naziv sustav za kretanje ili lokomotorni sustav govori o njegovoj funkciji. Znači čovjek je stvoren
da se kreće. Disanje također ovisi o kretanju prsnog koša. Širenjem prsnog koša zrak ulazi u pluća i obrnuto pri
skupljanju zrak izlazi iz pluća. Opskrba kisikom i hranljivim tvarima neophodnim za život svih dijelova tijela
isključivo ovisi o kretanju krvi, tj. cirkulaciji. Kada čovjek miruje, sve ove radnje su slabije, a time se smanjuje
dotok hranljivih tvari i odnošenje štetnih produkata metabolizma i čovjek postaje bolestan. Kako najbrže i najjednostavnije promijeniti to stanje? Najbitnije je istezati se. To morate činiti svakodnevno i to svakog sata. Kada
na poslu osjetite da ste napeti - istežite se, kada osjetite umor – istežite se , ujutru prije ustajanja i prije lijeganja
- istežite se, kada vam treba više energije - istežite se, kada vam treba veća koncentracija - istežite se. Istezati
se možete gotovo na svakom mjestu, za stolom, pri stajanju, ležanju, hodanju, telofoniranju i u svim pozicijama
možete i trebate se istezati. Istezanje može trajati par sekundi ili par minuta, ali mora biti. Mačke se vrlo često
instiktivno istežu, pa je njihovo tijelo zato gipko, zglobovi lako pokretni, a mišići opušteni i uvijek spremni za
reakciju.
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 35
š njezinom fundamentalom i
spjeganom signifikacijoni upisanon soto numera 1:
- kareta, im. ž.r. zaprežna teretna ili osobna dvokolica ; karetIsta riječ s tri diferente ina, im ž.r. laka, autohtona
signifikacijoni u negdaš- zaprežna kola s oprugama,
njem
dubrovačkom posebne i tipične izrade u Župi
govoru, a akonto tega i dubrovačkoj (najčešće je vuče
jedna dzera o skandalo- ćuše oli tovar);
zon prečesijunu, ćerimoniji „... niđe za viđet župske karetkastiga u Repuplici
ine.“
„ ... na karetinu je stalo nekoliko
Ova riječ, upisana u titualu sepeta grožđa.“
(naslovu), isto se piše, a sikura - karić, im. m.r. malo teretno
sam i ispriferava (izgovara). De- vozilo na četiri kotača, ručne
finitivamente (posve, definitivno) vuče, koristi se za razvoziti teret
san sikurisima za baren dvije u snabdijevanju trgovina i
njezine signifikacijoni (značen- tržnica, prijenos prtljage, manje
ja). Hoću rijet kako se za sig- opreme i sl., kroz uske gradske
nifikacijon ođe stavjenu pod ulice
numerom 2. niđe nije iznašo „Pero vozi karić i donosi prodaačenat (nagkasak) ni u Akadem- ju Župkama na pjacu.“ (iz konijinom velikom leksiku, ni u Eti- teksta FoP, 1939.)
mologijskom leksiku Skoka. Ma, „... je dečido ako mu karić bude
Pomorska enčiklopedija ga sen- sam hodijo da će dovuč svu
java i dava prečizo njegovu fun- familju ...“
damentalu signifikacijon uz onu - karijola, im. ž.r. (isto) ; ručna
drugovačiju i spečalu, koju ću, kolica s jednim kotačem, tačke
naturalmente, ođe notat. Dan- ; kariola, im. ž.r. (isto)
danas se ta signifikacijon više „... donijo je sobom karijolu pa
ne adopera (koristi) ko negda u je puno lašnje ređit sa sovrnnavegacijoni. Eto, s tega se brez jom.“
vele dubijanja može komoda- - karocina, im. ž.r. dječja kolimente rijet da se imenica kar u ca; karočica, im.ž..r. (isto)
sve tri ove diferente forme (obli- „... ajme što ti je ljepa ta karočika) isto ispreferava, perke su jon ca.“
i fondamenta (osnova) i sig- - karoca, im. ž.r. kočija, fijaker,
nifikacijon istisimi (jednaki).
zaprega za prijevoz ljudi; karo(Vaja mi ođe senjat i to da je naš ceta, im. ž.r. specijalizirana koldubrovački rinomani, (poznati, ica na dva, tri, četiri kotača
čuveni) romanista i leksikograf (bolesnička, invalidska, dječja)
Mirko Deanović, do i četvrtu sig- „... karoce su bile u fili (redu) štinifikacijon za kar, a upiso je ko vane (poredane) na Pilama za
abrevijaduru (kraticu, skraćen- svaku čejad, ma su se š njima
icu) od imenice karanje vozili samo gospari ...“
(svađanje, svađa), ma u toj oka- - karocijer, im. m.r. kočijaš, oszijoni bi ačenat bijo dugosilaz- oba koja upravlja kočijom ;
ni. Ona se ođe više neće mjen- karocjer, im. m.r. (isto)
tovat, perke se ne tiče tituala, a „Informajte me s čijem se sad
senjana je da se i to zna. „ ... i divertiškava (zabavlja) Ivo karoonda je izbio veliki kar.“)
cijer?“ ;
„... karocijer bi se vazda naklo1.
kar, im. m.r. (krat.sil. akc. ili jako nio damama i savio ruku u laknaglašeni ‘a’) ima osnovno tu kako bi se pridržale dokle se
značenje zaprežna teretna ispenju na prvi skalin od karoce
...“
kola:
„... bio je vazda zadnja rota (ko- - karocjeruša, im. ž.r. kočijaševa žena, ali i pogrdno za ženu
tač) od kara.“
- kar funebre, im. m.r. mrtvač- koja se druži s kočijašem;
„... karocjeruša Kŕta nije ni upka kola (Mato Podić)
ola fina ko što jom je muž ...”
U dva, freškije štampana leksi- - karocabile ( prid.) cesta prilaka dubrovačkije riječi stoji up- gođena za vozno prometovanisano i to kako je imenica kar = je nekim prijevoznim sredstvom
automobil, što naturalmente, „Francuzi su načinili karocabile
nije ezato, pjutosto je piena- do Gruža.“
mente (potpuno) fajeno. „Put je karocabile sve do prid
njihovu kuću.“
(pogrešno).
(Francuzi su od 1806-1815.
Ezemplari (primjeri) imenice kar napravili mnoge ceste po Duu nekijen drugijen riječima, izra- brovniku; jedna od njih je i cesta koja spaja Dubrovnik i Gruž,
zima
kad imadu
kontat
(dodir)
36 GlasGrada
- 491
- četvrtak
14. 8. 2014.
BAŠTINA PO DUBROVAČKI
Piše: Mirjana Urban
Kar, kar, kar
a njom su prolazila zaprežna
kola i kočije).
- karocat (se), gl. voziti (se)
(općenito) ; voziti nekoga u
kočiji, kolicima, automobilu;
gurati dječja kolica:
„... karocali smo se do Tenturije
.“; „ ... kad je Pero bio ban karoco se je u Cadilacu, a danas ko
pensioner u tramvaju“.
„... karoca malu u karočici po
Peskariji.“
(Tenturija, Tinturija, područje od
izvora niz tok rijeke Omble, priobalni dio sela Komolac, prozvan po nekadašnjim radionicama za bojanje platna).
2.
kar, im. m.r. (krat.sil. akc. na ‘a’)
mjera obujma broda
„... mjera za brodski teret, nosivost broda određivala se karima.“ (V. Ivančević) ;
„...kar je mjera za veličinu broda, iznos 2000 l ili 0,71 reg.
tone.“ (Nikša Violić)
„Također kola; stara obujamska
mjera od 60 kabala (kabao);
bakarski kar sadrži 2730 l; dubrovački 1997 l; riječki 2520 l;
na i(stočnoj) jadranskoj obali kar
se upotrebljavao najviše za sol,
ali i za obujam korisnog brodskog prostora.“(Pomorski leksikon, Zagreb, JLZ Miroslav
Krleža, 1990.)
„Dvadesetih godina 18. stoljeća
plovi 190 brodova izvan gulfa
(Jadrana), a njihova nosivost
iznosi oko 15. 000 kara.“(Ivo
Perić)
3.
a) kar(a), im. m.r. (krat.sil. akc.
na ‘a’, gen. jedn. kara) teretna
zaprežna kola ; stup, sramotni
stup ili carus (tal. carro, lat.
carrum, pl. cara) (u: Rječniku
srednjovjekovnog latiniteta
Jugoslavije, Zagreb, 1973.,
str.184), za carro, carrum, stoji
značenje: 1. poenae genus, vrs-
ta kazne ; 2. carrus ignominiae,
kola sramote, sramna kola (stt.
cara pl., M. Deanović). Zato bi
ovdje doslovni prijevod izraza
carrus - kar, bio stup srama ili
službeno mjesto izvršenja javne kazne.
Ovi kastig (kazna) bijo je jako
umilmenat (ponižavajuć) ne ištom (samo) za kastiganoga,
nego i za intjeru fameju (cijelu
obitelj) i vele njih je iskalo
(tražilo) i elecijonalo (izabralo)
tamnicu i/oli ćeranje iz Repuplike za ga evitat (izbjeći). (Nella
Lonza, Pod plaštem pravde,
Dubrovnik, 1997.)
Ko kastig senjano je u Zapisnicima Vijeća svrhom 14. st., a u
jednomu iz 15. st. (1416.), ovako je notano (zabilježeno):
„Dana 21. X. 1416. godine osuđen je vratar od Ponte zbog
podmićivanja, da bude doveden
u nedjelju i privezan za javni stup
- kar, da mu se sprži kosa i brada i da ostane privezan za stup
do 20 sati toga dana”, piše Ilija
Mitić.
Istoznačnice:
b) palus (lat. palus, kolac s pren.
zn.): kolac, stup srama ko facon
(oblik) kastiga u Dubrovačkoj
Repuplici. Kastigani je bijo zažet
(svezan, zavezan) na palus na
puplikon pozicijoni (javnom
mjestu) ko egzekucijon (izvršenje) vergonjega (sramotnoga, F.
Čale) kastiga.
U Dubrovačkoj Republici kazna
se vršila vezivanjem uznika uz
stup sramote, tzv. palus oli kako
god se još nominavo i paro (izgledao), navlaš (posebno, osobito) samo tako. Za diferencu
(razliku) od Venecije đe su kastigani bili zažeti (svazani) za kola
(zaprežna teretna kola).
c) berlina (tal. berlina,
Deanović-Jernej) je istoznačnica izrazu palus i kar(a) sa
značenjem:
kazna ; stup srama ; (izlaganje
javnom ruglu, javno sramoćenje):
„ ... da ih u gradu pazaristi ne
stave na berlinu. “ ; „ ... a potom
je bila izložena na berlinu.“ ; „...
stavit će je na berlinu, žigosati i
iznova poslati u desetgodišnji
izgon..“ ; „... izložena sat vremena alla berlina, išibana ...“ ; „... i
postavi na magarca i na njemu
provesti po ulicama Grada po
običaju i staviti na stup srama
(berlinu), gdje mora ostati vezana neprekidno jedan sat ...“
F.Haklička)
d) auktorica Nella Lonza, mjentujući De Diversisa (Opis Dubrovnika, Dubrovnik,1983.) i Iliju Mitića, Orlandov stup u Du-
brovniku, Anali JAZU Dubrovnik,
1966.), senjava da se sramotni
stup još nominavo: columna i
stendardo.
Orlandov stup je jednako imo i
taki part (uloga) suproč onijema
drugijema nama poznatijema
ko što je: lakat, paiz za puplikavanje i spjegavanje paragrafa
(odredba) Repuplike oli samo
stega da tu stoji za despet mletačkom lavu. Ovo o kastigu vaja
za Orlanda u njegovon staron i
u novon formi.
„U Dubrovniku je sve do pada
Republike toj namjeni služio Orlandov stup, koji je postavljen
1419. na središnjem gradskom
mjestu.“ (Nella Lonza)
„Prethodno je već postojao drugi stup s Orlandovim likom, no
ne znamo otkada.“ (Ilija Mitić)
4.
skandalozi prečesijun (sramotna procesija) ćerimonija od
kastiga u doba Repuplike:
„ ... sprovedena kroz Grad na
magarcu, jašući glavom okrenutom magarećem repu, a potom
bila izložena na berlinu.“
Skandalozi prečesijun za one
disfane (grešnike, koji su
skrenuli s pravoga puta) od Zakona u Dubrovačkoj Repuplici
bio je jedan rituo znat pod nominacijoni hod cammino. Efetuana je (primjenjivana je) u Dubrovniku prije finalnoga kastiga
(utamničenje na dugo brijeme ili
ćeranja ća iz Republike, ako nije
bijo
i
smrtni
kastig).
Kastiganoga(u) su iz tamnice u
Dvoru stavili na ćušu i vodili rotom (smjer, pravac, ruta puta) od
Dvora preko Ulice od crevjara
oliti Ulica od bačvara, a dandanašnje (današnje) Ulice od puča,
na Široku ulicu pa na Stradun
do Orlanda. Puton je bijo esponjan (izložen) sovanju (vrijeđanju) i batima. Ono što je u ovon
ćerimonijalu interesanto (zanimljivo) bila je užanca (običaj,
praksa) da sužan (uznik) sve
brijeme te skandaloze ćerimonije (ceremonije, rituala) sjedi naopako od rote na tovaru i
drži ga za rep. Na glavi mu je
bila infama
(pogrdna, sramotna) mitra,
špančera, bareta (vrsta kape,
šešira). Uz to, sužna oli sužnicu
su markavali (obilježavali) đusto onijem senjima (znakovima)
koji ukaživaju što jim je bijo grijeh. Perzempio (na primjer),
sluškinji koja je zavitjala smeće
đemudrago (bilo gdje), objesili
bi oko vrata iskvartane
(iskidane) bokune (komade) halavije (prljavih) stvari; lupež bi na
vratu nosijo peču kjuča (ključa);
STUDIO LET 777
Dom Ane Opalić
Izložba fotografija Ane Opalić „Dom“ otvorena
je u nedjelju 10.kolovoza u Umjetničkoj organizaciji studio let 777. O izložbi je autorica kazala:
„Od početka 2010. do kraja 2013. godine radila
sam kao snimateljica na projektu „Osobna
sjećanja na rat i druge oblike političkog nasilja
od 1941. do danas“, Udruge Documenta iz
Zagreba. Cilj projekta bio je sakupiti pet stotina
video svjedočanstava osoba koje imaju neposredno iskustvo rata. (Veliki dio njih su civilne
žrtve rata, nekadašnji vojnici, politički zatvorenici, roditelji, supružnici ili djeca poginulih i nestalih). Putujući tako po cijeloj Hrvatskoj, imala sam
privilegiju upoznavati ljude koji su bili voljni sa
lupež blaga, živa (kradljivca
stoke) bijo je senjan interijorima
oli pikačićem, a obćeno
(općenito) su in stavjali crijeva
od zaklanoga blaga, živa
(domaćih životinja); arhihuncuta (lažova), senjavali su jezikon
od krave (sikuro je bila imitacijon, pravi bi jezik bijo tropoluso
oli velika šteta, pretjerano) i sl.
U noticiji (zapisu) o Soko kuli i
Iliji Crijeviću zasenjala san i kaz
(slučaj) s vilankom iz Konavala
i skandalozi prečesijun cić (radi)
prohibiškane (zabranjene)
jubavi s vlastelinom, a ukazano
jon je bilo peču stonka oli senj
bređe (trudne) žene.
Dok su kar, palus ili berlina
tradicijun Zapada, ovaj rituo
skandaloze prečesijuni arivo je
u Repupliku i sa Zapada, ali i iz
turskog vilajeta (turskih
područja).Turska
užanca
(običaj) je kvazi ista ko i spoviđeni (opisani) rituo u Dubrovniku i
što se tiče ćuše i kako je sužan
bijo na njega stavjen, a jedina
diferenca je bila komika bareta
mjesto fesa i turbana s facom
svom izmrljanom piturom u
crno. Oko vrata je imo senjale
pogani (zla) koju je učinijo.
Dubrovački skandalozi prečesijun hodijo je iston roton kojon
je stoljećima, do 1700. godišta,
hodio i prečesijun za festu
sv.Vlaha.
nama podijeliti svoju potresnu priču, ulaziti u njihove domove i dobiti njihovo povjerenje da mi
dopuste da ih fotografiram. Upravo njihovi domovi
jako su me ganuli, kao scenografija utočišta i pripadnosti, prečesto skromno ili siromašno uređeni, govorili su mi o nekom drugom vremenu i
nekim teškim okolnostima. Prevelik broj ljudi u
Hrvatskoj još danas živi okrutne posljedice rata i
mnogi jednostavno nisu uspjeli krenuti dalje, već
su ostali ukliješteni u vremenu gubitka. Dom kao
mjesto sigurnosti i pripadnosti često u ratu postaje i razlog stradanja, jer ljudi ne žele otići sa svoje
zemlje, ne mogu povjerovati da moraju napustiti
svoje, ili jednostavno nemaju kamo otići. Tako
naizgled nevažni istrošeni predmeti, postaju
značajni rekviziti nečije sudbine“.
Izložba ostaje otvorena do 19.kolovoza a može
se vidjeti svakodnevno od 18 do 21 sat.
DUBROVAČKA KUĆA
Slike s vjenčanja Ivice Propadala
Ponovno otvorenje izložbenog programa u Dubrovačkoj kući, obilježit će se izložbom Ivice Propadala „Slike s vjenčanja“. Otvorenje izložbe je u četvrtak 14.kolovoza u 22 sata.
GALERIJA SEBASTIJAN
Pripovijesti iz Grada Buca Pende
Izložba dubrovačkog slikara Ljubomira Pende Buca održat će se u nedjelju, 17. kolovoza 2014., s
početkom u 22 h u Galeriji Sebastian. Otvaranje će biti popraćeno instrumentalnom pratnjom u
izvedbi gosta iznenađenja.
UČIMO HRVATSKI
Pouka
ili poduka
Ma, to ti je isto, samo što se
ono slovo ‘d’ nekako uvuklo
među ostala slova. Vjerojatno
ima govornika hrvatskim jezikom koji tako zaista i misle.
Možda je baš ta činjenica potakla Tatjanu Dobričević iz Leksikografskog zavoda Miroslav
Krleža da u obrazovnoj
radijskoj emisiji Govorimo hrvatski dana 3.4.2014.objasni u
čemu se razlikuju riječi pouka i
poduka pa evo pogledajmo.
“Riječi sličnog glasovnog sastava često su predmetom dvojbi jesu li im značenja jednaka
te je li u nekom kontekstu svejedno koju ćemo od njih upotrijebiti. O njima u našu redakciju stižu brojna pitanja pa su
često temom ove emisije. Na
jedno takvo pitanje odgovaram
i danas, a ono glasi: jesu li pouka i poduka istoznačnice?
Nisu. Evo u čemu se razlikuju:
Pouka je zaključak izveden iz
iskustva, spoznaja stečena
iskustvom. Stariji nam daju
životne pouke, basne završavaju moralnom poukom. Pouka je
i opomena, iz loših iskustava izvlačimo pouke. Ono što nam
daje pouku poučno je. Čitamo
poučne knjige i gledamo
poučne filmove. Dajući komu
pouku – poučavamo ga. Bonton nas poučava lijepom ponašanju, a škola nas poučava
redu. Vlastite nas pogreške
poučavaju da budemo
oprezniji.
Nasuprot tomu, poduka je sustavno prenošenje znanja na
koga. U glazbenoj školi dobivamo poduku iz sviranja i pjevanja, na krojačkom tečaju
dobivamo poduku iz krojenja i
šivanja, nastavnici kemije daju
poduku u slobodnom vremenu.
Dajući komu poduku – podučavamo ga. Nastavnici matematike podučavaju nas računanju, instruktori vožnje podučavaju nas u upravljanju vozilom,
profesori podučavaju svoje studente. Jezičnim savjetima i ova
emisija poučava i podučava,
prenosi do vas poduku iz hrvatskoga standardnog jezika
kao i pouku o potrebi njegovanja našega jezika pravilnim
izražavanjem.” .
Ima pravo zar ne? A kad je
tako, potrudimo se upamtiti.
T.K.
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 37
MATO MALI I PERO NJIOV
Suza oćerala,
tuđina ne oplakala
Sve je i u naske prolazno, samo je interes vječan. I Crkva je u
onijem bremenima za nekoga bila prolazna, ko što je i danaske,
Bože mi prosti, nekima postala goli interes… Nema razlike, kaže
Mato, jedino se to danaske da lašje viđe, vengo prije ne viđe…
Na ovijem vjetrometinam, kaže Mato,
kako su se pulitike i vlasti mijenjale,
neko se naginjo na ovu, a neko na onu
bandu; neko se klanjo ovemu, a neko
onemu; neko se slizo s ovijem, a neko
s onijem; neko je bijo podrep onemu,
a neko ovemu. A bila je vazdarke – užo
bi Mato rije - i „šaka jada“, onije što su
bili na bandu, na svoju ruku, o svom
poslu, o svojijem jadima, što i nije bilo
lako navuj, a što su im uši vazdarke
bile naćulene, a oči otvorene, jer u
naske s nama ovakijem kroz vjekove
– vrag nigda ne spi…
- Ajde, vraže, z Bogom – zno bi u šali
rije pokonji Jozo, da se – ne do Bog –
ne bi primila ona grdna:
- Ajde, Bože, s vragom.
Pokonjik nije volijo, ko većina naše čejadi, sebi laga, jerbo po život nema
ništa gore vengo živje, a ne živje. Čejade je, kaže Jane, negda umjelo trpje, bi trpećo, a danaske se, žali Bože,
ne živi životom čoeka vengo da drugomu i drugijem, a ni sam ne znaš ni što
ni zašto, nešto dokažeš… Nema ni
današnjemu čejadetu ništa milije, kaže
Pero, vengo zasu so na tuđu ranu, jer-
bo što ti vaja tvoje dobro ako je dobro i
onemu koga ne moreš na oči viđe. I tu
nema pomoći. Pa ni da se nešto veliko
dogodi… Moli jedino Boga da ti se ne
pomuti pamet, pa da ti se ne dogodi da
ne obaznaš i ne vidiš ono što trebaš i
zna i viđe… što ti vaja život, ako kraj tebe
prolazi, a ti gledaš i vidiš samo sebe…
Bilo je, ko što i danaske ima, i drugije
nevoja. I priroda ima svoje ćudi, pa se
znala i zna, z bremena na brijeme, pušta. Prepušta. Ne Onemu Gore vengo
ovemu doje. Vragu crnomu. Negda se
samo živjelo i podizalo od dva roga, a
ne od lapisa, odijela i krovate, pa kadarke bi vrag uzo komandu i staraco
lozu, masline i smokve; sve ono što je
zemja znala da, napuštala se domovina i odlazilo u bijeli svijet… u tuđini sreću
iskat… suza oćerala, tuđina ne oplakala…
Taka je, kaže Mato, i ova godina, nesreknja da nesreknjija ne more bi, kako goj
okreneš i za lozu i za maslinu, ali i za
smokvu, za sve ono od čega bi čejade
moglo što uze. Sreća u nesreći je što se
od zemje više ne živi ko prije, jerbo da
se živi – jope bi nogi stisli zube, stegli
srce i put pod noge – pošli u
dalek svijet… ali spašavaju Eledrum, boračke, Općina, furesti,
Libertas, državne službe, vatrogasci, ovo i ono… Ledina kruva Piše:
ne dava, znali su stari rije, ali Antun Švago
nijesu računali da će kruva bi i
brez i dikele i motike. Pa i za
ledinu.
Kako-tako, ali kudikamo lašje vengo od zemje, ubere
se plaća, a to što je snašlo negdašnju ranitejicu, ijonako će se brzo zaboravi, ko što se u naske sve brzo
zaboravja. Sve je i u naske prolazno, samo je interes
vječan. I Crkva je u onijem bremenima za nekoga
bila prolazna, ko što je i danaske, Bože mi prosti,
nekima postala goli interes… Nema razlike, kaže
Mato, jedino se to danaske da lašje viđe, vengo prije
ne viđe…
Tu su tek pjesnici i pjevači da opišu i ispjevaju onu
što težaci nijesu ni mogli ni dali viđe: obajenu među,
zaraslu ulicu, začepjenu kunetu, osušenu staru
maslinu…
- Čini mi zna što mi je činje – znali bi u ona bremena
rije naši stari, koji su držali jedan do drugoga, kadarke se nije imalo su čijem prepameti, a kadarke bi
vrag uzo pravac… Živjelo se su malo, ali i za to malo;
zato se i ranilo s kokotima i kasno lijegalo z Božjom…
nijesu ondarke tvoji kokoti smetali suśedu, niti tebi
njegovi…
Danaske i njima treba, žali Bože, okinu glavu. Operuša i, loncu da razlog. I pušta i pjesnicima…
Danaske čejade, kaže Sele, ima više koristi od kakvije
prikazanja i prikazanija vengo li i od najboje peče u
Poju. Pero zato zna rije:
- Božji, vražji… neko jes, ajde znaj ko je…
Ono što ti je blizu – kaže Jane - danaske se, žali Bože,
odajiva, a ono što je daleko, bliže ti je i od najbližega…
zato se svak uvuko u nekakva sebe, niko u nikoga
brez velike ne ide, i nije ti milo da ti niko dolazi ni
praznije ni punije ruka… Ovi nas je doje, žali Bože,
uzo pod svoje. I brez velike… Pokonji je Jozo zno
rije: „Bijesu u ruke dopali“.
DRUŠTVO DUBROVAČKIH PISACA
„Krik slobode“ na Porporeli
U predivnoj noći, ispod punog mjeseca, na otpjevanoj Porporeli
prošle nedjelje Pero Vukasović Peca sa svojim prijateljima, pred
velikim brojem okupljenih, predstavio je svoju novu, četvrtu po redu,
zbirku pjesama „Krik slobode“.
Predstavljanje njegove nove zbirke pjesama vodila je Nila Miličić
Vukosavić, uvodni dio u ovo predivno večer pripao je članovima
dubrovačkog orkestra Slobodanu Begiću i Denisu Ajdukoviću koji
su odsvirali dvije kompozicije Luka Sorkočevića, Pecine pjesme
čitali su Glorija Šoletić i Edi Jertec, o Peci i njegovim pjesama
govorio je Boris Njavro, uz pratnju gitariste Mara Lončarice jednu
od pjesama, prilagođenu na znanu glazbu „Na Stradunu“ gospara
Đela Jusića otpjevao je Davor Erceg, kao poseban Pecin prijatelj
jednu pjesmu pročitao je i Željko Barbarić, da bi na samom kraju
i sam Peca pročitao neke od svojih pjesama.
Njegovu zbirku „Krik slobode“ objavilo je Društvo dubrovačkih
pisaca, tehnička oprema je Nedim Meco, ilustracije je učinio Josip Joško Škerlj, a događaj kao pravi domaćini i prijatelji svom
Peci, organizirala je udruga Porporela.
38 GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
KATEDRALA
Trodnevnica uoči Velike
Gospe
Trodnevnica
uoči svetkovine
Velike Gospe
započela je u istoimenoj katedralnoj župi u
Dubrovniku u
utorak 12. kolovoza duhovno
molitvenim programom, euharistijskom slavljem i recitalom marijanske lirike. Prvog dana
trodnevnice bogati duhovno molitveni program predvodile su
dubrovačke molitvene zajednice, nakon čega je uslijedilo euharistijsko slavlje koje je predvodio dr. fra Željko Tolić, profesor crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u
Splitu. Nakon euharistijskog slavlja uslijedio je recital marijanske lirike kojom su župljani katedralne župe pokazali svoju
predanost nebeskoj majci i zaštitnici svoje župe. U srijedu su
molitveno meditativni program uoči mise predvodili mladi, a u
četvrtak će obitelji. Večeras u 21,30 je predstavljanje
monografije „Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku“. Župnik
don Stanko Lasić je zahvalio svima, a posebno predvoditelju
trodnevnice. Šime Zupčić
BISKUP MATE UZINIĆ U SUBOTICI
Povezanost Dubrovačke
biskupije sa Subotičkom
biskupijom
Dubrovački biskup mons. Mate
Uzinić bio je glavni gost i predvoditelj mise zahvalnice na dvodnevnoj proslavi
Dužijance u Subotici prošlog vikenda. Dužijanca
je običaj koji su
bunjevački Hrvati
stoljećima slavili u
svojim obiteljima na svršetku “risa” (ručnog košenja žita). Slavlje je počelo u subotu, 9. kolovoza u katedrali-bazilici Sv. Terezije večernjom molitvom iz Časoslova te dočekom biskupa
Uzinića. Pjevanu Večernju predvodio je katedralni zbor “Albe
Vidaković” pod ravnanjem Miroslava Stantića. Biskup Uzinić
zahvalio je na pozivu te iIstaknuo, uz ostalo, i posebnu povezanost Dubrovačke biskupije sa Subotičkom biskupijom, koja
traje od godine 1922. kada je redovnica iz Blata, sada blažena
Marija Propetog Isusa Petković, došla u Suboticu prositi pomoć za siromašnu djecu i siromahe u Blatu. Biskup Uzinić
zahvalio je biskupu domaćinu mons. Ivanu Penzešu što je
uvijek čvrsto stajao i stoji uz svoj narod.
Izvor: IKA,www.dubrovacka-biskupija.hr
UDRUGA DVA SKALINA - Maja Sršen, donacija 100,00 kn. Povodom smrti Marije Baće - Maruške, gimnazijalci 1958/59 doniraju
1100,00 kuna. U spomen na našu dragu prijateljicu Marušku Baća,
300,00 kn prilažu Maja i Maruška. N.N. donira 100,00 kuna. Umjesto
vijenca za pok. Dubravka Miloslavić 350,00 kuna prilaže obitelj
Petrušić. Umjesto cvijeća dragoj Maji Pavlović 300,00 kuna prilaže
obitelj Ćosić. U spomen na pok. Bernardu, sestru naše prijateljice
Branke 300,00 kuna prilažu Slavica, Ana D., Miljenka, Jele i Ana
Š.(Zbog nedostatka teksta uz uplatu, ovu obavijest o prilogu šaljemo sa zakašnjenjem). Povodom smrti naše drage susjede
Maruške Baće, stanari zgrade Ul. Miljenka Bratoša 24, Dubrovnik,
prilažu 500,00 kuna. Tekst uplate molimo javiti putem telefona 416221 ili na E-mail [email protected]
Obavijest o smrti
ANTUN IVELJA, 1924.
CVIJETA GVEROVIĆ, 1925.
VICE KOLIĆ, 1927.
MILA ŠIMIĆ, 1927.
PERO GOJAN, 1928.
MARIJA MEKIŠIĆ, 1931.
MERIMA OMERČAHIĆ, 1934.
PERO MUHOBERAC, 1935.
LORENA BUŠKOVIĆ, 1968.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected]
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014. 39
PRIČA O NAŠEM VAPORU I TROJICI POMORACA
Perast ni’ tija u more...
Perast ni’ tija u more oni dan, jer je bija ka’ čovik... čovik koji triba nekog da
mu dušu olakša pri’ kraja... pomolija san se zajedno s njin za nji’ trojicu
mornara i tek tada je poša - kazao je Jure, prije nekoliko godina, kada je
pošao u mirovinu
Priča ima raznih...Kao pojmovni izraz priča
je zapravo roman, ali u skraćenom obliku...
Koliko vrsta tih priča imamo to je nevjerojatno puno... Ono što su nas učili u školi su:
dječja književnost, dnevnici, autobiografija,
biografija, fikcija, bajke, satira, spekulativna
fikcija... Ova priča koju ja prepričavam je
biografska priča o našem vaporu i trojici pomoraca koje su zvijeri s istoka mučki ubili.
Priča je još nepisana, a za mene niti ikada
prije čujna...Ako osjetite tugu, grč u grlu, jezu,
ako vam suza krene dok ovo čitate, nemojte
se čuditi, jer promislite kako je bilo meni dok
sam slušao Nikolinu priču i gledao ga suznih
očiju, a ni sada mi nije ništa lakše kada mo- izrešetan mecima i s velikom rupom od granram pisati o tome...
ate na desnoj strani pramca... Po priči NiI zbog tog, priča je svakako zaslužila da se kole, užasno je izgledao takav, ranjen, no
objavi…
ipak je plovio...
Dakle, krenimo s pisanjem...
Unutrašnjost Perasta je bila opljačkana, poPola Pelješca, od Janjine prema zapadu kao razbijana od krhotina granata i metaka i od
i istočni dio Korčule govore jednom vrstom ruku neljudi koji su u donjem salonu čak i
ikavice, koja nije baš čista ikavica, ali su riječi vršili nuždu, pa svoj izmet ostavljali kao živopoput: bijelo, lijepo, htio... ipak riječi koje oni tinje po podu. Zapravo, čak i životinje znaju
izgovaraju potpunom ikavicom: bilo, lipo, pokriti svoj izmet, a ovi nisu očito bili ni na toj
tija... Tako je „čudni ikavac“, gosp. Nikola razini, razini životinja. I tako, Perast je bio u
Milina došao do mene zbog posla, pa smo brodogradilištu uz rivu privezan, pa je onda
riječ po riječ došli i do njegovog profesional- „Jadrolinija“ naplatila od osiguranja štetu, da
nog posla, rada u brodogradilištu „Inko- bi ga iza toga prodala jednoj privatnoj firmi
brod“, i do priče vezane za Perast. Da nije iz Cavtata. Ta firma nije imala dovoljno novbilo ove njegove ikavice malo čudne, možda ca za rekonstrukciju broda, tako da je Perast
ga ne bih bio ni pitao odakle je, ali mi vrag djelomično zakrpan i zaštićen od korozije na
nije dao mira u uhu, čuvši takav izričaj, pa je navozu ostao čekati svoju daljnju sudbinu.
tako to pomalo krenulo...
2004. godine, nakon uvida i odluke da se
Perast je dotegljen na Korčulu iz Stonskog neće obnoviti, stavljen je potpis na papir o
kanala, kraj Broca, gdje je bio sklonjen u odvoženju Perasta u rezalište kraj Ploča.
siječnju 1992. Sjećam se da je Postira koju Mnogi su tada uzimali sa Perasta ono što se
je tada vozio kap. Hamo u čast brodu hero- moglo uzeti i iskoristiti, jer je sve bilo ionako
ju i njegovoj trojici stradalih pomoraca na re- namijenjeno za rezalište. Od svih stvari i
dovitoj liniji 807, između Gruža i Polača, čak dijelova Perasta koje smo mi „obični“ putnitri puta okružio Perast dok su ga teglili pre- ci znali i viđali, drago mi je da je desni čamac
ma Korčuli. Taman se bilo poklopilo da je za spašavanje„lajbot“ spašen i obnovljen i
Postira prošla kroz prolaz Harpote i krenula da je i dan danas u plovnom stanju. Služi
prema Mljetu, kada su kroz Mali vratnik jed- svrsi, gospodinu Fabrisu. A posebna je tema
nim malim remorkerom vukli Perast. Uz tros- i strojarnica Perasta, koja je i nakon tako
truki obilazak oko Perasta, kap. Hamo je velikih oštećenja trupa broda ostala gotovo
potezao i brodsku sirenu dugo, dugo, tako neokrznuta. U njoj su doduše bili odavno
da su svi putnici s Postire nakon čuđenja utihli motori, no uz malo znanja i truda strozbog dugotrajnog zvuka sirene bili izašli iz jarskog mogli su se ti motori ponovno pokresalona gledati što se događa. Nisam osob- nuti. Kada se silazilo u strojarnicu, s lijeve
no bio tada na Postiri, ali ljudi koji jesu pričali strane tih strmih metalnih stepenica, na sasu da su im se kosti naježile kada su vidjeli mom dnu skalinade, ostali su visiti radni koPerasta, a mnogi od njih su i zasuzili, pa su mbinezoni Pera Sršena i Tonka Matića.
onda skrivajući suze u očima pošli na gorn- Nažalost, nitko ih nije uzeo u brodogradilišju palubu-kuvjertu, kao, bolje se vidi odoz- tu. Možda zbog nelagode, a možda i zbog
go. Očito su se sramili u tom momentu svojih neznanja čiji su bili...Taj dan kada se Perast
osjećaja prema nekom običnom brodu zadnji put s navoza spuštao u more dogodikojeg vuku morem...
lo se to čudo, koje nikom nije u brodogradilI tako je Perast stigao u „Inkobrod“. ištu bilo objašnjivo, kako tada, tako i sada...
Nadgrađe-komandni most mu je bio uniš- Naime, Perast nije htio u more...Zapeo je
ten, paluba koja je bila od tikovine spaljena, neobjašnjivo na kosim i glatkim saonicama
SAMO NAS NEDAĆE ŽIVOTA UČE
DA CIJENIMO DOBAR ŽIVOT
GlasGrada - 491 - četvrtak 14. 8. 2014.
misao
tjedna
40
navoza s kojih je toliko puta prije, nakon remonta, bez problema klizio prema moru. Sve
je bilo učinjeno po pravilu, no Vapor je sam
sebe zakočio. I drugi put su ga povukli prema vrhu navoza, uz kosinu, i ponovo je pri
spuštanju zastao na pola puta do mora. Opet
su ga povukli uz istu tu kosinu, ovaj put do
samog vrha, pregledali saonice, tračnice,
nanos bazne klizne masti, provjerili nagib,
trup broda i sve ostalo, i po treći put ga pustili
da klizne...I ovaj, treći put, Perast je zastao i
to pri samom kraju saonica, što je zbog nagiba kosine, sile i mase broda, a po zakonima
fizike, nemoguće!!!
Ljudi su se krstili i začuđeno u sve to
gledali...Oni koji su radili cijeli svoj radni vijek
u brodogradilištu nisu mogli vjerovati svojim
očima. To se nikada s niti jednim brodom
nije dogodilo.
Opet su ga povlačili prema vrhu navoza s
nakanom da ga dobro pritegnu na vrhu i
naglo puste, no, Jure, kao jedan od najstarijih i najiskusnijih radnika u brodogradilištu
je rekao da to nije više potrebno tako činiti.
Tada je Perast bio uspet samo na dvije
trećine uzduž navoza. Jure je stao ispred
njegovog pramca, između dviju šina, na saonice i položio desnu ruku na sam prednji
rub pramca. Na onaj dio pramca koji je toliko dugo godina doticao i rezao more u svojoj plovidbi...Ostao je tako nepomičan
glavom pognutom nepunu minutu, da bi se
odmaknuo sa saonica i rukom mahnuo prema čovjeku koji je bio na polugama za otpuštanje, dajući mu znak da otpusti brod u
more...
Bez komentara, bez pitanja i bilo kakvog
žamora ljudi koji su tamo bili, Perast je ovaj
put polako i bez zaustavljanja kliznuo zadnji
put s navoza u svoje Jadransko more...
Jure nikom nije ništa govorio nakon toga o
tome, niti ga je itko išta pitao... Pošao u
mirovinu prije par godina i tek je tada, na
odlasku iz brodogradilišta rekao svom prijatelju, bez povoda, onako, iz duše:
„PERAST NI’ TIJA U MORE ONI DAN, JER
JE BIJA KA’ ČOVIK...ČOVIK KOJI TRIBA
NEKOG DA MU DUŠU OLAKŠA PRI’
KRAJA...POMOLIJA SAN SE ZAJEDNO S
NJIN ZA NJI’ TROJICU MORNARA I TEK
TADA JE POŠA“...
Nekad, kada je ružno vrijeme i kada je malo
posla, radnici u brodogradilištu se sjete
Perasta, Jure i navoza s kojeg i prije i poslije
tog događaja se nikada više to nije ponovilo... Počnu tada opet prepričavanja, tumačenja, polovični zaključci, no uvijek na
kraju takvih priča ostaje samo mistična istina viđena očima ljudi koji su taj dan bili
tamo...
Na kraju, što reći, osim dobro se zamisliti i
sjetiti se da je Perast daleko više od plovnog
sredstva, metalnog broda...Koliko god htjeli
mi to prihvatiti ili ne, moramo priznati:
PERAST jest VAPOR S DUŠOM...
U spomen na 13.8.1992. - pokop trojice
stradalih pomoraca sa m/b Perast...
Silvio Market
J.W.Goethe
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
18
File Size
14 714 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content