close

Enter

Log in using OpenID

Autoshop 100 - 26.qxd - Uprava Pomorske Sigurnosti

embedDownload
NAUTIKA
Uprava pomorske sigurnosti Bar
Odjeljenje za zaštitu mora od
zagađenja sa plovnih objekata
U nadležnosti Uprave pomorske sigurnosti je čitava lepeza poslova koji su usmjereni na obezbjeđi vanje uslova sigurne i bezbjedne plovidbe u obalnom moru Crne Gore. Nadzor nad zakonitošću
rada ovog organa vrši Ministarstvo saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija. U okviru
dužnosti/ovlašćenja Uprave pomorske sigurnosti je i zaštita mora od zagađenja sa plovnih objeka ta, a ovim zahtjevnim poslom se bavi Odjeljenje za zaštitu mora od zagađenja sa plovnih objekata
Brodska industrija je jedna od najvažnijih privrednih grana
danas i jedna od najznačajnijih za dobrobit ljudi. Oko 90%
svjetske trgovine obavlja se brodovima. Ukoliko se pravilno ne
rukovodi brodskom industrijom, uticaj na životnu sredinu
mogao bi biti razoran, jer brodovi prevoze velike količine
štetnog tereta i tokom svog životnog ciklusa proizvode značajne
količine materija koje zagađuju životnu sredinu.
Ispuštanje ulja i drugih štetnih materija, u koje se ubrajaju i
opasne tečne materije, otpadne vode, smeće i zagađivači vazduha, u morsku okolinu u velikoj mjeri regulisano je Međunarodnom konvencijom o spriječavanju zagađenja sa brodova
(MARPOL). Upravo primjena standarda propisanih ovom konvencijom, kao i drugih koje regulišu različite vrste zagađenja,
predstavlja osnovu za rad Odjeljenja za zaštitu mora od zagađenja sa plovnih objekata.
Od Crne Gore kao potpisnice MARPOL konvencije zahtijeva
se čitav spektar djelatnosti koje su usmjerene na konkretne ciljeve zaštite mora, a skoro sve mjere za sigurnost na moru indirektno doprinose tom cilju.
Jedan od međunarodnih zahtjeva je i usklađenost domaćeg
zakonodavstva sa svim relevantnim svjetskim i evropskim standardima iz ove oblasti.
Novi Zakon o zaštiti mora od zagađenja sa plovnih objekata u
potpunosti je usklađen sa ovih zahtjevima. Predviđa da je
Uprava pomorske sigurnosti, kao nosilac operativnih poslova iz
domena zaštite mora od zagađenja sa plovnih objekata, dužna
da preduzme sve potrebne mjere kako bi spriječila, smanjila i
uklonila posljedice nastale usljed zagađenja mora uljem i
drugim štetnim materijama. Takođe, ovim Zakonom predviđa se
i izrada Nacionalnog plana za hitne intervencije u slučaju
zagađenja mora uljem i opasnim i štetnim materijama.
U izradi ovog Plana, stručnu pomoć Odjeljenju za zaštitu
mora pružio je Regionalni centar za hitne intervencije u slučaju
90
decembar 2010.
Predrag Ratković, načelnik Odjeljenja za zaštitu mora od zagađenja sa
plovnih objekata: ,,Odjeljenje za zaštitu mora od zagađenja sa plovnih objekata ostvaruje izuzetnu saradnju sa Evropskom agencijom za pomorsku sigurnost (EMSA), koje ima zakonom propisanu obavezu na polju reagovanja u
slučaju zagađenja sa brodova unutar Evropske zajednice“
iznenadnog zagađenja Sredozemnog mora (REMPEC) sa Malte.
REMPEC je zadužen za sprovođenje odredbi Barselonske konvencije i njenog Protokola u vezi sa saradnjom u slučaju
zagađenja mora sa brodova i, u hitnim situacijama, otklanjanjem
posljedica zagađenja u Sredozemnom moru.
Prvi nacrt Plana bio je testiran u septembru ove godine kada
je Uprava pomorske sigurnosti, u saradnji sa REMPEC-om, organizovala Nacionalnu radionicu. Tokom tri dana trajanja radionice, kojoj su pristustovali svi subjekti koji su prepoznati kao
akteri budućeg Plana, a koju su vodili stručnjaci REMPEC-a i
IMO-a iz ove oblasti, vođena je interaktivna diskusija o simuliranom scenariju između članova timova za reagovanje i njihove
sugestije uvrštene su u revidiranu verziju Plana. Posljednja verzija koju je revidirao IMO, ispunjava sve međunarodne standarde
iz oblasti spriječavanja zagađenja mora sa brodova i u skladu je
sa nacionalnim potrebama i mogućnostima.
NAUTIKA
Uprava pomorske sigurnosti, preko
Odjeljenja za zaštitu mora od zagađenja
sa plovnih objekata, ostvaruje izuzetnu
saradnju i sa Evropskom agencijom za
pomorsku sigurnost (EMSA), koja ima
zakonom propisanu obavezu na polju
reagovanja u slučaju zagađenja sa brodova unutar Evropske zajednice.
Nerazumno je očekivati da pojedinačne obalne države mogu biti spremne
da se izbore sa zagađenjem velikog
obima bez pomoći drugih obalnih država. Ova vrsta pomoći propisana je OPRC
konvencijom iz 1990. godine. Upravo su
neke od budućih djelatnosti Odjeljenja za
zaštitu mora od zagađenja sa brodova
vezane za ovu konvenciju, koju bi Crna
Gora trebalo da ratifikuje ubrzo. Sama
konvencija predviđa spremnost, reagovanje i saradnju sa drugim državama u
slučaju zagađenja mora uljem.
U skorijoj budućnosti planirano je da,
u saradnji sa REMPEC-om, Crna Gora uđe
u regionalni, jedinstveni sistem za reagovanje u slučaju zagađenja mora, prvo kroz
Brod “Exxon Valdez”: U veče
24. marta 1989. godine supertanker “Exxon Valdez” napustio
je terminal za ulje u Valdezu
(Alaska, USA) i krenuo ka Long
Beach-u (California, USA) nakon
što je ukrcao 180.000 tona
sirove nafte. Tokom noći brod se
nasukao na Bligh Reef-u što je
rezultiralo ispuštanjem 38.500
tona nafte. Devet različitih vrsta životinja i oko sedamdeset vrsta ptica je osjetilo
katastrofalne posljedice ovog zagađenja (oko 350.000 ptica je uginulo usljed
zagađenja). Studije su pokazale pojavu psihijatrijskih simptoma kod stanovništa
koje je živjelo u blizini ovog zagađenja.
saradnju sa obalnim državama Jadrana, a
kasnije i sa drugim državama u Sredozemlju.
Odjeljenje za zaštitu mora od zagađenja sa plovnih objekata još uvijek ne
raspolaže opremom i uređajima potrebnim za reagovanje na moru, iz razloga što
je ova oprema izuzetno skupa. U Upravi
se nadaju da će učešćem u raznim projektima biti obezbijeđena potrebna materijalna sredstva za nabavku ove opreme.
Ipak, bez obzira koliko opreme mi imali,
najvažnije oružje za borbru protiv zagađenja je svijest ljudi o tome da je njihovo
more čisto i da takvo treba da ostane.
U Upravi pomorske sigurnosti u Baru održana završna javna rasprava
Spreman Nacrt zakona o zaštiti mora
od zagađivanja sa plovnih objekata
U Upravi pomorske sigurnosti u Baru, u organizaciji
Ministarstva saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija,
održana je završna javna rasprava o tekstu Nacrta zakona o
zaštiti mora od zagađivanja sa plovnih objekata. Kako je
rečeno u uvodnim izlaganjima, riječ je o kvalitetnom tekstu u
koji su ugrađena najbolja rješenja i praksa iz razvijenog svijeta,
preporuke EU i mnogobrojnih konvencija koje tretiraju ovu
složenu oblast, pa čak i rješenja koja nude konvencije čija je
ratifikacija u toku ili se, zbog sveobuhvatnosti i novog kvaliteta zaštire mora, očekuje da u najskorije vrijeme stupe na
snagu.
Rad na ovom zakonu u Crnoj Gori započet je još 2004.
godine. Pri tome je obavljeno niz konsultacija sa ekspertima iz
zemlje, regiona i EU, kao i stručnjacima iz međunarodnih
institucija, pa se može zaključiti, kako je rečeno, da su
stvorene pretpostavke da se primjenom ovog Zakona ispoštuUvodna izlaganja podnijeli članovi radnog tima za izradu Nacrta zakona
Snežana Đurković i Goran Jurišić
ju međunarodni propisi koji regulišu ovu oblast, što je za našu
državu od izuzetnog značaja.
Zaštita mora je jedan od strateških ciljeva Međunarodne
pomorske organizacije (IMO) koja je na ovo, sve aktuelnije
pitanje, odgovorila donošenjem mnogobrojnih konvencija o
zaštiti mora i morske sredine.
Nacrt zakona koncipiran kroz 16 poglavlja
Osnovnim odredbama utvrđuje se sposobnost broda za
plovidbu, a u daljem tekstu, između ostalog, navode se materije koje je zabranjeno ispuštati u more, uvodi se obaveza primjene antivegetativnih materija protiv obrastanja broda, zabranjuje i sankcioniše namjerno potapanje i spaljivanje otpada i
drugih materija, a propisane su i procedure obavještavanja
prilikom uplovljavanja i isplovljavanja brodova iz luka Crne
Gore. Posebno je apostrofiran značaj upravljanja balastnim
vodama kroz mjere i postupke zamjene balastnih voda na
brodovima koji uplovljavaju u naše unutrašnje morske vode i
teritorijalno more Crne Gore. Zakon utvrđuje i odgovornost i
naknadu štete u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata.
Kaznene odredbe propisuju novčane kazne za pravno i
odgovorno lice koje se za prekršaj pravila ponašanja iz ovog
Zakona kreću od jedne do 300 prosječnih zarada.
Nadzor nad sprovođenjem ovog Zakona i propisa koji
proisteknu iz ovog akta vršiće Ministarstvo saobraćaja,
pomorstva i telekomunikacija. Prelaznim i završnim odredbama precizirano je da se podzakonska akta na osnovu ovog
Zakona donesu u roku od 12 mjeseci od njegovog stupanja na
snagu.
decembar 2010.
91
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
2 853 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content