close

Enter

Log in using OpenID

3. etapa Pécs – Nagykanizsa

embedDownload
3. etapa Pécs – Nagykanizsa
Pregled Pécs – Nagykanizsa
Abaliget
U 11. stoljeću su ga osnovali obitelj Aba, a u pisanim spisima 1332. je zabilježeno nazivom
Abaliget. Za vrijeme turskih osvajanja pučanstvo je napustilo ove krajeve. 1748. ponovo je
nastanjen Mađarima i Švabama. U naselju turizam je u punom sjaju, jer pored divne prirode goste
privlače i restorani sa zanimljivim kulturnim programom.
Znamenitosti
• Špilja Abaliget – U špilji se jasno vide ostatci Panonskog mora. Klima špilje je veoma
ljekovita za oboljenja dišnih putova. Tu žive šišmiši koji se ne mogu naći u drugim špiljima.
• Katolička crkva 1796. posvećena Marija Magdaleni, građena je u baroknom strilu.
• Katolička župa 18. stoljeće
• Etno kuće
• Mnogo kipova
• Muzej šišmiša
o Kontakt: 7678 Abaliget, Tel.: 72/498-766; http://www.abaligetibarlang.hu/
• Pajta Múzeum
o Abaliget, Kossuth u. 14.; http://www.abaliget.hu/latnivalok/item/pajta-muzeum
Kontakti
• Gradonačelnik: Kisfali János
Adresa:
7678 Abaliget, Kossuth u. 87.; Tel/Fax: +36 72 598 001; [email protected]
117
Jezero Abaliget
Muzej šišmiša
Špilja
Zvanična web stranica grada: http://www.abaliget.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Abaliget
Hetvehely
Potiče iz doba Arpadovića. Samo ime asocira na mađarske riječi hetfő i hely, što bi značilo da su ovdje
nekoć u ponedjeljak bili vasari. Kolonizirane Švabe su ga zvali „Hetfehell”. Za vrijeme turskog osvajanja
pučanstvo je napustilo naselje i mnogo kasnije je ponovo nastanjeno. U 18. stoljeću još nije imalo
crkvu, a kasnije u 20. stoljeću (1979.) pripojili obližnje selo Kan, koje je čuveno po arhitekturi.
Znamenitosti
• Crkva iz 13. stoljeća. Ovaj gotski spomenik je biser sela.U 18. stoljeću biskupska vizitacija ga
uopće ne spominje. Tako je propadala polako sve do 1976. kada ga je državna služba obnovila.
Krstionica potiče iz 14. stoljeća. Na temelje crkve nagradili su barokne motive. Zidove crkve
krase vredne freske.
• Srednjovijekovna katolička crkva. Sagrađena je pored postojeće. Po crtežima se vjeruje da je
nastala u 13. stoljeću. Pored crkve sagrađena je sakristija.
Kontakti
• Gradonačelnik: Wágner Antal
Adresa:
7681 Hetvehely, Rákóczi u. 36.; Tel.: +36 73 578 528; [email protected]
Hetvehely
Crkva
Crkva (~ 1000)
Hetvehely
Ribolov jezero
Hetvehely
Zvanična web stranica grada: http://users.atw.hu/hetvehely/fooldal.htm
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Hetvehely
118
Bükkösd(Bikeš)
Sadašnji Bikeš se sastoji iz 3 naselja: Megyefa od 1950, od Bikešda i od Gorice, koja se 1979.
priključila naselju. Prvi put se spominje u 1848. godine u obliku Naghbekes. Samo ime asocira na
ime drveta kao i Megyefa i sama Gorica koja znači malu šumu, goru.
Znamenitosti
• Katolička crkva (1791.)
• Dvorac Jeszenszky ili Petrovszky (1786.) u baroknom stilu sagradio Zsigmond Petrovszky
o Bükkösd, Kossuth utca 34. http://kastelyok.eu/content/baranya-megye#Bükkösd
Petrovszky-kastély
o Bükkösd, Megyefa, Kert u. 4. http://kastelyok.eu/content/baranya-megye#Bükkösd
Jeszenszky-kastély
Kontakti
• Gradonačelnik: Budai Zsolt
Adresa:
7682 Bükkösd, Kossuth L. u. 24.; Tel.: +36 73 578 560; [email protected]
Jeszenszky-dvorac
Petrovszky-dvorac
Bükkösd
Ribolov jezero
Zvanična web stranica grada: http://www.okobukkosd.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Bükkösd
Helesfa
Prvi put se spominje 1542. kao Helesfalva. Samo ime se upotrebljavalo u imenima plemića. Za
vrijeme Turaka je bio naseljen. Crkva je izgrađena 1722.
Vodeni centar
Pored naselja Helesfa na 2. km prema jugu nalazi se jezero, Vodeni centar. Jezero je izgrađeno za
uzgoj riba i za ribolov. Pored toga pogodno je za rekreaciju. Ovim bi se u regiji mogao da se razvija
turizam. Blizina Pečuha, Selurinava, kao i Sigeta u tome mnoge pomaže. Prvi planovi su nastali
1990. godine ali, dozvola tek je dobijena 2002. godine . Danas je izgrađeno oko 80% od izvornog
plana. Cijela površina jezera je 72,5 ha. Ta veličina je pogodna za vodene sportove. Okolica jezera
je pogodna za kemping na oko 2 ha. Ovo jezero je veće od jezera u Pečuhu i ako se realizira
projekat bit će pogodno za izgradnju sela od oko 400 građevina. Jezero i okolica su u posjedu
samouprave.
119
Kontakti
• Gradonačelnik: Bakos Andor
Adresa:
7681 Helesfa, Fő utca 55.; Tel.: +36 73 578 525; [email protected]
Helesfa
Golgota
Dvorac-Nádasdy
Motel
Zvanična web stranica grada: http://www.helesfa.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Helesfa
Cserdi
Povijest
Cserdi je ime dobio 1294. u obliku Chergy, u 1326. Chereg, 1450. Cherdy i napokon 1884. Cserdi. Samo
selo je napokon postao posjed obitelji Eszterhazy. U 19. stoljeću pored Mađarskog nastanjeno je i
švapskim življem. Katoličku crkvu su sagradili u 1906. g. u čast sv. Martina. Ispred je stari križ iz 1883.
Sama općina pripada Europskom putu sv. Martina gdje pripadaju slične općine iz Slovenije i Hrvatske.
Općina se razvijala konstantno, djeca su dobila igrališta po europskim standardima, a nedavno su
istaknute višejezične table za turiste.
Znamenitosti:
• Katolička crkva sv. Martin (1851.)
• Arheološko stanište u okolici naselja
Kontakti
• Gradonačelnik: Bogdán László
Adresa:
7683 Cserdi, Fő u. 60. Tel.: +36 73 378 504
Cserdi
Crkva Cserdi templom
Mađarski heroji spomen
Iskopavanja
Zvanična web stranica grada: http://www.cserdi.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Cserdi
120
Selurinac (Szentlőrinc)
Selurinac, Selovrenac, Selurac, Selurince, Selerenac (mađ. Szentlőrinc, nje. St. Laurenz) je gradić u
južnoj Mađarskoj. Zauzima površinu od 27,80 km četvornih.
Povijest
Prvi pisani dokument potiče iz doba Arpadovića iz 1232. Ime je dobilo po templarima tj. po
njihovom samostanu. Prva samostalna župa je ovdje djelovala već 1332. g. Blizina Mohača je dosta
štete nanelo selu. Mnogo puta su ga palili. U 18. stoljeću je postao posjed Eszterhazyja. U 19.
stoljeću je došla željeznica što je doprinijelo razvoju sela.
Znamenitosti
• Dvorac obitelji Eszterhazy (1718.)
• U blizini grada se nalaze termalni izvori
• Škola iz 1795. koja je pregrađivana . Današnji izgled te dobila 1907. i sada je pod zaštitom
države.
• Magacin iz 1762.
• Etno kuće iz 18. stoljeća
• Katolička crkva(1718.) Orgulje je pravio Jozsef Angster iz Pečuha.
• Reformatska crkva iz 1935.
• Koncz–Brantner-kuča
o Adresa: 7940 Szentlőrinc, Munkácsy Mihály utca; Te.: +36 73 570 000
Kontakti
• Gradonačelnik: Dr. Győrvári Márk
Adresa:
7940 Szentlőrinc, Templom tér 8.; Tel.: +36 73 570 000; [email protected]
Dvorac Szentlőrinc
Crkva
Koncz-Brantner-Kuča
Reformatska crkva
Zvanična web stranica grada: http://www.szentlorinc.hu/; http://www.szentlorincsefoci.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Szentlőrinc
Kacsóta
Prvi put se spominje 1375. kao Kardosfalva. Tada je tu postojalo 3 sela: Kardosfalva, Girottfa i
Boldogasszonyfa. Ime Kachota je dobila 1542. Žitelji nisu napuštali selo ni za vrijeme Turaka.
Turizam ima mnoge mogućnosti za razvoj, naročito otkad je pored sela jezero. Vinogradarstvo i lov
na plemenitu divljač je također razvijeno.
Zvanična web stranica grada: http://www.kacsota.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Kacsóta
121
Petreda (Nagypetred)
Povijest
Pored sela već u antičkom dobu je postojala cesta. Prvo stanovništvo su bili plemići da bi za
vrijeme Turaka to izgubili.
Znamenitosti
• Reformatska crkva iz 18. stoljeća.
• Ovdje je rođen biskup Sandor Baksay
• Spomenik žrtvama Svjetskih ratova
Kontakti
• Gradonačelnik: Dr. Győrvári Márk
Adresa:
7912 Nagypeterd, Kossuth L. u. 93/A; Tel.: +36 73 446 605; [email protected]
Nagypeterd – Mađarski heroji spomen
Web stranica grada: http://www.delzselic.hu/nagypeterd
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Nagypeterd
Siget(Szigetvár)
Sigetvar (Szigetvár) se nalazi na prostoru Južnog Zadunavlja, na južnom rubu Želica, na zapadnom
dijelu Županije Baranja. Rječna voda potoka Almaša je nižim područjima već više puta prijetila
poplavom.
Naziv naselja se u srednjovjekovnim izvorima ne nalazi pod nazivom Sigetvar, naime tada se na tlu
naseobe Sigeta nije nalazila nikakva tvrđava. U dokumentima naselje se osobnim imenom prvi
puta navodi 1383. godine (Szigeti – de Zygeth), kao i mjestopisnim nazivom 1391. godine
(Zygeth). Obitelj je u vlasništvu imala trvđavu Sigeta te i sam opidij do kraja 15. stoljeća, naime, već
od 1463. godine u svezi Sigetvara navodi se izraz "oppidum" koji upućuje da je riječ o gradu s
poljoprivrednim znamenakama. U saobraćaju regije Južnog Zadunavlja grad je imao značajnu
ulogu. Na mohačkom polju je od turske vojske mađarska vojska 1526. godine pretrpjela
katastrofalni poraz. Nakon ove pogibije otvara se novo poglavlje u povijesti Sigetvara, a malo
naselje stječe svjetsku slavu. Zahvaljujući postupnom prodiranju Turaka sredinom 16. stoljeća
Sigetvar postaje u Južnom Zadunavlju najvažniji opidij.
Najjača utvrada Južnog Zadunavlja, u to vrijeme, bio je Siget, naime dok je tvrđava ovdje
postojala, osmanlije nisu mogli u potpunosti zavladati zauzetim teritorijem Južnog Zadunavlja,
kao ni u Slavoniji, dapače, kraljevski kapetani Sigeta držali su pod svojim nadzorom dravsku i
dunavsku plovidbu te vojni put prema Budimu.
U obrani tvrđave najglavniji čimbenik bio je potok Almaš, čija je voda, oko tvrđave, povećana
nasipima. Na taj način dobiveno jezero je bilo prosječno široko 500 metara. Za vrijeme visokog
122
vodostaja tvrđava se je dala jedva vidjeti. Tvrđa je imala trojnu konstrukciju: unutrašnja tvrđava,
srednja tvrđva i vanjska tvrđava. U unutrašnjoj tvrđavi je podignuta od kamena jedina uzana kula;
ovdje je stajao jedan trokatni toranj, te čuvao u njoj puščani prah, topovske kugle, a bio je i
slagalište oružja. Srednju tvrđavu od unutrašnje tvrđave odvajala je svega jedna palanka, gdje je
stajala kapetanova kuća. Ovu su jedinicu zaštićivale tri kule. Između srednje i vanjske tvrđave
nalazio se vodeni šanac, širok od 15 do 20 metara, a dubok 3-4 metra, te dobivao vodu iz jezera,
koje je natapao potok Almaš. Vanjsku tvrđavu je zaštićivala palanka visine od 7-8 metara, a ovdje
se pored jugoistočne kule tvrđave otvarala kapija koja je vodila u grad, te ovdje je podignuta i
crkva. Grad je na jugu tvrđave s tvrđavom povezan s jednim dugačkim drvenim mostom.
1561. kapetanom trvđave postaje najveći vlastelin Južnog Zadunavlja, hrvatski ban i glavni
kapetan Zadunavlja Nikola Šubić Zrinski. U njegovim rukama se je našla uprava s područjima ispod
Balatona, prema jugu. Za vrijeme, kada je on bio kapetan tvrđave, odigrao se najveći povijesni
događaj u životu Sigetvara. Sultan Sulejman II. je 1566. vodio svoj posljednji vojni pohod s ciljem
zauzeća Beča.
Znamenitosti
• Sigetska bitka - Turska vojska od 100.000 vojnika je međutim 5. kolovoza pristigla pod
Siget i započela s opkoljivanjem tvrđe. Zrinski je tvrđavu mogao braniti sa svega 2.500
vojnika jer mu austrijski car nije poslao pojačanje. Opsadu je vodio Ali Portug. Novi grad
(Újváros) koji je izgrađen nakon opsade 1556. Hrvati i Mađari ubrzo su predali, a Stari grad
(Óváros) se je mogao održati do 19. kolovoza, te se tada Zrinski sa svoja 800 ostala vojnika
zatvorio u tvrđavu. Turci su 5. rujna upali u tvrđavu, poslije eksplozije pušćanog praha u
jugozapadnoj kuli. Tako se Zrinski sa 200 vojnika povukao u unutrašnju tvrđavu. Ovog
dana je preminuo i Sulejman, međutim njegova smrt se čuvala u tajnosti, ne da u turskom
taboru zavlada bezglavlje. Njegovu utrobu su pokopali pod njegovim šatorom, na
današnjem području Turbeka, te je na ovom mjestu kasnije sagrađen turbet, koji je
zaštićen palankom. Sultanovo tijelo je balzamirano, a poslije opsade vraćeno kući.
Branitelji su iz gorućeg grada 7. rujna ujutro izbili i birali junačku smrt. Turci su glavu
Zrinskog poslali u vojni tabor u Đuru (Győr) pa je u Čakovcu stavljena na vječiti počinak,
dokle mu je tijelo pokopano u Sigetu. Turci su za vrijeme opsade izgubili nemalo 30.000
vojnika, što u 16. stoljeću dotada nije bilo takva primjera. Tvrđava je zadovoljila svojoj
namjeni: blizu četvrt stoljeća je očuvala mađarsku nazočnost na turskom okupiranom
području, sačuvajući na taj način mađarski etnički korpus u Baranji i Tolni, međutim,
unatoč junačkom otporu ipak je poražena. Padom tvrđave tursko-mađarska granica na
Južnom Zadunavlju pomjerena je prema zapadu s više tuceta kilometara.
Sigetvara je dočekala stodvadesetdvogodišnja osmanlijsko-turska vladavina. Tvrđava je
postala važnim čimbenikom obrambenog pojasa austrijskih provincija, prostiravši se od
Drave do Balatona te je ovdje stacionirani vojni garnizon bio jedan od najvećih. Ovo je iz
strateških razloga iznimno važno, naime, Siget je bio središte sandžaka pored granice, a
njegovi begovi koji su upravljali ovim područjem ubrajali su se među one s većim
prihodima. Njegova prva bega Iskendera su već poslije 4 dana zauzeća tvrđave dali
pogubiti. Istaknuti značaj je imao Sigetvar time, što je u njegovoj blizini podignut turbet
sultana Sulejmana, a pored kojega je sagrađen i derviški samostan.
o Adresa: 7900 Szigetvár, Vár utca; Tel.: 06-73/710-082
o Radno vrijeme: http://www.szigethvar.hu/nyitvatartas
•
•
Salamon-Kuča
Dvorac Polák
123
•
Török-Kuča
•
Thermal Spa Szigetvár
o Adresa: 7900 Szigetvár, Tinódi u. 1/1.; Tel.: +36 73 510 485,
o Radno vrijeme: http://www.szigetvarigyogyfurdo.hu/#nyitvatartas
Kontakti
• Gradonačelnik: Kolovics János
Adresa:
Tel.: +36 73 514 304; [email protected]
Zvanična web stranica grada: http://www.szigetvar.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Szigetvár
Szigetvár
Kossuth-kip
Dvorac
Kossuth-spomen-park
Rimkatolička Crkva
Lav-kip
Thermal Spa
124
Opat(Somogyapáti)
Opat (mađ. Somogyapáti) selo je u južnoj Mađarskoj. Zauzima površinu od 10,07 km četvornih.
Selo i okolica važe kao naseljeno područje još od pretpovijesti. Kamena oruđa iz razdoblja od 4000.
pr. Kr. - 2800. pr. Kr., keramički ulomci koji su pripadali kulturi keramike linijske ornamentike te
tragovi Lengyelske kulture iz vremena kad su se njeni pripadnici okrenuli od zemlje.
Prvi spomen naselje bilježi 1322. kao Apáti u imenu opatije.
Za vrijeme Turskog Carstva je Opat ostao bez stanovnika, a obnova ljudstvom je uslijedila u 18. st.
Među novodoseljenima su dijelom bile i slavenske obitelji.
Po županijskoj organizaciji od 1950., Opat je pripadao Šomođskoj županiji i njenom Sigetskom
kotaru.
Znamenitosti
• Katolička crkva posvećena sv. Ladislavu
• Kapela iz 1953. posvećena sv. Mihovilu
• Zvonik reformatske zajednice
• Ribarsko jezero od 105 ha
• Rezbarstvo u domu kulture
Kontakti
• Gradonačelnik: Kis Péter
Adresa:
7922 Somogyapáti Fő u. 82.; Tel./Fax: +36 73 550 000; apati.@t-online.hu
Rimkatolička Crkva
Zvanična web stranica grada: http://www.somogyapati.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Somogyapáti
Patosfa
Ime je dobila 1486. kao Pathosfalwa. Tijekom njene povijesti mijenjala je vlasnike između raznih
obitelji. Patosfa je ime koje potiče iz 15. stoljeća i nalazila se u grbu obitelji Kornis. Naselje je jako
pogodno za razvoj seoskog turizma.
Znamenitosti
• Grofovski park na površini od 1ha
• Dvorac iz 1872. godine
• Jezera za ribolov
• Šume za lov
125
Kontakti
• Gradonačelnik: Horváth Margit
Adresa:
7536 Patosfa Fő u 75; Tel: +36 82 719 946, [email protected]
Patosfa
Patosfa davno
Motel
Ribokov jezero
Zvanična web stranica grada: http://www.patosfa.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Patosfa
Lad
U Ladu djeluje jedinice njemačke manjinske samouprave.
Današnje selo je nastalo 1950. spajanjem sela Magyarlada i Németlada. U srednjem vijeku je kao i
danas, Lad postojao kao ime lokaliteta. Stanovnici koji su govorili mađarski jezik su živjeli 1772. na
ovom mjestu. Nijemci su se u ovom kraju, kao i po drugim krajevima Šomođske županije, doselili
sredinom 18. stoljeća. Sagradili su nove nizeve kuća te je nastalo selo od dva dijela 1745.
Dva sela su postojala odvojeno sve do 1950. Do te godine su pripadala Sigetskom kotaru, a nakon
toga su pripale Barčanskom kotaru, jer su Lad i Patosfa sa pripadajućim djelovima do Daranja
pripali Šomođskoj županiji.
Znamenitost
• Dvorac Hoyos sa engleskim lovnim stilom
• Katolička crkva iz 1808.
• Kapelica iz 19. stoljeća
• Reformatska crkva (1840.)
Kontakti
• Gradonačelnik: Pirosné Tamás Krisztina
Adresa:
7535 Lad, Petőfi u. 2.; Tel: +36 82 719 920, [email protected]
Crkva
Lad
Dvorac
Dvorac Lad
Zvanična web stranica grada: http://www.lad.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Lad
126
Hencse
Ime joj se prvi put spominje u dokumentima iz 15. stoljeća. Tada je pripadala gradu Hetrehely, a
godine 1443-1449 je bila carinska točka. Pripadao je Szigligetu kome je plaćao poreze.
Znamenitosti
• Reformatska crkva(1870.)
• Marffy kurija
• Znanstvenik Szentmártoni Béla astrolog
• Spomenik žrtvama Svjetskih ratova
• Református temploma - 1870-ben épült.
• Márffy-kúria - késő barokk-klasszicista, 1813-1815.
• European Lakes Golf & Country Club
o Adresa: 7532 Hencse, Kossuth L. u. 1-3.; Tel.: +36 30 516 1488
o http://golfhungary.hu/hu/golfpalyak/18-lyuk/reszletek/european-lakes-golf-ampcountry-club/
Kontakti
• Gradonačelnik: Gelencsér János
Adresa:
7532 Hencse,Kossuth u. 43.; Tel.: +36 82 581 081
Pogled na grad Hencse
Golf club
Golf Club Centar
Crkva
Zvanična web stranica grada: http://www.hencse.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Hencse
Kadarkút
Jedno od najnaseljenijih naselja u županiji Somogy. Grad Kadarkút prostire se na južnom dijelu
prostora zvanog Zselici brežuljski kraj. Grad je ujedno centar istoimenog okruženja, i nalazi se oko
25 km južno od grada Kapošvara, na granici područja zvanih Belső-Somogy (Srednji-Somogy) i
Zselic. U gradu živi 2 720 stanovnika. U naselje stižete preko ceste koja spaja gradove Kapošvar i
Barč, odnosno iz pravca grada Sigeta, cestom preko naselja Nađbajom.
Grad ima jak poljoprivredni utjecaj, značajnijih industrijskih poduzeċa u okruženju nema. Divan
okoliš i svjež zrak je povoljan za odmaranje svima, koji vole lake šetnje šumama i blizinu prirode.
Okolne šume Zselic-a su isto pogodne za duge šetnje, za biciklizam i za izlete.
127
Znamenitosti
• Katolička crkva iz 19. stoljeća
• Reformatska crkva (1905.-1906.)
• Dvorac Votapuszta(1910.-1911.)
• Trg Junaka
• Arboretum
o Adresa: 7530 Kadarkút, Körmendi u. 51.; Tel: +36 20 463 4306;
www.falvak.hu/kadarkut
Kontakti
• Gradonačelnik: Karsai József
Adresa:
7530 Kadarkút, Petőfi S. u. 2.; Tel.: +36 82 581 003; [email protected]
Kadarkút
Heroji spomen
Heroji spomen
Narodna umjetnost
Zvanična web stranica grada: http://www.kadarkutph.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Kadarkút
Mike
Prvi pisani spomen je iz 1213. godine i ime grada se onda naziva Mica. Godine 1554. Turskim
analima zove se Miske. Selo je ponovo naseljeno u 19. vijeku Njemcima i Mađarima. U 20. stoljeću
u naselju živi oko 2000 žitelja, kada se i najviše razvija. Danas je poznat po uzgoju krompira.
Znamenitosti
• Dvorac Somssich, u ruševinama
• razni spomenici, kipovi npr. sv. Vendel
Kontakti
• Gradonačelnik: Tóth Árpád
Adresa:
7512 Mike Hunyadi J. u. 43.; Tel.: +36 82 721 229
Somssich-mauzoleum
Zvanična web stranica grada: http://www.somogy.hu/mike/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Mike_(település)
128
Nagykorpád
Naselje se nalazi u lijepoj okolini i bilo bi pogodno za razvoj šumskog gazdinstva, kao i za ribolov.
Stanovnici su za vrijeme Turaka prešli na reformatsku vjeru. Novu crkvu su sagradili 1745. Od toga
doba djeluje crkva u naselju.
Kontakti
• Gradonačelnik: Szabó Zoltán
Adresa:
7545 Nagykorpád Petőfi u. 92.; Tel.: +36 82 385 467; [email protected]
Nagykopárd
Crkva
Borova šuma
Izvor: http://www.somogy.hu/nagykorpad/
Szabás
Ime joj prvi put se spominje u oliku Zabas u 1395. godine. Već je tada imao župu. Postao je posjed
Batthanyija 1395. U 17. stoljeću ga je uništio veliki požar, da bi ga nastanili za vrijeme Rakoczija
uglavnom reformarskim vjernicima. Dvorac je na početku 20. stoljeća sagradio baron Tallian
Denes. Dvorac je danas ustanova za rehabilitaciju.
Znamenitosti
• Dvorac Tallian
• Kurija Tallian
• Dvorac Fekete Aladar
Dvorac Tallián
Ljetnjikovac Tallián
Dvorac Fekete
Zvanična web stranica grada: http://szabaskozseg.5mp.eu/web.php?a=szabaskozseg
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Szabás
129
Kutas
Naselje je dobilo ime po mađarskoj riječi kut, što znači bunar. Pogodne okolnosti nam kazuju da su u
najstarija vremena tu živjeli ljudi. Još su stari Rimljani tu, u blizini rijeke Rinya, podizali svoje logore.
Znamenitosti
• Dvorac Hertelendy - Hotel Hertelendy Kastélyszálló Kft. - 7541 Kutas-Kozmapuszta
0120/4; Tel.: +36 82 568 400 www.hotel-hertelendy.hu
• Sveto Trojstvo iz 18. stoljeća
• Reformatska crkva
Kontakti
• Gradonačelnik: Ütő Szabolcs
Adresa:
7541 Kutas, Petőfi u. 70.; Tel.: +36 82 385 431; [email protected]
Ribolov jezero
Hotel Dvorac Hertelendy
Zvanična web stranica grada: http://www.kutas.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Kutas
Segesd
U doba starih Rimljana Segesd je bio naseljen. Pisani dokument potiče iz 1193. god. kada se kao
Sequest spominje. Ugarski kralj Bela IV. je u više navrata boravio u Segesdu. Franjevački samostan je
osnovan 1294. god. Njegov razvoj je ubrzan, kada je postao posjed Szechenyija. Divan okoliš i svjež
zrak je jako povoljan za odmaranje. Sam Segesd okružuje tri pitoma brda.
Znamenitosti
• Franjevački samostan i crkva iz 1777. godine
• Dvorac Szechenyi
• Muzej i knjižnica - Árpád-házi Szent Margit Helytörténeti Múzeum és Könyvtár
o Adresa: 7562 Segesd, Kossuth utca 113/b; Tel.: +36 82 733 478
o Radno vrijeme:
http://www.segesd.hu/index.php?option=com_content&view=article&id=89&Itemid=136
Kontakti
• Gradonačelnik: Péntek László
Adresa:
Tel.: +36 20 911 0384; [email protected]
130
Dvora Széchenyi Segesd
Crkva
Zvanična web stranica grada: http://www.segesd.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Segesd
Somogyszob
Povijest
Za vrijeme dinastije Arpadovića pripadao je županiji Segűsd. Oko 1626. god. je estergomski kanonik
bio zemljoposjednik. Za vrijeme oslobodilačkih ratova od Turaka stanovnici su pobjegli u močvare.
Vjernici su uglavnom bili reformatski i evangelistički i zajedno su koristili crkvu. Franjevci iz Segesda su
tu imali svoju kapelicu, a kasnije katoličku crkvu.
Znamenitosti
• Reformatska, evangelistička i katolička crkva
• Škola sa prelijepim parkom, i rekreacioni centar
• Kip svetog Mihovila
• „Puszta”, (nizija) pogodna za lov i za izlete
• Vilma-kuča: Adresa: 7563 Somogyszob, Luther utca 24.
Kontakti
• Gradonačelnik: Eller János
Adresa:
7563 Somogyszob, Petőfi u.1.; Tel.: +36 82 445 002
Somogyszob
Vilma-kuča
Crkva
Vilma-kuča
Ribolov jezero
Tradicionalna nošnja
Zvanična web stranica grada: http://www.somogyszob.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Somogyszob
131
Kaszó
Povijest
Prvi pisani dokument potiče iz 1398. god. od kralja Zsigmonda. 1715. god. grof Tamas Nadasdy je
bio gospodar naselja i najveće selo je bilo Somogyszob. Kasnije postao posjed grofa Festeticsa,
koji je bio poznati zemljoposjednik. Ovdje su šume bile izvor prihoda. U ovim šumama su rado
lovili Habsburgovci, a po predanju boravio je i plemić Edvard Velsanin. Poslije Drugog svjetskog
rata pripao je Veszpremu i šumarstvo je postalo glavna eksportna grana.
Znamenitosti
• Mala željeznica-turistički vlak
• Jezero Balata
• Šume od 18 000 ha sa plemenitom divljači
Kontakti
• Gradonačelnik:
Somogyszob
Kaszó Ekoturizam Centar
Željeznica
Zvanična web stranica grada: http://www.kaszort.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Kaszó
Iharosberény
Površina je raznolika, brdsko-nizinskim značajke su prisutni istodobno, stoga idealno mjesto za
planinare. Iharosberény Kesten domovina v Mađarske.. Forest divljači obilje
Povijest
Mjesto se prvi put spominje 1264. Iharosberény godine 1726, obitelji nastanio Inkey obitelj. Dvorac i
park je izgrađen godine 1750. Dvorac je vrijedna knjižnica (volume 5000), i vrijedan namještaj
Bidermayer. Dvorac park prirode Reserve Div stabala (diameter 480-670).
Znamenitosti
132
•
•
Dvorac i park Iharosberényi
Luteranski ckrva
Kontakti
• Gradonačelnik: Zsigmond Endre
Adresa:
8725 Iharosberény, Rákóczi u. 6.; Tel.: +36 82 720 188; [email protected]
Dvorac Inkey
Dvorac-park
Dvorac Inkey
Zvanična web stranica grada: http://www.iharosbereny.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Iharosberény
Pogányszentpéter
Pitomo i prelijepo selo koje ima oko 500 stanovnika u županiji Somogy. Bogato je vinogradima,
šumama, izletištima. Glavni cilj sela je očuvanje narodnih običaja. Prvi put se spominje 1381. god. i
nazvan je po sv. Petru.
Kontakti
• Gradonačelnik: Didicsné Kardos Györgyi
Adresa:
8728 Pogányszentpéter, Bajcsy-Zsilinszky u. 84.; Tel.: +36 30 331 9378
Pogányszentpéter polje repičino
Mađarski heroji spomen
Crkva
Zvanična web stranica grada: http://poganyszentpeter.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Pogányszentéter
133
Nagykanizsa
Nalazi se na južnom dijelu reke Mure. Nekoć je bilo močvarno područje iz kojeg su kasnije
meliorizacijom odvodili suvišnu vodu. Njena povijest doseže do 5000-2500 godine prije Krista. Tu
su pronašli ostatke ovih nalaza. U gradu djeluju mnoge kulturne, crkvene i civilne udruge, koje
obogaćuju svakodnevni život. Godine 2010. počela je velika rehabilitacija grada sa ciljem da se
obnovi staro gradsko jezgro. U gradu djeluju športski klubovi sa razgranatim sekcijama.
Kontakti
• Gradonačelnik: Cseresnyés Péter
Adresa:
8800 Nagykanizsa, Erzsébet tér 7.; Tel.: +36 20 849 2301;
[email protected]
• Sport:
Bagarus Ágnes; Tel.: +36 20 849 2333; [email protected]
Erzsébet trg, Nagykanizsa
Dvorac vrata
Zvanična web stranica grada: http://www.nagykanizsa.hu/
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Nagykanizsa
134
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
28
File Size
1 636 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content