OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ 3.4. Uvjeti korištenja, ureñenja i zaštite prostora Uvjeti korištenja, ureñenja i zaštite prostora moraju uravnotežiti razvojne komponente s jasno definiranim opredjeljenjima zaštite i očuvanja prostora. Sukladno postavljenim planskim ciljevima i smjernicama valja poduzimati mjere koje će: - - voditi računa o očuvanju, zaštiti i unapreñenju kvalitete voda i vodonosnika spriječiti izgradnju u posebno vrijednim dijelovima prostora uvažavati prirodne značajke: prilagoditi poljoprivrednu proizvodnju biološkim ciklusima, bez zagañivanja uvažavati strukturne značajke: očuvati krajobraznu fizionomiju Općine racionalno koristiti i upravljati u zaštićenim područjima i područjima planiranim za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode (utvrditi način, uvjete, ograničenja i mjere korištenja prostora) očuvati i postupno obnoviti i revitalizirati objekte graditeljske baštine. 3.4.1. Područja posebnih uvjeta korištenja PRIRODNA BAŠTINA Uže područje Kalnika je zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode u kategoriji zaštićeni krajolik, a opširnije je opisano u „Polazištima“ i „Ciljevima“ ovog Plana. Prema Zakonu o zaštiti prirode u zaštićenom krajoliku nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen zaštićenim, odnosno nisu dopuštene radnje koje mogu prouzročiti promjene i oštećenja na zaštićenom dijelu prirode. Dopuštene su samo one radnje i djelatnosti koje ga ne oštećuju i ne mijenjaju svojstva zbog kojih je proglašen zaštićenim, i to uz ishoñenje uvjeta zaštite prirode koje izdaje nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureñenja. Sve aktivnosti vezane uz zaštićeno Kalničko područje potrebno je provoditi u suradnji sa Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Varaždinske županije (u nastavku Javna ustanova). U skladu sa PPŽ-om, a temeljem Zakona o zaštiti prirode ovim Planom se predlaže zaštita slijedećih prirodnih vrijednosti: • šire područje Kalnika u kategoriji zaštićeni krajolik; • starije reprezentativne sastojine brdske bukove šume (Fagetum croaticum montanum) u višem pojasu Kalnika, kao i šume hrasta medunca i crnog graba (Querco-Ostryetum carpinofoliae) na strmim obroncima stjenovitih grebena Kalnika u kategoriji posebni rezervat šumske vegetacije; • lokacija na stjenovitim grebenima Kalnika u kategoriji botanički spomenik prirode; • stijene i pećina Kamenac u dolini potoka Ljube u kategoriji geomorfološki spomenik prirode. Zaštićeno uže područje Kalnika se na području Općine Ljubešćica prostire na 11,90 km2, tj. obuhvaća trećinu površine Općine (33,5 %). ______________________________________________________________________________________ 109 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ Ovim Planom definirano šire područje Kalnika, predloženo za zaštitu, obuhvaća središnji dio Općine (površinu od 11,46 km2, tj. 32,2 % površine Općine). Granica planiranog proširenja zaštićenog krajolika područja Kalnik na području Općine je detaljnije razrañena ovim Planom (prikazana na graf. prilogu br. 3. “Uvjeti korištenja, ureñenja i zaštite prostora”). Sjeverozapadna granica je definirana tako da zaštita obuhvaća šumske površine s izvorištima pitke vode u jugozapadnom dijelu Općine (uključujuči i potok Ljuba Voda), izuzima eksploatacijsko polje “Špica”, obuhvaća značajne šumske površine u sjevernom dijelu Općine uz potok Rakovec, te uključuje vrh Ljubelj. Unutar navedenih granica proširenja zaštićenog krajolika Kalnik nalaze se već ranije nabrojeni atraktivni dijelovi prirode (opširnije opisani u “Ciljevima” ovog Plana): • • • područje vrha Ljubelj i područje sedla Ljubelj; izvorišta potoka Rakovec i potoka Stiper; livade ispod Kozjeg hrpta i pod Ljubljom. Cjelokupni prostor šireg područja Kalnika predlaže se detaljno istražiti i vrednovati, te nakon toga provesti zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode. Preduvjet za donošenje optimalnih mjera koje će pridonijeti održivom korištenju, očuvanju i zaštiti krajolika je kvalitetno poznavanje svih obilježja tog prostora. Prije pokretanja postupka zaštite za svaku od prirodnih vrijednosti potrebno je izraditi stručno obrazloženje, odnosno ocijeniti opravdanost zaštite temeljem Zakona o zaštiti prirode. U stručnom obrazloženju se opisuje postojeće stanje lokaliteta, njegove prirodne vrijednosti, vlasništvo, te daju prijedlozi za održavanje, ureñenje i korištenje. Prirodne vrijednosti zaštićenim proglašava Županijska skupština, a postupak zaštite provodi Javna ustanova. vrh Ljubelj iznad sela Ljubelj ______________________________________________________________________________________ 110 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ jedno od izvorišta potoka Rakovec potok Rakovec ______________________________________________________________________________________ 111 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ livade ispod Kozjeg hrpta ______________________________________________________________________________________ 112 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ Zaštićena područja čine okosnicu sveukupne zaštite i ključne čvorove ekološke mreže, meñutim za djelatnu zaštitu biološke raznolikosti potrebno je i prostor izmeñu tih zaštićenih dijelova što ravnomjernije popuniti raznolikim manjim biotopima. Iz tog se razloga u ovom Planu ističe potreba zaštite i ostalih manjih šumskih površina i šumaraka, vegetacijskog pojasa uz Bednju i uz sve ostale potoke, vodna staništa s pripadajućim širim područjem, kao i sve živice, skupine stabala i pojedinačna stabla unutar Općine. Treba naglasiti da zaštita prirodne baštine nije vezana samo uz zakonsku proceduru već i na ocjenu lokalne sredine, odnosno mogućnost da se na druge načine (Program zaštite okoliša Općine, Prostornim planom ureñenja Općine, odlukama Općinskog vijeća) zaštite oni predjeli koji su sačuvali najviše prirodnih obilježja. Ukoliko se pak ocijeni da je odreñeni lokalitet potrebno zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode, Općina može uputiti inicijativu za pokretanje postupka zaštite. Normativna zaštita trebala bi biti opravdana i potkrijepljena stvarnom potrebom za zaštitom iz razloga što zahtijeva provoñenje zakonske procedure, kao i odreñena financijska sredstva. Područje Općine, ukupno gledajući odražava relativno dobru ekološku cjelovitost i različitost područja, pa sve intervencije u prostoru zahtijevaju primjenu visokih kriterija zaštite prostora i okoliša i krajnje racionalno zauzimanje prostora za gradnju i eksploataciju. U tom smislu se ovim Planom: - potiče zadržavanje raznolikosti u pogledu namjene površina izvan grañevinskog područja, ne dozvoljava izgradnja neposredno uz vodotoke i šume, unutar i izvan grañevinskog područja, ukazuje na nužnost hitnog rješavanja i nadziranja odvodnje otpadnih voda svih subjekata, naglašava potreba preispitivanja svakog planiranog vodnogospodarskog zahvata, naglašava potreba preispitivanja svakog planiranog zahvata eksploatacije mineralnih sirovina, propisuje potreba usuglašavanja svih planiranih aktivnosti vezanih uz novu eksploataciju mineralnih sirovina s naprednim ekološkim kriterijima, planira sanacija i biološka rekultivacija svih postojećih površinskih kopova i eksploatacijskih polja, predlaže orijentacija na poljoprivrednu proizvodnju prilagoñenu biološkim ciklusima, a u svrhu očuvanja okoliša i dobivanja zdrave hrane. Budućnost poljoprivrednih površina u smislu što boljeg iskorištavanja za proizvodnju hrane, potrebno je promatrati i u kontekstu istovremenog očuvanja vodnih resursa, te spriječiti prekomjernu upotrebu umjetnih gnojiva i zaštitnih sredstava. ______________________________________________________________________________________ 113 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ GRADITELJSKA BAŠTINA Kategorizacijom nepokretnih kulturnih dobara započelo se 1969. godine, popis koji je tijekom vremena u više navrata nadopunjavan i prilagoñivan. U postupku je revizija Registra kulturnih dobara. Na području Općine Ljubešćica nema graditeljske baštine koja bi prema odredbama važećeg Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN69/99) bila pod zaštitom kao nepokretno kulturno dobro, tj. nijedan objekt (grañevina ili dr.) nije u navedenom Registru. Meñutim postoji popis evidentirane graditeljske baštine (Polazišta, 1.1.2.6. Graditeljska baština), koji se vodi u dokumentaciji Konzervatorskog odjela u Varaždinu, ali za koju još nije izvršeno stručno vrednovanje i utvrñivanje svojstva kulturnog dobra. U ovom se Planu od navedenih, evidentiranih kulturnih dobara, a na osnovu mišljenja struke i izvršene analize, predlaže za zaštitu: - župna crkva Majke Božje Sniježne u Ljubešćici i - ruralna aglomeracija tradicijskih kamenih kuća (5-6 kuća) u donjem dijelu naselja Ljubelj. Za predloženu baštinu potrebno je provesti postupak utvrñivanja svojstva kulturnog dobra, odnosno potrebno ju je istražiti i valorizirati, te utvrditi prostorne meñe nakon čega se može privremeno donijeti rješenje o preventivnoj zaštiti, a zatim i konačno rješenje o zaštiti i upis u Registar kulturnih dobara. crkva Majke Božje Sniježne ______________________________________________________________________________________ 114 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ kamene kuće u naselju Ljubelj ______________________________________________________________________________________ 115 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ Svu ostalu navedenu evidentiranu graditeljsku baštinu na području Općine Ljubešćica koja nema svojstva kulturnog dobra i zaštitu prema važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a predstavlja vrijednosti od lokalnog značenja, prema Članku 17. tog Zakona Općina može proglasiti zaštićenim. Općina će svojom odlukom koja dobra proglašava zaštićenim, te uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela, odrediti način zaštite. Osim prije navedene župne crkve u Ljubešćici i skupine kamenih kuća u Ljublju od veće važnosti za Općinu su kurija župnog dvora i kuća Šoštarića u Ljubešćici. Nadalje, u ovom dijelu Plana ponovno se naglašavaju ciljevi zaštite kulturnopovijesnih cjelina, (detaljno opisani u prethodnom poglavlju 2. Ciljevi prostornog razvoja i reñenja, 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina), a osobito oni koji se odnose na integralne vrijednosti naselja, obnovu i očuvanje pojedinačnih primjera i manjih aglomeracija tradicijske arhitekture, te zaštitu potencijalnih arheoloških lokaliteta na brdima Ljubelj i Kula. 3.4.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju KRAJOBRAZ Osim zaštićenih i za zaštitu predloženih dijelova prirode koji su obrañeni u prethodnom podpoglavlju, potrebno je očuvati i prirodne značajke nezaštićenih dijelova prostora prirodnog krajobraza na području Općine. Za očuvanje prirodnog krajobraza od izuzetne je važnosti ne devastirati uži pojas uz vodotoke, zadržati šumarke, živice, skupine stabala i pojedinačna stabla s raskošnim krošnjama usred krajolika nizinskog dijela Općine, te zadržati šumske površine u brežnom dijelu Općine, jer su ta područja važni krajobrazno-estetski elementi s naglašenom ekološkom zadaćom kao utočišta i uporišta mnogim biljnim i životinjskim organizmima u izgrañenom i intenzivno obrañivanom poljodjelskom krajoliku. Kultivirani krajobraz Općine vrednovan je kao skladan spoj antropogenih struktura i prirodne okoline. Poljodjeljsko korištenje u ovom prostoru ostvaruje učinak skladnosti, srodnosti i povezanosti prirodnih i kultiviranih sustava. Prepoznatljivost i vizualna raznolikost zadržat će se kroz očuvanje strukture postojeće parcelacije u smislu sprječavanja većeg okrupnjavanja ili dodatnog usitnjavanja posjeda, te održavanjem ekoloških vrijednosti i očuvanosti prirodnih elemenata. Izvornost i raznolikost ovakvog krajobraza treba zadržati u najvećoj mjeri, a eventualne izmjene dozvoliti u smislu ureñenja sadržaja koji neće narušiti postojeći sklad i prostorni identitet. U tu se svrhu ovim Planom propisuju odredbe za izgradnju novih struktura. Izgrañenom dijelu krajobraza posvećena je u ovom Planu posebna pozornost. Prilikom utvrñivanja grañevinskih područja svih naselja uzete su u obzir vrijednosti i posebnosti krajobraza i prirodnih cjelina s tim da su promjene i utjecaji na krajobraz promatrani sveobuhvatno, ne samo unutar izgrañenog dijela naselja već i na širem području. Nova izgradnja mora se provoditi na način da se prvenstveno popuni neizgrañeni grañevinski rezervat. ______________________________________________________________________________________ 116 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ Kroz odredbe za provoñenje nastojalo se gradnju novih grañevina lokacijom i arhitekturom uskladiti s fizionomijom krajolika, definirati vrstu djelatnosti, grañevinske linije, visine grañevina, poteze zelenila, zabraniti gradnju na kontaktu sa šumom i vodotocima, definirati uvjete za zaštitu ambijentalnih vrijednosti i sl. Unutar grañevinskih područja naselja definirane su zone centralnih sadržaja, gospodarske zone i zone zelenila, športa i rekreacije. Ovim se Planom daju smjernice za ureñenje tih zona s posebnim naglaskom na zadržavanje postojećih i formiranje novih slobodnih i zelenih površine (okoliš javnih grañevina, društvenih i vatrogasnih domova, školskog dvorišta, crkve, nogometnih igrališta, groblja, križanja cesta, površine uz potoke, zaštitne zone zelenila u gospodarskim zonama i sl.). Najveći naglasak treba staviti na formiranje visokih vegetacijskih masa unutar naselja zbog njihove izuzetne važnosti u smislu organizacije prostora, reprezentativnosti, povoljnog mikroklimatskog učinka, psihološke uloge i dr. TLO Posebna ograničenja u korištenju tla, a osobito se to odnosi na gradnju, ovise o fizičko-mehaničkim značajkama tla. Čitavo područje Općine spada u zonu potresa jačine 7° po MCS skali. Potresi te jačine predstavljaju elementarnu nepogodu o kojoj treba voditi računa. U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih objekata planiranih za izgradnju na području Općine uskladiti sa zakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Komplekse vezanih i nevezanih slabo čvrstih stijena u brežnom dijelu Općine karakterizira velika litološka heterogenost, koja u kombinaciji s morfologijom predstavlja moguće nestabilno područje. Naslage na padinama predstavljaju uvjetno nestabilna područja, s pojačanom erozijom, a moguća je i pojava klizišta. Pojave klizišta pod utjecajem su geološke grañe, geomorfoloških procesa, fizičkih procesa sezonskog karaktera (npr. oborine) i posebno značajnih aktivnosti čovjeka. Ovim Planom se ne predviña u tim zonama izgradnja kompleksnijih objekata, već su to pretežno vikend zone ili šumska područja. Izuzetak su kamenolomi, no problem erozije i klizišta unutar eksploatacijskih polja se mora riješiti u sklopu rudarskih projekata. Za sva područja na kojima se planira intenzivnija izgradnja (u bilo kojem dijelu Općine) potrebno je izvršiti pravovremeno detaljnije specifično ispitivanje terena kako bi se utvrdio sastav tla, a s njim i svi geotehnički parametri potrebni za odreñivanje stabilnosti i nosivosti tla. Na područjima gdje je podzemna voda na dubini manjoj od 3,0 m ne preporuča se izgradnja podrumskih etaža. Intenzivna poljoprivredna djelatnost zahtijeva primjenu agrotehničkih sredstava u cilju poboljšanja prinosa, suzbijanja štetnika i poboljšanja kvalitete poljoprivrednog zemljišta. No, prekomjernom uporabom takvih sredstava dolazi do zagañenja tla i podzemlja. Stoga je potrebno ograničiti upotrebu kemijskih sredstava, osobito iznad vodonosnika. ______________________________________________________________________________________ 117 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ VODE Najugroženija kategorija okoliša od zagañenja su vodotoci. Stalnim praćenjem stanja kakvoće vode valja istu održati u željenoj kategoriji, tj. treba pravovremeno reagirati na prve znakove pogoršanja. Rijeka Bednja je vodotok III kategorije koji se smatra ugroženim, te zahtijeva sanaciju. Manji dio područja Općine je vodonosnik (lokalnog značaja), opisan u prethodnim dijelovima ovog Plana (Polazišta, točka 1.1.2.1. d/ Rezerve pitke vode…i 1.1.2.4. c/ Vodnogospodarski sustav). U “Studiji vodoopskrbe Varaždinske županije” ovim vodonosnicima nije pridavan veći značaj, u PPŽ-u su evidentirani, no na razini Općine predlaže se ipak dopunski ih štititi odreñenim mjerama kao što je npr. zabrana izgradnje stočnih farmi u toj zoni, a poticanje ekološke poljodjelske proizvodnje. Zbog zaštite vodonosnika treba ograničiti korištenje vodotoka obzirom na mogućnost zagañenja, jer ukoliko doñe do njega to je najbrži put da se onečiste rezerve podzemnih voda. Prvenstveno radi zaštite voda, za sve predviñene gradive strukture na ovom području, potrebno je iznaći siguran i trajni način pročišćavanja otpadnih voda. Nizinski dio Općine je potencijalno ugrožen od poplava uzrokovanih izlijevanjem vode iz “starog” korita rijeke Bednje. Iako su posljednjih godina takve nepogode bile rijetkost, regulacijom korita rijeke Bednje koja se izvodi na terenu rizik od poplava će se znatno smanjiti. 3.4.3. Područja primjene posebnih mjera ureñenja i zaštite UREðENJE ZEMLJIŠTA Ovim Planom posebno se naglašava potreba pošumljavanja područja kamenoloma u postupku sanacije istih, po fazama. Pošumljeni dijelovi predstavljaju zaštitu od zagañenja koja nastaju u procesu eksploatacije (buka, prašina i sl.), ali i kao vizuelna zelena barijera u prostoru. Na područjima prorijeñene ili oštećene šume takoñer se predviña pošumljavanje (npr. uz regulirano korito Bednje). Preporučaju se manji zahvati, tj. provoñenje parcijalne komasacije u cilju okrupnjavanja previše usitnjenih poljoprivrednih površina (npr. za potrebe ratarskih farmi). U grañevinskim područjima, te u zonama predviñenim za izgradnju izvan grañevinskih područja treba planiranu parcelaciju, koliko je to moguće, prilagoditi postojećoj da se izbjegnu eventualni veći imovinsko-pravni procesi. Meñutim, postojeća parcelacija se često ne može uklopiti u suvislu plansku razradu, te je potrebno prići preparcelaciji kako bi se stvorili osnovni preduvjeti za uspostavu odreñenog komunalnog standarda. ______________________________________________________________________________________ 118 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI I OBILJEŽJA Vodotok rijeke Bednje spada u ugrožene dijelove okoliša - vodotok III kategorije. Za ugrožene vodotoke potrebno je izraditi programe sanacije. Na području Općine postoje još neka manja divlja odlagališta otpada, te ih obavezno treba sanirati. Obzirom na potrebnu zaštitu prostora, trebat će provoditi paralelnu sanaciju eksploatacijskih polja kamena na svim lokacijama, u skladu s fazama korištenja. Pod sanacijom eksploatacijskog polja podrazumijeva se njegovo postepeno uklapanje u krajobraz, tj. pošumljavanje. Eksploatacijskom polju najbliža naselja ugrožena su od stvaranja buke i zagañenja zraka prašinom, te je to dodatni razlog za paralelnu sanaciju dijelova postojeće eksploatacije. PODRUČJA I DIJELOVI PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE Izrada detaljnih planova ureñenja obavezna je za neizgrañene dijelove grañevinskog područja naselja, koji su veći od 5 ha, ukoliko za te prostore ne postoji potrebna infrastruktura za formiranje grañevinskog zemljišta, tj. nije osiguran logičan slijed parcelacije i izgradnje u odnosu na kontaktnu zonu. Preporuča se izrada DPU-a za zonu centra naselja Ljubešćica, za sve gospodarske zone, osobito za zonu veću od 5 ha, te za ostale dijelove mješovitih, pretežito stambenih zona naselja u kojima je zaposjednutost manja od 50%, prvenstveno za naselje Ljubešćica. Granice obuhvata treba odrediti u Programu mjera za unapreñenje stanja u prostoru. Obveza provoñenja postupka procjene utjecaja na okoliš utvrñuje se za grañevine i zahvate u prostoru prema Zakonu o zaštiti okoliša i pratećim podzakonskim aktima. Postupak procjene utjecaja na okoliš je proveden za kamenolom “Hruškovec“. Za dionicu autoceste Komin – Goričan (koja se odnosi i na dio koji prolazi Općinom Ljubešćica) izrañena je Studija utjecaja na okoliš. Za ostala područja koja su ovim Planom naglašenije vrednovana, a nisu obuhvaćena zaštitom kroz zakonsku regulativu, niti kroz odredbe prostornih planova bilo bi svrhovito: - izraditi manje ekološke studije (Bednja, korištenje poljoprivrednog zemljišta) - izraditi dokumente zaštite okoliša za područje Općine: 1. Izvješće o stanju okoliša tj. pregled postojećeg stanja okoliša (tlo, voda, zrak), prirodne sredine (biljni i životinjski svijet) i prostora općenito, utvrñuje vrstu i količinu poremećaja, odnosno zagañenja, te analizira do sada provedene aktivnosti. 2. Program zaštite okoliša kojim bi se utvrdili ciljevi zaštite okoliša u svrhu uspostavljanja učinkovitog sustava zaštite. Najučinkovitija provedba zaštitnih mjera je ona na razini subjekata, a uspješan nadzor proističe iz lokalne sredine. ______________________________________________________________________________________ 119 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ 3.4.4. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne i kulturno-povijesne cjeline i vrijednosti) Zbirna tablica 3.b Red. broj Naziv županije/općine/grada OPĆINA LJUBEŠĆICA 2.0. 2.1. 2.2. Oznaka 3.3. 3.4. % od površine Općine ha/stan* 65,7% 1,2 ZAŠTIĆENE CJELINE Zaštićena prirodna baština: posebni rezervat šumske vegetacije ŠV zaštićeni krajolik ukupno - postojeći (uže područje Kalnika) - planirani (šire područje Kalnika) ZK spomenik prirode: - botanički (greben Kalnika) - geomorfološki (stijene i pećina Kamenac) SP površina nije definirana 2.336 ha 1.190 ha 1.146 ha lokalitet lokalitet Zaštićena graditeljska baština planirano za zaštitu: površina nije definirana (unutar grañevinskog područja)* - crkva Majke Božje Sniježne (Ljubešćica) - aglomeracija tradicijskih kamenih kuća (naselje Ljubelj) 3.0. 3.1. 3.2. Ukupno ha KORIŠTENJE RESURSA More i morska obala Energija (potrošnja): - plin - električna energija Voda (potrošnja): Mineralne sirovine (kamen): - “Špica” - “Hruškovec” - “Jazvina” Općina ukupno - - - nema podataka ne iskazuje se utvrñene rezerve 1.420.000 m3 1.837.000 m3 18.700 m3 ______________________________________________________________________________________ 120 “Arhitekt atelje” d.o.o.
© Copyright 2024 Paperzz
