a krvnih nizam strirana van i ako radi emijski i elu. Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu. Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu. © 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Code: KEB-11 Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu. © 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Code: KEB-11 © 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Code: KEB-11 Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu. © 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Code: KEB-11 Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu. © 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Ljudsko tijelo o r g a n i Koža Koža je najveći organ ljudskog tijela. U prosjeku, površina je ljudske kože oko dva četvorna metra. Osnovna je funkcija kože da štiti tijelo od vanjskih utjecaja. Brani tijelo od infekcija, a također funkcionira kao osjetilni organ koji detektira temperaturu, osjet i vibracije. dermalna papila znojne pore Merkelov disk Meissnerovo tjelešce epiderma živčana vlakna derma seboreična žlijezda Ljudsko tijelo mišić erector pili hipoderma Ljudsko tijelo Epiderma je gornji sloj kože. Prva je zaštitna barijera od svakog vanjskog utjecaja. Epiderma ne sadrži krvne žile. Zato male ogrebotine ne krvare. Derma Derma je drugi sloj kože. Čine je žive stanice, a sadrži i krvne kapilare, živčane završetke, žlijezde, osjetna tjelešca, glatke mišiće i korijene dlaka. Taj sloj kože kontrolira temperaturu tijela i također je odgovoran za osjete dodira, boli, svrbeža, topline i hladnoće. Hipoderma je sloj koji regulira temperaturu kože i tijela. To je najdonji sloj kože. folikul dlake papila vena arterija Presjek kože 2 Epiderma Hipoderma znojna žlijezda Žlijezde lojnice su u koži. Izlučuju loj (sebum) koji čini kožu mekom i održavaju je hidratiziranom. Infekcija tih žlijezda izaziva prištiće na koži. znojni kanal rožnati sloj korijen dlake Žlijezde lojnice osovina dlake Žlijezde znojnice Žlijezde znojnice proizvode znoj, tekućinu koja sadrži sol, vodu i druge komponente. Te su žlijezde u dermi. Isparavanjem znoja s kože hladi se tijelo. 3 Srce Srce je šupljikavi mišićni organ. Smješteno je lijevo od sredine prsa. Srce je veličine šake. Funkcionira kao crpka. Prima krv siromašnu kisikom iz vena i potiskuje u arterije krv bogatu kisikom. Građeno je od srčanih mišića. Srčani ritam Presjek srca gornja vena cava aorta plućna arterija plućna arterija plućna vena Srčani ritam je cjelovit ciklus kontrakcije srca. Kad zdravo srce kuca, to se čuje kao lub-dub zvuk. Taj zvuk rezultat je zatvaranja srčanih valvula. plućne vene desna pretklijetka lijeva pretklijetka desna klijetka faza 1 dijastola pretklijetke lijeva klijetka Dijelovi srca Komora: Srce je podijeljeno na četiri šupljine. Dvije su na vrhu, a dvije na dnu srca. Dvije gornje šupljine zovu se atriji (pretklijetke). Srce ima lijevu i desnu pretklijetku. Dvije donje šupljine zovu se ventrikuli (klijetke). Srce ima lijevu i desnu klijetku. Septum: Septum (srčana pregrada) je tanki mišićni zid koji dijeli lijevu pretklijetku i klijetku od desne pretklijetke i klijetke. Valvula (zalistak): Srce ima četiri specijalna zaliska koji omogućuju da krv uđe u pretklijetku ili klijetku, a također kontroliraju i protok krvi u srce i iz srca. To su mitralni, trikuspidalni, zalistak aorte i zalistak plućne aorte. Prva dva omogućuju protok krvi između pretklijetke i klijetke. Druga dva kontroliraju tijek krvi koja odlazi iz srca. 4 Ljudsko tijelo faza 3 sistola pretklijetke donja vena cava faza 2 dijastola klijetke Faze otkucaja srca faza 4 dijastola pretklijetke Razvoj srca aorta Srce fetusa se razvija u nekoliko stadija. Prvi stadij: U ovoj je fazi srce poput cijevi. Nalikuje na srce ribe. Drugi stadij: Pretklijetka se dijeli na dva dijela, ali je klijetka samo jedna. Nalikuje na srce žabe. Treći stadij: Pretklijetka je potpuno podijeljena na dva dijela, a klijetka se počinje dijeliti. Nalikuje na srce kornjače. Četvrti stadij: Četiri su šupljine srca potpuno razvijene. Ljudsko tijelo 5 centralni sulkus Mozak parijetalni režanj Mozak, smješten u glavi, dio je središnjeg živčanog sustava. Kontrolira i koordinira tjelesne aktivnosti i osjetila. Mozak je podijeljen na dva jednaka dijela – lijevu i desnu moždanu hemisferu. Obje hemisfere komuniciraju jedna s drugom kroz snop živčanih vlakana poznatih kao žuljevito tijelo. Mozak ima nekoliko dijelova, a to su veliki i mali mozak, moždano deblo, hipotalamus, talamus, limbički sustav i srednji mozak. pinealna žlijezda Presjek mozga akvuedukt Veliki mozak forniks veliki mozak parijentalno okcipitalni sulkus žuljevito tijelo talamus okcipitalni režanj Veliki mozak je najveći dio mozga. Prekriven je tankim pokrovom koji je poznat kao moždana kora. Glavne su funkcije velikog mozga nadziranje procesa misli, dobrovoljnih kretnji, jezičnih i govornih sposobnosti, moći zaključivanja i percepcije. Mali mozak Mali je mozak smješten na stražnjem dijelu mozga. Odgovoran je za kretanje, kontrolu i ravnotežu tijela. Moždano deblo četvrta komora frontalni režanj mali mozak optička kijazma Drugi dijelovi mozga hipotalamus Limbički sustav zadužen za emocije i ljudsko ponašanje. Hipokampus nadzire pamćenje i učenje. Bazalne ganglije kontroliraju kretanje tijela. hipofiza Moždano je deblo jedan od najmanjih dijelova mozga. Nadzire disanje, srčani ritam i krvni tlak. Hipotalamus Hipotalamus je u dnu mozga. Izgleda poput zrna graška. Regulira tjelesnu temperaturu, emocije, glad i žeđ. Hipotalamus također nadzire rad hipofize. leđna moždina moždani most mozak srednji mozak Srednji mozak Srednji mozak kontrolira vid, sluh, kretnje očima i kretanje tijela. produžena moždina 6 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 7 Leđna moždina Leđna je moždina dio središnjeg živčanog sustava. Ona je snop živaca koji prenose informacije između mozga i drugih dijelova tijela. Leđna je moždina zaštićena kralješnicom. Kralješnica se sastoji od kostiju koje se zovu kralješci. Prekrivena je trima slojevima zaštitne membrane koji su poznati kao meninge. Prostor između slojeva meninga ispunjen je tekućinom koja se zove cerebrospinalna tekućina. To je čista i bezbojna tekućina koja štiti leđnu moždinu. siva tvar spinalni kanal centralni kanal stražnja spinalna vena stražnja spinalna arterija 8 Ljudsko tijelo ventralni rog prednji ramus spinalnog živca dorzalni rog spinalni gangliji ventralni snop dorzalni snop živac meka moždana ovojnica mijelinska ovojnica schwannovih stanica Presjek leđne moždine tvrda moždana ovojnica L2 L1 T12 T11 S1 L5 S2 T10 Živci u leđnoj moždini U leđnoj je moždini 31 par živaca. Ti su živci podijeljeni u pet skupina: cervikalni, torakalni, lumbalni, sakralni i kokcigealni. Osam je pari cervikalnih živaca, 12 pari torakalnih, pet pari lumbalnih i sakralnih te jedan par kokcigealnih. Kosti u kralješnici U kralješnici su 33 kosti, odnosno kralješka. Kralješnica se dijeli na cervikalnu, torakalnu, lumbalnu, sakralnu i kokcigealnu. U cervikalnom je dijelu sedam kostiju, 12 u torakalnom, pet u lumbalnom, pet u sakralnom i četiri u kokcigealnom. Kod odraslih, kosti u sakralnom i kokcigealnom dijelu združene su tako da tvore jednu kost. Atlas T5 L4 S4 S3 S5 CX Muška je leđna moždina duža od ženske. U prosjeku je leđna moždina duga 45 centimetara kod muškaraca i 43 centimetra kod žena. Kraća je od kralješnice. krvne žile L3 cervikalni živac-C1 to C8 torakalni živac-T1 to T12 lumbalni živac-L1 to L5 sakralni živac-S1 to S5 kokcigealni živac-CX Dužina leđne moždine vertikalni funiculus T6 T9 T8 T7 T4 T3 T2 C7 C6 C5 C8 T1 C4 C3 C2 C1 Prvi kralješak u njezinom cervikalnom dijelu naziva se atlas. Atlas je bio jedan od grčkih Titana poznatih po tome što su nosili težinu neba i zemlje na svojim ramenima. Prva cervikalna kost nazvana je po njima zato što nosi težinu glave. Spinalni živci Ljudsko tijelo 9 Oko Oči su organi vida. Dimenzije oka su: oko 2,5 cm širine, 2,5 cm dubine i 2,5 cm dužine. Oči su smještene u šupljini lubanje koja se zove očna šupljina. Prednji dio oka zaštićen je kapkom, što omogućava da oči budu vlažne i čiste. Mišići oka: Kako vidimo Za pomicanje oka dogovorno je šest mišića. Mišić medijalni rektus zadužen je za pomicanje oka prema nosu. Lateralni rektus pomiče oko u smjeru suprotnom od nosa. Gornji i donji ravni mišić omogućavaju oku da se pomiče gore i dolje. Kosi mišići omogućavaju rotaciju oka. Kad svjetlost uđe u oko prolazi kroz rožnicu, šarenicu i leću prije nego dođe do mrežnice. U mrežnici stanice dolaze u kontakt sa svjetlom što rezultira nizom složenih kemijskih reakcija. Te reakcije stvaraju električne impulse u optičkom živcu koji šalje impulse u mozak. Mozak te signale pretvara u slike. Dijelovi oka rožnica Bjeloočnica (sclera): Bijeli je dio očne jabučice. Bjeloočnica je vanjski prekrivač i daje oku oblik. U njoj je nekoliko krvnih žila koje omogućuju prokrvljenost. Rožnica (cornea): Prednji je prozirni dio koji se nadovezuje na bjeloočnicu te prekriva šarenicu i zjenicu. Šarenica i zjenica (iris i pupilla): Šarenica i zjenica iza su rožnice. Šarenica oku daje boju. Može mijenjati oblik zahvaljujući nekolicini mišića koji su uz nju. Zjenica je crni krug u sredini šarenice. Omogućava svjetlosti da uđe u oko. Prednja komora: Smještena je između šarenice i rožnice. Mrežnica (retina): Mrežnica je membrana u stražnjem dijelu oka. Omogućava vid raspoznavanjem svjetla uz pomoć štapićastih i čunjastih stanica. Štapićaste su stanice odgovorne za vidljivost pri slabijem svjetlu, a čunjaste za vid u boji i detalje. Žuta pjega (makula): Žuta pjega u središtu je mrežnice. Odgovorna je za uočavanje finih detalja. Leće: Očne su leće bikonveksne i promjera oko centimetra. Odgovorne su za precizan vid. šarenica Ljudsko tijelo optička živčana vlakna vena mrežnice zjenica leće arterija mrežnice zjenica šarenica 10 mrežnica cilijarni mišić slikovno područje mrežnice Presjek oka Ljudsko tijelo 11 Dišni (respiratorni) sustav Dišni je sustav odgovoran za opskrbu krvi kisikom. To se događa disanjem. Udišemo kisik, a izdišemo ugljični dioksid. Dišni je sustav podijeljen u dvije podgrupe: gornji i donji dišni sustav. Gornji se dišni sustav sastoji od nosa, paranazalnih sinusa, ždrijela i grkljana. Donji se sastoji od dušnika, dušnica i pluća. Razina kisika Razinu kisika u krvi kontroliraju posebne živčane stanice poznate kao periferni kemoreceptori. Te su stanice u aorti i karotidnim arterijama. nazalna šupljina ždrijelo glavni lobarni bronh desni primarni bronh Razinu ugljičnog dioksida u krvi nadziru periferni kemoreceptori i središnji kemoreceptor u mozgu. lijevi primarni bronh Dišni sustav Ljudsko tijelo Pelud, prašinu i druge štetne alergene u zraku detektiraju posebne živčane stanice u dišnim putovima. Dišni sustav na te štetne tvari reagira kašljanjem ili kihanjem. dušnik Razina ugljičnog dioksida 12 Štetni alergeni srednji lobarni bronh Ljudsko tijelo 13 Pluća Pluća se sastoje od dva plućna krila. Duga su između 25 i 30 centimetara, a odvojena strukturom koja se naziva sredoprsje ili medijastinum. prednji scalenus hrskavica štitnjače dušnik jugularna vena Normalna brzina disanja prvo rebro subklavijska arterija drugo rebro subklavijska vena veliki prsni mišić Pluća su zaštićena prsnim košem. Dijafragma (ošit) je ispod pluća. Pomaže plućima pri udahu i izdahu. Pluća su zaštićena opnom koja se naziva plućnom maramicom (pleura pulmonalis). Normalan broj udisaja kod odraslih ljudi je 14 do 16 puta u minuti. Ipak, nakon vježbanja broj se udisaja može popeti na 60 u minuti. Novorođenče udiše 40 do 50 puta u minuti. Epiglotis Epiglotis je preklopnica od tkiva koja zatvara dušnik. Sprečava da voda i hrana uđu u dišne putove. Spužvasta pluća Pluća nalikuju na spužvu s više malih mjehurića ili rupica. Ti su mjehurići ili rupice okruženi tankim krvnim žilama. Struktura pluća pruža vrlo veliku površinu za izmjenu plinova. Mišići u prsnom košu Mišići koji okružuju prsni koš poznati su kao interkostalni mišići (međurebreni). Pomažu plućima pri disanju. gornji režanj srednji režanj donji režanj Pluća 14 Ljudsko tijelo dijafragma Ljudsko tijelo 15 Bubreg Dijelovi renalna arterija aorta Bubrezi su organi urinarnog sustava. Imaju oblik poput zrna graha i smješteni su na stražnjoj strani abdomena, svaki s jedne strane kralješnice. Normalan je bubreg dug oko 10 centimetara a širok pet centimetara. Teži oko 300 grama što je otprilike 0,5 posto ukupne tjelesne težine. Primaju veliku količinu krvi, oko 20 posto ukupne količine krvi koju srce ispumpa, kako bi mogli normalno funkcionirati. nadbubrežna donja šuplja vena žlijezda bubrežna piramida ureter Bubrežne arterije Dijelovi bubrega su: masni omotač (capsula renalis), kora bubrega (cortex renalis), srž bubrega (medulla renalis) i bubrežna zdjelica (pelvis renalis). Masni omotač je tanka vanjska membrana koja štiti bubreg. Bubrežna kora je vanjski dio bubrega. Unutarnji dio bubrega naziva se srž. Bubrežna zdjelica skuplja urin u mokraćne kanale. Funkcija Glavna je funkcija bubrega regulirati sastav krvi, održavati koncentraciju raznih iona i drugih važnih supstancija na jednakoj razini, održavati količinu vode u tijelu na jednakoj razini, odbacivati otpad iz tijela te regulirati kiselinu i Ph krvi. nadbubrežna žlijezda bubrežna kora bubrežna papila bertinijevi stubovi Jedan je dovoljan interlobarna arterija kora Bubrezi imaju mogućnost povećati svoj radni kapacitet. Ako tijelo izgubi jedan bubreg, drugi bubreg se poveća i radi za oba. bertinijevi stubovi velika bubrežna čašica mala bubrežna čašica 16 Ljudsko tijelo segmentalan arterija mokraćni kanal renalni sinus bubrežna nakapnica Abdominalna aorta trbušna aorta Bubrezi kao endokrine žlijezde Bubrezi također funkcioniraju kao endokrine žlijezde. Luče hormone, poput eritropoetina i kalcitriola. Bubrezi također luče enzim poznat kao renin. Ljudsko tijelo 17 Jetra Bolesti jetre Jetra je najveći unutarnji organ u tijelu. Smještena je u desnom dijelu trbušne šupljine i ima glavnu ulogu u metabolizmu. Jetra je uglavnom građena od jetrenih stanica. To su specijalizirane stanice koje obavljaju kemijske procese. desni režanj falciform ligament Ciroza jetre Funkcije jetre Primarne su funkcije jetre • Metabolizam masti, proteina i ugljikohidrata • Proizvodnja žuči i izlučivanje • Detoksifikacija i pročišćivanje krvi • Aktivacija enzima • Sinteza proteina plazme, poput albumina i faktor zgrušavanja • Izlučivanje bilirubina, kolesterola, hormona i supstancija lijekova • Skladištenje glikogena, vitamina i minerala. lijevi režanj rub jetre 18 Ljudsko tijelo Virusi, lijekovi i poremećaji gena mogu prouzročiti bolesti jetre. Najčešće su bolesti jetre: Ciroza: To je nepovratni proces promjena na normalnom tkivu jetre. Ciroza uništava jetrene stanice i onemogućava njezino normalno funkcioniranje. Žutica: Riječ je o bolesti koju prati žuta koža, bjeloočnice i membrane sluznice. Žuticu uzrokuje povećanje razine bilirubina u krvi. Hepatitis: To je upala jetre. Hepatitis može nastati kao posljedica infekcije, ali može biti i neinfektivan. okrugli ligament Jetra Zdrava jetra Ljudsko tijelo 19 Gušterača i žučna vrećica Gušterača je organ probavnoga i endokrinog sustava. Oblikom podsjeća na pištolj i smještena je iza želuca, iznad crijeva. Žučna vrećica (žučnjak) je dio probavnog sustava. To je mišićna vrećica kruškolikog oblika blizu dvanaesnika (duodenuma). Žučna vrećica Žučna vrećica skladišti žuč koju proizvodi jetra. Žuč pomaže u rastvaranju masti iz hrane. žučna vrećica žučni kanal tijelo vrat glava rep glavni kanal gušterače cistična arterija Lokacija žučne vrećice vrećica produžetak gušterače dodatni kanal Struktura gušterače vrat žučne vrećice Žučni kamenci Funkcija gušterače Gušterača oslobađa enzime i hormone. Enzimi pomažu u probavljanju hrane, a hormoni kontroliraju razinu šećera u krvi. Enzimi Enzimi koje izlučuje gušterača odlaze u tanko crijevo. Pomažu pri probavljanju proteina, masti i škroba u krvi. Hormoni Inzulin i glukagon su dva hormona koje proizvodi gušterača. Reguliraju razinu šećera u tijelu. 20 Ljudsko tijelo kolesterolski kamenci tijelo Presjek žučne vrećice sa kamencima Žučni kamenci su jedna od najčešćih tegoba povezanih sa žučnom vrećicom. Ti su kamenci kristalne strukture, a sastoje se od kolesterola, pigmenta žuči i soli. fundus Ljudsko tijelo 21 Probavni sustav Probavni se sustav sastoji od organa koji usitnjavaju i apsorbiraju hranu. Sustav uključuje usta, jednjak (ezofagus), želudac, tanko crijevo, debelo crijevo i rektum. Proces probave počinje u ustima, a završava kao čvrst otpad koji se skladišti u rektumu. Postoje i neki drugi organi koji pomažu u probavi, ali ne pripadaju probavnom sustavu. To su jezik, žlijezde slinovnice, gušterača, jetra i žučna vrećica. Proces probave jednjak želudac Hrana iz želuca odlazi u tanko crijevo, a nakon toga u debelo Probava počinje u ustima. Hrana se crijevo gdje se dodatno razgrađuje usitnjava žvakanjem i djelovanjem uz pomoć raznih probavnih sokova enzima prisutnih u slini. Nakon što i bakterija. se hrana proguta odlazi u jednjak Sva se probavljena hrana koji spaja usta sa želucem. Jednom apsorbira na stijenkama crijeva. kad hrana dospije u želudac, Neprobavljena hrana uskladištena djelomično je već probavljena u rektumu izbacuje se sa stolicom. probavnim sokovima. jetra debelo crijevo tanko crijevo Probavni trakt žučna vrećica jejunum žučni kanal dvanaesnik Probavni sokovi • Slina koju proizvode žlijezde slinovnice u ustima sadrži enzime koji rastvaraju škrob iz hrane u male molekule. • Probavne žlijezde u želučanom tunelu proizvode želučanu kiselinu i pepsine koji probavljaju proteine. • Gušterača proizvodi probavne sokove koji sadrže mnogo enzima za razgradnju ugljikohidrata, masti i proteina. • Jetra proizvodi žuč koja se miješa s masnoćama u krvi i rastapa masnoće u vodenasti sadržaj crijeva. slijepo crijevo gušterača ileum tankog crijeva transverzalno debelo crijevo zavojito crijevo početni dio debelog crijeva rektum anus Unutrašnjost probavnog sustava 22 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 23 Sadržaj Koža … 2 Srce … 4 Mozak … 6 Leđna moždina … 8 Oko … 10 Dišni (respiratorni) sustav … 12 Pluća … 14 Bubreg … 16 Jetra … 18 Gušterača i žučna vrećica … 20 Probavni sustav … 22 Izdavač: 24sata d.o.o. Prijevod: Jasmina Sarić Čedić Lektura: Snježana Babić Višnjić Tisak: Radin print d.o.o. Ljudsko tijelo cjelina - 978-953-323-148-8 Ljudsko tijelo 3 - Organi - 978-953-323-151-8 © 2008 Brijbasi Art Press Limited Sva prava pridržana. Niti jedan dio materijala ne smije biti kopiran, fotokopiran, reproduciran, preveden, iskazan u bilo kojem elektroničkom mediju ili u obliku čitljivom za stroj, ili reemitiran, u cijelosti ili djelomično, bez prethodne pisane suglasnosti.
© Copyright 2024 Paperzz
