- Hrvatsko Njemacko Drustvo Split

ŠKOLA
NJEMAČKOG JEZIKA
“DELFIN”
www.info-de.hr
PROGRAM
ZA ŠKOLSKU GODINU
2014/2015
HRVATSKO-NJEMAČKO DRUŠTVO SPLIT - Sinjska 3, 21000 Split
(Mob. 091-444-6034), Tel. 347-581, Fax 345-217
e-mail: [email protected]
OIB: 72936951527, Splitska banka HR272330003-1100037223
Učite njemački u vodećoj specijaliziranoj
školi njemačkog jezika “Delfin”
Hrvatsko-njemačkog društva Split
19 VRSTA TEČAJEVA ZA ODRASLE, ĐAKE, PREDŠKOLCE, POČETNIKE I NAPREDNE
UPIS OD 15.09.2014. DO 04.10.2014.
Početak nastave 06.10.2014.
Upis u tečajeve
Predbilježbe i informacije
Odrasli polaznici 091 444 60 34
Đaci i predškolci 098 139 93 52
Sinjska 3/II (kod Prime Grad), tel. 021 347-581
e-mail: [email protected]
15.09. - 26.09.2014.
(ponedjeljak – petak 18-20h)
29.09. - 04.10.2014.
(ponedjeljak – petak 10-12h i 18-20h i subota 10-12h)
ČLANSTVO U DRUŠTVU
Polaznici Škole njemačkog jezika “Delfin” su članovi Hrvatsko-njemačkog društva Split.
Članstvo traje najmanje toliko dugo koliko traje pohaanje tečajeva Škole “Delfin”.
Članarina za zaposlene iznosi 20 kn mjesečno, a za nezaposlene 10 kn mjesečno, dok
djeca do 7 godina ne plaćaju članarinu. Članarina se plaća virmanom koji Društvo dostavlja
poštom dva puta godišnje.
PROGRAMI ZA ODRASLE
BRZI INTENZIVNI TEČAJ
Nastava je isključivo u malim grupama, a održava se 3 x 3 školska sata tjedno (ukupno 30 sati).
Cijena je 1.700 kn. Plaćanje u cijelosti pri upisu.
Postoje dvije vrste tečajeva:
— Početnički / Anfängerkurs (30 sati)
— Obnova znanja / Auffrischungskurs (30 sati)
Nastava (3 školska sata) se odvija prema rasporedu tečajeva radnim danom od 10:00 do
12:30 sati ili prema dogovoru.
INTENZIVNI TEČAJEVI
Nastava je u grupama do 10 polaznika 2 x 2 školska sata tjedno (ukupno 60 sati/tečaju).
Tečajevi u zimskom semestru su od listopada 2014. do veljače 2015., a u ljetnom semestru
od veljače 2015. do lipnja 2015. Cijena je 1.500 kn ako se plaća u cijelosti kod upisa ili 1.700
kn kod plaćanja u ratama (u zimskom semestru: 800 kn pri upisu, 450 kn do 10.11.2014.
i 450 kn do 12.01.2015., dok u ljetnom semestru: 800 kn pri upisu, 450 kn do 6.4.2015.
i 450 kn do 4.5.2015.). Stari polaznici (semestar za semestrom) imaju popust 50 kn pri
upisu kod plaćanja na rate. Svi polaznici imaju popust 100 kn za drugog člana obitelji.
Postoji
sljedećih
9
vrsta
tečajeva,
svaki
u
trajanju
od
60
sati:
- A1.1 – A1.2 – A2.1 – A2.2 – B1.1 – B1.2 – B2.1 – B2.2 – KONVERZACIJA
Nastava (2 školska sata) se odvija prema rasporedu tečajeva radnim danom s
početkom u 17:00, 18:30 i 20:00 sati.
STANDARDNI TEČAJEVI
Nastava je u grupama do 8 polaznika 1 x 2 školska sata tjedno (ukupno 60 sati/tečaju).
Tečaj traje od listopada 2014. do lipnja 2015. Cijena je 1.500 kn ako se plaća u cijelosti
kod upisa ili 1.700 kn kod plaćanja u ratama (800 kn pri upisu, 450 kn do 12.01.2014.,
450 kn do 06.04.2015.). Stari polaznici (semestar za semestrom) imaju popust 50 kn pri
upisu kod plaćanja na rate. Svi polaznici imaju popust 100 kn za drugog člana obitelji.
Postoji samo jedna vrsta tečaja u trajanju od 60 sati:
— Konverzacijski
Nastava (2 školska sata) se odvija prema rasporedu tečajeva radnim danom s početkom
u 18:30 sati.
PROGRAM ZA ĐAKE
Standardni tečajevi u grupama do 10 polaznika 1 x 2 školska sata tjedno (ukupno 60 sati/tečaju).
Tečaj traje od listopada 2014. do lipnja 2015. Cijena tečaja je 1.300 kn ako se plaća u cijelosti
kod upisa ili 1.500 kn kod plaćanja u ratama (700 kn pri upisu, 400 kn do 12.01.2015.,
400 kn do 06.04.2015.). Stari polaznici (semestar za semestrom) imaju popust 50 kn pri
upisu kod plaćanja na rate. Svi polaznici imaju popust 100 kn za drugog člana obitelji.
Postoji sljedećih 6 vrsta tečajeva u trajanju od 60 sati:
– A1.1 – A1.2 – A2.1 – A2.2 – B2.1 – B2.2
Nastava (2 školska sata) se odvija prema rasporedu tečajeva subotom s početkom
u 8:30, 10:00 i 11:30 sati.
PROGRAM ZA PREDŠKOLCE
Standardni tečajevi u grupama do 8 polaznika 2 x 30 min. tjedno (ukupno 60 sati/tečaju).
Tečaj traje od listopada 2014. do lipnja 2015. Cijena tečaja je 1.300 kn ako se plaća
u cijelosti kod upisa ili 1.500 kn kod plaćanja u ratama (700 kn pri upisu, 400 kn
do 12.01.2015., 400 kn do 06.04.2015.). Popust 100 kn za drugog člana obitelji.
Postoji samo jedna vrsta tečaja u trajanju od 60 sati (1 sat = 30min).
Nastava se odvija prema rasporedu tečajeva radnim danom s početkom u 17:15 sati. ake
i predškolce, a koje izvodi sljedećih 6 vrsnih profesora njemačkog jezika.
IVANA ERCEG
Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2004. i stekla zvanje
profesora njemačkog i engleskog jezika i književnosti. Predavala je u
školi stranih jezika SOVA u Zagrebu i sudski je tumač za engleski i
njemački jezik.
IRENA FILIPEC-URSIĆ
Odrasla dvojezično u Austriji. Na Sveučilištu u Beču magistrirala je
prevoditeljstvo za njemački, hrvatski i ruski jezik. Predavala je njemački
i hrvatski na najvećem otvorenom učilištu u Beču. U Školi “Delfin”
zadužena je uglavnom za tečajeve njemačkog jezika na otoku Braču.
DIJANA BAŠURA
Magistrirala Južnu slavistiku, Anglistiku i Talijanistiku na Sveučilištu
Mannheim u Njemačkoj. Kao znanstveni suradnik sudjelovala na
projektu “Deutsch-Kroatisches Universalwörterbuch”. U školama
stranih jezika predaje njemački,engleski i talijanski.Radi kao prevoditelj
i turistički vodič.
KATJA JURČEVIĆ
Roena je u Herfordu kod Bielefelda u Njemačkoj, gdje je završila
jezičnu gimnaziju. 1999. upisala se na Filozofski fakultet u Zadru i
stekla zvanje profesora engleskog i njemačkog jezika i književnosti.
Radila je u raznim školama stranih jezika i danas predaje engleski i
njemački u osnovnoj školi.
MILENA LEJO
Diplomirala je 2006. godine engleski i njemački jezik i književnost na
Filozofskom fakultetu u Zadru. Radila je u školama stranih jezika. Sada
predaje njemački i engleski jezik u osnovnoj školi i bavi se prevoenjem.
TONIO VITALJIĆ
Diplomirao je 2004. godine engleski i njemački jezik i književnost na
Filozofskom fakultetu u Zadru. Stekao je jezičnu praksu u Njemačkoj
i SAD-u. Predaje engleski i njemački jezik u osnovnoj i srednjoj školi.
Čitaonica i knjižnica Škole njemačkog jezika
“Delfin” raspolaže bogatom literaturom,
udžbenicima, rječnicima i leksikonima, te
posebnom literaturom za početnike kao i
redovitim tjednim tiskom.
Škola njemačkog jezika organizira i
projekcije njemačkih filmova.
Polaznici škole sudjeluju u raznim izletima.
Naročito omiljeni izleti su u glavni grad
Njemačke – Berlin.
Uz pomoć Škole “Delfin” polaznici mogu
doći u kontakt s prijateljima iz Njemačke
i zasnovati interesantna prijateljstva i
druženja.
Škola “Delfin” surauje s RECRUIT
ADRIATICA GmbH (Asternweg 6, D –
83229 Aschau) Wolfgang Moeller (Mob.
091-344-6726, e-mail: wolfgang.moeller@
recruitadriatica.eu,
www.recruitadriatica.
eu), koja spaja apsolvente/ice informatike i
sličnih studijskih smjerova s poslodavcima u
Njemačkoj.
Škola “Delfin” je interna škola Hrvatskonjemačkog društva Split već 10 godina.
Društvo djeluje od 1991. godine i ima 500
članova i ogranke u Makarskoj, Omišu,
Trogiru, Supetru i Hvaru, te u Njemačkoj u
Bergisch Gladbachu kod Kölna. Zbivanja u
Društvu prate se u biltenu HD-KRONIKA.
SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA ima 16 saveznih pokrajina i ukupno 82 mil. stanovnika s
nacionalnim bruto dohotkom od 29.500 € po stanovniku godišnje.
SCHLESWIG-HOLSTEIN
2,8 mil. st.
Kiel
HAMBURG
1,8 mil. st.
BREMEN
0,7 mil. st.
MECKLENBURGVORPOMMERN
1,7 mil. st.
Schwerin
BERLIN
3,4 mil. st.
NIEDERSACHSEN
7,9 mil. st.
Hannover
NORDRHEIN-WESTFALEN
17,9 mil. st.
Düsseldorf
Magdeburg
BRANDENBURG
SACHSEN-ANHALT 2,5 mil. st.
2,4 mil. st.
Erfurt
HESSEN
6,1 mil. st.
Potsdam
THÜRINGEN
2,3 mil. st.
Dresden
SACHSEN
4,2 mil. sta.
RHEINLAND PFALZ Wiesbaden
4,0 mil. st.
Mainz
Saarbrücken
SAARLAND
1,0 mil. st.
Stuttgart
BADEN-WÜRTTEMBERG
10,8 mil. st.
BAYERN
12,5 mil. st.
München
Slijedi kratki opis glavnih gradova saveznih pokrajina po abecednom redu, kao i kratki opis
znamenitih njemačkih umjetnika, književnika, znanstvenika, filozofa, poduzetnika i modernih
političara po redoslijedu godine rođenja.
BERLIN je grad-savezna pokrajina i ujedno glavni
grad Savezne Republike Njemačke i ima 3.392.000
stanovnika. Centar grada, okrug CharlottenburgWilmersdorf, ima 315.600 stanovnika i partner
je gradu Splitu. Berlin ima pet sveučilišta i četiri
umjetničke akademije, sedam viših škola, 175
muzeja od kojih petnaest velikih, devet kazališta,
tri opere, dvadeset četiri poznata kluba i mnoge
turističke atrakcije.
BREMEN je grad-savezna pokrajina i ima 548.500
stanovnika. Bremen se razvio na križanju važnih
trgovačkih puteva između Rajne i Labe, te između
Sjevernog mora i južne Njemačke. Važna je luka,
te industrijsko i trgovačko središte s poznatom
brodogradnjom.
DRESDEN je glavni grad Savezne pokrajine
Sachsen i ima 529.500 stanovnika. Smješten je u
dolini rijeke Labe. U Drugom svjetskom ratu bio
je najbombardiraniji grad u Europi. 13. i 15.2.1945.
razoren je do temelja. Prve su procjene govorile o
250.000 poginulih, ali se danas smatra da je brojka
ipak mnogo manja.
DÜSSELDORF je glavni grad gusto naseljene
Savezne pokrajine Nordrhein-Westfalen. Grad leži
na rijeci Rajni gdje je i poznati stari grad (Altstadt)
s 400 ugostiteljskih objekata. Düsseldorf ima
577.500 stanovnika i treću po veličini zračnu luku
u Njemačkoj, poznati sajam na kojem se održava
najveći nautički sajam na svijetu (Boot Düsseldorf ).
Düsseldorf je središte njemačke modne industrije,
oglašivačkih agencija i multinacionalnih kooperacija.
ERFURT je glavni grad Savezne pokrajine
Thüringen, koji broji oko 200.000 stanovnika.
Kulturno je središte s visokim školama i muzejima.
Značajne su industrije metalurgija, metalna i
prehrambena industrija, proizvodnja preciznih
optičkih instrumenata te konfekcija.
HAMBURG je grad koji je ujedno kao i Berlin
i Bremen savezna pokrajina, a ima 1.772.000
stanovnika. Drugi je po veličini grad u Njemačkoj
i šesti u Europskoj uniji i najveća njemačka luka.
Nalazi se na ušću Alstera i Bille u Elbu, koja luku
Hamburg veže sa Sjevernim morem. U Hamburgu
ima 2.500 mostova. Za usporedbu, Venecija ih
ima 400 a Amsterdam 1.200. Hamburgu pripada
i najveći njemački otok na otvorenom moru
Helgoland.
HANNOVER je glavni grad Savezne pokrajine
Niedersachsen. U gradu živi preko pola milijuna
stanovnika. Poznati je sajamski grad u kojem se
održava najveći sajam elektronike u svijetu CEBIT.
Grad je mnogo stradao u bombardiranju u Drugom
svjetskom ratu.
KIEL je glavni grad Savezne pokrajine SchleswigHolstein i ima 231.000 stanovnika. Kiel je jedna od
najvažnijih njemačkih vojnih baza. Tu je i najkraći
plovni put Kielski kanal, koji veže Sjeverno i Baltičko
more. U Kielu je i jedno od najvažnijih njemačkih
brodogradilišta.
MAGDEBURG je glavni ali i najveći grad Savezne
pokrajine Sachsen-Anhalt, a ima 241.000
stanovnika. U tridesetogodišnjem ratu (1618.-1648.)
katolička vojska je osvojila utvrđeni grad u kojem
su bili protestanti, koji su tada bili masakrirani. U
Drugom svjetskom ratu bio je porušen do temelja.
U Magdeburgu je živio i djelovao istaknuti hrvatski
teolog i pisac Matija Vlačić (1559.-1574.).
MAINZ je glavni grad Savezne pokrajine RheinlandPfalz i broji 197.000 stanovnika. Mainz je grad
prijatelj grada Zagreba. Mainz je najvjerovatnije
rodni grad Johannesa Gutenberga, gdje je i umro.
Pored Kölna, Düssledorfa, Münstera i Aachena,
Mainz je vodeći grad u njemačkoj u kojem se slavi
karneval i održavaju velike karnevalske povorke.
MÜNCHEN je glavni grad Savezne pokrajine
“Slobodne države Bayern”. Isa teče kroz područje
grada na kojoj je poznata ada “otok muzeja”. U
Münchenu živi 25.000 Hrvata. Nakon Drugog
svjetskog rata München se razvio u High-Tech
područje. U Münchenu održava se Oktoberfest,
najveća fešta piva na svijetu.
Hrvatsko-njemačko društvo Split održalo je 2010. godine
mini Oktoberfest u Splitu na Bačvicama.
POTSDAM je glavni grad Savezne pokrajine
Brandenburg. Nalazi se na rijeci Havel 24 km
jugozapadno od središta Berlina, a skupa s Berlinom
tvori Berlin-Brandenburg metropolsku zonu.
Potsdam ima 151.000 stanovnika. Grad je poznat
po Potsdamskoj konferenciji, glavnoj konferenciji
saveznika održanoj nakon Drugog svjetskog rata. U
gradu se danas nalaze tri državna sveučilišta.
SAARBRÜCKEN je glavni grad Savezne pokrajine
Saarland i ima više od 200.000 stanovnika. Grad
se nalazi u blizini granice s Francuskom. Francuska
avijacija je u Drugom svjetskom ratu razdvojila
grad. Nakon rata Saarbrücken je bio u Francuskoj
zoni. Referendum od 1955. doveo je do toga da se
područje Saarbrückena ukljući u SR Njemačku.
SCHWERIN je glavni grad Savezne pokrajine
Mecklenburg-Vorpommern i ima oko 100.000
stanovnika. U starom gradu nalaze se tipične
drevne zgrade iz 1698. godine. Grad ima lijepu
okolicu, a sam leži na lijepom jezeru Schwerin See.
STUTTGART je glavni grad Savezne pokrajine
Baden-Würtenberg i ima 600.000 stanovnika, a
pripada trećoj aglomeraciji po broju u Njemačkoj
s 2,6 mil. stanovnika. Često se Stuttgart opisuje kao
grad budućnosti (kreativna moć Njemačke). Gradi
se i novi kolodvor (Projekt Stuttgat 21). Stuttgart
nosi nadimak “Švapska metropola”. U Stuttgartu se
nalaze velike tvornice kao: Daimler, Porsche, Bosch,
Hewlett-Packard i IBM.
WIESBADEN je glavni grad Savezne pokrajine
Hessen i ima 280.000 stanovnika. On je, kako
mu i ime kaže, grad ljekovitih izvora i leži između
zapadnih obronaka Taunusa i rijeke Rajne. Razvijena
je industrija farmaceutskih i kemijskih proizvoda. U
okolici Wiesbadena razvijeno je i vinogradarstvo.
Širom svijeta poznato je njihovo vino pjenušac
Henkell.
JOHANNES GUTENBERG (1397.-1468.)
Njemački tiskar, izumitelj tipografije s pokretnim metalnim
slovima. Gutenbergov izum je omogućio eksplozivno širenje znanja
u renesansnoj Europi. Godine 1455. izdaje latinsku Bibliju tiskanu
u 100-200 primjeraka.
Hrvatsko-njemačko društvo Split izdalo je knjigu “Od Gutenberga do
globalizacije”.
ALBRECHT DÜRER (1471.-1528.)
Jedan je od najvećih predstavnika renesanse. Njegovo ukupno
djelo obuhvaća 70 slika, 900 crteža, 100 bakroreza i 350 drvoreza.
Napoznatiji radovi: slika „Autoportret“ i bakrorez „Đavao i smrt“.
MARTIN LUTHER (1483.-1546.)
Njegova vjerska reformacija duboko je utjecala na političke,
ekonomske, obrazovne i jezične prilike u svijetu, što ga je učinilo
jednom od najvažnijih figura europske povijesti. Na vrata crkve u
Wittenbergu izvjesio je za javnu raspravu svojih 95 teza o oprostu,
dogmama i uređenju crkve.
GOTTFRIED WILHELM LEIBNIZ (1646.-1716.)
U Berlinu je osnovao akademiju znanosti. Napisao je prve radove
o diferencijalnom i integralnom računu. Leibniz je nastojao utjecati
na crkvene oce zavađenih luterana i katolika kako bi se ujedinili.
“Imago Leibnitii” iskoristio je Hermann Bahlsen i nazvao svoj
proizvod „Leibniz-Keks“, iako ne postoji direktna veza tog
proizvoda i G. W. Leibniza.
JOHANN SEBASTIAN BACH (1685.-1750.)
Njemački skladatelj i orguljaš baroknog razdoblja. Njegova se
djela odlikuju intelektualnom dubinom, tehničkom zahtjevnošću
i umjetničkom ljepotom, te su bila nadahnuće gotovo svim
skladateljima europske tradicije, od Mozarta do Schönberga.
IMMANUEL KANT (1742.-1804.)
Njemački filozof i geograf. Tvrdi da znanje stječemo iskustvom i
razumijevanjem. Njegov je rad bio polazna točka za Hegela. Kant
je predvidio postojanje planeta Uran, koji je kasnije i otkriven.
Njegova najveća djela su “Kritika čistog uma” (Što mogu znati?),
“Kritika praktičnog uma” (Što trebam činiti?) i “Kritika snage suda”
(Čemu se trebam nadati?), time dajući odgovor na pitanje: Što je
čovjek?
JOHANN WOLFGANG VON GOETHE (1749.1832.)
Najveći i najstrastveniji njemački književnik i mislilac. Najveću
popularnostusuvremenikastekaojeromanom“PatnjemladogWerthera”.
Ostala djela su: “Faust”, “Nauk o bojama”, “Putovanje po Italiji” i druga.
U svojim šetnjama po šumi u okolici Ilmenaua kod Erfurta, Goethe je
svraćao u jednu lovačku kućicu koja danas nosi njegovo ime i u kojoj
je izložen tekst njegove pjesme “Wanderes Nachtlied” (Noćna pjesma
lutalice) s prijevodima na 15 jezika.
Hrvatsko-njemačko društvo Split t.j. prof. Karolina Asanović-Mčela je za bilten HD-Kronika napravila
prijevod te pjesme i na hrvatski jezik.
ÜBER ALLEN GIPFELN IST RUH’
IN ALLEN WIPFELN SPÜREST DU KAUM EINEN HAUCH;
DIE VÖGELEIN SCHWEIGEN IM WALDE
WARTE NUR, BALDE RUHEST DU AUCH.
NAD SVIM BREŽULJCIMA JE MIR
U SVIM KROŠNJAMA NE OSJEĆAŠ NI DAŠAK;
PTIČICE ŠUTE U ŠUMI ČEKAJ SAMO,
USKORO ĆEŠ I TI VJEČNO MIROVATI.
FRIEDRICH VON SCHILLER (1759.-1805.)
Njemački književnik koji je pored Goethea slovio za najznačajnijeg
predstavnika Weimarske klasike. Na Goetheov poziv dolazi u
Weimar gdje obrađuje povijesne teme: “Wallenstein”, “Maria
Stuart”, “Djevica Orleanska”, “Mesinska nevjesta” i “Wilhelm
Tell”.
ALEXANDER VON HUMBOLDT (1769.-1859.)
Njemački prirodoslovac i istraživač. U svom djelu “Kosmos” u 5
svezaka objavio je fizički opis svijeta, te opisao mnoge geografske
pojave i prirodne vrste koje su do tada bile nepoznate. Neke životinje
dobile su po njemu i svoje ime (Humboltov pingvin i dr.). Nakon
njegove smrti njegovi prijatelji osnovali su “Zakladu Alexander von
Humboldt” za potporu mladim znanstvenicima.
LUDWIG VAN BEETHOVEN (1770.-1827.)
Općenito ga se smatra jednim od najvećih skladatelja u povijesti
glazbe i bio je ključna figura u prijelaznom periodu između klasične
i romatične ere. Unatoč postupnom gubljenju sluha nastavio je
proizvoditi značajna remek djela. Završni stavak devete simfonije
“Oda radosti”, prema tekstu Friedricha Schillera, postala je himna
Europske unije.
GEORG WILHELM FRIEDRICH HEGEL (1770.-1831.)
Njemački filozof jedan je od predstavnika njemačkog idealizma.
Imao je veliki utjecaj na svoje poklonike (Marx, Sartre, Küng,...)
i kritičare (Schopenhauer, Nietzsche,...) Kao prvi je raspravljao o
odnosu prirode i slobode, imanencije i transcedencije i ujedinjenju
tih dualnosti. Koncipira spektakularnu logiku ili „dialektiku“.
ARTHUR SCHOPENHAUER (1788.-1805.)
Njemački filozof, autor djela “Svijet kao volja i predodžba”, smatra
se utemeljiteljem metafizičkog pesimizma. U umjetnosti vidi jedini
spas od bezrazložnog svijeta. Po njemu je povijest čovječanstva
besciljno lutanje i nema napretka.
HEINRICH HEINE (1792.-1856.)
Najveći je kritičar njemačkog romantizma. Njegova najpoznatija
ostvarenja su poetska zbirka “Knjiga pjesama”, “Florentinske noći”
i “Njemačka – jedna zimska priča”.
RICHARD WAGNER (1813.-1883.)
Njemački skladatelj, dirigent, reformator opere i središnja ličnost
u njenom razvoju u drugoj polovici 19. stoljeća. Poznate su
njegove četiri glazbene drame obuhvaćene teatrologijom “Prsten
Nibelunga” kao i opera “Tristan i Izolda”. Kod Wagnera orkestar
postaje nositeljem dramske radnje.
WERNER VON SIEMENS (1816.-1892.)
Jedan od pionira elektrotehnike, a bavio se pretežno telegrafskom
i mjernom tehnikom. Razvio je veliku elektrotehničku tvrtku
svjetskih razmjera SIEMENS AG. Po njemu je nazvana jedinica
električne vodljivosti Siemens.
GOTTLIEB DAIMLER (1834.-1900.)
Bio je ključna ličnost u proizvodnji plinskog motora, te izumu i
proizvodnji automobila. Daimler je skupa sa svojim partnerom
Maybachom upotrijebio motor s unutrašnjim sagorjevanjem
Nicolausa Otta za svoj plinski motor.
KARL MAY (1842.-1912.)
Autor kojeg zaboravljaju gotovo svi književni povijesničari, a
pamte miljuni čitatelja kao pustolovnog pisca. Prema njegovim
djelima snimljeni su mnogi filmovi. Stvorio je nezaboravne likove
kao Old Shatterhand i Winnetou. Njegova djela prevedena su na
gotovo sve jezike svijeta.
FRIEDRICH NITZSCHE (1844.-1900.)
Njemački je filozof, pjesnik, skladatelj i klasični filolog, koji je
postao najprovokativniji i najutjecajniji mislilac 19. stoljeća. Tvrdi
da čovjeka u životu tjera “želja za moći”, te da će se društvo razviti
u “nadljude”. Formulirao je deset zapovijedi slobodnog uma.
WILHELM CONRAD RÖNTNGEN (1845.-1923.)
Röntgen je 1883. otkrio posebnu vrstu elektromagnetskog zračenja
X-zrake (kasnije nazvane rendgenske). Za to je otkriće dobio
1901. Nobelovu nagradu za fiziku, te je postao prvi dobitnik ove
nagrade. Rendgen (oznaka: R) je mjerna jedinica izvan SI-sustava,
a označava količinu rendgenskog ili gama zračenja potrebnog da
nastane jedna elektrostatička jedinica.
MAX PLANCK (1858.-1947.)
Njemački fizičar koji se smatra osnivačem kvantne teorije za koju je
dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918. godine. Najmanja moguća
duljina u fizici se zove “Plankova duljina”, a najmanji odsječak
vremena za prijeći tu duljinu naziva se “Plankovo vrijeme”.
ELSE LASKER SCHÜLER (1875.-1951.)
Bila je značajna njemačko-židovska pjesnikinja. Važila je za
vodećeg predstavnika avandgardne moderne i ekspresionizma u
književnosti. 1938. ukinuto joj je njemačko državljanstvo. 1939.
otputovala je u Palestinu gdje živi do kraja života.
FRIEDRICH PORSCHE (1875.-1951.)
Austrijsko-njemački automobilski inženjer i počasni doktor
strojarstva. 1930. osniva Dr. Ing. h. c. F. Porsche GmbH u Stuttgartu.
1934. Porsche konstruira njemački narodni auto VW-Bubu, koja
je morala koštati manje od 1.000 RM. Danas je njegov sin Ferry
najpoznatiji proizvođač sportskih automobila.
PAUL THOMAS MANN (1875.-1951.)
Autor je koji se svojim stvaralaštvom javlja krajem 19. stoljeća da bi
svojom fikcionalnom prozom obilježio književnu produkciju kako
njemačkog govornog područja tako i književnog stvaralaštva šireg
europskog književnog kruga u prvoj polovici 20. stoljeća. Napisao
je 11 romana i 32 pripovjetke.
KONRAD ADENAUER (1876.-1967.)
Kao nekadašnji gradonačelnik Kölna i zbog otpora nacistima,
dobio je priliku osnovati CDU (Kršćansko-demokratsku uniju
protestanata i katolika). Postao je 1950. prvi kancelar Savezne
Republike Njemačke (Zapadne Njemačke), što je bio do 1966.
Provodi pomirbu Njemačke s Francuskom i integrira Njemačku u
NATO, a 1955. uspio je osigurati povratak i posljednjih njemačkih
zarobljenika iz Sovjetskog Saveza.
ALBERT EINSTEIN (1879.-1967.)
Bio je teoretski fizičar a prema jednom izboru i najveći fizičar uopće.
Formulirao je posebnu i opću teoriju relativnosti (E = m · c2), kojom je
uveo revoluciju u modernu fiziku. 1921. dobio je Nobelovu nagradu
za fiziku. 1939. potiče predsjednika Rooswelta da se zauzme za
proučavanje nuklearne fuzije, što dovodi do toga da su Amerikanci
prije Nijemaca napravili atomsku bombu.
WALTER GROPIUS (1883.-1969.)
Njemački arhitekt i teoretičar arhitekture, osnivač prve škole dizajna
BAUHAUS. Uz Ludwiga Mies von de Rohe i Le Corbusiera bio je
najznačajniji arhitekt 20. stoljeća. Jedna od poznatijih građevina je
njegov PAN AM Building u New Yorku iz 1958. do 1963. godine.
GUSTAV LUDWIG HERTZ (1887.-1975.)
Njemački fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1925. godine
za studije o prolasku elektrona kroz plin, koju je proveo s Jamesom
Franckom. U DDR-u je bio centralna figura u razvoju atomske
fizike.
LUDWIG ERHARD (1897.-1977.)
Bio je njemački političar i kancelar Zapadne Njemačke od 1963.1966., nakon Adenauerove ostavke. Stvorio je ekonomski okvir za
razvoj slobodne konkurencije, što je iznio u svojoj popularnoj knjizi
“Blagostanje za sve”. Smatra ga se ocem njemačkog gospodarskog
čuda i socijalno tržišne ekonomije.
BERTOLT BRECHT (1898.-1956.)
Njemački književnik. Nakon dolaska nacista na vlast 1933. odlazi
u inozemstvo. 1948. godine vraća se u istočni Berlin i osniva
“Berlinski ansambl”. Po smionosti svog izraza, snazi eksperimenata
i svestranosti angažmana Bertolt Brecht je najistaknutiji njemački
dramatičar 20. stoljeća.
ERICH MARIA REMARQUE (1898.-1970.)
Je pseudonim njemačkog pisca čije je pravo ime Erich Paul
Remark. 1929. objavljuje svoje najpoznatije djelo “Na zapadu ništa
novo”. 1933. godne nacisti zabranjuju njegova djela. Od 1931. živi
u Španjolskoj, a od 1939. u SAD-u, te se 1948. vraća u Švicarsku.
MARLENE DIETRICH (1901.-1994.)
Njemačko-austrijska glumica. Njen lik Lola-Lole iz filma “Plavi
anđeo” redatelja Josefa von Sternberga donjelo joj je međunarodnu
slavu. Od 1939. je državljanka SAD-a. Za vrijeme Drugog svjetskog
rata bila je istaknuta zabavljačica savezničkih trupa i pjevala pjesmu
“Lili Marlene”, omiljenu kod vojnika obiju strana. 1945. odlikovana
je američkom Predsjedničkom medaljom.
HEINZ RÜHMANN (1902.-1994.)
Najpopularniji njemački glumac 20. stoljeća. Njegovo remek
djelo je film “Kapetan od Köpernicka“ (1956.), kao i film „Dobar
vojnik Švejk“ (1960.). U svojoj umjetničkoj karijeri dao je bezbroj
prvorazrednih uloga.
WILLY BRANDT (1913.-1992.)
Njemački političar i državni dobitnik Nobelove nagrade za mir
1971. godine za rad na poboljšanju odnosa s DDR-om, Poljskom i
Sovjetskim Savezom. Bio je gradonačelnik Berlina (1957.-1966.) i
kancelar (1969.-1973.). Brandt spriječava razvoj ekstremne desnice,
ali i ljevice.
HEINRICH BÖLL (1917.-1985.)
Njemački književnik. Bio je predsjednik njemačkog PEN-a, a 1972.
dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Sedamdesetih godina
primjetan je njegov socijalni i politički angažman, posebno u obrani
demokratskih principa u proturatnim i ekološkim pokretima. Danas
djeluje zelena politička zaklada „Heinrich Böll Stiftung“.
JOSEPH BEUYS (1921.-1986.)
Njemački avandgardni umjetnik, teoretičar umjetnosti, kipar i
slikar. Utjecao je na čitav niz suvremenih njemačkih i svjetskih
umjetnika, među kojima osobito valja istaći Anselma Kiefera.
Poznata je Beuysova ideja o kreativnoj energiji koja čuči u svakom
ljudskom biću.
HANS DIETRICH GENSCHER (1927.)
Njemački političar. Od 1969. do 1974. bio je ministar unutarnjih
poslova, a od 1974. do 1992. skoro neprekidno ministar vanjskih
poslova, te njemački vicekancelar. Od 1974. do 1985. bio je i
predsjednik FDP-a. Zalagao se za međunarodno priznanje Republike
Hrvatske.
GÜNTER GRASS (1927.)
Njemački književnik, kipar i grafičar. Njegove knjige prevedene su
na mnoge jezike. 1999. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.
Najpoznatije djelo mu je „Die Blechtrommel“. U izborima 1961.
podržao je Willy Brandta.
CHRISTA WOLF (1929.-2011.)
Njemačka književnica. Bila je govornica na demonstracijama 1989.
protiv politike DDR-a. Ostala je u DDR-u jer kako je kazala imala
je osjećaj da je njeni čitatelji trebaju. Ona se ubraja u najznačajnije
njemačke književnike njenog vremena. Njena djela prevedena su na
mnoge strane jezike.
HELMUT KOHL (1930.)
Kao tinejdžer oduševljavao se idejama Adenauera. 1973. izabran
je za predsednika CDU-a, a 1982. postao je njemački kancelar.
Pokrenio je inicijativu za ujedninjenje dviju Njemački. Srušio je
Berlinski zid, a Berlin je postao otvoreni grad. Na mjestu kancelara
bio je 16 godina. Imao je značajan doprinos kod međunarodnog
priznanja Republike Hrvatske.
JOACHIM GAUCK (1940.)
Njemački političar i publicist, te bivši svečenik luteranske crkve
u bivšem DDR-u. Izabran je za predsjednika Njemačke, a dužnost
je preuzeo u ožujku 2012. godine. U DDR-u je pripadao opoziciji,
koja se stvarala protiv vladajuće diktature.
GERHARD SCHÖDER (1944.)
Njemački političar. Od 1990. do 1998. predsjednik pokrajine
Niedersachsen, a od 1998. do 2005. njemački kancelar. Od 1999.
do 2004. bio je i predsjednik SPD-a. 2003. godine predstavio je
širok program reformi (Agenda 2010.). Ove reforme pomogle su
danas Njemačkoj da prebrodi svjetsku krizu. Danas je gospodarski
i internacionalni lobist.
RAINER WERNER FASSBINDER (1945.-1982.)
Njemački filmski redatelj, scenarist i glumac. Začetnik je Njemačkog
novog vala, te jedan od najplodnijih redatelja uopće, snimajući po
četiri cijelovečernja filma godišnje. Blag i brutalan, nježan i ciničan,
maštao je o tome kako će jednog dana u Njemačkoj stvoriti europski
Hollywood.
ANGELA MERKEL (1954.)
Njemačka političarka, prva njemačka predsjednica vlade odnosno
kancelarka. Otac joj je bio luteranski svećenik. Odrasla je u DDR-u
i diplomirala fiziku u Leipzigu. Postaje ministrica za žene i mladež
u vladi Helmuta Kohla. Nakon Kohlovog poraza na izborima
postaje glavna tajnica CDU-a. Na izborima 2000. godine izabrana
je za kancelarku. U više navrata je proglašena najmoćnijom ženom
svijeta.
NJEMAČKI JE DANAS JEZIK
NAJMOĆNIJEG GOSPODARSTVA
EUROPSKE UNIJE
UČITE NJEMAČKI JEZIK
KOJI GOVORI PREKO
150 MILIJUNA LJUDI,
VAŠIH POTENCIJALNIH
PRIJATELJA I PARTNERA!