izloæba πesta • ljeto 2004 www.galerija-mona-lisa.com tel. 01 46 68 649 Galerija Mona Lisa TkalËiÊeva 77 Zagreb Galerija Mona Lisa Zagreb izloæba πesta • ljeto 2004 More Mornari i Galebovi izloæba πesta • ljeto 2004 www.galerija-mona-lisa.com tel. 01 46 68 649 Galerija Mona Lisa TkalËiÊeva 77 Zagreb Galerija Mona Lisa Zagreb izloæba πesta • ljeto 2004 More Mornari i Galebovi Galerija Mona Lisa Zagreb More Mornari i Galebovi m lade n MU R T I ∆ e do ur o PU LI T I K A lj ubo ©K RNJU G ur o v oj o SE D E R RA D O I » I ∆ v ask o LI PO V A C v asilij e j osip j osip VE Æ A J O RDA N B O TTE RI D I N I st ip e NOBILO iz v or æ e lj ko robe rt OREB LA P U H BUDOR Zagreb ljeto 2004 galerija MONA LISA m lade n VEÆA Mladen Veæa roen je u Bristu 7.2.1916. godine od majke Ivke iz Zaostroga i oca Ante iz Brista. Bio je Ëetvrti od trinaestoro braÊe i sestara. UmjetniËku akademiju u Zagrebu upisuje 1933. godine a diplomira 1937. godine u klasi Vladimira BeciÊa. VeÊ slijedeÊe godine izlaæe u salonu Ulrich sa Slavkom KopaËem. Iste godine sudjeluje sa 5 radova na izloæbi "Pola vijeka hrvatske umjetnosti" u Zagrebu. Tih godina povremeno obavlja nastavniËku duænost na Srednjoj tehniËkoj πkoli u Zagrebu gdje predaje crtanje. Od 1950. godine do danas slika u atelijeru u BarËiÊevoj 6. Krajem 1980. godine prireena mu je retrospektivna izloæba u UmjetniËkom paviljonu u Zagrebu, uz predgovor Zdenka TonkoviÊa. ...Nastupio je Veæa ambiciozno, na zajedniËkoj izloæbi sa Slavkom KopaËem, u Ulrichovom salonu. DoËekalo ih je jednoduπno priznanje; Ëak je i u afirmiranju suzdræani Ljubo BabiÊ bio ponukan ovu izloæbu polaznika rivalske BeciÊeve klase proglasiti "radosnim dogaajem za svakoga" tko prati naπ likovni æivot. Veæina se senzibilnost odmah manifestirala kao izrazito slikarska... Zdenko TonkoviÊ Motiv iz Podgore, ulje na platnu, 50x61 cm, 2000. 2 Brist, ulje na platnu, 50x61 cm, 1999. Maslina, ulje na platnu, 50x61 cm, 2001. 3 galerija MONA LISA e do M U RT I ∆ Edo MurtiÊ roen je 4. svibnja 1921. godine u Velikoj Pisanici kao drugo dijete Franciske i Vinka. 1925. godine obitelj seli u Zagreb gdje pohaa osnovnu πkolu i gimnaziju. 1939. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje su mu profesori Ljubo BabiÊ i Krsto HegeduπiÊ. U slikarskoj karijeri samostalno izlaæe nebrojeno puta diljem Hrvatske, Europe i svijeta. Uz brojne grupne izloæbe autor je mnogih scenografija, grafiËkih mapa, oprema knjige… Djela mu krase brojne svjetske muzeje i galerije. Vlasnik je mnoπtva svjetskih i hrvatskih likovnih nagrada. 1978. godine izlazi mu monografija u izdanju Centro iniziative culturali i Galleria Sagittaria Pordenone s tekstom Vladimira MalekoviÊa. 1989. godine u izdanju Globusa izlazi mu monografija autora Michaela Gibsona. U Modernoj galeriji u Zagrebu ima retrospektivnu izloæbu 2002. godine. ...RijeË je o jednoj novoj MurtiÊevoj i naπoj granici. Nju treba utvrditi jer se njome zavrπava slikarsko dvadeseto stoljeÊe. Zavrπava se u obliku spajanja suprotnosti, sinteze, koja u πirokom luku povezuje njegov kraj s poËecima. Bar u zemaljskoj dimenziji klasiËne slike kao “ravne povrπine prekrivene bojama poredanim u odreenom redu”, kako je to govorio Maurice Denis, jedan slikar - teoretiËar prije neπto viπe od stotinu godina. Moæda je vrijeme vanzemaljaca novih medija veÊ nastupilo ali, gledajte, MurtiÊ je joπ tu, meu nama. Treba vjerovati njegovu duhu i njegovoj ruci i poæeljeti mu da meu nama πto dulje ostane.… Boæidar Ga gr o Pejzaæ s Ëempresima, ulje na platnu, 60x73 cm, 1998. 4 Na obali Mediterana, ulje na platnu, 92x65 cm, 2003. 5 galerija MONA LISA ur o P U L I T I KA –uro Pulitika roen je u Bosanki kraj Dubrovnika, 26. sijeËnja 1922. godine. U slikarstvo ga uvodi Kosta StrajniÊ. Polazio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, ali je napuπta i vraÊa se u rodni Dubrovnik kojemu slikarski ostaje vjeran cijeli æivot. U nekoliko koloristiËkih krajolika iz 1953. godine saæima vlastiti likovni jezik. VeÊ 1955. godine treperavi potez zamjenjuje teπka i ravna linija, æivopisni se motiv zguπnjava u amblem, a stilizacija potiskuje improvizaciju. Godine 1962-64. razdoblje je velikih dvojbi: tada nastaju monotipije u maniri lirske apstrakcije. Od 1965. godine oslobaa se mita modernosti i vraÊa se izvorima. Od tada slika sve slobodnije, s manje ukoËenosti, oklijevanja i tendencije. Osamdesetih godina u velikim krajolicima, natopljenim æarkim kolorizmom, u predjelima bez ljudi, postiæe monumentalnost izraza. Osim krajolika, Ëest su motiv njegova slikarstva nepomiËni ploπni aktovi intenzivnih boja. ...Za zaviËaj sam vezan svjesno i nesvjesno i bez njega ja sam nitko i niπta. Kad sam svojedobno izbivao od kuÊe, nekih desetak godina, pod Bogom nisam niπta naslikao. Kad sam se vratio doma, na moj kamen, zemlju, mirise i more, i kad sam osjetio da sam opet tu gdje sam proveo djetinjstvo i gdje je zaËeto moje slikarstvo opet sam poËeo slikati... –uro Pulitika Seoski put, ulje na dasci, 22x27 cm, 2004. 6 Malo selo, ulje na platnu, 13x18 cm, 2003. Crkvica u krπu, ulje na platnu, 24x30 cm, 2004. 7 galerija MONA LISA lj ubo © KRNJ U G Ljubo ©krnug roen je 18. travnja 1925. godine u Velikoj Erpenji, no te iste godine obitelj seli u Luæane kod Slavonskog Broda gdje provodi djetinjstvo. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu upisuje 1954. godine. Pohaa specijalku kod Ljube BabiÊa. 1975. godine sa grupom slikara osniva galeriju Josip RaËiÊ u Zagrebu. U slikarskoj karijeri odlazi na mnogo studijskih putovanja po Europi od kojih najveÊi peËat ostavljaju odlasci u Pariz iza kojeg ostaje nekoliko ciklusa slika. Upravo zadnja ©krnjugova izloæba u Galeriji Mona Lisa u Zagrebu u proljeÊe 2004. nosi naslov Slike iz Pariza. Autori izloæbe su Darko Schneider i Stanko ©poljariÊ. 196970. godine radi kao profesor na Kraljevskoj akademiji lijepih umjetnosti u PhnomPenhu u Kamboi. Uz brojne samostalne izloæbe sudionik je i mnogih grupnih. U izdanju nakladnika Mala Barka iz Zagreba izlazi mu 2002. godine monografija koje je autor Darko Schneider. ...Ljubo ©krnjug je zastao, zamislio se nad slobodom koja mu je dana. Nad zamiπljenom crtom koja svijet opasuje! Ne zbog ophodnje savrπenstvom kruga, slikarskih manjih ili veÊih moguÊnosti, veÊ zbog jasnog osjeÊaja da drukËije ne moæe. Slika je stvarnost, vienje je njezin privid. Pusto je nebo bez oblaka; izmaglica zemljom polegla. Niπta, koje horizont Êe izbrisati, i zvukovi tegljaËa utihnuti a mornari Êe pozaspati... Darko Schneider Pogled na Rovinj, ulje na platnu, 50x70 cm, 2003. 8 Rovinj, ulje na platnu, 50x70 cm, 2003. Brod u rovinjskoj luci, ulje na platnu, 50x70 cm, 2003. 9 galerija MONA LISA ur o SEDER –uro Seder roen je 29. studenog 1927. godine u Zagrebu. 1946. godine maturirao je na KlasiËnoj gimnaziji u Splitu, a iste godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojoj je diplomirao 1951. u klasi Antuna MezdjiÊa. 1953. godine zavrπava i specijalku za slikarstvo Marina Tartaglie. 1981. godine postaje docent na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje 1983. godine preuzima duænost dekana na kojoj ostaje do 1987. Otada je na duænosti redovnog profesora. Bio je Ëlan grupe Gorgona od 1959-66. godine. Prvi put izlaæe 1958. godine u Izloæbenom paviljonu u Opatiji sa Ljubom ©krnjugom. 1996. izlazi mu velika monografija u izdanju Art Tresor Studia. Tekstove piπu Zdenko Rus i Vlastimir Kusik. ...MetaforiËkom razdiobom Sederova slikarstva na noÊno i na dnevno stanje æeljeli smo uputiti na Ëinjenicu postojanja dvaju osnovnih razdoblja koja se meusobno jasno razlikuju dualistiËkom snagom noÊi i dana, nevidljivog i vidljivog, skrivenog i otkrivenog, odsutnosti i prisutnosti, odbijanja i prihvaÊanja, nemoguÊnosti i moguÊnosti… Zdenko Rus Uz obalu, gvaπ, 56x76 cm 10 Put uz more, gvaπ, 35x50 cm 11 galerija MONA LISA v oj o RAD O I » I ∆ Vjekoslav Vojo RadoiËiÊ roen je 1930. godine u Poæegi. Æivi i radi u Rijeci i Begovom Razdolju. Osim slikarstvom i malom plastikom bavi se ilustracijama i tekstovima za djecu (2002. godine nominiran je za prestiænu svjetsku nagradu H. Ch. Andersen za djeËju ilustraciju). Izradio je preko 50 scenografija. Prijatelj je i suradnik s velikim austrijskim slikarom i arhitektom Hundertwasserom. IzdavaËka kuÊa AdamiË objavljuje mu 2000. godine monografiju koje je autor Tonko MaroeviÊ. Takoer, u vlastitoj nakladi, objavljuje monografiju djela koja su nastala u razdoblju 1990-2000. godine u Rijeci i BeËu za koju mu tekst piπe Branka Arh. ...Dva konkretna polaziπta (beËko i mediteransko) u proæimanju (prostornom i vremenskom): BeË obojen mediteranskim svjetlom, bojom, vedrinom i πalom. I ondje gdje slijed vremena i prostor nastajanja podrazumijevaju zasebne cjeline, prostiru se brojni znaci jednakosti pa se RadoiËiÊevih pet beËkih i pet rijeËkih godina (1990-2000.) podastiru kao istovrsno povezivanje nepredvidljivih i neograniËenih kombinacija maπte... Branka Arh Edo bdije na prozoru, ulje na dasci, visina 80 cm, 2003. 12 Riba za leπadu, ulje na dasci, 37x32 cm, 2002. Dvoje, ulje na lesonitu, 30x25 cm, 2001. 13 galerija MONA LISA v ask o L I P O V AC Vasko Lipovac roen je 14. lipnja 1931. godine u Kotoru. Akademiju primijenjenih umjetnosti zavrπio je u Zagrebu 1955. godine. Bio je suradnik majstorske radionice Krste HegeduπiÊa od 1955-1959. godine. Od 1967. æivi i radi u Splitu. Izlaæe na mnogim samostalnim i grupnim izloæbama u Hrvatskoj i svijetu. Dobitnik je brojnih nagrada za skulpturu, ilustraciju i javne spomenike. 1995. godine prireena mu je velika izloæba u UmjetniËkom paviljonu u Zagrebu. Art studio AzinoviÊ objavljuje monografiju LipovËevih djela sa tekstom Ive ©imat Banova. ...GledajuÊi ovaj LipovËev svijet, sve izgleda jednostavno. I upravo je jednostavnost bitno svojstvo njegova oblika. To je ravnoteæa znaka i znaËenja - slika dobroduπnoga, bezazlenoga zemaljskog Edena s nekom sauËesniËkom prisnoπÊu meu oblicima, pri Ëemu je, uz "ekonomiju" oblika, vidljivo bogatstvo asocijacija i mnoæina znaËenja... Ive ©imat Banov Mornar, ulje na platnu, 35x30 cm, 2004. 14 Mornar s djevojkom, ulje na platnu, 30x25 cm, 2004. 15 galerija MONA LISA v asilij e j osip J O RD AN Vasilije Josip Jordan roen je 1. oæujka 1934. godine. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Ljube BabiÊa. U slikarskoj karijeri koja poËinje 1960. godine izlagao je na brojnim skupnim izloæbama a samostalno je izlagao u svim znaËajnijim kulturnim centrima Europe i Hrvatske. Vlasnik je brojnih prestiænih nagrada za slikarstvo. U izdanju GrafiËkog zavoda Hrvatske izlazi mu 1982. godine monografija za koju tekst piπu Josip Depolo i Matko PeiÊ. Redovni je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i profesor na Likovnoj akademiji u ©irokom Brijegu. 1997. godine prireena mu je retrospektivna izloæba u UmjetniËkom paviljonu u Zagrebu, koje je autor Stanko ©poljariÊ. ...SumirajuÊi glavninu Jordanovih motiva, moæe se zakljuËiti da je on slikar potresa jednog proπlog ili buduÊeg imaginarnog svijeta. On je registrator fenomena rastrojstva, tiπine i bezglasja, praznine i pustinje, osjeÊaja teæine i bezizlaznosti... ...Krhotinama svojih tamnih ruπevina i mrvicama svojih svijetlih mrtvaca - Vasilije Jordan, izuzetni poet smrti - evo daje naπoj umjetnosti golemi komad najæivljeg slikarstva... Matko PeiÊ Venecija, ulje na dasci, 20x23 cm, 2001. 16 Venecija, ulje na platnu, 20x25 cm, 2000. 17 galerija MONA LISA j osip B O T T E RI D I NI Josip Botteri roen je 3. lipnja 1943. godine u Zagrebu od majke Katarine i oca Ante. Po majËinom djevojaËkom prezimenu Orlandini Josip je uzeo nadimak Dini. Na Akadamiji u Zagrebu profesori su mu Ljubo IvanËiÊ, Miljenko StanËiÊ, Krsto HegeduπiÊ a diplomirao je u klasi Miljenka StanËiÊa, no kaæe: "Akademiju sam napustio - razoËaran. Tamo je tako malo dobra uπlo u mene. Uza sve otvorene prozore mog interesa nije uπlo ni najmanje vjetra koji bi me promijenio, izazvao u meni lomove". Nakon diplome vraÊa se u Split i do danaπnjeg dana æivi i radi tamo. 1983. godine samostalno izlaæe u zagrebaËkom Muzeju za umjetnost i obrt. U izdanju KrπÊanske sadaπnjosti izlazi mu 1990. godine monografija koje je autor Josip Depolo a predgovor piπe Kruno Prijatelj. ...Botterijev opus je vrlo velik i po broju djela i po raznolikosti tehnike… …Meni je u ovim uvodnim rijeËima dopuπteno iÊi na antoloπki izvor kome bih bez oklijevanja, prema svom afinitetu, naglasio njegovu samostalnu izloæbu 1986. godine u “Muzeju hrvatskih arheoloπkih spomenika” u Splitu, a posebno njena dva ciklusa: “Buvina” i “Procesije”. Te dvije teme, izrazito bliske umjetniku, dobile su u tome nizu slika izuzetnu izraæajnost ugoaja i atmosfere i postigle, Ëini mi se, svojevrsni vrhunac u boji i kompoziciji... Kruno Prijatelj Grad, akrilik na platnu, 15x25 cm, 2002. 18 U portu, akrilik na platnu, 25x35 cm, 2001. Split, akrilik na platnu, 40x50 cm, 2000. 19 galerija MONA LISA st ip e NO B I L O Stipe Nobilo roen je 1945. god. u Lumbardi na otoku KorËuli. Pedagoπku akademiju, likovni smjer, zavrπio je u Splitu u klasi prof. Ante KaπtelanËiÊa. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1971. god. u klasi prof. ©ime PeriÊa. Nakon Akademije vraÊa se u rodnu Lumbardu gdje u prekrasnom Kaπtelu meu maslinama i bugenvilijama i danas stvara nadahnuta djela. ...Mediteransko ozraËje otoka KorËule ishodiπte je i poticaj Nobilovu slikarstvu. Upravo u tom krajoliku on traæi iskonsku povezanost Ëovjeka i podneblja. Ova se Ëinjenica otvara kao neiscrpna tema njegova slikarstva, jasno zrcaleÊi kroz formu i kompoziciju, boju i ikonografiju, arhetipski predloæak ZaviËaja. I topoloπki i tipoloπki u krajoliku slikar, rastvarajuÊi i razgrÊuÊi kroz bogatstvo motiva, hoÊe prodrjeti u njegove metafiziËke prostore... Milan BeπliÊ Pogled s KorËule, ulje na platnu, 20x25 cm, 2002. 20 Kraj uz more, ulje na platnu, 53x71 cm, 2000. Lumbarda na KorËuli, ulje na platnu, 34x45 cm, 2003. 21 galerija MONA LISA iz v or O RE B Izvor Oreb roen je 7. studenog 1946. godine u Veloj Luci. ©kolu primijenjenih umjetnosti pohaa u Splitu, gdje je maturirao na kiparskom odjelu 1966. godine. Iste godine odlazi u Zagreb i upisuje Pedagoπku akademiju gdje diplomira 1968. godine i upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u klasi Grge Antunca i Valerija Michielia. Poslije Akademije primljen je u Majstorsku radionicu Frane KrπiniÊa. Ovdje ostaje do 1978. godine. Prvu samostalnu izloæbu imao je na KorËuli 1967. godine. 1990. godine izlazi knjiga dijalektalne poezije Lanterna na πkoju koja doæivljava joπ dva dopunjena izdanja. Danas æivi i radi u Zagrebu i Veloj Luci. Jutro u Veloj Luci Osvanulo lipo jutro, Pasala je noÊas bura, I vidi se sve do Visa, Sad je justo πesta ura. Dokli sunce joπ ne viri, Vridni teæak veÊ prohodi; Iz Lastova su po gasa Bili vapor veÊ dohodi. Blizu barkih i levuta Dva kaleba letu, skriËu, Freπku ribu navonjali, Pa sve blizu tun doliÊu. Usud mir je i bonaca Kako da je ura stala, A u caklu te lipote Pomalo se budi vala. S kampanela bat odzvanja, Ure tuËu vridnon puku, A i kokot glasno budi Uspavanu Velu Luku. Izvor Oreb 22 Jutro u rujnu, ulje na platnu, 27x38 cm, 1995. Lijepo rujansko jutro, ulje na platnu, 27x41 cm, 2001. 23 galerija MONA LISA æ e lj ko L AP U H Æeljko Lapuh roen je 27. svibnja 1951. godine u Splitu. Diplomirao je slikarstvo 1976. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora ©ime PeriÊa. Od 1976. do 1980. godine suradnik je Majstorske radionice Ljube IvanËiÊa i Nikole Reisera. Djela Æeljka Lapuha nalaze se u galerijama i muzejima, kao i u mnogobrojnim privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu. U KloviÊevim dvorima izlaæe 1998. godine i tom prilikom izlazi mu monografija Ëiji je autor Mladenka ©olman. ...Slikarstvo Æeljka Lapuha, koje se javlja u drugoj polovici sedamdesetih godina, svojom poetskom supstancijom traæi mjesto bliskosti i zakriljenosti kao vlastitu umjetniËku tvorevinu, kojoj tradicija posreduje stvaralaËke impulse, ali ne odreuje horizont i granice. Od samih poËetaka spontano je iskazivao priklon osjeÊajnosti koja se obraÊa svijetu djetinjstva, zaustavljen u vremenu, Ëudesnoj dioptriji sna. Njegovi su prizori fascinantne scenske fikcije vremena sjeÊanja koje kao poetsko nostalgiËan kontrapunkt suprotstavlja stvarnosti... Mladenka ©olman Morski krajolik, ulje na platnu, 25x30 cm 24 Jadranske maske, ulje na platnu, 20x25 cm Morski krajolik, ulje na platnu, 25x30 cm 25 galerija MONA LISA r obe r t BUDOR Akademski slikar Robert Budor, istaknuti predstavnik srednjega naraπtaja suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika, roen je 1954. godine u Zagrebu. Slikarstvo je diplomirao u klasi prof. ©ime PeriÊa, a bio je i suradnik Majstorske radionice Ljube IvanËiÊa i Nikole Reisera. Budor se nedavno vratio iz GrËke gdje je aktivno sudjelovao u radu likovne kolonije i simpozija. ...DinamiËnim, objedinjavajuÊim chiaro-scurom i metafiziËkim prostorom, Budor je stvorio svijet prepoznatljiv u pojavnosti, ali tajanstven u simboliËkom govoru, bujan u gomilanju znakova, ali πkrt u pripovijedanju, svijet tihih prostora svetiπta i obreda, svijet duhovnosti i posveÊenosti. Tugomir LukπiÊ Dubrovnik 1, ulje na platnu, 50x70 cm, 2004. 26 Dubrovnik 2, ulje na platnu, 50x70 cm, 2004. 27 galerija MONA LISA IZDAVA» Galerija Mona Lisa Zagreb KATALOG Martin Henc TISAK Art studio AzinoviÊ Zagreb 2004. ISBN 953-99419-4-6 28