close

Enter

Log in using OpenID

21_11_13 ZNATE8 online.indd - CIRTT

embedDownload
Glasnik broj 8, studeni 2013.
Poštovani profesori, doktorandi i studenti, poštovani suradnici!
Pred vama se nalazi osmi broj našega glasnika ZNATE. Javljamo se nakon dulje stanke i želimo vas obavijestiti o svim
aktivnostima i važnijim događanjima značajnim za područje istraživanja, inovacija i transfera tehnologije.
Živimo u dinamičnom i zanimljivom vremenu, obilježenom brojnim događanjima koja će bitno odrediti mnoge aspekte
našega akademskog djelovanja, misleći pritom prvenstveno na brojne strateške dokumente koji se privode kraju. U
završnoj fazi javne rasprave je nacionalna Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, u čijoj su izradi u značajnom broju
sudjelovali i stručnjaci s našega sveučilišta. Tu je i Strategija Sveučilišta u Zagrebu na kojoj se intenzivno radi kako bismo
jasno artikulirali viziju vlastitoga razvoja. Treća strategija, o kojoj ćemo sve više govoriti, nacionalna je strategija pametne
specijalizacije koja će uskoro biti donesena i nadređena je svim ostalim strategijama na nacionalnoj razini. Ova je strategija i ex-ante uvjet za
svako financiranje iz fondova EU-a i u tom je smislu obvezatna za sve zemlje članice. Sve su to bitne promjene u odnosu na ono kako smo
navikli raditi i bit će potrebni mnogi napori da se tome prilagodimo i optimalno djelujemo.
Probrana i kvalitetna informacija preduvjet je svakoga svrhovitog djelovanja pa s racionalnim optimizmom očekujemo da će ovaj broj ZNATE
i sljedeći u nizu obaviti upravo tu funkciju, u vremenima koja otvaraju mnoge mogućnosti i izazove.
Prof. dr. sc. Melita Kovačević,
prorektorica za istraživanje i tehnologiju
Započeo novi IPA-in projekt Modernizacija doktorske
izobrazbe kroz implementaciju
Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira
Održan okrugli stol Upravljanje intelektualnim
vlasništvom na Sveučilištu
Dana 1. listopada 2013. održan
je uvodni sastanak Projekta,
koji je otvorila prorektorica
za istraživanje i tehnologiju,
ujedno i voditeljica projekta,
prof. dr. sc. Melita Kovačević.
Sastanku su prisustvovali
predstavnici hrvatskih sveučilišta kao partneri u provedbi projekta, predstavnici suradničkih organizacija (Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za mobilnost i programe
EU-a, Udruga mladih znanstvenika - MLAZ) te predstavnici vodećih institucija zaduženih za unaprjeđenje doktorske izobrazbe u Hrvatskoj.
Temeljen na partnerstvu svih sedam hrvatskih sveučilišta, radi pružanja dodatnih kompetencija doktorandima vezanih uz poduzetništvo, pravo intelektualnoga vlasništva i profesionalnu učinkovitost, projektom se želi povećati
zapošljivost doktoranada, stvoriti mogućnosti za njihovo bolje pozicioniranje na tržištu rada te ih potaknuti na poduzetničke aktivnosti.
Za provedbu projektnih aktivnosti odobrena su sredstva u iznosu od
291.124,10 eura, a planirano vrijeme trajanja projekta je 18 mjeseci. Ovim projektom želi se modernizirati set osobnih i profesionalnih kompetencija koje
će doktorandi posjedovati nakon završetka studija te stvoriti kadar koji će
moći provoditi izobrazbu za doktorande vezano uz razvoj tih kompetencija.
Za vrijeme trajanja projekta provjerit će se vještine doktoranada i istražiti
očekivanja poslodavaca; stručnjaci za profesionalni osobni razvoj provest će
obuku akademskog osoblja svih sveučilišta u RH te će tako biti proveden prvi
probni ciklus obuke doktoranada temeljem kojeg će se izraditi unaprijeđeni
kurikulum doktorskih studija.
Ova publikacija je izrađena u okviru
projekta BISTEC koji je sufinancirala
Europska unija iz europskog fonda za
regionalni razvoj
01
U četvrtak, 24. listopada 2013., u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, u sklopu projekta BISTEC – Building Innovation Support Through Efficient Cooperation Network koji provodi Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u
Zagrebu (CIRTT), održan je okrugli stol Upravljanje intelektualnim
vlasništvom na Sveučilištu, koji je okupio oko 50 sudionika s gotovo svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i drugih znanstvenoistraživačkih institucija, industrije i javne uprave.
Prorektorica prof. dr.
sc. Melita Kovačević
istaknula je ulogu
i viziju modernog
sveučilišta koje mora
ostvariti poticajno
okruženje za uspostavu učinkovite
funkcije inovativnosti i transfera tehnologije, stvarajući time dobrobit za istraživače,
Sveučilište, gospodarstvo i društvo u cjelini. Prof. dr. sc. Igor Gliha
s Pravnog fakulteta otvorio je temu o autorskom djelu nastalom
radom na Sveučilištu, a doc. dr. sc. Romana Matanovac Vučković
razložila je problematiku industrijskog vlasništva.
Na okruglom stolu, koji je prvi od četiri u nizu koji će se održati u
sklopu projekta BISTEC, istaknuta je važnost upravljanja intelektualnim vlasništvom te su razmotrene smjernice i prijedlozi o upravljanju pravima nad intelektualnim tvorevinama nastalim radom
na Sveučilištu.
Europska unija
Ulaganje u budućnost
Iz svega navedenog lako je pretpostaviti koliko će strategija pametne specijalizacije suštinski odrediti razvoj
Sveučilišta i hrvatskog društva u cjelini u razdoblju do
2020. godine. Hrvatska strategija pametne specijalizacije upravo se stvara u radnim skupinama okupljenim
u 12 hrvatskih klastera konkurentnosti. Smatramo da je
sudjelovanje stručnjaka sa Sveučilišta u Zagrebu u tim radnim skupinama od izuzetne važnosti. Klasteri su formirani
kao udruge pa je naknadno učlanjenje još uvijek moguće.
Pametna specijalizacija pred vratima
Pametna specijalizacija (Smart Specialization) se
u dokumentima EU-a definira kao dinamički proces
strateškoga promišljanja kojim zemlje članice ili određene
regije trebaju identificirati svoje dugoročne kompetitivne
prednosti temeljene na lokalnim snagama, te definirati
aktivnosti koje će biti usmjerene k održavanju ili stvaranju
njihove kompetitivne pozicije u globalnom gospodarstvu.
gionalnoga konteksta i inovacijskoga potencijala, odabrati
vrlo ograničeni broj prioriteta u područjima gdje su njihove kompetitivne prednosti (potencijal istraživanja i inovacija te industrijske proizvodnje i usluga) najizraženije i
najuvjerljivije argumentirane. Može se reći da je strategija
pametne specijalizacije po svojoj krajnjoj svrsi i inovacijska i gospodarska, te je pritom teritorijalno definirana.
Ključne omogućujuće tehnologije (Key Enabling Technologies - KET) važna su komponenta
pametne specijalizacije zbog svoje generičke prirode i
multiplicirajućega razvojnog potencijala. Općenito se
smatra da EU ima vrlo dobre kapacitete za istraživanje
i razvoj ovih tehnologija, ali se nije pokazala dovoljno
uspješnom u prenošenju rezultata istraživanja u komercijalne proizvode i usluge na globalnom tržištu.
Mreža nacionalnih i regionalnih strategija pametne
specijalizacije koja bi trebala pokriti sve regije i zemlje
članice EU-a, trebala bi u konačnici omogućiti optimalan raspored infrastrukture za razvoj KET-a te ujednačiti
tehnološki i ekonomski potencijal svih zemalja članica.
Slika preuzeta od thatsreallypossible.com.jpg
Pametna specijalizacija ima stratešku funkciju u novoj
Kohezijskoj politici EU-a gdje predstavlja ključnu polugu u ostvarivanju ciljeva sveukupne europske strategije Europa 2020 za pametni, održivi i (sve)uključujući
rast. Kohezijska politika 2014.-2020. strogo se fokusira
na istraživanje i inovacije kao temeljni preduvjet kompetitivnosti EU-a. Zbog toga je pametna specijalizacija
postavljena kao ex-ante uvjet za financiranje iz EU
fondova, pa svaka zemlja članica (ili definirana regija unutar nje ili šira regija sastavljena od više zemalja članica ili
njihovih regija) mora imati uspostavljenu takvu strategiju
prije nego što može dobiti bilo kakvu financijsku potporu
iz fondova EU-a. Najkraće rečeno, to znači da zemlja ili
regija mora vrlo promišljeno, temeljem pomne analize re-
Slika preuzeta od mos.org.jpg
Projekt BISTEC – pokretač temeljnih aktivnosti CIRTT-a
BISTEC - Building innovation support through efficient cooperation network je sveobuhvatan projekt vrijedan 794 tisuće
eura koji kroz razdoblje od dvije godine (travanj 2013.-ožujak 2015.) provodi Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije
(CIRTT) Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerima. Opći cilj projekta je unaprijediti kapacitete visokoškolskih i istraživačkih
institucija za uspostavu funkcije inovativnosti i transfera tehnologije, te pri tome omogućiti suradnju s industrijom, investitorima,
javnim institucijama i ostalim dionicima u svrhu uspješne komercijalizacije njihovog istraživačkog potencijala.
Što Sveučilište dobiva projektom BISTEC?
- unaprijeđenu bazu tehnologija i ekspertiza 15 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu;
- stručnu pomoć istraživačima u procjeni komercijalnog potencijala inovacija;
- priliku za povezivanje s potencijalnim industrijskim partnerima;
- priručnik za upravljanje intelektualnim vlasništvom;
- okrugle stolove o dobrim praksama u transferu tehnologije i razvoju inovacija;
- uvodne radionice za istraživače o intelektualnom vlasništvu i transferu tehnologije;
- tematske radionice za istraživače povezane s posebnim temama u transferu tehnologije;
- ojačanu mrežu za podršku inovacijama i transferu tehnologije...
Više informacija o svim aktivnostima na projektu BISTEC pronađite na cirtt.unizg.hr
02
Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije.
Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Sveučilišta u Zagrebu i ni na koji se
način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.
Sastav klastera konkurentnosti i njihovih upravnih
odbora može se naći na http://www.klasterikonkurentnosti.hr.
Za opsežniju informaciju o pametnoj specijalizaciji
preporučujemo Guide to Research and Innovation
Strategies for Smart Specialisation (RIS 3), May 2012
koji možete naći na http://s3platform.jrc.ec.europa.eu/
s3pguide.
U svim strateškim dokumentima Europske unije sveučilišta su prepoznata kao bitan strukturni i funkcionalni element pametne specijalizacije. Ona se smatraju
ključnim čimbenikom u svome okruženju, pogotovo
u regijama gdje je privatni sektor slab ili malen, s niskom razinom aktivnosti istraživanja i razvoja. Mnogo je
načina kojima sveučilišta mogu pridonijeti regionalnom
inovacijskom sustavu. Od njih se očekuje da stimuliraju
poduzetnički duh svojih uposlenika i studenata, ponude
usluge istraživanja i razvoja te savjetodavne i druge usluge
malim i srednjim poduzećima, te da aktivno sudjeluju u
programima koji promoviraju edukaciju i zapošljavanje
svojih bivših studenata u inovativnim i tehnološki visoko
razvijenim tvrtkama. Sveučilišta također mogu u svojim kampusima smjestiti inkubatore za spin-off tvrtke,
znanstveno-tehnološke parkove, te na različite načine
podupirati inovativne klastere i mreže. Pametna specijalizacija nudi modele kojima sveučilišta mogu značajno
doprinijeti regionalnom razvoju - prije svega razvijanjem
novih mehanizama suradnje svih dionika inovacijskoga
sustava, za što se predviđaju i novi financijski instrumenti. Također se očekuje da sveučilišta budu neposredno
uključena u proces kreiranja nacionalnih i regionalnih inovacijskih strategija za pametnu specijalizaciju, te da budu
uključena u instrumente implementacije te strategije.
Slika preuzeta od ncrisbiofuels.org.jpg
Sveučilište u Zagrebu partner na projektu PRIDE
U listopadu 2013. započeo je novi Erasmus LLP projekt Professionals in Doctoral Education: Supporting skills development
to better contribute to a European knowledge society – PRIDE, u kojem Sveučilište u Zagrebu i Ured za doktorske studije i
programe sudjeluje kao partner. Projekt je nastao kao rezultat suradnje između Sveučilišta u Beču, nositelja i idejnog začetnika projekta, i Sveučilišta u Zagrebu. U kreiranju i pisanju prijave projekta aktivno su sudjelovali dr. sc. Hrvoje Mataković, voditelj Ureda
za istraživanje i mr. sc. Slaven Mihaljević, voditelj Ureda za doktorske studije i programe. Uvodni sastanak projekta je održan na
Sveučilištu u Beču 30. i 31. listopada.
Zbog velikih promjena koje se događaju u području doktorskoga obrazovanja u zadnjih desetak godina, projekt PRIDE pokrenut je
s ciljem profesionalizacije administrativnoga osoblja koje sudjeluje u doktorskom obrazovanju na europskim sveučilištima, kako bi
se što uspješnije omogućila podrška mentorima, doktorandima i svim vanjskim dionicima u doktorskom obrazovanju.
Predviđeno trajanje projekta je 36 mjeseci, a dodijeljena su financijska sredstva u iznosu od 400.000 eura. Osim Sveučilišta u Beču i
Sveučilišta u Zagrebu, partneri na projektu su još pet europskih sveučilišta i tri sveučilišne mreže.
Projekt je podijeljen u tri faze: kroz prvu fazu će biti prikupljeni primjeri dobre prakse za doktorsku izobrazbu na europskim
sveučilištima, u drugoj fazi će biti pripremljen priručnik koji će definirati uloge i odgovornosti djelatnika koji rade u administraciji
doktorskih studija, dok će u trećoj fazi biti razvijen sustav dodatne edukacije za ove djelatnike.
03
Veliki uspjeh Noći istraživača 2013.
Istraživači Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji sa
istraživačima Instituta Ruđer Bošković i Instituta za
fiziku, predstavili su se 27. rujna 2013. znatiželjnim
posjetiteljima u samom središtu Zagreba, pridruživši
se tako europskoj istraživačkoj zajednici u 32 zemlje i
360 gradova u Noći istraživača koja se već tradicionalno
održava posljednjega petka u rujnu.
Noć istraživača projekt je financiran sredstvima Sedmog okvirnog
programa za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7). Nositelj
hrvatskog projekta ove godine bila je Agencija za mobilnost i
programe EU, ujedno i glavni koordinator manifestacije Noći
istraživača u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Uz već spomenute zagrebačke
partnere – Sveučilište u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković i Institut
za fiziku– u projekt su se uključili i partneri iz Rijeke i Splita:
Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu i Društvo znanost.org. Cilj
ove manifestacije je zabavnim i pristupačnim programom približiti
znanost i istraživanje našim građanima te zainteresirati mlade za
profesionalnu karijeru u znanosti.
Proučavanje plazmene kugle na jednoj od
istraživačkih postaja
Noć istraživača u Zagrebu održana je na nekoliko lokacija u samome
centru grada. Središnji dio programa pod nazivom Znanstveni
show odvijao se na pozornici na Cvjetnom trgu i okolnim ulicama.
Posjetitelji su se družili s istraživačima na 10 istraživačkih postaja
gdje su mogli otkriti što se krije u unutrašnjosti mozga, zasvirati na
laserskoj harfi, saznati sve o kostima, dozvoliti da im se digne kosa
na glavi proučavajući Van Der Graaffov generator, probati sladoled
spravljen pomoću tekućeg dušika, upoznati se sa svojstvima
grafena i proučiti uređaje koji stvaraju plazmu.
Odaziv na Noć istraživača bio je izuzetno velik. U svim
gradovima u Hrvatskoj bilo je oko 30 000 posjetitelja.
U Zagrebu je, unatoč povremenoj kiši, manifestaciju
posjetilo oko 10 000 ljudi. Ove brojke upućuju na veliki
interes javnosti za ovakav program, a entuzijazam i
spremnost na suradnju naših istraživača pokazuje da
ideja i volje za popularizacijom znanosti kod nas zaista
ne nedostaje.
U “Maloj snimaonici mozga” moglo se vidjeti mozak izbliza.
NAJAVA događanja...
Radionice
Prosinac 2013, ožujak 2014.
Uvodne radionice za istraživače o intelektualnom vlasništvu i
transferu tehnologije
Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije
više informacija na cirtt.unizg.hr
Proljeće 2014.
4 napredne tematske radionice za istraživače posvećene posebnim
temama u transferu tehnologije
Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije
više informacija na cirtt.unizg.hr
Okrugli stolovi
3 okrugla stola u sklopu projekta BISTEC na temu inovacija, transfera tehnologije i intelektualnog vlasništva
Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije
više informacija na cirtt.unizg.hr
Po kojem principu funkcionira nano-trampolin?
Glavni urednik:
Srđan Novak
Urednici:
Sanja Galeković
Melita Kovačević
Hrvoje Mataković
Arijana Mihalić
Slaven Mihaljević
Vlatka Petrović
Iva Radočaj Novak
Zahvaljujemo Božici
Bartolac i Ini Štander na
prilozima.
Lektura: Maša Musulin
Tisak: Sveučilišna tiskara
d.o.o.
Središnja agencija za ugovaranje i financiranje
www.safu.hr
[email protected]
Više informacija o EU fondovima
pronađite na
www.strukturnifondovi.hr
CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE, RAZVOJ
I TRANSFER TEHNOLOGIJE
cirtt.unizg.hr
URED ZA DOKTORSKE STUDIJE I
PROGRAME
www.unizg.hr/istrazivanje/poslijediplomski
Projekt BISTEC provodi:
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
10000 Zagreb, HR
telefon: +385 1 4564 111
faks: +385 1 4830 602
www.unizg.hr
Ministarstvo znanosti, obrazovanja
i sporta
www.mzos.hr
[email protected]
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
3 794 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content