PODACI ISTARSKOG HZZO-a Londonski uspjeh istarskih vinara Na bolovanju smo više od drugih u Hrvatskoj str. 4 i 5 str. 7 Pula, Nedjelja, 2. listopada 2011. Broj 266 / GODINA LXVII · · Cijena 7,00 Kn SLO 1,20 EUR 1,50 EUR LUKA ILIĆ, PREDSJEDNIK NAVIJAČKE SKUPINE DEMONI, O PREKJUČERAŠNJEM SUKOBU NA AUTOCESTI KRAJ GROBNIKA U KOJEM JE UHIĆENO STOTINJAK OSOBA TUČNJAVA s Armadom nije bila dogovorena Nismo stigli proći naplatne kućice jer su nas odmah zasuli. Oni su imali kamenje i palice, a mi ništa, tvrdi Ilić str. 2 i 3 NENAJAVLJENI POSJET HRVATSKOG PREDSJEDNIKA IVO JOSIPOVIĆ PRILOZI NEDJELJA PLUS I GASTRO UZ ODLAZAK OCA TALIJANSKOG STRIPA iznenadio Rovinjce Meu autorima Texa Willera bio je i Puljanin REPORTAŽA NENADA SEFERAGIĆA str. 4 i 5 NA SPORTSKIM SUSRETIMA HRVATSKE POŠTE 600 SUDIONIKA Najbrži hrvatski poštar izabran u Umagu str. 42 Glas Istre u posjeti središtu Sjeverne Koreje Manuel ANGELINI nedjeljom POHVALE BBC-a NA SAJMU VINA Nedjelja, 2. listopada 2011. Novosti Puljani obilježili Dan ružičaste vrpce PULA - Ovogodišnji Dan ružičaste vrpce, koji je jučer obilježen na pulskoj gradskoj tržnici, usmjeren je na stvaranje nacionalnog programa za liječenje karcinoma dojke kako bi žene u svojim krajevima mogle dobiti kvalitetnu zdravstvenu skrb u skladu s mogućnostima. Prethodnih jeseni cilj je pak bio donošenje nacionalnog programa za rano otkrivanje ove sve učestalije bolesti, kazala je potpredsjednica Kluba žena liječenih od karcinoma dojke Gea Branka Mandelović Rajko. - Danas dijelimo promotivne materijale o udruzi i provedbi ranog otkrivanja raka te ružičaste vrpce kojima želimo podsjetiti žene na potrebu mjesečnog samopregleda. Osim toga, učimo ih prepoznati promjene pulpacijom silikonske dojke. Odaziv je izuzetno dobar, no mnoge žene bježe od štanda zbog straha ili nekog drugog razloga, rekla je Mandelović Rajko. Obilježavanje Dana ružičaste vrpce, koja je prvi put upotrijebljena u New Yorku 1991. tijekom trke izliječenih žena te je iduće godine postala službeni simbol nacionalnog udruženja za borbu protiv raka dojke, u Puli se održava od 2006. godine. I. N. T. Ubojice su nekažnjeni jer se tako htjelo! “Kampor polje sjećanja” jene u Varivodama i u Gošiću, ali ni za ubijene u Mokrom polju, Biskupiji, Golubiću i drugim mjestima. Krivci nisu utvrđeni niti kažnjeni zato što nije bilo volje, nije se htjelo, kazao je Pupovac. - Okupili smo se da se sjetimo, da odamo spomen onima koji su vjerovali da mogu umrijeti u svojoj kući, ali ne na ovakav način. Oni kojima nije jasno što znači to tobože, neka dođu i uvjere se ovdje, istaknuo je Pupovac. Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac naglasio je da se obično kaže da su zločin počinili hrvatski branitelji, no da je to pogrešno jer krivci nisu branili Hrvatsku nego je time okaljali. Z. D. Zabranjena komemoracija u Golubiću ŠIBENIK - Ministar unutarnjih poslova Tomisav Karamarko donio je rješenje kojim je zabranio za danas najavljeni komemorativni skup i otkrivanje spomenika srpskim žrtvama u Golubiću. Karamarko je procijenio da bi održavanje skupa dovelo do uznemiravanja građana i remećenja javnog reda i mira. Takva odluka uslijedila je nakon što su se postavljanju spomenika usprotivili kninski branitelji, tvrdeći da se na njemu osim imena ubijenih srpskih civila nalaze i imena agresora na RH. Također, inspekcija Ministarstva prostornog uređenja ustanovila je da je dio prostora na kojemu se nalazi spomenik u vlasništvu RH te nema dozvole za podizanje. Zabranu održavanja komemoracije komentirao je i potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac koji je kazao da je njegov dojam da je namjerno dignuta halabuka “tobožnjih čuvara Hrvatske od silne opasnosti koja prijeti od starih srpskih povratnika koji privatno obilježavaju svoje žrtve”. (NL) racijskom prijenosu trauma, o akademiji demokracije te o temeljnim europskim vrijednostima: interkulturalizmu, toleranciji i ljudskim pravima. Cilj projekta je promoviranje europskih vrijednosti i dostignuća putem očuvanja sjećanja na žrtve. (H) * PREDSJEDNIK NAVIJAČKE SKUPINE DEMONI O PREKJUČERAŠNJEM Ilić: Mi nismo mi smo žrtve Razgovarala Silva BODLAJ IVAŠIĆ Snimio Manuel ANGELINI PULA - Nakon prekjučerašnjeg sukoba riječke navijačke skupine Armada i pulskih Demona jučer smo u redakciji razgovarali s Lukom Ilićem, predsjednikom Demona, koji je bio s navijačima kada su oko 16.30 sati napadnuti kod naplatnih kućica na Grobniku na putu za Zaprešić, gdje je NK Istra 1961 u 18 sati igrala utakmicu protiv tamošnjeg kluba. Nas 37, njih 80 ŠIBENIK - U selima Varivode i Gošić nakon akcije Oluja 1995. godine ubijeno je 16 srpskih civila, a krivci za taj ratni zločin do danas nisu otkriveni niti kažnjeni. Komemoracija za ove žrtve jučer je održana u oba sela u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Općine Kistanje. Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac s tih su mjesta uputili još jednom žestoku kritiku nadležnim institucijama zbog neprocesuiranja zločina koji se u Gošiću dogodio 27. kolovoza, a u Varivodama 28. rujna 1995. godine. - Prošlo je 16 godina, a nadležne vlasti, istražne i sudske, nisu utvrdile krivce za ubi- U sklopu projekta uprave „Kampor -polje sjećanja” u Rabu danas završava konferencija o kulturi sjećanja. Tijekom skupa održani su okrugli stolovi o filozofsko-sociološkom aspektu totalitarnih režima, koncentracijskim logorima, o međugene- - Bila je to klasična sačekuša. O spekulacijama da je sukob bio dogovoren nema govora. Mi smo iz Pule krenuli s tri kombija i jednim osobnim vozilom oko 15 sati. Bilo nas je 37, a njih 80, rekao nam je na početku razgovora Ilić, koji u sukobu nije ozlijeđen. Kaže da ga je pogodio jedan kamen u lakat, ali da ga nije ozlijedio. - Lakše je ozlijeđeno naših pet navijača. Ozljede su im sanirane i svi su sada kući. Radi se uglavnom o hematomima, a jednom je navijaču od pogotka kamenom pukla arterija pa je to bilo ružno za vidjeti. Krv mu je šikljala iz noge. To je taj što ga vidite tu, rekao nam je pokazujući sliku u novinama. “Trebali smo kupiti kartu na naplatnim kućicama i dok smo stajali, primijetili smo s druge strane da iz parkiranih vozila izlaze maskirani muškarci. Odmah smo shvatili o čemu se radi pa smo okrenuli vozila i parkirali se sa strane. Karte nismo kupili. Izašli smo iz vozila i onda su nas oni zasuli kamenjem i drvenim palicama, a mi nismo imali nikakve rekvizite. Vraćali smo im kamenje kojim su nas gađali”, nastavio je priču. Vraćali im kamenje Pitali smo Luku jesu li se uplašili, a on kaže da on nije, jer u Rijeci ili na autocesti uvijek imaju problema s Armadom. “Nikakvog fizičkog kontakta među nama nije bilo”, tvrdi Ilić te dodaje da vjeruje da su navijači Armade u toj gužvi jedni druge ozlijedili. - Trajalo je to nekih desetak minuta, onda su došla dva policajca, a zatim interventna policija. Mi smo privedeni mislim u njihove prostorije jer u Rijeci valjda u policiji nije bilo mjesta Trebali smo kupiti kartu na naplatnim kućicama i dok smo stajali, primijetili smo s druge strane da iz parkiranih vozila izlaze maskirani muškarci. Odmah smo shvatili o čemu se radi pa smo okrenuli vozila i parkirali se sa strane. Karte nismo kupili. Izašli smo iz vozila i onda su nas oni zasuli kamenjem i drvenim palicama, a mi nismo imali nikakve rekvizite, kaže nam Luka Ilić Ne znam zašto nas Armada toliko mrzi. Nemamo problema ni s BBB-om niti s Torcidom Istra 1961: Razgovarat Êemo i s Demonima i s HNK Rijekom Službenim priopćenjem jučer se oglasio i matični klub Demona. Priopćenje prenosimo u cijelosti. Nogometni klub Istra 1961 izražava žaljenje nemilim scenama koje su se dogodile kod naplatnih kućica na Grobniku kada su se iz još nepoznatih i neutvrđenih razloga sukobili pripadnici navijačkih skupina Demoni i Armada. Nogometni klub Istra ujedno osuđuje svaki oblik nasilja a poglavito onaj koji se odnosi na sport koji bi trebao biti i ostati miroljubiv i fair play segment društvenog djelovanja. Vjerujemo da će navijačko nasilje sukladno primjeni Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima ostati dio hrvatske prošlosti, posebno u Istri gdje se njeguju vrijednosti suživota, demokracije i multikulturalnosti. U tom kontekstu nogometni klub Istra 1961 početkom tjedna sastat će se s pripadnicima navijačke skupine Demoni a u skoroj budućnosti želja nam je sastati se s čelništvom HNK Rijeka u cilju još bolje i učinkovitije suradnje između dvaju klubova i navijača, stoji u priopćenju kojeg u ime kluba potpisuje Daniel Sponza. (K. S. R.) za sve. Tamo su nas došli ispitivati policajci, svi smo puhali i slikali su nas. Zadržani smo od 18 do 3 sata, a onda smo se uz njihovu pratnju dovezli do Učke, gdje su nas preuzeli policajci iz Policijske uprave istarske. S nama su bila i dva maloljetnika pa su po njih morali doći roditelji iz Pule. Stvarno mi je žao što se to dogodilo. Nismo krivi i nadam se da će policija to uvidjeti. Žao mi je što iz medijskih izvještaja proizlazi da smo jednako krivi mi koji smo žrtve i napadači. Ne bih volio da i mi budemo kažnjeni”, kaže Ilić. Dodaje da Demoni nemaju nikakvih okršaja već duže vrijeme ni s jednom napadačkom skupinom, osim s Armadom. “Ne znam zašto nas Armada toliko mrzi. Nemamo problema ni s BBB-om niti s Ozljede su svim navijaËima sanirane i svi su sada kuÊi. Radi se uglavnom o hematomima, a jednom je navijaËu od pogotka kamenom pukla arterija pa je to bilo ružno za vidjeti. Krv mu je šikljala iz noge Torcidom. Pulska policija je dobro odradila posao kada se radi o sprječavanju sukoba navijača, a ne znam zašto to riječkoj ne uspijeva”, zaključio je. Na pitanje je li ih tko zvao iz Nogometnog kluba Istra 1961 odgovara da ih je nazvao trener Igor Pamić te im dao podršku. “On zna da mi nismo krivi”, rekao je na kraju razgovora Luka Ilić. Glas Istre Novosti Studenti sutra blokiraju referadu Studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta odlučili su da će u ponedjeljak blokirati fakultetsku referadu zbog odluke Fakulteta da će naplaćivati školarine i ECTS bodove, prenio je portal “Slobodni filozofski”. Odlučeno je da se tijekom blokade referade zaposlenike neće pustiti na njihova radna mjesta, a konferenciju za medije održat će na prvi dan blokade. Novi plenum održat će se, kako je najavljeno, u ponedjeljak u 16 sati u prostorijama Filozofskog fakultata. (H) D. J. Nedjelja, 2. listopada 2011. 3 * * SUKOBU S RIJEČKOM ARMADOM KOD NAPLATNIH KUĆICA NA GROBNIKU o krivi, e Muidža: Smiriti strasti Iz Budimpešte nam se javio i Stevan Muidža, dopredsjednik Istre 1961. - Moramo smirivati strasti, a ja sam i inače već prije ovog incidenta dogovorio sastanak s Demonima, rekao je Muidža koji je o tom incidentu razgovarao i s dožupanom Istarske županije. (I. C.) Luka Ilić: Bili smo na naplatnim kućicama, ali nismo prošli kad smo vidjeli tko nas čeka PRŠTALE PRIJAVE: EPILOG DIVLJAČKOG SUKOBA ARMADE I DEMONA Privedena su 54 pripadnika Armade i 36 pripadnika navijačke skupine Demoni. Lakše je ozlijeđeno deset huligana, ali i dvojica policajaca ne Demoni. Utvrđeno je da su se pripadnici ovih navijačkih skupina najprije verbalno, a potom i fizički sukobili, pri čemu su lakše ozlijeđena tri pripadnika Armade i sedmorica iz navijačke skupine Demoni te dva policijska službenika. Kod tri pripadnika Armade i jednog navijačke skupine Demoni izmjerene su koncentracije alkohola od 0,51 do 1,24 promila te će protiv njih biti podnesen optužni prijedlog po Zakonu o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima. Protiv svih će biti podnesen optužni prijedlog iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Radilo se o klasiËnoj saËekuši. Osmislila ju je nekolicina “genijalaca” iz Armade U sukobu lancima, kamenjem i palicama ošteÊeno je šest vozila, Ëetiri naplatne kuÊice i centralna zgrada Ozlijeeni u incidentu S. D. RIJEKA - Šteta nastala u incidentu između navijača riječke Armade i pulskih Demona u petak nadomak naplatnih kućica na Kikovici kraj Grobnika još se zbraja. Sedam razbijenih glava, 92 podnesene prekršajne prijave zbog narušavanja javnog reda i mira i još uvijek nepoznati iznos štete na razbijenim naplatnim kućicama i rampama pod naletom bejzbolskih palica i kamenja, epilog je sukoba. Nakon što je stotinjak razularenih mladića privedeno u policijske postaje, jer okupiti ih na jednom mjestu naprosto nije bilo moguće, svi su pušteni s prvim jutarnjim zrakama, ali i svatko od njih s prekršajnom prijavom u džepu. Još nije poznato tko će platiti štetu na naplatnim kućicama, koja zasigurno neće biti mala. O tome kakvu smo sliku poslali u svijet, s obzirom na to da su zabezeknuti turisti, ali i naši sugrađani, prestrašeni da im ne doleti kamen ili im unište automobil samo mogli nemoćno gledati huligane kako autocestu na Grobniku pretvaraju u ratnu zonu, ne treba posebno govoriti. Prema priopćenju PU primorsko-goranske, privedena su 54 pripadnika Armade i 36 pripadnika navijačke skupi- S. DRECHSLER Sedam krvavih glava i 92 prijave Zbog tučnjave stvorila se gužva Četvorici sudionika izdan je prekršajni nalog iz Zakona o osobnoj iskaznici. Policijskim očevidom utvrđena su oštećenja na šest osobnih vozila, četiri naplatne kućice i centralnoj zgradi naplate. Sve je počelo “genijalnim” planom pojedinaca iz Armade o sačekuši: “Idemo se obračunati šakama i bejzbolskim palicama s Demonima i neka mjesto napada budu naplatne kućice na Kikovici”. Pripadnici Armade putovali su na utakmicu u Zagreb i zaustavili se odmah nakon što su prošli naplatne kućice. S nekoliko kombija i desetak automobila ostali su čekati navijače iz Pule, koji su se, pak, zaustavili na suprotnoj strani naplate. Puležani su krenuli u Zaprešić, gdje je gostovala NK Istra. S. KLEVA Glas Istre Novosti kao i razrađenom dinamikom rješavanja pojedinih faza preseljenja, stav je Udruge Eko-Kvarner. Ina je pristupila pregovorima o preseljenju s mještanima Kostrene, ali ne zna se kada će, za mještane goruće pitanje preseljenja biti riješeno. (M. Gl.) ŠTO DONOSI VLADIN PRIJEDLOG ZAKONA O INI KOJI JE NA RAZMATRANJU U BRUXELLESU Sedam godina do MOL-ovog preuzimanja Ine Motiv za takve promjene Zakona o privatizaciji Ine je sumnja u korupciju pa se ističe da bi ograničenja trajala do okončanja postupka, odnosno pravomoćne presude, a najdulje sedam godina janje, kako smo doznali, moglo značiti ograničenje povećanja udjela u Ini, za sve osim za državu, čak sljedećih sedam godina. Motiv za takve promjene je sumnja u korupciju, pa se ističe da bi ograničenja trajala do okončanja postupka, odnosno pravomoćne presude, a najdulje sedam godina. Kad bi odredbe o tome da nitko - što je, zapravo, smišljeno zbog MOL-a - ne može podići svoj udio na 49 posto, to bi značilo da sadašnja struktura dioničara u Ini ostaje do jeseni 2018. ukoliko MOL ne odluči svoj paket od 47,26 posto dionica raskomadati i prodati različitim kupcima. U šest novih članaka koji bi se trebali ugraditi u Zakon o privatizaciji Ine stoji i to da nitko ni s povezanim društvima ne može steći udio veći od 49 posto te da svi osim države koji imaju taj udio nakon stupanja novih pravila na snagu moraju u roku od 30 dana prodati sve iznad spomenutog udje- Arhiva NL ZAGREB˝- U Vladi očekuju da će im Europska komisija u idućih tjedan dana odgovoriti na pitanje može li Hrvatska zabraniti svima osim državi da u Ini steknu udio veći od 49 posto, a da time ne prekrši europska pravila o slobodi kretanja kapitala. Da se odgovor očekuje uskoro, potvrdila je i premijerka Jadranka Kosor, koja je u Dnevniku plus HRT-a kazala da je predsjedniku Komisije Joseu Manuelu Barrosu poslala pismo u kojem objašnjava zašto Hrvatska mijenja Zakon o privatizaciji Ine i u njega ugrađuje restriktivne mjere te da ga radi toga moli da se prijedlog žurno pogleda. U Vladi vjeruju da je njihov najjači argument objašnjenje da se zakon donosi zbog sumnji u koruptivna kaznena djela bivšeg premijera Ive Sanadera pri sklapanju dioničkog ugovora s MOL-om, pa zbog toga i Kosor vjeruje da bi zakon mogao dobiti zeleno svjetlo komisije, Europska komisija te gleda - Zakon o privatizaciji Ine na europskoj procjeni koja je dosad takve poteze svojih članica sprječavala. - Mislim da će Komisija svakako razumjeti da Republika Hrvatska, kao i članice Unije, mora štititi svoje nacionalne, strateške interese... Unija je utemeljena na slobodnom tržišnom natjecanju, ali i na vrijednostima borbe protiv korupcije i kriminala. Vjerujem da će Komisija odgovoriti u najboljem interesu Hrvatske, kazala je Kosor te istaknula da nije nevažno ni to što će zakon imati ograničeno trajanje. A to bi ograničeno tra- la. To bi značilo i da MOL ne može realizirati kupnju dionica Ine od tvrtki s kojima ima opcijske ugovore o naknadnom preuzimanju dionica jer bi time prešao udio od 49 posto. Takvim prijedlogom izmjena Vlade zapravo poništava i one članke u Zakonu o privatizaciji Ine po kojima je do ulaska Hrvatske u Uniju država trebala zadržati 25 posto dionica u domaćoj naftnoj kompaniji, a onda je, nakon prijema u EU, trebala donijeti poseban zakon o privatizaciji tog zadnjeg državnog paketa u Ini. J. MARIĆ Optimisti i skeptici U Vladi vjeruju kako bi im Europska komisija, koja je posebno osjetljiva na korupciju, mogla odobriti donošenje zakona, no dio ljudi u sadašnjoj administraciji upozorava da se tome ne treba pretjerano nadati s obzirom na to da pri kupnji dionica, odnosno MOL-ovog stjecanja udjela u Ini, ne postoji ni istraga ni optužnica za korupciju, nego se ona odnosi na kasnije uređivanje odnosa između dva najveća dioničara. D. Š. Primorsko-goranska županija morala je inzistirati da Ina u Memorandum o razumijevanju, što su ga potpisali čelnici te naftne kompanije i županije, uvrsti detaljan plan preseljenja mještana Kostrene koji žive u blizini rafinerije, s točnim rokovima, * UZ SVJETSKU JEDRILIČARSKU KREMU ADRIS RC44 CUP U Rovinju su n Osobno nisam gledao regatu, ali mi je drago da ju je poslužilo lijepo vrijeme, koje je isto tako doprinijelo produžetku turističke sezone. Naravno, ne smijemo ovisiti samo o vremenu, već ponudom privući goste, rekao je u kratkoj izjavi za novinare hrvatski predsjednik Ivo Josipović no obići i proizvodnu halu za i Tatjana GRBIĆ konzerviranje i preradu tartufa u Plovaniji. ROVINJ - Došao sam pomoJosipovića su u Galeriji Adris ći promociji turizma, jednoj od dočekali predsjednik Uprave najvažnijih gospodarskih grana Adris grupe Ante Vlahović, te čestitati onima koji to uspješ- članovi Uprave Adrisa Plinio no rade. Osobno nisam gledao Cuccurin i Branko Zec, istarregatu, ali mi je drago da ju je ski župan Ivan Jakovčić, graposlužilo lijepo vrijeme, koje je donačelnik Rovinja Giovanni isto tako doprinijelo produžet- Sponza, Marijan Hanžeković ku turističke sezone. Naravno, predsjednik Hrvatskog jedriline smijemo ovisiti samo o vre- čarskog saveza te Slavko Linić. menu, već ponudom privući Predsjednik je u galeriji ragoste, rekao je u kratkoj izjavi zgledao trenutnu izložbu Zlatza novinare hrvatski predsjed- ka Kesera, a potom su se od nik Ivo Josipović koji je jučer galerije, Ulicom Carera, preneslužbeno boravio u Rovinju ko rive svi prošetali do kavane gdje se od 28. rujna odvija re- Maistrinog hotela Adriatic gdje gata Adris RC44 Cup. su popili kavu. U ležernoj šetnji gradom Suradnja javnog i predsjednik se zaustavio kako privatnog bi se fotografirao s građanima. Josipović je dodao je da je U Adriaticu je naručio kavu sa sjajno što u regati sudjeluju šlagom, a tamo su se zadržali javni sektor - Hrvatski jedri- gotovo sat vremena. ličarski savez te privatni sek- Dobra vibra tor - Adris grupa u čemu vidi U Rovinj, čije se ime ovih i budućnost daljnjeg razvoja dana veže uz svjetsku jedriliturizma. - Čuo sam da je odlična re- čarsku turneju Adris RC44 Cup, gata, da su tu najbolji od naj- jučer ujutro, uz najbolje jedriliboljih i da imaju što potrošiti, čare svijeta poput Russella Couttsa, Paula Cayarda, Camezaključio je Josipović. Neslužbeni i široj javnosti rona Appletona, Raya Davisa i nenajavljeni posjet dogodio se Larryja Ellisona, stigli su i počauoči predsjednikovog današ- sni gosti regate s domaćeg terenjeg službenog odlaska u Li- na Šime Fantela, Igor Marenić, vade gdje će s početkom u 13 Tina Mihelić, Tonči Stipanović sati otvoriti Dane Zigante tar- i Ivan Kljaković Gašpić. Lijepo tufa. Predsjednik će prethod- vrijeme, dobro društvo, rovinj- S. MILJEVI Razočarani sporazumom Ine i PGŽ-a Nedjelja, 2. listopada 2011. Izvješćuju Mihaela MEDIĆ LONDON - Oz Clarke, najpoznatiji vinarski stručnjak u Ujedinjenom Kraljevstvu i jedan od utjecajnijih u svijetu, nedavno je na sajmu hrvatskih vina u Londonu zatražio na probu vina iz podruma vižinadskih vinara Franca Armana i Eliđa Pilata te se o njima pohvalno izrazio. - Sajam je održan u Delfini, atraktivnom prostoru za različita događanja u užem centru Londona, a da će vinski celebrity i lice s BBC-ja Oz Clarke toliko pažnje posvetiti istarskim vinima, nitko nije očekivao, prenosi portal Istra.hr. - Tijekom dana odradili smo kušanja za mnoge kupce vina, uključujući dva velika supermarketa, kao i za Načičkane jahte mame poglede S. MILJEVI 4 Tina Mihelić - prva dama hrvatskog jedrenja ska dobra vibra samo su još više natjerali osmijehe na njihova lica i pojačali oduševljenje što mogu biti dijelom ove manifestacije svjetskih razmjera. - Za malu sredinu i malu državu velika je stvar da ovakva imena dođu u Hrvatsku. Nas iz Hrvatske u zadnje vrijeme jako se respektira jer su ostali jedriličari svjesni da smo opasni te da će “imati s nama problema” na natjecanjima. U jedriličarskim krugovima se zna da imamo dobre jedriličare, pa su možda ovi svjetski htjeli doći vidjeti zbog čega su naši tako dobri, ISTARSKI VINARI Vinski ekspert BBC novinare, i već smo počeli pakirati stvari kada nam je prišao Oz Clarke i rekao da želi kušati sva vina na stolu, prenosi James Waddell, direktor tvrtke Croatian Fine Wines Limited. Riječ je o novoj tvrtki sa sjedištem u gradu Swansea u Walesu osnovanoj ove godine s namjerom da uvozi, distribuira i promovira kvalitetna hrvatska vina na britanskom Mia Hayes, prezenterica vina u londonskom Vinopolisu, i Elio Pilato Glas Istre Novosti Nakon pet dana prosvjedovanja s 300 krava pokraj zgrade općine Semeljci, čime su izrazili nezadovoljstvo što su na natječaju ostali bez dosadašnjeg zakupa 65 hektara koji su obrađivali 16 godina, stočari iz Đurđanaca, mnogobrojna obitelj Stipe Marki- ća, jučer je završila prosvjed i stoku vratila kući. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković im je uručio nalaz kojim je utvrđeno da im je dosad obrađivana zemlja trebala biti dodijeljena. Obitelji slijedi nova pravna bitka za tu česticu. (H) D. J./PIXEL Uspješan prosvjed, krave se vratile u staje Nedjelja, 2. listopada 2011. 5 * * JUČER NEPLANIRANO UGOSTIO I HRVATSKOG PREDSJEDNIKA IVU JOSIPOVIĆA M. MEDI najbolji od najboljih S. MILJEVI Josipović došao i radi podrške turizmu - šetnja rivom s domaćinima rekao nam je Tonči Stipanović, europski prvak u olimpijskoj klasi laser koji se priprema za Svjetsko prvenstvo u Australiji u prosincu. Svoje zadovoljstvo što može pratiti kako jedre svjetska imena nije krio ni Šime Fantela, koji je s partnerom Igorom Marenićem ovo ljeto postao europski prvak klase 470. - Drago mi je što se jedriličarska elita okupila u Rovinju, ali žao mi je što mi sada ne jedrimo, no fantastično je vidjeti izbliza kako to rade veliki. Hrvatska je jedna od najljepših zemalja za jedrenje, a pohvala Hrvatskom jedriličarskom savezu što je organizirao regatu, rekao je Fantela. Naša jedriličarska dama Tina Mihelić, ovogodišnja viceprvakinja, unatoč tome što je jedrenje, kažu, muški sport, objašnjava da se našla u njemu. - Sad se spremam za Svjetsko prvenstvo u Perthu, a tamo su veliki valovi i jak vje- Druženje jahtaša tar pa moram poraditi na mišićnoj masi. Regata u Rovinju kvu regatu. Upravo sam stigla je izvrsna i korisna stvar za u Rovinj i još skupljam dojnas mlađe jedriličare, a osob- move, rekla nam je Mihelić. no nisam nikad gledala ovaNa regati sudjeluje deset zemalja, od Novog Zelanda, Australije, Rusije preko Amerike do europskih zemalja. Prema riječima organizatora, PRIVUKLI PAŽNJU NA SAJMU U LONDONU C-a hvalio Armana i Pilata tržištu. Prva uvezena vina su upravo ona iz podruma znanih vižinadskih majstora Armana i Pilata koja već bilježe solidne rezultate u Ujedinjenom Kraljevstvu, a na tamošnjem su tržištu dostupna i za kupnju putem interneta, piše Istra.hr. - Oz, pravim imenom Owen, bio je vrlo ljubazan Ivica Tomić, veleposlanik RH u Britaniji, James Waddell, direktor tvrtke Croatian Fine Wines Ltd, i Helena Majetić, treći tajnik u Odjelu Veleposlanstva RH - Pieter Reggio iz Amerike, koji je vodio pet America’s cupa, jutros za doručkom rekao mi je da je obišao cijeli svijet i da nema riječi za ovu lokaciju jer su u Rovinju uvjeti za jedrenje fenomenalni. Regatno polje ispred Rovinja je nešto neopisivo. Ideja ove regate je i da se prepoznaju mogućnosti koje nudi nautički turizam. Sudjeluje 14 timova, a broj se iz godine u godinu povećava i jako mi je drago što je Hrvatska dobila ulogu domaćina. Sistem regate je kao i kod Formule 1, putuje se po svijetu s cijelom opremom sudionici su oduševljeni jer je i jedri na regatama, rekao je vrijeme lijepo i nemaju rije- Marko Mišura, sportski direkči da opišu kako se ugodno u tor Hrvatskog jedriličarskog Rovinju osjećaju. saveza. i prijateljski raspoložen. Posebno su mu se svidjeli Cabernet Franc 2007., Malvazija 2010. i Teran 2008. iz podruma Franca Armana te Chardonnay 2010., Pinot Bijeli 2010. i Sauvignon Blanc 2010. s imanja Eliđa Pilata, izjavio je Waddell. Oz Clarke jedinstvena je ličnost s neprikosnovenim statusom celebrityja: široj publici u Velikoj Britaniji poznat je po emisijama i prilozima za BBC, dok je u stručnim krugovima cijenjen kao izniman edukator i autor brojnih knjiga, članaka i publikacija o vinu. Studirao je teologiju i psihologiju na Oxfordu, a prije ulaska u svijet vina profesionalno se bavio glumom i pjevanjem te je nastupao u mjuziklima na West Endu. Clarke je već posjetio Istru i poznaje njene autohtone sorte - malvaziju i teran, kao i karakteristike od njih dobivenih vina. Interes koji je ponovno pokazao za istarska vina, ali i sama činjenica da su mu od ranije poznata, još jednom potvrđuju da njihov potencijal i rastući renome sežu do najviših vinskih krugova i metropola poput Londona, piše Istra.hr. Vina Franca Armana su u svoju ponudu uvrstili brojni nagrađivani restorani u Walesu. Jedan od njih je i Carlton Riverside, u kojem su nedavno večerali Camilla i princ Charles, navode iz tvrtke Croatian Fine Wines Limited. (K. S. R.) 6 Glas Istre Novosti KUKURIKU KOALICIJA U SPLITU PORUČILA DA NEĆE BITI BOLNIH REZOVA Milanović: Kampanja će koštati najviše 15 milijuna mom. „Tko je kriv neka odgovara pred sudovima i poviješću, mi nismo suci, nego političari koji su odgovorni biračima, kazao je. Grčić je, govoreći o gospodarskom programu, rekao da je plan prvo riješiti problem nelikvidnosti; zatim osloboditi poduzetnike poreza na reinvestiranu dobit, poduzetnike privremeno osloboditi plaćanja doprinosa za novozaposlene, ali oni trebaju biti zaposleni na neodređeno vrijeme. „Imamo namjeru srediti stanje posebice u javnim finacijama, jer su najveće opterećenje ove države kamate na dug države. Od oko 15 milijardi kuna koliko Hrvatska više troši nego uprihodi, blizu 50 posto su izdaci na kamate, rekao je Grčić. Zauzimajući se za regionalizaciju Hrvatske Ivana Ivanovic/PIXSELL SPLIT - Program Kukuriku koalicije ne zagovara “bolne rezove” jer to ne bi pridonijelo prevladavanju gospodarskih poteškoća s kojima je Hrvatska suočena, rekli su jučer na splitskom Peristilu čelnici Kukuriku koalicije predstavljajući dio svog programa, Plana 21, koji se odnosi na gospodarstvo i regionalni razvoj. „Kada bi išli na bolne rezove Hrvatska se još nekoliko godina ne bi izvukla iz sadašnjih minusa, kazao je ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić, rekavši da se Kukuriku koalicija zauzima za obnovu industrijalizacije Hrvatske. Istaknuo kako je prema najnovijim podacima industrijska proizvodnja na mjesečnoj razini u rujnu u odnosu na prethodni mjesec pala za 4,5 posto, a pala je oko 2 posto u odnosu na prošlu godinu. Predsjednik HNS-a Radimir Čačić je rekao kako će država s vladom Kukuriku koalicije stati u zaštitu opstojnosti hrvatskih brodogradilišta u slučaju neuspjeha njihove privatizacije. “Brodogradnja je jedan od rijetkih naših proizvoda koji se približava svjetskim standardima”, rekao je Čačić. Demantirao je da će Kukuriku koalicija, dođe li na vlast, otpustiti 80 posto ljudi. Problem je „par stotina uposlenih i nekompetentnih u javnim poduzećima, kazao je Čačić, a predsjednik SDP-a Zoran Milanović je, rekao da se, dođe li na vlast, Kukuriku koalicija neće osvećivati niti će se baviti revanšiz- Grčić je ustvrdio kako Split „danas zaostaje za Zagrebom 2,5 puta. Milanović je rekao da će predizborna kampanja Kukuriku koalicije koštati najviše do 15 milijuna kuna te da će se u kampanji štedjeti gdje god je moguće. Na upit što misli o gradnji Pelješkog mosta, Milanović je kazao kako je to interesantna zamisao ali da trenutačno nije za njenu realizaciju. Čačić je pak najavio gradnju desetak velikih marina na Jadranu, a aktualnu vlast nazvao “jadnicima”. (H) Nedjelja, 2. listopada 2011. NA 4. DANIMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U KOPRU BILA JE I DELEGACIJA VATROGASACA, RONIOCA I HUMANITARACA IZ NAŠE ŽUPANIJE Slovenska ministrica posjetila istarski štand Veoma nam je drago da su i predstavnici Istre, a posebno kolege vatrogasci, sudionici ove naše manifestacije. Mi jedni na druge uvijek računamo, jer vatrogastvo i prijateljstvo ne poznaju granice, rekao je Slobodan Popović, vijećnik grada Kopra i član tamošnje Vatrogasne brigade KOPAR - U organizaciji Državne uprave za zaštitu i spašavanje Slovenije, Ministarstva obrane i grada Kopra, u Kopru su ovog vikenda održani 4. dani zaštite i spašavanja na kojima su sudjelovali i predstavnici vatrogastva, Crvenog križa i Ronilačkog saveza Istarske županije. Na tradicionalnoj manifestaciji predstavilo se 60-ak izlagača. Tijekom tri dana zabilježena je posjeta više od 30 predstavnika iz članica EU-a i država Zapadnog Balkana, a računa se da je bogat i raznovrstan program aktivno pratilo 15-ak tisuća posjetitelja svih uzrasta. Na svečanom otvaranju manifestacije među uzvanicima su bili i Vedran Grubišić, dožupan i načelnik Stožera zaštite i spašavanja Istarske županije, Dino Kozlevac, županijski vatrogasni zapovjednik i saborski zastupnik, Klaudio Karlović, zamjenik županijskog zapovjednika i zapovjednik JVP Pula te njihove kolege iz javnih vatrogasnih postrojbi Buzeta, Umaga, Pazina i Labina. Prema riječima dožupana Grubišića, Vatrogasna zajednica Istarske županije i njezina Služba zaštite i spašavanja više godina vrlo uspješno surađuju s uredima Istarski štand posjetila je i ministrica obrane Slovenije Ljubica Jelušič civilne zaštite i spašavanja Kopra i Postojne. Ta je suradnja, kao i djelovanje Crvenog križa i Ronilačkog saveza Istre, predstavljena na posebnom štandu Istarske županije kojeg su posjetili i slovenski predsjednik Danilo Tuerk te ministrica obrane Ljubica Jelušič. Zanimao ih je model funkcioniranja suradnje Istarske županije i Slovenskog primorja na planu Istarski vatrogasci i dožupan Grubišić u Kopru Kosor: HDZ jedini protiv korupcije VUKOVAR - Predsjednica HDZ-a i Vlade Jadranka Kosor poručila je u govoru, na mini saboru HDZ-a za V. izbornu jedinicu, održanom jučer u sportskoj dvorani u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovo naselje, kako se HDZ “ne bori za vlast, već za povjerenje građana kako bi im mogao služiti i u naredne četiri godine”. Kosor je ocijenila kako je u ovom trenutku HDZ jedina stranka u državi koja se iskreno i predano bori protiv korupcije, dodavši kako ta borba “u ovom trenutku nanosi štetu stranci jer je napadaju sa svih strana”. “Sigurna sam međutim da radimo za budućnost i da će građani znati cijeniti našu iskrenost”, kazala je ocijenivši kako njezina Vlada zaslužuje nove četiri godine jer se, u protekle dvije godine borila za završetak pregovora s EU, protiv korupcije i kriminala i za gospodarski oporavak. Ustvrdila je i kako je stranka izložena neprestanim napadima mnogih koji žele HDZ vidjeti poraženog ali kako im to neće uspjeti jer HDZ “ide na devet saborskih mandata u V. izbornoj jedinici”. (H) zaštite i spašavanja, a osobito u zajedničkom djelovanju profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi za koje granica ne postoji kada su u pitanju intervencije. Županijski zapovjednik Kozlevac je to potkrijepio i stvarnim događajima te napomenuo da se Istra u Kopru predstavila i s vatrogasnom vozilima za akcidente, gašenje šumskih požara i s polivalentnim vozilom za spašavanje ozlijeđenih u prometnim i drugim nezgodama. „Veoma nam je drago da su i predstavnici Istre, a posebno kolege vatrogasci, sudionici ove naše manifestacije, jer s njima već godinama imamo vrlo uspješnu suradnju koja uz profesionalne značajke ima i izuzetno vrijednu prijateljsku nit, a to znači da jedni na druge uvijek računamo u svim situacijama, jer vatrogastvo i prijateljstvo ne poznaje granice“, rekao je Slobodan Popović, vijećnik grada Kopra i predsjednik Nadzornog odbora Vatrogasne brigaA. ČABARAVDIĆ de Kopra. Cuccurin glasovao na predizborima Ladonje PULA - U Puli, Rovinju, Rijeci i Opatiji jučer su otvorena glasačka mjesta za izbor Ladonjinih kandidata za listu za Sabor na predstojećim parlamentarnim izborima. Glasačka mjesta otvorena su i danas te sljedećeg vikenda, a glasati se može još putem interneta i putem besplatnog telefona 0800 1113, navodi se u priopćenju Ladonje. Od 26. rujna, kad je započelo glasanje na predizborima, glasalo je oko 10.000 ljudi. Jučer su na biračkim mjestima gla- sali i kandidati na predizborima. Na Ladonjinim predizborima za mjesto na kandidacijskoj listi za Sabor natječe se 20 kandidata. - Nastavimo li ovim tempom, ukupno će na predizborima kandidate za našu listu birati od 25 do 30 tisuća birača, što je pravi pokazatelj podrške koju ima Ladonja, točnije - koliko ljudi drukčije poima politiku, rekao je, nakon što je glasao na tržnici na Verudi, okupljenim novinarima Plinio Cuccurin. (K. S. R.) Glas Istre Novosti Nedjelja, 2. listopada 2011. 7 PODACI HZZO-a: ISTARSKA ŽUPANIJA PO STOPI BOLOVANJA PREMAŠUJE DRŽAVNI PROSJEK Kao uzroci kratkih bolovanja i dalje su najčešće bolesti dišnog sustava, slijede odsustva zbog njege i pratnje oboljelog člana obitelji, u pravilu djece, te bolovanja zbog komplikacija trudnoće. Uočen je i porast bolovanja zbog stresa i mobinga, kazala je ovlaštena doktorica HZZO-a za Istru dr. Danica Sredanović ZAGREB - Svaki stanovnik Europske unije godišnje u prosjeku baci 179 kilograma hrane, dok na razini cijele Unije u smeće ode 89 milijuna tona hrane, objavila je nedavno Europska komisija, koja smatra da se tim problemom treba pozabaviti i u kontekstu aktualne financijske krize jer “rasipanje hrane znači rasipanje novca”. Komisija želi svesti na minimum bacanje hrane na svim razinama - u procesu njezine proizvodnje, distribucije i potrošnje, odnosno “natjerati” i kućanstva, i ugostitelje, i proizvođače da promijene svoje ponašanje. Pogotovo zato što su predviđanja za budućnost još pesimističnija: ako se ništa ne poduzme, do 2020. godine u Europskoj uniji godišnje će se bacati 126 milijuna tona hrane. Prema podacima kojima raspolaže Komisija, za većinu otpada, 42 posto, odgovorna su kućanstva. Slijedi proizvodni sektor s 39 posto, zatim ugostiteljstvo s 14 posto te veleprodaja i maloprodaja s pet posto. Kakva je situacija daljnjeg smanjenja stope bolovanja, a time i financijskih ušteda koje su iskorištene za povećanje kvalitete zdravstvene zaštite. - Kao uzroci kratkih bolovanja i dalje su najčešće bolesti dišnog sustava, slijede bolovanja koja se uzimaju zbog njege i pratnje oboljelog člana obitelji, u pravilu djece, te bolovanja zbog komplikacija trudnoće. Što se dugih bolovanja tiče, primat drže oboljenja lokomotornog aparata. Uočen je i porast bolovanja zbog stresa i mobinga u odnosu na ranije godine, kazala je ovlaštena doktorica HZZO-a za Istru dr. Danica Sredanović. Po podacima iz 2009., a to su najsvježiji objavljeni podaci Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, Istrani su otišli na pregled kod liječnika više od 800 tisuća puta, u prosjeku je građanin otišao u ambulantu primarne medicine 3,7 puta godišnje. Gotovo polovicu svih pregleda ostvarili su upravo radno sposobni građani u dobi od 20 do 64 godine. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti najčešće se dolazi zbog bolesti dišnog sustava (21,2 posto), slijede bolesti cirkulacijskog sustava (10,1) te bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnoga tkiva (9,6). U Općoj bolnici u Puli te su godine bila 19.222 pacijenta koja su u prosjeku ležala 8,8 dana, a ukupno 169.746 dana. Najduže su se pacijenti zadržavali zbog duševnih poremećaja i poremećaja u ponašanju (13,5 dana), zatim bolesti krvi i krvožilnog sustava (13,1) i bolesti cirkulacijskog sustava (13). U ambulantama medicine rada u Istarskoj županiji prije dvije godine preventivno je pregledano 18.076 radnika, a patološko stanje utvrđeno je u 1.392 slučaja te je predložena promjena radnog mjesta za 56 radnika. Kod 224 radnika pregledom je ustanovljeno da su zbog bolesti zadobivenih na poslu nesposobni za rad, a njih M. JERIN 45 trajno. Gotovo polovicu svih pregleda ostvarili su upravo radno sposobni graani u dobi od 20 do 64 godine. EUROPSKA KOMISIJA NASTOJI SPRIJEČITI BACANJE HRANE, ALI NEMAJU SVI TAKVIH PROBLEMA Hrvati sve manje bacaju hranu S. MILJEVI/Arhiva PULA - U prvih šest mjeseci ove godine Istrani su bili na bolovanju ukupno 430.348 dana pa ispada da je svaki radnik bolovao u prosjeku pet dana. Iako po ovim podacima Istarska županija nije u vrhu, premašila je državni prosjek po stopi bolovanja. Na razini Hrvatske stopa je bila 3,29 posto, dok u područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Pazinu, koji pokriva područje Istre, ona iznosi 3,36 posto. Najniža je u područnom uredu u Varaždinu (2,72 posto), a najviša na bjelovarskom području (3,69 posto). Gledajući samo stopu bolovanja koja ide na teret sredstava HZZO-a, a ne i onu koju plaća poslodavac, u istom je razdoblju u Hrvatskoj iznosila 1,71 posto, a u prvih šest mjeseci prošle godine 1,76 posto. U HZZO-u ističu da su zadovoljni ovim podacima te da je pojačana kontrola dovela u 2011. do V. KARUZA Istrani na bolovanju u prosjeku pet dana se i manje kupuje, kazao nam je Miroslav Lakuš, predsjednik udruge Banka hrane. Upravo banke hrane Europska komisija navodi kao jedno od rješenja za viškove prehrambenih proizvoda jer one diljem Europe prikupljaju namirnice i distribuiraju ih dalje udrugama koje pomažu siromašnima. Europska komisija ističe da Uslijed krize manje se baca, ali i manje kupuje u Hrvatskoj, teško je reći jer precizna statistika ne postoji. No, u Banci hrane, nevladinoj organizaciji koja se bori za smanjenje siromaštva i protiv rasipanja hrane, ističu da zbog krize hrvatski građani manje rasipaju hranu. - Statistički je to teško dokazati, ali hrana se više ne baca kao prije, a uslijed krize U Europi 240 banaka hrane U 21 europskoj zemlji trenutno djeluje čak 240 banaka hrane. Prema Lakuševim riječima, u prošloj godini u Europi je putem njih prikupljeno 359.960 tona hrane, čija je vrijednost procijenjena na 992 milijuna eura. Hrvatska Banka hrane je, pak, od travnja ove godine prikupila 13 tona hrane, i to u suradnji s nekoliko tvrtki koje su bile voljne pomoći. BACANJE HRANE 42 posto kućanstva 39 posto proizvodni sektor 14 posto ugostiteljstvo 5 posto trgovina U ambulantama medicine rada u Istarskoj županiji 2009. godine preventivno je pregledano 18.076 radnika, a patološko stanje utvreno je u 1.392 sluËaja do rasipanja dolazi na svim razinama. U proizvođačkom sektoru bacaju se, primjerice, proizvodi koji su oštećeni prilikom pakiranja. U ugostiteljskom sektoru problem su porcije jednake veličine za sve, ali i to što Europljani još nemaju naviku ostatke iz restorana uzimati kući. Kad su u pitanju kućanstva, razlozi bacanja hrane su, primjerice, nedostatak planiranja pri kupovini namirnica i nepridavanje dovoljno pozornosti roku trajanja. Zbog svega toga Komisija preporučuje građanima da prilikom odlaska u kupnju hrane sastave popis i njega se pridržavaju, da provjere datume na pakiranjima, da dobro održavaju svoj hladnjak da bi hrana dulje ostala svježa, da hranu čuvaju u skladu s uputama na pakiranju, da zamrzavaju viškove te da, ako imaju mogućnost, od ostataka hrane, primjerice, voća, naprave I. FRLAN kompost. Nedjelja, 2. listopada 2011. Bomba u središtu Belfasta Svijet Predsjednik na odlasku iz vladajuće stranke UMP-a Gerard Larcher dobio je 134 glasa, a političarka centra Valerie Letard 29. Belov izbor je bio očekivan, pošto je na izborima za Senat pobijedila ljevica. Taj politički “potres” čini se kao oštro upozorenje predsjedniku Nicolasu Sarkozyju prije predsjedničkih izbora u travnju iduće godine. Francuski Senat od ustava Pete Republike 1958. neprekidno je kontrolirala desnica. (H) * Žestok otpor snažnih Gadafijevih uporišta Reuters PARIZ - Čelnik oporbenih socijalista u francuskom Senatu Jean-Pierre Bel izabran je jučer za predsjednika toga doma, što se dogodilo prvi put u povijesti Pete Republike, tjedan dana pošto je ljevica osvojila većinu u gornjem domu parlamenta. Senator iz Ariegea (jugozapad Francuske), malo poznat u javnosti, postao je tako drugi čovjek francuske države. Već u prvom krugu glasovanja Bel je dobio 179 glasova, sedam više od apsolutne većine. snogovornik sjevernoirske policije je rekao da se radilo o bombi velike razorne moći i pozvao u pomoć sve koji imaju informacije o postavljačima bombe. Za sada nitko nije preuzeo odgovornost za postavljanje bombe. (H) ZAUSTAVLJENO NAPREDOVANJE ANTIGADAFIJEVSKIH SNAGA U LIBIJI Reuters Francuski Senat dobio prvog socijalističkog predsjednika LONDON - Policija je pronašla eksplozivnu napravu u središtu Belfasta, doznaje se jučer od policijskog izvora. Snage sigurnosti su evakuirale nekoliko dućana i zgrada u noći između petka i subote i aktivirale kontroliranu eksploziju. Gla- Stanovnici napuštaju Sirt BUDIMPEŠTA - Pedesetak tisuća ljudi prosvjedovalo je jučer u Budimpešti protiv mjera štednje konzervativne vlade Viktora Orbana, po sindikalnim izvorima. Prosvjedi koji su se na poziv sindikata i više nevladinih organizacija održali ispred zgrade parlamenta, dio su prosvjednog pokreta koji je počeo u četvrtak. U prosvjedima su sudjelovali bivši socijalistički premijer Ferenc Gyucsany koji je 2009. morao podnijeti ostavku i više oporbenih čelnika. Vlada je, bez konzultacije sa sindikatima, odlučila smanjiti otpremnine u javnim službama i ograničiti mogućnost odlaska u prijevremenu mirovinu. Mjere su dio šireg gospodarskog paketa koji zemlji treba omogućiti da ispuni obveze glede smanjenja deficita u ovoj i u idućoj godini, u prilikama kada se očekuje manji gospodarski rast od predviđenog. Prosvjedni pokret treba se nastaviti u ponedjeljak 3. listopada, kada su sindikati predvidjeli usporavanje prometa na više mjesta u zemlji. (H) U zrakoplovnoj nesreći 18 mrtvih DŽAKARTA - Osamnaest putnika i članova posade zrakoplova koji se srušio u četvrtak u džungli na otoku Sumatra pronađeno je jučer mrtvo, objavile su indonezijske spasilačke službe. “Dvije ekipe sišle su helikopterima na mjesto nesreće i potvrdile da je 18 osoba iz zrakoplova mrtvo”, izjavio je Sunarbowo Sandi, direktor operacija pri indonezijskoj agenciji za potragu i spašavanje. U stradalom avionu kompanije Nusantara Buana Air nalazilo se četiri člana posade i 14 putnika, među kojima četvero djece. Letjelica Casa C-212 koju je proizveo Airbus military, podružnica EADS, poletjela je u četvrtak ujutro iz Medana, na sjeveru Sumatre. Srušila se nekoliko minuta kasnije. Nusantara Buana Air nalazi se na crnoj listi zrakoplovnih kompanija kojima je zabranjen let u EU zbog nedostatnih sigurnosnih mjera. (H) Otmičari pobjegli u Somaliju NAIROBI - Otmičari koji su u noći na subotu oteli Francuskinju na otočju Lamuu, u Keniji, ranjeni su u razmjeni vatre s kenijskom mornaricom, objavile su tamošnje vlasti, dodajući da su otmičari ipak uspjeli pobjeći u Somaliju. Nakon dojave o otmici, sigurnosne snage su krenule u potragu za otmičarima koji su se gliserom uputili prema Ras Kamboniju, na jugu Somalije. Kako navodi vlada, ženu su u njezinu domu otela desetorica teško naoružanih somalijskih bandita za koje se sumnja da su pripadnici Šebaba (islamistički pobunjenici) u Ras Kamboniju, u Somaliji, uz kenijsku granicu. Francuskinja (66) je oteta u svome domu na otoku Mandi, nasuprot selu Šeli na otoku Lamuu, gdje su bogati stranci izgradili vile. Otmica se događa nepun mjesec dana nakon otmice jedne Britanke, pedesetak kilometara sjevernije. (H) Unatoč dvotjednoj ofenzivi, borci Nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC) i dalje napadaju Sirt, a Gadafijeve snage ih sprječavaju da zauzmu taj obalni grad 360 km udaljen od Tripolija. U Bani Validu, drugom Gadafijevom uporištu 170 km jugoistočno od glavnog grada, borci NTC-a i dalje ne uspijevaju napredovati ni nakon gotovo mjesec dana sukoba 40 ljudi. Borci NTC-a kontroliraju zračnu luku Sirta, ali ne i ostatak grada. Vlada velika zabrinutost za tisuće civila koji su opkoljeni u tom gradu od 70.000 stanovnika. Prema procjeni Crvenog križa u Bengaziju od srijede, više od 25.000 ljudi je pobjeglo iz Bani Valida i više od 18.000 iz Sirta. Na zapadnom izlazu iz Sirta, u smjeru Misrate, neprekidni su konvoji civila. Jedna raketa je udarila u vozilo i usmrtila dvoje djece. U Bani Validu su borci NTC-a izjavili da su odustali od borbi nakon spoznaje da se Gadafijeve snage služe ljudskim štitovima. Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) je pozvala nove libijske vlasti da prekinu samovoljna uhićenja i loše postupanja sa zatvorenima nakon pada Moamera Gadafija. Tisuće ljudi su uhićene nakon pada Tripolija krajem kolovoza, zbog sudjelovanja u borbi na strani bivšeg “Vođe”. HRW je pozvao NTC da bez odgode pokrene sudski sustav koji bi se bavio stanjem tih zatvorenika. HRW je posjetio 20 zatvora u Tripoliju i ispitao 53 zatvorenika koji su svjedočili o lošem postupanju. (Hina) Kina proslavila 62. roendan PEKING - Kinezi su jučer proslavili 62. godišnjicu uspostave Narodne Republike Kine koju je Mao Ce Tung proglasio 1. listopada 1949. godine, javljaju agencije s poznatog pekinškog trga Tiananmem. Predsjednik Hu Jintao, premijer Wen Jiabao i ostali visoki dužnosnici Kineske komunističke partije poklonili su se pred spomenikom mučenicima revolucije. Premijer Wen je održao govor u kojem se založio za jačanje demokracije i potvrdio volju režima da se uhvati u koštac s velikim izazovima koji stoje pred zemljom, rastućom inflacijom, pitanjem sigurnosti hrane, korupcijom, zagađenim okolišem i sveopćom društvenom nepravdom. “Poduzet ćemo velike napore kako bi napredovali na putu reformi, očuvanja socijalne pravde, demokratskih prava i jednakosti pred sudom”, poručio je Wen. Usprkos opetovanim obećanjima o liberalizaciji života, vlada Reuters Oko 50.000 prosvjednika u Budimpešti SIRT - Nove libijske vlasti, koje uzalud tjednima pokušavaju zauzeti posljednja uporišta vjerna bivšem vođi Moameru Gadafiju, izrazile su jučer zabrinutost za civile koji su tamo zatočeni. Unatoč dvotjednoj ofenzivi, borci Nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC) i dalje napadaju Sirt, a Gadafijeve snage ih sprječavaju da zauzmu taj obalni grad 360 km udaljen od Tripolija. U Bani Validu, drugom Gadafijevom uporištu 170 km jugoistočno od glavnog grada, borci NTC-a i dalje ne uspijevaju napredovati ni nakon gotovo mjesec dana sukoba u kojima je u njihovim redovima poginulo Wena Jiabaoa je ugušila svaki prosvjed od kada je zatvoreni disident Liu Xuabo dobio 2010. Nobelovu nagradu za mir. Kineski parlament trenutno razmatra izmjene kaznenog zakona prema kojem bi policija uhićene mogla dr- žati u zatvoru šest mjeseci bez podizanja optužnice i bez obavještavanja obitelji uhićenih. (Hina) Glas Istre Izdahnuo pod traktorom DUGA RESA - Pedesetosmogodišnji Dugorešanin stradao je u prevrtanju traktora u Mrežničkom Brigu kada je traktorom izvlačio drva za ogrjev. Nesreća se dogodila oko 15 sati, a muškarac je preminuo na mjestu nesreće. D. K. Kod Karlobaga poginuo motociklist GOSPIĆ - Na Jadranskoj magistrali kod Karlobaga jučer je poginuo motociklist, izvijestila je Policijska uprava ličko-senjska. Nesreća se dogodila oko 15.30 sati, kada je motociklist sletio s kolnika i od siline udarca na mjestu poginuo. (H) Umalo ga pregazili, a poslije ga pretukli ZAGREB - Nakon što su ga zamalo pregazili na pješačkom prijelazu u Zaprešiću, četvorica nasilnika u petak oko 13.15 sati još su i u obližnjem parku pretukli 17-godišnjaka. Kako doznajemo, mladić je zajedno s prijateljem prelazio cestu, kada se stvorio osobni automobil i skoro ga udario. Zbog toga je 17-godišnjak reagirao i odbrusio vozaču. Pješaci su nakon tog incidenta nastavili prema parkiću gdje su se uskoro pojavili vozač i suvozač iz automobila s kojim su imali “bliski susret”, pojačani s još dvojicom nasilnika. Pretukli su 17-godišnjaka kojem je liječnička pomoć pružena u Kliničkoj bolnici Sveti Duh. Za nasilnicima policija intenzivno traga. A. R. K. M. MIJOŠEK U sudaru na raskrižju lakše ozlijeeni vozači POREČ - U sudaru koji se jučer oko 9.30 sati dogodio na raskrižju kod dvorane Žatika u Poreču lakše su ozlijeđeni vozač Fiata Marea, 30-godišnji P. P. iz mjesta Kukci te vozač Mini Coopera, 48-godišnji R. Š. iz Buzeta. Policija je očevidom utvrdila da je nesreću skrivio vozač Fiata koji je iz Vukovar- ske ulice na raskrižju skretao u lijevu prema cesti za Vrsar, ali je pritom oduzeo prednost Mini Cooperu. Tako je Fiat Marea prednjim lijevim dijelom udarila u prednji dio Coopera u kojem su se osim vozača nalazila još četiri putnika koji međutim u sudaru nisu ozlijeđeni. M. Ko. Prijavljeni zbog nedozvoljenog držanja oružja ZADAR - Policija je završila kriminalističko istraživanje nad trojicom muškaraca sa zadarskog i splitskog područja, koje se sumnjiči da su, po ranijem dogovoru, od početka godine, u svrhu preprodaje, nabavili veći broj vojnoga automatskog naoružanja, izvijestila je zadarska Policijska uprava. Policijski su službenici, u svibnju 2011., od jednog muškarca oduzeli pet automatskih pušaka namijenjenih preprodaji, a u srpnju su pronađene i od drugih suučesnika oduzete još dvije automatske puške te jedna u rujnu. Protiv muškaraca podnesene su kaznene prijave zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih tvari. (Hina) Paravinja neće psihijatru ŠIBENIK - Branko Baica, odvjetnik Dragana Paravinje, osumnjičenika za ubojstvo maloljetne Antonije Bilić iz Krički kod Drniša, najavio je da će uložiti prigovor na zahtjev istražnog suca šibenskoga Županijskog suda o provođenju psihijatrijskog vještačenja nad Paravinjom. Baica je izjavio da se vještačenje ne može provesti bez pristanka Paravinje, odnosno da ono neće imati učinka budući da njegov klijent nema namjeru odgovarati na pitanja psihijatra. Paravinji koncem listopada ističe pritvor koji će, prema svemu sudeći, sudac produžiti do okončanja istrage. (H) PU zagrebačka ZAGREB - Gabrijeli Moharić (17) iz Zagreba izgubio se svaki trag još 10. rujna kada je u nepoznatom smjeru otišla od kuće. Policija poziva sve građane ako imaju ikakvu informaciju o djevojci da obavijeste najbli- žu policijsku postaju ili nazovu na broj 192. Gabrijela je svjetloplave kose, kestenjastih očiju, visine 160 centimetara. U trenutku nestanka nosila je donji dio sportske trenirke bijele boje. V. V. 9 * U KLINIČKOM CENTRU PREMINUO VOZAČ LAGUNE KOJI JE STRADAO U NESREĆI NA PAŠCU Riječanin podlegao ozljedama Branko Čulina, vozač Lagune, preminuo je u bolnici nedugo nakon sudara s VW Passatom kojim je upravljao Ivan Tkalčić iz Viškova, a za kojeg očevici tvrde da je bio pod utjecajem alkohola RIJEKA - Cesta između Pašca i Grohova uzela je još jednu žrtvu. Od posljedica prometne nesreće koja se dogodila u petak kasno navečer, u riječkom KBC-u preminuo je vozač Reanulta Lagune 45-godišnji Riječanin Branko Čulina, nedugo nakon što je u besvjesnom stanju i zaprimljen. Ozljede koje je zadobio bile su tako teške da ga liječnici nisu mogli spasiti. To nam je potvrdio i dežurni sudski vještak koji je po nalogu dežurnog zamjenika Općinskog državnog odvjetnika jučer obavio obdukciju tijela poginulog na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku. Vozač VW Passata, 31-godišnji Ivan Tkalčić iz Viškova, lakše je ozlijeđen, no nakon prometne nesreće i on je odvezen na sušački trakt zbog izuzimanja krvi i urina i testiranja na alkohol. Jer kako su prvi očevici nakon nesreće tvrdili, a koji su im pomogli da izađu iz smrskanog Passata, odmah su posumnjali na alkohol koji se osjetio ne samo u automobilu nego i kod vozača i suvozača. Uostalom, nakon nesreće su bili vidno dezorijentirani, cijelo se vrijeme pitajući: “Što se zapravo dogodilo?”. No, treba sačekati rezultate analize krvi i urina, ZAGREB - Teške ozljede opasne za život zadobio je preksinoć u kafiću na zagrebačkom Trnju 32-godišnji D. B. kojega je razbijenom čašom po vratu razrezao 48-godišnji Ž. H., doznaje se u Zagrebačkoj policiji koja je osumnjičenog jučer ujutro uhitila. Dvojica muškaraca su se oko ponoći u kafiću Remi u Ulici grada Vukovara iz još neutvrđenog razloga posvađali, a potom i potukli. Osumnjičeni je u jednom trenutku razbijenom čašom po vratu razrezao 32-godišnjaka. Kada su drugi posjetitelji kafića priskočili da bi ih razdvojili, 48godišnjak je iskoristio nastalu gužvu i pobjegao. No, policija Livio ČERNJUL kronika Nestala Gabrijela Moharić (17) Ivan Tkalčić je “ludo vozio”, tvrdi svjedokinja koju je u zavoju pretekao na punoj crti Livio ČERNJUL Crna Nedjelja, 2. listopada 2011. Branka Čulinu vatrogasci su pažljivo izvukli iz Lagune, no već tada nije bio pri svijesti što je također dežurni tužitelj naložio. Vozač Čulina bio je priklješten u Laguni i zahvaljujući brzoj vatrogasnoj intervenciji je izvučen s vozačkog sjedišta, no ozljede unutarnjih organa bile su izuzetno teške, podlegao im je nedugo nakon nesreće. Nesreća se dogodila kada je Tkalčić za upravljačem Passata krećući se iz smjera Pašca prema Drenovi, u jednom trenutku zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad automobilom. Udario je u Lagu- nu koja se kretala suprotnim smjerom. Nakon toga je Passat izgurao Lagunu uzbrdo nekih desetak metara, ona se zarotirala i udarila u kameni usjek i prometni znak. I dok su Tkalčić i njegov 32-godišnji suvozač prošli s lakšim ozljedama, Čulina je nažalost podlegao teškim ozljedama. Svjedoci koji su vozili iza Passata potvrdili su očevidnoj ekipi Prometne policije da ih je taj vozač naganjao brzom i nesigurnom vožnjom daleko prije nego li se nesreća dogodila. Svjedokinja Mara Plavšić tvrdi da je “ludo vozio” te da je nju i sina pretekao na mostu, tri zavoja prije nesreće i to na punoj liniji. Sljedeće što smo čuli bio je jak prasak metala, a kad smo stigli imali smo što vidjeti, rekla je svjedokinja vidno uzrujana Slavica KLEVA prizorom. SUKOB DVOJICE MUŠKARACA U ZAGREBAČKOM KAFIĆU Žrtvi čašom razrezao vrat Mladić čiji je život ugrožen hospitaliziran je u KB-u Sestara milosrdnica ga je pronašla i uhitila. Ozlijeđeni 32-godišnjak smješten je u KB-u Sestara milosrdnica. U teškom je stanju pa policija s njim još nije razgovarala. Za sada nije poznato zašto je došlo do sukoba i jesu li se počinitelj i žrtva poznavali od ranije. Osumnjičenog policija tereti za pokušaj ubojstva, a od ranije ima prijave zbog sprečavanja službene osobe u obavljaju službene dužnosti i nekih manjih imovinskih kaznenih djela. (Hina) plus edjelja GODINA JE VOLONTERA: JESMO LI OPRAVDALI NJEN SMISAO? Otkad pomažem drug se životu promijen Pomoć je nužna. Ne tako davno osoba oboljelih od karcinoma bilo je malo, a danas gotovo da nema kuće u kojoj netko nije obolio. Nekad su nakon dijagnoze ljudi odlazili u bolnice i najčešće tamo čekali kraj, dok danas umiru u svojim kućama. Prečesto sami i usamljeni, jer nemaju nikoga da im pomogne Svi koji jednom odu u kućni posjet pa vide sreću na licima primatelja, više ne mogu odustati. Jer, osim što usrećujete čovjeka do sebe, i sebe nadograđujete i mijenjate se kao osoba • Piše Nina ORLOVIĆ RADIĆ Z a razliku od određenih dana i datuma u godini kada se obilježavaju i slave razne svečanosti ili, u prijevodu, rade stvari koje se od nas očekuju - peku purice, kite nadgrobni spomenici ili blagdanska drvca, a istovremeno u robnim kućama u velike kartonske kutije ubacuju živežne namirnice za siromašne - volontiranje, kao simbol čovjekoljublja, ne bi smjelo imati svoj zaseban dan ni tjedan ni godinu. Pomaganje bez obaveze i naplate nesebičan čin koji bi se trebao događati spontano i iskreno, iz pravog gušta i ljubavi prema homo sapiensu - trebalo bi biti prava i jednina obaveza čovjeka prema čovjeku. Međutim, kada bi to tako i bilo, samo volonterstvo, kao pojam i čin, ne bi egzistiralo i o njemu se, kao o nečemu plemenitom i humanom, ne bi pisalo. Bar što se tiče naše domaće prakse. No, dok je ovako kako je, osobama koje su to shvatile prije većine običnih smrtnika - jednostavno i veliko hvala. Ostalima, koji to ne čine, uvijek ostaje stara i sve više upotrebljavana - “kako da pomognem drugom, kad i meni treba pomoć”. No, zaboravlja se da se pomoć ne događa samo i isključivo u novcu. Ponekad je dovoljna samo lijepa riječ, čaša vode ili tek pitanje - “susjede, kako ste?”. Kako je to izgledalo u nas proteklog mjeseca koji je, kao i čitava 2011., godina, protekao u znaku volontiranja? Situacija oko bavljenja humanitarnim radom podsjeća na onu “čaša je na pola puna”, ovisno o tome s koje strane gledaš. Jer, dok nas s jedne strane bombardiraju lecima o tome koliko, zašto i kako nekome pomoći, a od posljednjeg mjeseca u godini čine mjesec darivanja i pra- Volonteri su rado vieni gosti u samačkim domaćinstvima i domovima za stare i nemoćne nja savjesti i svijesti, s druge se strane čini da je danas svima, ili barem velikoj većini, pomoć potreba. A kada je takvih potrebitih puno, kao i da ih nema. Jednostavno, čovjek se navikne na situaciju i pokušava joj se prilagoditi. Najčešće, sjedeći skrštenih ruku. Ipak se kreće Zahvaljujući raznim humanitarnim udrugama, nerijetko vezanim za zdravstvo ili centre za socijalnu skrb, a ponajviše pojedince, volonterstvo se održava. Hvalevrijednu inicijativu pokrenuli su i domovi zdravlja Istarske županije, koji od prošlog mjeseca organiziraju palijativnu skrb. Tim koji je osnovala dr. Julijana Marković čine stručne osobe - onkolozi, psiholozi, - Pomoć je nužna. I ne tako davno osoba oboljelih od karcinoma bilo je malo, a danas gotovo da nema kuće u kojoj netko nije obolio. Nekad su nakon dijagnoze ljudi odlazili u bolnice i najčešće tamo čekali kraj, dok danas umiru u svojim kućama. Nažalost, prečesto i sami i usamljeni jer nemaju nikoga da im pomogne. To što su im možda sinovi i kćeri u Americi ili Australiji nije alibi za nečije druge sinove ili kćeri, koji možda žive kuću do kuće ili stan do stana, da im ne pomognu. Upravo stoga, organiziranjem dobre palijativne skrbi, oboljelima bi u pomoć - a nekad je to samo kraći obilazak i razgovor, hranjenje ili davanje lijekova, odlazak u kupovinu i slično - susjed mogao pomoći susjedu, odnosno čovjek čovjeku. I, naravno, svi zainteresirani za pomoć trebali bi položiti tečaj, objašnjava dr. Čačić-Momčinović, dodajući da se svaka punoljetna osoba može obratiti obiteljskom liječniku oboljele osobe, koji će ih povezati s pulskom Udrugom za borbu protiv raka i informirati o daljnjim postupcima. - Čini se da većih zavrzlama nema, osim što je potrebna dobra volja i veliko srce, pitamo ravnateljicu rovinjskog Doma zdravlja, koja to i potvrđuje, opetovano podsjećajući da svuda oko nas žive ljudi kojima je naša pomoć potrebna. A već sutra, također, i na činjenicu da bismo se i sami mogli naći u sličnoj situaciji. neurolog, psihijatar i liječnici obiteljske medicine. - Ukratko, palijativna skrb dobrim dijelom funkcionira uz pomoć zajednice. Smisao je oboljelim osobama, uz medicinsko osoblje, biti pri ruci i pomoći im u obavljanju svih onih važnih i manje važnih poslova koje oni zbog težih oboljenja, privremene ili stalne oduzetosti, ne mogu obavljati, objašnjava nam ravnateljica rovinjskog Doma zdravlja dr. Oriana Čačić-Momčinović. Koliko je ta pomoć nužna govori i podatak da je, prema njenom iskustvu i spoznaji, trenutno bar desetak pa i više Rovinjaca nepokretno ili teško pokretno. Najčešće je riječ o starijoj, bolesnoj i samačkoj One to rade populaciji. na svoj način »esto zaboravljamo da se pomoÊ ne dogaa samo i iskljuËivo u novcu. Ponekad je dovoljna samo lijepa rijeË ili tek osmijeh, Ëaša vode ili pitanje - “susjede, kako ste?” I prije organizirane palijativne skrbi bilo je, dakako, dobrih Samarićana. O humanitarnom radu Rovinjke Mirjane Kmačić-Pellizzer već i vrapci pjevaju svoju pjesmu. Krenulo je još sredinom devedesetih, a posljednja je njena humanitarna akcija zabilježena kon- nedjelja Kuća od postolja do tornja plus Čileanski arhitekti Mauricio Pezo i Sofia von Ellrichshausen zaslužni su za projekt obiteljske kuće “Casa Cien” u gradu Concepcionu. Sastoji se od svojevrsnog postolja i tornja čije su stranice “razlomljene” prozorima različitih veli- Nedjelja, 2. listopada 2011. 11 * čina. Jednostavan oblik kuće rezultat je dvaju zasebnih tlocrta koji nude novu interpretaciju organiziranja obiteljskog života. Interijer se sastoji od 12 “jedinica” asimetrično podijeljene u četiri zone. (I. Ko.) ima, u mom nilo - sve! cem rujna, kada se rovinjska maratonka/humanitarka vratila sa sedmodnevnog trčanja iz Španjolske, konkretno svetišta Santiago di Campostella. Ovog puta, uz pet talijanskih maratonki kao jedina Hrvatica te uz Mariju Luisu Malvestitti i inicijatorica maratonskog trčanja/hodočašća u korist talijanske zaklade i za pomoć oboljelima od karcinoma Associazione Cancro Primo Aiuto Onlus. - U šest dana nas šest žena pretrčalo je bez stanke trasu dugačku preko 800 kilometara. Iz francuskog grada St. Jean Pied de Port preko preko Pirineja valjalo je doći u poznato svetište. Uz vremenske neprilike, kišu i vjetar koji su nas pratili prvih dana, uspjele smo čuti na misi u katedrali zahvalu te prozivanje Hrvatske kao zemlje iz koje dolazim bila mi je najveća sreća i jedina prava zahvala za uložen trud. Taj ponos i zadovoljstvo koje vas čitavim bićem preplavi ne može se ni s čim drugim usporediti ni nadoknaditi, objašnjava Kmačić-Pellizzer. Uz Kmačić-Pellizer, Rovinj ne spava na lovorikama. Po uzoru na Facebook Humanitarce Pula, koji su upravo ovog rujna obilježili prvu godišnjicu djelovanja, ista se udruga, ali rovinjska, osniva nekoliko mjeseci kasnije i u gradu svete Eufemije. Na njenom je čelu, kao jedna od inicijatorica, i Cristina Benussi. Mlada žena, poduzetnica, majka. - Zašto volontiram? Zašto pomažem? Pa valjda jer osjećam da ne mogu drugačije. Poseban razlog ne postoji. U početku mi je možda samo nedostajala inicijativa, taj prvi pokret koji sam učinila uz pomoć pulskih prijatelja. Vidjevši što i kako oni rade, pomislila sam da i ja, konkretnim radom, mogu pomoći svojim susjedima. Uz pomoć “Ponos Hrvatske” Mirjani KmaËiÊ-Pellizzer Poznata rovinjska humanitarka i maratonka Mirjana Kmačić-Pellizzer poznata je po svom višegodišnjem nesebičnom pomaganju pojedincima, obiteljima i udrugama ne samo iz Rovinja i Istre, već čitave nam domovine pa i van državnih granica. Za svoj trud ove je godine, prema mišljenju posebnog ocjenjivačkog suda, dobitnica i visoko vrijedne nagrade pod nazivom “Ponos Hrvatske”, a koju promovira nevladina Udruga za promicanje hrabrosti, humanosti i nesebičnosti. Statua “Srce na dlanu” bit će joj svečano uručena 22. siječnja dogodine u Zagrebu, a dobit će je iz ruku predsjednika države dr. Ive Josipovića. Mirjana KmačićPellizzer “pokorila” je ove godine i Antarktik prijateljice Denise Kondić Bašić otvaramo fejs stranicu i pokrećemo ideju. Danas je u našoj virtualnoj udruzi više od 400 humanitaraca, iako, naravno, većina nije aktivna, priča nam Benussi, a na pitanje kako aktivirati ljude dobivamo jednostavan odgovor. - Svi koji jednom odu u kućni posjet i doniraju hranu, odjeću ili obuću pa vide sreću na licima primatelja, više ne mogu odustati. Jer, osim što usrećujete čovjeka do sebe, i sebe nadograđujete i mijenjate se kao osoba. Konkretno, kada me pitate što se u mom životu pro- mijenilo otkad volontiram - sve. Primjerice, u radnju više ne odlazim kada ne trebam, pazim i razmišljam što kupujem i da li mi ta stvar uistinu treba. Osim toga, i kao osoba se osjećam bolje kada nešto što drugom čovjeku treba sama mogu pokloniti. Sve dok se ne ode na prvu donaciju, teško je shvatiti o čemu govorim, i sve dok ne vidiš suze radosnice na licima ljudi, teško je razumjeti. Zato je moj životni kredo i poruka svim ljudima dobrog srca carpe diem i to ne nužno i uvijek isključivo za sebe same, poručuje Cristina Benussi. 12 nedjelja Ne(savršeni) roditelji plus Koliko roditelja kaže: “Svom djetetu nikad neću dopustiti da stalno gleda crtiće”. Toga ćete se i pridržavati dok neće doći dan kada ćete s djetetom biti doma sami, a čeka vas kuhanje ručka, nekoliko mašina prljavog rublja, ribanje kupaonice... Ili Nedjelja, 2. listopada 2011. * pak “Ja ću biti kul mama”. Samo što kul mame ne zvuče isto kao i vaša mama. A vi zvučite. “Neću nikada dopustiti djetetu ispade bijesa u javnosti” Zar je netko spomenuo riječ dopustiti? Čini se da te male osobe same donose odluke o tome. (I) SMRT SERGIA BONELLIJA, OCA Sto mu pa gdje Piše Lara BAGAR “T isuću mi skalpova”, uzviknuo je Zagor. “Caramba, carambita”, zacvilio je Chico. “Judine mu krvi”, stoički je promrmljao Mr. No i svi ostali strip prijatelji, od rođaka Texa Willera, Dylana Doga, Nathana Nevera, Martina Mysterije, Latarusa Ledda kada su početkom tjedna saznali da ih je napustio “otac” Sergio Bonelli, poznati talijanski strip crtač i izdavač većine stripova o junacima koji su obilježili djetinjstva milijuna čitatelja. No, pravi strip fanovi na ovim prostorima kažu da je strip zamro s raspadom Jugoslavije. A onda je ovoga tjedna umro i Bonelli. I strip više neće ostati isti, iako će neustrašivi junaci i dalje živjeli na način o kojem smo sanjali . Sergio Bonelli Puljanin crtao za Bonellija Otac stvorio “Texa Willera”, a sin pod pseudonimom Zagora Sergio Bonelli bio je vlasnik nakladničke kuće Sergio Bonelli Editore koja se proslavila izdavanjem stripova. Bonelli je u strip umjetnost krenuo stopama svoga oca Gian Luigija, koji je 1948. godine stvorio lik teksaškog rendžera Texa Willera. Sergio Bonelli, pišući pod pseudonimom Guido Nolitta da bi se razlikovao od oca, bio je autor scenarija za “Zagora”, koji je kreirao 1961. godine, i “Mr. Noa”, bivšeg američkog vojnika koji živi u Amazoni. Njegova nakladnička kuća izdavala je, osim onih o likovima koje su stvorili otac i sin Bonelli, brojne stripove drugih autora poput “Dylana Doga”, “Komandanta Marka”, “Martina Misterije” i drugih. Goran Parlov je za Bonellija crtao “Texa Willera” Svatko tko je ikada pratio strip kulturu na spomen imena Gorana Parlova ne ostaje indiferentan. Naime, ovaj Puljanin, jedan od najpoznatijih strip crtača, svoju afirmaciju nije stekao radom za Amerikance, već se proslavio radeći za kuću zahvaljujući kojoj je većina današnjih 30-godišnjaka u nas zavoljela strip, milanski Sergio Bonelli Editore. Nakon što je diplomirao na Likovnoj akademiji u Zagrebu krenuo je u svijet, a zahvaljujući talentu i marljivosti cr- tao je za Ken Parker Magazin, Marvel... Parlov je vrhunski strip crtač i profesionalac koji se probio na dvije najkomercijalnije strip fronte: Bonellijevoj (tko na našim prostorima nije zavolio barem nekog junaka ove škole?) i američkoj superherojskoj. Neumorno, iz dana u dan, iz godine u godinu, njegovi crtački radovi putuju na relaciji Zagreb - Milano - SAD. Fanovi i prijatelji ga nisu zaboravili, a za Libellus potpisuje naslovnice luksuznih izdanja “Magičnog Vjetra”. Fanovi su jedno, ali Goran je jedini strip crtač s ovih prostora koji je imao priliku raditi i upoznati Sergia Bonellija. Bonelli me pitao kada ću doći crtati “Texa”? - Totalno mi je čudno da se na kraju ispostavilo da sam jedini s ovih prostora koji je radio za kuću Sergio Bonelli Editore. Utoliko je čudnije jer su Bonellijevi stripovi ovdje oduvijek imali gotovo kultni status i općenito bili najprodavaniji. I dan-danas nitko ne može svrgnuti Zagora s trona, što se prodaje tiče. A i našli su svoje mjesto duboko u kolektivnoj svijesti poklonika i općenito ljudi s ovih prostora. Ni danas nije čudno vidjeti nekoga u majici s likom Zagora. Stoga ne mogu naći riječi da opišem koliko mi je to bila velika čast, da se živuća legenda kao što je Sergio Bonelli zauzme za mene i da me želi u svom staffu. Već pri prvom susretu osjetio sam plus nedjelja “Zabranjeni” hoteli Nedjelja, 2. listopada 2011. Na nimalo pohvalnoj listi najgorih hotela po mišljenu putnika našao se Club Aqua Gumbet, koji se nalazi u turskom gradu Gumbet. Devedeset posto putnika koji su ocjenjivali hotele po Europi ne preporučuju nikome ovaj hotel. Iz ista zemlje dolazi i drugoplasirani najgori hotel Altin Orfe, koji se nalazi u Icmeleru. (I) * * Bez usporedbi, molim Kada roditelj započne rečenicu s “Zašto nisi poput…”, tinejdžer si automatski želi počupati kosu s glave. Bez obzira radi li se o najboljem prijatelju ili mlađoj sestri, većina roditelja ne shvaća da se zbog toga tinejdžeri osjećaju loše i da im šalju poruku da sami nisu dovoljno dobri, narušavajući samopouzdanje. (I) 13 * * * M. MIJOŠEK L. BAGAR “ZAGORA”, UZBURKALA JE DUHOVE, NO NE ONE IZ DARKWOODA, VEĆ ONE SA STRIPOM Darkwoodskih mi bubnjeva, gdje je taj Zagor - Mario Benčić i Denis Nemeš gromova, je taj strip? iznimnu toplinu i ljubav koju je imao prema stripu. Entuzijazam je prštao na sve strane. Kada sam došao raditi u Bonelli imao sam dvije epizode “Nicka Raidera” iza sebe i bio kompletno nepoznati crtač. Ući u staff “Texa Willera” bila je najveća čast koju ti je ta izdavačka kuća mogla pružiti. “Tex” je apsolutna legenda, i to više od 60 godina. Sergio me godinama zaustavljao po hodnicima s istim pitanjem - kad ću mu doći crtati “Texa”, sjeća se Goran. - Nakon što sam iza sebe imao pet epizoda “Nicka Raidera” uletio je u ured Renata Queirola i rekao mu - “Ok, kad mi ga već ne daš za regularnu seriju “Texa”, onda mi ga barem daj da mi napravi jedan “Texone”. “Texone” je knjižurina od 240 stranica rezervirana samo za najveća svjetska imena. Imena kao što su Bernet, Alfonso Font, Magnus, znaš onaj od “Alana Forda”…, priča nam. Bonelli je živio za avanturu - I onda sam se i ja našao među njima. I to kao kompletno nepoznati crtač, priča Goran i objašnjava da je to bila I. Zirojevi Bonelli je proizvodio stripove koji su mu se sviđali - čista avantura, akcija i vrlo klasičan pristup, jednostavna klasična rešetka s pravocrtnom pričom bez crtačkih ili scenarističkih ekstravagancija, kaže strip crtač Puljanin Goran Parlov koji je kod Bonellija u Milanu proveo 15 godina Goran Parlov: Bonelli mi je označio životni put jedna od Bonellijevih odluka koja je sablaznila redakciju. Claudio Nizzi napisao je priču koja je bila daleko od uobičajenih “Texovih” standarda. Bilo je to nešto više u stilu “Posljednjeg Mohikanca” i općenito veliki hommage Hugu Prattu. Koliko mi je danas drago što sam to napravio. Nakon toga sam godinama radio horor-vestern serijal “Magico Vento”. A svih tih godina Bonelli me neumorno proganjao pitanjem kada ću mu doći u regularnu seriju “Texa”, priča Goran o Bonelliju. - Ja sam se tom čovjeku iskreno divio. Nakon desetljeća u tom poslu i dalje bi svaku epizodu pred izdavanje pro- čitao, eventualno dao par crtica za korekcije i davao zeleno svjetlo. To je nevjerojatno jer Sergio Bonelli Editore ima više od 50 serijala mjesečno i on bi sve to sam pročitao prije izdavanja. Mislim da je tu “Nathan Never” bio svojevrsni izuzetak jer se možda i nije najbolje snalazio s tim, recimo to tako, cyber pričama. Čovjek je živio za avanturu. U onom najklasičnijem smislu, veli. - Kako je utjecao na mene? Ne znam točno, ali znam da je puno. Radio sam za njega više od 15 godina. Neupitno je da kad za nekog radiš toliko dugo, onda i poprimiš puno od istoga. Način pričanja priče, režiranja, montažu stranice. Sve je to bilo zadano. A on je proizvodio stripove koji su se njemu sviđali. Znači - čista avantura, akcija i vrlo klasičan pristup. Jednostavna klasična rešetka s pravocrtnom pričom bez crtačkih ili scenarističkih ekstravagancija. Crtež se morao prilagoditi tom malom Bonelli formatu. Crtačke ekstravagancije ili virtuoznosti u stilu Jeana Girauda (Blueberry) jednostavno nisu funkcionirale na tako malom formatu. Još jedno Bonellijevo dijete - Mr. No Alen VitasoviÊ - svi vole “Zagora” Mislim da sam poštena osoba i mali borac za pravdu, baš kao i Zagor, govori je Alen Vitasović o svojoj strasti prema Zagoru Teneju, duhu sa sjekirom. - On je bio pojam moralne vrijednosti, poštenja, pravde, iskrenosti, snage i hrabrosti, što me kao mladog zadivilo. Iako sam puno čitao i “Velikog Bleka”, “Zagor” mi je ostao broj jedan. A kako sam ga zavolio, duga je priča. “Zagor” je u nas počeo izlaziti negdje 1968., u vrijeme kada sam se rodio. S 5-6 godina počeo sam kod susjeda čitati stripove. Kad sam odrastao, “Zagor” je prestao izlaziti, a 1994./95. ponovno je počeo izlaziti, i to od prvog broja, u novom dizajnu, no crtež je ostao isti. Bio sam toliko sretan da sam kupio baš svaki broj. Podsjeća me na djetinjstvo i bezbrižnost. Inače sam sanjar. Volim maštati, a stripovi poput “Zagora” i sličnih junaka bili su mi utočište i ritual koji je ostao. I moj 16-godišnji sin nastavio je čitati pa to postaje i mala obiteljska tradicija. U svojoj kolekciji imam 600-700 brojeva, veli nam Vitasović. Stripaši su posebna vrsta ljudi - Stripaši su posebna vrsta ljudi i godine nisu važne. I za moj omiljeni strip Asterix kaže se da je rađen za sve generacije, veli Denis Nemeš, veliki ljubitelj stripa i jedan od autora www.comicnet.org, sitea s kojeg se mogu besplatno skidati stripovi u virtualnom obliku. Pitamo je li isto čitati strip na kompjuteru i u papirnatom izdanju. - Kao mali nikako nisam mogao doći do epizode gdje Indijanci ubiju Zagora “Divovi dobra i zla”. I pročitao sam je s jednakim žarom na računalu, baš kao i u fotelji. Medij nije bitan ako je ljubav u pitanju. Moj omiljeni strip je “Asterix i legionari”, pročitao sam ga 70 puta i uvijek mi je zanimljiv”, kaže Nemeš koji je ime dobio po strip junaku - vragolastom Denisu. Dok smo mi razgovarali s Denisom, Mario Benčić, pulski voditelj, snimao ga je za radio. Benčić nije izdržao i brzo je prokomentirao: “Bonelli mi je bio bitan u nekom razdoblju osnovne škole. S 12-13 godina možeš čitati ‘Texa Willera’ i ‘Zagora’”. SreÊa do neba Kao osnovnoškolka obožavala sam stripove, naprosto sam ih gutala. Ogromne buntove držala sam na ormaru, nažalost mama je sve pobacala kada smo se selili… Svakog tjedna bih trčala do kioska vidjeti je li izašlo novo izdanje “Alana Forda”, “Zagora”, mog omiljenog junaka “Bleka Stene”, “Komandanta Marka” ili “Stripoteke”. Kada bih u staklenom izlogu ugledala novi broj, srce bi brže zakucalo, a sreća kipjela iz mene do neba… Osim legendarnog “Alana Forda” i “Zagora Teneja”, moj apsolutni favorit u “Stripoteci” bio je Aster Blistok, a voljela sam i Srebrnog letača, Konana, Ripa Kirbeyja, Modesty Blaisea… (M. Vermezović Ivanović) Poanta je bila u sintetiziranom crtežu. Sve što je višak ili čini vizualnu mrlju briši, miči i sintetiziraj do maksimuma. Bila je to formula koja je, u biti, preuzeta iz američkog “golden age” stripa. “Rip Kirby”, “Johnny Hazzard”, “Flash Gordon”, “Steve Canyon”, čisto da pojasnim, autora kao što su Alex Toth, Frank Robbins, Alex Raymond, Noel Sickles, ljudi od kojih je Sergio kupio inspiraciju. Sve je to industrijski, popularni strip za masovnu upotrebu. I Sergio od tog epiteta uopće nije bježao. Strip po njegovom načelu je jednostavna jeftina umjetnost dostupna širokim masama. Bez ikakvih artističkih pretenzija. Možda je “Dylan Dog” pokušalo nešto promijeniti u tome. Na kraju je i otišao dalje od ostalih, utro nove staze, ali je u glavnini ipak ostao u okvirima standardne Bonellijeve rešetke. I, ako se dobro sjećam, Bonelli u početku nije uopće htio tu seriju, ali prodajni rezultati su vrlo brzo postali astronomski (do 350.000 primjeraka po epizodi) pa je silom prilika, eto, “Dylan Dog” preživio. Ne samo da je preživio, nego je po prodaji stao rame uz rame s legendom. Prodavao se isto kao i “Tex Willer”. Mislim da su Sergiu mnogi prigovarali za sve i svašta, za staromodnost, klasičnost. Ali kako prigovarati čovjeku koji je taj brod uspješno vodio desetljećima. Publika je odlučila. Godine su pokazale da je način bio ispravan. A što je ostavio iza sebe? Mislim da je povijest to već pokazala. Tex živi 60, a Zagor 50 godina. I mislim da tu definitivno nije kraj. Sergio Bonelli Editore ide dalje i mislim da ćemo još dugo moći uživati u Sergiovoj ostavštini. Sergia nikada neću zaboraviti. A ono što je svima nama, tadašnjim klincima, dao, nemjerljivo je. Meni je označio životni put. Naučio me maštati, a naknadno objeručke primio u svoju tvornicu snova. I što je najvažnije, bio je jako dobar prijatelj. Osobito me veselilo što bi, čuo sam to od pokojeg kolege iz Milana, nakon što sam napustio tim i dalje ponekad na sastancima kolegija izdavačke kuće pitao: “Dobro, zašto taj dečko još uvijek nije u regularnoj postavi ‘Texa’?” Hvala ti puno Sergio!, zaključuje Parlov. 14 nedjelja plus SVE JE UČESTALIJE KORIŠTENJE KUĆNIH LJUBIMACA U LIJEČENJU DREVNA KINESKA BORILAČKA VJEŠTINA TAI CHI CHUAN Reuters Nedjelja, 2. listopada 2011. Labradori i retriv su najbolji terap Sjedinite um i tijelo Redovitim vježbanjem tai chija omogućuje se nesmetan protok energije energetskim kanalima, što pak rezultira osnaživanjem organa B ez obzira na to opisivali ga kao drevnu kinesku borilačku vještinu ili pak sve popularniji način rekreacije, Tai chi chuan sve više ljudi uklapa u svoje tjedne ili dnevne zadatke. Naravno, riječ je o “zadacima” za koje se sa zadovoljstvom pronalazi potrebno vrijeme jer oni donose samo dobrobit onome tko ih izvršava. Naime, za razliku od nekih drugih istočnjačkih borilačkih vještina, tai chi chuan ne koristi samo ruke, noge ili neke druge dijelove tijela da bi se obranilo od udarca ili protivniku zadao udarac, već koristi unutarnju energiju “chi” koja se određenim dugotrajnim vježbanjem stvara u organizmu i doprinosi harmonizaciji uma i tijela. Unutrašnja energija chi kreće se kroz 12 energetskih kanala jednakih onima u akupunkturi, a svaki je energetski kanal odgovoran za rad određenog organa u tijelu (pluća, srce, jetra...). Redovitim vježbanjem tai chija omogućuje se nesmetan protok energije energetskim kanalima što pak rezultira osnaživanjem organa, a onda i boljem zdravlju te, naravno, dugovječnosti. Upravo stoga, ova se vještina često naziva i “eliksirom mladosti”, a da je naziv itekako opravdan, potvrdila su i brojna znanstvena istraživanja. Naime, znanstvenici sa sveučilišta Tufts u Massachusettsu proveli su istraživanje na nekoliko stotina oboljelih od reumatskog artritisa koljena i zaključili da nakon samo nekoliko tjedana redovitog vježbanja tai chija dolazi do smanjenja boli kod oboljelih te do njihova lakšeg kretanja. Dvije međusobno neovisne studije od kojih je jedna obavljena na Tajvanu, a druga u Australiji, pokazale su pak da vježbanje ove kineske vještine može poboljšati stanje pacijenata koji pate od dijabesa tipa 2. Najnovije je pak istraživanje, provedeno na Medicinskom fakultetu Harvard i Medicinskom centru Beth Israel Deaconess u Bostonu, pokazalo da je upravo tai chi idealna rekreacija za srčane bolesnike, koje se do sada uglavnom odvraćalo od bilo kakve fizičke aktivnosti. Istraživanje je, naime, pokazalo da ova kineska borilačka vještina bolesnicima s kroničnim zatajenjem srca poboljšava raspoloženje i vraća samopouzdanje da se okušaju i u drugim oblicima tjelesne aktivnosti te tako poboljšaju kvalitetu života. Ova se vještina pokazala učinkovitom i kod tretmana kroničnih bolesti, kod bolova u kostima i mišićima, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze, Alzheimerove bolesti te raznih psihosomatskih bolesti. Nadalje, štiti od stresa, brzo otklanja posljedice stresa i kronični umor, povećava vitalnost i zaštitu tijela i uma od štetnih posljedica raznih patogenih zračenja. K. KRIKŠIĆ nemojmekrivoshvatit Bez komentara N eku večer, u jednoj od inih informativno-zabavnih emisija, uveseli me jedan pametan srednjoškolac. Marljivo je učio, no avaj. Dva dana pred kraj godine u imeniku pet nemogućih komada za ispravit. Znate ono - jedinice velike ko kuće i, brate, strše iz imenika za poludjet. Malac je, dakle, mislio i poput Baltazara smislio. Ispisao se iz riječke gimnazije, upisao u zagrebačku, položio za upisninu pet tisuća kunića te u 48 sati obavio nemoguću misiju. Pametno dijete, još pametnijeg riječkog poduzetnika, poispravljalo ocjene u šubu i, naravno, prošlo razred. Priča iz hrvatskog obrazovanja dobila je happy end. No, ku’š ti kod domaćeg tipa dugotrajne sreće. Uostalom, što će ti i ovce i novci kada se ne možeš u selu pohvaliti. To ti je isto kao da imaš mladu i lijepu ljubavnicu, a o tome moraš šutjeti. Pa, skoro da ti dođe da od svega odustaneš. Dogodi se, dakle, kvaka 22. Dijete, sada već dokazano pametno, Nina Orlović Radić sa zagrebačkom je svjedodžbom poželjelo maturirati na poznatom terenu i u društvu starih, riječkih kolega. Može biti da im je tako poduzetan obećao i posao na atraktivnom mjestu, gdje će on naravno biti menadžer. No, u Rijeci ga dočekaše stari profesori i problemi, uvećani za pet prolaznih ocjena. I digla se frka. Proradile neke komisije, pa sada ispituju i prve i druge profesore, pa se oni, baš kao i nedavno pametni klinac, nađoše pred hrpom pitanja i ispit(ivanj)a o tome kako je to sve, jelte, uopće lijepo moguće u Lijepoj našoj. Jer da nije tako, ni vijest koja je iza ove odmah uslijedila ne bi mogla proći, a započi- nje objavom kako je osoba X i Y od jučer odlučila i postala dizajner(ica). Iš ti sada nečije školovanje, talent i trud kada je X i Y osoba jučer nešto odlučila. Dakle, sve se može što se hoće. Problem je u stavu, odnosno u tome imaš li ga ili ne. Moji me krivo u djetinjstvu podučiše da je rad stvorio čovjeka pa mi sad ko breme u naslijeđe ostaviše da to objasnim sinu, a da se ja od izrečene gluposti ne zacrvenim, a on od smijeha ne uguši. No, što da radim kada se takve misli i životne poduke u nekim obiteljima prenose s koljena na koljeno. U drugima se, bit će materijalno bogatijima, prenosi obiteljska srebrnina, a u onim dovitljivijima “muda labudova”. U toj mi trudbeničkoj misiji ništa ne ide na ruku. Eto, ni onih tristotinjak krava i volova koji su zaposjeli dvorište jedne seoske općine. Vlasnici grla, brižni ljudi, ostadoše bez zemlje, pa sada svi zajedno protestiraju. Na brisanom prostoru, osim što kravice danonoćno muču, načelniku ostavljaju i balegu, pa on sada lijepo s prozora na katu zapisuje količinu, jelte, govana koja ga okružuje. Još mrtav-ladan poručuje da u svih godina koliko stoluje u toj seoskoj općini ni za jedan posao nije dobio ni janjca, što nas gledatelje opet čini tužnima. - U radu je spas, započeh tako svom novopečenom brucošu. Gledam ja njega blijedo, sluša on mene još bljeđi. Neugodnjak dubok i mučan nad oboma. Pričam svjesna da ovaj posao, kao “Oče naš”, moram pred pomlatkom odraditi. I baš u trenutku kad pomislim na Boga, ukaže se Ona, i objasni mom potomku i čitavoj naciji ono što sam mu i sama prije fakulteta željela reći: “Posađene biljke će izrasti u četiri godine u predivno drveće i davati plodove kakve želimo.” U protivnom, dodah i ja, izostanu li plodovi, majka te čeka u Rovinju. Sin osta bez komentara. Na Kosoričinu ni riječ da bi rekao. plus Nedjelja, 2. listopada 2011. RAZNIH BOLESTI veri peuti B rojna istraživanja potvrdila su da ljubav prema nekome, pa bio to i loš kućni ljubimac, opušta, smiruje, tjera samoću, tugu, bol i strah. Korištenje kućnih ljubimaca u terapiji različitih bolesti postaje sve učestalije, jer nas oni mogu nasmijati i potaknuti na svakodnevne tjelesne aktivnosti, ili pomoći da proširimo krug prijatelja. Za razliku od ljudi, s kojima komunikacija može biti složena i nepredvidiva, životinje osiguravaju stalan izvor utjehe i pažnje. Kod nekih pacijenata one bude nagon za njegovanjem, čine ih sigurnijim, zaštićenijim i bezuvjetno prihvaćenim. Rezultati brojnih istraživanja pokazali su da su oni pacijenti koji su hospitalizirani na odjelu za bolesti srca zbog angine pektoris ili srčanog udara, a imali su kućne ljubimce, umirali godinu dana kasnije od onih koji ih nisu imali. Pacijenti koji su prije operativnog zahvata nekoliko minuta gledali akvarij s tropskim ribicama, bili su prije ulaska u operacijsku salu smireniji od onih koji su bili sami. Vlasnici pasa lakše se bore sa stresom. Uopće nije važno da li je kućni ljubimac pas, mačka, papiga, zlatne ribice, reptil, zec, zamorac, koza, konj. Važno je da se njegova narav složi s vlasnikovom, da vlasnik realno sagleda svoje navike, prostor u kojem živi jer, u suprotnom, kućni ljubi- mac može, umjesto terapijskog djelovanja, biti novi izvor stresa. Vlasnici kućnog ljubimca osjećaju se odgovorni i potrebni živom biću o kojem brinu, što pojačava instinkt za preživljavanje. Tako su mnoge osobe oboljele od raka živjele duže jer su osjećale da su potrebne svojim ljubimcima. Ljubimci nude bezuvjetnu ljubav, ne procjenjuju i ne sude, potiču vlasnika da ne misli samo na sebe, već i na okruženje. Pomoć životinja značajna je i u radu s autističnom i zlostavljanom djecom te s onima koji su preživjeli veliku nesreću. Na nervoznu djecu smirujuće djeluju ptice, hrčci i ribice, dok male životinje vraćaju u sadašnjost oboljele od Alzheimerove bolesti. Djeca s poremećajem pažnje, mentalni bolesnici i oni s emocionalnim problemima, u prisutnosti životinja ponašaju se pozitivno. Kućni ljubimci lijek su za depresiju jer potiču stvaranje i razvoj socijalnih kontakata. Čuvanje kućnih ljubimaca u terapijske svrhe po nekim zapisima datira od 9. stoljeća. Prema doktoru veterine Alenu Shoenu, svatko od nas emitira energetske signale vezane za najdublja osjećanja, a njih hvataju naši kućni ljubimci i pokušaju nam pomoći, iako se ne zna zašto. U jednoj je kanadskoj studiji dokazano da psi mogu predvidjeti epileptički napadaj kod djeteta pa pas cvili ili se privija uz tijelo djeteta pola sata prije napadaja. To je bitno jer se kod bolesnika javlja jak strah zbog neizvjesnosti koju nosi epileptički napadaj i tako imaju vremena reagirati lijekovima. U istraživanjima, kao najbolji “terapeuti” među psima pokazali su se labradori i retriveri. (Izvor: Narodni zdravstveni list PGŽ) Kviz Arhiva/S. RADOLOVI Pacijenti koji su prije operativnog zahvata nekoliko minuta gledali akvarij s tropskim ribicama, bili su prije ulaska u operacijsku salu smireniji od onih koji su bili sami vije. Upravo su jedinice pod njegovim zapovjedništvom bile prve talijanske koje su okrenule topove protiv svojih dojučerašnjih saveznika Nijemaca i prešle na stranu partizana. Početkom prosinca Carlo Ravnich 1943. dvije divizije su spojene u jednu pod nazivom Talijanska partizanska divizija “Garibaldi”. U novom ustroju bojnik Ravnich zapovijeda prvom brigadom. S njom su- djeluje u bici kod manastira u Ostrogu gdje je eliminirano gotovo cjelokupno vodstvo četničkog pokreta u Crnoj Gori. Zbog zasluga unaprijeđen je u čin potpukovnika (tenente colonnello) te od lipnja 1944. preuzima zapovjedništvom nad cijelom divizijom. Na čelu joj ostaje sve do povratka jedinice u Italiju u ožujku 1945. Za ratne zasluge odlikovan je Ratnim križem i Srebrnom medaljom. Nakon rata unaprijeđen je u čin generala te postaje zapovjednikom alpinske brigade “Cadore”. Nikad se nije vratio u rodni kraj jer je odbijao priznati novu političku situaciju u kojoj je Istra postala dio Jugoslavije. Umro je 2. ožujka 1996. u mjestu Bordighera u Liguriji. Zanimljivo je spomenuti da je, po vlastitoj tvrdnji, Ravnich iz fondova svoje divizije dao partizanima dva milijuna lira kojima je ljeta 1944. financiran put jugoslavenske delegacije u Napulj na susret s Churchillom, a dio tog novca vjerojatno je utrošen i za novu Titovu uniBojan HORVAT formu. Priredili Davor ŠIŠOVIĆ i Goran PRODAN Istra Dio antičke pulske kuće prezentiran je u prostorijama banke Provjerite svoje znanje o Istri, Istranima/Istrijanima i koječemu istarskom i s Istrom u vezi 1. Vrijedan arheološki lokalitet iz vremena antičke Pule, koji je danas dijelom u prostoru OTP banke te u dvorištu koje zatvaraju zgrade u Ulici Sergijevaca i na Usponu sv. Franje Asiškog, dobio je ime po u jednoj prostoriji pronađenoj mramornoj glavi žene, datiranoj u 1. stoljeće, a atribuiranoj slavnoj rimskoj carici: a) Liviji Druzili b) Mesalini c) Agripini Mlađoj d) Popeji Sabini 2. U Istri nekoć vrlo popularna dijatonska harmonika trieština ime naravno vuče iz Trsta gdje se izrađivala od 1862. godine u radionici majstora po kojem se često zove i: Forši niste znali… …da je zapovjednik Talijanske partizanske divizije “Garibaldi” Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije bio Istrijan Carlo Ravnich iz Štrmca u općini Sveta Nedelja na Labinšćini. U trenutku kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu 8. rujna 1943. na području bivše Jugoslavije našlo se oko 300.000 njenih vojnika. Samo se dio njih uspio preko mora vratiti u Italiju, dok je većinu zarobila njemačka vojska i poslala u logore u Njemačkoj. Ipak, oko 50.000 talijanskih vojnika prelazi na stranu jugoslavenskih partizana, uključujući i dvije divizije “Venezia” i “Taurinense”. U sklopu potonje nalazila se i artiljerijska grupa “Aosta” pod zapovjedništvom bojnika (maggiore) Carla Ravnicha. Ravnich je rođen 31. ožujka 1903. U mladosti je radio kao rudar u labinskim ugljenokopima, a 1923. je pozvan na služenje vojnog roka. Postavši časnik Prve pukovnije alpinske artiljerije sudjelovao je u ratu u Etiopiji, potom u kratkotrajnom ratu Italije s Francuskom 1940., pa s Grčkom te u okupaciji Jugosla- 15 a) hohnerica b) guerinka c) malapina d) plonerica 3. Codice Diplomatico Istriano, Istarski diplomatički zbornik, veliku i vrlo značajnu zbirku više od 1.500 isprava vezanih za područje Istre i Trsta, nastalih u razdoblju od 50. do 1526. godine, prikupio je i za tisak priredio polovicom 19. stoljeća povjesničar: a) Pietro Kandler b) Gian Rinaldo Carli c) Carlo De Franceschi d) Pietro Stancovich 4. Površinom najmanja jedinica lokalne samouprave na istarskom poluotoku je: a) Muggia b) Funtana c) Sv. Petar u Šumi d) Kastav 5. Jedan od glavnih graničnih prijelaza u Istri je Kaštel po naselju ponad njega čije je staro talijansko ime: a) Castel Marte b) Castel Venere c) Castel Giove d) Castel Giunone 6. Likovna kolonija manifestacija je na kojoj umjetnici stvaraju na licu mjesta, ostavljajući barem po jedno djelo za fundus organizatora. Najstarija takva slikarska kolonija u Istri, koja i danas traje, pokrenuta je u jednoj hotelijerskoj kompaniji i nosi naziv: a) Istraturist Umag b) Laguna Novigrad c) Riviera Poreč d) Adris Rovinj 7. Osim u rukometu i boćanju, Istra nije baš nekom množinom zastupljena u hrvatskim prvoligaškim natjecanjima sportskih klubova. U kojem od ovih sportova u aktualnoj natjecateljskoj sezoni iz Istarske županije nema nijednog kluba u prvoj ligi? a) odbojka - muški b) kuglanje - žene c) košarka - žene d) vaterpolo - muški 8. Od ostataka tijesta napravljene kuglice pa oblikovane u obične forme, popržene na ulju i potom posute šećerom ponegdje se u Istri poslužuju za marendu, a zovu se: a) babajoge b) nonestare c) tetebele d) barbebjanke 9. Trepetika je u južnoj Istri naziv za jasiku, ali u sjevernoj Istri i na Ćićariji trepetika je: a) bukva b) breza c) omorika d) lipa 10. Krović nad ognjišćem koji skuplja dim prema dimnjaku je: a) capa b) kapa c) napa d) sapa Pet ili manje točnih odgovora: nedovoljno za “istrovnicu”, 6-7 točnih: idi učit’!, 8-9 točnih: vrlo dobro, služimo narodu, svih 10 točnih: javite se uredniku radi suradnje, volonterske naravno. Rješenja: 1c, 2d, 3a, 4b, 5b, 6c, 7d, 8a, 9b, 10c nedjelja 16 nedjelja plus Nedjelja, 2. listopada 2011. SJEVERNA KOREJA - ZEMLJA U KOJOJ STRANCI NISU RADO VIĐENI GOSTI Nepovjerenje kao osno Reportaža Narodna palača Metro U razgovoru s “vodičima” koji su nam prilikom posjeta Sjevernoj Koreji stavljeni na raspolaganje, što je i jedini način da posjetite ovu zemlju, shvatili smo da ondje i zidovi imaju uši. Nitko nikome ne vjeruje i nitko se ne usuđuje sumnjati u ispravnost postojanja ovakvog sustava Napisao i snimio Nenad SEFERAGIĆ I ako smo dobro zakoračili u 21. stoljeće, još postoji poneki kutak na Zemlji u kojem stranci nisu rado viđeni i gdje je gotovo nemoguće kročiti. Jedna od takvih zemalja je Sjeverna Koreja. Teško je definirati sustav Sjeverne Koreje. Kult ličnosti razvijen do apsurda zvijezda je vodilja njihova društva. Korijene je postavio Kim Il Sung, kojega je nakon smrti naslijedio sin Kim Jong Il. Koliko se god iz službenog naziva zemlje može iščitati “demokracija” (Demokratska Narodna Republika Koreja - ime koje se Sjevernokorejcima više sviđa od ustaljenog naziva Sjeverna Koreja), već na prvi pogled posjetitelju je jasno da u ovoj zemlji demokracija postoji samo u službenom nazivu države. Jedan čovjek, jedna partija, jedan narod - sve u svemu, ovaj bismo sustav prije mogli definirati kao dobar obiteljski biznis nego kao sustav društvenog uređenja. Osnova njegova postojanja je nepovjerenje. U razgovoru s “vodičima” koji su nam prilikom posjeta Sjevernoj Koreji stavljeni na raspolaganje, što je i jedini način da posje- tite ovu zemlju, shvatili smo da ondje i zidovi imaju uši. Nitko nikome ne vjeruje i nitko se ne usuđuje sumnjati u ispravnost postojanja ovakvog sustava, kojim dominira nedodirljiv lik aktualnog predsjednika i njegova oca za kojeg Sjevernokorejci vjeruju da je još među njima. Na to ih podsjeća jeziva glazba s gradskog razglasa, koja se nekoliko puta na dan može čuti u cijelom Pjongjangu. Tužna svakodnevica Nas je ta glazba više asocirala na filmove o logorima iz Drugog svjetskog rata. Stoga smo uvjerenja da, s obzirom na nedavnu prošlost ove zemlje, sustav i dalje utjerivanjem straha i nepovjerenja utječe na političku stabilnost u državi. Tužna je svakodnevica Sjeverne Koreje. Iako se domaćini stalno trude predstaviti nam unaprijed pripremljenu sliku, uz malo pažnje i snalažljivosti brzo smo uvidjeli da iza te slike postoji i ona realna, puno tužnija. Narod živi na egzistencijalnom minimumu. Količina hrane, struje, odjeće i svega ostalog definirana je u kvotama koje se realiziraju u posebnim trgovinama (SU- PPLY - opskrba), u koje kao stranac ne možete ući. Sjevernokorejci se u njima opskrbljuju koristeći bonove koji su sastavni dio njihovih mjesečnih primanja. Za sve iznad definirane kvote moraju se snalaziti, ovisno o primanjima. Većina ih, nažalost, novca za bilo što iznad kvote nema. Kao i svim strancima, nije nam bilo omogućeno koristiti won, službenu sjevernokorejsku valutu. Sredstvo plaćanja za sve strance je američki dolar ili euro. Cijene nisu prilagođene korejskoj realnosti već su iste, a vrlo često i više od onih na koje smo navikli i kod kuće. Da je tečaj između wona i dolara odnosno eura umjetna tvorevina, vrlo brzo smo se uvjerili kada smo provirili kroz otvoren prozor jedne trgovine i pretvorbom na osnovu tečaja koji su nam predstavili u hotelu ustanovili da bi nas običan kišobran stajao 147 dolara. Sjeverna Koreja monetarno funkcionira na sustavu wona i bonovima prema unutra, za domaće stanovništvo, a prema vani na posebnim mjestima uz korištenje stranih valuta. Samo neke trgovine, i to uglavnom suvenirnice i restorani, otvorene su za strance i u njima smo mogli koristiti stra- Nigdje se ne ide bez pratnje nu valutu kao sredstvo plaćanja. Za sve ostalo vrata su nam bila zatvorena. Iza zatvorenih vrata su i cijeli dijelovi Pjongjanga, glavnog grada Sjeverne Koreje. Kretanje nekim njegovim dijelovima u potpunosti je onemogućeno, i to ne samo strancima nego i lokalnom stanovništvu. Unatoč brojnim nastojanjima da doznamo što je iza vojnih barijera postavljenih nasred ulice samo stotinjak metara od hotela u kojem smo odsjeli, ostali smo uskraćeni za odgovor. Strpljivost domaćina do- vodili smo u nekim trenucima do krajnjih granica, no neke odgovore jednostavno nismo mogli dobiti. Lažne predodžbe o načinu života Ipak, uspjeli smo posjetiti monumentalne spomenike podignute većinom 1982. godine, u povodu 70. rođendana Kim Il Sunga. Slavoluk pobjede, naravno nešto veći od onog u Parizu, 150 metara visok Juche toranj koji simbolizira Juche filozofiju kao osnovu korejskog društva, ogroman, 75.000 metara četvornih velik Trg Kim Il Sunga, na kojem se odvijaju poznate vojne parade, spomenik partiji u formi poznatog nam srpa, čekića i dodatnog kista te mnogo drugih predimenzioniranih i jezivo praznih spomenika i palača. Začudilo nas je što su i naši “vodiči” vrlo rado iskoristili jedinstvenu priliku da posjete ove spomenike, jer to nikad dotad nisu mogli učiniti. Na naš zahtjev omogućeno nam je da posjetimo dječji vrtić. Pripremili smo se za skromnu ustanovu i kupili nekoli- nedjelja plus Nedjelja, 2. listopada 2011. Tjelovježba ova sustava 17 Piše body instruktorica Morena Poglajen Carić KAKO MOTORIČKE SPOSOBNOSTI UTJEČU NA SVAKODNEVNI ŽIVOT Ž Kretanje i mišićni rad presudni Mišićna snaga je sposobnost tijela da savladava različite otpore (predmeta, podloge, vlastitog tijela). Ovisi o broju aktiviranih i učestalosti aktiviranja mišićnih vlakana i još nekim fiziološkim i biokemijskim procesima u mišiću Djeca iz vrtića ko vrećica bombona za djecu. Ispred vrtićke zgrade dočekala nas je ravnateljica i zaželjela dobrodošlicu u vrtić koji pohađa 800 djece. Mališani ovdje borave kontinuirano od ponedjeljka do subote, ne bi li njihovi roditelji mogli nesmetano služiti velikom vođi. Bomboni su, naravno, bili propala investicija, a šetnjom kroz zgradu na trenutak nam se učinilo da djeca imaju sve što im je potrebno. To je samo još jedna u seriji lažnih slika koje su nam servirali. Kompletan posjet bio je dobro izrežirana predstava. Po odlasku nastavljeno je s indoktriniranjem djece, ne bi li u budućnosti kvalitetno služila sustavu i predsjedniku koji im je sve omogućio. Budući da nigdje u Koreji nismo vidjeli svježe mlijeko, upitali smo ravnateljicu kakva je situacija s mlijekom u vrtiću. Odgovor koji smo dobili bio je očekivan: “Zahvaljujući predsjedniku Kim Jong Ilu, djeca u vrtiću mogu piti mlijeko (u prahu) dva puta dnevno!”. Bez mačaka i pasa na ulicama Mačaka i pasa na ulicama Pjongjanga nema. Nismo se usudili razmišljati o tome je li to zbog siromaštva i gladi. Posebno nas je u tom smislu opterećivala činjenica da je tradicionalni korejski specijalitet pseće meso. Naglasivši svojoj pratnji da nismo zainteresirani za taj specijalitet, imali smo priliku posjetiti i nekoliko tradicionalnih korejskih restorana. Kvalitetno pripremljena raznolika hrana, odlična posluga, izvrsno korejsko pivo, posebno ono tamno, dobar su razlog za svakodnevni obilazak restorana. Cijene su začudo i više nego prihvatljive. Primjera radi, obilna večera za nas desetero koštala je 120 eura. U prilog činjenici da je Sje- verna Koreja izrazito zatvorena država govori i to da su nam prilikom ulaska u zemlju zaplijenili sve mobitele, uređaje s GPS-om i slično. Internet ne postoji kao takav, osim neke vrste intraneta, čije stranice kontrolira i stvara vlada. Moguće je ostvariti međunarodne pozive iz hotela, a po onome što smo u zadnji čas doznali i nismo stigli probati, prvi i jedini mobilni operater u Sjevernoj Koreji, Koryolink, nudi i tzv. Visitors Line za potrebe ostvarivanja međunarodnih poziva korištenjem mobilne telefonije. Naravno, uređaj se iznajmljuje od Koryolinka i odobrenje za korištenje paketa usluga čeka se nekoliko dana. Cijene nismo uspjeli doznati. Ništa nije privatno Osobni automobili kao privatno vlasništvo ne postoje jer u ovoj zemlji ništa ne može biti privatno. Automobile voze partijski dužnosnici, više rangirani zaposlenici državnih tvrtki… Oni “bitni” imaju registarske oznake koje počinju brojem i na taj ih način prometni policajci, uglavnom žene, prepoznaju, zaustavljaju sav ostali promet i salutiraju. Narod uglavnom pješači i koristi derutni javni promet. Da su vozači, među kojima za razliku od postave prometne policije nema žena, više rangirani članovi društva, govori i to da na pješačkom prijelazu kao pješak - nemate prednost. Pri pokušaju prelaska ulice dočekali su nas intenzivnim trubljenjem i upozoravanjem da što prije pobjegnemo s ceste. Ipak, imajući u vidu da je Pjongjang grad s tri milijuna stanovnika, automobili su prava rijetkost. Podzemna željeznica priča je za sebe. Kao stranac možete se voziti samo na jednoj relaciji dužine jedne stanice. Nije nimalo ugodno kad svaki Sjevernokorejac koji je u tom trenutku u metrou kontinuirano zuri u vas. No, budući da smo bili svjesni da se Sjevernokorejci boje svakoga i vjerojatno ne znaju tko smo i što smo, brzo smo prihvatili takvu igru i opustili se tih nekoliko minuta u metrou. Na izlasku iz vlaka dočekala nas je službenica metroa koja je provjerila gdje smo se ukrcali i jesmo li prekršili pravilo korištenja metroa za strance. Metro u Pjongjangu jedan je od najdubljih u svijetu i silazak, odnosno izlazak iz njega sam po sebi je avantura. Stotinjak metara duge pokretne stepenice pod dosta velikim kutom, uz neizbježno zurenje Sjevernokorejaca u nas, prilično zastrašuju, no na izlasku predstavljaju olakšanje. Unatoč svemu, a posebno zahvaljujući pričama onih koji su ranije imali priliku posjetiti ovu zemlju, primijetili smo da ipak postoje pozitivne promjene. Puno ljudi dobrog srca, posebno ženski dio stanovništva, koji nije toliko militaristički nastrojen, polagano otvaranje u komunikacijskom smislu, sve veći broj vozila, izostanak donedavnog stila oblačenja koji je definirao slojeve ljudi u društvu, itd. Može li ovakva Sjeverna Koreja dugo opstati bez radikalnih promjena? Dok velikim silama - Americi, Rusiji i Kini - to odgovara, ništa se neće mijenjati. Narod u Koreji u biti nije sretan, ali mnogi zbog izoliranosti nisu toga ni svjesni. I zato promjene vjerojatno neće doći iznutra, a ni one u međunarodnim odnosima ne treba očekivati. Tako će Sjeverna Koreja vjerojatno još neko vrijeme biti izolirana zemlja koja živi kult ličnosti i nestvarnu demokraciju. danom našeg rođenja započinje cjeloživotni proces učenja i razvoja osnovnih karakteristika i sposobnosti po kojima se ističemo kao najrazvijenija živuća vrsta na našem planetu. Tjelesna aktivnost od rođenja i kasnije tijekom života ima zadatak razvijati i očuvati te karakteristike i sposobnosti. U temeljne antropološke sposobnosti ulaze zdravstveni status (svaka aktivnost mora unaprijediti i očuvati zdravlje pojedinca), morfološke karakteristike (građa tijela, visina, težina, odnos tjelesne masti i mišića), funkcionalne sposobnosti (djelotvornost srčanodišnog sustava za transport ki- S nost tijela da savladava različite otpore (predmeta, podloge, vlastitog tijela i dr.). Ovisi o broju aktiviranih i učestalosti aktiviranja mišićnih vlakana i još nekim fiziološkim i biokemijskim procesima u mišiću. S godinama mišići koji nisu potaknuti na rad vježbama snage atrofiraju. U svakodnevnom životu mnoštvo je pokreta koji ovise o snazi mišića. Premještanje namještaja po kući, nošenje različitih predmeta, spisa i vrećica s tržnice, kopanje u vrtu, obrezivanje grana u voćnjaku, nošenje djeteta i još bezbroj aktivnosti. Snažno tijelo nije samo važno muškarcima i mladim osobama. Čvrsti, snažni i lijepo obliko- sika i učinkovitost anaerobnih energetskih mehanizama), motoričke sposobnosti (efikasnost živčano-mišićnog sustava odgovornog za intenzitet, trajanje i regulaciju kretanja. To su snaga, brzina, izdržljivost, koordinacija, fleksibilnost, preciznost i ravnoteža), kognitivne sposobnosti (odgovorne za prijem, obradu, zadržavanje i korištenje različitih informacija, sposobnost opažanja, mišljenja, pamćenja, učenja, snalaženja u novim situacijama i sl.) i konativne dimenzije ličnosti (ili osobine ličnosti, različiti oblici ponašanja, psihološka stabilnost, motivacija i sl.). Jeste li shvatili kolika je važnost u terminima kretanje i mišićni rad? A tik su do tri osnovne životne potrebe čovjeka: za kisikom, vodom i energijom (hranom). Mišićna snaga je sposob- vani mišići potrebni su svima. I ne samo iz estetskih razloga nego i zbog životnih potreba. Više mišića znači brži metabolizam i veće izgaranje kalorija; uz elastičnost osiguravaju kvalitetnije držanje i ravnotežu koje je osnova u smanjenju ozljeda kralježnice, sprječava nastanak osteoporoze jer jaki mišići znače jake kosti na koje se vežu i prenose silu te apsorbiraju pritisak na oboljele zglobove, poboljšavaju osjećaj ravnoteže pa tako sprječavaju nepotrebne padove. Vježbe snage, ukoliko se izvode pravilno i sigurno, pomažu normalizaciju krvnog tlaka, smanjuju kolesterol u krvi, sprječavaju nakupljanje masnoće u području trbuha kod starijih žena u menopauzi, osiguravaju normalnu razinu inzulina i time smanjuju rizik nastanka dijabetesa tipa 2 te srčanih bo- lesti. Osim toga, znanstveno je dokazano da jako tijelo podiže samopouzdanje. Jer osim što dobro izgledamo, saznanje da smo sposobni brinuti se o sebi uvelike utječe na naše psihofizičko stanje. Jačajući svoje tijelo jačamo i um i emocije. Mišićna izdržljivost je sposobnost tijela da izvodi aktivnost određenog intenziteta u što dužem vremenu te odgodi pojavu umora i razvije toleranciju na nastanak produkata metabolizma kao što je mliječna kiselina. Razlikujemo kratkotrajnu izdržljivost, srednjotrajnu i dugotrajnu izdržljivost. I ova sposobnost važna je u svakodnevnom životu da bismo osigurali da naše tijelo podnese neka dugotrajna opterećenja i izazove, a povezana je s djelotvornim radom našeg srčano-dišnog i živčano-mišićnog sustava. Gibljivost ili fleksibilnost je sposobnost izvođenja maksimalnog pokreta u jednom (rameni), više zglobova (kralježnica) ili cijelom tijelu, a ovisi o građi zglobova i elastičnosti mišića. Gibljivost je sagnuti se, podići ruke visoko iznad glave, visoko zakoračiti preko prepreke, okrenuti glavu da vidimo iza sebe i slično. Može se mjeriti i na taj način utvrditi je li raspon pokreta u normalnim vrijednostima. Nedovoljna ili prevelika gibljivost pojedinih dijelova tijela može izazvati ozljede, nestabilnost i bolove te nam otežati svakodnevni život. Ravnoteža je sposobnost tijela da održi statički položaj ili stabilnost u dinamičkim kretnjama te se suprotstavi antigravitacijskim silama. Stajati na jednoj nozi ili poluprstima, ne pasti kada zakoračite u prazno ili se spotaknete, moći održati ravnotežu na nestabilnoj podlozi znači da je dobro koordiniran vaš centar za ravnotežu koji čine kinestetički, slušni, taktilni i vidni osjetilni sustavi. Starenjem se osjećaj za ravnotežu smanjuje. Zbog toga su česti padovi i lomovi kostiju koji dovode do narušavanja kvalitete života. 18 nedjelja plus Nedjelja, 2. listopada 2011. POKUSNI KUNIĆI: MOŽE LI SE VJEROVATI RAZNIM ISTRAŽIVANJIMA NAKON KOJIH SE GODINAMA TVRDI NAJPRIJE JEDNO, A ZATIM DRUGO Kava i čokolada do nedavno su bile nepoželjne namirnice koje se povezivalo s brojnim oboljenjima. Danas su preporučljive, a sličnu sudbinu imaju maslac, jaja, mlijeko... Danas otrov, a sutra lijek Piše Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ S uprotno dugogodišnjim preporukama tlakašima i srčanim bolesnicima da se odreknu kave i čokolade, novija istraživanja pokazuju da su tvrdnje o škodljivosti obje navedene namirnice po zdravlje u najmanju ruku dvojbene. Dok je još donedavno nepotrebno dizala tlak i bila apsolutno nepoželjna namirnica za osobe sa zdravstvenim problemima, kava je u zadnjih par godina, vele istraživanja, postala napitak koji godi srcu, mozgu i jetrima. Znanstvena studija iz 2001. godine sugerirala je da obilno konzumiranje kave ima veze sa slabljenjem srca. Nakon dodatnih istraživanja, pokazalo se da je ta tvrdnja potpuno netočna, te da kava ima neutralan, a možda čak i protektivan učinak na srce. Veza između broja ispijenih šalica kave i zatajenja srca nije znanstveno potvrđena. Jednako tako, čokolada je od slatkiša koji deblja i podiže šećer postala namirnica korisna za zdravlje. Flavonoidi, kojima kakaovac kao sastavni dio čokolade obiluje, mogu pomladiti za 3,2 godine, navode novija istraživanja, a tamna čokolada može pridonijeti smanjenju krvnog tlaka i povećati sposobnost organizma da preradi šećer iz hrane. Ne samo da nije nezdrava, već pomaže radu srca, smanjuje krvni tlak i razinu lošeg kolesterola i to čak za deset posto. Savjet kod dvojbi bi Priča s kavom i čokoladom koladom avilo: iz nije izuzetak, već pravilo: mjeseca u mjesec i izz tjedna mo niza u tjedan svjedoci smo istraživanja koja ne samo da učke već donose različite zaključke ne tvrddijametralno suprotne nje koje prosječnog konzuotpunoj menta ostavljaju u potpunoj nedoumici. Slično je i s mobitelima, koji čas jesu, čas nisu opasni po zdravlje, s kolesteuban po rolom, koji je čas poguban m trezdravlje, a u drugom ivanutku - kažu istraživanja - njegov je utjecaj na zdravlje precijenjen. Kako je moguće da nas istraživanja koja dodanih laze iz naizgled pouzdanih u dvojizvora dovedu u takvu formabu? Najpouzdanije informane koje cije o zdravlju su one inskim se temelje na medicinskim istraživanjima, a kad je o reja riječ, zultatima istraživanja morali bismo znati kako je no, i tko istraživanje provedeno, ga je proveo. Ako ne raspolaa, jednožemo ovim podacima, ebali zastavno se ne bismo trebali brinjavati, a ako smo u dvojbi, vlju riječ, osobito ako je o zdravlju savjet bismo trebali potražiti obe, odkod kompetentne osobe, ika. nosno kod svog liječnika. a se u Najpouzdanijima Čokolada je od slatkiša koji deblja i podiže šećer postala namirnica korisna za zdravlje stručnim medicinskim krugovima smatraju tvrdnje koje se temelje na rezultatima dobro planiranih randomiziranih kliničkih istraživanja u populaciji za koju se daju preporuke. Takva istraživanja zahtijevaju značajan broj ispitanika, a oni se slučajnim odabirom raspodjeljuju u dvije skupine j pripokusnu i kontrolnu, koja ma placebo. Čak i tako velika i dobro pripremljena istraživanja, kažu stručnjaci, ponekad mogu “promašiti”, a ako je riječ o manjim opservacijskim istraživanjima, s ma- njim brojem ispitanika, koji primjerice mogu biti pacijenti u nekoj ordinaciji ili zdravstvenoj ustanovi, pouzdanost rezultata bitno je manja. - Klinička terapijska istraživanja jedina su vjerodostojna metoda kojom se može dokazati da je neki lijek, primjerice, bolji od placeba, ili donijeti sud o njegovoj ekonomičnosti ili djelotvornosti u odnosu na neki drugi lijek - ističe farmakolog Josip Čulig iz Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Kad se želi proizvesti novi lijek, čak ni laboratorijski pokusi ne mogu biti zamjena za klinička istraživanja, jer se na životinjama koje se koriste za pokuse ne može napraviti model koji odgovara pacijentu, a čak i u kliničkoj primjeni kod dva pacijenta isti će lijek nerijetko imati drukčije djelovanje. Po novom kava ima neutralan, a možda čak i protektivan učinak na srce Slijepa istraživanja - Ako se ispituje lijek s relativno slabim razlikovanjem od placeba, da bi ispitivanje bilo relevantno u njega treba uključiti više tisuća pacijenata, i mjeriti niz pokazatelja. Metoda dobre kliničke prakse smišljena je upravo da se izbjeg izbjegnu krivi zaključci, koji mogu g koštati života i zdravlja lju ljudi - upozorava Čulig, koji o otkriva da osobno, kad se objav objavi neko istraživanje, najprije pogleda kako je istraživanje provedeno, a ako nije prim primijenjena respektabilna meto metoda, uopće ga ne čita. Far Farmakolozi priznaju da su razlik razlike u rezultatima moguće, čak i velike. Velika je, naime, razlik razlika i među pacijentima jer zb zbog drukčijih enzima koji su po posljedica različite genske strukt strukture kod različitih se osoba lij lijek brže ili sporije metabolizi bolizira i može imati različiti učina učinak. Upravo zato, veli Čuk lig, kliničkih ispitivanja “nikad dosta”. U novije vrijeme, sve se češće provode tzv. meta analiz analize, pri kojima se uspoređuju slični klinički pokusi sa slični sličnim parametrima i tako se pojač pojačava snaga dokaza o djelotvor lotvornosti nekog lijeka. Ovakve sse analize provode jer je nekad nekada skupo naći pacijente, a nek nekad ih jednostavno nema dovol dovoljno, jer od određene bolesti n ne boluje mnogo ljudi. Čin Činjenica je da za izlazak nekog lijeka lij na tržište, dakle iz laborat boratorija do pacijenta, treba proći deset godina kliničkih ispitiva pitivanja i potrošiti milijardu dolar dolara. Istraživači taj put žele skrati skratiti, a to nije dobro, upozo- Bez panike Ako Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) donese preporuku o isključivom dojenju do šestog mjeseca djetetova života, majke ne bi trebale dizati paniku zbog studije koja pokaže da isključivo dojenje do te dobi djeteta može čak biti opasno za njihovo zdravlje. Čak ni ako je studija, kako je to bilo u ovom slučaju, stiže iz londonskog Instituta za zdravlje djece. ravaju stručnjaci. Ipak, tvrde kako su istraživanja zdravstvenih učinaka, posebno kad je o lijekovima riječ, strogo kontrolirana i ne ostavljaju mogućnost farmaceutima da plasiraju poželjne tvrdnje o djelotvornosti lijeka umjesto istinitih. - Da bi se izbjegla pristranost, provode se dvostruka slijepa istraživanja koja rade nezavisne tvrtke, i tu nema prostora za unaprijed donesene zaključke, ističe Čulig. Kako su iznenađenja uvijek moguća, pa i dobro pripremljeno istraživanje može “zakazati”, bombastične vijesti koje demantiraju sva ranija saznanja treba uzeti s oprezom, upozoravaju stručnjaci. Kad je o lijekovima riječ, liječnik je jedini autoritet kojega treba slušati, a kad se radi o štetnosti ili prednostima kave i čokolade, umjerenost je jedina vrlina koja doista može pomoći zdravlju. plus nedjelja Nedjelja, 2. listopada 2011. 19 RECIKLIRANJE JE IN Otpad i mašta čine čuda Moda Dječje knjige pretvorene u haljinu Piše Karolina KRIKŠIĆ N ova sezona obično znači i nove trendove, no ono što je već duže vrijeme in svakako je recikliranje. Bez obzira na to reciklira li se odjeća ili se pak od drugih predmeta koji nas okružuju odjeća izrađuje, recikliranje je u modnoj industriji sve prisutnije. Ono obično rezultira kreacijama koje jamče privlačenje pozornosti javnosti, ali istovreme- no i snažnim SOS porukama za očuvanje svijeta koje sve više ljudi potiče na ekološki osviješteno življenje. Nema sumnje da takve poruke u sebi skriva i haljina američke dizajnerice Ryan Novelline koja je ukazala na problem dječje literature. Naime, promišljajući o velikom broju dječjih knjiga i slikovnica koje zbog zaigranosti svojih vlasnika, ali i činjenice da djeca brzo odrastaju, imaju vrlo kratki rok trajanja, ona je šarene listove dječjih klasika (bez obzira na to jesu li listovi napola pojedeni, po- Gabriel Dishaw izradio je Nike Air Max tenisice od matičnih ploča, USB priključaka, tipkovnica, chipsetova, ali i maske za kisik iz Boeinga 747 Neobične Nike Air Max tenisice trgani ili pošarani) pretočila u raskošnu haljinu koju bi rado odjenule Pepeljuga ili Snjeguljica. Atraktivnu haljinu izradila je i britanska eko-dizajnerica i umjetnica Michelle Brand i to u povodu “vjenčanja stoljeća”, odnosno ozakonjenja veze princa Willama i Kate Middleton. Ona je pak iskoristila sve- prisutne plastične boce. Preciznije, riječ je o točno 1.100 plastičnih boca, 6.512 čepova i 9.440 etiketa što je rezultiralo uistinu impresivnom haljinom koju, s obzirom na težinu od deset kilograma, uopće nije lako nositi. Osim plastičnih boca, omiljenim materijalom za izradu odjeće i nakita pokazala su se i računala. Tako nisu rijetke kreacije inspirirane tipkovnicama koje, čini se, vrlo lako stradaju pod rukama (nervoznih) korisnika računala ili je samo u pitanju pribavljanje sirovine za uistinu jedinstvene kreacije koje ne samo da će privući poglede, nego i dodire onih koji jednostavno ne mogu bez računala. Inspiriran njima, ali i svojim poslom u trgovini sportskom odjećom, američki umjetnik Gabriel Dishaw izradio je Nike Air Max tenisice od matičnih ploča, USB priključaka, tipkovnica, chipsetova, ali i i maske za kisik iz Boeinga 747. Vjenčanica od plastičnih boca Nakon 40. krema je obavezna Piše kozmetičarka Đeni Dervoz Kreme za područje oko tridesetima dovoljno je da to činite svaki drugi dan. očiju namijenjene su U dvadesetim godinama isključivo tom osjetljivom života možete ju koripodručju lica i obogaćene stiti prema potrebi, ali su sastojcima koji pomaljeti, kada je lice izložežu da koža sačuva vlažnije štetnom djelovanju nost, mekoću i napetost sunca, barem jednom da bi se spriječio nastanak tjedno. Toga bi se trebale bora, ali i ublažile posljepridržavati naročito osobe dice umora i nespavanja koje nemaju običaj nositi (podočnjaci i vrećice ispod sunčane naočale. kapaka). Koža oko očiju je vrlo Nakon 40. godine života tanka te za njegu i hranjenje dovoljna je vrlo mala krema za njegu područkoličina kreme. Na kožu ja oko očiju trebala bi se je nanosite navečer, i to koristiti svakodnevno, a u tako da je lagano utapkate prstom. Ne razvlačite kožu mažući kremu. S godinama bore postaju izražajnije i uočljivije, a kapci i koža oko očiju počinju izgledati otečeno i teško. Redovito nanošenje tankog sloja kreme ili gela za područje oko ko očiju sačuvat će vlažnost vaše kože, učvrstiti ju i dati joj svježinu. Preljevi za kosu Piše frizerka Danijela Jurman Kosa vam je izgubila sjaj, nja preljeva kosa će vam izgledati zdravije jer ćete njime prikriti loš izgled ispucane kose. Čak i ako vam je svijetla ili izbijeljena, možete preljevima nijansirati kosu svijetlim, pastelnim, platinastim, svijetlorozim... nijansama ili modernim tonovima (crvena, ljubičasta, narančasta...) a boja se isprala? Ne trebate odmah koristiti oksidacijske boje. Preljevom možete nijansirati već može postojanu boju ili ju post potamniti. Preljevi su pot bojila i možete ih naći boj različitim oblicima, u ra kao emulzije, otopine ili u pjeni te ne sadrže oksidacijska sredstva. oksid Kako nanositi takve preparate? Vrlo jedispucane vrhove nostavno, na opranu i Imate is dobro prosušenu kosu koji su jako posvijetlili, preljev ravnomjerno a trenutno se ne želite nanesite kistom ili aplišišati? Nakon nanoše- Savjeti katorom. Ako je kosa previše mokra, preljev će se razrijediti i kosa neće moći upiti dovoljno boje, tj. slabo će poprimiti boju. Ako imate dužu kosu, zamolite prijateljicu neka vas ofarba da bi bolje rasporedila boju po cijeloj dužini. Ovisno o vrsti, neki preljevi djeluju 5-15 minuta, a neki 20-30 i zatim ga dobro isperete. Preljev kao polutrajna boja ne može se dugo zadržati na kosi i zbog toga se nakon nekoliko pranja ispere. 20 nedjelja plus Nedjelja, 2. listopada 2011. POČELO GODIŠNJE DOBA ČIJE SU BOJE I VIŠE NEGO POŽELJNE U NAŠIM PROSTORIMA Toplina doma obojena jesenskim nijansama R askošna paleta jesenskih boja uvijek je inspirativna za uređenje doma. Tople boje stvaraju ugodnu atmosferu i dom čine osobito privlačnim i intimnim. Dopustite jeseni da vam razigra maštu i pobudi inspiraciju... Raspon boja, koje se u jesen pojavljuju u prirodi, doista je fascinantan kao i nijanse koje upotpunjuju prijelaze između dviju boja. Ukoliko ste u postupku uređenja ili preuređenja doma, iskoristite prirodu oko sebe kao izvor inspiracije. Iako mnogi nemaju dovoljno hrabrosti za igru bojama, nježne nijanse neće razočarati niti one vjerne klasici Kroz nju ćete najbolje osjetiti efekte pojedinih kolorističkih kombinacija, koje ćete prenijeti na veliki format svojih zidova, podova, namještaja ili dekorativnih tkanina. Primjenom tipičnih boja jeseni, koje se protežu kroz ni- janse žute, narančaste, crvene, zelene i smeđe, postići ćete opuštajući, ali i dinamizirajući efekt, ovisno o odabranim kombinacijama boja i načinu primjene u prostoru. Ambijent “toplog” doma bit će naglašen i kroz pomalo hladne minimalističke načine uređenja. Primjenom jesenskih boja u interijeru vašeg doma postići ćete različite efekte: opuštajuće, glamurozne, ambijentalne ili elegantne. Raspon boja osigurava ispunjenje svih želja! Dekorativne tkanine u prostoru su odličan medij za igru jesenskim bojama. U prostoru se pojavljuju u obliku zastora, tapecirajućih tkanina, prekrivača, navlaka za jastučiće, itd. Nijanse iz palete ovih boja možete primijeniti kroz detalje, npr. dekorativne jastučiće, naslone sjedećih garnitura, ukrasne stolnjake, itd. Primijenite paletu jesenjih boja na zidovima različitih prostori- ja. Tepisi, sagovi i ostale vrste podnih prostirki mogu upotpuniti ugođaj boja jeseni u interijeru. Odaberite motive i kombinacije boja koje će vjerno oslikati trenutačna događanja u prirodi. Podne prostirke u ovakvim nijansama su zahvalne za održavanje i nadasve ugodne oku. Blagovaonicu učinite toplom i veselom. Kolorit možete istaknuti na stolu i stolicama, tepihu, dekoraciji stola, zidovima i zidnim ukrasima. Osim blagovaonice, mjesto osobitog okupljanja je i kuhinja. Tople boje jeseni možete primijeniti na frontama kuhinjskih elemenata, podnim i zidnim oblogama te dekorativnim tkaninama u obliku zastora. Dnevni boravak istaknite odabirom koloristički dominantne boje sjedeće garniture. Monika Galović, dipl.ing.arh. www.interijerNET.hr Piše Dragana Marinić Vi pitate arhitekti projektiraju Jedno rješenje zahtijeva nešto malo rušenja zidova, dok se drugo prilagođava postojećem stanju K ako dobiti još jednu sobu bez pregrađivanja? To smo pitanje dobili zajedno s nacrtom ovog malog jednosobnog ili možda dvosobnog stana, ovisi o korištenju. Ovoj obitelji nedostaje prostora za roditeljsku sobu. Dosad je spavaća soba bila za svih, djeca su spavala na krevetu na kat, uz roditeljsku postelju, no odrastaju i treba im vlastiti životni prostor. Evo kako smo, nadam se uspješno, smjestili roditelje u dnevni boravak. Predlažemo dva rješenja, koja imaju jednak raspored vezano uz dječju sobu i kupaonicu. Jedno zahtijeva nešto malo rušenja zidova, dok se drugo prilagođava postojećem stanju. Kuhinja i blagovaonica jako su male s obzirom na funkciju koju KAKO BEZ PREGRAĐIVANJA DOBITI JOŠ JEDNU PROSTORIJU Roditeljska soba u dnevnom boravku trebaju ispuniti pa je to i najdelikatniji dio za preuređenje jer je svaki centimetar važan. Idejno rješenje 1 - na mjestu kuhinjskog spremišta predlažemo ugradnju dvaju garderobnih ormara, jednog prema hodniku, a drugog prema dnevnom boravku. Tako je površina bivšeg spremišta u potpunosti iskorištena. Ulazna vrata kuhinje treba pomaknuti zbog kuhinjskih elemenata. Oni su duboki 60 cm pa ako je hladnjak ugrađen u elemente to je dovoljna udaljenost vrata od zida. S obzirom da je ova kuhinja linijska i duga samo 2,85 metara, nedostaje joj radnih ploha. Predlažemo dva kuhinjska elementa s radnom plohom duljine 120 cm. Iz kuhinje se ulazi u dnevni boravak, po sredini zida. U dnevnom boravku predlažemo sjedaću garnituru na razvlačenje, ne bi li Dragi čitatelji, ako i vi ovdje želite vidjeti naš prijedlog kako najbolje preurediti vaš životni prostor, pošaljite nam što precizniji tlocrt stana s označenim mjerama prostorija, ucrtanim vratima i prozorima, i ukratko pojasnite koje su vaše želje i potrebe. Naša e-mail adresa je [email protected] ili ZooM Arhitekti (za rubriku Glasa Istre), Trg T. Bembo 8, BaleValle. se prostor transformirao u spavaću sobu za roditelje. Umjesto glomaznih i nezgodnih fotelja sugeriramo dva taburea. Prostor niše iskorišten je za garderobni ormar. Idejno rješenje 2 - nema rušenja i pomicanja postojećih otvora. Kuhinja je nešto skromnija. U ovom slučaju spremište je doista potrebno jer nema mjesta za dodatne kuhinjske ormare. S obzirom da su ulazna vrata u kuhinju dvokrilna, pretpostavili smo da je lijevo krilo uvijek zatvoreno, ne bi li se elementi mogli staviti uza zid. Stol za blagovanje je smješten s obzirom na položaj vrata prema dnevnom boravku. Vrata spremišta su klizna, umjesto običnih zaokretnih. Kuhinja je dosta isprekidana tzv. koridorima za komunikaciju kroz prostoriju. Dnevni prostor je u svom dnu dobio ugradbene ormare za garderobu. Sjedaća garnitura je, kao i u prvoj verziji, na razvlačenje, tako da se na njoj može spavati. Prostor u niši rezerviran je za biblioteku, ne bi li se ipak zadržale i funkcija i atmosfera dnevnog boravka. Gastro 1 Hrana za posljednje putovanje Današnja buća razvila se iz divlje koja je rasla na području između Gvatemale i Meksika. Indijanci su se prema njoj odnosili s takvim poštovanjem da su je pokapali sa svojim mrtvima da bi im bila hranom na njihovom posljednjem putovanju. BUNDEVA, CUKA Pirjane mlade cuke Sastojci: cuke, maslinovo ulje, voda, ocat, češnjak, sol količine po potrebi Priprema: Izribati cuku do sjemena, podliti mješavinom vode i octa u istom omjeru i pustiti da odleži pola sata, stisnuti u šaci da izađe sva tekućina; pirjati na ne jako ugrijanom ulju zajedno s češnjakom 20-ak minuta, posoliti. Savjet: Cuke koristiti samo dok su mlade. 2 Muškatna tikva zdravo kuhana na pari Ukusna i zdrava Sastojci: 2 šalice muškatne tikve, 3 šalice ekstradjevičanskog maslinovog ulja, žličica limunovog soka, sol i papar po želji Priprema: U parilicu ulijte vode do visine otprilike 2,5 cm, narežite buću na kockice, parite ju poklopljenu sedam minuta (buća je gotova kad omekša, ali je još dovoljno tvrda da zadrži oblik), prebacite je u zdjelu. Bit će ukusnija ako maslinovo ulje, limunov sok, sol i papar dodate dok je još vruća. Pripremila Vesna MEDVEDEC V rijeme je buće. Tržnice su dobile novu kolorističku dimenziju, zelenoj i crvenoj pridružila se narančasta, zlatnožuta boja bundeve, buće, tikve, cuke. Mnogi, nažalost, bundevu ne konzumiraju nijednom u godini, a kamoli više puta. Među gastronomski neprosvijećenima još uvijek vlada mišljenje da je bundeva za prasce. No, oni ne znaju njene vrijednosti i prednosti, pogotovo njen značaj za ljudsko zdravlje, poglavito za srce. Stoga evo nekoliko osnovnih pravila. Prije rezanja operite je hladnom tekućom 3 Njoki od bundeve s bosiljkom i parmezanom Sastojci: kilogram bundeve, 500 g brašna, 2 cijela jaja, svježi bosiljak, maslinovo ulje, sol, papar, sir ribanac Priprema: Pećnicu zagrijte na 200 stupnjeva Celzija, bundevu narežite na kriške i pecite oko sat vremena, ohladite pa s njih maknite stvorenu koricu i odvojite narančasto meso, od njega napravite pire, dodajte jaja, posolite, dodajte par sitno nasjeckanih listića svježeg bosiljka i brašno, sve dobro izmiješajte, po potrebi dodajte još brašna pa zamijesite izdašno, meko tijesto; napravite njoke, zakuhajte vodu, posolite ju i kuhajte ih dok ne isplivaju na površinu. Vruće njoke prelijte zagrijanim maslinovim uljem ili ih na njemu prepecite, dodajte još listića bosiljka i pospite svježe naribanim parmezanom. 4 vodom, guljenje je prije kuhanja na pari potrebno kod svih vrsta buće, osim kod kaboche i muškatne tikve. Možete ju guliti običnim nožem ili onim za guljenje krumpira. Nemojte je kuhati jer tako gubi najveći dio vrijednih sastojaka, najzdraviji način je pirjanje na pari. Ovom prigodom izdvojila sam nekoliko jednostavnijih recepata. Pirjane cuke domaći je starinski recept s područja Kaštelira (Tradicionalna istarska jela), zdravo pirjana bundeva je po receptu Georgea Mateljana, recept za njoke sam našla na portalu Ordinacija.hr, a savijaču iz stare Domaće kuharice. Mnogi, nažalost, bundevu ne konzumiraju nijednom u godini, a kamoli više puta. Među gastronomski neprosvijećenima još uvijek vlada mišljenje da je bundeva za prasce. No, oni ne znaju njene vrijednosti i prednosti, pogotovo njen značaj za ljudsko zdravlje, poglavito za srce Za pripremu tikve potrebno je sat vremena, ali ako je narežemo na kockice veličine dva i pol puta dva i pol centimetra pa kuhamo na pari, bit će gotova za samo sedam minuta. Ovako ćemo sačuvati i najviše hranjivih tvari. Savjet Savijača od buće Sastojci: tijesto - 25 dag brašna, 1,4 dl vode zakiseljene s malo octa, malo soli, žličica ulja ili maslaca, rastopljenog, ali ne vrućeg; nadjev - 75 dag buće, izribane na tanke rezance, malo posoljene i dobro ocijeđene, 3 žumanjka, 8 dag šećera, paketić vanilinšećera, 2 dl kiselog vrhnja, 3 bjelanjka u čvrstom snijegu Priprema: Tijesto tanko razvucite, poprskajte ga maslacem i nadjevom. Savijte savijaču, odozgo premažite maslacem i u namazanom plehu pecite u pećnici na srednjoj vatri (175 stupnjeva) da bude rumena. Malo je prohladite, izrežite na komade, pospite šećerom u prahu i toplu ili hladnu poslužite. Za nadjev: žumanjke i šećer pjenasto izmiješajte, dodajte vanilin-šećer, kiselo vrhnje i buću. Dobro izmiješajte i na kraju lagano umiješajte snijeg od bjelanjaka. 22 Gastro Trikovi u kuhinji 1 Kako da se manje “plače” kad se pere i sjecka luk? Potrebno je držati luk nekih pola sata u hladnoj vodi, zatim tek na kraju sjeći onaj dio koji je najbliži korijenu, a sve to treba raditi pored otvorenog prozora ili pak na otvorenom. 2 Pečurke valja pržiti na malo masti jer u mnogo masti gube svoj karakterističan miris. 3 Ne bacajte bjelance jajeta kad upotrijebite samo žumance. Bjelanjci će biti korisni biljkama, odnosno doprinijeti da budu sjajnije i zdravije. 4 5 Voćne pite treba pripravljati s uljem budući da se ulje ne steže kao mast. Soda bikarbona nije zamjena za prašak za pecivo. Ukoliko se doda tijestima koja su previše masna, soda bikarbona im može pokvariti okus. 6 7 JEDI, MOLI, VOLI U - RIMU O hrani i jednom posebnom prijateljstvu Pripremila V. MEDVEDEC N akon što je knjiga “Jedi, moli, voli” američke spisateljice Elizabeth Gilbert iznimno i filmskom brzinom stekla slavu, evo svojevrsnog nastavka. Zagrebački izdavačVBZ, biblioteka Ambrozija, ovog je ljeta tiskao nastavak - “Jedi, moli, voli u Rimu” njenog prijatelja i glavnog aktera knjige Luce Spaghettija. Dio autoričine knjige koji se događa u Italiji, sa svim opisima ukusne hrane i prepuštanja tamošnjim užicima, tako milim Amerikancima, svidio se milijunima čitatelja pa je Luca odlučio dodati i svoje viđenje priče. Posebno iz perspektive pravog Rimljanina zaljubljenog u svoj grad i njegovu prošlost, s posebnim napadajima nostalgije za Amerikom, tako svojstvene Talijanima. Iz perspektive gastropriloga zanima nas njegov pogled na kuhinju, pripremanje hrane, posebno odnos prema tjestenini što se tako znakovito pojavljuje iz samog njegova prezimena - Spaghetti. Pa, premda se i činilo smiješnim ili očekivanim, autor već na početku, u prebiranju tjestenina omiljenih i svojstvenih Rimu i Rimlja- Savjet Za pikantniji ukus meso valja prelijevati crnim vinom. Da bi krafne bile prhke i ukusne, važno je dobro izabrati ulje za prženje odnosno masnoću koja podnosi visoke temperature, najbolje za tu svrhu je ulje od kikirikija, naravno, ukoliko niste alergični. 8 Tortu, dok je još vruća treba rezati ugrijanim nožem, a hladnu tortu je bolje rezati tankim koncem. 9 Voda u kojoj je kuhan špinat može se iskoristiti i za kuhanje riže. Riža će biti ukusnija i obogaćena vitaminima. Priredila V. B. Nedjelja, 2. listopada 2011. D vadesetih godina prošloga stoljeća u njemačkoj se Jeni započelo s prvom industrijskom proizvodnjom upotrebnih predmeta od termički stabilnog, odnosno otpornog stakla na bazi bor-silikata, što znači da je zahvaljujući istoimenoj strukturi ova vrsta stakla otporna na velike termičke razlike, od 450 stupnjeva u pećnici do minus 35 stupnjeva u zamrzivaču. Prvobitno su to bile razne posudice i manji čajnici, a već početkom tridesetih je Wilhelm Wagenfeld, arhitekt i suosnivač Bauhausa, fasciniran sinergijom industrijske tehnologije i umjetničkog izražaja realizirao vlastitu ediciju čajnika i šalica, prvi ozbiljan projekt gdje se u segmentu gastronomije aplicirala opća potreba industrijske masovne proizvodnje u svrhu estetske potrebe općenito. Isti se predmeti dan-danas nalaze u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti kao školski pri- Čudesno je obilježje tjestenine što odgovara svačijem ukusu, što je idealno rješenje za svaku prigodu, dobavljivo u svakoj mogućoj kombinaciji, prilagodljivo svim blagodatima što ih nudi priroda u sva četiri godišnja doba. Uz zanimljive doživljaje jedne Amerikanke u Rimu i jednog Talijana u Americi, u ovoj knjizi svaki će čitatelj, posebno prijatelj pašte, naći pravog druga za razonodu nima, veli da su mu najdraži upravo špageti, i to ne bilo koji, već oni broj pet. Talijani njeguju poseban odnos prema tjestenini. Koliko je velika ta ljubav neosporno kazuje činjenica da je s jednakom strašću jedu dvaput dnevno za ručak i večeru. I sam autor veli da nema veće radosti za Talijana kada se vrati s puta i na štednjaku vidi lonac u kojem vrije voda. Što više o tome reći? Tjesteninu valja razlikovati - duguljastu i sitnu, glatku ili izbrazdanu, svježu, domaću i punjenu. Za Lucu lasagne i cannelloni nisu tjestenina. Osnovnu ulogu u svakoj tjestenini, navodi autor, ima umak, a u ovoj kategoriji najdraži su mu bucatini unatoč svojem najgorem atributu - što prirodno katapultiraju umak pa ih je nemoguće jesti a da se ne zaprljate. Prevlast među sitnom tjesteninom autoru ima ona izbrazdana, što nije nimalo čudno jer voli umake, šuga. Osim toga, iz jednostavnog i očitog razloga - za razliku od glatke, izbrazdana tjestenina odlično upija umak. Tu svakako spadaju penne, rigatoni, makaroni, mezze maniche, svaka sa svojim oblikom i dimenzijama i, vjerojatno, svaka namijenjena nekom svom, posebnom umaku. Iznimka su tek fusilli, koji imaju oblik opruge madraca pa zadržavaju umak kao i izbrazdana tjestenina. Posebna je priča punjena tjestenina, primjerice tortellini, agnolotti i ravioli. Tortellini su najbolji u juhi i mesnim umacima, a najveći problem strancima je broj raviola u tanjuru - uglavnom tri, najviše četiri, i to ako je šef kuhinje posebno velikodušan! U svakom slučaju, staklo iz Jene mjer vizije industrijskog upotrebnog dizajna. Vrlo brzo nakon toga, također u sklopu kolekcije servisa za čaj, Wagenfeld osmišljava svoj legendarni eierkoch, posudicu za kuhanje jaja, ali nezamjenjivi eierkoch osim za poširanje jaja u čaši svoju upotrebnu vrijednost širi i na pripravu pašteta, soufflea, raznih deserata i amuse gueulesa (francuski naziv za zalogajčić, engl. popularni “finger food”). Tijekom narednih desetljeća sve do današnjih dana stručnjaci u Jeni razvili su razni kuhinjski accessoire poput novih kolekcija za čaj pod nazivom Gourmet Tea koja se osobito rado koristi u wellnesu, za fondu za čokoladu, razne pekače za gratine, složence, pečenja i kolače te u seriji Hot’n cool gourmet Food & Drinks posudica raznih dimenzija koje zahvaljujući specifičnom termičkom efektu vruću hranu dugo drže toplom, dok hladnoj odlično čuvaju nisku temperaturu u dužem vremenskom intervalu. Također, u programu Jene postoje vrlo lijepe i praktične posude za čuvanje začina i ostalih rasutih namirnica. Naoko možda sterilan proizvod ipak je zahvaljujući lijepom dizajnu vrlo rado kori- Tako smo došli do rimskih glavnih jela, koja su za svakog Rimljanina, kako tvrdi autor, vrlo ozbiljna stvar. Špageti alla carbonara (umak sa slaninom, sirom pecorino i jajima), alla gricia (umak sa slaninom i sirom pecorino), al cacio e pepe (umak s kozjim ili ovčjim sirom i paprom), bucatini all’amatriciana, rigatoni con la pajata, tjestenina s grahom, fettuccine alla papalina (umak s pršutom, graškom, vrhnjem i parmezanom), njoki na rimski… Čudesno je obilježje tjestenine što odgovara svačijem ukusu, što je idealno rješenje za svaku prigodu, dobavljivo u svakoj mogućoj kombinaciji, prilagodljivo svim blagodatima što ih nudi priroda u sva četiri godišnja doba. Uz zanimljive doživljaje jedne Amerikanke u Rimu i jednog Talijana u Americi, u ovoj knjizi svaki će čitatelj, posebno prijatelj pašte, naći pravog druga za razonodu. I premda sama spadam u tu kategoriju, moram reći da još uvijek, nakon desetak godina, iz jedne stare rimske tratorije rado pamtim - tripe alla Romagna. Piše Larisa Radin šten i u visokoj gastronomiji, a osobito su dojmljivi i oku nezaboravni banketi i prijemi koje slažu njemačke kuharske zvijezde Tim Raue i Martin Baudrexel, gdje najmaštovitija moguća jela u posudama raznih dimenzija i boja te kompozicija, kao i začini u raznim prozirnim posudicama alternativnom prezentacijom plijene pažnju i divljenje najzahtjevnijih gourmana, a o olfativno gustativnim doživljajima drugi put… Gastro Gaosrttraoža Nedjelja, 2. listopada 2011. rep 27 V. Md. V. Md. SA ŽMINJSKE MAKARUNIJADE Pljukanci, mali makaruni, makarunići, struzaprete, frkanci Sa skorupom - stara i nova varijanta Najviše su u čitavoj Istri poznati kao pljukanci, nazivaju se još i mali makaruni ili makarunići, u Funtani su se pripremali najčešće s kobasicama i suhim rebrima pod nazivom frkanci, a pljukanci na bijelo pripremali su se na Puljštini. Zanimljivo je da na dijelu Poreštine makarune zovu - žličnjaci! Pripremila Vesna MEDVEDEC S veopći metež vlada brašnastom scenom kada su u pitanju nazivi tjestenina na Poluotoku. Dovoljno je preći maltene kućni prag, od sela do sela, pa da za potpuno istu tjesteninu dobijemo novo ime. Prisjetila sam se toga za nedjeljnog posjeta Žminjskoj makrunijadi, manifestaciji u čast ove tjestenine koja je prehranila generacije ovdašnjih naraštaja. Primjerice, u selu Čubanići kod Gračišća nazivaju se mali makaruni, a u nedalekim Cerovcima, između Pazina i Žminja, samo makaruni. Premda su je nazvali Makarunijada, po makarunima, oni domaći će se prisjetiti još jednog naziva - struzaprete. Najviše su u čitavoj Istri poznati kao pljukanci, nazivaju se još i makarunići, u Funtani su se pripremali najčešće s kobasicama i suhim rebrima pod nazivom frkanci, a pljukanci na bijelo priprema- A. P. S mesom boškarina Tea i Sonja Maratić na Makarunijadi li su se na Puljštini. Zanimljivo je da se na dijelu Poreštine makaruni nazivaju - žličnjaci! U Žminju su se makaruni radili na šest načina: od mladog i starog boškarina, medvjeda, domaćih kobasica te od skorupa na stari i novi (s vrhnjem) način. Kuhari, ne po profesiji, ali svakako po ljubavi, nudili su svoja šuga po prihvatljivim cijenama. Ve- lim - svoja šuga, jer su pljukance, odnosno makarune vadili iz frižidera smrznute, i to kupljene. (Mogli su to činiti bar da publika ne vidi.) Tek su dvije domaćice kasnije pokazivale kako se rade, trljanjem među dlanovima ili dlanom od dasku za valjanje tijesta (naravno, ne pljuckanjem i trljanjem o bedro kako to mnogi muškarci potajno zamišljaju), a poslije i oni najmlađi. Kažu mi da se u tijesto može staviti ulje pa čak i jaje, što dosad nikada nisam čula. Za mene je ipak najbolja kombinacija ona prastara, obična i jednostavna: brašno i kipuća voda, prilog: nasjeckana i prepržena slanina. No, svatko ima svoje gušte, a s makarunima ih ima obilje. domaća kužina d Kunelić ad sam u prošloj gastropriči sasma slučajno upotrijebio višeznačnu liburnijsku uzrečicu “to su štorije od kunelići”, koja se pripisuje pjesniku Dragu Gervaisu, bilo mi je jasno da će u današnjem prilogu biti riječ o kuniću. Kuneliću! Kuninu! Taj pitomi zec bio je jedan od važnih izvora konzumiranja mesa u prošlosti Istre. Čuvao se u gajbama, s dva tri “pretinca”: za različita legla, za pastuha, kako se tepalo rasplodnom mužjaku, te za mir zečice koja će okotiti šest, sedam mladih, ponekad i više od deset. Graviditet traje mjesec dana. Sezona parenja je duga - od ranog proljeća do kasne jeseni - i u tom razdoblju ženka može imati do šest legla. Tradicionalno su se o kunićima brinuli mlađi članovi obitelji. Bio je to značajan doprinos obiteljskom životu… i ponos mladih. Čistili su kaveze i brinuli se o prehrani kunića. Kad bi se vraćali s polja, gdje su pomagali starijima, ili s paše, gdje su čuvali goveda, redovito bi napunili vreću zelenjave. Brali bi svaku vrstu trave za svoje ljubimce i osiguravali im poslastice: zelje, debele listove kupusa, voće (lavadure - ostatke obiteljskog jela) te malo djeteline za desert. Zimi, kad nije bilo bilja u izobilju, to je bila vrlo odgovorna obaveza: prikupljali su korijenje, mlade grane jasena, gnjile dunje, sijeno. Kunići su bili značajna zaliha mesa, vrlo važne nutritivne vrijednosti, bogat izvor bjelančevina, proteina, masti, mineralnih soli, vitamina B grupe, kalcija, ugljikohidrata, željeza. Bili su uvijek pri ruci. Kako se kunić brzo razmnožava, mesa je bilo u izobilju, mekog i bijelog, čak i za odnijeti rodbini, kumovima, prijateljima, popu. Nažalost, uzgoj kunića nije bio uvijek tako idiličan. Kunići u kavezu često su obolijevali, posebice od šuge. Tada je trebalo uništiti sva legla i krenuti iz početka. U vremenima gladi ljudi su i na otocima znali razmnožavati kuniće ili zeca. No i ta idila poradi prenaglog razmnožavanja i malo hrane, te boleština, nje bila dugotrajna. Za manje od godinu dana životinje bi bile desetkovane ili potpuno uništene. Kunić se pripremao na dva načina: na šugo i u padeli. Žgvacet: na mast puno kapule, malo češnjaka, koji komad pancete ili rebra da ojača gulaš, komadi mesa cijelog kunića (bez kušeti, butina, njima je bila druga namjena), kunšerva, malo brašna u vidu zaprške da zgusne gulaš. U pravilu šugo od kunelića jelo se s lazanjama (široke i do dva cm, debele, grube) ili s umješnije spremljenim fužima za svetkovine. Butine bi se posebno pekle za poputnicu (ako je netko trebao otići na put, ili za marendu gospodaru kuće, za gosta). Drugo jelo bio je pečeni kunelić u padeli. Na puno masti pekli bi se poveći komadi uz obavezni ružmarin i lavriku. Oni upućeniji dr- pare z kunelići.” Često mislimo kako su zec i kunić ista vrsta. Griješimo, oni se razlikuju iako su vrlo slični. Čak i pokušaji njihova križanja nikad nisu dali ploda. Divlji kunić kopa jame i tunele, zec živi u jazbini. Kunić doseže težinu od dva kg, a Piše Drago Orlić zec više od pet. Graviditet kod žali bi cijelu noć meso u pacu kunelice traje 30 dana, a kod od octa. Tako pečeno-prženi zeca 40. I najvažnije - kunić kunić smatrao se svečanim ima bijelo meso, a zec crveno. jelom. Pa ipak kod Istrana, Danas je kunić dio znai pored neosporne kvalitete čajne industrije mesa, ima mesa, kunić nije imao neki ga bezbroj vrsta, od srednje poseban status. Ni onda ni velikih pasmina do takodanas. Riječ je o svojevrsnoj zvanih orijaških. Nabrojimo averziji za koju nemam raneke najpopularnije pasmizumno objašnjenje. Zec je bio ne: bečki plavi kunić, belgijna znatno višoj cijeni. Moj ski orijaš, veliki srebrni kunić, djed Frane nije jeo kunića, za crveni novozelandski kunić, razliku od zeca. Imao je čud- veliki činčila kunić, bijeli orinu predrasudu: “Pantigane se jaš… V. BUGARIN K 28 Gastro enoteka Nedjelja, 2. listopada 2011. Piše sommelier Emil Perdec Istarsko vino Bin 389 Sauvignon iz Narduči P M arijan Arman je vrlo osebujna ličnost istarske vinske scene, a dok nije obrijao brkove podsjećao me na Clarka Gablea u najboljim danima. Poštujem i cijenim njegov trud i rad te doprinos razvoju istarskog vinarstva i vinogradarstva. Marijan je bio prvi istarski vinar koji je punim sjajem zasjao na istarskoj vinskoj sceni nakon “velike četvorke” koja se je pojavila krajem 90-ih godina. Malvazija iz berbe 2000. sa zelenom etiketom ostala mi je u sjećanju kao apsolutni hit ljeta 2001. te je bila izuzetno tražena i cijenjena. Marijan Arman je u dva navrata dobivao nagradu Studec koja se na zagrebačkoj Vinoviti dijelila za najbolje hrvatsko vino, i to za navedenu malvaziju iz berbe Ime vina: sauvignon bijeli Godina berbe: 2010. Proizvođač: V.V.T Arman Lokacija: Narduči, zapadna Istra Temperatura serviranja: 8- 10 stupnjeva Celzija Gastro-preporuka: pljukanci sa škampima i šparugama Ocjena: 8/10 Cijena (MPC): 62 kune (Cicibela , Rovinj) 2000. te teran iz berbe 2003. Podrum Marijana Armana nalazi se u selu Narduči na broju 3, a desna mu je ruka kći Ines, koja sve više preuzima dio poslova na sebe. Tradicija bavljenja vinogradarstvom i vinarstvom u ovoj obitelji datira od sredine 19. stoljeća, kada je Giorgio Arman pokrenuo cijelu pri- NEODOLJIVE CRVENE BOBICE 1 Savijača s višnjama i sirom Sastojci: 0.5 kg kora za pite i savijače, 0.5 kg višanja, 300 g svježeg sira, 2 jaja, 1 vrhnje, 200 g šećera, 2 vanilinšećera, 1 limun, ulje Priprema: Od sira, jaja, šećera, vrhnja, vanilin-šećera, limunove kore i soka umiješajte glatku kremu. Izvadite koštice iz višanja i ostavite ih da se malo ocijede. Jednu koru stavite na navlaženu krpu i premažite s malo ulja. Na nju stavite još jednu, premažite je kremom od sira pa po njoj rasporedite višnje. Zamotajte savijaču uz pomoć krpe. Pecite u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva oko pola sata. ču. Marijan Arman obrađuje deset hektara vinograda koji se nalaze u okolici sela, a svi su na “bijeloj” zemlji. Omjer sortimenta je 60:40 u korist bijelih sorti, prevladavaju malvazija i chardonnay te muškat, ali i sauvignon bijeli, dok kod crnih sorti dominiraju teran, cabernet sauvignon te refošk. 2 Danas bih se osvrnuo na izvanredni sauvignon bijeli iz berbe 2010., koji se okitio zlatnom medaljom na ovogodišnjoj Vinistri. Grožđe je brano sredinom rujna, a vino je odležalo u bačvama od inoksa. Zahvaljujući hladnom i kišnom vremenu, arome su ostale izvrsne te ovo vino ima štih novosvjetskih sauvignona bijelih. Lijepe je slamnato žute boje sa zlatnim rubovima, bistro i djelomično gusto. Intenzivnost i kompleksnost mirisa djelomice su izražene i bogate. Na mirisu dominira nota bazge, s citrusnim primjesama, poput kore od naranče, a drugom redu osjetim i vinogradarsku breskvu. Na okusu je suho, djelomično toplo te isto tako mekano. S druge strane je svježe i ukusno. Uravnoteženo je, u ustima je intenzivnost djelomično izražena, a i trajnost je također djelomična. Vino je srednjeg prema punom tijelu, harmonično, fine kakvoće te spremno za konzumaciju. Može potrajati još barem godinu dana te će odležavanjem u boci dobiti nove arome i karakteristike. Blueberry dream Sastojci: 250 g brašna, 125 g maslaca, pola mahune vanilije, 2 žutanjka, pola limuna, 100 g šećera, prstohvat soli, 2 žlice hladnog mlijeka (ili vode); 500 ml mlijeka, 1 puding od vanilije, 1 jaje, 3 žlice šećera, 1 ravna žlica gustina Priprema: Kremasto izmiksajte maslac sa šećerom i soli pa dodajte brašno, sjemenke vanilije, limunovu koricu i žumanjke (dobit ćete mrvičasto tijesto). Dodajte mlijeko i formirajte kuglu. Nemojte previše mijesiti tijesto jer će biti elastično i žilavo. Zamotajte ga u plastičnu foliju i ostavite u hladnjaku sat vremena. Tijesto narežite na ploške debljine oko pola centimetra i slažite u namašćen kalup, spajajući ih poput puzzli - utisnite tijesto u kalup i rubove. Izbodite ga vilicom i pecite u ugrijanoj pećnici 15-ak minuta na 180 stupnjeva pa izvadite da se ohladi. U međuvremenu napravite kremu od vanilije - puding razmutite sa šest žlica mlijeka i šećerom, a ostatak mlijeka zakuhajte te mu dodajte razmućen puding, razmućeno jaje i gustin. Kuhajte kratko na laganoj vatri, miješajući dok se ne zgusne. Kremu izlijte na tijesto pa po njoj rasporedite borovnice. enfolds je jedna od najvećih australskih vinarija; nastala je 1844. godine kada dr. Christopher Rawson Penfold dobiva premještaj iz Londona u daleku Australiju. Tada je familija Penfold kupila posjed Mackgill Estate te su na njemu pod kontrolom supruge Mary počeli raditi vino od sorte Grenache i prepisivati anemičnim pacijentima kao lijek. Vinarija se tijekom svih ovih godina razvijala i diljem svijeta plasira vina raznih cjenovnih razreda, od baznih stolnih etiketa pa sve do nadasve čuvenog Penfolds Grange vina, koje je 50-ih godina prošlog stoljeća osmislio čuveni enolog Max Schubert. Riječ je o kupaži shiraza i caberneta sauvignona, napravljenoj po uzoru na najbolja vina iz Bordeauxa. Prva berba ovog legendarnog vina bila je 1951., no menadžment Penfoldsa je Schubertu zbog loših recenzija zabranio proizvodnju od berbe 1956. nadalje. No, Schubert je vjerovao u ovaj projekt pa je kriomice radio ovo vino te ga označavao oznakom BIN, koja je predstavljala red bačvi u kojima vino odležava. Naravno, nakon što su prva vina, ona s oznakom BIN 1 i BIN 4, počela dobivati dobre kritike, menadžment je Schubertu dozvolio da nastavi s radom na ovom vinu, ne znajući da on to nikad nije ni prestao. Danas ću vam predstaviti vino BIN 389, Ime vina: Bin 389 cabernet-shiraz Godina berbe: 2006. Proizvođač: Penfolds Lokacija: grožđe iz raznih vinogorja južne Australije Temperatura serviranja: 16-18 Celzija Gastro-preporuka: janjeći kotlet s ružmarinom Ocjena: 9/10 Cijena (MPC): 240 kuna (Cicibela, Rovinj) 3 Australsko vino koje od milja zovu Baby Grange. To je kupaža od 52 posto caberneta sauvignona i 48 posto shiraza, odležala 12 mjeseci u barrique bačvama od američkog hrasta. Riječ je o blažoj verziji čuvenog Grangea. U ponudi je tvrtke Fina vina. Zanimljivo je da od 2005. godine većinski udio u Penfolds vinariji ima poznati proizvođač piva Foster’s Group. Vino je rubin boje s ljubičastim notama i tamnijim rubovima, gusto je i bistro. Intenzivnost mirisa je izražena, a kompleksnost bogata, dok je kakvoća fina. Na mirisu dominiraju note borovnice i trešnje te čokolade, potom još nailazi nota duhana koja se miješa s vanilijom, a slijedi malo bijelog papra i čak malo lješnjaka. Suho je to, toplo i mekano vino, a s druge strane tanično i djelomično svježe te ukusno. Uravnoteženo je, s dugačkim završetkom, puno prema jakom tijelu, harmonično, fine kakvoće te spremno za konzumaciju, no zasigurno može živjeti još pet do šest godina. Čudesna šuma Sastojci: 16 komada Digestive keksa, 150 g omekšalog maslaca; 500 g krem ili svježeg neslanog sira, 2,5 dl milerama ili kiselog vrhnja, 250 g šećera u prahu, 1 vrećica želatine u granulama, 1/2 l vrhnja za šlag, 1 vrećica vanilinšećera; vrećica šumskog ili drugog voća Priprema: Grubo samljevene kekse dobro pomiješajte s maslacem i time obložite okrugli kalup za torte. Umutite sir, mileram, šećer u prahu i vanilin-šećer mikserom. Želatinu namočite i otopite po uputi na vrećici pa u nju ulijte neumućeno vrhnje za šlag i pažljivo promiješajte te dodajte masi sa sirom. Sve dobro izmiješajte i prelijte u kalup preko keksa. Stavite u frižider, a nakon sat-dva možete pripremiti preljev. Zamrznuto šumsko voće pospite šećerom (oko 3 žlice), vanilin-šećerom i žlicom meda te lagano zagrijavajte dok se šećer ne otopi. Dodajte pripremljenu vrećicu želatine pa prelijte po torti i vratite u frižider. Priredila I. LANČA JOLDIĆ nedjelja plus Nedjelja, 2. listopada 2011. protiv struje 29 ANKICA SE UDALA ZA MARIJA NAKON ŠEZDESETE JER NIJE ŽELJELA SAMA PROVODITI STARAČKE DANE U skladu sa svime S lučaj gimnazijalca iz Rijeke koji se vratolomno ispisao iz redovne gimnazije u Rijeci dva dana prije kraja prošle školske godine, a zatim promptno upisao u privatnu gimnaziju u Zagrebu najzornije pokazuje stanje duha ove nacije. Mladac je uz pomoć tatinog debelog Ingrid Šandorov novčanika u zagrebačkoj privatnoj gimnaziji ispravio pet negativnih ocjena i “pokazao zavidno znanje” po riječima ravnatelja te škole, a do tada je vjerojatno cijelu školsku godinu vukao jedinice i, zbog iznimnih sportskih postignuća, jadan, iscrpljen, nije stigao naučiti ni za dvojku u riječkoj gimnaziji. S obzirom na to da bi se on, sada dekintiran, jer je navodno za polaganje tih ispita u privatnoj gimnaziji položio 20.000 kuna, opet htio školovati u državnoj gimnaziji, trenutno se od Rijeke do Zagreba u gimnazijama, Ministarstvu i inspekcijama raspravlja, mudruje i vijeća ima li ili nema pravo upisa u 4. razred državne, odnosno iste gimnazije u Rijeci. Ogledalo je to nesposobnosti i nedorečenosti sustava, koji dopušta najprije ispis dva dana prije kraja školske godine, a zatim gubi vrijeme i energiju na mudrovanja ima li takav učenik pravo ponovnog upisa u istu školu. Najgore od svega je to što je to uopće dospjelo u javnost jer, nažalost, ovoga puta vjerojatno neće doprinijeti pozitivnom ishodu i samo šteti mladima pogotovo ukoliko se junačini dozvoli upis u četvrti razred. Osim što su mladi svjedoci najprljavijeg društvenog trenutka u proteklih pola stoljeća na ovim prostorima, svakodnevno im se šalju poruke da novac i moćni roditelji mogu riješiti sve njihove probleme od škole do sporta. Ima tu i masa kolateralnih žrtava, odnosno poštenih (čitaj blesavih) profesora kojima se doslovno diže kosa na glavi i koji se unatoč mizernoj plaći trude kroz sadržaj svojih predmeta, odgojnim postupanjem, pa i osobnim ponašanjem, svakodnevno ukazati na to da je etika važnija od novca. Zar je moguće da će većina profesora te iste riječke gimnazije prihvatiti šutke odluku inspekcije ukoliko im se naloži da moraju ponovo primiti takvog učenika? Nažalost, ne samo da je moguće, nego je i vrlo izvjesno da će biti takav scenarij završnice ove jadne priče. Poruke svih onih roditelja, prosvjetara ili psihologa u toj gimnaziji koji su rekli da se trude usaditi moralne vrijednosti i ideju da samo poštenim trudom i znanjem mogu doći do cilja najobičnija su budalaština jer realnost svakodnevno demantira takve iluzije. Pun mi je nos priča o postignućima u odgoju i obrazovanju jer čini se da bi livada puna ovaca više naučila djecu nego društveni sustav u kojem odrastaju. Pomisao da će takvi možda uspjeti završiti pravo ili medicinu i raditi kao suci, liječnici ili profesori u školama je možda jezovita bliska budućnost. Nedavno je nacija u emisiji “U krupnom planu” Sunčice Findak mogla vidjeti kako se ministar Fuchs, unatoč samouvjerenosti i širokom osmijehu, nelagodno koprca na pitanja, primjedbe i argumentirane kritike bivših i sadašnjih učenika, ali i srednjoškolskog profesora u studiju Hrvatske televizije. Bilo je govora o mnogim promašenim projektima i potrošenom novcu unutar sustava obrazovanja, poput HNOS-a i pametnih ploča, i šteta što se kontakt-emisija nije pet puta reprizirala. No, ova najnovija gimnazijska je žalosna i opasna priča u potpunosti u skladu s vremenom i prostorom u kojem živimo. Stoga, gotovo smiješno zvuči izreka poznatog urednika i vlasnika poslovnog magazina Forbes koji je kazao da obrazovanje ima svrhu zamijeniti prazan um otvorenim. Čini se da ovaj naš sustav više voli prazne umove. Što mi je to trebalo? A nkica je žurila k Miri. Obećala joj je počistiti stan prije no što se Mira vrati s posla oko 15 sati. Treba oprati stakla u kući, a to je zahtjevan posao za njene godine. Mira ima lijepu veliku kuću u kojoj živi sa suprugom i dvoje male djece. Ankica je odavno u mirovini. Prevalila je šezdesetu, ali, hvala bogu, nisu je mučile neke teže bolesti. Ponekad su je, naročito za južine, boljele kosti. Tada bi izbjegavala bilo što teže raditi po kući, a ako je morala Miri počistiti stan popila bi one svoje tablete i bol bi prošla. - Ankice, gdje tako žuriš?, doviknula joj je iz dvorišta Marjuča. Tri godine u braku - Idem Miri čistiti po kući. Željela bih to čim prije završiti, a čini se da će kiša, odgovorila je Ankica nakratko se zaustavivši s Marjučom. U Mirinoj kući odmah se prihvatila posla. Oprala je sva stakla i vratila se kući prije no što je Mira došla s posla. Bila je zadovoljna što se kiša još nije spustila pa će Mira vidjeti kako su stakla čista. Kod kuće je bacila pogled na štednjak i stavila maneštru da se polako grije dok Mario ne dođe na ručak. S njim je bila u braku tek tri godine. Do tada je bila udovica već više od 12 godina. - Zašto sam se udala? Zar mi je to trebalo?, razmišljala je Ankica postavljajući tanjure na stol. Mario je bio udovac, poznavali su se više godina. Oboje su imali odraslu djecu koja su odselila u susjedni grad. Dolazila su ih posjećivati, a kada je prije tri godine Mario je bio udovac, poznavali su se više godina. Oboje su imali odraslu djecu koja su odselila u susjedni grad. Dolazila su ih posjećivati, a kada je Ankica rekla da će se udati za njega, njezine su kćeri bile iznenađene Mario je bio marljiv, ali ponekad je znao popiti. A kada bi popio, do izražaja bi došla njegova prgava narav • na njihov račun. U selu su govorkanja o njima s vremenom prestala, a njihov je život ušao u kolotečinu. Živjeli su od mirovine, uzgajali za sebe perad i svinje. Imali su i vinograd i svoje vino. Mario je bio vrijedan, ali ponekad je znao popiti. A kada bi popio, do izražaja bi došla njegova prgava narav. Razmišljajući o tome Mario je došao kući. Ručali su zajedno. - Kiša će, za par dana morali bismo pobrati grožđe, rekao je Mario dok je Ankica raspremala stol. Tako je i bilo. Obrali su grožđe, a novo vino uskoro će biti sprem spremno u bačvama. -M Ma ča to meni govori voriš? Bižali smo iz Istr Istre, a onaj nas je izd izdao. mračna strana Ankica rekla da će se udati za Marija, njezine su kćeri bile iznenađene. - Mama, zar a? u tim godinama? to će Razmisli dobro. Što ti muž? S njim ćeš dobiti samo obaveze. Pa nije valjda da si se zaljubila, pitala ju je starija kći Loreta. - Nisam se zaljubila. Ali ne želim biti sama. A Mario je pristojan i udovac. Zajedno ćemo provoditi naše staračke dane. Vi, djeco, ionako imate svoje obitelji. Ne znate što je samoća, odgovorila je Ankica kćeri. Ankica i Mario vjenčali su se u gradu, a djeca su im bila kumovi. Vjenčanje od seljana nisu skrivali, ali veliku proslavu nisu imali. Ugostili bi svakoga tko im je u kuću navratio. - Bolje da ste skupa, govorili su im prijatelji i zbijali šale života Šuti ženo! Šu - Uhvatili su nas i sudili! čula je Ankica sudili!, ka viče u konoMarija kako bi - Uh, Uh sad ćće biti svađe. Bobi. lje da odem tamo i pokušam promijenit temu. Još će se i potući s Bepom, pomislila je Ankica i otišla u konobu u kojoj su za stolom sjedili Mario, Bepo, Anton, Aldo i Guido. - Ma, ča vičete. Do gori vas se čuje, rekla je Ankica. - Puštite politiku, rekla je Ankica, a Mario joj je odbrusio: - Šuti ženo. Ne miješaj se u muške razgovore. Ankica je zašutjela i otišla u stan. U kuhinji je još prala suđe kada je nakon pola sata došao Mario. - A što se ti moraš miješati u naše razgovore? Pusti nas na miru. Sam ti to rekao tisuću puta!, rekao je Mario sjedajući za stol. Sa sobom je donio bocu vina. Daj mi čašu!, rekao je zapličući jezikom. Sad je bio već dobrano pijan. - Zar ti nije dosta?, odrješito je odgovorila Ankica ne mičući se od sudopera. Mario je ustao, zapeo za stolicu i umalo pao. Psujući je i iz vitrine uzeo čašu. A onda je iznenada Ankici opalio šamar. Glava joj je udarila u kuhinjski ormarić, a Mario je samo promrmljao: Šuti ženo! Ankica se skamenila, a nakon nekoliko trenutaka osjetila je bijes kao nikad do tada. Nikad je nitko nije tukao. Otac je tukao majku, a ona se zaklela da muškarac nikad neće dignuti ruku na nju. Zgrabila je nož i zajapurena snažno ga nabila Mariju u prsa. Ubadala ga je nekoliko puta. Mario se srušio sa stolice na pod. Bez riječi sjela je na pod, hvatala zrak i duboko disala. Sjedila je tako sve dok joj disanje nije postalo mirno. Onda se digla i telefonom pozvala Loretu. - Ubila sam Marija, rekla je. Loreta je za pola sata došla u kuću. Policiju je pozvala tek tada. Majci nije povjerovala kada joj je tu vijest priopćila telefonom. Mislila je da preuveličava. Mama, zašto si to učinila?, plakala je Loreta. - Udario me. Nitko neće mene tući!, rekla je Ankica mirno. Policija ju je odvela, a na sudu je osuđena na sedam godina zatvora. Iako su branitelji tvrdili da je Marija ubila u samoobrani, sud je odlučio drugačije. Marija je ubila s namjerom. U zatvoru se tisuću puta upitala: Što mi je to trebalo? Silva BODLAJ IVAŠIĆ nedjelja I starski muzeji, odnosno Koordinacija istarskih muzeja za idući Tjedan istarskih muzeja (2012.), manifestaciju koja se početkom rujna održava u svim istarskim muzejima, priprema veliki projekt o prehrani - kako i što su jeli naši preci diljem Poluotoka kroz razna povijesna razdoblja. I ove godine u sastavu te manifestacije prikazan je dio projekata o prehrani kroz povijest. Arheološki muzej Istre tako je, primjerice, svoju vitrinu mjeseca posvetio izložbi “Neolitičke udice s nalazišta Kargadur kod Ližnjana”. Da je prehrana najosnovija potreba čovječanstva, kao i svih živih bića, ne treba posebno isticati. Kao što smo učili iz udžbenika povijesti, jedan od najstarijih načina prikupljanja hrane bilo je sakupljanje raznih bobica, a zatim lov i ribolov. Potonji se kroz povijest obavljao na različite načine, uz pomoć udica, harpuna, zamki… Udice su korištene još od razdoblja neolitika na području Grčke i Bliskog istoka, dok su najranije udice na tlu Hrvatske zabilježene na nalazištu Kargadur kod Ližnjana i datiraju iz razdoblja ranog neolitika, između 5710. i 5630. godine prije Krista. - Kargadur, odnosno mala uvala na sjevernom dijelu zaljeva Kuje, dva kilometra od Ližnjana, donosi zanimljive nalaze iz razdoblja ranog neolitika, srednjeg neolitika i bakrenog doba. Sustavna su istraživanja provedena 2000. te 2002, 2005., 2006. i 2007., kazao je ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo. Da su te udice bile korištene za ribolov, potkrjepljuje činjenica da su na nalazištu prikupljeni brojni ostaci riba. Među nalazima su koštane udice i njihove poluizrađevine, koje su ustvari ostaci procesa izrade koštanih udica na samom nalazištu. Ukupno je pronađeno 26 cijelih udica, dijelova udica i poluizrađevina. Specifičnost tih udica jest da imaju oko 8.000 godina i da su ti ostaci najstariji na području istočne obale Jadrana i predstavljaju izuzetno svjedočanstvo o počecima ribolova u nas, tradicije koja je i danas izuzetno jaka na području Istre i jadranske obale. Na toj lokaciji se nalazilo selo koje je dva puta bilo u funkciji - prvi put od 5710. do plus Nedjelja, 2. listopada 2011. VITRINA MJESECA U ARHEOLOŠKOM MUZEJU ISTRE POSVEĆENA NEOLITIČKIM UDICAMA S NALAZIŠTA KARGADUR KOD LIŽNJANA Najstarije udice na ovom dijelu Jadrana Udice su korištene još od razdoblja neolitika na području Grčke i Bliskog istoka, a najstarije udice pronađene na tlu Hrvatske su one s nalazišta Kargadur kod Ližnjana i datiraju iz razdoblja ranog neolitika, između 5710. i 5630. godine prije Krista D. MEMEDOVI 30 5630. godine prije Krista, zatim je tristotinjak godina bilo napušteno, a kasnije opet naseljeno, saznajemo od Komše, koji je već pri prvoj prezentaciji nalaza s Kargadura, na samoj lokaciji, napomenuo da to selo oslikava vrijeme kada je čovjek prestao biti lovac te postao ratar i stočar. Rekao je da je to bilo i staro ribarsko selo, a more je tada bilo deset metara niže te je istaknuo odličnu sačuvanost nalaza. Važno je napomenuti da su tu pronađeni i ostaci prvih žitarica u Istri, pronađene su sjemenke ječma, mahunarki, lješnjaka i drugih plodova, kao i vrsta vulkanskog stakla koja je do sada pronađena samo u talijanskom Lipariju te na lokalitetima u Grčkoj i Mađarskoj. Knjiga Z vuči upravo kao američki san - od samizdata do bestselera New York Timesa! Koji pisac ne bi poželio ostvarenje takvog sna? Dogodilo se to Brunoniji Barry, autorici pripovijedaka, s romanom “Čitačica čipke”, raskošnoj sagi o strasti, neizvjesnosti i čarolijama, kako ga je opisao Times. Autorica iz mitskog Salema, gdje je rođen klasik američke književnosti Nathaniel Hawthorne, također romanopisac i pisac kratkih priča, dotiče se, na svoj način, upravo novije povijesti grada povezanog s vje- BESTSELER NEW YORK TIMESA: “ČITAČICA ČIPKE” Strasti i čarolije jedne obitelji šticama i vještičarstvom. Sve je vezano uz čuveni proces - suđenje vješticama iz 1692. godine, na čemu ovaj grad danas gradi svoj turistički imidž. Salem pripada Novoj Engleskoj, regiji SAD-a koju čini šest saveznih država, odnosno državi Massachusetts, nastanjenoj kad su progonjeni engleski hodočasnici, puritanci, stigli u Sje- vernu Ameriku u 17. stoljeću. Towner odnosno Sophyia Whitney dolazi iz obitelji žena koje generacijama posjeduju dar čitanja budućnosti iz uzoraka čipke. I ona ima taj dar, koji smatra prokletstvom i zbog čega bježi daleko od obitelji. Nestanak njene pratetke, s kojom je bila neobično povezana, tjera je na po- vratak, a to znači i suočavanje sa svim obiteljskim tajnama i neugodnim naslijeđem koje je željela zaboraviti. Gonjena krivnjom i strahom kreće u Salem gdje, tražeći tetku, a potom i još jednu mladu djevojku, obje povezane s mističnim propovjednikom paklenog ognja, zapravo svojim ujakom, pronalazi i odgovo- re na brojna pitanja iz svoje prošlosti. Kako navodi izdavač, zagrebački VBZ, uzbudljiva je to, neobična i snažna priča o vidovitosti, ludilu, obiteljskom zlostavljanju, crvenim šeširima, krivnji i iskupljenju. Roman je osvojio više književnih nagrada i preveden je na V. MEDVEDEC 30 jezika. Ova će se vitrina mjeseca moći razgledati do kraja listopada. Osim u Arheološkom muzeju Istre, vitrine mjeseca posvećene prehrani postavljene su i u Povijesnom muzeju Istre (Pribor za jelo iz razdoblja Austro-Ugarske) te u Etnografskom muzeju Istre “Sa stolova istarskih kuća na muzejske Vanesa BEGIĆ police”. Snimio Dejan ŠTIFANIĆ nedjelja plus Nedjelja, 2. listopada 2011. 31 zimsko ljetovanje Papa ili Putin? P onekad treba svrnuti pogled u tuđinu jer se iz daljine, ili iz drugog rakursa, bolje vidi ono što se zbiva u vlastitom dvorištu. Početkom lipnja papa Benedikt XVI. boravio je u Hrvatskoj, a četiri mjeseca kasnije, potkraj rujna, u Njemačkoj. Analizirajući makar i površno ta dva posjeta, prvi maloj zemlji na jugoistoku, a drugi velikoj sili na sjeveru, mogao bi se steći dojam da Hrvatska i Njemačka nisu locirane na istom kontinentu. Unatoč tome što je zavičajna zemlja aktualnog pape imala važnu ulogu u procesu priznanja naše samostalnosti i usprkos činjenici da Hrvati, makar i s figom u džepu, sve ozbiljnije kucaju na vrata Europske unije. Slučaj je htio da sam za papina posjeta Hrvatskoj boravio u Berlinu. Ali dobro se sjećam svih onih priprema, euforičnih najava, protokolarnih fraza krcatih bombastičnošću i nepatvorenom prazninom, sjećam se kako su se prebrojavale “very important persons” kojima će pripasti čast da se nađu u njegovoj blizini, a poziv na druženje s papom u Fellner-Helmerovom kazalištu u Zagrebu shvaćen je kao najbolji pokazatelj nečijeg društvenog i javnog statusa. Ne mislim da dolazak Benedikta XVI. nije bio važan za Hrvatsku i da mu nije trebalo dati odgovarajuće značenje. Ali povišeno stanje koje je tom prilikom tendenciozno podgrijavano, jedna vrsta unisonosti i monolitnosti, garnirana bezuvjetnom servilnošću prema svemu što ima miris tamjana, bili su više nego opipljiv dokaz da živimo u društvu u kojem pozivanje na kolektivne stereotipe, osobito vjerskog predznaka, ima itekako žilavo korijenje. Kako god bilo, za boravka rimskog pontifeksa crkveni i svjetovni lideri provocirali su atmosferu koja je svojom hinjenom pobožnošću i svenarodnom skrušenošću podsjećala na dane kad se žalovalo za maršalom Titom. Takvo jednoglasje, takvi iskazi odanosti, koji brišu svaku mrlju, a nagomilane probleme guraju pod tepih, tipični su za društva koja pate od totalitarnih simptoma i koja bez ekstatičnog deklariranja vjernosti svojim primasima, crkvenim ili svjetovnim, nisu u stanju funkcionirati. Lucifer Kad je papa kročio na sveto hrvatsko tlo, stvarnost se odjednom učinila kao raj, iako bi se po mnogim indicijama moglo zaključiti da smo u paklu u koji su, slijedom krugova, raspoređeni razvratnici, proždrljivci, lakomci, rasipnici, jarosnici, krivovjerci, bezbožnici, nasilnici, kriminalci i, finalmente, u devetom krugu, izdajice na čelu s troglavim Luciferom. U hijerarhiji prakticiranja grešnosti malo je onih koji bi nam uspjeli parirati. Da su organizatori papinog dolaska imali više invencije, mogli su mu u Fellner-Helmerovom kazalištu u glavnom gradu prirediti predstavu u kojoj bi se u ulozi Lucifera, ubojica, varalica i inih profitabilnih zanimanja našli njihovi zbiljski akteri iz katolički i stranački duboko impregnirane Hrvatske. Bio bi to “Living Theatre” na balkanski način, sakralniji i uvjerljiviji od onog što ga je promovirao Julian Beck. Ali vraga, pred papom smo uskrsnuli kao umiljate ovčice, prenavljajući se iz petnih žila, pa rim- Opasnost stiže iz vode Osamdesetih su godina napadi “morskih zvijeri” bili učestali motiv u sedmoj umjetnosti. Sjetimo se samo raznih “Ralja”, “Pirana” i drugih naslova, koji su punili kinodvorane diljem svijeta i bili na top-ljestvicama najgledanijih filmskih ostvarenja. Gledajući te filmove, prosječan je građanin/gledatelj mislio da se takvi scenariji mogu odvijati samo u nekim egzotičnim morima, a da je tu i veliku ulogu imala redateljeva mašta, koja je sve to dodatno “pojačala”. No, ribe su počele napadati i u našim krajevima. Sezona je recimo gotova, no veliki se broj lokalnog stanovništva želi upravo sada, u prekrasnim jesenskim bojama, dok je vrijeme još toplo i nema više gužve, nauživati u moru i morskim radostima. Međutim, ribe su te koje odlučuju o tome. Zašto su počele grickati ljude nije poznato. Oceanografi i drugi eksperti se čude, odgovora nema, sve se doima tako misterioznim. Gotovo kao u Hitchcockovim “Pticama”, gdje gledatelj može samo naslutiti istinu. (V. B.) D. Načinović quo vadis skom pontifeksu nije preostalo drugo nego da ponovi ono u što se godinama uvjeravamo i sami. Da smo najkatoličkiji narod u Europi, da smo antemurale christianitatis i da nam u promicanju evanđeoskih poruka nema premca. Ne kanim time sugerirati da posjet Benedikta XVI. nije imao smisla. Imao ga je itekako, ali nevolja je u tome što su kaptolski i gornjogradski prvaci iskoristili papin dolazak da bi prikrili vlastite opačine i da bi se jadna Hrvatska, makar na dva dana, dok je visoki gost na njenom tlu, pričinila kao uređena i ozbiljna država. Skandal A kako je izgledao njegov netom završeni pohod Njemačkoj? Bitno drukčije, iako je papa rođeni Nijemac i iako je njegov posjet imao državnički karakter, za razliku od prva dva posjeta koji su bili isključivo pastoralni. Ugledni “Berliner Zeitung” dočekao je Josepha Ratzingera s gotovo nepristojnim i nedoličnim tekstom pod naslovom Zdravko Zima Bozanić i saborski abonent Vladimir Šeks notorni blizanci) nije moglo biti ni riječi. Za vrijeme nedavnog posjeta Španjolskoj, zemlji neusporedive Dok je papin boravak u Hrvatskoj prošao u znaku prosternacije i klanjanja do crne zemlje, koje je imalo groteskne razmjere, u zemljama visokorazvijene i visokosekularizirane Europe čuli su se glasovi otpora koji su u nekim trenucima bili na granici skandala “Stranac u vlastitoj domovini”, a o fanatičnom jednoglasju koje je manifestirano u Hrvatskoj (stvarajući dojam da su nadbiskup Josip katoličke tradicije, papu su dočekali žestoki prosvjedi, a sukob između njegovih pristaša i oponenata poprimio je takve razmjere da je u jednom trenutku uredovala policija. Što se mene tiče, držim da papa zaslužuje doček koji je u skladu s njegovim apostolskim i državničkim statusom, ali ako pohodi druge zemlje, onda se podrazumijeva da mu svatko može reći što misli o Crkvi, makar to bilo neugodno ili disonantno za njegov sluh. Agresivne ili prostačke ispade ne želim komentirati, jer je civiliziranost pretpostavka s kojom se nekom imamo pravo obraćati, bio taj čistač cipela na Jelačić placu ili namjesnik svetog Petra u Vatikanskoj palači. I u tome je problem. Dok je papin boravak u Hrvatskoj prošao u znaku prosternacije i klanjanja do crne zemlje, koje je imalo groteskne razmjere, u zemljama visokorazvijene i visokosekularizirane Europe čuli su se glasovi otpora koji su u nekim trenucima bili na granici skandala. Suvišno je makar i paušalno nabrajati sve nevolje s kojima se suočava današnji svijet, a s kojima se isto tako suočava Crkva, ne pokazujući dovoljno razumijevanja za strelovite promjene i gubeći ugled u pitanjima na kojima je stoljećima gradila svoj autoritet. I kad Hans Küng, znameniti teolog i nekadašnji Ratzingerov kolega, u razgovoru za “Der Spiegel” papinstvo Benedikta XVI. uspoređuje s centralističkom politikom Vladimira Putina, onda u tome ne treba vidjeti blasfemiju. Küng je samo upozorio na maksimalizam kao model vladavine koji se odavno prakticira u Kremlju i u Vatikanu. Uostalom, nije li Benedikt XVI. bio predstojnik Kongregacije za nauk vjere, koja je nastala kao produžena ruka nekadašnje Svete Inkvizicije? Nedjelja, 2. listopada 2011. Sport PRVA HNL Sljedeće kolo (15. listopada): Istra 1961 - Zagreb, Lučko - Inter, Hajduk - Osijek, Varaždin - Karlovac, Lokomotiva S. Belupo, Šibenik - Cibalia, Zadar - Dinamo, Rijeka - Split. PRVA ŽNL Pula ICI - Veli Vrh 2:2 PULA - Utakmica 4. kola. Igralište SRC Valkane. Sudac: Zoran Vasiljević (Valbandon). Pomoćnici: Manojlovski (Štinjan) i Šekuljica (Pula). Strijelci: 0:1 Šistov (40’), 1:1 Begić (69’), 1:2 Šistov (74’), 2:2 I. Stanić (89’). Žuti kartoni: Damijanac, Četković, Begić, Reka (Pula ICI), Čeranić, Mirković, Manojlovski (Veli Vrh). PULA ICI: Rakić Giachin 6,5, Begić 6,5 (od 86. Stanojević -), V. Stanić 6,5 (od 46. Šuvaković 6,5), Kekez 6,5, Reka 6,5, I. Stanić 6,5, Bošnjak 6,5, Damijanac 6,5, Čelić 6,5 (od 79. Predan -), Lolić 6,5, Četković 6,5. VELI VRH: Galešić 6, Katić 6, Šimičević 6, Peruško 6,5, Šistov 7,5, Sarvan 6 (od 61. Vidajić 6), Lukman 6, Čeranić 6 (od 75. Jež -), Maras 6,5, Manojlovski 6,5 (od 78. Biočina -), Mirković 6. DRUGA ŽNL Višnjan - Cement 0:1 VIŠNJAN - Utakmica 4. kola. SC Pineta. Gledatelja 50. Sudac: Dean Laganis (Kaldir) - 7. Pomoćnici: Rude (Paz) i L. Laganis (Kaldir). Strijelac: 0:1 Basaneže (90’). VIŠNJAN: Matin 7, Korlević 6,5, Jehmić 6 (od 22. Lakošeljac 6), Radešić 6, Perhat 7, Sinožić 6, Pavletić 7, Žiković 6,5, Rosi 6, G. Bratović 6,5, D. Bratović 6 (od 52. Brčić 6). CEMENT: Belušić 7, Kovačević 7 (od 46. Bečirević 7), Vilić 6,5, Višković 7, Basaneže 7, Mujić 7, Hasani 6,5 (od 46. Dušić 7), Dobrić 7 (od 60. Milevoj 6,5), Načinović 6,5 (od 46. Hadži 7), S. Miskić 7,5, E. Miskić 7. I. F. TREĆA ŽNL - SJEVER Petrovija - Marušići 1:0 PETROVIJA - Utakmica 4. kola. Igralište Petrovije. Gledatelja 80. Sudac: Boris Krešić (Momjan) - 6. Pomoćnici: Antonac (Livade) i S. Katić (Buje). Strijelac: 1:0 Jakac (57’). Žuti kartoni: T. Vižintin, R. Đurđević (Marušići). Crveni karton: Mikac (Petrovija). PETROVIJA: Kodilja 7,5, Serafin 6 (od 58. Benčić 6), Mikac 5, Žužić 6,5, Villanovich 7, Sirotić 6 (od 46. Jakac 6,5), Kapel 6 (od 57. Lakošeljac 6), Jurišić 6 (od 57. Mališa 6), Melon 6 (od 85. Begić -), Kožić 6, Matijašić 6 (od 46. Veronese 6). MARUŠIĆI: R. Marušić 7, N. Marušić 6 (od 50. M. Marušić 6), Toth 6,5 (od 50. Gerebizza 6,5), Bajić 6,5, Stanić 7, Mamilović 6,5, R. Đurđević 6,5, T. Vižintin 6,5, Kraljević 6,5 (od 72. Flego 6), Bibalo 6,5 (od 55. Mau. Vežnaver 6,5), Kostreš 6,5 (od 83. Kalabota -). Z. G. TREĆA ŽNL - JUG Šišan - Plomin 1:0 ŠIŠAN - Igralište Šaraja. Gledatelja 100. Sudac: Čajo (Pula) - 5,5. Pomoćnici: Orsić (Pula), Macuka (Laborika). Strijelac: 1:0 Petercol (73). Žuti kartoni: Milošević (Šišan), Plavčić, Gužvić, Smoković (Plomin). ŠIŠAN: Kanajet 6,5, Žunić 7, Okić 6,5 (od 84. Varelija -), Lanča 7, Stajčić 6,5 (od 57. Rajko 6,5), Ukota 7, Milošević 7, Mavrić 7, S. Stamenković 6,5 (od 72. Čović 6), Bistrović 7, Petercol 7. PLOMIN: Milošević 6, Vozila 6, Kulović 6, Smoković 5,5, Čekada 6,5, Žufić 6,5, Blašković 6 (od 76. Paliska 5,5), Plavčić 5,5, Gužvić 6, Uravić 6,5, Načinović 5,5. A. S. PULA - Bod u gostima uviro postignuće, prijek je dobro znao je to prvi na konferenciji re u Zaprešiću odza novinare n susreta trener Istre mah nakon 1961 Igor Pamić. No, ubrzo je loču. Kad se malo okrenuo ploču. o mu je žao što njepribrao, bilo govi igrači nisu iskoristili slabo izdanje nogometaša Intera brijim pristupom i malo hrabrijim uzeli sva trii boda. Stoji činjenica da su domaćini o kvalitetigrali nešto rvih pola nije tek u prvih sata igre i u zadnjih nuta, ali 15-ak minuta, riznati i se mora priznati da su bili kudikaiji, upumo opasniji, iše udatili puno više raca na gol Mancea. Stoga ovaj bod, baš kao i onaj prethodni otkinut Riječanima i, zapravo na Kantridi, jen, nego je više osvojen, va izguli što su dva bljena. e, pak, priDruga je, ulski nogoča jesu li pulski m prilikom mometaši ovom ešića doći gli iz Zaprešića sa sva tri boda uz drugačiju igru. to su Jer, ono što prezentiralii era protiv Intera no bilo je jedno biod najslabija jih izdanja e. ove sezone. ola Za prvih pola oš je e i rasata igre još er ih je rano zumljivo, jer godak, primljenii pogodak pogodak, mira kad ka je onaj Budimira lavu nadskočio za glavu abatića ća, višeg Karabatića, reba ebašokirao. Trebaeći eć lo je proteći a pola sata da se, predvođeni Anđelkovilleom ćem i Belleom, trgnu i povežu konce igre. Kad im je to uspjelo odmah su domaće igrače sabili u 20 metara pred gol Santinija. Zanimljivo, bolja se igra poklopila s rošadom na lijevoj strani koju je Pamić povukao. Debitanta Matiju Špičića s pozicije lijevog beka prebacio je na lijevo krilo, a Milića obratno. Zaprešiću odigrao prvih 90 prvenstvenih minuta za Istru 1961. - Stajali smo daleko od igrača i olako ih puštali da dođu do naše zadnje lini- * Prednost u rotaciji - Nismo dobro ušli u utakmicu, pa smo odmah u prvom napadu kažnjeni golom - rekao je Špičić nakon što je u Najbolju ocjenu ovog susreta u Zaprešiću odigranog u petak dao je podatak o ukinutom slobodnom danu pulskim igračima. Trebali su se prvotno “zeleno-žuti” na treningu okupiti tek u ponedjeljak, ali je ljutiti Pamić za dan okupljanja i prvi trening odredio nedjelju je je. U obrani sm smo, pak, mi n na bekovima, Su i ja, staSušić jal blizu naših jali stop stopera, jer je taka bio dogotakav vor p prije susreta. i pustimo Da ih ub da ubacuju s krij smo vjela, jer rov da ćemo rovali lako lakoćom dobiz vati zračne duele. Kako na lijevoj strani s nismo dobro igrali, trener Pamić je zaMilić i meni, i to mijenio uloge Miliću se pokazalo dobrim potezom, jer smo u nastavku susreta bili N znam ni puno opasniji. Ne sam zašto je ispalo tako da sam na ovom susretu bolje odigrao na krilu nego na beku. Inače mi uloga beka više odgovara. No, ta mogućnost rotacije tijekom susreta mogla bi biti naša prednost ubuduće. Bolju igru krajem prvoga dijela Puljani su ubrzo okrunili izjednačujućim pogotkom rastrčanog Bellea. Na sličan su način ušli i u nastavak susreta. - Nakon što smo izjednačili vidjeli smo da bi mogli i pobijediti, i stoga smo u drugom poluvremenu izašli odlučnije na travnjak i zagospodarili terenom. Igrali smo strpljivo u obrani i odlično se otvarali prema naprijed, ali smo pri Puljani su u drugom djelu bili bolji suparnik dok je na travnjaku bio AnelkoviÊ. Belle je pred kraj susreta ostao bez snage, Alimi nije preuzeo odgovornost u kreaciji igre koja se od njega oËekivala REMI U DEBIJU - Matija Špičić odigrao je prvih službenih 90 minuta u zeleno-žutom Zeleno-žuti neugodni gosti Nogometaši Istre 1961 postali su ove sezone nerado viđen gost. U 9. su kolu na Kantridi otkinuli Rijeci prvi bod nakon što su prethodna tri gosta poražena, da bi sad sličnu stvar izveli i Interu. Klub iz Zaprešića prvo je remizirao s Lokomotivom nakon čega je pobijedio Šibenčane, Zadrane i Riječane. Pobjedničkoj je seriji kraj postavila pulska brana. Anelković: Bilo mi je loše na poluvremenu Pulska se igra u Zaprešiću raspala prisilnim izlaskom Mislava Anđelkovića. U prvom je trenutku izgledalo da je ozlijeđen u jednom sudaru neposredno pred zamjenu. - Nije zbog toga, iako mi je ispod koljena ostao otisak krampona iz tog duela. Loše sam se osjećao već na polu- vremenu, glava me boljela i osjećao sam se iscrpljeno, pa je trener Pamić rekao da ostanem još malo u igri dok ne pripremi zamjenu. Potom sam već na povratku iz Zaprešića dobio temperaturu, a imam je i sad - javio se jučer popodne telefonom Mislav Anđelković. M. ANGELINI 28 21 20 18 17 17 16 13 13 13 11 11 7 6 6 1 I 28:3 18:11 19:6 14:11 11:8 15:13 11:14 11:10 12:16 8:13 12:10 9:11 7:18 7:12 6:13 4:21 IN 0 1 1 2 3 3 4 3 3 5 5 3 6 6 6 9 EL 1 3 2 3 2 2 1 4 4 1 2 5 1 3 3 1 NG KARLOVAC (Arenasport): Karlovac - Hajduk .A Danas (18) 9 6 6 5 5 5 5 3 3 4 3 2 2 1 1 0 rektora. Optužnicom su obuhvaćeni Ivan Zelić koji je u to vrijeme bio financijski direktor te Velimir Strinić. Kovačeviću i Reiću terete se za 102 milijuna kuna neplaćenih porez i doprinosa. Ostali su optuženi za nesavjesno poslovanje. (T. B.) Pamić nezado skratio odm M Inter - Istra 1961 1:1 Zagreb - Rijeka 2:1 Split - Zadar 3:1 Cibalia - Lokomotiva 1:0 Slaven Belupo - Varaždin 1:0 Osijek - Lučko 2:2 Dinamo - Šibenik 2:1 10 10 9 10 10 10 10 10 10 10 10 10 9 10 10 10 Državno tužilaštvo u Splitu podiglo je optužnicu protiv bivših čelnika Hajduka, Željka Kovačevića, predsjednika od 1997. do 2000. godine, Petra Reića direktora, Ivana Maršića koji je Reića naslijedio na toj funkciji i Ivice Šurjaka, tadašnjeg sportskog di- OSVOJILI SU NOGOMETAŠI ISTRE 1961 U ZAPREŠIĆU VEĆ ČETVRTI GOSTUJUĆI BOD Rezultati 10. kola: Dinamo Split Hajduk Osijek Inter S. Belupo Zagreb Rijeka Zadar Cibalia Lokomotiva Istra 1961 Karlovac Lučko Šibenik Varaždin Optuženi bivši čelnici Hajduka Mislav Anelković Glas Istre Sport Nedjelja, 2. listopada 2011. Dva gola Kalinića Napadač hrvatske nogometne reprezentacije Nikola Kalinić postigao je dva pogotka za Dnipro koji je u susretu 12. kola ukrajinskog prvenstva kao domaćin svladao Oleksandriju s 5:1. Kalinić je bio strijelac za 2:1 u 44. i 4:1 ZAREDOM, NO IGROM NISU ODUŠEVILI ovoljan mor kraju utakmice opet pali. Puno smo griješili u dodavanju pri izlasku iz obrane i tako vlastitim pogreškama omogućili suparniku da stalno igra na našoj polovici terena - zaključio je Špičić, dodavši kako s kondicijom nema problema, jer je u Ukrajini prošao pripreme, ali se nedostatak prvenstvenih utakmica osjetio. Problemi u kreaciji Puljani su u drugom djelu bili bolji suparnik dok je na travnjaku bio Anđelković. Kad je mladi Gospar morao izaći iz igre, Pamić je umjesto njega uveo Marića čime je pulski prvoligaš na pozicijama zadnjih veznih igrača imao dva stopera, Prahića i Marića. Sukladno tome pulska se igra prema naprijed raspala i do kraja susreta oko tisuću gledatelja na jedinoj tribini stadiona u Zaprešiću gledalo je uzaludna nastojanja igrača Intera da dođu do pobjede pokraj čvrsto postavljene pulske obrane. Belle je pred kraj susreta ostao bez snage, Alimi nije preuzeo odgovornost u kreaciji igre koja se od njega očekivala, a u 70. je minuti propustio posljednju pulsku priliku, nakon odličnog prodora Prelčeca po lijevoj strani, tako da domaći golman Santini nije nakon toga uopće dolazio u kontakt s loptom. Tako je Istra 1961 upisala i šesti prvenstveni susret u nizu bez poraza, pri čemu se s već četvrtog gostovanja zaredom, Dva mirna tjedna Imat će sad pulski stožer na čelu s Pamićem dva tjedna vremena da uigra momčad, budući da se prvenstvo prekida zbog nastupa izabranika Slavena Bilića. U tom će razdoblju, do domaćeg susreta sa Zagrebom, pulski prvoligaš odigrati i dvije prijateljske utakmice protiv istarskih klubova. U srijedu će biti gosti Žminja, a u subotu Livada. nakon Varaždina, Šibenika i Rijeke, vratila u Pulu s bodom. No, najbolju ocjenu ovog susreta u Zaprešiću odigranog u petak dao je podatak o ukinutom slobodnom danu pulskih igrača. Trebali su se prvotno pulski igrači na treningu okupiti tek u ponedjeljak, ali je odmah nakon susreta ljutiti Pamić za dan okupljanja i prvi trening odredio nedjelju. Teško je onda govoriti o zadovoljstvu novim gostujućim bodom. Bod je vrijedan, ali igra ovom prilikom nije mogla zadovoljiti one koji su uspjeli doći na tribine stadiona u Zaprešiću. Nažalost, Demoni tamo iz poznatih razloga nisu stigli, a baš je njihovo navijanje moglo biti onaj dodatni uteg na vagi koji bi prevagnuo situaciju u pulsku korist. Roberto CAR 33 * * u 62. minuti susreta, a minutu nakon što je postigao drugi gol izašao je iz igre. Ivan Strinić odigrao je svih 90 minuta za Dnipro koji je ostao deveti na ljestvici s 15 bodova, dok je Oleksandrija 12. s 10 bodova. TARIK CERIĆ, BIVŠI IGRAČ RIJEKE UMALO JE NASTRADAO U STAMPEDU NAVIJAČA ZRINJSKOG Jedva izbjegao linč Vidio sam krajičkom oka igrača Zrinjskog, Pehara, koji mi je pokušao podmetnuti nogu oko centra, što sam izbjegao i među zadnjima pobjegao u svlačionicu - kaže Cerić RIJEKA - Igrale su se posljednje minute utakmice osmine finala nogometnog Kupa Bosne i Hercegovine između Zrinjskog i Veleža. Mostarski derbi na stadionu Pod Bijelim Brijegom završio bi bez pobjednika da u sudačkoj nadoknadi vremena napadač “rođenih” Rijad Demić nije prošao kroz obranu Zrinjskog i svojim pogotkom (1:0) izazvao oduševljenje na gostujućoj klupi.Velež je prvi put pobijedio gradskog rivala na njegovu travnjaku od 1992. godine kad je napustio stadion Pod Bijelim Brijegom. Međutim, Demićev pogodak nije izazvao burnu reakciju samo na gostujućoj klupi, već i među onim najvatrenijim domaćim pristalicama. Navijači Zrinjskog, koji se nazivaju Ultrasima, počeli su preskakati ogradu i krenuli u huliganski obračun s igračima Veleža, pri čemu im je pomogao i jedan domaći igrač - veznjak Zrinjskog Mile Pehar. Naime, snimka utakmice je otkrila da je mladi reprezentativac BiH pokušao saplesti suparničkog igrača u bijegu pred huliganima naoružanim noževima i palicama. Sva sreća da u tome nije uspio, jer bi bivši prvotimac Rijeke Tarik Cerić teško jučer živ i zdrav prenosio svoje dojmove s mostarskog derbija. U jednom trenutku na terenu smo ostali nas trojica, ja, jedan suigraË i mali Ševko OkiÊ iz Labina koji se sakrio iza klupe za priËuve Tarik CeriÊ MLADOST, LUDOST - Tarik Cerić u dresu Rijeke ju izroditi neredi. Uostalom, kad smo postigli pogodak nisam ni vidio da su navijači počeli ulaziti na teren, niti shvatio što namjeravaju učiniti. Mislio sam u prvi trenutak, pa neće valjda na igrače. Međutim, kad su počeli bježati moji suigrači, krenuo sam i ja prema svlačionici. Vidio sam krajičkom oka igrača Zrinjskog, Pehara, koji mi je pokušao podmetnuti nogu oko centra igrališta, što sam srećom izbjegao i među Neće valjda zadnjima pobjegao u svlačio- Utakmica je bila više nego nicu na suprotnoj strani igrakorektna do tog trenutka, ništa lišta. U jednom trenutku na nije sugeriralo da će se na kra- terenu smo ostali nas trojica, ja, jedan suigrač i mali Ševko Okić iz Labina koji se sakrio iza klupe za pričuve - govorio je iskusni 31-godišnji stoper koji je prije nekoliko sezona u dresu Rijeke zabio nekoliko važnih pogodaka za proboj u kvalifikacije za Europsku ligu. “Ceri” je Velež osmi klub u karijeri, prošao je puno toga, ali vjerojatno nikad nije doživio nešto slično. Podijeljeni grad - Što da kažem, mladost ludost. Ja bih njega sigurno zaštitio na terenu da sam se našao u takvoj situaciji. Moram reći i da su uprava i svi ostali u Zrinjskom bili korektni prema nama. Eto, danas igramo protiv njih prvenstvenu utakmicu u Vrapčićima i vjerujem da će sve biti u najboljem redu dodaje Cerić. Utakmice Zrinjskog i Veleža, nažalost, ne nose sa sobom samo dio uobičajenog nogometnog rivaliteta, već puno više od toga. Predstavljaju idealnu pozornicu da na površinu isplivaju netrpeljivosti u gradu podijeljenom na hrvatski (Zrinjski) i bošnjački (Velež) dio. - Nije me dugo bilo tu u Bosni i Hercegovini, pa na neke stvari nisam navikao. Iako, dosad nije bilo takvih problema. Eto, bili smo nedavno u Širokom Brijegu. Izgubili smo 2:0 i čestitali domaćinu. Nije bilo nikakvih problema - dodaje bivši branič Rijeke. Inače, natjecateljska komisija NS BiH registrirala je utakmicu Zrinjski - Velež 3:0 bb, a izbornik mlade reprezentacije uskratio je Peharu poziv na iduću akciju U-21 Ivan VOLARIĆ vrste. PRVA HNL - JUNIORI ENGLESKO NOGOMETNO PRVENSTVO NJEMAČKO NOGOMETNO PRVENSTVO Šibenik - Istra 1961 1:0 United i City poravnati Mandžukić strijelac LONDON - Nogometaši Manchester Uniteda i Manchester Cityja ostali su poravnati na vrhu engleskog prvenstva i nakon 7. kola, United je na svom Old Traffordu svladao Norwich City s 2:0, dok je City na gostovanju kod Blackburna bio uvjerljiv s 4:0, pa oba kluba imaju po 19 bodova. U Merseyside derbiju Liverpool je kao gost na Goodison Parku svladao Everton s 2:0. Domaći su od 23. minute igrali bez isključenog Rodwella, a gosti su uz dva postignuta pogotka zapucali i jedanaesterac. Udarac Kuyta s bijele točke u 44. minuti obranio je Howard. Rezultati 7. kola: Everton - Liverpool 0:2 (Carroll 71’, Suarez 82’), Blackburn - Manchester City 0:4 (Ad. Johnson 56’, Balotelli 59’, Nasri 73’, Savić 86’), Sunderland - WBA 2:2 (Bendtner 24’, Elmuhamadi 26’/ J. Morrison 4, Long 5), Wolverhampton - Newcastle 1:2 (S. Fletcher 87’/ Ba 16’, Gutierrez 37’), Manchester United - Norwich 2:0 (Anderson 68’, Welbeck 87’), Aston Villa - Wigan 2:0 (Agbonlahor 36’, Bent 61’). Danas: Bolton - Chelsea, Fulham - Queens Park Rangers, Swansea - Stoke City, Tottenham - Arsenal. Poredak: Manchester United 19, Manchester City 19, Newcastle 15, Chelsea 13, Liverpool 13… BERLIN - U 8. kolu nogometnog prvenstva Njemačke aktualni prvak Borussia Dortmund je na domaćem terenu “isprašila” novaka Augsburg s 4:0. Hrvatski reprezentativac Ivan Perišić odigrao je cijelu utakmicu za Borussiju, a u 64. minuti mogao se upisati u strijelce, ali je nakon njegovog odličnog udarca loptu s gol-crtge izbacio protivnički branič. Bayer je kod kuće pobijedio Wolfsburg 3:1, a jedini pogodak za goste postigao je Mario Mandžukić. On je u 59. minuti bio je strijelac za 1:1. Srđan Lakić odigrao je prvo poluvrijeme za Wolfsburg. Mandžukić je ove sezone najbolji strijelac kluba s tri gola, a ima i tri asistencije. Hoffenheim je na domaćem terenu uspio izvući remi 0:0 protiv favorita Bayerna. U momčadi Bavaraca Danijel Pranjić i Ivica Olić nisu bili niti na klupi za pričuve. Rezultati: Hertha - Köln 3:0 (Lasogga 14’,26’, Raffael 34’), Borussia D. - Augsburg 4:0 (Lewandowski 30’, 44’, 78’, Götze 75’), Bayer - Wolfsburg 3:1 (Castro 14’, Derdiyok 65’, Kiessling 85’/ Mandžukić 59’), Nürnberg - Mainz 3:3 (Feulner 5’, Mak 20’, Pekhart 82’/ Bungert 32’, Choupo-Moting 45’, Ivanschitz 52’), Freiburg - Borussia M. 1:0 (Flum 19’), Hoffenheim - Bayern 0:0, Kaiserslautern - Stuttgart 0:2 (Cacau 52’, Boulahrouz 69’). Danas: Hannover - Werder, HSV - Schalke. Poredak: Bayern 19, Werder 16, Borussia M. 16, Borussia D. 13, Stuttgart 13, Hoffenheim 13, Bayer 13… ŠIBENIK - Utakmica kola. SC Ljubica. Gledatelja: 100. Sudac: Goran Gabrilo (Split). Strijelac: 1:0 Pauk (80’). Žuti kartoni: Bogdan, Pašuld (Istra 1961). ŠIBENIK: I. Živković, Špadina, Stegić, Petković (od 59. G. Živković), Tabula, Lekaj, Zelić (od 78. Tarle), Vrdoljak (od 78. Pauk), A. Živković, Fuštin (od 89. Pecolaj), Kendeš (od 87. Fakčević). ISTRA 1961: Ladavac, Pašuld, Vitasović (od 28. Gadžić), Batelić, Krčalić, Bogdan, Krijan (od 87. Škiljan), Valenta (od 87. Bubić), Baša, Mišan (od 76. Pamić), Šepić (od 62. Pavlović). PRVA HNL - KADETI Šibenik - Istra 1961 2:0 ŠIBENIK - Utakmica kola. SC Ljubica. Gledatelja: 100. Sudac: Vedran Mamić (Split). Strijelci: 1:0 Marić (79’), 2:0 Čobanov (80’). Žuti kartoni: Ćaleta-Car, Perica, Perković (Šibenik), Cicvarić, Peloža (Istra 1961). ŠIBENIK: Rogić, Plenča, Ljevo, Ćaleta Car, Luša, Marić, Perica (od 80. Čobanov), Roca (od 76. Radeljak), Grubišić (od 52. Maretić), Petković (od 72. Kožulić), Jakoliš (od 68. Bitunjac). ISTRA 1961: Ćorić, Vitasović, Makić, Škopac, Stojčević, Cicvarić, Nuriši, Ivanović, Peloža (od 52. Miskić), Dadić, Badrov. 34 Glas Istre Sport Nedjelja, 2. listopada 2011. ČETVRTA HNL - ZAPAD Rudar - Klana 4:0 (1:0) LABIN - Gradski stadion. Gledatelja 200. Sudac: Gabrijel Flegar (Rijeka) - 6,5. Pomoćnici: Radić (Kastav) i Šajina (Jurdani). Strijelci: 1:0 Hodžić (33’), 2:0 Mehić (80’), 3:0 Mehić (85’), 4:0 Abram (89’). Žuti kartoni: Munjas, Jajčević (Rudar), Jakšetić (Klana). RUDAR: Vozila -, Knapić 6 (od 46. Šarin 6,5), Fable 6,5, Munjas 6,5, Hoxha 6,5, Juričić 6,5 (od 53. Černjul 6,5), Stepčić 6,5, Hodžić 6,5, Abram 7, Jajčević 6,5, Mionić 6 (od 46. Mehić 8). KLANA: R. Raspor 6,5, Trbović 5, B. Raspor 5 (od 70. Sanković 5), Kalčić 5,5, Novković 5, Kokorić 5, Vrbos 5,5, Kovačić 5, Jakšetić 5, Vuković 5 (od 46. D. Raspor 5), Marinac 5 (od 46. Klobučar 5). U utakmici dva neravnopravna protivnika nogometaši labinskog Rudara visoko su porazili goste iz Klane, a samo zahvaljujući sjajnom vrataru Romanu Rasporu, Klanjci nisu iz Labina otišli s puno više golova u mreži. Tijekom svih 90 minuta igralo se samo na jedan gol, a prvu pravu priliku sam je sebi stvorio Igor Juričić koji je nanizao trojicu igrača, pa s 12 metara pucao pored vratiju. U 25. minuti udarcem s ruba šesnaesterca pokušava Stepčić, ali Raspor sjajno brani, da bi pet minuta kasnije gostujući vratar obranio i vrlo dobar udarac Hodžića iz slobodnog udarca s ruba šesnaesterca. Ipak, u 33. minuti Labinjani stižu do vodstva. Stepčić je, nakon što je prošao dvojicu igrača, pucao sa 16 metara, Raspor kratko odbio loptu na koju je natrčao Hodžić i s pet metara pogodio nebranjeni dio mreže. U nastavku utakmice gostujući vratar je u četiri navrata sjajno obranio prilike Labinjana i to redom Hodžića, Stepčića, D. Černjula i ponovno Stepčića, da bi ipak kapitulirao u samoj završnici. Slijedilo je sjajnih pet minuta Elvisa Mehića koji je najprije u 80. minuti prošao po lijevom boku, a onda s ruba šesnaesterca pogodio lijevi gornji kut nemoćnog gostujućeg vratara. Pet minuta kasnije isti igrač udarcem s 18 metara uz pomoć grede postiže pravi eurogol za povećanje vodstva. “Točku na i” stavio je mladi Abram kojeg je u matnu situaciju gurnuo Hoxha, a domaći igrač je preko istrčalog gostujućeg vratara postigao svoj prvi gol u dresu Rudara. R. FONOVIĆ Darovi umaške obrane Umag - Borac 0:4 (0:1) JURICANI - Igralište SC Juricani. Gledatelja 80. Sudac: Boško Matić - 6,5. Pomoćnici: Sobol i Drašković (svi Rijeka). Strijelci: 0:1 Gruevski (37’), 0:2 Klić (49’), 0:3 Gruevski (57’), 0:4 Lipošćak (62’). Žuti kartoni: Pejić, Šišić, Medica (Umag), Spajić (Borac). Crveni karton: Tomić (Umag, dva žuta). UMAG: Bajkovac 7,5, Pejić 6, Čeko 5,5 (od 46. Mehmedi 6), Tomić 5,5, Šišić 7, Dugonjić 5,5, Dubravac 5,5 (od 41. Bašić 5,5), Gere 6, Zallaj 5,5 (od 59. Vižintin 5,5), Lefelman 6,5, Medica 6,5. BORAC: Herman 6, Smojver 6,5 (od 66. Spajić 6), Zaharija 6,5, Kajba 7 (od 62. Grbac 6,5), Babić 7, T. Vrsaljko 6 (od 29. Lipošćak 7), J. Vrsaljko 6,5, Tabar 6,5, Gruevski 7,5, Klić 7,5, Kovačić 6. Poslije 36-minutnog kašnjenja s početkom utakmice zbog toga što su gosti zaboravili sportsku opremu i iskaznice u Bakru, ništa znakovito nismo vidjeli u prvih pola sata igre. Prvu ozbiljniju situaciju bilježimo u 31. minuti ispred gola gostiju kad je na ubacivanje Medice za malo Lefelman zakasnio loptu sa 6-7 metara uklizavanjem pospremiti u mrežu. Tri minute kasnije Dugonjić i Čeko su nespretno reagirali i loptu darovali Gruevskom koji nije pogodio iz izgledne situacije. No, nešto kasnije se iskupio nakon ubacivanja Kovačića s lijevog boka, vođa napada gostiju ostao je usamljen i neometan s desetak metara svladao nemoćnog Bajkovca. Samo minutu kasnije Gruevski je ponovno u prigodi, ovoga puta s lijeve strane, no udarac sa 6-7 metara u donji kut Bajkovac je krajnjim naporom ukrotio. U 41. minuti se Medica izborio za loptu ispred 16-erca i uposlio Gerea čija lopta završava pored lijeve vratnice. Nakon novih “darova” domaće obrane gosti već u četvrtoj minuti nastavka povisuju prednost minijaturom Sandra Klića koji preciznim udarcem trese umašku mrežu. Na 3:0 je povisio Gruevski nakon kombinacije s Lipošćakom, odnosno Kovačićem, pored četvorice igrača domaće obrane. Klić je u 62. minuti izvrsno proigrao Lipošćaka koji s 14 metara nepogrešivo postavlja konačni rezultat. U pretposljednjoj minuti Medica se izborio za prigodu, prevario dvojicu suparnika da bi lopta završila tik iznad grede. M. GAVRAN NOGOMETAŠI JEDINSTVA OMLADINCA POBJEDOM U DERBIJU U ŽMINJU ZASJELI NA ČELO LJESTVICE Fejzić i rezerve presudili Žminjcima D. MEMEDOVI Labinska “viktorija” DVOBOJ KAPETANA - Nenada Damijanića (desno) pokušava zaustaviti Danijel Pavinčić ŽMINJ - Igralište Žminja. Gledatelja 80. Sudac: Paul Jedriško (Mrkopalj) - 6. Pomoćnici: Šušnjar (Klana) i Trošelj (Rijeka). Strijelci: 1:0 Puh (24’ - 11m), 1:1 Martinčić (53’), 1:2 Fejzić (74’), 1:3 Fejzić (80’). Žuti kartoni: Hoxha (Žminj), Pajković, Fejzić, Pavinčić (J. Omladinac). ŽMINJ: Žufić 6, Livović 7, Furlanić 6, Doblanović 5,5, Benčić 6, Hoxha 5,5 (od 46 De. Ferlin 5,5), N. Damijanić 6,5, A. Damijanić 6 (od 69 Da. Ferlin -), Puh 6,5, Pamić 6, Roce 6. Žminj - Jedinstvo Omladinac 1:3. Sve tri izmjene gostujućeg trenera bile su kobne po Žminjce. Miletić, Martinčić, a nešto kasnije i Čudić, pored toga što su donijeli prevagu, asistirali su i pogađali za svoju momčad JEDINSTVO OMLADINAC: Šumberac 6, Kurtić 6, Dobrić 6, Pavinčić 7, R. Černjul 7, Pajković 7, Trajkovski 6 (od 46 Martinčić 7), Vozila 6,5 (od 64 Čudić 6,5), Honović 6 (od 46 Miletić 6,5), T. Černjul 6,5, Fejzić 7. Nakon što je domaćin poveo u prvom dijelu, što je bilo plod njegove bolje igre, u nastavku se dogodio preokret. Sve tri izmjene gostujućeg trenera bile su kobne po Žminjce. Miletić, Martinčić, a nešto kasnije i Čudić, pored toga što su donijeli prevagu, asistirali su i pogađali za svoju momčad. Žminjci su u utakmicu ušli puno bolje od svog protivnika, što su potvrdile i tri velike prilike ispred gola Šumberca. Dva puta je Nenad Damijanić sam izašao ispred gostujućeg vratara, ali je prvi put mlako uputio udarac, a nešto kasnije mu je pobjegla lopta u presudnom trenutku. Alen Damijanić je prije toga odlično primio loptu od Pamića, ali je njegov udarac iskosa s lijeve strane bio neprecizan. Nedešćani su djelovali nervozno i bez igre. Pokušavali su dugim loptama preskakati sredinu i doći do gola, što im nije uspijevalo. U 24. minuti sudac Jedriško duel Rocea i Kurtića okarakterizirao je kao preoštar start, a kad je dotrčao do mjesta prekršaja uvidio je da se sve dogodilo unutar kaznenog prostora. Malo prestrogo dosuđen kazneni udarac Puh je pretvorio u vodstvo. Tek nakon primljenog pogotka gosti su se malo trgnuli i preko Pajkovića i Fejzića zaprijetili Žufiću koji je oba puta dobro reagirao. U nastavak utakmice gostujući trener ubacuje dva nova napadača, što mu se isplatilo za samo osam minuta. Nakon slobodnog udarca Tomasa Černjula koji je Žufić obranio, Miletić se na desnoj strani dokopao lopte, oslobodio čuvara te proslijedio loptu Martinčiću koji s desetak metara preciznim udarcem pogađa donji desni kut za 1:1. I drugu pravu priliku gosti su uspjeli realizirati i preokrenuti rezultat. Ponovo je koban, kao kod prvog gola, bio igrač s klupe Čudić koji je idealno prizemnim ubačajem pronašao Fejzića kojemu nije bilo teško na metar od gola loptu samo gurnuti u mrežu. U tim trenucima Žminjcima ništa nije polazilo za nogom, dok su gosti osokoljeni vodstvom još više pritisnuli i povisili vodstvo. Na najboljeg strijelca gostiju, Fejzića, žminjska je obrana zaboravila u 80. minuti, što je on iskoristio i s vrha kaznenog prostora preciznim udarcem lišio neizvjesnosti posljedBoris VIDULIN nje minute. Marijanović započeo, Stojanović zaključio FAŽANA - Igralište Oliva. Gledatelja: 100. Sudac: Zoran Mijatović (Pula) - 6,5. Pomoćnici: Komlenić (Medulin) i Žudetić (Pula). Strijelci: 1:0 Marijanović (11’), 2:0 Marijanović (20’), 3:0 Đurđević (33’), 4:0 Stojanović (40’), 5:0 Stojanović (65’), 5:1 Šišić (79’), 5:2 Babović (80’). Žuti kartoni: Babović, Jandrlić, M. Džemailji (Istra). MLADOST: Rešidović 6, T. Bagarić 6,5, Puljić 6,5, Šistek 6, Popović 6,5, Stojanović 7, M. Bagarić 6,5, Vujić 6,5 (od 42. Starčić 6,5), Đurđević 7 (od 61. Peruško 6,5), Marijanović 7,5, Tkalec 6,5 (od 35. Gibić 6,5). ISTRA: Mahmutović 5,5 Berak 5 (od 46. Vrbnjak 5,5, od 72. Vuković -), Ramadani 5,5, Babović 5,5, Grbac 5, Jandrlić 5, Katović 5,5, M. Džemailji 5, Zuccaro 5,5, Šišić 6, Vazgeč 5,5. Mladost je bez većih problema slavila protiv Istre u dvoboju 6. kola Četvrte HNL - zapad. Mladost - Istra 5:2 (4:0) Bio je to ogled neravnopravnih protivnika u kojem je jedina nepoznanica bila s koliko će razlike Fažanci na svojoj Olivi svladati kvalitetom nekoliko koplja slabije Puljane. Kad se pogleda konačni rezultat, jedino što se može ustvrditi je da su gosti još i dobro prošli, jer su uz pet pogodaka “mladostaši” propustili nekoliko stopostotnih prilika, jednom uzdrmali okvir gola, a nije im pošlo za nogom iskoristiti ni kazneni udarac. S druge strane, igrači Istre su uspjeli kazniti domaće opuštanje u završnici susreta i s dva pogotka postignuta u dvije minute barem “kozmetički” popraviti dojam koji su ostavili u Fažani. Kako je susret započeo, krenuli su i domaći napadi i već se u trećoj minuti zatresla pulska mreža, no pogodak je poništen zbog toga što je strijelac Ma- KukuËki petarda za dobrodošlicu Ni promjena trenera nije pomogla Puljanima da izbjegnu novo rezultatsko posrtanje. Naime, nakon Dragutina Ristića koji je “zeleno-žute” vodio prvih pet kola, na pulskoj klupi je u Fažani debitirao Ivan Kukučka, no uobičajeni scenarij nije se promijenio i upisan je peti poraz. Novi kormilar nije uspio preko noći napraviti čudo te se Istra i ovoga puta potvrdila kao momčad na kojoj će se popravljati gol-razlika, što može i potvrditi činjenica da su Puljani u šest kola primili 22 pogotka. rijanović bio u nedozvoljenoj poziciji. To kao da je razljutilo domaćeg napadača koji je do 20. minute dvaput poentirao, prvi put na dodavanje Stojanovića, a potom iskoristivši loše intervenciju Mahmutovića nakon slobodnog udarca Matije Bagarića. Dva postignuta pogotka kao da su zadovoljila njegove golgeterske apetite i u 33. minuti Marijanović se pretvorio u asistenta za Đurđevića koji je zabio treći pogodak za domaćine, da bi do odmora fažanski “poker” zaključio Stojanović. U nastavku su “mladostaši” malo “digli nogu s gasa”, no i takvi su bili opasniji takmac te je u 65. minuti Stojanović postigao svoj drugi, a fažanski peti pogodak, da bi potom gosti napokon pokazali da i oni znaju igrati te su domaću mrežu zatresli Šišić (79’) i BaI. CEROVAC bović (80’). Glas Istre Sport 35 Nedjelja, 2. listopada 2011. TREĆA HNL - ZAPAD Nehaj Zelina Novalja Vrapče Dubrava Jadran Dugo Selo Rovinj Vrbovec Krk Segesta Opatija Grobničan Buje Orijent Vinodol Stupnik Crikvenica 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 6 6 5 4 4 4 4 3 2 3 3 2 2 2 1 1 1 0 2 1 1 3 2 1 1 3 5 2 2 3 2 2 3 1 1 3 0 1 2 1 2 3 3 2 1 3 3 3 4 4 4 6 6 5 14:5 15:6 16:6 12:4 21:14 11:9 14:14 8:10 9:5 17:15 15:15 7:13 14:18 6:10 10:18 9:17 10:19 7:17 20 19 16 15 14 13 13 12 11 11 11 9 8 8 6 4 4 3 NOGOMETAŠI BUJA IZGUBILI VEĆ OSMI BOD NA SVOM TRAVNJAKU OVE SEZONE M. MIJOŠEK Rezultati 8. kola: Jadran - Dubrava 3:1, Buje - Dugo Selo 0:1, Zelina - Rovinj 2:1, Orijent - Vinodol 5:2, Stupnik - Segesta 2:2, Opatija - Grobničan 2:2, Krk - Nehaj 1:4, Vrapče - Novalja 0:0, Crikvenica - Vrbovec 1:1. Sljedeće kolo (8. listopada, 16): Rovinj - Buje, Grobničan Jadran, Vrbovec - Orijent, Dugo Selo - Crikvenica, Novalja - Zelina, Nehaj - Vrapče, Dubrava - Krk, Segesta - Opatija, Vinodol - Stupnik. Zelina - Rovinj 2:1 SVETI IVAN ZELINA - Igralište u Svetom Ivanu Zelini. Gledatelja 200. Sutkinja: Marija Damjanović (Zagreb). Strijelci: 1:0 Marošević (38’), 2:0 Štorga (87’), 2:1 Matić (90’ - 11m). Žuti kartoni: Slunjski, Marošević (Zelina), Pavić, Matić, Lajtman (Rovinj). ZELINA: Kranjčec, Dominović (od 66. Štorga), Melnjak, Kotarski, Maslač, Krišto, Slunjski, Šušković (od 70. Peco), Juroš, Kiš (od 59. Jonjić), Marošević. ROVINJ: Orbanić, Budicin, Tomić, Matika, Pavić, Funčić, Matić, Tanković, Barlecaj, Lajtman, Glamočanin (od 46. Leshdedaj). ČETVRTA HNL - ZAPAD Rezultati 6. kola: Žminj - Jedinstvo Omladinac 1:3, Mladost - Istra 5:2, Rudar - Klana 4:0, Umag - Borac 0:4, Naprijed - Medulin 1921 3:2, Otočac - Pazinka 1:1, Goranin - Novigrad 0:2, Halubjan slobodan. J. Omladinac Pazinka Q. Rudar Naprijed Mladost Halubjan Borac Novigrad Žminj Medulin 1921 Otočac Istra Goranin Klana Umag 6 6 5 6 5 5 6 6 6 6 5 6 5 6 5 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 1 1 0 0 0 2 1 0 2 2 2 2 1 2 0 2 0 1 1 0 0 1 1 1 0 0 1 2 2 4 2 5 4 5 5 16:5 9:3 16:3 11:5 14:9 9:5 16:9 12:11 10:8 15:10 4:9 7:22 2:9 2:21 2:18 14 13 12 11 11 11 11 10 8 6 5 3 1 1 0 Sljedeće kolo (8. listopada, 16): Medulin 1921 - Rudar, Istra Umag, Jedinstvo Omladinac - Naprijed, Novigrad - Halubjan, Pazinka - Goranin, Borac - Otočac, Klana - Mladost, Žminj slobodan. Naprijed - Medulin 1921 3:2 HRELJIN - Igralište Lonja. Gledatelja: 100. Sudac: Robi Stojaković (Lovran). Strijelci: 0:1 Grdić (42’), 1:1 Kauzlarić (56’ - 11m), 2:1 Šimić (61’), 3:1 Đestan (73’), 3:2 Grdić (77’ - 11m). Žuti karton: Čude (Medulin 1921). NAPRIJED: Kezić, Kružić, Valenčić, Dorčić, Savić, Kanjer, Jugović, Kauzlarić, Šimić (od 75. Brkljača), Perušić (od 62. Šestan), Hamidović (od 83. Babić). MEDULIN 1921: Radolović, Benić (od 64. Bartolović), Škaro, Lekaj, Vidalić, Žmak, Belli, Mujić (od 53. Hrelja), Grdić, Đapić (od 71. Bakjac), Čude. Otočac - Pazinka Qubik 1:1 OTOČAC - Gradsko igralište. Gledatelja 100. Sudac: Goran Brusić (Čavle). Strijelci: 0:1 Videkić (22’), 1:1 Dujmović (78’). Žuti kartoni: Vrban (Otočac), Bačić, Zgrablić (Pazinka Qubik). OTOČAC: Brajković, Stupac, Radončić, Opala, Krznarić (od 46. Balić), Kostelac (od 70. Banić), Dujmović, Rudelić, Sladović (od 46. Čurčić), Vrban, Burić. PAZINKA QUBIK: Funčić, Jakus, Breščić, Baračić, Erik, Bačić, Videkić, Fornažar (od 78. Grabar), Rudela (od 67. Mališa), Kišić (od 90. Hrvatin), Zgrablić. Goranin - Novigrad 0:2 DELNICE - Gradski stadion. Gledatelja: 100. Sudac: Tomislav Frlan (Podhum). Strijelac: 0:1 halilović (42’), 0:2 Halilović (62’). Žuti karton: I. Vuk (Novigrad). GORANIN: Raković, Milenković (od 46. Lukić), Tintor, Kovač, Radišković, Erceg, Jardas (od 68. Eder), Šimunović (od 46. Dukić), Tomljenović, Šerifi, Randelj. NOVIGRAD: Crnogorac, Kotiga, I. Vuk, A. Vidaković, D. Vuk, Jugovac (od 75. I. Čančar), Čabraja (od 53. R. Vidaković), Vehapi, Halilović (od 80. M. Čančar), Risonjić, Tikas. PROPUSTIO PRILIKU UTAKMICE - Denis Mehmedagić pokušava pobjeći gostujućoj obrani Prekinuti nizovi BUJE - Gradski stadion. Gledatelja 200. Sudac: Ivan Miličević - 6. Pomoćnici: Boban i Benko (svi Zagreb). Strijelac: 0:1 Jakirović (29’). Žuti kartoni: Valenta, Fabijančić (Buje), Vojnović, Kulji (Dugo Selo). Crveni kartoni: Fabijančić (Buje), Kulji (Dugo Selo), oba drugi žuti (88’). BUJE: Perković 6, Mehmedagić 5,5 (od 52. Kapular 6), Pantner 5,5, Valenta 6, Uzelac 6, Fabijančić 6,5, Šendula 6, Huskić 6, krizmanić 5,5 (od 67. Šoškić 5,5), Miličević 5,5 (od 46. Kozlivć 6), Uran 5,5 DUGO SELO: Šlogar 6, Vojnović 2 (od 46. Klarić 6), Belec 3 (od 46. Ivančević 6,5), Martić 6,5, Mornar 6, Mamuza 6, Stošić 6, Jakirović 6,5, Banković 6,5, Gatarić 6 (od 90. Doinko -), Kulji 6 U vrlo slaboj utakmici goPOREČ - Stadion SRC Veli Jože. Gledatelja 150. Sudac: Vedran Jelenčić (Kastav) - 7. Pomoćnici: Badjuk i Barbić (oba Rijeka). Strijelci: 0:1 Karamatić (10’), 1:1 Ereiz (11’), 2:1 Sertić (58’), 3:1 Štivin (69’). Žuti kartoni: Alić, Čabraja (Jadran), Ćibarić, Radelić Žarkov (Dubrava). JADRAN POREČ: Gržentić 6,5, Alić 7 (od 88. Zdrilić -), Štivin 7, Benčić 7, Đurić 7, Udovičić 7,5, Bonaca 6,5, Dujanić 7, Sertić 6,5 (od 66. Belušić -), Ereiz 7, Mikulić 6,5 (od 85. Čabraja -). DUBRAVA: Radelić Žarkov 6,5, Šibenik 6, Dodić 6, Džajić 6,5, Zorić 6, Maloča 6, Karamatić 6,5 (od 73. Baučić -), Kanjuh 6,5, Ćibarić 6 (od 59. Krajinović 6), Palić 5,5 (od 65. Čondić -), Brekalo 6. Ne samo pobjedom, već i vrlo dobrom igrom zadovoljili su nogometaši Jadrana jučer svoje najvjernije simpati- Buje - Dugo Selo 0:1 (0:1). Pogotkom iskusnog Sergeja Jakikrovića (29’) gosti prekinuli niz od dva uzastopna poraza, ali i domaću seriju od tri utakmice bez poraza sti iz Dugog Sela prilično su lako došli do tri boda, znali su primiriti sve bujske akcije i ovom pobjedom prekinuli niz od dva uzastopna poraza. Prekinuta je i bujska serija od tri utakmice bez poraza, a ovo je bio osmi bujski izgubljeni bod na svom terenu. Iako Dugo Selo nije ekipa od koje je trebalo strahovati, jednostavno su većom trkom zasluženo došli do bodova, a najzaslužniji za to je isku- sni Sergej Jakirović koji je u 29. minuti iz slobodnjaka s 20 metara neobranjivo pogodio preko “živog zida”. Bujski su igrači prije i poslije gola nastojali složiti neku suvislu akciju, ali su obrambeni igrači gostiju lako sve pokušaje zaustavljali. Zabrinjavajuće zvuči činjenica da tijekom utakmice igrači Buja nisu uputili ni jedan opasniji udarac u okvir gola vratara Šlogara. Nakon vodstva gostiju ostaju zabilježene samo dvije situacije pred golom gostiju. Šendula je u 33. minuti izbjegao zaleđe, otišao je skroz na desnu stranu, ali prave završnice nije bilo. Priliku utakmice propustio je Mehmedagić u 43. minuti. Šendula je prebacio obranu gostiju, Mehmedagić se lijepo provukao kroz zadnju liniju izbjegavši zaleđe i kad mu je vratar Šlogar krenuo u susret, Mehmedagić je loptu poslao pored gola. Ni u nastavku nije bilo ništa bolje. Ni gosti nisu ništa pokazali, ali su uspješno čuvali prednost, znali su i “krasti” vrijeme kad je trebalo. Igrači Buja pokušavali su dugim loptama pronaći neku priliku, ali bez uspjeha, dok su gosti u kontrama tražili potvrdu vodstva. U 88. minuti obje momčadi ostaju s igračem manje, nakon što su se u duelu našli Fabijančić i Kulji, a sudac je i jednom i drugom dodijelio po drugi žuti. Do kraja utakmice i u sudačkoj nadoknadi Buje su pritisnule goste, ali se kroz gustu obranu nije moglo, pravih rješenja nije bilo, pa je igračima Buja ostalo samo da čestitaju zrelijoj ekipi. Luka JELAVIĆ Treneru za roendan Jadran Poreč - Dubrava 3:1 (1:1). Porečani su jučer prvi put ove sezone tri puta zatresli mrežu suparnika zere, podarivši tako najljepši poklon svom treneru Željku Rukavini koji je upravo jučer proslavio 50. rođendan. Premda su se namjerili na solidnog suparnika koji je u dobrom dijelu utakmice pokazao da njegovi pozitivni rezultati s početka sezone nisu slučajnost, Porečani jučer nisu dozvolili da im ijedan bod pobjegne s Velog Jože, pogodivši prvi put ove sezone tri puta mrežu suparnika. Posebne pohvale zaslužuje obrana koja je potpuno zaustavila najefikasniji napad lige, tek u rijetkim slučajevima dozvolivši Zagrep- čanima da ozbiljnije zaprijete Gržentiću. No, hladan tuš zalio je domaćine već u 10. minuti i to u jeku njihove nadmoći i napada, kad je jedna “ničija lopta” na više od 20 metara od Jadranovih vratiju došla do Karamatića, a ovaj je bez puno razmišljanja opalio i pogodio sam gornji desni kut - 0:1. Pravi odgovor porečkih nogometaša stigao je čim se krenulo s centra, kad je Dujanić doturio jednu loptu Ereizu na rub šesnaesterca koji je preciznom poluvisokom loptom matirao zagrebačkog vratara - 1:1.Već do odmora Jadran je mogao povesti iz najstrože kazne nakon što je vratar Radelić Žarkov (38’) u šesnaestercu srušio Dujanića, no iskupio se obranivši udarac s bijele točke Bonaci, što je već drugi neisko- rišteni jedanaesterac Porečana u ovoj sezoni. Uzvratio je Brekalo (41’) ponovno iznenadnim udarcem pogodivši desnu vratnicu, a nakon pet-šest minuta igre u drugom dijelu kopirao ga je Dujanić uzdrmavši ovoga puta lijevu vratnicu. Najava konačne pobjede Jadrana stigla je u 58. minuti kad je Alić lijepo probio desnu stranu i onda ubacio loptu u peterac gdje ju je primirio Mikulić, a na nju naletio Sertić i snažnim udarcem poslao u mrežu - 2:1. Potvrda domaćeg slavlja stigla je u 69. minuti kad je Štivin s lijeve strane ubacio oštru loptu pred sama vrata, a vratar Radelić Žarkov ju nije uspio uloviti već ju čudnom reakcijom, moguće je ometen i od sunca, poslao u vlastiti mrežu - 3:1. K. KLARIĆ Glas Istre Sport 36 Nedjelja, 2. listopada 2011. PREMIJER LIGA RUKOMETAŠA Rezultati 4. kola: Buzet - Spačva V. 27:24, Arena J. Siscia 22:31, Zamet - Poreč 31:19, Bjelovar - Međimurje 36:21, Dubrava - Karlovac 24:29. Danas: Gorica - Split, Kaštela A. - Varteks DC. Siscia Zamet Karlovac Spačva-V. Buzet Bjelovar Split Poreč Dubrava Meimurje Arena J. Kaštela A. Gorica Varteks DC 4 4 4 4 4 4 3 4 4 4 4 3 3 3 4 3 3 3 3 2 2 2 2 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 1 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 2 2 3 3 3 3 3 135:97 119:92 123:95 132:115 113:105 117:101 84:72 105:99 105:106 107:128 93:146 76:96 78:99 75:111 8 7 6 6 6 5 4 4 4 1 1 0 0 0 PONAJVIŠE ZBOG SVOJE NONŠALANTNOSTI BUZEĆANI SE DOVELI U SITUACIJU DA STREPE ZA POBJEDU Vrkljan i Šunjić otklonili neizvjesnost Sljedeće kolo (8. listopada): Poreč - Kaštela A., Split - Buzet, Spačva V. - Arena J., Varteks DC - Gorica, Siscia - Dubrava, Karlovac - Bjelovar, Međimurje - Zamet. KUP HRVATSKE ZA ODBOJKAŠE Rovinj - Daruvar 3:0 ROVINJ - Prvo kolo Kupa Hrvatske za odbojkaše: Rovinj - Daruvar 3:0 (25:21, 25:18, 25:11). Dvorana Valbruna. Gledatelja: 50. Suci: Rajković i Stipaničev (oboje Rijeka). ROVINJ: Stanisavljević, Demirović, Poropat, Venier, Ivanković, Ivanić, Tavas, Sošić, Išek, Marjqanović, Gavrić, Garić-Bissi. DARUVAR: Kepčija, Karapandža, Ivošević, Pap, Strahija, Celan, Božić, Petrović, Nagy, Rendić. U punom jeku priprema za novu sezonu u Prvoj A ligi, rovinjski odbojkaši su u prvom susretu prvoga kola Kupa Hrvatske lakše od očekivanja svladali Daruvar i stekli uvjerljivu prednost pred uzvrat u srijedu. Samo u prvom setu, dok su imali snage, gosti su uspijevali držati ravnotežu (5:5 i 13:13), no kad su domaćini krenuli čvršće u obrani i poveli 16:15, ubrzo su set riješili u svoju korist. Već u drugom setu domaći odbojkaši su nakon vodstva 12:8 imali igru i u potpunosti kontrolirali rezultat za sigurnu prednost. Nakon 6:6 u trećem setu sve je do kraja pripalo Rovinjcima. I. R. FUTURES U UMAGU Tereza Mrdeža u finalu UMAG - Porečanka Tereza Mrdeža izborila je finale na futuresu u Umagu nagradnog fonda 10 tisuća eura. Ona je u jučerašnjem polufinalu prepustila samo pet gemova Srpkinji Špremo, a dan ranije je sa 6:1, 6:3 pobijedila još jednu Srpkinju, Kostić. U finalu danas od 11 sati u Sportskom centru Katoro igrat će protiv Slovakinje Zlochove. Kristijan Mesaroš je pak zaustavljen u četvrtfinalu istog turnira. Njega je sa 6:3, 6:3 svladao Riječanin Dino Marcan. Futures tenisačica u Umagu, polufinale: Mrdeža (1) Špremo (Srb, 5) 6:0, 6:4, Zlochova (Svk, 2) - Banovec (3) 6:3, 6:3. (Z. H.) NAJEFIKASNIJI U DOMAĆIM REDOVIMA Neno Gašpar BUZET - Utakmica 4. kola. Buzet - Spačva VinkovSportska dvorana. Gledatelja: 250. Suci: Gladović i Volenik (oba ci 27:24 (13:11). Četiri minuta prije kraja BuVirovitica). BUZET: Badurina (12+0), zećani su prosuli šest Šverko 1, Prodan, D. Vukelić 1, golova prednosti, pa Vidović 4, Gašpar 5, Ljubotina, M. Vukelić 5, Jajčević 1, Jović, Vo- su na kraju strepili za zila 2, Šunjić 4 (1), Pavletić, Siro- pobjedu koju su mogli tić, Vrkljan 4, Kisiček. osigurati puno ranije SPAČVA VINKOVCI: Juzbašić (21+2), Androš 1, Gazić, Kalaica, Sedmerci: Buzet 3 (1), Spačva Ma. Mišić 2, Didić 5, Klarić, Paha- Vinkovci 2 (2). Isključenja: Buzet nić 5, Mi. Mišić 1, Šunda, Raljević 2, Spačva Vinkovci 8 minuta. 1, Kuže 5 (2), Pongračić 1, Perlić, Iako su se bespotrebnom Oroz 3, Rimac. nonšalancijom u završnici susre- ta doveli u nezavidan položaj, rukometaši Buzeta nanijeli su vinkovačkoj Spačvi prvi ovosezonski poraz. Domaćini su dobro otvorili utakmicu, no ostaje dojam da su to mogli učiniti i nešto uvjerljivije, jer nisu na najbolji način iskoristili početnu smušenost gostiju (5:4 - 11’). Mora se priznati da je momčad Spačve otkrivala mnogo slabosti u početnim minutama te stoga još više čudi poprilično spora igra Buzećana u prvoj četvrtini susreta, jer je već tada bilo posve jasno da isključivo brzinom domaći igrači dolaze do izglednih situacija (8:7 - 17’). Mogli su Sirotićevi dečki već u tim trenucima stvoriti osjetljiviju prednost da nije bilo nekih pogrešaka u napadu, ali mora se priznati da je za to isključivi “krivac” vratar Juzbašić koji je već do tada sakupio 11 obrana, od čega i dva sedmerca (11:8 - 24’). Taman kad smo pomislili da stvari polako počinju “sjedati” na svoje mjesto, kad su Buzećani u 27. minuti zaslugom Marina Vukelića stvorili četiri zgoditka prednosti (12:8), isključenje Šunjića omogućuje gostima seriju 3:0 i povratak u susret. Najljepšu akciju na susretu vidjeli smo odmah u otvaranju drugoga dijela, kad je Davor Vukelić odlično proigrao Šunjića koji efektno pogađa gostujuću mrežu (14:11 - 32’). No, gosti se nisu predavali te ponovno postižu tri uzastopna pogotka za prvo izjednačenje u drugom dijelu (15:15 - 35’). Nepunih pet minuta kasnije, ponajviše zaslugom Badurine i preciznog Vidovića, “plavi” ponovno odlaze na tri pogotka prednosti (19:16 - 40’). Da mogu i domaći napraviti dobru seriju pokazali su raspucani Vidović i Marin Vukelić za najveću buzetsku prednost na susretu (23:16 - 47’). Kad su svi već pomislili da će teško stečena prednost biti dostatna za rutinski privođenje susreta kraju, Vinkovčani ponovno na krilima sinoć izvrsnog vratara Juzbašića pet minuta prije kraja pogotkom Oroza stižu na samo gol zaostatka (24:23 - 56’). Na sreću domaćih igrača, sama se završnica odvila prema njihovim željama i planovima, pa su zgodicima Vrkljana i Šunjića bodovi ipak ostali u Buzetu. V. BOŽIĆ KOŠARKA VILNIUS - Košarkaši Cibone nisu se uspjeli probiti u finale kvalifikacijskog turnira u Vilniusu za ulazak u Euroligu, uspješniji su u polufinalnom dvoboju bili igrači domaćeg Lietuvos Rytasa 88:71 (24:17, 17:24, 28:17, 19:13). Cibona će tako ove sezone prvi put propustiti nastup u Euroligi nakon 20 godina, odnosno od utemeljenja ovog natjecanja. Za utjehu joj ostaje sudjelovanje u Eurokupu, po snazi drugom klupskom natjecanju u Europi. Domaćini su se odvojili na otvaranju utakmice, ali je momčad Josipa Vrankovića odgovorila serijom 12:1 u drugoj dionici i uhvatila priključak. Mogli su gosti na odmor i s minimalnom prednošću, ali je Seibutis tricom sa sirenom donio poravnanje. U trećoj dionici još je Chase tricama održavao priključak, a onda se igra Cibone raspala. Najefikasniji u sastavu Cibone bili su Demonte Harper s 14 i Goran Suton s 13 poena, dok je Tyrese Rice ubacio 19 za Lietuvos Rytas. Nastup u Euroligi izborit će samo pobjednik turnira u Vilniusu, a Lietuvos Rytas će u današnjem finalu igrati protiv pobjednika između ASVELA i Galatasaraya. ATLETIKA Šebalj i Babić u reprezentaciji PULA - Dvije atletičarke Istre, Luana Šebalj i Ivana Babić branile su boje hrvatske kadetske reprezentacije na petoboju u slovačkoj Nitri. Nastupile su reprezentacije Slovačke, Češke, Slovenije, Mađarske i Hrvatske. Luana Šebalj bila je 11. u utrci na 100 metara s rezultatom 12.94 sekunde, a potom su ona i Ivana Babić kao članice štafete 4x100 izborile četvrto mjesto u vremenu 49.73. R. C. Riječani oduševili gledatelje i Džombu Zamet - Poreč 31:19 (15:9) RIJEKA - Dvorana na Zametu. Gledatelja: 800. Suci: Cindrić i Gonzurek (Osijek). ZAMET: Đurica, Vučko, Hrvatin 7 (1), Černeka, Uzelac 4 (4), Lončarić 2, Ćosić 4, T. Čorić, Kružić 2, Stevanović, Kovačević 4, Montanari 1, Slavić, Golik, Sakić 8. POREČ: B. Čorić, Prelac, Deak 1, Galijot 1 (1), Vujić 4, Abramović, Šimičić, Sladoljev, Gavranović 5, Petrić, Gudić 2, Tomajić, Radžaković, Toss 1, Grujičić 2, Miličević 3. Isključenja: Zamet 10, Poreč 12 minuta. Sedmerci: Zamet 4 (4), Poreč 1 (1). Bila je to rukometna groznica subotnje večeri na Zametu u kojoj je razigrani domaćin rafalnom paljbom u napadu i do grla zakopčan u obrani s čak 31:19 slavio u lokalnom derbiju protiv Poreča. Dobro popunjene tribine, uglavnom simpatizerima Zameta, naguštale su se golova, efektnih akcija, a V. KARUZA Cibona bez Eurolige NA STRELJANI - Tomislav Sladoljev, golman Poreča, nije uspio zaustaviti udarac Marina Sakića u obrani uz pun angažman cijele momčadi i djelotvornosti “suncobrana” Ivana Stevanovića koji je ispraćen aplauzom na klupu u 52. minuti, kad je s 20 obrana mjesto prepustio Marinu Đurici. Ovaj drugi je do kraja susreta dvjema obranama ugradio i svoj kamenčić u pobjednički mozaik, nastup koji je toliko oduševio “gosta-domaćina” Mirzu Džombu koji je uzvikivao: “Ovo je Europa!” Čvrsta zona “3-2-1” bila je lansirna rampa za riječki let u pobjedu, nastavak serije u kojoj Zamećani već imaju sedam bodova u četiri susreta. Porečani su se držali do polovice poluvremena, do kada su imali pet izjednačenja, a nakon gola Milana Uzelca za 7:5, domaćini su nagazili papučicu gasa. Krenula je riječka serija od 6:0, razigrani Marin Sakić i društvo odmakli su na 13:6 u 24. minuti i odredili rasplet utakmice. U nastavku je momčad trenera Alena Kurbanovića samo pojačala dojam, serijom 3:0 autora Uzelca i Sakića u 42. minuti bilo je čak 23:12, u 45. minuti i 25:13. Praćeni pljeskom zahuktali domaćini su došli do konačnih 31:19 obećavajući dobre stvari i u nastavku prvenstva. I. DUVNJAK Glas Istre Sport Nedjelja, 2. listopada 2011. 37 PRVA LIGA RUKOMETAŠA Mladi rudar - Biograd 29:26 PULSKI RUKOMETAŠI PORAŽENI OD LIDERA IZ SISKA PULA - Utakmica 4. kola Premijer lige. Dom sportova “Mate Parlov”. Gledatelja: 50. Suci: Ivica Glavinić i Mile Veraja (oba Metković). ARENA JADROGRAD: Ž. Popović (12), Rašeta, Kocijančić, Dobrila 2, N. Popović 2, Lipovčić, Juravić, Berček, Bonić 6 (1), Jurić, Tomašev 6 (1), Tomašević 1, Deumić, Vlaho (1), Jovanović 5, Ćopić. SISCIA: Nikić 1, Jurjević 1, Ivanković 3, Buljubašić 2, Balić, Raić 7, Somić (4), Baltić 1, Bešlić, Kvesić (9), Nuić 6 (1), Čutura 9, Kobetić 1, Palaić, Žarković. Sedmerci: Arena J. 2 (2), Siscia 3 (1). Isključenja: Arena J. 12, Siscia 8 minuta. Rukometaši Arene Jadrograd upisali su u četvrtom kolu očekivani domaći poraz od Siscije, vodeće momčadi Premijer Lige, ali se pritom nisu osramotili. Štoviše, premda bez kormilarke Slavice Bonić koja je bila odsutna zbog privatnih razloga, pa je umjesto nje momčad s klupe vodio tajnik Denis Bašić, dok je u zapisniku kao trener bio naveden Velimir Tomašev, “arenaši” su pružili najbolju predstavu ove sezone te pokazali da ova momčad ima još puno skrivenih rezervi. Puljani su do devete minute uspijevali održavati rezultatsku rav- JEDAN GOL SIŠČANIMA - Igor Tomašević, pivot Arene Jadrograd, izmeu Kreše Ivankovića (8) i Tihomira Baltića notežu (4:4), da bi potom na tri uzastopna pogotka Siščana uzvratili istom mjerom i deset minuta kasnije rezultat je još uvijek bio poravnat (8:8). Zabio je Tomašev pet od domaćih osam pogodaka, no istom mu je mjerom na drugoj strani uzvratio Tomislav Nuić, lijevo krilo Siscije. Vidjevši da se stvari ne odvijaju prema njihovim željama, gostujuća klupa tad zove minutu odmora nakon koje Siščani prvi put uspijevaju steći opipljivi- RUKOMETAŠICE ARENE PORAŽENE NA GOSTOVANJU U ZAGREBU U 4. KOLU PRVE LIGE I od goreg ima gore ju prednost (9:13 - 24’), no u samoj završnici prvog dijela Puljani pronalaze dodatnu snagu i na odmor se otišlo sa samo dva pogotka u korist gostiju (12:14). Sjajan su otpor pružili “arenaši” i u prvih deset minuta nastavka, čak u pet navrata stigli pritom na pogodak zaostatka, no dalje od toga nisu mogli. Naime, vidjevši da je vrag odnio šalu gosti su tada “prebacili u višu brzinu” i na deset minuta zaključali svoja vrata, a na drugoj strani preko raspoloženog desnog krila Petra Čuture, koji je u nastavku postigao sedam od svojih devet pogodaka, nemilice punili domaću mrežu te pobjegli na “plus šest” (18:24 - 50’). Time je pitanje pobjednika praktički bilo riješeno i u završnici je domaća klupa ionako mladu momčad dodatno pomladila, što su iskoristili gosti da još malo “podebljaju” svoju prednost, sve do konačnih I. CEROVAC 22:31. M. ANGELINI Arena Jadrograd - Siscia 22:31 (12:14). “Arenaši” su pružili najbolju predstavu ove sezone i pokazali da ova momčad ima još puno skrivenih rezervi M. ANGELINI Skupo prodali kožu Trešnjevka - Arena 30:21 (13:14) ZAGREB - Susret 4. kola Prve lige rukometašica. Kutija šibica. Gledatelja: 150. Suci: Knežević i Tunuković (oba Vrpolje). TREŠNJEVKA: Jug, Zovko 3, Mihovilović, Livajić 2 (1), Perović 2, Sabljak, Gašparović 3, Bušić 9 (3), Komljenović 1, Miletić, Žužić, Blažek 5, Grebenar 1, Golubić 1, Vugec, Stojanov 3 (1). ARENA: Dukić, Mandić 3, Vukić, Gaborović, Devović, Kiridžić 8 (3), Muratagić, Milošević 5, Gavranić 3 (2), Bradarić, Šabić, Jelčić, Mudronja 2. Sedmerci: Trešnjevka 5 (5), Arena 5 (7). Isključenja: Trešnjevka: 6, Arena 8 minuta. Rukometašice Arene upisale su poraz u susretu četvrtog kola Prve lige rukometašica. Boljim od blijedih “arenašica” pokazale su se igračice Trešnjevke koje su “minus jedan” na poluvremenu pretvorile u “plus devet” na kraju susreta i više nego zasluženo stigle do prve domaće pobjede u sezoni. Što se tiče gošći iz Pule, one nisu izvukle nikakve pouke iz prošlog kola kad su, usprkos lošoj igri, u posljednjoj sekundi susreta iščupale domaću pobjedu nad Sesvećankama, već su pružile još jednu neprepoznatljivu predstavu, što su “zelene” znale kazniti. Jedini razlog što pitanje pobjednica nije ranije odlučeno, leži u činjenici što su rukometašice Trešnjevke previše respektirale gošće koje su to znale iskoristiti i usprkos lošoj igri na odmor otišle s golom prednosti. No, kad su u nastavku Zagrepčanke proigrale, brzo su se promijenile stvari na parketu i domaća prednost stala je rasti iz minute u minutu. U redovima gošći vladala je potpuna nezainteresiranost, nije bilo kolektivne igre i svaka je “arenašica” igrala sama za sebe. Epilog toga je uvjerljivi poraz za koji im nisu krivi ni suci, ni netko sa strane, već prvenstveno one same. I. C. UVIJEK NA RAZINI - Tanja Kiridžić zabila je Trešnjevčankama osam golova Rezultati 4. kola: Umag - Podravka V. 16:41, Trešnjevka - Arena 30:21, Koka - Zamet 34:22, Sinj - Dalmatinka 24:29, Lokomotiva - Tvin T. 41:14. Danas: Samobor - Orijent P. Srijeda: Sesvete A. - Zelina. Podravka V. Lokomotiva Koka Zelina Samobor Dalmatinka Arena Orijent P. Trešnjevka Sesvete A. Zamet Umag Sinj Tvin T. 4 4 4 3 3 4 4 3 4 3 4 4 4 4 4 4 3 2 2 2 2 2 2 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 2 2 1 2 2 3 3 4 4 162:78 129:83 101:100 97:77 78:67 110:102 103:108 80:87 101:114 89:103 99:116 81:112 92:120 81:136 8 8 6 4 4 4 4 4 4 2 2 2 0 0 Sljedeće kolo (9. listopada): Arena - Koka, Zamet - Umag, Orijent P. - Lokomotiva, Tvin T. - Sinj, Dalmatinka - Sesvete A., Zelina - Trešnjevka, Podravka V. - Samobor. LABIN - Utakmica 4. kola: Mladi rudar - Biograd 29:26 (13:14). Dvorana SŠ Mate Blažina. Gledatelja 200. Suci: Češi (Zagreb) i Županić (Križevci). MLADI RUDAR: Demetlika, Dragičević 2, Franković 2, Erstić 4 (1), Glavičić 4, Banović 4, Stubičar, Višković, Tursunović, Griparić 2, Petrić, Peruško 2, Mayer 2, Isanović 1, Osmić 6. BIOGRAD: Cota, Tomić, Raspović, Sakić 2, Protega 3, Abramović 1, Buovac 4, Knežević, Brkljača 4, Katuša, Fabijan, Duvnjak 4, Markić 8 (1). Sedmerci: Mladi rudar 1 (1), Biograd 1 (1). Isključenja: Mladi rudar 8, Biograd 12 minuta. Diskvalifikacija: Isanović (39’treće isključenje). Rukometaši Mladog rudara teškom su mukom stigli do druge domaće pobjede u utakmici u kojoj im je dovoljno bilo samo 15-ak minuta kvalitetne i dobre igre u završnici da slome vrlo dobru i čvrstu momčad Biograda. Domaći su dobro krenuli i u 5. minuti imali vodstvo 3:1, da bi potom u većem dijelu prvog poluvremena prednost bila na gostujućoj strani. Labinjani su promašili niz zicera, a samo zahvaljujući Endiju Petriću na vratima rezultat je bio gotovo cijelo vrijeme u egalu ili minimalnom zaostatku. Poravnato se igralo do 36. minute i rezultata 16:16, a tada gosti serijom 4:0 odlaze na 16:20. No, tek se tada budi domaća momčad i čvrstom igrom u obrani zaustavlja gostujuće napade, a napokon je popravljena i realizacija, pa vrlo brzo serijom 5:1 stižu do poravnanja (21:21 50’) i vodstva 23:22. Gosti još uspijevaju poravnati na 23:23, ali nakon pogotka Mayera za novo domaće vodstvo, momčad Biograda se potpuno gubi u napadačkom dijelu, što Labinjani koriste i s četiri uzastopna pogotka odlaze na velikih “plus 5” (28:23) i mirno utakmicu privode kraju. Odličnu je rolu ponovno odigrao vratar Endi Petrić koji je sakupio 14 obrana, ali i Elvis Osmić koji je sa šest golova i nekoliko odličnih proigravanja pokazao svoje kvalitete. R. FONOVIĆ Moslavina - Umag 29:24 KUTINA - Utakmica 4. kola: Moslavina - Umag 29:24 (13:12). Dvorana SC. Gledatelja 150. Suci: Lovrić (Zagreb) i Tanasić (Dugo Selo). MOSLAVINA: Kristić, Barić 4, Sruk, Masnec 2, Đozo 6, Rudar, Horvat, Podvalej 2, Lukes 3, Mamić 4 (2), Jurić 3 (1), L. Crnojević 3, Kačmarčik, Slakoper, Šušnja 2, S. Crnojević. UMAG: Mitrović, Osmančević, Čosić 4, Gorenac, Božić, T. Matošević 3, M. Matošević 2, Ravnić 1, Slipčević, Sinčić, Kalender, Dizdar 1, Buvinić 10 (2), Staper 3. Sedmerci: Moslavina 3 (3), Umag 2 (2). Isključenja: Moslavina 10, Umag 8 minuta. Umažani su propustili priliku na kutinskom parketu izboriti nešto više od poraza. Iako su domaćini u prvih osam minuta poveli s 5:1, kako je vrijeme odmicalo gosti su popravili realizaciju i u 17. minuti stigli na korak do poravnanja (8:7). Takav zaostatak uspijevali su držati sve do odlaska na odmor. U nastavku, poslije nekoliko izjednačenja, u “igri gol za gol” nakon devet minuta umaška momčad je prvi put ostvarila dva pogotka prednosti - 19:17. No, upravo nakon toga dogodila se neugodna ozljeda organizatora igre “žuto-plavih” Renata Dizdara koji je zbog neopreznosti suparnika s razbijenim nosom morao napustiti parket. Moguće pod tim dojmom njegovi suigrači su odigrali nešto slabije, što je domaćinu bilo dovoljno da načini seriju 5:0 i u potpunosti preokrene rezultat - 22:19. Za uspjeh Umažana bila je potrebna potpora inače pouzdanih vratara Mitrovića i Slipčevića te jednako tako strijelaca braće Matošević i Stapara, dok je jedino Buvinić na tom planu ispunio očekivanja. M. G. 38 Glas Istre Sport Nedjelja, 2. listopada 2011. PRIJATELJSKI BOĆARSKI SUSRET PRETPOSLJEDNJEG DANA Trio Buzet - Usluga 23:3 M. MIJOŠEK Ghia Sport partner HOO-a PAZIN - Gradonačelnik Pazina, Renato Krulčić u petak je bio domaćin izaslanstvu Hrvatskog olimpijskog odbora i predstavnika tvrtke Ghia Sport, koji su u gradskoj vijećnici potpisali jednogodišnji ugovor o partnerstvu. Ugovor su potpisali glavni tajnik HOO-a Josip Čop i vlasnik Ghia Sporta Ivan Kalac. Time se pazinska tvrtka kao 21. članica pridružila hrvatskoj olimpijskoj obitelji koja podržava hrvatske olimpijce, te potpomaže i razvija sport i na ostalim razinama. Upravo boravak izaslanstva HOO-a u Pazinu proizašao je iz dobre suradnje s Zajednicom sportskih udruga koja je posljednjih godina rezultirala ostvarenjem nekoliko zajedničkih projekata koje provodi HOO s lokalnim sportskim zajednicama. Tako je na prijemu između ostalog naglašen uspješno realizirani program “Od sportske škole do Olimpijskih igara” gdje se od strane HOO-a značajnim sredstvima potpomaže kupnja sportskih rekvizita za potrebe članica pazinske Zajednice, a jedan od većih projekata bila je i prošlogodišnja kupnja kombi vozila kojim se sad koriste pazinski sportaši. Potpisivanje ugovora s pazinskom tvrtkom koja se bavi opremanjem vanjskih i unutarnjih igrališta sportskom opremom i rekvizitima dobar korak prema budućem pomaganju 33 sportske udruge Pazina i Pazinštine, a i dobar je znak pred predstojeće Europsko prvenstvo u boćanju kojega je Pazin domaćin iduće godine. Posjet je završen revijalnom malonogometnom utakmicom gdje je ekipa Grada Pazina rezultatom 3:2 pobijedila predstavnike HOO-a. M. P. Malonogometne ekipe HOO-a i Grada Pazina Lah se probio Posada Alepha vodila je tijekom cijelog jučerašnjeg drugog plova, da bi joj u samom finišu umalo pomrsila račune posada Nike s našim Tomislavom Bašićem i Darkom Hajdinjakom ROVINJ - Već četiri dana u Rovinju je svjetska jedriličarska krema, gosti, navijači, političari, privrednici, koji u stopu prate ovu regatu Adris RC44 Cup. Što se više bliži kraj, napetost raste, a kulminacija bi trebala uslijediti danas poslije 14 sati kad ćemo saznati ime pobjednika pete, pretposljednje u ciklusu od šest regata. Šesta će se jedriti na Kanarskim otocima u drugoj polovici studenog. Ponovo je vrijeme pogodovalo natjecateljima, uvjeti su bili idealni, pa je svjetska jedriličarska elita u svojim “formulama” mogla pokazati svu svoju umješnost, ali i ljepote ovog sporta u rovinjskom akvatoriju između otoka Katarina i rta Lanterna podno svete Eufemije, zaštitnice Rovinja. Treći dan flotnog jedrenja ponovo je bio u znaku posade Aque koja je s jednom pobjedom i dva treća mjesta sačuvala prvo mjesto. Pored Petar Glebov/PIXSELL BUZET - Boćarska dvorana u Kozarima. Rezultati, pojedinačno (1:3): Kozjek - V. Ivančić 5:13, Santoro - Androšić 7:7; parovi (4:0): Marčelja, Santoro - Androšić, Sergo 13:5, Kozjek, A. Guštin - Jurman, Brajković 13:2; trojke (4:0): Novak, Šircelj, Petrič - M. Jedrejčić, Lanča, Grubiša 13:6, Marčelja, Grbac, Faraguna - Sergo, M. Jedrejčić, Stranić 7:6; krugovi (4:0): A. Guštin - B. Guštin 30:26, Novak - V. Ivančić 26:20; brzinsko izbijanje (4:0): Šircelj - B. Guštin 42(48):41(47), Petrič - A. Ivančić 46(48):26(47); precizno izbijanje (4:0): Kozjek - V. Ivančić 21:16, Santoro - Marcan 20:9; štafeta (2:0): Marčelja, Šircelj - B. Guštin, M. Jedrejčić 49(60):36(57). Dva istarska prvoligaša testirala su svoju formu u pripremnom susretu u kojem je aktualni prvak Hrvatske Trio Buzet očekivano slavio pobjedu uvjerljivim rezultatom. Premda je bila blizu barem neodlučenom rezultatu u jednoj trojci i brzinskom izbijanju, jedine poene pazinska Usluga je osvojila u disciplini pojedinačno klasično. Valter Ivančić slavio je pobjedu nad aktualnim svjetskim prvakom, Jurom Kozjekom, dok su Zdenko Androšić i aktualni europski prvak Gianfranco Santoro remizirali. Od Buzećana oba raspoložena, a Anže Petrič precizna izbijača bila su solidno raspolož je pogodio vrhunskih 46 boća iz 48 pokušaja pokuš u brzinskom izbijanju, u kojem je Pazinjan Benjamin Guštion također ostvario odličan rezultat od od 41 pogotka i za svega pogodak zaostao za vvrlo dobrim novim buzetskim brzincem Davidom Širceljom. Dva prezimenjaka Širceljom odigrala su i vrhunGuštin o partiju u krugovima, sku par iskusniji Alen bio je bolji a iskus Benjamiod mlađeg m na ostvarivši pritom os izvrsnih izvrs 30 punata. Trio Buzet Buz će sljedeći pripremni susret odigrati pre u utorak kada će u u Kozarima od 17 sati Ko ugostiti Istru Poreč. u Usluga i Istra Poreč su već u Pazinu odigrali gr jedan pripremni susret susre u kojem su gosti bili uspješniji rezultatom 16:10, a Porečani su se usto ogledali i s drugoligašem Funtanom, te u susretu Fun u kojem se nije igralo ko brzinsko izbijanje slavili brzi ODLIČAN U KRUGU - Alen Guštin, pobjedu 18:4. bj K. K. Trio Buzet NAPETOST RASTE - I jučer se u rovinjskom akvatoriju vodila borba za svaki dašak vjetra POREČ - Ulicom Nikole Te- U kratko vrijeme, unazad šest godina JEDRILIČARSKI KLUB HORIZONT sle, kroz ne baš reprezentativ- od kada smo intenzivno krenuli u rad ni dio Poreča u kojem su goto- s najmlađima, ostvarili smo jako puno vo sve dotrajale zgrade “bivše” i Horizont Poreč je danas u hrvatskim (željeznička postaja, klaoni- okvirima pojam kvalitete u klasi optica, auto-remont, veterinarska mist, kaže trener Dario Kliba ambulanta), dolazi se do propale tvornice za preradu ribe Školjka, u dijelu kompleksa u kojem je svoj dom pronašao jedan od posljednjih godina najaktivnijih i u radu s najmlađima najuspješnijih gradskih klubova, Jedriličarski klub Horizont Poreč. U neuglednom, ali potencijalno atraktivnom dijelu Poreča, uza samu uvalu Peškera ljeti svakodnevno, a u ostalim mjesecima gotovo svakodnevno, od 9 sati kreće i do pred samu večer traje bogata aktivnost jednog od najbrojnijih i po rezultatima najboljih hrvatskih jedriličarskih klubova u klasi optimist. Taj procvat rada s najmlađima u Horizont Poreču krenuo je 2005. godine, dolaskom u klub trenera Darija Klibe, za MEU NAJAKTIVNIJIMA U HRVATSKOJ - članovi Horizont Poreča s trenerima kojeg su vezani svih protekli i aktualni uspjesi najmlađih porečkih jedriličara, kao Interes najmlaih za jedrenje u PoreËu postoji, i Marijana Dželalije koji mu se pridružio 2007. Prva ljettemelji u brojnoj skupini nadarenih djevojaka i na škola jedrenja priređena mladiÊa postoje, a jedini limitirajuÊi faktor razvoja je 2005, a članovi kluba te su godine ostvarili svega jedan kluba u buduÊnosti bi mogli biti uvjeti službeni nastup i to na regati terijskoj ljestvici Hrvatskog društvu hrvatskih optimista. za optimiste koju je klub sam Reprezentativci jedriličarskog saveza, klub Iste je godine Endijeva mlađa priredio. Prvi zapaženi rezulNakon što je Endi Starić konstantno do današnjih sestra Rene postala prvakinja, tati na nivou Istre stigli su već sljedeće godine, a prvi na ni- 2008. prvi put ušao među de- dana ima najmanje jednog a Monika Brčić viceprvakinja set najboljih na službenoj kri- predstavnika u tom uglednom Hrvatske za djevojčice dobvou Hrvatske 2007. Rasadn Glas Istre Sport Nedjelja, 2. listopada 2011. SPORT NEDJELJOM JEDRILIČARSKE REGATE ADRIS RC44 CUP U ROVINJU NOGOMET Petar Glebov/PIXSELL na drugo mjesto POSEBNI GOSTI - Najtrofejniji hrvatski jedriličari u olimpijskim klasama Tonči Stipanović, Ivan Kljaković Gašpić, Tina Mihelić, Igor Marenić i Šime Fantela jučer u Rovinju Danas 9.30: jutarnje okupljane u VIP zoni 10.00: sastanak skipera 10.30: polazak broda s gledateljima 11.30: start 12. plova 14.00: zadnji start Svečana podjela odmah nakon završetka jedrenja u ACI marini njih, sedam negativnih bodova sakupila je posada Aleph Sailing Team iz Francuske s kormilarom Hughesom Lepicom koja je došla do dvije pobjede u tri održana plova. U prvom jučerašnjem plovu, devetom ukupno, ponovo je povela posada Oraclea, ali su u samom finišu spretni članovi posade Aque uspjeli za dužinu jedrilice prvi presjeći zamišljenu ciljnu crtu. Od početka do kraja drugog plova odvijala se prava drama u kojoj je glavnu riječ vodila posada Huglesa Lepica, dok je malo nedostajalo da joj račune pomrsi Nika na kojoj jedre Tomislav Bašić i Darko Hajdinjak, koji su bili drugi. Ipak, šlag na tortu stigao je u trećem, posljednjem jučerašnjem plovu kad je utrku poveo naš susjed Igor Lah, trenutno drugi najbogatiji Slovenac i jedan od najboljih someliera u svojoj zemlji. Sa svojom posadom zadao je dosta glavobolje protivnicima, ali u finišu u kojem su odlučivali milimetri ispustili su pobjedu koja je pripala posadi Alepha. I pored toga Igor Lah POREČ VEĆ JE NEKOLIKO GODINA JEDAN OD VODEĆIH KLUBOVA U KLASI OPTIMIST U HRVATSKOJ ik nadarenih jedriličara Najmlai polaznici male škole jedrenja s trenerom Marijanom Dželalijom prvi “horizontovac” u povijesti zasjeo i na čelnu poziciju kriterijske ljestvice HJS-a. Do danas je pet članova Horizont Poreča, Denis Hrvatin, Filip Stevanović, Mikele Rušnjak, Rene Starić i Lucija Laković, nastupilo za reprezentaciju Hrvatske, medalje su na državnim prvenstvima osvajali Rene Starić, Monika Brčić i Mikele Rušnjak, a klub je već dvije godine ekipni viceprvak Hrvatske u optimistima. Mikele Rušnjak trenutno drži apsolutno treće mjesto na službenoj kriterijskoj ljestvici HJS-a na kojoj su Lucija Laković i Rene Starić peta i šesta djevojčica. Limiti Dario Kliba i Marijan Dželalija nog uzrasta do 12 godina. Filip Stevanović je godinu dana kasnije prvi put nastupio za reprezentaciju Hrvatske na Svjetskom prvenstvu u Bra- zilu, a prošle su godine Mikele Rušnjak i Rene Starić u sastavu reprezentacije Hrvatske postali ekipni prvaci Europe. Ove je godine Rušnjak kao - Trenutno u klubu imamo gotovo 20 natjecatelja u klasi optimist, među kojima je i šest novih članova koji su ovoga ljeta završili školu jedrenja, te šest natjecatelja u klasi laser, prema čemu smo jedan od najbrojnijih, ako ne i najbrojniji klub u Hrvatskoj u malim klasama - kaže Dario Kliba. - U to kratko vrijeme, unazad šest godina od kada smo intenzivno krenuli u rad s naj- mlađima, ostvarili smo jako puno i Horizont Poreč je danas u hrvatskim okvirima pojam kvalitete što se tiče klase optimist, jer smo već pet godina po rezultatima u hrvatskom vrhu. Interes najmlađih za jedrenje u Poreču postoji, temelji u brojnoj skupini nadarenih djevojaka i mladića postoje, a jedini limitirajući faktor razvoja kluba u budućnosti bi mogli biti uvjeti. - Rastemo iz godine u godinu i brojčano i rezultatski i pitanje je hoće li klub ubuduće organizacijski i infrastrukturno moći pratiti ambicije naših natjecatelja - nastavlja Kliba. - Čelništvo kluba trudi se omogućiti nam maksimalno moguće uvjete za aktivnosti, no već smo sad dosta limitirani uvjetima za daljnji razvoj. Klupsko sjedište nalazi se na gotovo idealnoj poziciji, uza samu uvalu Peškera i gotovo da takvu poziciju nema nitko u Hrvatskoj. No, prostori koje koristimo u vrlo su derutnom stanju da bi mogli govoriti o idealnim uvjetima. Pored toga, iz vikenda u vikend odlazimo na sve više 39 se s četvrtog mjesta probio na drugu poziciju te na koncu zaslužio pljesak gledatelja. Poredak nakon trećeg dana flotnog jedrenja: 1. Aqua (Chris Bake) 37, 2. Ceeref (Igor Lah) 53, 3. Aleph Sailing Team (Hugles Lepic) 57, 4. Oracle Racing (Stuart Hebb) 57, 5. Artemis (Torbjorn Tornqvist) 58, 6. Islas Canarlas Puerto Calero (Alfredo Morales) 64, 7. No Wey Back (Pieter Heereman) 79, 8. Nika (Vladimir Proškin) 82, 9. Katjuša (Genadij Timčenko) 88, 10. Peninsula Petroleum (John Bassadone) 100, 11. AEZ RC 44 Team (Rene Mangold) 102, 12. Ironbound (David Murphy) 103, 13. Synergy (Valentin Zavadnikov) 130, 14. Rus 7 sail Racing Team (Kiril PoIvica RADETIĆ dolski) 148. natjecanja, na sve više krajeva ne samo Hrvatske, već i susjedne Slovenije i ubuduće će sve to biti sve teže organizirati. S obzirom na broj članova i opseg aktivnosti već imamo potrebu u klubu i za trećim trenerom i školovanju stručnog kadra morat ćemo se posvetiti ubuduće. Limitirani smo i brojem jedrilica, pa tako od šest lasera koje koristimo u klubu tri su privatno vlasništvo. Klupski rekord Klupske ljetne škole jedrenja temelj su na kojem se grade kasniji uspjesi kluba. - Dosad je u šest ljeta kroz klupsku školu jedrenja prošlo gotovo 300 djevojčica i dječaka, i najzadovoljniji smo prvenstveno time što smo toliki broj mladih naučili čarima jedrenja - nadovezao se Klibin trenerski kolega Dželalija. Samo prošlog ljeta kroz školu jedrenja, u početničkim i naprednim tečajevima prošlo je 80-ak djevojčica i dječaka, što nam je dosadašnji godišnji rekord. U bližoj budućnosti u klubu očekuju i zapažene rezultate u laser klasama. - Prošle su nam godine laseraši odradili prvu cijelu natjecateljsku sezonu i već sljedeće godine očekujemo prve veće rezultate i u tim klasama - zaključio je Kliba. Kristijan KLARIĆ PRVA ŽNL (16) ŠTINJAN: Štinjan - Smoljanci Sloboda MARČANA: Marčana - Ližnjan VODNJAN: Vodnjan - Funtana VRSAR: Vrsar - Galižana POTPIĆAN: Potpićan Učka ‘72 - Pomorac BUZET: Buzet - Banjole DRUGA ŽNL (16) BALE: Jedinstvo - Kaštelir Labinci RAŠA: Raša 1938 - Iskra LIVADE: Livade - Istra MUNTIĆ: Muntić - Kanfanar ROVINJSKO SELO: Mladost Valbandon ‘72 RABAC: Rabac - Brtonigla Nova Vas TREĆA ŽNL - SJEVER (16) SAVUDRIJA: Savudrija Moela OPRTALJ: Grožnjan Oprtalj - Babići JURICANI: Galeb - Montraker SVETI LOVREČ: Sveti Lovreč - Dinamo TREĆA ŽNL - JUG (16) PERUŠKI: Arne Peruški - Polet PULA (Veruda): Uljanik Puris BARBAN: Omladinac 1952 Barban - Manjadvorci BOĆANJE TREĆA HBL - ZAPAD (15) UMAG: Umag - Mate Balota VALTURA: Valtura - Gornji kraj NJIVICE: Trstena - Seget KASTAV: Kastav - Barat DRUGA IBL - SJEVER (15) BUZET: Sloga - Kum Bujići SV. LOVREČ: Lovreč mladi Brda VABRIGA: Vabriga - Montižana ČERVAR: Červar - Štrped DRUGA IBL - JUG (15) ŠORIĆI: Šorići Putini - Svetvinčenat FOLI: Foli - Rakalj SV. PETAR U ŠUMI: Sv. Petar u Šumi - Muntrilj LINDAR: Lindar - Rovinjsko Selo TREĆA IBL (15) Pula-Labin KRŠAN: Kršan - Režanci ORBANIĆI: Orbanići - Jurazini VINEŽ: Iskra - Pula II ŠTINJAN: Štinjan - Potpićan ITP Pazin-Rovinj SOŠIĆI: Sošići - Novaki CEROVLJE: Older - Brajkop MUNTRILJ: Štandar - Puris MARIĆI: Marići - Žminj Buzet-Umag NOVIGRAD: Fameia Krušvari SELCA: Selca - Oslići ROČ: Roč - Grožnjan KAŠTEL: Kaštel - Juricani Poreč VIŽINADA: Vižinada - Novo naselje VRSAR: Vrsar - Kaštelir SV. LOVREČ: Sv. Lovreč - San Lorenzo NOVA VAS: Nova Vas - Špadići II LIGA POREŠTINE (15) DRAČEVAC: Dračevac - Selina mladi RAPAVEL: Rapavel - Vrvari MUSALEŠ: Musaleš - Veleniki LIGA BUZEŠTINE (15) KOZARI: Istra II - Žbevnica PODGAĆE: Ćićarija - Lanišće MAČEVANJE POREČ (Inter-sport, 10): SP u mačevanju za veterane Nedjelja, 2. listopada 2011. Scena KINO VALLI: MANHATTAN SHORT FILM FESTIVAL Od pljačke u Švedskoj do revolucije u Egiptu U Korčuli predstavljena je jučer predstavljena knjiga “Korčulanski kameni grbovi od 15. do 20 stoljeća”, autora Alene i Nevena Fazinića, povjesničarke umjestnosti i istraživač korčulanskih zanimljivosti. Na 240 stranica bogato ilustriranih s 405 fotografija obrađeni su prilozi 373 kamena grba korčulanskih biskupa i knezova, plemićkih obitelji, ali i zanatlija. Premda su mnogi grbovi oštećeni, oni su također obrađeni i kataloški prikazani u posebnom djelu publikacije. (H) * KULTURNA BAŠTINA - IZLOŽBA RESTAURIRANIH RADOVA ANDRIJE MAUROVIĆA Marko PERCAN Temeljem lanka 26. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi, Upravno vijee Djejih vrtia-Scuole dell' infanzia "Petar Pan" VodnjanDignano raspisuje NATJEAJ za obavljanje poslova i zadaa 1. ODGOJITELJA - etiri (4) izvršitelja/ice na odreeno vrijeme privremeno povean obim posla u DV Vodnjan i DV Galižana do 30.06.2012. - jedan/jedna (1) izvršitelj/ice na odreeno vrijeme za rad u skupini s radom na talijanskom jeziku - privremeno povean obim posla do 30. 06.2012. g. 2. VIŠA MEDICINSKA SESTRA - jedan/jedna (1) izvršitelj/ica nepuno radno vrijeme od 20 sati tjedno - probni rok 5 mjeseci Kandidati/kandidatkinje trebaju ispunjavati uvjete propisani Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi. Uz prijave potrebno je priložiti uvjerenja o ispunjavanju traženih uvjeta i kratak životopis. Kandidati-kandidatkinje kod toke 1. alineje 2 trebaju imati završen odgovarajui studij na talijanskom jeziku. Kandidati-kandidatkinja kod toke 2 osim zakononm predvienih uvjeta treba aktivno poznavati talijanski jezik. Prijave dostaviti tajništvu Djejh vrtia "Petar Pan" Vodnjan, S. Rocco 17, najkasnije u roku od osam dana od dana objavljivanja natjeaja. O rezultatima izbora kandidati/ kandidatkinje bit e obaviješteni u roku od 15 dana od dana donošenja odluke. Ep008857 ZAGREB - Ljudi često znaju reći “Andrija Maurović, on je samo strip crtač”, kao da je strip nešto manje vrijedno. Ali Maurović je izvrstan umjetnik, to je ono bitno - kaže Mikica Maštrović iz Nacionalne sveučilišne knjižnice u kojoj je koncem tjedna obilježena trideseta godišnjica smrti tog likovnog umjetnika i ilustratora. - Htjeli smo podsjetiti javnost da smo sad mi ti koji moramo sačuvati za budućnost djelo oca hrvatskoga stripa. Ovo društvo treba prihvatiti tu odgovornost, rekla je Maštrović, upozorivši da je Maurović autor važan i van hrvatskih granica. Mala, ali zanimljiva izložba originalnih crteža i strip tabli, od kojih najranije datiraju iz tridesetih godina prošlog stoljeća, otvorena je u predvorju NSK-a i osim što svjedoči o Maurovićevu talentu i predanom radu, pokazuje i trud restauratora da sačuvaju njegovo djelo od zuba vremena. Andro Šimičić govorio je o konzervatorsko-restauratorskom radu, o procesu koji uključuje mehaničko čišćenje i čišćenje detalja crteža, podljepljivanje kolažiranog teksta, O. ALUJEVI Andrija Maurović Dio Maurovićeve ostavštine pažljivo se restaurira pripasavanje popune oštećenja, krojenje japanskog papira, sušenje pod laganim teretom... Posao koji uz puno strpljenja zahtijeva i veliku ljubav, ali i financijska sredstva. NSK posjeduje najveću i najcjelovitiju zbirku Maurovićevih strip-crteža, njih više od pet stotina, a ondje je pohranjeno i osam Maurovićevih crteža tušem te neki od njegovih mnogih plakata. Zbirka je otkupljena novcem Ministarstva kulture, a autorska su prava u vlasništvu grada Zagreba. U fundusu knjižnice među ostalima su “Vjerenica mača”, “Podzemna carica”, “Knez Radoslav”, “Ahuramazda na Nilu”, “Tomislav”, “Mrtvački brod”, “Opsada”, “Plantaža Beranda”, “Brodolomci na otoku Mega”, “Grička vještica”, “Zlatni otok”, “Crni jahač” i “Ilustracije iz Zabavnika”. Andrija Maurović (19011981) jedan je od utemeljitelja tzv. autorskog stripa zagrebačke škole. Rad na stripu počinje 1935. godine suradnjom sa zagrebačkim dnevnikom “Novosti”, u kojemu izlazi njegova “Vjerenica mača” koja označava početak hrvatskoga stripa. Plodno je surađivao i s mnogim drugim novinama i časopisima kao što su “Jutarnji list”, “Koprive”, “Ženski svijet” i “Kulisa”, a objavljivao je i u zabavnicima “Oko” i “Mickey Strip”, “Horizont”, “Plavi vjesnik” i “Modra lasta”. Uvršten je u Svjetsku enciklopediju stripa (World encyclopedia Maja HRGOVIĆ of comics). U MUZEJU SUVREMENE UMJETNOSTI ISTRE OTVORENA IZLOŽBA BORISA BUĆANA Dan kad je kiša padala naopako PULA - Otvorenje izložbe “Dan kad je kiša padala naopako” akademika Borisa Bućana, značajnog zagrebačkog slikara, upriličeno je u petak u Muzeju suvremene umjetnosti Istre u staroj tiskari. Obraćajući se nazočnima u ime domaćina, povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner ukratko se osvrnula na izložbe koje su do sada održane u ovome prostoru, a zatim je kustos izložbe Mladen Lučić kazivao ponešto o autorovim radovima. Riječ je o slikama iz novog ciklusa koje na neki način sažimaju autorova prethodna iskustva i zanimacije, a, kako ističe Lučić “ne mislim da je autor podvukao crtu i napravio izvjesni rezime, sažetak svoga dosadašnjeg umjetničkog djelovanja, već jednostavno prepoznajem, što je svakako M. ANGELINI metal i bullying pokazali su kanadski redatelji Jerome Sable i Eli Batalion u filmu “The Legend of Beaver Dam”. “Sexting” Neila LaBute još je jedan film koji na duhovit način propituje ozbiljne teme poput vjernosti u braku i preljuba, a mađarski “The Forest” tematski je orijentiran k psihičkom stanju glavnog junaka koji u šumi susretne ubojicu koji je pobjegao s mjesta ubojstva. Uslijedio je peruanski film “A Doctor’s Job” redatelja Julia Ramosa u kojem doktor u fušu radi kao taksist kako bi mogao financirati liječenje svojoj mentalno bolesnoj majci. “David and Goliath” američkog redatelja Georgea Zaverdasa snimljen je prema istinitom događaju iz Drugog svjetskog rata u kojem se bjegunac pred njemačkim vojnicima skriva u kućici njemačkog ovčara. Festival je završio kratkim dokumentarnim filmom “Martyr Friday” redatelja Abua Bakra Shawkyja koji prikazuje događanja tijekom nedavne egipatske revolucije u kojoj je, u pokušaju svrgavanja predsjednika Hosnija Mubaraka, živote izgubilo 800 Egipćana. Napomenimo još kako su gledatelji preksinoć na ulazu u kino dobili glasački listić za odabir najboljeg filma. Glasovi su se potom prebrojali u svakom kinu koje je sudjelovalo na festivalu te su proslijeđeni u festivalsko sjedište u New Yorku, gdje će večeras biti proglašen pobjednik. Mala izložba originalnih crteža i strip-tabli otvorena je u predvorju NSK-a i svjedoči o trudu restauratora da sačuvaju njegovo djelo od zuba vremena D. KOVAČEVI Osigurati budućnost oca hrvatskog stripa M. ANGELINI PULA - U popunjenom kinu Valli preksinoć se održao 13. Manhattan Short Film Festival. Radi se o trinaestom izdanju ovog festivala kratkog filma koji se u kinu Valli održao četvrti put zaredom. Pulskoj publici festival je predstavio selekciju od deset kratkih filmova koje je preksinoć pogledalo stotinjak tisuća gledatelja u ukupno dvjesto gradova širom svijeta. Naime, Manhattan Short Film Festival ujedinjuje gledatelje od najsjevernijeg grada St. Peterburga do najjužnijeg Buenos Airesa te od najistočnijeg Katmandua do najzapadnijeg Pertha u Australiji. Tako je i pulska publika preksinoć imala prilike pogledati i ocijeniti 10 odabranih od ukupno 598 prijavljenih filmova. Festival je otvorio švedski film “Incident by a Bank” redatelja Rubena Ostlunda koji se temelji na njegovom osobnom svjedočanstvu pljačke banke u Stockholmu. Duhovit je to prikaz pokušaja pljačke koji za (ne) spretne razbojnike završava kao prava katastrofa. Uslijedio je “Dik”, australski film koji na duhovit način kroz dječji crtež propituje homoseksualnost i odnos muža i žene. Švicarski film “Mak” redateljice Geraldine Zosso na potresan je način opisao rastanak majke i djeteta, a tragikomičan škotski “I love Luci” tematski se bavio mukama mladih ovisnika. A kako uspješno spojiti jezu, strah, komediju, heavy Knjiga korčulanskih grbova Autor pored svojih radova subjektivna impresija, neke ranije autorove radove izvedene u novom kontekstu, a najčešće i u drugom mediju. Ima nečeg plakatnog u Bućanovim slikama što se prije svega odnosi na autorovo inzistiranje stavljanja naslova slike na platno, odnosno pozicioniranje teksta u slikarsku kompoziciju”. I zaista, njegove se slike sviđaju publici, dopada im se upravo ta složenost kompozicije koja je jaka s vizualnog gledišta, ali ne samo na taj estetski način, već i kao poruka koju prenosi. Lučić je napomenuo da su Bućanova platna odraz njegove široke naobrazbe i znatiželjna duha koji gotovo nikad ne miruje, već pomno sagledava predmetni svijet oko sebe i povezuje trenutni vizualni podražaj s osobnim iskustvom i metafizičkim transformacijama stvarnosti. Autor je itekako suvremen u svome stvaralaštvu. Boris Bućan rođen je 1947. u Zagrebu, gdje je 1972. diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti. Još za vrijeme studija počinje se intenzivno baviti grafičkim oblikovanjem i privlači pažnju plakatima za Galeriju Studentskog centra i Dramsko kazalište Gavella. Do danas je održao više od 70 samostalnih izložbi te sudjelovao na više od 160 kolektivnih izložbi u Hrvatskoj i svijetu. Njegova djela danas se nalaze u najistaknutijim svjetskim muzejiV. BEGIĆ ma i galerijama. Glas Istre Oglasi Nedjelja, 2. listopada 2011. 5!5!5 D*+,-.,/*.01 1, "%0+5?%!! #2*/J9,,+4 %! = 2*J9,1,4 5!5!51,!! !& G ()K L3>J:.0,:,9J11:,1J/99 > 5& !3-18:,/:91:,/J11:9 ? &995 9,115 % 43 /3! ! ! "! !!! !#$%"% ! !!& '(%)%& !*+,-.,/*.01 1,2 % 3 "45 !6& $!% "5 !&$!% 5 !% ! ! 85 ! ! .5 ! 9,115 !: $" # 185 !9,115!<6! !$" != 1.5 !9,115 %) !5!5!51,5 ! ! ! ! ($"%!!&5> ! !!' ) "5 15 ?! ! ! &!3 %' 8, 2 4 != %! !%!=124!6 &' $ $ 2@AB4 %!!C %!#&'!&% $!&!85 !!.5 !9,1152 $ %!& #!& ! :.5 !9,114C 95 '%!%!!!&! % 2 $ !" !%4C 85 ! '!!&! ! % %! !6 2&4$%! !"#$ % &' %!$# '# D ! !! ) !! !% ! "5 %!!& !%! !6 %'!" $! $5 %! "!6 )'! %!'= $ ( > ! ! ## 3 15 3)*+*,-.*/0,0+2 !'!/+59,990% !)!&$!! !'! 958*+-*%C 95 3.)3 3) u !'!05-8+,,%C 85 # 3 ,* *,! ) 4 5!/3* */ 6'''' .3 ) *43 3+5!-5/!.* 7 .5 " 3489 % 06' !'!950+++,% -5 3 4/!* .+! +)3+:0' !'!151++,,% 05 3 )4 %9% 08 *.19 !'!*++,,%C /5 30 !/!*390 ; < !'!/++,,%C *5 ! 3 ,!3 35 )3/)+(=6' !'!/.++, %C +5 3 *3 *-5 %9%9/((< !'!-0++,%C 1,5 3--.*!%9%>8 6= !'!8+++,%C 115 3-%3+.! ? 5!8.8, )3+ ' !'! 8/.+,%C 195 3+.! @,!3/! %9%9 ''' !'!80+,,%C 185 3 /4/ %2! +)386' !'!88++,%C 1.5 " 3*%9% 8 A ' !'!89++,%C 1-5 3 ,!B3 !!0*3 %3*38.:;60:+ !'! 9++,,%C 105 3)-*.*) %9%9%AA !'!90++,%C 1/5 3 !!. 3 3*B.!3C**/ !'!9.++,%C 1*5 ! 3 5!8.8,*89 ++ 'A' !' ! 1-++,%C 1+5 '= 3 ), 8. ! !" !' ! *9*,%5 >% ! ! E! $! 'A A( !$'$!)5 6 F!& ) # '' %% 5 ? !& ) " "5 41 Nagradna igra od 3.10.2011. do 4.11.2011. GLAVNA NAGRADA: ; > $" ! # !! )! !! !%5 < ! !% "!! ) 6 !& ! = %!5 + polica obveznog osiguranja A " ! %! '' E! ! ( !& % !6& = &$ =! !&!'&$ %5 = #$"' %!185 !9,115 & $" 3 # 5$" #!&'!$! !! ! "%! "!&6%5 '%$"! !!$%5 & # ! ! $" 1. ! 9,115 %) ! 5!5!51, %!&$" ! ! ! & ! "' ! ! & ! 5 $" # !&' ! $! ! ! ! "%! "5'% $"! !!$%5 Industrijska 2c, 52100 Pula, tel: 052/535 700 ' F!& % %" !!!!%! 5 $#!$"!& % "#!&'%5 !& % & # !& 1.5 !9,115%! !$#!$" !!= =& #!&!> !1-5 !9,115!5 " 6 ! !&% !&'' !& %!!&! !%!*! $"5 !& ) $ !%!8,! %!&'!!&! 5 2. NAGRADA: KUTNA GARNITURA MINI GEMINI 4. NAGRADA: TV SHARP 30 kupona 3. NAGRADA: IZBOR ROBE U VRIJEDNOSTI OD 3.500 KN U TRGOVINI NAMJEŠTAJA I DEKORA 5. NAGRADA: VIDEO KAMERA SAMSUNG "#!& % %! !% !! ! ! !&''!!& %! ' % !% $ !$ %! !6 &'% #!*'6!1-! %!&'5 >%!%!!& %%! !% $ & ! "#! !'= ! ' G ()5 E! !'#!!-5,,,,,% %! %! $ % 2%! % !%$!$ % ! %$ !4 ! "6 !'! " ! !!'' 6 ! " !%!+,! % !%$!$ H !$ %85!!"% ! # %!! &#! $!$%!5 USISAVAC PHILIPS GLAZBENA LINIJA GRUNDIG STOLNI ROŠTILJ PHILIPS > " ! $ " !% 6#%5 ( !!! %!!&!!!& G ()!85 !9,115!5 105 9,115 5!5!5 I%"> i još: ŠIŠAC KOSE PHILIPS, ŠTAPNI MIKSER + SJECKALICA BRAUN, MIKSER – BLENDER GLASA ISTRE * Slika automobila je simbolicna. !"#$#%&$&'(%)$-&6%#8	!"#$#%&$&8%#-;<$=(=';>#?#>#$;;!#=#-;@F&!<;Q&"#&WXY[\]Q^_``9!]][_X`6^9! 42 Glas Istre Scena Nedjelja, 2. listopada 2011. SPORTSKI SUSRETI HRVATSKE POŠTE U UMAGU Start je bio na Trgu slobode Ukupno 30 poštara iz cijele zemlje, među kojima samo jedna žena, opremljeni odorama i prepoznatljivim velikim torbama, startali su s Trga slobode. Sedam krugova gradskim ulicama i rivom, ukupno 5.400 metara UMAG - Treću godinu Umag je domaćin sportskih susreta djelatnika Hrvatske pošte, na kojima je najatraktivnija disciplina brzo hodanje. Ukupno 30 poštara iz cijele zemlje, među kojima samo jedna žena, opremljeni odorama i prepoznatljivim velikim torbama, startali su s Trga slobode. Sedam krugova gradskim ulicama i rivom, ukupno 5.400 metara, ponovno je najbrže prohodao Mijo Jagatić iz Zagreba, kojemu je ovo osma pobjeda zaredom. Drugi je bio Drago Folvačni iz Slavonskog Broda, a treće mjesto osvojio je Zoran Grgić, poštar iz Dicma kod Sinja, koji je dugo godina bio prvak u ovoj disciplini u bivšoj državi. - Nije lako pobijediti, jer dolaze najbolji iz cijele Hrvatske. Cijelu se godinu pripremam da bih imao odličnu kondiciju, kazao je nakon Mijo Jagatić osmi put najbrži poštar P ariškim tjednom mode koji je počeo u utorak revijom nove nade svjetske mode Anthonyja Vaccarella, a završit će u srijedu 5. listopada predstavljanjem nove kolekcije Elieja Saaba bit će završena i glavna ovojesenska modna događanja na kojima su dizajneri pokazali što će se nositi sljedećeg Napisala i snimila Tanja KOCIJANČIĆ Cijelu se godinu pripremam da bih imao odličnu kondiciju - Mijo Jagatić MODA: MILANO I PARIZ Piše Ana BRAŠKIĆ Foto REUTERS pobjede Mijo Jagatić, koji radi u pošti u Branimirovoj ulici i pokriva područje staroga grada. Lani je u Albaniji osvojio 5. mjesto na prvenstvu Balkana u brzom hodanju. Zvižduk za početak utrke na glavnom trgu dao je točno u 11 sati voditelj discipline brzog hodanja Josip Čeredar, a traku s natpisom “start” držali su umaški gradonačelnik Vili Bassanese i izvršni direktor divizije Pošte Josip Udiljak. Među poštarima boje Istre branili su David Covacci, Ilija Vujkov i Amel Bajrektarević. Velik broj domaćih i turista pratio ih je gradom, dok su njihovi kolege iz Hrvatske pošte zdušno navijali za svoje. Tome je kumovao prekrasan sunčan dan, netipičan za prvi dan listopada. Trodnevni dani sporta i zabave okupili su 600 djelatnika Hrvatske pošte, koji će se družiti do danas popodne. Osim najsimpatičnije i najpoznatije, koja se odvija pred publikom, TV kamerama i blicevima fotoaparata, sudionici se natječu u još deset disciplina na terenima turističkog naselja Katoro u kojem su smješteni - boćanju, graničaru, kuglanju, malom nogometu, odbojci na pijesku, pikadu, šahu, potezanju konopa, stolnom tenisu te tenisu u muškoj i ženskoj kategoriji. Poslastice za modne znalce Idućeg ljeta nosit će se sve, od žarkih boja, cvjetnih uzoraka do haljina jednostavnih linija i pastelnih tonova Vivienne Westwood u društvu svojih modela proljeća i ljeta. Brojne manekenke i vjerni pratitelji modnih događanja u francusku modnu prijestolnicu došli su ravno iz Milana gdje je u ponedjeljak završila tamošnja šestodnevna modna manifestacija. Modni tjedan u Milanu počeo je revijom modne kuće Gucci, koja ove godine slavi 90 godina postojanja, a kolekcije za proljeće i ljeto 2012. godinu predstavili su svi najveći dizajneri. Prema Ovako bi, po Vivienne Westwood, trebale izgledati sandale za sljedeću sezonu viđenom, idućeg ljeta nosit će se sve, od žarkih boja, cvjetnih uzoraka do haljina jednostavnih linija i pastelnih tonova. Glavna događanja i Parizu zbivat će se od ovog vikenda, svakako najzanimljivija bila je jučerašnja revija Jean Paula Gaultiera, dok od danas izlažu redom velika imena, od modnih kuća Celine, Kenzo i Hermes, do ve- likih Isseyja Miyakea i Johna Galliana. U ponedjeljak će modna promišljanja za sljedeće ljeto predstaviti Stella McCartney, Emanuel Ungaro, a dan će završiti modna kuća Yves Saint Laurent. Do kraja pariškog tjedna mode posjetitelje očekuju poslastice iz radionica modnih imperija Valentina, Alexandera McQueena, Luisa Vuittona i Miu Miu. Kreacije kineskih dizajnerica Liu Ling i Sun Dawei pariške kuće Cacharel Glas Istre Osmrtnice Nedjelja, 2. listopada 2011. SJEANJA 43 Tužno sjeanje na našeg voljenog Tužno sjeanje MARIJA JURCANA ALDO KRULI 2.10.2004. - 2.10.2011. Ljubav, tuga i lijepe uspomene na tebe ostaju uvijek u nama. Prolaze godine, mnogo toga nam se dogodilo otkad nisi s nama, ali prisutan si u mislima i srcima sviju nas. 2.10.1999. - 2.10.2011. Hvala svima koji posjejuju tvoj tihi dom. Mama EDA, papa PINO, brat FREDI s familijom, cio i cie s familijama 002-012305 Volimo te. Tvoji najmiliji 002-012263 Tužno sjeanje na voljenog supruga, tatu i dida Sjeanje na voljenog supruga, tatu, noneta i pranoneta MARTINA BEDRINU 2.10.2007. - 2.10.2011. FRANJU TANKOVIA FRANEŠKO 2.10.1996. - 2.10.2011. U mislima i srcu uvijek si s nama. ... jer kad sve utihne ostajemo sami s tobom... Oni ki te vole 002-012326 Sjeanje na voljenu suprugu i kunjadu Nikad te neemo pozabit. Tvoji: supruga MELIJA te kerke ANÐELA i NIVES s familijama 002-012302 Tužno sjeanje na drage roditelje NEVENKU ŠTOKOVAC 2.10.2010. - 2.10.2011. Zauvijek eš ostati u našim srcima! Suprug CLAUDIO i kunjade FIORELA, NADIA i LIBERA s familijama IVANA KORLEVIA 2.10.1990. - 2.10.2011. i MARIJA KORLEVI 4.12.1990. - 4.12.2011. 002-012301 Tužno sjeanje na našeg dragog SREKA BILIA 2.10.2008. - 2.10.2011. Vaša djeca: ROMANO, MARELA, ONDINA, KLAUDIO s obiteljima Supruga SABINA, ker MILICA, zet ŽELJKO, unuka ŽELJKA sa suprugom TOMISLAVOM i malim IVANOM 002-012037 002-012303 Poivali u miru Božjem. Radno vrijeme oglasne službe: r ponedjeljak - petak od 8 do 18 sati r subotom od 9 do 13 sati r nedjeljom i praznikom od 11 do 15 sati Glas Istre Vodič kroz Istru DANAS - KINO VALLI - u 11 i 17 sati projekcija pustolovnog filma za djecu Spy Kids 4: U vrtlogu vremena, glume Jessica Alba, Jeremy Piven, Joel McHale, Rowan Blanchard • u 19 sati projekcija dokumentarnog filma Crvena kapela, režija Mads Brugger • u 21 sat projekcija crne komedije Zločesta učiteljica, glume Cameron Diaz, Jason Segel, Justin Timberlake, Lucy Punch IZLOŽBE - ŠKOLA ZA TURIZAM, UGOSTITELJSTVO I TRGOVINU, u 11 sati, multimedijalna izložba Goethe-instituta “Musik + X”, radnim danom od 9 do 15.30 sati, do 7. listopada GALERIJA ANEX - izložba After Party, izlažu Marina Bani, Davor Krelja, Robert Pauletta, Bojan Šumonja, do 3. listopada TURISTIČKA ZAJEDNICA (INFO CENTAR) - izložba fotografija korisnika Domova za odgoj djece i mladeži iz Pule i Karlovca Pula u očima djece, svakodnevno od 9 do 17 sati, do 10. studenog GALERIJA AMFITEATAR - izložba Vrijeme utvrda: Plemički grad Vrbovec na Sutli “(Arheološki muzej Istre, Muzej Hrvatskog zagorja, Muzej seljačkih buna i Institut za arheologiju u Zagrebu), do 31. listopada MSUI/MACI (stara tiskara, Sv. Ivana 1) - izložba Dan kad je kiša padala naopako, Borisa Buana, svakim danom, osim ponedjeljka, od 11 do 19 sati, do 23. listopada ARHEOLOŠKI MUZEJ ISTRE (lapidarij) - Vitrina mjeseca: Neolitičke udice s nalazišta Kargadur kod Ližnjana, do 31. listopada GALERIJA LUKA - izložba Nostalgija mornara, Emila Bobanovia olia, do 3. listopada POVIJESNI MUZEJ ISTRE - gostujua izložba Kad u kujni vlada red - Kolekcija dozidnica Muzeja Vojvodine, do 31. listopada ARHEOLOŠKI MUZEJ ISTRE (galerijski prostor Sv. Srca) - izložba PULA raanje grada, svakodnevno od 9 do 21 sat, do 15. listopada PODZEMNI TUNEL ZEROSTRASSE (pod Kaštelom, ulaz u blizini Dvojnih vrata) - izložba Počeci zrakoplovstva u Puli, u povodu stote godišnjice pulskog zrakoplovstva GALERIJA TENI URAN (Maksimijanova 4) - Stalni postav slika istarskih umjetnika, po najavi na 098/9315 - 866 SPOMEN SOBA ANTONIJA SMAREGLIE - radnim danom i subotom od 11 do 12 sati GALERIJA ANTUN MOTIKA (INK, II kat) - izložba Izbor za stalni postav, radno vrijeme utorkom, srijedom, četvrtkom i petkom od 10.30 do 13.30 sati MUZEJI - AMFITEATAR - svakodnevno od 9 do 19 sati, najave na tel. 052/351-300 i 351-301, fax. 052/212-415 ili na mail [email protected] AUGUSTOV HRAM - radnim danom od 9 do 19 sati, najave na broj 351 - 300, 351 - 301, na faks 052/351 - 333 ili na e-mail [email protected] POVIJESNI MUZEJ ISTRE - stalni postav muzeja i postav o ljekarništvu u Istri te postava austrijskih brodskih topova, u ljetnim mjesecima od 8 do 21 sat 7,47/6,13 kn 7,49/6,14 kn 7,51/6,16 kn Informacije za Vodič kroz Istru možete javiti radnim danom od 10 do 13 sati na tel. 591-511, fax. 591-555 e-mail: [email protected] ARHEOLOŠKI MUZEJ ISTRE radnim danom od 9 do 14 sati, subotom, nedjeljom i blagdanom zatvoreno, osim po najavi na broj 351-300, 351- 301, na faks 052/351-333 ili na e-mail [email protected] OSTALO - SAVJETOVALIŠTE CENTRA POJAČANE SKRBI ZA OBOLJELE OD ALZHEIMEROVE DEMENCIJE I DEMENCIJA (Mažuranićeva 10) - stručna pomo oboljelima, članovima obitelji, zbrinjavateljima, srijedom od 17 do 19 sati uz prethodnu najavu i dogovor, tel./fax: 211 - 695 NACIONALNI PARK BRIJUNI - tel. 525-882 AQUARIUM PULA - radnim danom od 10 do 18 sati; tel. 091/568 - 2986, 091/1381 - 415, 381 - 402 ili na e-mail [email protected] SOS - TELEFON U NEVOLJI, rad- Poreč Novigrad IZLOŽBE - PUČKO OTVORENO UČILIŠTE (Mala galerija) - izložba slika Gordane Špoljar Andrašić, svakodnevno od 10 do 12 sati i od 18 do 21 sat, osim ponedjeljka, do 2. listopada IZLOŽBE - GRADSKA KNJIŽNICA NOVIGRAD (predvorje) - izložba ilustracija Tomislava Torjanca, do 8. listopada GALERIJA RIGO - izložba Zapuh, zamah, smicalica, Mirjane Vodopija, do 16. listopada KNJIŽNICE - GRADSKA KNJIŽNICA - radnim danima od 8 do 19 sati, subotom od 9 do 13 sati; DJEČJI ODJEL - radnim danima od 10 do 18 sati, subotom zatvoreno LJEKARNE - GRADSKA LJEKARNA, Trg slobode 13, radno vrijeme od 7.30 do 20 sati; CENTRALNA LJEKARNA, Dom zdravlja, radno vrijeme od 7 do 19 sati VETERINARI - Mate Vlašića 45, Umag DANAS - MUZEJ, u 20.30 sati Večer poezije Šumskih pjesnika… IZLOŽBE - POU ANTE BABIĆ - izložba 2. hrvatski triennale keramike, do 3. listopada MUZEJ GRADA UMAGA - arheološka izložba Iz mora na stol • samostalna izložba mozaika Matka Kezelea “Tragovi”/”Tracce” • re- slika autora vezanih uz Istru, svakodnevno od 9 do 19 sati GALERIJA SIBYLLA (Konti 28) stalni postav, radno vrijeme svaki dan, mob. 091 72 42 589 MUZEJI - ZAVIČAJNI MUZEJ - stalni postav, radnim danima od 9 do 15 sati, subotom i nedjeljom zatvoreno, tel. 662 - 792 KNJIŽNICE - KNJIŽNICA PUČKOG OTVORENOG UČILIŠTA - otvorena radnim danima od 9 do 15.30 sati VETERINARI - Sv. Ivan 5, radnim danima od 7 do 14 i od 17 do 18 sati, subotom od 7 do 10 sati, nedjeljom od 8 do 10 sati, tel. 662 - 801 Po Istri MARČANA - PROSTORIJE OPĆINE MARČANA - izložba starih fotografija Marčanski kraj s početka 20. stoljea SVETVINČENAT - ŽUPNA CRKVA NAVJEŠTENJA MAJKE BOŽJE - Sakralna zbirka, i Memorijalna zbirka sl. b. Miroslava Bulešia, mogunost posjete uz najavu na tel. 560 - 004 ŠTINJAN - TVRAVA PUNTA CHRISTO - može se razgledati svakodnevno od 16 do 22 sata VRSAR - PARK SKULPTURA DUŠANA DŽAMONJE - otvoren od 9 do 20 sati, ponedjeljkom zatvoren Drveće usred grada, rujan 2011, autor Zoran Rafaelić nim danom od 16 do 20 sati mogue je obratiti se na SOS telefon Istarske županije 0800- 84 84 U svim slučajevima kada vam je potrebna podrška i prijateljska pomo LJEKARNE - GRADSKA LJEKARNA - dežura od 9 do 12 i od 17 do 19 sati VETERINARI - Dinka Trinajstića 1, radnim danima od 7 do 19, subotom od 8 do 12, nedjeljom od 8 do 9 sati, tel. 541 - 100 i 540 077; dežurni veterinar 098/9811666; Info centar skloništa za životinje 098/9812 - 583, 098/9812 - 580, svi upiti na vet.st.pula@ pu.htnet.hr; veterinarska inspekcija 098/9812 - 582; Veterinar d.o.o. Krševanova stancija 2, radnim danom od 8 do 12 i 17 do 19 sati, subotom od 8 do 12 sati, nedjeljom i praznikom zatvoreno, tel. 540 - 391, dežurni veterinar i veterinarska inspekcija, 098/440 - 188; Veterinarska ambulanta Franco, Fažanska cesta 2, radnim danima od 8 do 15, subotom i nedjeljom od 8 do 10 sati, dežurstvo 0-24 na 098/255 - 616; Veterinarska ambulanta za male životinje Hajster, Jakova Puljanina 1, tel. 500 - 501, za hitne intervencije 0-24, 098/1801 - 999, radno vrijeme radnim danima od 8 do 12.30 i od 17 do 20, subotom od 8 do 13, a nedjeljom od 8 do10 sati trospektivna kolektivna izložba 1. Umaški salon - Artum, od utorka do nedjelje od 10 do13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom zatvoreno, izložbe su otvorene do 16. listopada radnim danima i subotom od 7 do 19 sati, nedjeljom i praznikom od 8 do 9 sati, tel. 432 - 128, dežurni veterinar 091/521 - 6783; Veterinarska ambulanta Vet-Centar, Stancija Portun 2, radnim danima i subotom od 8 do 14 i od 17 do 19 sati, nedjeljom od 8 do 9 sati, dežurni veterinar 091/433 - 2214 VETERINARI - Ambulanta za male životinje (6. svibnja 7.), tel. 753 - 454 Pazin Buje DANAS - KINO - u 19 sati projekcija animiranog filma Vrlo zapetljana priča, režija Nathan Greno KNJIŽNICE - KNJIŽNICA PRI PUČKOM UČILIŠTU - otvorena ponedjeljkom, srijedom i petkom od 15.30 do 19.30 sati; utorkom i četvrtkom od 11 do 15 sati, prvu i treu subotu u mjesecu od 8 do 14 sati MUZEJI - ETNOGRAFSKI MUZEJ ISTRE - Stalni postav i izložba Valiže & Deštini: Istra izvan Istre, radno vrijeme: od utorka do nedjelje od 10 do 18 sati, ponedjeljkom zatvoreno OSTALO - SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU, MLADE I OBITELJ (Trg Josipa Broza Tita 6), radno vrijeme srijedom od 17 do 19 sati i petkom od 13.30 do 15 sati VETERINARI - Veterinarska ambulanta Pazin d.o.o. Dubravica 5, radnim danima te subotom od 7 do 15 i od 17 do 18, nedjeljom od 8 do 9 sati, tel. 624 - 410; Veterinarska ambulanta za male životinje, Istarskih narodnjaka 24, tel. 621-921, radnim danima od 11 do 13 i od 17 do 19 sati, subotom od 10 do 12 sati, dežurni veterinar 098/366-627 Buzet OSTALO - POUČNO - PJEŠAČKA STAZA PAZINSKA JAMA, svaki dan od 10 do 18 sati IZLOŽBE - GALERIJA AURORA - stalni postav Antikviteti i izložba VETERINARI - Digitronska 8, radnim danima od 7 do 14, subotom i nedjeljom od 8 do 10 sati, tel. 772 - 110; Granična veterinarska stanica, Kaštel, tel. 777 - 030 VODNJAN - VILA CASA ROSINA - izložba sudionika 6. kolonije Arte in situ PALAČA BETTICA - prizemlje izložba Arheološka istraživanja na Vodnjanštini • I kat izložba Vodnjanska zbirka slika starih majstora • II kat izložba U susret buduem Muzeju, radno vrijeme ponedjeljkom, srijedom i petkom od 10 do 12 sati, utorkom, četvrtkom i subotom od 10 do 12 i od 19 do 21 sat, tel. 535 - 953, email. info@ vodnjan.hr ŽUPNA CRKVA POHOENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE Lapidarij u kripti s izlošcima od antike do kasnog srednjeg vijeka, mogunost posjete uz najavu na tel. 824 - 080 45 ŽMINJ “401 street race Žminj 2011.” Danas u Žminju završava hrvatska sezona uličnog utrkivanja manifestacijom pod nazivom “401 street race Žminj 2011.” Kvalifikacijske vožnje započinju već u 11.30 sati, a za 14 sati predviena je prva eliminacijska utrka ubrzanja na državnoj cesti Žminj - Kanfanar koja već osmu godinu za redom okuplja brze i žestoke vozače. Cjelokupna manifestacija trajat će do sumraka. Žminjski “401 street race” jedna je od najvećih manifestacija ove vrste u Hrvatskoj, a sasvim sigurno, sudeći prema tradicionalno dobrom odazivu vozača i publike, spada i meu najpopularnija oktanska zbivanja. Prvi put je organizirana 2004. godine na cesti Žminj-Pazin, ispred Fiatovog prodajnog salona, i otad se redovito održava u organizaciji udruge Ulična utrka Žminj. Manifestacija je i memorijalnog tipa u čast Ivana Peteha, ljubitelja street racea i prijatelja organizatora, koji je 2005. godine poginuo u prometnoj nesreći. Ulaznice se naplaćuju 30 kuna po osobi, a svaka ulaznica ulazi u bubanj i pruža priliku posjetiteljima da osvoje vrijedne nagrade. UMAG, 20.30 Večer poezije Šumskih pjesnika… Večeras s početkom u 20.30 sati započet će Večer poezije Šumskih pjesnika. Čitati će Neven Ušumović i Maja Klarić. Oni će ispričat priču o Šumskim pjesnicima koji su se ovog ljeta okupili pored ponora Butori blizu Šterne i prije kasnonoćnog čitanja poezije o prirodi posadili stablo duda. Otada je to mjesto trajno obilježeno kao njihovo okupljalište, a tko se god tamo zatekne može zaliti stablo, pročitati ili ostaviti pokoju pjesmu. Naime, krajem rujna diljem svijeta održale su se simultane večeri poezije, a tom je prilikom u Butorima pored duda zakopana škrinjica s poezijom šumskih pjesnika. dogaaji Pula Nedjelja, 2. listopada 2011. Stradali u prometu Stradali u prometu - besplatni telefon za pomo obiteljima žrtava u prometu te psihološka, pravna, duhovna pomo i savjeti 0800/444-449 Halo, niste sami Halo, niste sami - 24-satni nadzor starijih osoba. Prijave za dobivanje socijalnog alarma na telefone Doma za starije i nemone “Alfredo Štigli” 223-233, 222-956 i 099/675-2386. Sigurna kuća Istra Sigurna kuća Istra - pomo ženama žrtvama obiteljskog nasilja - 500-148, radnim danom od 9 do 13, a ponedjeljkom i petkom od 9 do 13 i od 17 do 19 sati. OBJAVITE FOTOGRAFIJU U GLASU ISTRE Poštovani čitatelji, stranica Vodiča kroz Istru otvorena je i vama. Da bi bila objavljena, svaka vaša fotografija mora biti snimljena u Istri, a uz nju morate obavezno istaknuti: sadržaj/motiv s fotografije, datum kada je snimljena, ime i prezime autora te kontakt-telefon. Svaki autor može poslati najviše 3 fotografije mjesečno. Autora najboljeg rada Glas Istre nagrauje besplatnom jednomjesečnom pretplatom na naš list. Fotografije nam možete slati e-mailom na [email protected] (s naznakom ZA VODIČ KROZ ISTRU). 46 Glas Istre TV program Č Š – HRT 1 15.27 Premda se pristane udati za Tomma, Abby se boji da sve ide nekako prebrzo. Julia postaje uvjerena da je londonska pijanistica zapravo njezina kći Charlotte. Nakon njihova susreta, Charlotte odluči ispričati majci što ju je prije toliko godina nagnalo da inscenira svoje samoubojstvo i započne život ispočetka. Julia ubrzo odluči odvesti Charlotte Abby koja je oduševljena što joj je majka živa, ali joj istovremeno i zamjera što nije bila uz nju sve ove godine. Abby ubrzo upoznaje mamina dečka Simona, koji joj se ne znajući tko je, počne nabacivati. Charlotte i Abby neočekivano primaju vijest da je umro Alex, pater familias na Endellionu. TANGO & CASH, 1989. Redatelj: Andrei Konchalovsky Uloge: Sylvester Stallone, Kurt Russell, Teri Hatcher Jedino zajedničko u životu Tanga (Sylvester Stallone) i Casha (Kurt Russell) policijska je značka. Tango je gospodin u odijelu i naočalama, yuppie koji se odrekao luksuznog života kako bi se priključio borbi protiv zločina, a Cash je energični policajac koji ne mari za izgled i ne oklijeva u privođenju zločinaca pravdi. Iako ne žele zajedno provesti ni trenutak, osveta dugogodišnjeg protivnika zbližit će Tanga i Casha na posve neočekivan način. Naime, zločinac Yves Perret (Jack Palance) namješta im posjedovanje droge i šalje ih u zatvor, gdje čame stotine uhićenika željnih osvete… NOVA TV 20.05 U trećem nastavku Supertalenta predstavlja nove talente pa ćemo tako vidjeti imitatore, svirače, plesače, ali i jednu zanimljivu i neobičnu vještinu slaganja Rubikove kocke. Vidjet ćemo i nekoliko plesnih skupina kao i nekoliko povratnika koji su došli u treću sezonu po još jednu priliku. Neke nastupe će žiri komentirati riječima kako jedva čekaju vidjeti ih ponovno, dok će neki s pogledom na čak tri iksa i ovaj put napustiti pozornicu kazališta. NOVA TV 21.45 Finaliste izbora za Miss i Mistera Turizma ekipa Red Carpeta izrešetala je pitanjima o turizmu. Vidjet ćemo tko se osramotio, a tko je znao sve. Showbiz magazin donosi TOP 10 uspješnih poslovnih žena od kojih muškarcima klecaju koljena. Titov kuhar Mića Stojanović otkriva kako je Tito jeo za dvojicu, a pio za trojicu. Sabrina Andersrum totalno je drugačija žena od svih koje su gledatelji imali priliku do sada upoznati i vidjeti u Red Carpetu. O čemu se radi saznat ćemo u ovotjednom izdanju magazina. Gianna i Nikola Nasteski govore o zajedničkom duetu, a Red Carpet je bio i na Broadwayu. Najskuplja predstava u povijesti, Spiderman obilježena skandalima i nesrećama. RC istražuje da li se radi o najvećem kazališnom promašaju. Gledatelji imaju priliku vidjeti i trailer koji najavljuje dokumentarac o jednom i jedinom Davidu Guetti. I ovo izdanje za vas omiljeni showbiz magazin govore najveće teniske zvijezde današnjice. 06:00 Dobro jutro 06:30 112 07:00 Jutarnja kronika HR 07:30 112 08:00 Najava događaja 08:10 Puntape 08:15 Katolički vidici 08:30 Kamo danas 09:10 Infomegahertz 09:30 Baltazar – znanstvenih 5 minuta priče 10:00 Vijesti 10:30 Radio skitnica 11:00 Ćo mi: ćo ti 12:10 Najava poslijepodnevnog programa 13:15 Kliker (nagradna igra) 14:00 Vijesti 14:45 Vrijeme za vrijeme 15:00 Danas aktualno 16:30 Kamo danas 2 17:15 Studio stadio (emisija o talijanskom nogometu) 17:55 Odjava 18:00 Vijesti 19:15 112 19:30 Play lista Radio Rijeke (najizvođenije pjesme proteklog tjedna) 21:15 DJ Šošo 22:00 Kronika dana HR 00:30 Nedjeljom u pomoć – montirani razgovori 01:00 Sova sport – emisija o sportu 01:45 Bolonjez – kuharica za studentski džep 02:15 World music – emisija o world musicu 02:55 – 06:00 Glazba Radio Sove http://radiorijeka.hrt.hr Digitalno: 29 kanal (538 Mhz) MaxTv: 812 kanal B.net: C-10 OptiTv: kanal 52 www.tvistra.hr Tv Istra: T: 052 637 990; F: 052 637 991; [email protected] Marketing: T: 052 624 624; F: 052 638 846; [email protected] RTL TV 19.10 U zabavno-obrazovnoj emisiji Galileo uz voditelja Ninu Štambuka pronaći ćemo odgovore koje smo dugo tražili! Osim ozbiljnih tema, bit će nam ponuđene i posve trivijalne koje će nas potaknuti na razmišljanje o tome koliko zapravo malo znamo o svijetu koji nas okružuje. Zanimljivi podaci privući će raznoliko gledateljstvo, a svi će se dobro zabaviti i doznati, između ostalog, kako izgleda jedan dan iza kulisa restorana brze prehrane, je li moguće surfati na valu koji je proizvela eksplozija, kako preživjeti požar u tunelu te zašto nema mačje hrane s okusom miša. Danas već iskušani format, ori- ginalno predstavljen na njemačkom Pro Siebenu 1998., otkupljen je u Švedskoj, Norveškoj, Italiji, Francuskoj, Belgiji, Kroz priloge, uz komentare Nine Štambuka, sada i u Hrvatskoj! Ć RTL TV 20.00 Nedjelja, 2. listopada 2011. 05.47 Duhovni izazovi, međureligijski magazin (R) 06.15 Euromagazin (R) 06.40 TV kalendar 06.52 Silvestrove i Čičijeve tajne, crtana serija (33/47) (R) 07.13 Mala TV (R) --.-– TV vrtić: Tužno stablo (R) --.-– Brlog: Čaplje (R) --.-– Tajni dnevnik patke Matilde: Izlet (R) 07.43 Vijesti iz kulture (R) 07.50 Vijesti 07.57 Prijatelji 3 08.56 Vesele trojke, crtana serija (2/52) 09.24 Hamtaro, crtana serija (2/25) (R) 09.44 TV kalendar (R) 10.00 Vijesti 10.10 Vrijeme danas 10.11 HAK – Promet info 10.16 Poirot 1, serija (2/10) 11.10 Opera box 11.36 manjinski MOZAIK: Mala Italija u srcu Slavonije 11.52 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.16 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.17 Syngenta, emisija pod pokroviteljstvom 12.25 Plodovi zemlje 13.19 Split: More 13.51 Živjeti zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 14.00 Nedjeljom u dva: Gost Ljubo Jurčić 14.55 Predstavljamo vam, emisija pod pokroviteljstvom 14.57 Mir i dobro 15.22 Branitelji domovine, informativno-edukativni spot (R) 15.27 Četiri godišnja doba, mini-serija (3/4) 16.57 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 17.00 Vijesti 17.10 Vrijeme sutra 17.11 HAK – Promet info 17.14 Vrtlarica 17.45 Pjevaj moju pjesmu, glazbeni game show 19.16 LOTO 6/45 19.23 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.03 Vrijeme 20.12 Sve u 7!, kviz 21.11 Velo misto, TV serija 22.38 Oko globusa, vanjskopolitički magazin 23.10 Vijesti 23.32 Vijesti iz kulture 23.40 Četiri godišnja doba, mini-serija (3/4) (R) 01.11 Poirot 1, serija (2/10) 02.02 Skica za portret (R) 02.24 Eko zona (R) 02.48 Prizma, multinacionalni magazin (R) 03.30 Lijepom našom: Staro Petrovo Selo (2/2) (R) 04.20 Oko globusa, vanjskopolitički magazin (R) 07.00 Panorame turističkih središta Hrvatske 07.07 Gustav Mahler: Simfonija tisuće (1/2) 08.28 Zlatna kinoteka – FILM Ciklus filmova Billyja Wildera: Ljubav poslije podne, američki film Ariane Chavasse (A. Hepburn) kći je privatnog istražitelja koji radi na slučaju gospodina X-a (J. McGiven) čija je žena u tajnoj ljubavnoj vezi s naočitim bogatašem, Amerikancem Frankom Flannaganom (G. Cooper). Ariane prisluškuje očev razgovor i načuje gospodina X-a kako prijeti da će ubiti Flannagana, te hita u hotel i spašava ga od bijesa ljubomornog muža. 10.35 Biblija 10.45 Vojno hodočašće u Mariju Bistricu, prijenos mise 12.33 Klapske pjesme Pere Kozomare 13.14 Mijenjam svijet: Rode (R) 13.39 Fotografija u hrvatskoj (R) 13.49 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom 14.29 Magazin nogometne lige prvaka 14.55 Rukometna Liga prvaka SPORT (Ž): Podravka – Krim, prijenos 16.30 Karate TOP 10, reportaža 17.05 Olimp 17.55 Odbojka(Ž) EP, prijenos SPORT finala 19.33 Glazba, glazba..: evergreen 20.00 Ciklus filmskog SPORT spektakla: Bounty, američko-britanski film (R) 22.11 Filmski boutique – Ciklus Charlesa Bronsona: 10 minuta do ponoći, TRILER (15) Iskusni policijski detektiv Leo Kessler (C. Bronson) i njegov partner Paul McAnn (A. Stevens) preuzimaju istragu ubojstva mlade djevojke i njezina dečka, okrutno likvidiranih neposredno nakon ljubavnog čina u kombiju. 23.50 Noćni glazbeni program: Glazbeni spotovi 02.36 Noćni glazbeni program: Leteći odred, snimka koncerta (R) 03.46 Noćni glazbeni program: Garaža – Neno Belan i Fiumens (R) 04.17 Noćni glazbeni program: 1st Croatian Blues Challenge (R) 05.21 Noćni glazbeni program: Glazbeni specijal – Red Hot Chilli Peppers (R) 05.51 Noćni glazbeni program: Glazba, glazba..: rock (R) 05.35 RTL Danas, informativna emisija (R) 06.10 PopPixie, crtani film (tri epizode) (R) 07.10 X- Men, animirani film 07.35 Ruža vjetrova, dramska serija (tri epizode) (R) 10.25 Obitelj Addams 2, igrani film, komedija (R) 12.10 Rock'n'roll škola, igrani film, komedija 14.25 Iron Man, igrani film, avanturistički 16.40 Discovery: Lutrija mi je promijenila život, dokumentarna serija Richie Randazzo, obični momak iz Brooklyna, radi kao vratar na Park Avenueu. Osim što se prema svojim roditeljima ponaša kao da su kraljevska obitelj, Richie je, čim je postao milijunaš tj. kada mu je njegova srećka podarila pet milijuna dolara, odlučio da godinu dana neće donositi nikakve odluke. 17.40 Exkluziv Vikend, magazin 18.30 RTL Danas, informativna emisija 19.10 Galileo, zabavna/obrazovna emisija 20.00 Tango i Cash, igrani FILM film, Akcijska komedija (12) 21.55 CSI: Miami, kriminalistička serija (12) (tri epizode) 00.40 Astro show, emisija uživo (18) 01.40 RTL Danas, informativna emisija (R) 02.15 Trkač, igrani film, FILM znanstveno-fantastični 07.00 Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) 11.00 Mijau, vau, zabavni (dvije epizode) (R) 12.10 Izvanredni psi, dokumentarni (R) 13.00 Moja 3 zida, humoristična serija (dvije epizode) (R) 14.35 Paklena kuhinja, reality show (R) 15.20 Columbo: Columbov noćni život, kriminalistička serija 17.15 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 18.25 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.10 Princ iz Bel Aira, humoristična serija 20.00 Kraljevi leda, dokumentarni (R) 20.45 SWAT, reality show (R) 21.35 Muškarci sa sjekirama, dokumentarni (R) 22.25 Murjaci uživo, reality show (dvije epizode) 23.20 Festivalac: Francuska Kalifornija, igrani film, drama (12) (R) 06.25 TV izlog 06.40 U sedmom nebu, serija 2/23 07.30 Peppa, crtana serija 78/26 07.45 Timmy Time, crtana serija 50/52 08.00 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 20/26 08.25 Beyblade metal fusion, crtana serija 19/39 08.50 Winx, crtana serija 50/52 09.15 I tako to…, serija R 09.45 Automotiv Lifestyle Godina 2011. će ostati upamćena kao godina čak dvaju prinčevskih vjenčanja, princa Williama u Engleskoj i princa Alberta u Monaku, a ekipa magazina Automotiv Lifestyle provjerila je u kakvim su se automobilima vozili slavni mladenci i njihovi gosti. 10.15 Magazin Lige prvaka 10.45 Novac, business magazin 11.15 Larin izbor, serija R 13.15 Zatvorski krug, igrani FILM film R 15.20 Divlji valovi. igrani film FILM R 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Muškarac u kući, igrani FILM film R 19.05 INA Plave vijesti 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Supertalent , show 21.45 Red carpet, showbiz magazin - 1. dio 22.00 Red carpet, showbiz magazin - 2. dio (15) 23.15 Oluja igrani film FILM 01.00 Konačna presuda, FILM igrani film R 02.30 Televizijska posla, serija 9-10/22 03.00 Svi mrze Chrisa, serija 11/22 03.25 Najgori tjedan, serija 03.50 Red carpet, showbiz magazin (15) R 05.20 Automotiv Lifestyle R 05.35 Novac, poslovni magazin R 04.20 06.25 07.55 09.40 10.10 12.00 12.15 13.50 14.45 15.00 16.45 17.45 18.15 19.10 20.45 FILM 22.20 23.15 00.55 01.50 Vatreno srce, serija R Ana, serija R Rebelde 2, serija R Doma IN, emisija R Odavde do vječnosti, serija R TV izlog Gumus, serija R Dom iz snova, serija R TV izlog Odavde do vječnosti, serija 104-105/160 Znate li plesati?, reality show R Zadovoljna Dom iz snova, serija Gumus, serija 66/131 U zemlji žena, igrani film R Znate li plesati?, reality show 13/33 Zakon brojeva, serija R Dom iz snova, serija R Zadovoljna R Glas Istre TV program Nedjelja, 2. listopada 2011. povjedništva na brodu Bounty. Kapetan Bligh okupio je posadu i krenuo na putovanje brodom prema Tahitiju kako bi donio mladice kruhovca. Na brodu je i njegov prijatelj, mlad i ambiciozan Christian Fletcher. Kako bi dobio na vremenu, Bligh odluči ploviti oko Rta Horna, rutom koja je nesigurna i nepoznata. Posada jedva preživljava taj pothvat, što samo povećava napetost i nezadovoljstvo zbog Blighovog izuzetno oštrog održavanja discipline. Kada napokon stižu na otok, idilična rajska atmosfera odnosi sjećanje na sve sukobe i probleme te stvara lažni dojam stvarnosti. Fletcher se zaljubi i upušta u strastvenu ljubavnu vezu s tahićanskom princezom što još više uništava disciplinu i razara prijateljstvo između njega i kapetana Bligha. THE BOUNTY, 1984. Uloge: Mel Gibson, Anthony Hopkins, Daniel Day-Lewis Redatelj: Roger Donaldson Kapetan Greetham i admiral Hood ispituju kapetana Williama Bligha na suđenju u kojem on pokušava objasniti koji su događaji doveli do gubitka za- 47 ”Glas Istre” je počeo izlaziti u narodno-oslobodilačkom pokretu kolovoza 1943. godine kao antifašističko glasilo naroda Istre. Kao dnevnik izlazi neprekidno od 1. studenog 1969. Nakladnik Glas Istre novine d.o.o. Pula, Riva 10 Uprava: Albert FAGGIAN, Dražen ŽMAK, Slaven ŽMAK Savjetnik Uprave: Željko ŽMAK UREDNIŠTVO Glavni urednik Ranko BOROVEČKI Zamjenik glavnog urednika Dražen DOBRILA 15.40 Nacionalne Vijesti 16.03 Cinestar Film Info 16.05 Film 18.00 Nacionalne Vijesti 18.20 Planet Croatia, reality show (R) 18.58 Cinestar Film Info 19.00 E-Hrvatska, emisija o novim tehnologijama 19.35 Iza kamere, dokumentarna serija 20.00 Extravagant Summer, lifestyle magazin .... Večer japanskog ratnog filma. 20.30 Film 22.33 Cinestar Film Info 22.35 Film 00.08 Cinestar Film Info 00.10 Extravagant Summer, lifestyle magazin 00.40 RI2 Videostranice Kanala Ri 12.00 TV prodaja 13.05 Snimka Aktualnog sata Sjednice Gradskog vijeća Grada Rijeke 14.15 Snimka Aktualnog sata Sjednice Županijske skupštine PGŽ 15.50 Od mora do gorja +, reportaža (r) (Bakar, Općina Vinodolska) 16.30 Tv prodaja 17.10 Kanal Ri classic, glazbena emisija 18.00 Tv prodaja 18.20 Planet Croatia, putopisna emisija 19.00 Vijesti ... Sport ... Vremenska prognoza za Kvarner 19.25 Tv prodaja 20.00 Ča skalica, glazbena emisija 21.00 Etno smotra 2011, snimka 22.35 Vijesti ... Sport ... Vremenska prognoza za Kvarner 22.50 Dijagnoza: politika, emisija (Gost: Josip Borić) (r) 23.25 Vijesti ... Sport ... Vremenska prognoza za Kvarner 23.40 Videostranice Kanala Ri Videostranice 14.30 Tv prodaja 14.45 Butižin 15.45 Tv prodaja 16.15 TP1X2, sportska emisija 17.15 Tv prodaja 17.45 Putomanija, putopisna serija 18.00 Yoga i pilates, emisija o zdravlju 18.15 Tv prodaja 18.50 Drukčije, program pod pokroviteljstvom 20.05 Šetemana pasana, tjedni pregled vijesti 20.30 Moja Istra, mozaik 21.05 Kvarnerić, snimka dječjeg festivala 22.45 Šetemana pasana (r) 23.15 Hrvatsko srce, putopisna serija 00.50 TP1X2(r) 01.50 Odjavna špica Videostranice 10.10 TV prodaja 10.40 HR,gospodarski magazin 11.10 TV prodaja 11.40 Vijesti TVN (R) 12.00 Vijesti 24 sata 12.30 Hrana i vino 13.30 Auto Moto Nautic Vision 14.00 TV prodaja 14.30 Čakula kroz život 15.00 Nedjeljna misa 16.00 Od subote do subote(R) 17.25 Vijesti 24 sata 18.00 Kratki rezovi,emisija o filmu 18.30 Mali svijet,emisija o dječjem stvaralaštvu 19.00 Kronika općine Fažana 19.30 Dom 2 20.00 Pošalji SMS - Vaše želje 22.00 Tjedni pregled regionalnih vijesti 22.30 TV prodaja 23.00 TV telop 07.30 Izlog 08.00 Dječja TV, dječja emisija 11.58 Info 12.00 Od polja do stola, emisija o poljoprivredi 12.30 Hrana i vino , kulinarski show 13.30 Vrtuljak, emisija o civilnom društvu (R) 14.00 Skitalica, emisija o odgoju, obrazovanju, znanosti i umjetnosti (R) 14.30 Kućni ljubimci, serijski film (R) 15.00 Zagrljaj ljepote, emisija o stilu života (R) 15.45 Izlog 16.15 Lifestyle TV!, magazin 17.00 Izlog 17.15 Neispričana priča, emisija o turizmu 18.00 Ekspertiza, emisija o zdravlju 18.59 Info 19.00 Serbus Zagreb - tjedni pregled, informativna emisija 19.15 Obzori, pogled na likovnu scenu 19.30 Izlog 20.00 Fio Show, zabavna emisija 23.30 Izlog 23.45 Jukebox , glazbena emisija 00.15 Dolls4you (18), erotski program 19.00 Vijesti, informativni program 19.30 Tv prodaja 19.45 Glazbena zona 20.00 Koncert 22.30 Europski dnevnik, politički magazin(R) 23.00 Zodijak, astro show(18) 00.00 Metal Eye,emisija heavy metal glazbe 06.25 Zagrebačke priče, mozaična emisija (R) 06.55 Mužikaši i pajdaši,glazbena emisija(R) 07.43 Tv prodaja 08.00 Sedmo jutro uz dr. Dragu Rubalu, glazbena kontakt emisija 12.00 Tv prodaja 12.17 Numerologijom do uspjeha by Jelena, reportaža pod pokroviteljstvom 12.25 1x2,emisija o klađenju 13.30 Sport nedjeljom,sportski show 15.00 Tv prodaja 15.18 Zagrebačke priče, mozaična emisija(R) 15.50 Geladrink,reportaža pod pokroviteljstvom 16.00 Iza kamere,emisija o filmu 16.30 Zagorski magazin 17.20 Tv prodaja 17.35 U dobroj formi,magazin o stilu života(R) 18.05 Tv prodaja 18.20 Geladrink,reportaža pod pokroviteljstvom 18.30 Kronika Zagrebačke županije, mozaična emisija 11.00 E-Hrvatska 11.30 Pregled tjedna 12.00 Kapital znanja 12.30 Portreti naroda 13.00 PRESSing, talk show. Igora Kolovrata 13.45 U dobroj formi 14.15 Connect - Povezivanje s budućnošću 14.45 Europska pitanja 15.15 Euromaxx 15.45 AKTUALNO 16.30 Europski dnevnik 16.55 E-Hrvatska 17.30 Glam LX ® 17.45 Ekstremni uvjeti 18.15 Infrastruktura 19.00 Znanstveni forum 19.30 Pregled tjedna 20.00 KN Automagazin 20.30 Kapital znanja 21.00 AKTUALNO 21.45 Connect - Povezivanje s budućnošću 22.15 Sport nedjeljom 23.45 Pregled tjedna 00.15 Glam LX 00.30 Cinemania # 6.30 Jutro u obitelji 9.35 Easy Driver, rubrika 10.00 Zelena linija 10.30 Na njegovu sliku, rubrika 10.55 Misa 12.00 Angelus 12.20 Zelena linija 13.30 Dnevnik 14.00 Nedjeljom u Areni 16.30 Vijesti 16.35 Nedjeljom - takav je život 18.50 Nasljedstvo 20.00 Dnevnik 20.35 Rai sport 20.40 Izgled vara, igra 21.30 Tajna vode, serija 23.40 Specijalno 0.45 Vijesti 1.10 Aplauzi 7.00 Animirani filmovi 8.55 Rebelde Way, serija 9.35 Lola i Virginija, serija 10.00 Recepti Artura i Kiwija 10.10 Voyager, rubrika 10.50 A kao avantura, rubrika 11.30 Podne u obitelji 13.00 Dnevnik 13.30 Motori 13.45 Oni koji čekaju, talk show 15.30 Oni koji nogomet 17.05 Vijesti 17.10 Stadio sprint 18.00 Devedeseta minuta 19.35 Cobra 11, serija 20.30 Dnevnik 21.00 N.C.I.S. Los Angeles, serija 21.45 Hawaii five-0, serija 22.35 Sportska nedjelja, rubrika 1.00 Vijesti 1.20 Izvor života $ 7.15 Velika dolina, serija 8.05 Prijatelji, film 9.40 4 Svećenika, film 11.10 Agent Pepper, serija 12.00 Vijesti - Rai sport 12.25 Zdravlje 12.55 Boris Godunov, prijenos 13.25 Passepartout 14.00 Vijesti - regija 14.30 1/2 H 15.00 Vijesti 15.05 Na obroncima Kilimandžara 19.00 Dnevnik 20.00 Blob 20.10 Vrijeme 21.30 Iskorištena generacija, istraga 23.35 Vijesti 23.50 Bollani, show 0.50 Vijesti % 6.00 Naslovna stranica 8.00 Jutro 8.50 Granice duha 10.00 Nasljedstvo s iznenađenjem, film 12.00 Forum obitelji 13.00 Dnevnik 13.40 Nedjelja 5 18.50 Naprijed, igra 20.00 Dnevnik 20.40 Kronika, rubrika 21.30 Laconia, film 23.40 Zemlja! 0.40 Dnevnik 1.10 Ljudi, kronike # 6.15 Motociklizam VN Japana, prijenos 9.00 Čudno, ali istinito? dok. 10.00 Mr. Bean, serija 10.20 Motociklizam 12.25 Otvoreni studio 13.00 Vodič kroz prvenstvo 14.00 Motociklizam VN Japana, prijenos 15.00 Brzina, rubrika 16.00 Priča o Trunksu, an. film 17.00 Superman, an. film 18.30 Otvoreni studio 19.00 Bau Boys, rubrika 19.40 Lažljivač, film 21.25 Misterij, dok. & 6.55 Vijesti 7.15 Media šoping 7.45 Dolomiti, dok. 8.20 Divlji Karibi, dok. 9.20 Prelijepa Italija 10.00 Misa 11.00 Planet more 11.30 Dnevnik 12.00 Zelena jabuka, rubrika 13.20 Planet more 14.00 Žena avantura 14.25 Gillian za rođendan, film 16.30 Ned Kelly, film 18.55 Dnevnik 19.35 Inspektor Colombo, serija 21.30 Ljubavna oluja, film 23.20 U tuđoj koži, film 1.25 Dnevnik 06.00 Obitelj čudaka 07.50 Apokalipsa na kotačima 08.50 Posljednji Airbender 10.30 StreetDance 3D 12.10 Mildred Pierce, ep. 5 13.30 Lovac na glave 15.20 Što je novo s Morganima? 17.05 Hollywood. Na snimanju VIII, ep. 41 17.35 Harry Potter i Princ miješane krvi 20.05 Phillip Morris, volim te 21.40 Crazy Heart - Ludo srce 23.30 Machete 01.15 Iz Pariza s ljubavlju 02.45 Phillip Morris, volim te 04.20 Na rubu ludila 08.00 Pod kaznom do smrti IV, ep. 3 08.20 Pod kaznom do smrti IV, ep. 4 08.40 Pod kaznom do smrti IV, ep. 5 09.05 Pod kaznom do smrti IV, ep. 6 09.30 Bolje s tobom, ep. 5 09.55 Bolje s tobom, ep. 6 10.20 Volim te, Beth Cooper 12.00 Dobro jutro, Vijetnam 14.00 Filmovi i zvijezde III, ep. 35 14.30 Stara ekipa, novi plan 16.00 Cybill IV, ep. 1 16.25 Cybill IV, ep. 2 16.45 Cybill IV, ep. 3 17.10 Cybill IV, ep. 4 17.35 Cybill IV, ep. 5 18.00 Volim te, Beth Cooper 19.40 Hollywood. Na snimanju VIII, ep. 37 20.10 Red 22.00 Ubi me dosada II, ep. 5 22.30 "Funny or Die" predstavlja II, ep. 1 22.55 "Funny or Die" predstavlja II, ep. 2 23.20 Stara ekipa, novi plan 00.50 U oblacima 02.10 Ubi me dosada II, ep. 5 02.35 "Funny or Die" predstavlja II, ep. 1 03.00 "Funny or Die" predstavlja II, ep. 2 03.25 Cybill IV, ep. 1 03.45 Cybill IV, ep. 2 04.10 Cybill IV, ep. 3 04.30 Cybill IV, ep. 4 04.50 Cybill IV, ep. 5 06.00 Ponovno ustajem 07.45 Cartagena 09.15 Najbolji holivudski redatelji III., 44 09.45 Drvo 11.25 Ljubav ne postoji 11.45 Priča Brooke Ellison 13.15 Nevjesta je bila u crnini 15.00 Svijet je velik i spas je iza ugla 16.50 Tjedan dana 18.25 Cartagena 20.00 Vincent hoće na more 21.35 Izviđački priručnik za dječake 23.10 Preko svake mjere 01.05 Oči Laure Mars 02.50 Slijepi suncokreti 04.30 Od knjige do filma, ep. 1 04.55 Treme II, ep. 5 ! 8.00 Morski pas Nicole 9.00 Iza scene: Grad blizanaca 10.00 Povjerljivo: Terorizam/protuterorizam: Ispitivanje Sadama 11.00 Šaptač psima: Neco i Yona, Justice Poslijepodne 12.00 Antičke megastrukture: Taj Mahal 13.00 Divlja Rusija: Tajna šuma 14.00 Divlja Rusija: Prastare doline 15.00 Izgubljeni u Kini: Ledeni grad 16.00 Izgubljeni u Kini: Brana tri kanjona 17.00 Izgubljeni u Kini: Lokalni običaji 18.00 Izgubljeni u Kini: Put svile Navečer 19.00 Povjerljivo: CIA povjerljivo: Na tajnom zadatku u Pakistanu 20.00 Iza scene uhićenja DEA 21.00 Iz prve ruke: Trgovina tigrovima 22.00 Istraživanje planeta Zemlja: Zvjezdani sat 09.00 Legenda o Baggeru Vanceu, drama 11.15 Fanfan La Tulipe, komedija 12.51 Larry Crown, dok. 13.15 Ugovor iz snova, komedija 14.42 Woody Allen-profil, 15.00 Crystalstone, obiteljsk 16.37 Zaraza, dok. 17.00 Rain, drama 18.31 Johnny English ponovno jaše, dok. 18.43 Ta luda ljubav, dok. 19.00 Ja sam David, drama 20.30 Ta luda ljubav, dok. 20.35 Larry Crown, dok. 21.00 Kletva škorpiona, komedija 22.40 Woody Allenprofil, 23.00 Besmrtna ljubav, drama 00.58 Ta luda ljubav, dok. 01.15 Mozaik života, drama " 08.30 Skijaški skokovi 10.00 Snooker 11.45 Superbike 12.00 Superbike 13.00 Supersport 14.15 Auto utrke 14.45 Auto utrke 15.30 Superbike 16.30 Snooker 18.15 Skijaški skokovi 19.15 Snooker 3 20.00 Snooker 22.25 Motosport 22.45 Skijaški skokovi 23.45 Supersport 01.15 Motosport 06.30 Gusarska akademija, crtani film 06.50 Cosmic Quantum Rei, crtani film 07.10 Atomska Betty, crtani film 07.30 Metajets, crtani film 07.50 Johnny Test, crtani film 08.10 Oggy i žohari, crtani film 08.30 Tri mala praščića, dječiji film 10.50 Princ iz Bel Aira, humoristična serija 11.30 Grill Boss, kulinarski show 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 12.50 Telering, talk show 13.50 Vox specijal, talk show 14.50 Ljubav-vjera-nada, turska serija 15.50 Exkluziv, zabavni program 16.30 Red Carpet (18), showbiz magazin 17.30 Dejana Talk Show, Tema” Hobi – Životna strast!”, talk show 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.15 Putujmo zajedno, turistički magazin 20.00 Ljubav-vjera-nada (12), turska serija 21.00 Čistač (16), igrani film 22.55 Pepper Denis (12), humoristična serija 00.35 Bloodrayne 2 (16), igrani film 02.15 Kandidat (16), igrani film ! 7.10 Gospođa Barbara, igrana serija /12/ 8.00 Vijesti 8.05 Zapanjujuća blaga Nishi Hongwanjija, japanski dokumentarni program ZIZ, zabava, igra, znanje: 9.00 Gladijatorska akademija 9.25 Vragolasti Denis 9.50 Pingu 9.55 Mala princeza 10.05 Graditelj Bob 10.15 Kralj dinosaura 10.30 Zelena panorama, dokumentarni program 11.00 Magazin LP u nogometu 11.30 Sedmica, magazin iz kulture 12.00 Dnevnik 1 12.10 Priče iz fabrike, igrana serija, 5. epizoda 13.00 Kralj salse, američki igrani film /12/ 15.00 Vijesti 15.10 Slomljena krila, igrana serija, 43., 44. i 45. epizoda 17.40 Tragovi na duši, američki igrani film /12/ 19.30 Dnevnik 2 20.10 Kajmak i marmelada, slovenski igrani film /12/ 21.50 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija /12/ 22.40 Paralele, vanjskopolitički magazin 23.10 Zavjera?: NLO iz Keckesburga, dokumentarna serija, 3. epizoda 0.10 Dnevnik 3 0.30 Ezel, igrana serija /12/ Izvršni urednici Vesna ČAMDŽIĆ, Tanja ŠTAMBUK, Kristian STEPČIĆ REISMAN Urednici Nenad JANKOVIĆ (Sport), Marina VUKŠIĆ (Crna kronika), Bojana ĆUSTIĆ JURAGA (Kultura, Mozaik), Leonid SLIJEPČEVIĆ (Novosti), Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ (Pula), Tea TIDIĆ, Zvjezdan STRAHINJA (Istra), Vanesa BEGIĆ (Nedjelja), Gordana JEZDIĆ (Trezor, Svijet, zadnja), Vesna MEDVEDEC (Nedjelja), Duška PALIBRK (Zoom), Mario ROSANDA (grafika), Milivoj MIJOŠEK (fotografija), Neven LAZAREVIĆ (foto služba) REDAKCIJA centrala (052) 591-500 direktor i tajništvo 300-630 glavni urednik 591-504 urednici: 591-505, 591-583 (Novosti), 591-515 (Pula), 591-518 (Istra), 591-529 (Kultura, Mozaik), 591-521 (Crna), 591-513 (Sport), uredništvo faks 591-555 dopisna služba 591-509 e-mail: [email protected] www.glasistre.hr DOPISNIŠTVA BUZET: tel./faks 662-522, 694-140, 694-141 LABIN: tel. 885-057, 885-058, faks 885-059 PAZIN: tel. 625-036, 616-270, faks 621-738 POREČ: tel. 431-924, 427-246, 427-247, 427-248, 427-249 faks 452-863 ROVINJ: tel. 840-694, 840-695, faks 811-143 TRST: faks 0039/040/9381245 ZAGREB: faks 01/3327-012 MARKETING Trg I. istarske brigade 10/III, Pula tel. 591-539, faks 591-544 e-mail: [email protected] Oglasni odjel (mali oglasi, osmrtnice, posljednji pozdravi, sjećanja i zahvale) tel. 388-470 i 591-543, faks 388-471 PRETPLATA Trg I. istarske brigade 10/III, Pula, tel. 300-639, faks 501-949 e-mail: [email protected] mjesečna 168 kn, tromjesečna 480 kn, polugodišnja 960 kn, godišnja 1.920 kn. Mjesečna pretplata za inozemstvo 40 USD, avionom 75 USD Maloprodaja tel. 451-287 Računovodstvo tel. 300-636 Žiro račun 2360000-1102157321 Devizni račun HR 5523600001102157321 kod ZAGREBAČKA BANKA d.d. Zagreb OIB 89054078461 List izlazi svaki dan. Slog Glas Istre Pula. Tisak Novi list Rijeka, Zvonimirova 20. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju 48 Porsche prodaje bavarski dvorac BERLIN - Proizvođač automobila Porsche traži kupca za dvorac u predalpskom predjelu Allgau, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung am Sonntag. Uprava tvrtke je odlučila prodati dvorac Bullachberg. Kojeg je Porsche kupio dok je tvrtku vodio Wendelin Wiedeking za 6 milijuna eura i namjeravao tamo napraviti de luxe hotel. Autoproizvođač kojeg će između 2012. i 2014. preuzeti Volkswagen nikada nije pokrenuo obnovu rezidencije koju čuva jedan kućepazitelj i čiji se teren prostire na 180.000 prostornih metara. (H) U Engleskoj zabranjeni aparati za cigarete LONDON - Aparati za cigarete od subote su zabranjeni u Engleskoj da bi se smanjila konzumacija duhana. “Aparati za cigarete su uglavnom bez nadzora, pa su lako dostupni djeci, iako je zabranjena prodaja duhana osobama mlađim od 18 godina”, naglasio je britanski ministar zdravstva Andrew Lansley. Oko 11 posto redovnih pušača od 11 do 15 godina u Engleskoj i Wallesu kupuju cigarete na tim aparatima, u pubovima i noćnim lokalima, prema podacima British Heart Foundation (BHF). U Engleskoj, gdje puši više od 8 milijuna ljudi, duhan je odgovoran za 80.000 smrti godišnje, prema podacima britanskog ministarstva zdravstva. Sjeverna Irska će slijediti primjer Engleske i zabraniti aparate za cigarete u veljači 2012., a Škotska i Wales su se obvezali da će slijediti njihov primjer. Novi zakon zaključuje arsenal mjera koje su poduzele vlasti radi smanjenja potrošnje duhana. Od 2012. u Velikoj Britaniji na prodajnim mjestima paketi cigareta više neće biti izloženi. (H) 6,8,11,12,29,34,38 (5) Dobitni broj: 498862 24.kolo 79. Sa 7 pogodaka nema dobitka. Sa 6+1 pogodak nema dobitka. Sa 6 pogodaka ima 4 dobitka po 32.240,16 kn. S 5 pogodaka ima 418 dobitaka po 308,52 kn. Sa 4 pogotka ima 9207 dobitaka po 32,68 kn. 45. izvlaenje od 01.10.2011. 4 5 9 11 14 25 29 32 34 39 40 42 56 57 66 68 72 73 76 79 Nedjelja, 2. listopada 2011. PULA ODLIČAN DOMAĆIN IZBORA ZA MISS I MISTERA TURIZMA HRVATSKE Najljepši Viktorija Jug i Klemen Priselac Osvijetljen Augustov hram pretvoren je u prekrasnu pozornicu za natjecanje ljepote koje su svojim glazbenim nastupima upotpunili Minea, Bojan Jambrošić, Alka Vuica i Marina Tomašević. Novoizabrani Miss i Mister turizma predstavljat će Hrvatsku iduće ljeto na izboru za Miss i Mistera turizma svijeta u Dominikanskoj Republici PULA - Osamnaestogodišnja Viktorija Jug iz Ludbrega preksinoć je okrunjena laskavom titulom Miss turizma Hrvatske, dok je među pripadnicima jačeg spola ta titula pripala 24cu godišnjem Klemenu Priselcu oiz Karlovca. Viktorija je proglašena najljepšom među 13 finalistica, a toliko finalista u n. konkurenciji je imao i Klemen. Najljepši dvojac predstavljat će niHrvatsku iduće ljeto u Dominikanskoj Republici na izboru za ta Miss i Mistera turizma svijeta du kojemu će sudjelovati predga stavnici 124 zemlje. Prva i druga pratilja novoizabrane Miss su ć, Elena Lončarić i Ivana Gugić, idok su prvi i drugi pratitelj Mić. stera Ante Kapov i Bruno Malić. čLaskava titula Miss fotogeničonosti pripala je Ivani Marijano- Filipine pogodio i drugi tajfun PULILAN - Tajfun Nalgae, drugi koji je pogodio Filipine u tjedan dana, jučer je prouzročio smrt najmanje jedne osobe i povećao opasnost za više od milijun stanovnika već zahvaćenih poplavama izazvanima prethodnim tajfunom Nesatom, objavile su filipinske vlasti. Nalgae je pogodio Luzon, središnji otok u arhipelagu, gdje je šest sati pustošio vjetar jačine 160 km/h s mjestimičnom brzinom od 195 km/h, objavila je nacionalna meteorološka služba. No, kiša bi mogla ozbiljno pogoršati stanje za stotine tisuća osoba već zahvaćenih poplavama u središtu otoka, sjeverno od Manile, kazao je šef spasilačke službe Benito Ramos. Meteorolozi predviđaju da će tajfun Nelgae nastaviti na zapad prema Hinanu. Od kiša i poplava pojavila su se i klizišta, u kojima je poginula prva žrtva tajfuna Nelgae, starija žena u planinskom predjelu u središtu otoka. Tajfun Nesat prouzročio je smrt 50 osoba, a 31 osoba je nestala. (H) Dobitnici laskavih titula vić, dok je Mister fotogeničnosti Patrik Gojani. Prema izboru žirija, najsimpatičniji su bili Mirela Elkasović i Vedran Krunić, koji su osvojili titule Miss i Mistera simpatičnosti. Klemen Priselac i Viktorija Jug Prvi put otkad se ova manifestacija održava, dakle od 2000., izbor je održan u Istri. Voditeljski par Vlatka Pokos i Boris Kosmač, ujedno i nositelj licence, uz suorganizaciju agencije Planet Plan Travel iz Pule, vodio je u ne baš prevelikom preveliko broju okupljenu publiku kroz progr program. Misice i mis misteri nosili su n najnovije mod modne kollekcije Oktan, Twister, vjenčanice i večernje haljin haljine Biba, odijela RI RIO, kupakostim Pletix će kostime naočal Vogue. i naočale Velikim aplauzom pozdravljeni su poznati frizeri Trilaba i Topstila koji su u samo sedam minuta pokazali nove trendove u friziranju. Publici se posebno svidio izlaz u kupaćim kostimima tijekom kojeg se na sceni tuširala manekenka. Natjecanje su svojim glazbenima nastupima upotpunili Minea, Bojan Jambrošić, Alka Vuica i Marina Tomašević. Koreografiju je osmislio Neno Muždeka Harlekin, najavljivači natjecatelja bili su aktualna Miss turizma Hrvatske Lara Toplek, Miss Alpe Adria Julia Žitković, Model svijeta Marko Dančulović te Valentino Kozmić, koji je potonju titulu nosio pretprošle godine. S. ROJNIĆ SINKOVIĆ Snimio S. MILJEVIĆ Nagradna igra od ponedjeljka, 3. listopada GLAVNA NAGRADA: + polica obveznog osiguranja 30 kupona 2. nagrada: KUTNA GARNITURA 3. nagrada: 4. nagrada: TV LCD SHARP IZBOR ROBE U VRIJEDNOSTI OD 3.500 KN U TRGOVINI NAMJEŠTAJA I DEKORA * Slika automobila je simbolicna. Kombinirana potrošnja goriva i kombinirana vrijednost specifcine emisije CO2 za model Fabia: 3,8 – 5.9 l/100 km, 99 – 130 g/km.
© Copyright 2024 Paperzz
