close

Enter

Log in using OpenID

Brošura Sign2me

embedDownload
Operativni program Razvoj ljudskih potencijala
Integracija skupina u nepovoljnom položaju
u redoviti obrazovni sustav
SIGN 2 ME
D
A
J
M
I
Z
Projekt sufinancira Europska unija iz
Europskog socijalnog fonda
Ulaganje u budućnost
1
N
A
K
Impresum:
Nakladnik: Gospodarska škola Varaždin
Za nakladnika: Katica Kalogjera Novak, dipl. ing. mat.
Grafičko oblikovanje: Vjeran Kostović
Fotografije: Gospodarska škola Varaždin
Tisak: TIVA Tiskara
Naklada: 500 komada
Varaždin, lipanj 2014.
Projekt sufinancira Europska unija iz
Europskog socijalnog fonda
Ulaganje u budućnost
Integracija skupina u nepovoljnom
položaju u redoviti obrazovni sustav
Projekt Sign 2 me
Ovim projektom želimo poboljšati dostupnost redovnih
obrazovnih ustanova učenicima s oštećenjima sluha i/ili vida
uklanjanjem komunikacijskih i mehaničkih barijera. Imajući taj
cilj u vidu proveli smo niz edukativnih predavanja i radionica
kojima su prisustvovali nastavnici i učenici triju škola partnera,
sudionici radnih skupina u ovom projektu.
Hrvatski znakovni jezik
HZJ je sustav vizualnih znakova koji, uz pomoć posebnog
položaja (oblika šake), orijentacije, položaja i smjera pokreta
ruke, tvore smisao riječi.
• Znakovni jezik se ne izvodi samo rukama, već uključuje i
držanje tijela i glave te izraz lica koji daju intonaciju.
• Koristi se najčešće u obiteljima u kojima je dvoje ili više
njih gluho, u zajednicama gluhih (sportskim klubovima,
kulturnim sekcijama, klubovima umirovljenika) te nešto
manje u školama za gluhe.
Edukativni sadržaji bili su:
• Hrvatski znakovni jezik
• Orijentacija i kretanje slabovidnih i slijepih osoba
• Edukacija nastavnika o metodici rada s učenicima s
oštećenjima sluha i/ ili vida
• Edukacija nastavnika o problematici posljedica
oštećenja sluha na jezik i govor
• Posljedice oštećenja sluha i/ili vida na emocionalni i
socijalni razvoj, te obrazovna postignuća učenika
• Senzibilizacijska radionica za učenike: Premostimo
prepreke uzrokovane oštećenjem sluha
• Senzibilizacija učenika redovnih obrazovnih programa
za razvojne i obrazovne poteškoće vršnjaka s oštećenjem vida
• Studijsko putovanje u Saveznu Republiku Njemačku –
posjet institucijama i školama za odgoj i obrazovanje
učenika s oštećenjima sluha i/ili vida:
• Posjet državnoj školi za slijepe i slabovidne s internatom:
Schloß-Schule Ilvesheim,
• privatnoj školi Nikolauspflege, Stuttgart Tilly-Lahnstein-školi u Stuttgartu i Pfalzinstitut für Hören und
Kommunikation (Institut za slušanje i komunikaciju),
Frankenthal
• Studijsko putovanje Split u Centar za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“ i Centar za odgoj i obrazovanje
„Vinko Bek“
• Dan otvorenih vrata projekta Sign 2 me u Gospodarskoj
školi Varaždin, Srednjoj školi Matije Antuna Reljkovića
Slavonski Brod i Medicinskoj školi Varaždin
• Edukativne radionice za javnost u Varaždinu i
Slavonskom Brodu: Senzibilizacija javnosti za razvojne
i obrazovne poteškoće osoba s oštećenjem vida
• Znakovni jezik nije univerzalan kao što mnogi misle. Postoji
britanski znakovni jezik (BSL), američki znakovni jezik (ASL)
itd. Svaki znakovni jezik ima svoju vlastitu gramatiku i uči
se kao i svaki drugi strani jezik.
• Učenjem znakovnog jezika, pa i samim njegovim priznanjem,
kao prirodnog i potpunog sredstva komunikacije za gluhe
dobiva se na kvaliteti njihove integracije u širu socijalnu
sredinu, te im olakšava dostupnost obrazovanju, zapošljavanju
i većem broju informacija, što se upravo i ovim projektom
nastoji postići.
3
Orijentacija i kretanje slabovidnih
i slijepih osoba - peripatologija
Zaštitne tehnike:
Česte zablude čujućih :
• Gornja zaštitna tehnika
• Donja zaštitna tehnika
• Tehnika slijeđenja zida
• uz korištenje slušnog pomagala, osobe oštećena sluha čuju
jednako kao i osobe uredna sluha
• gluhe osobe ne čuju baš ništa
• umjetna pužnica vraća sluh i lijek je za gluhoću
• znakovni jezik jednak je u svim državama
Orijentacija je proces iskorištavanja senzornih podataka radi
utvrđivanja položaja u prostoru i odnosa sebe prema predmetima u okolici(orijentacija na blizinu, orijentacija na daljinu)
Točno je da:
Kretanje je sposobnost slijepe osobe da se uspješno kreće i
svladava udaljenost od polazišta do odredišta.
Laserski štap
Peripatologija = peri + patine + logos
Peripatologija proučava kako se ponašati u susretu sa
slabovidnim i slijepim osobama te kako izbjeći moguće
neugodne situacije te se informirati o potrebama i barijerama
na koje učenici s oštećenjem vida svakodnevno nailaze, kako
bi novim spoznajama prilagodili pristup učenju i podučavanju
te kako bi u perspektivi stvorili bolje temelje za izjednačavanje
prilika osoba s oštećenjima vida u svim područjima života
od obrazovanja do zapošljavanja i kvalitetnijeg provođenja
vremena u svakodnevici. Postizanje samostalnosti u kretanju
za osobe s oštećenjima vida jedan je od osnovnih preduvjeta
za neovisnost i integraciju u društvu.
Posljedice oštećenja
sluha na jezik i govor
• Tehnika traženja ispuštenih predmeta
Dugi bijeli štap
Tehnike dugog bijelog štapa:
Sredstva i pomagala koja mogu
koristiti slijepe i slabovidne osobe:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Didaktički materijali i igračke
Sportska sredstva i rekviziti (strunjače, obruči)
Dugi bijeli štap
Simulacijske naočale/povez
Kompas
Taktilni crteži, karte prilagođeni slijepim osobama
Crteži i karte prilagođeni visokoslabovidnim osobama
Optička i elektronička povećala, diktafon
GPS
Čimbenici koji utječu na
posljedice oštećenja sluha:
•
•
•
•
•
•
•
dob u kojoj je došlo do oštećenja sluha
stupanj i vrsta oštećenja sluha
slušni status roditelja
način komuniciranja u obitelji
dodatna oštećenja
identitet
kohlearna implantacija i dr.
Posljedice:
Videći vodič - tehnike:
•
•
•
•
•
•
• nema poveznice između znakovnog i govornog jezika (npr.
američki i britanski znakovni jezik nisu ni slični, usprkos
tome što su obje države engleskog govornog područja)
• znakovni jezik razvija se u svakoj zajednici Gluhih
• ako zajednice Gluhih nisu u kontaktu, njihovi znakovni
jezici se razlikuju
• znakovni jezik je arbitraran, a ne ikonički sustav komunikacije ili pantomima
• slušno pomagalo ne funkcionira kao naočale (trenutno
popravljanje narušene funkcije)
• je uz slušno pomagalo potrebna rehabilitacija slušanja i
govora
• rehabilitacija slušanja i govora najpotrebnija je u ranijoj
dobi, ali je nužna i odraslima, pogotovo u starijoj dobi
(primjeri starijih osoba koje imaju slušno pomagalo, ali im
ne pomaže)
• slušno pomagalo pojačava zvukove iz okoline za 30 dB od
postojećeg praga čujnosti (ako osoba ima prag čujnosti na
45 dB, tada će slušno pomagalo morati pojačati zvukove na
75 dB, kako bi se ostvarilo razumijevanje govora)
• kod velikih oštećenja sluha, pojačanje od 30 dB dovodi do
prelaska granice boli (80 dB + 30 dB = 110 dB)
• kod nekih osoba s oštećenjem sluha ni adekvatno pojačanje intenziteta zvuka ne dovodi do poboljšane sposobnosti
slušanja i razumijevanja
• treba izbjegavati naziv “gluhonijemi” i koristiti naziv
“gluhi”, jer u govornim organima gluhih nema ničeg što bi
ih činilo nijemima.
Pravilan hvat (lakat, rame, zapešće)
Uski prolaz
Stepenice
Sjedanje
Promjena strane
Promjena smjera
•
•
•
•
4
Dijagonalna
Hooverova ili dodirna tehnika
Trotaktna tehnika
Klizajuća tehnika
• Kod gluhe djece koja su izgubila sluh uslijed različitih
bolesti vezanih uz organska oštećenja SŽS-a, češća je
hiperaktivnost, impulzivnost i poremećaj pažnje te
jezični poremećaji.
• Gluhi su učenici u većem riziku od zlostavljanja.
• Kod gluhih učenika češće su teškoće u usvajanju jezika
• Inzistiranje na oralnom pristupu u obrazovanju, bez
poštivanja individualnih razlika, unatoč tome što ne dovodi
do rezultata, ima za posljedicu velik broj gluhih osoba s
minimalnim jezičnim vještinama (a iz toga proizlazi nisko
samopouzdanja, emocionalne teškoće, slabe socijalne
vještine, socijalna izolacija, ovisnost o drugima te slabo
obrazovno postignuće).
Kako možemo poboljšati radne i životne
uvjete učenicima s oštećenjima sluha:
• individualiziranim pristupom (kontaktirati COO “Slava
Raškaj i SUVAG Zagreb),
• korištenjem potrebne tehnologije
• stavljanjem prema učeniku s oštećenjem sluha
• održavanjem kontakta očima
• usvajanjem bar nekih često korištenih znakova i jednoručne/dvoručne abecede
• korištenjem tumača znakovnog jezika u slučaju potrebe
5
METODIKA RADA S UČENICIMA
S OŠTEĆENJEM VIDA
Jezične prepreke u edukacijskom procesu:
• siromašniji rječnik u odnosu na čujuće vršnjake (tek s 12
godina gluha djeca imaju rječnik dovoljan za osnovnu
komunikaciju; u srednjoj školi su na razini djece u četvrtom
razredu osnovne škole)
• teškoće u tvorbi glagola i imenica (morfologija) – slične
probleme imaju stranci koji uče hrvatski, ali kod gluhe
djece poboljšanje s porastom dobi nije značajno
• veliki problemi s padežima i brojem (posebno su teški
množina, glasovne promjene i glagolska vremena) – npr.
puhati-puše, pas-psi...
• prosječno pišu kraće, disgramatične rečenice
• razumijevanje pročitanog na kraju srednje škole je u gluhe
djece na razini čujućih desetogodišnjaka.
Definicije slabovidnosti
i sljepoće
Slabovidnom osobom smatra se osoba koja ima ostatak vida
manji od 40% i pri tom se koristi standardnim ili uvećanim
tiskom.
•
•
•
•
•
•
•
•
5. Usmjeravajte učenik da obraća pažnju na zvukove iz svoje
okoline i tumačite ih (neka učenik zna prepoznati određene
zvukove, protumačiti ih kao i odrediti smjer otkud dolaze).
Oči (škiljenje, nekontrolirano kretanje očnih jabučica)
Stiskanje i trljanje očiju
Osjetljivost na svjetlo
Orijentacija u prostoru
Teškoće u orijentaciji u tamnom / na suncu
Distanca čitanja
Teškoće kod prepisivanja s ploče
Rukopis
6. Potrebno je učenika usmjeravati i na prepoznavanje raznih
mirisa u svojoj okolici (razni zvukovi, mirisi mogu biti od
velike pomoći pri orijentaciji i kretanju u prostoru).
7. Ukoliko učenik vizualno promatra sliku potrebno mu je
također dati dovoljno vremena da je promotri, voditi računa
o tome da je vizualna percepcija kod učenika s oštećenjem
vida često fragmentirana i odvija se, najčešće, na udaljenosti
manjoj od uobičajene.
Pomagala
8. Slike koje dajemo učenicima s oštećenjem vida (a koja imaju
ostatak vida) trebaju biti jednostavne, s jasnim konturama,
bez puno detalja i sa što većim kontrastima.
Slijepom se osobom smatra osoba koja ne može čitati crni
tisak veličine Jeager 8 (Font Times New Roman 20) pa se
koristi brajicom.
9. Kod slabovidnog učenika važno je voditi brigu o uvjetima
osvjetljenja koja su potrebna pri izvođenju pojedinih
aktivnosti.
Integracija učenika s oštećenjima vida podrazumijeva njihovo
uključivanje u redovne odgojno obrazovne institucije.
Prednosti integracije učenika oštećena
sluha u redovni obrazovni sustav
Područje djelovanja odjela integracije:
• Timska procjena funkcionalnog vida i razvojnih potencijala
korisnika
• Tiflopedagoška procjena
• Rad s obitelji korisnika (psihološka i stručna podrška te
savjetovanje)
• Stručna podrška odgojiteljima i stručnim suradnicima
• Edukacije i konzultacije roditelja i stručnjaka
• Završni tjedan
• Dijete se uključuje u zajednicu čujućih, koja je i u životu
dominantna te je dijete tako bolje pripremljeno za stvarni
život.
• Obrazovni sadržaj odgovara kognitivnoj razini djeteta.
• Postoje brojne mogućnosti odabira usmjerenja edukacije.
• Mogućnosti za nastavak školovanja su velike.
• Znanja i kvalifikacije stečene u redovnom obrazovnom
sustavu omogućavaju veću konkurentnost na tržištu rada.
Rehabilitacijski programi odjela integracije:
• Stimulacija osjetila i motorike
• Svakodnevne vještine
• Socijalizacija/Rana komunikacija
• Brajica
• Vježbe vida
• Udžbenici i ostala didaktička sredstva na brajici i uvećanom
tisku
• Pomoć u učenju - Poticanje kognitivnih sposobnosti
• Tiflotehnika
• Orijentacija i kretanje
• Terapije (likovna, glazbena)
• Glazbeno obrazovanje
Prilagodbe u dostupnosti informacija
• nastojanje da je izvor svjetla iza leđa učenika, tako da
nastavnikovo lice nije u protusvjetlu, da se ne ometa
očitavanje govora s lica i usana
• predavanje uz vizualno predočavanje (PPT, grafoskop,
dijagrami, slike)
• loop sustav (FM sustav) – omogućuje spajanje slušnog
pomagala direktno na mikrofon koji ima nastavnik, s ciljem
eliminacije pozadinske buke
• korištenje obrazovnih prevoditelja (ako učenik znakuje)
• priprema materijala unaprijed i dostavljanje učeniku prije
početka sata (handouts, sažeci)
• pisanje na ploču svih važnih opaski i informacija (datumi
ispita, roditeljskih sastanaka, zadaće, rokovi
Što ukazuje na slijepog/slabovidnog učenika
• Držanje tijela, tonus mišića
• Način sjedenja
• Pokreti tijela (stereotipije, blindizmi)
6
10. Slobodno koristite izraze poput: vidi, pogledaj, vidimo
se…
Posljedice oštećenja sluha i/ili vida
na emocionalni i socijalni razvoj
te obrazovna postignuća učenika
Prilagodbe koje olakšavaju rad s
učenikom s oštećenjem vida
Kako će adolescent funkcionirati u školi i općenito u svojoj
okolini ovisi bazično o prihvaćanju svog oštećenja vida i
prilagodbi na dnevni stres (težak i dugotrajan proces)
1. Kada učeniku date predmet u ruke trebate mu dati i
dovoljno vremena da upozna taj predmet; poželjno je, kad
god je moguće, djetetu dati pravi predmet u ruke (npr. pravu
jabuku s okusom i mirisom, umjesto umjetnog voća).
Funkcioniranje adolescenta ovisi o:
• stupnju oštećenja (sljepoća/slabovidnost)
• adaptivnom potencijalu (inteligenciji i socio-emocionalnoj
zrelosti)
• socijalnoj okolini
• stupnju rehabilitacije
2. Ukoliko je potrebno, pomozite učeniku da upozna određeni
predmet tako što ćete mu voditi ruke (metoda „ruku na
ruku“).
Slijepi i slabovidnih adolescenti
mogu pokazivati:
3. Dok učenik upoznaje određeni predmet, pratite ga verbalno (opisujte ono što dodiruje).
• nesigurnost, povučenost, smanjenu inicijativnost
• slabije razvijene socijalno-komunikacijske vještine (nema
4. Kad dajete upute učeniku, dajte ih u odnosu na učenik (iza
tebe, lijevo od tebe…).
7
kontakta očima niti “čitanja” neverbalne komunikacije)
• manje izražajne emocionalne reakcije (jer ne mogu vizualnom imitacijom i po modelu učiti mimiku i geste)
• niži prag tolerancije na frustraciju
• nižu emocionalnu i socijalnu zrelost (nisko samopouzdanje,
lošiju sliku o sebi, impulzivnost, emocionalnu nestabilnost,
nedovoljnu kritičnost, povodljivost i sl.)
• nepoželjne oblike ponašanja kao reakciju na dnevni stres
(zbog oštećenja, okolnosti, ali i predrasuda okoline): (pasivnu)
agresivnost, destruktivnost, hiperaktivnost, smanjenu samokontrolu, negativno privlačenje pažnje, otpor prema autoritetu
ili bezvoljnost, depresivnost, naučenu bespomoćnost
• Poticati razvoj komunikacije (grupe za učenje, rad u paru,
dramska grupa, projektna nastava)
• Suradnja s roditeljima i stručnjacima COO “Vinko Bek”
Nesigurnost proizlazi iz samog načina percipiranja
„Premostimo prepreke
uzrokovane oštećenjem sluha“
Osnovna prilagodba
• osigurati više vremena za percipiranje onoga što prenosimo
nekom od nastavnih metoda
Senzibilizacijska
radionica za učenike
• slijepa ili slabovidna osoba ne razumije u potpunosti
situaciju, okolina je za nju često nedovoljno predvidiva i
može samo u ograničenoj mjeri utjecati na nju
• mi vidom primamo većinu podataka iz okoline simultano,
slijepa osoba je toga lišena i oslanja se na sporije osjetilne
modalitete (sluh, dodir, kinestetičke osjete odnosno
vestibula slabovidna osoba ima ograničenu, sporiju i
izmijenjenu vizualnu percepciju te koristi i druga osjetila ili
izvore informacija
• slijepi su onemogućeni a slabovidni ograničeni u vizualnom
promatranju i praćenju što posljedično onemogućava ili
ograničava učenje vizualnom imitacijom ili identifikacijom
stoga imaju velikih poteškoća u usvajanju modela ponašanja,
komunikacije, svakodnevnih vještina te realne slike o svijetu
Tijekom provedbe radionice učenicima je putem prezentacije
približena tematika oštećenja sluha uz korištenje multimedijalnih materijala koji dočaravaju oštećenje sluha osobama
koje čuju (simulatori oštećenja sluha, video prikazi korištenja
znakovnog jezika).
SENZIBILIZACIJSKA
RADIONICA ZA UČENIKE
“Senzibilizacija učenika
redovnih obrazovnih
programa za razvojne
i obrazovne poteškoće
vršnjaka s oštećenjem vida”
Učenici su prepisivali zadatke s ploče i čitali tekstove iz redovnih udžbenika pomoću simulacijskih naočala.
U sklopu radionice prikazan je kratki film o funkcioniranju
slabovidnih osoba u različitim socijalnim situacijama nakon
kojeg su se učenici uz pomoć simulacijskih naočala staviti u
ulogu slabovidnog učenika. Na taj način učenici su upoznati i s
najčešćim dijagnozama (astigmatizam, retinopatija pigmentoza, albinizam, akromatopsija...).
Tendencija je u radionici bila postupno otkrivanje informacija
čime je potencirano sudjelovanje učenika, njihovo kritičko
mišljenje i samostalno otkrivanje podataka.
Učenici su saznali:
• Kako čuju gluhe osobe – žive li u svijetu potpune tišine, a
kako nagluhe:
• LAKA NAGLUHOST (prag čujnosti 25-35 dB)
• UMJERENA NAGLUHOST(prag čujnosti 36-60 dB)
• TEŠKA NAGLUHOST (prag čujnosti 61-92 dB)
• GLUHOĆA (prag čujnosti iznad 93 dB)
• Zašto gluhe osobe zovemo gluhonijemima
• Koje su komunikacijske prepreke i kako ih možemo
prevladati
Poteškoće u srednjoj školi:
• učenici s oštećenjem vida ne žele se razlikovati od vršnjaka
koji vide
• poteškoće u prihvaćanju oštećenja te ograničenja u vezi s
time: odbijaju pomagala i prilagodbu
• vrlo često neprihvaćanje od strane vršnjaka koji vide –
socijalna izolacija, pojačan rizik od zlostavljanja (važnost
preventivnih programa), poteškoće u usvajanju gradiva
nekih školskih predmeta (strani jezik,matematika)
Upoznali su se s osnovama brajevog pisma i dešifrirali pripremljen brajev tekst.
Simulacijske naočale
Treba:
• poticati ozračje zajedništva, poštivanja različitosti u razrednom
odjelu, pozitivnu sliku o sebi svakog učenika i afirmaciju na različitim područjima -obrada tema u kojima se potiče tolerancija
različitosti, igre za poticanje socijalnih vještina/komunika
• voditi računa o potrebnim prilagodbama
• poticati aktivnost i samostalnost učenika oštećenog vida
• ocjenjivati mogućnost i motivaciju, a ne nemogućnost
• koristiti riječi s vizualnom konotacijom
Klementina: „Dakle, poručila bih ljudima da paze kako
komuniciraju s gluhim osobama i ako je potrebno da nauče
znakovni jezik za lakše komuniciranje.“
8
U uvjetima simulirane sljepoće i tehnikama pravilnog vođenja
slijepih osoba učenici su hodali po stepenicama, orijentirali se
u školi, pratili zid, sjeli na stolicu…
Simulirano je smanjenje vidne oštrine i suženje vidnog polja
9
Dan otvorenih vrata
projekta Sign 2 me
Prijenosno elektroničko povećalo
• Uslužna mjesta: izdavanje karata, blagajne, brzi restorani,
informacijski punktovi, itd.
• Radno mjesto: konferencijske dvorane, ured, itd.
• Doma: dnevna soba (TV), slušanje glazbe, telefoniranje, itd.
• Obrazovanje: predavaonice, učionice, aule, itd.
U Gospodarskoj školi Varaždin, Srednjoj školi Matije
Antuna Reljkovića Slavonski Brod i Medicinskoj školi
Varaždin predstavljeni su rezultati provedenih aktivnosti u
sklopu projekta Sign 2 me
Čitač ekrana
• Nabavljena su i instalirana pomagala za učenike s oštećenjem vida i / ili sluha:
• provedene su 4 edukacije i 4 radionice nastavnika (njih
45) iz triju škola partnera
• dvije senzibilizacijske radionice za 120 učenika iz tih triju
škola
Indukcijska petlja
Indukcijska petlja je elektronsko sredstvo koje se primjenjuje
u kompleksnom ukidanju prepreka. Točan naziv je sustav
pojačala petlje sa zvučnom frekvencijom. Indukcijske petlje su
razvijene s ciljem, da za osobe sa oštećenim sluhom zvučne
informacije učine razumljivijima i da im time omoguće njihov
neometan prijem i razumijevanje.
Potpuna samostalnost u radu slijepe osobe na računalu
je moguća uz upotrebu čitača ekrana («screen readera») i
Brajevog reda - displeja ili zvučnog izlaza (sintetizatora govora
/ sinteze / tts - text to speach / tekst u govor) koji zamjenjuju
monitor. Govorni program za slijepe osobe u stvari čine dvije
komponente: čitač ekrana i sintetizator govora. Za mnoge
svjetske jezike su u čitač ekrana ugrađeni i sintetizator govora.
Džepni digitalni recorder/playerTOMBOY je tanak, lagan i
prenosiv uređaj koji stane u dlan ruke, a služi za reproduciranje
zvučnih knjiga u DAISY i MP3 osigurava ugodno višesatno
slušanje knjiga i glazbe.
Čitač ekrana ili “screen reader» pretvara korisnikove akcije i
sadržaj ekrana u tekst.
Ovako dobiveni tekst se pretvara u govor pomoću govorne
sinteze (sintetizator govora) ili se prikazuje na Brajevom redu
(displeju) . S obzirom na to da je Brajev red - displey zbog
svoje cijene slijepim osobama još uvijek teže dostupan, u širokoj upotrebi su zvučni izlazi poznati pod nazivom »govorne
jedinice «.
Prema Praškoj deklaraciji indukcijska petlja bi trebala biti
ugrađena na sljedećim javnim mjestima:
• Prometna čvorišta: zračna luka, autobusni, željeznički
kolodvor, parkinzi, itd.
• Vozila: taxi, osobna vozila, minibus, turistički autobus, vlak,
brod, itd.
• Javne ustanove: bolnice, službe, crkve, itd.
• Kulturne ustanove: kazalište, kino, sportske dvorane,
stadioni, itd.
• tečaj HZJ u trajanju od 80 sati za 45 nastavnika članova
radne skupine projekta
• tiskane su ID kartice i letci, te plakat i baner
• organiziran je ljetni kamp gdje će nastavnici održati kratki
tečaj HZJ za 30 učenika koji će sudjelovati u ljetnom kampu
10
Uključite radio prijemnik ili od kuće ponesite omiljene knjige
I Brajev redak i govorne jedinice zahtijevaju korištenje čitača
ekrana i bez njega su praktično neupotrebljivi u funkciji
displeja za računala. Brajev redak - displej je potpuno neupotrebljiv kao PC display ako na računalu nije instaliran čitač
ekrana, a govorne jedinice, bez čitača ekrana, mogu samo
čitati iz klipboarda, što ne omogućuje samostalan rad slijepih
na računalu.
i glazbu i slušajte ih kamo god pošli ili odlazite na put i želite
stvarati bilješke - lako ih je stvarati pomoću Tomboya i
njegovih funkcija snimanja!
Dakle, screan reader nam osigurava sadržaj (što ćemo čuti) i
omogućava navigaciju, a sintetizator glas-govor (kako ćemo
čuti, na kojem jeziku, kako će to zvučati). Naravno, za rad su
nam potrebne obje stvari: čitač ekrana i sintetizator govora ili
Brajev red - display.
11
Senzibilizacija javnosti za
razvojne i obrazovne poteškoće
osoba s oštećenjem vida
Posjet Centru za odgoj i
obrazovanje „Slava Raškaj“ Split
S ciljem informiranja i senzibilizacije šire javnosti o potrebama
i poteškoćama s kojima se osobe s oštećenjem vida svakodnevno susreću u različitim socijalnim situacijama organizirane
su edukativne radionice u Varaždinu i Slavonskom Brodu.
• Simulacija slabovidnosti: građani su se uz različite simulacijske naočale našli u situaciji osobe s oštećenjem vida te
tako rješavali pisane zadatke
• brajeva radionica: građani su se upoznali s brajevim
pismom i tiflotehničkom opremom kojom se služe osobe s
oštećenjem vida (računalo s govornom jedinicom, brajeva
elektronička jedinica, brajev stroj, tablica i šilo), imali su i
mogućnost pisanja na brajevom stroju i tablici sa šilom
• kretanje s dugim bijelim štapom uz simulaciju sljepoće i
videćeg vodiča unutar poligona s preprekama
• Građani su se unutar poligona (uz simulaciju sljepoće)
kretali uz pomoć dugog bijelog štapa i videćeg vodiča
• Tijekom kretanja kroz poligon naučili su kako pravilno
voditi i komunicirati sa slijepom osobom
• ne ostavljajte je u otvorenom prostoru, već kod njoj
poznatog orijentira/oslonca.
Nažalost mogućnosti i prilike za zapošljavanje tih učenika nakon što završe ove programe su minimalne. Još uvijek postoji
zazor i skepsa poslodavaca o njihovoj osposobljenosti, a osim
toga su potrebne i prilagodbe radnih mjesta, za što većina
poslodavaca nema financijskih sredstava ili ih ne želi osigurati.
Tu su od osobite važnosti usluge radnih aktivnosti koje su
organizirane za korisnike kako bi oni svoju svakodnevicu koliko
toliko smisleno provodili i kako se ne bi još više izolirali od
svoje okoline.
U sklopu provedbe projekta 10. lipnja 2014. nastavnici
Gospodarske škole Varaždin, Medicinske škole Varaždin i
Srednje škole Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod posjetili
su Centar za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“ te Centar za
odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ –dislocirani odjel u Splitu u
želji da prošire svoja saznanja o problematici odgoja i obrazovanja učenika s oštećenjima sluha i/ili vida kako bi svoj pristup
i metode rada prilagodili njihovim mogućnostima i potrebama
te im tako olakšali svladavanje svakodnevnih obaveza u školi
i kod kuće.
U sklopu godišnjeg kurikuluma se osim redovne djelatnosti
organiziraju i provode brojni izleti i posjeti muzejima i kazalištima
u cilju što boljeg uključivanja djece i mladih u aktivan život
zajednice kroz razvijanje navika posjećivanja kulturnih ustanova
te razvijanje odgovornog ponašanja, strpljenja i tolerancije.
Posjet Centru za odgoj i
obrazovanje „Vinko Bek“, Split
Korisnici Centra mogu tu biti smješteni stalno ili mogu koristiti
usluge tjednog ili privremenog smještaja tijekom kojega se
djelatnici Centra trude pružiti im najbolji mogući tretman
od predškolskog odgoja do srednjoškolskog obrazovanja, uz
svesrdnu podršku u području psihosocijalne rehabilitacije,
logoterapije, audiorehabilitacije, usvajanje znakovnog jezika,
fizioterapije, radne terapije, integracije odn. pomoć pri uključivanju u predškolske i školske ustanove i programe, patronaže
kao i stručne pomoći u obitelji.
Kako pomoći slijepoj osobi
• prilikom ulaska i izlaska iz prijevoznog sredstva prvo
ide vodič, a iza njega slijepa osoba. Ako postoje rukohvati,
pokažite joj gdje se nalaze.
• Komunicirajte izravno sa slijepom osobom čak i ako je
u društvu videćih osoba.
• Kontakt uspostavite dodirom i verbalno.
• Kad joj dajete informacije o prostoru izbjegavajte riječi
«tamo», »tu je» radije «ispred vas se nalazi stolica» ili
«lijevo od vaše stolice je stolić», predmet možete lagano
dodirnuti kako bi ga osoba mogla locirati po zvuku.
• U komunikaciji sa slijepom osobom ne ustručavajte se
koristiti riječi kao što su „vidimo se“, „pogledajte“… .
• Nitko ne voli pričati sam sa sobom - najavite svoj
odlazak kao što ste najavili i svoj dolazak.
• Pričekajte da vam slijepa osoba kaže kamo želi ići i
kojim putem.
• Kad vodite slijepu osobu, nemojte je vući, potezati ili
gurati ispred sebe.
• Upozorite je verbalno i zaustavljanjem na sve promjene
u prostoru (uski prolaz, promjena smjera kretanja, početak i
kraj stepeništa, …).
Dislocirani odjel Centra za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“
djeluje u Splitu četiri godine i pod vodstvom samo jedne
djelatnice pruža podršku obrazovanja, rehabilitacije i integracije za 14 štićenika – djece i mladih s različitim stupnjem
oštećenja vida.
U Centru učenici mogu biti uključeni u individualizirane
obrazovne programe koji su prilagođeni njihovim potrebama,
sklonostima i razvojnim mogućnostima, ali i mogućnostima
same škole.
Centar djeluje u minimalnim prostornim i financijskim uvjetima, a usprkos materijalnim ograničenjima pruža nezamjenjivu
podršku ovoj grupi osoba koje su osobito osjetljivog statusa.
Kretanje
• Kada vidite slijepu osobu s dugim bijelim štapom kako
se kreće uz svoj orijentir (zid, trava), dozvolite joj da nastavi
svoje kretanje te se odmaknite na sredinu pločnika
• Kad slijepa osoba uđe u ugostiteljski objekt /restoran,
menzu/ teško će samostalno pronaći slobodan stol,
ne može samostalno donijeti poslužavnik sa hranom,
pomozite joj pri tome.
• Na tanjuru gdje je hrana pomiješana teško će se snaći;
možete je servirati po principu kazaljke na satu.
• Kod novčanih transakcija bitno je da joj se nalog, račun i
novac stave u ruke i naglasi vrijednost u apoenima.
• Pri kretanju slijepa osoba se drži za vašu ruku, pola
koraka ste ispred nje kako biste spriječili njeno sudaranje
s preprekama i posrtanje.
12
Prostorija Centra „Vinko Bek“, Split
Rad učenika: slika izrađena od krep-papira
Odgoj i obrazovanje u srednjoj školi obuhvaća zanimanja keramičara, krojačice, kuhara, pomoćnog kuhara, slastičara, grafičara
pripreme, knjigoveže te pomoćnog grafičara za unos teksta.
13
Studijsko putovanje u Saveznu
Republiku Njemačku
Odgoj i obrazovanje u Njemačkoj
Njemački školski sustav se umnogome razlikuje od hrvatskoga
te je mnogo fleksibilnije organiziran i omogućuje horizontalnu
i vertikalnu protočnost kao i mogućnost individualne prilagodbe prema sposobnostima i potrebama pojedinaca.
Posjet institucijama i školama za odgoj i obrazovanje učenika s
oštećenjima sluha i/ili vida:
• posjet državnoj školi za slijepe i slabovidne s internatom:
Schloß-Schule Ilvesheim,
• privatnoj školi Nikolauspflege, Stuttgart
• Tilly-Lahnstein Schule, Stuttgart
• Pfalzinstitut für Hören und Kommunikation (PIH) Institut za slušanje i komunikaciju, Frankenthal
uz brojna predavanja te razgled radionica za izobrazbu u
različitim zanimanjima.
Tendencija je da se učenicima i učenicama s posebnim potrebama omogući da koliko je god to moguće pohađaju redovne
škole pa im se stoga pruža potpora i u redovnim školama i u
školama za učenike s posebnim potrebama.
Brajev redak
Također postoje škole u kojima je uz redovnu nastavu organizirana i posebna pojačana nastava za učenike s poteškoćama
s težištima na određenim sadržajima s obzirom na područje
oštećenja kod učenika (na pr. težište na učenju za učenike s
kognitivnim poteškoćama; težište na učenju jezika, posebno
za slijepe i slabovidne učenike kao i za gluhe i nagluhe
učenike).
Kabinet za audio-dijagnostiku
Ako se u nastavi primijete posljedice nekog oštećenja na
rezultate učenja te se pokaže potreba za posebnu pedagošku
potporu tada Upravni odjel za školstvo inicira postupak za
utvrđivanje potrebe za dodatnom pedagoškom potporom te
škola koju učenik trenutno pohađa izdaje zahtjev, koji provjerava nadležna škola za pojačanu pedagošku potporu. U cijeli
postupak su uključeni kako roditelji tako i nadležne institucije.
Upravni odjel za školstvo na kraju donosi odluku o trima stvarima: 1. Da li postoji potreba za posebnom podrškom, 2. Koje
poteškoće postoje i 3. Koji je najprikladniji smjer/zanimanje/
obrazovanje te mjesto izobrazbe.
Krojačka radionica
Zvučno izolirana učionica
Reljefni globus
Roditelji su cijelo vrijeme uključeni u postupak i dobivaju
kopiju mišljenja odn. izvješća o provedenom postupku. Dakle,
uzima se u obzir želja roditelja – hoće li dijete pohađati
integrativnu/inkluzivnu nastavu ili nastavu u specijalnoj školi
za učenike sa specifičnim poteškoćama.
Nova prijateljstva
Učenik može pohađati nastavu u sljedećim tipovima obrazovnih ustanova:
• Posebne škole s dodatnom nastavom za određene
poteškoće (ovisno o mjestu stanovanja i području posebnih
potreba postoje nadležne škole);
• Škole u kojim se za učenike s potrebom za posebnom pedagoškom potporom ciljano organizira nastava specifično
za određeni nedostatak, ali u integriranim razredima.
Redovito usavršavanje djelatnika i nastavnika Instituta, ali
i organiziranje usavršavanja nastavnika redovnih škola je
također u djelokrugu rada PIH-a.
Učionica za slabovidne učenike opremljena svim potrebnim
pomagalima
Učionica u srednjoj strukovnoj školi PIH
14
15
Nositelj projekta:
Gospodarska škola Varaždin, B. Plazzeriano 4, 42000 Varaždin
Tel.: 042/492271; 042/492286
Fax: 042/330786
E-mail: [email protected]
www.echo.com.hr
www.sign2me.echo.com.hr
Partneri na projektu:
Medicinska škola Varaždin, Vinka Međerala 11, 42000 Varaždin
Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod, Ivana Cankara 76, 35000 Slavonski Brod
Varaždinska županija, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport,
Varaždinska županija, Franjevački trg 7, 42000 Varaždin
Suradnici na projektu:
Udruga slijepih Varaždinske županije
Trg Slobode 10, 42000 Varaždin
VTV Televizija
Kralja Petra Krešimira IV. 6a, 42000 Varaždin
Posredničko tijelo razine 1:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Republike Hrvatske
Zagreb, Donje Svetice 38
E-mail: [email protected]
www.mzos.hr.
Za više informacija o EU fondovima: www.strukturnifondovi.hr.
Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Gospodarske škole Varaždin
Posredničko tijelo razine 2:
Organizacijska jedinica za upravljanje
strukturnim instrumentima (DEFCO)
Radnička cesta 37b, Zagreb
E-mail: [email protected] www.asoo.hr
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
1 501 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content