close

Enter

Log in using OpenID

01und28 II - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

embedDownload
D 2384 E
—
1,50€
—
LISTOPAD/OKTOBER 2013
—
BR./NR.10 (338)
lebendige gemeinde
40. obljetnica HKM Traunreut
D 2384 E — 1,50€ — LISTOPAD/OKTOBER 2013 — BR./NR.10 (338)
aktualno
lebendige gemeinde
PULA
Vlč. Miroslav Bulešić proglašen blaženim
N
40. obljetnica HKM Traunreut
Naslovnica:
Detalj s proslave 40. obljetnice
HKM Traunreut u Pallingu;
snimio: A. Polegubić
lebendige gemeinde
impressum
list hrvatskih katoličkih
zajednica u njemačkoj
Zeitschrift der kroatischen
katholischen Gemeinden
in Deutschland
www.zivazajednica.de
60435 Frankfurt am Main
An den Drei Steinen 42 d
Tel.: (069) 9540480
Fax: (069) 95404824
E-Mail:
[email protected]
[email protected]
Izdavač/Herausgeber:
Hrvatski dušobrižnički ured
Kroatenseelsorge in Deutschland
odgovara/Verantwortlich:
Pfr. Ivica Komadina
Glavni urednik/Chefredakteur:
Dr. Adolf Polegubić
uredništvo/Redaktion:
Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,
Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,
Marija Lovrić-Holenda,
dr. Adolf Polegubić,
Antonia Tomljanović-Brkić,
P. Jozo Župić
Grafička priprema /layout &
Bildbearbeitung:
Ljubica Markovica-Baban
tisak/Druck:
DENONA d.o.o., Zagreb
Godišnja pretplata s poštarinom/
Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,za ostale europske zemlje: € 22,za prekomorske zemlje: € 35,-Bankverbindung:
VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland
Konto Nr.6498973
( BLZ: 750 903 00),
bei der LIGA Bank eG
IBAN:
DE03750903000006498973
BIC: GENODEF1M05
Zadnja stranica:
Gospin kip iz Nazareta;
snimio: A. Polegubić
a svečanom misnom slavlju u pulskoj Areni, u subotu 28. rujna, koje je
predvodio Papin izaslanik prefekt Kongregacije za kauze svetih kardinal
Angelo Amato blaženim je proglašen hrvatski svećenik i mučenik za vjeru sluga Božji Miroslav Bulešić.
Nakon pjesme „Gospodine smiluj se“ biskup porečki i pulski Dražen Kutleša zamolio je Papinog izaslanika
da proglasi blaženim Miroslava Bulešića, nakon čega je
ukratko predstavljen lik i životopis toga hrvatskoga mučenika kandidata za beatifikaciju. Biskup Kutleša je istaknuo, kako je jedini povod
za nasilje koje je dovelo do
Bulešićeve smrti bila činje nica da je Sluga Božji bio kršćanin i svećenik. Drugih objašnjenja nema, ni političkih, ni etničkih. Stoga njegovi progonitelji nisu imali nikakav drugi povod za
opravdanje svoga zlodjela. Sveto je umro praštajući iz sveg srca svim svojim neprijateljima i progoniteljima. Svoj je mučenički
život prikazao kao dragovoljnu žrtvu za Crkvu
Božju, rekao je biskup
Kutleša.
Kardinal Amato svečano je zatim pročitao
apostolsko pismo pape
Franje i proglasio vlč.
Miroslava Bulešića blaženim. Nakon čitanja
bule na latinskom i na
hrvatskom jeziku otkrivena je velika slika Miroslava Bulešića. Relikvijar novoga blaženika, tkanina natopljena krvlju, na liturgijski prostor donio je blaženikov brat Josip Bulešić. Relikvijar je predao porečko-pulskom biskupu u miru Ivanu Milovanu, za čijeg je
mandata dovršen postupak za proglašenje blaženim Sluge Božjega Miroslava
Bulešića. Biskup Milovan relikvijar je predao kardinalu Amatu, koji ga je potom
blagoslovio, te mu iskazao čast, a narod je pjevao svečanu zahvalnu pjesmu „Budi hvaljeno“. Blaženikovu sliku je otkrio Petar Matika iz Žminja, a Marko Grgić,
župljanin župe sv. Antuna na čijem se teritoriju i događa proslava beatifikacije,
podignuo je zastavu u čast novom blaženiku.
U koncelebraciji na svečanoj misi beatifikacije bili su gotovo svi hrvatski bis kupi, biskupi iz susjednih zemalja, redovnički poglavari te više od 670 svećenika.
„Odmah možemo reći da je današnja beatifikacija don Miroslava Bulešića,
svećenika i mučenika, svetkovina mira nad ratom, bratstva nad podjelama, op rosta nad mržnjom, božanske ljubavi nad ljudskom zlobom. To je pozitivna poruka, evanđeoska, duboko božanska, koja pokreće naša srca da čine samo dobro“, istaknuo kardinal Amato u propovijedi.
Na misi su pjevali zborovi grada Pule, zatim zbor iz rodne župe Miroslava
Bulešića, te pjevači iz župa Trviž, Žminj i Umag. Ukupno je oko 210 pjevača
kojima je ravnao preč. Rudi Koraca, pročelnik dijecezanskog vijeća za liturgiju
i crkvenu glazbu. Na kraju mise, nakon završetka popričesne pjesme, bila je izvedena i novoskladana himna blaženome Miroslavu Bulešiću.
U liturgiji u Areni dominirala je crvena boja — simbol mučeništva, te motiv
ljiljana koji je preuzet s mladomisničke štole Miroslava Bulešića — kao simbol čistoće i nevinosti. Biskup Kutleša je na kraju zahvalio Bogu za dar prvoga beatificiranog svećenika Hrvata, žrtve komunističkoga režima.
Tekst i snimke: IKA
u ovoM broju
● PASTORALNI SKUP 2013.
Pitanje
(kršćanskog) identiteta danas
str.
● HKM TRAUNREUT
6
Četrdeset
godina
misije
10
str.
● PULA
Vlč. Bulešić —
novi hrvatski
blaženik
str.
2
IZ CRKVE U SVIJETU
Svjedočiti Božje milosrđe
Papa Franjo poziva biskupe da uvijek
budu sa svojim narodom, da se klone
duha karijerizma i svjedoče životom
ono što uče.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 i 24
TEOLOŠKI OSVRT
Vjerovati srcem
Vjerovati srcem znači da se očekuje
vjerovati cijelim svojim bićem, budući
da srce predstavlja cijeloga čovjeka.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
SVIJET MLADIH — JUGENDWELT
Zaštitimo djecu i mlade od
pornografije
Velika pornografska epidemija zahvatila je Europu u 19. stoljeću i nije ju pus tila do danas.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:
Pfr. Ivica Komadina: Toleranzedikt
von Mailand
Neuer Kölner Weihbischof
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13-15
Identitet se formira uključujući tradicionalne oznake, ali i oznake
epohe u kojoj osoba i zajednica žive.
Kršćanstvo u temeljima hrvatskog
identiteta
ategorija identiteta predstavlja primarni element razumijevanja čovK
jeka. Riječ je o stvarnosti koja je u isto
vrijeme složena i jednostavna, utemeljujuća i dinamična. Identitet je uvijek vezan uz određeno osobno i skupno određenje; označen je osobnim i
zajedničarskim oznakama. Osoba i
zajednica, osobnost i kolektivitet u
identitetskom su procesu u međusobnom utjecaju i prožimanju. Identitet se
formira uključujući tradicionalne oznake, ali i oznake epohe u kojoj osoba i zajednica žive, istaknuto je ovih
dana na pastoralnom skupu hrvatskih
pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe, održanom u Bergisch Gladbachu kod Kölna, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni.
Na skupu se nastojalo odgovoriti
na pitanje identiteta u današnjem europskom postmodernom kontekstu. Pritom je bio cilj na teološko-pastoralni
prosudbeni način uočiti glavne oznake identiteta suvremenog Europljanina, osobito imajući u vidu vjersku di-
Iz delegatove Poruke
menziju, te u odnosu na tu dimenziju
uočiti elemente doprinosa pastoralne
prakse Crkve izgradnji istinskog identiteta. Tijekom susreta o temama
„Identitet postmodernog čovjeka u europskom kontekstu“ i „Kršćanski identitet danas“ govorio je dr. Nikola
Vranješ iz Rijeke. Dr. Slavko Slišković
iz Zagreba dao je povijesno-kritički
prikaz kršćanstva u temeljima hrvatskog identiteta te je govorio o katoličkom identitetu u suvremenoj Hrvatskoj.
„Nacionalni i vjerski identitet Hrvata
katolika u BiH — izazovi i perspektive“
i „Uloga Katoličke Crkve u očuvanju
katoličkoga i kulturnog identiteta
Hrvata katolika u BiH“ teme su predavanja koje je održao dr. Ante Pavlović iz Mostara.
Možda ćemo uskoro imati znan stvenike koji će moći govoriti i o identitetu Hrvata katolika u Njemačkoj ili
u Zapadnoj Europi, ali i o identitetu
svećenika u hrvatskoj inozemnoj pas tvi“, kazao je na skupu delegat za
hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina.
Urednik
Milanski edikt
a blagdan zaštitnice sv. Jelene
Križarice ljetos je, 18. kolovoN
za, u župi Rakovici kod Slunja — žu-
pi Gospićko-senjske biskupije — na
incijativu biskupa mons. Mile Bogovića obilježena nacionalna proslava 1700. obljetnice Milanskog edikta. Svečano euharistijsko slavlje
predslavio je zagrebački nadbiskup
kardinal Josip Bozanić. Sve je nazočne na početku slavlja pozdravio
biskup domaćin mons. Bogović riječima: „Na ovim prostorima obranjena je Europa od navala s istoka.
Granica između turske i kršćanske
vlasti išla je stotinjak metara daleko
od ceste za Rakovicu… Nije pretje rano očekivati da europski i kršćanski čovjek bude opet obranjen na
ovim našim prostorima u svojem
ljudskom i kršćanskom dostojanstvu…“. Kršćanstvo slavi 1700 godina svoje slobode! Središnje među narodno ekumensko slavlje slavljeno
je prošlog mjeseca, 20. i 21. rujna,
u Nišu u Srbiji, rodnom gradu rim skog cara Konstantina, koji je pot-
pisao Milanski edikt. Geslo slavlja
bilo je „Za slobodu oslobođeni
313.—2013.“. Predvoditelj slavlja
bio je Papin izaslanik, nadbiskup
Milana, Angelo kardonal Scola.
Car Konstantin rođen je u Nišu
(Naissus) 285. godine kao sin rimskog dužnosnika Konstancija Klora
koji je kasnije postao rimski car i
„velike žene svete uspomene“ carice Jelene koja je potjecala iz skromne obitelji i koja se veoma mlada
udala za tog rimskog časnika. Predaja pripisuje carici Jeleni našašće
Kristova Križa u Jeruzalemu, nakon
što je 312. i sama postala kršćanka.
Sveta Jelena, kao žena i majka,
imala je veliki utjecaj na svoga sina
cara Konstantina koji je Milanskim
programom tolerancije osigurao
ravnopravnost za kršćane u cijelom
Carstvu. Time kršćanstvo stupa na
svjetsku pozornicu kao nova snažna
vjera koja postavlja temelje na kojima će se izgraditi suvremena civilizacija kakvu poznajemo.
Vaš vlč. Ivica Komadina, delegat
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
3
IZ CRKVE U SVIJETU
Svjedočiti Božje milosrđe
Papa pozvao biskupe da uvijek budu sa svojim narodom, da se klone duha
karijerizma i svjedoče životom ono što uče.
M
Snimka: terragermania.com
nogo je duhovne i stvarne novno prima sina koji se izgubio, koji kada god se susreće sa svećenicima
snage posljednjih tjedana pa- je bio kao mrtav i vratio se u život, vra- ili biskupima, sjemeništarcima ili bopa Franjo uložio u sprječa- tio se kući. U tome je cijelo evanđelje! goslovima, papa Franjo ističe da pasvanje nastavka rata u Siriji i na Blis- Tu! Tu je cijelo evanđelje, tu je cijelo tir na sebi mora osjetiti i „miris svojih
kom istoku. Gotovo svaki nagovor i kršćanstvo! No, vidite, nije riječ o senovaca“. Nitko sebe samoga nije pospojavljivanje u javnosti, bilo na općim timentu, nije riječ o 'dobricama'! Na- tavio za pastira, podsjetio je Sveti
audijencijama srijedom ili na molitvi protiv, milosrđe je prava snaga koja Otac, nego je to učinio Bog. Zato bisAnđeoskog pozdravljenja nedje- čovjeka može spasiti od 'raka' kakav kupi ne služe sebi samima, „već staljama, preko poziva svim vjernicima, je grijeh, moralno zlo, duhovno zlo. du koje nam je povjereno. Vaše srce
ljudima dobre volje i ateistima na post Samo ljubav ispunja praznine, nega- mora biti tako veliko da zna prihvatii molitvu za mir, Sveti Otac koristi ka- tivne ponore koje zlo otvara u srcu i ti sve one koje susrećete u svom svako bi svijetu — posebno onom njego- povijesti. Samo ljubav može to učiniti, kodnevnom životu i one koje ćete povom „ratobornom“ dijelu
ći tražiti.“ Istodobno je bis— poručio: Rat nije rješekupe potaknuo da se priunje. Nekima se može učipitaju hoće li oni koji poniti čudnim, no sam Papa
kucaju na vrata njihova
kao da ima posebnu enerdoma naći otvorenu kuću
giju, ali i neke posebne inzahvaljujući njihovoj dob formacije — premda su to
roti i otvorenosti, te hoće li
obične spekulacije — preosjetiti Božje očinstvo i
ma kojima mu je jasno da
shvatiti kako je Crkva dob se svjetska zajednica u sira majka koja ne samo da
rijski sukob ne smije oruprihvaća, nego i ljubi. Bisžano miješati.
kupima je poručio da buDa bi poslao još jeddu uz svoje vjernike i da
nom poruku mira, Papa je
putuju, da idu s njima diiskoristio i Kongres za nojeleći njihove „radosti i
ve biskupe koji je u Rimu
nade, teškoće i trpljenja“,
održan 19. rujna. Orgate da u tome budu i prijanizirali su ga Kongregacitelji i braća, ali još više
Mnogo je snage posljednjih tjedana papa Franjo uložio u sprjeja za biskupe i Kongregaočevi koji znaju slušati,
čavanje nastavka rata u Siriji i na Bliskom istoku
cija za Istočne Crkve, pa
razumjeti, pomagati i ussu se na njemu okupili i simjeravati.
Jednakom ljubavlju i brižnošću
rijski biskupi. Njihova prisutnost, re- i to je Božja radost!“ Zato je Bog kao
kao je papa Franjo, „potiče nas još strpljivo otac koji uvijek čeka čovjeka, kao za vjernike, biskupi moraju brinuti i za svećenike: „Ne zaboravite
jednom da zajedno molimo od Boga koji poštuje njegovu slobodu i ostaje
dar mira. Mir za Siriju, mir za Bliski uvijek vjeran. „I kada se vraćamo k ljudske potrebe svakog svećenika,
njemu, prihvaća nas kao djecu, u svo- osobito u najosjetljivijim i najvažniistok, mir za svijet.“
Osim te poruke, brojni promatra- ju kuću, jer nikada ne prestaje, ni za jim trenucima njihove službe i živoči primjećuju kako Papa u svojim jav- jedan trenutak, čekati na nas s lju- ta. Vrijeme provedeno sa svećenicinim nastupima vrlo često potiče vjer- bavlju. A njegovo je srca u slavlju ma nije nikada izgubljeno vrijeme!
nike da se utječu Božjemu milosrđu i zbog svakoga sina koji se vraća. U Primite ih kada to traže; ne propuda u njega nikada ne posumnjaju. slavlju jer je radost. Bog ima tu radost,
stite odgovoriti na telefonski poziv
Učinio je to i na molitvi Anđeoskog kada netko od nas grješnika ide k nje- svećenika: ako ne mogu danas, onpozdravljenja 15. rujna na Trgu sv. mu i traži njegovo oproštenje.“
da sutra a zatim vidjeti kada se moPetra. Tumačeći prispodobe iz nedžemo susresti da budemo stalno blijeljnoga evanđelja po Luki, Sveti Otac Pastir mora „mirisati
zu jedni drugima, u stalnom kontakje poručio da je milosrđe ona snaga po ovcama“
tu s njima.“
koja od grijeha može spasiti ljudski
Biti milosrdan, biti blizu i prisan,
Na isti bi način sa svakim vjerni- „mirisati po ovcama“ i otići na „egzirod. Govoreći o Bogu, Papa je poru čio: „Bog je radostan. Zanimljivo je kom i s vjerničkim stadom uvijek za- stencijalne periferije“ — sve to po uzoovo: Bog je radostan! A kakva je Bož- jedno morali biti i pastiri — biskupi. ru na Isusa Krista, često ponavlja paja radost? Radost je Božja opraštati, Poručio je to Papa na već spomenu- pa Franjo. Znati biti prisutan za druradost je Božja opraštati! To je radost tom Kongresu biskupa, potičući ih da
ge i shvatiti da biskupova prisutnost
pastira koji je ponovno pronašao svo- se odupru, da ne podlegnu duhu ka- nije sporedna, nije nevažna. Biskuju ovčicu; radost žene koja je našla rijerizma i da životom svjedoče ono
pova je prisutnost važna vjernicima
svoj novac; radost oca koji u kuću po- što uče. Kao i ranije — i to više puta —
Nastavak na str. 24
4
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
IZ CRKVE U DOMOVINI
Mučenik Bulešić — sjeme novih kršćana
Bulešićevo je mučeništvo ne samo događaj iz povijesne spomenice već je to, prije
svega, poticaj da promislimo i aktualiziramo njegovu poruku u današnjem vremenu.
Poziv na popis
pučanstva u BiH
Tajništvo Biskupske Konferencije
Bosne i Hercegovine uoči popisa pučanstva u BiH, koji će biti od 1. do
15. listopada u svom pozivu potiče da
se radi o važnom događaju za Crkvu
i hrvatski narod u toj zemlji. „Moralna
je obveza svakog katolika javno očitovati svoju vjersku pripadnost i uvijek
se izjasniti katolikom. A časna je obveza čuvati i njegovati svoj narodni
identitet“, stoji između ostaloga u
priopćenju. I Hrvatska biskupska konferencija pozvala je vjernike koji žive
u Hrvatskoj da se odazovu popisu pu čanstva u BiH.
Jubilarna 70. obljetnica stradanja
stanovnika Zrina i 505. obljetnica rođenja Nikole Šubića Zrinskog obilježena je u nedjelju 15. rujna u Zrinu.
Misno slavlje predvodio je sisački bis kup Vlado Košić u zajedništvu s više
svećenika. Biskup Košić blagoslovio je
gradilište na kojem je bila crkva koju
su 1943. godine srušili komunisti i
gdje je prilikom prethodnih arheoloških istraživanja za ponovnu gradnju
župne crkve Našašća svetog Križa
otkrivena monumentalna jednobrodna
gotička crkva iz 14. stoljeća.
U organizaciji zadarske franjevačke provincije Sv. Jeronima i samostana Navještenja Marijina na otočiću
Košljunu, a uz 10. obljetnicu smrti sluge Božjega fra Ive Perana, prijenosom njegovih posmrtnih ostataka iz
samostanskog groblja u samostansku
crkvu, održani su „Dani sluge Božjega fra Ive Perana“.
U organizaciji svetišta Hrvatskih
mučenika na Udbini, održan je pogovor o temi: „Sloboda i pobjeda“.
Time su otvoreni „S-udbinski razgovori“ koji će se svake godine održavati u prostorijama svetišta na Udbini. U vrijeme gradnje crkve Hrvatskih mučenika održavani su „Gospićki razgovori“ koji su okupljali razne
Snimka: IKA
N
aša Crkva u Bulešićevo vrijeme i danas — bila je tema Teološko-pastoralnog tjedna za
svećenike i redovnike Riječke metropolije u organizaciji Teologije u Rijeci. Posebno je stavljen naglasak na beatifikaciju hrvatskoga mučenika i
istarskoga svećenika Miroslava Bulešića 28. rujna u Puli. Između ostalog rečeno je da je njegovo mučeništvo ne
samo događaj iz povijesne spomenice već je to, prije svega, poticaj da
promislimo i aktualiziramo njegovu
poruku u današnjem vremenu. Bulešićevo svjedočanstvo prilika je da se
propitkujemo o današnjim situacijama
u kojima Crkva doživljava osporavanja te da problematiziramo odnos
društva prema katolicima kao i suprotno. Nadbiskup i metropolit dr. Ivan
Devčić, otvarajući simpozij podsjetio
je na izvorno značenje mučeništva, na
koje se u prvim stoljećima kršćanstva
gledalo kao na dragocjeno svjedočanstvo vjere i „sjeme novih kršćana“.
Biskup Košić predvodio je misu u Zrinu u povodu 70. obljetnica stradanja stanovnika
Zrina i 505. obljetnice rođenja Nikole Šubića Zrinskog
Misa i sjećanja na žrtve
oba rata
Komemoracija i pokop za 61 žrtvu iz Drugoga svjetskog rata i poraća
koje su pronađene na više lokaliteta
na području Općine Ljubuški. Među
pronađenima su i dva hercegovačka
franjevca: fra Slobodan Lončar i fra
Martin Sopta.
Održana je sjednica Zagrebačke
crkvene pokrajine u Bjelovaru na kojoj
su sudjelovali svi biskupi metropolije.
U organizaciji Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica (HKVRPP) održani su redovnički dani u franjevačkom samostanu
u Zagrebu i Splitu.
Udruga katoličkih intelektualaca
iz Osijeka u Kneževim Vinogradima
okupila se na početku nove akademske godine.
Prvi put pod predsjedanjem đakovačko-osječkog nadbiskupa. Đure Hranića i prvi put u Vikarijatu Osijek održana je XVI. metropolitanska sjednica
biskupa Đakovačko-osječke crkvene
pokrajine.
struke da dadu svoj umjetnički i stručni doprinos toj gradnji. Nakon što je
crkva građevinski dovršena, odlučeno je da se na dan Krbavske bitke, 9.
rujna, organizira slične razgovore na
Udbini. Ova je godina bila poseban
izazov jer je 520. obljetnica Krbavske tragedije i 10. obljetnica kako je
papa Ivan Pavao II. u Rijeci blagoslovio temeljni kamen za crkvu Hrvatskih mučenika. Razgovori su nazvani i „s-udbinskim“ jer je cilj organizatora svake godine okupiti na Udbini hrvatsku pamet oko jednog sudbinskog pitanja za naš narod.
Na blagdan Uzvišenja Svetoga
križa navršilo se 20 godina masakra
41 Hrvata katolika na Uzdolu, u srcu
Rame. Uz koncelebraciju 30-ak svećenika i nazočnost oko tisuću vjernika
ispred uzdolske crkve misu je predslavio zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić. To je sjećanje na tragični događaj iz 1993.
kada su pripadnici bošnjačke Armije
BiH-a ubili 29 civila i 12 vojnika na
Uzdolu.
A. O.
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
5
Pastoralni skuP
BERGISCH GLADBACH KOD KÖLNA
Pitanje (kršćanskog) identiteta danas
P
itanje (kršćanskog) identiteta danas“ tema je Godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika,
đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe, koji je
održan od ponedjeljka 23. do četvrtka
prenio domovinske pozdrave i većinsko uvjerenje kad su u pitanju oni
koji ravnaju Crkvom u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, da je hrvatska
inozemna pastva vrlo važna, važnija
nego što se to pokazuje. Ujedno je
je osobnim i zajedničarskim oznakama. „Skup je u prvome redu usmjeren
na teološku razradu pitanja identiteta u današnjem europskom postmodernom kontekstu. Pritom je cilj na teološko-pastoralni prosudbeni način
Na skupu se okuplo oko sto pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe
26. rujna u „Kardinal-Schulte-Haus“ u
Bergisch Gladbachu kod Kölna, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog
ureda iz Frankfurta na Majni.
Važnost hrvatske inozemne
pastve
Skup, na kojem je sudjelovalo oko
sto sudionika, započeo je u utorak
24. rujna zazivom Duha Svetoga.
Uime organizatora, delegat za hrvat sku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina je istaknuo kako kategorija
identiteta predstavlja primarni element
razumijevanja čovjeka. „Riječ je o
stvarnosti koja je isto vrijeme složena,
jednostavna, utemeljujuća i dinamična. Možda ćemo uskoro imati znanstvenike koji će nam moći govoriti i o
identitetu nas Hrvata katolika u Njemačkoj ili u Zapadnoj Europi, ali i o
identitetu svećenika u hrvatskoj ino zemnoj pastvi“, kazao je delegat vlč.
Komadina, koji je sudionicima zaželio plodne dane provedene na skupu.
Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske
konferencije i Biskupske konferencije
Bosne i Hercegovine za hrvatsku ino zemnu pastvu, sarajevski pomoćni biskup mons. Pero Sudar je okupljenima
6
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
zahvalio Hrvatskome dušobrižničkom
uredu iz Frankfurta što svake godine
organizira jedan takav skup. „Želim
da i ovaj skup, posvećen toj važnoj temi, doprinese očuvanju našeg i vjerskog i nacionalnog identiteta.“ Uime
Referata za internacionalno katoličko
dušobrižništvo u Kölnskoj nadbiskupiji referent đakon Hans Gerd Grevelding je okupljenima prenio pozdrave
novog kölnskog pomoćnog biskupa
mons. Ansgara Puffa, koji je na čelu
toga referata. Istaknuo je kako je pitanje identiteta, poglavito kršćanskog
identiteta, posebno važno u današnjem globaliziranom svijetu. U radu
skupa sudjelovao je i ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu fra
Josip Bebić kao i delegati fra Mićo
Pinjuh za Švicarsku, mons. Stjepan
Biletić za Skandinavske zemlje i vlč.
Stjepan Čukman za Francusku i okolne zemlje, a kasnije su se priključili i
delegat za Sjedinjene Amerčke Države dr. vlč. Mate Bižaca i voditelj
Hrvatske katoličke misije u Ljubljani
fra Marko Prpa.
Uvod u skup dao je dr. Adolf
Polegubić koji je istaknuo kako je
identitet uvijek vezan uz određeno
osobno i skupno određenje; označen
uočiti glavne oznake identiteta suvremenog Europljanina, osobito imajući
u vidu njegovu vjersku dimenziju, te u
odnosu na tu dimenziju uočiti elemente doprinosa pastoralne prakse
Crkve izgradnji istinskog identiteta“,
istaknuo je dr. Polegubić.
Kriza duha i kulture
Govoreći u svom prvom predavanju o identitetu postmodernog čovjeka u europskom kontekstu dr. Nikola Vranješ iz Rijeke je kazao: „Identitet postmodernog europskog čovjeka
vrlo je složena i fragmentirana kategorija. Europski čovjek danas uglavnom je izgubio smisao za objedinjavajući pogled na život i za transcedentno određenje života. Polazeći od
takvog stanja duha postaje razumljivom kriza europskog identiteta danas.
Riječ je u prvom redu o krizi duha i
kulture, dakle, i o istinskoj krizi identiteta. U svijetu fragmentarnih određenja i međusobno donekle upućenih,
ali istinski nepovezanih područja života i djelovanja, europski čovjek nalazi se na svojevrsnom idejnom, kulturnom i moralnom bespuću postmoderne na kojemu se sve teže snalazi.
ković dodavši kako je Crkva utjecala
na oblikovanje svake od tih odrednica pa se slobodno može reći, a u tome se povjesničari slažu, da suvremene hrvatske nacije u ovom obliku
zasigurno ne bi bilo bez Katoličke
„Crkve“. Ne znači da je ne bi bilo, ali
sigurno ne bi ovako izgledala. Kolika
je pak uloga Crkve, mišljenja su podijeljena.“ Potom je kroz povijesni prikaz nastojao približiti ulogu koju je
imala Crkva u oblikovanju hrvatskog
identiteta, te je argumentirano nastojao razbiti pokoju predasudu o tom.
i rješavala, nisu povoljno riješena ni
danas, stotinu godina kasnije.“ Kao polazište razmišljanja autor je uzeo žalosnu i prepijepornu činjenicu da se
hrvatski narod u BiH suočava s krajnje
sudbonosnim problemima, ne samo
političke, ustavne, insitucionalne i stvarne obespravljenosti u odnosu na druga
dva konsitutivna naroda, srpski i bošnjački narod, nego i s pitanjima narodnog opstanka na svojim povijesnim
prostorima Bosne i Hercegovine. „Dovoljno je napomenuti da je u proteklom
Domovinskom ratu, u doba velikosrp-
Sudionike je uime domovinske Crkve pozdravio mons. Pero Sudar
U tome pogledu važno je upozoriti na
temeljne odrednice obnove identiteta
koje se, osobito u smislu kršćanskog
doprinosa, u prvom redu tiču potrebe
senzibiliziranja za buđenje temeljnih
filozofsko-teoloških pitanja života, za
neprolazne vrijednosti, za istinske
ljudske i kršćanske vrijednosti i moralni osjećaj i dr. Na taj način kršćanski
doprinos u svojoj originalnosti postat
će jednim od temeljnih stupova obnove europskog identiteta i kulture“,
istaknuo je dr. Vranješ.
Toga dana popodne predavanja
su održali dr. Slavko Slišković iz zagreba i dr. Ante Pavlović iz Mostara.
Dr. Slišković dao je povijesno-kritički
prikaz kršćanstva u temeljima hrvatskog identiteta. „Kad se govori o kršćanstvu, čini se da ono nužno svojom
univerzalošću dovodi do krize pojedinačkih identiteta, a samo po sebi je
trajni poziv na metanoju, tj. odvajanje
od nečega starog i otvaranje novosti
života. Stoga ni sam kršćanski identitet nije jednom dogotovoljena stvarnost, nego se stalno oblikuje i poprima nove oznake. U tom smislu treba
gledati i ulogu kršćanstva u oblikovanju hrvatskog identiteta. Ako je želimo povijesno kritički sagledati, nužnu je barem za početak, postaviti okvire u kojima danas promatramo
hrvatski identitet. Općenito gledajući
njegova su obilježja sljedeća: pripadnost kršćanstvu odnosno katoli čanstvu uz određenu toleranciju drugih religija), hrvatski jezik (uz tole ranciju deijalekata), latinično pismo
(uz prisjećanje na nekadašnju upo rabu glagoljice i ćirilice/bosančice),
pripadnost zapadnom civilizacijskom
krugu, tisućeljtna kultura te državnost
koja je većinu vremena bila više že ljena nego stvarna“, kazao je dr. Sliš -
Za vrijeme okruglog stola. Predavači slijeva prema desnu: dr. Ante Pavlović, dr. Nikola
Vranješ i dr. Slavko Slišković.
Pogođenost Crkve i hrvatskog naroda u BiH
Dr. Pavlović je govorio o nacionalnom i vjerskom identitetu Hrvata katolika u BiH — izazovi i perspektive. U
svom se radu usredotočio na društvene, povijesno-političke i kulturne prilike
u Bosni i Hercegovini koje omogućuju
uvid u sadašnje probleme, izazove i
persektive hrvatskog naroda u očuva nju njegova nacionalnog, kulturng i
vjerskog identiteta. „Sve središnje teme
koje obuhvaćaju problematiku nacionalnoga identiteta, od pitanja hrvatske
nacionalne svijesti i nacionalnoga
opredjeljenja do hrvatskog jezika, od
obrazovanja i kulture do vjerozakona,
imaju svoje povijesne korijene, razvoj
i postignuća u daljnoj i bližoj povijesti
hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Kako bismo što bolje mogli razumjeti aktualna pitanja i izazove očuva nja hrvatskoga nacionalnog i vjerskog
identiteta u BiH nužno ih je promatrati
u stogodišnjem kontinuitetu, zapravo o
prestanka Otomanske okupacije i dolaska Austro-Ugarske uprave u BiH do
danas, jer se pokazuje da bitna pitanja hrvatske naconalne, jezične i kultutrne politike koja su se tada otvorila
ske agresije na BiH i bošnjačko-hrvatskoga ratnog sukoba, što prognano,
iseljeno i strdalo oko polovica prijeratnoga hrvatskoga pučanstva. Tako je
prema podacima Katoličke Crkve, na
području BiH živjelo 1991. godine
ukupno 835.170 katolika, većinom
Hrvata, da bi prema podacima koji su
dobiveni prigodom blagoslova obitelji
31.12.2010. taj broj iznosio samo
441.432 katolika, tj. 52,85% u odnosu na 1991. godinu s daljnom tendencijom iseljavanja, depopulacije i smanjivanja, čime je ozbiljno ugrožena
budućnosrt Katoličke Crkve i hrvatskog
narda u BiH.
Toga dana u večernjim je satima
održana i duhovno-kulturna večer u
sklopu je su recenzenti dr. Vranješ i
dr. Pavlović predstavili zbornik radova s prošlogodišnjeg skupa odražnog
u Tuhelju, u Hrvatskoj, o temi „Rad i
nezaposlenost danas“, a prikazan je
i dokumentarni film o hrvatskom blaženiku, svećeniku i mučeniku Miroslavu Bulešiću. Bilo je riječi o hrvatskim uznicima u Nizozemskoj i Švedskoj kojima su sudionici uputili prigodnu pismenu riječ uz novčani
prilog, te popisu pučanstva u BiH
od 1. do 15. listopada ove godine. ➧
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
7
pastoralni skup
pitanje (kršćanskog) identiteta …
➧ Drugoga dana skupa, u srijedu
25. rujna, predavanje o kršćanskom
identitetu danas održao je dr. Nikola
Vranješ iz Rijeke. Predavač je posebnu
pozornost posvetio europskom i hrvat skom društvenom i pastoralnom kontekstu. „Kršćanski identitet ne shvaća se
kao bilo koji drugi oblik identiteta, tj.
ne podrazumijeva takav način poimanja na koji se shvaćaju dimenzije narodnog, društvenog ili nekog drugog
identiteta. Kršćanski identitet je u
prvom redu dinamična stvarnost odnosa s Isusom Kristom, kao i usmjerenosti vlastitog života prema nasljedovanju
Krista. Kršćanski identitet posjeduje
određene strukturalne oznake, ali podrazumijeva i cjeloživotno nastojanje
oko svetosti, tj. oko približavanja idealu Kraljevstva nebeskog. U tome pogledu danas su pred zadaću strukturi-
U popodnevnim satima toga dana predavanje o katoličkom identitetu u suvremenoj Hrvatskoj održao je
dr. Slišković. Prije predavanja okupljene je pozdravio ravnatelj dušobrižništva vjernika zajednica drugih ma-
mnogih primjera. „Na ovom skupu
ne možemo zaobići ni pitanje hrvatskih katoličkih misija. Nastale su u
trenucima potrebe pružanja vjerske i
socijalne pomoći iseljenicima koji nisu znali jezik i koji su se teško ukla-
U radu skupa
sudjelovao je
i nacionalni
ravnatelj NjBK
Stefan Schohe
Okupljene je
uime Kölnske
nadbiskupije
pozdravio
đakon
Hans Gerd
Grevelding
Skup je otvorio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica
Komadina
Misna slavlje predvodio je mons. Pero Sudar
ranja kršćanskog identiteta stavljeni nemali izazovi. Današnji kršćanin na osobito problematičan način aktualizira
neke ključne oznake kršćanskog identiteta, kao što su njegova sakramentalnost i njegova crkvenost. Stoga se s obzirom na te dvije dimenzije izdvajaju
i neke posebne zadaće u perspektivi
obnove kršćanskog identiteta. Ta obnova treba se shvatiti kao nastojanje
oko istinskog obraćenja i što cjelovitijeg življenja Kristovog stila i načina života“, istaknuo je dr. Vranješ.
Nakon predavanja razvila se
plodna diskusija. Ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu fra Josip Bebić upoznao je sudionike s
Hrvatskim iseljeničkim kongresom, koji će se održati u Zagrebu od 23. do
26. lipnja sljedeće godine.
8
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
terinskih jezika Njemačke biskupske
konferencije dipl. pedagog Stefan
Schohe, koji je zahvalio hrvatskim
pastoralnim djelatnicima za pastoralno djelovanje u misijama i zajednicama hrvatskoga jezičnog područja.
Ujedno je prenio pozdrave biskupa
Hildesheima mons. Norberta Trellea,
predsjednika Komisije za migrante
Njemačke biskupske konferencije.
Istaknuo je kako se kršćanski identitet
ponajbolje ostvaruje u konkretnom
vremenu i konkretnom prostoru.
Dr. Slišković je u predavanju dao
povijesno-kritički presjek posljednjih
sedamdesetak godina u suvremenoj
Hrvatskoj. Istaknuo je kako se Crkva
osjeća, a i narod je u mnogim slučajevima percipira kao braniteljicu nacionalnih interesa, a to je vidljivo iz
pili u novu sredinu. Danas drugoj i
trećoj generaciji iseljenika zacijeo više predstavljaju nacionalnu nego
vjersku insituciju. Moramo im priznati značajnu ulogu u očuvanju naconalnog identiteta, ali nas ne smiju
iznenaditi poteškoće na koje nailaze
s mjesnim Crkvama, kojima je sve
nejasnija njihov uloga na vjerskom
polju, u okviru jedne Crkve. Ne može se Crkvi oduzeti uloga niti je ona
smije zanemariti u izgradnji hrvatskoga nacionalnog identiteta. Biblijski rečeno, Crkva treba biti kvasac
koji će vlastitim primjerom svjedočiti
humanije, pravednije i iskrenije odnose kako unutar nacije, tako i u odnosima hrvatske nacije prema drugima“, kazao je dr. Slišković zaklju čivši kako je bitno znati što je to ➧
HoDoČaŠĆE
BANNEUX
H
Hrvatsko hodočašće
rvati katolici iz Zapadne Europe i ove
su godine hodočas tili Djevici siromaha u Banneux kod Liegea u Belgiji.
Svečano misno slavlje, u
subotu 21. rujna, u Gospinoj crkvi u svetištu predvodio je voditelj hrvatskih katoličkih misija Mülheim
a.d. Ruhr i Duisburg fra Vidan Mišković koji je ujedno proslavio 25 godina
misništva. Misno slavlje
svojim su pjevanjem uveličali hrvatski misijski zborovi iz Mülheim a.d. Ruhr
i Duisburg.
Vrlo emotivno bilo je i
predstavljanje bračnog
Misno slavlje predvodio je o. Mišković koji je proslavio 25. godina misništva
para Neli i Miljenka Gregova, koji je
slavio 50. obljetnicu braka, a upoznali su se upravo u Banneuxu. Tijekom
misnog slavlja najavljena je izgradnja
kapelice „Kraljice Hrvata“ u Banneuxu, a predviđeno je da bude gotova
do 2014. godine. Od 2008. hrvatsko
hodočašće organizira voditelj HKM
Aachen fra Franjo Trogrlić.
Valja podsjetiti kako se u Banneuxu od 15. siječnja do 2. ožujka
1933. godine Blažena Djevica Mari-
ja ukazala osam puta jedanaestogodišnjoj djevojčici Marietti Beco, najstarijoj od sedmero djece, rođenoj
25. ožujka 1921. godine, predstavivši se Djevicom siromaha. Kapela
ukazanja je sagrađena iste 1933. godine. Od tada svake godine u svetište dolaze stotine tisuća hodočasnika.
Gospina ukazanja i poruke službeno
je priznao biskup Liegea mons. LouisJoseph Kerkhofs 22. kolovoza 1949.
Josip Sakač
godine.
Bračni par Gregov proslavio je 50. godina braka, a upoznali su se u Banneuxu
➧ danas hrvatski nacionalni interes.Trećega, ujedno i zadnjega dana skupa, u četvrtak 26. rujna, predavanje o ulozi Katoličke Crkve u
očuvanju katoličkoga i kulturnog
identiteta Hrvata katolika u Bosni i
Hecegovini održao je dr. Ante Pavlović iz Mostara. U predavanju, osla njajući se na povijesni razvoj katoličkog i kulturnog identiteta Hrvata u
BiH promatra ulogu Katoličke Crkve
od demokratskih promjena do danas. Naznačio je aktualni društveni,
politički, kulturalni i crkveni kontekst
te osobito promatrao što Katolička
Crkva konkretno čini na očuvanju i
daljnjoj izgradnji očuvanja kulturnog
i vjerskog identiteta Hrvata u BiH. U
tome je posebno obradio pitanja
uspostave nuncijature Svete Stolice,
potpisivanja Temeljnog ugovora,
uspostave Biskupske konferencije
BiH (njezina uloga i njezina tijela),
nastojao odgovoriti što Katolička
Crkva čini na svekolikom djelovanju,
kulturnom, socijalnom i političkom i
sl. Promatrao je također ulogu Katoličke Crkve u rješavanju političkog
pitanja, uspostave i institucionalne
jednakopravnnosti hrvatskog naroda
u BiH u odnosu na Bošnjake i Srbe,
poglavito problematiku nepravednog
Daytonskog sporazuma, koji je dekonstruirao Hrvate i obespravio ih
gotovo na svim područima njihova
života.
Skup je završio okruglim stolom
tijekom kojeg se razvila plodna dis -
kusija. Na kraju je nekoliko riječi kazao mons. Sudar koji je potaknuo
okupljene neka i dalje ustrajno vrše
svoju pastoralnu službu među svojim
hrvatskim katoličkim pukom u Zapad noj Europi. Delegat Komadina je
zahvalio svima na sudjelovanju.
Misna slavlja tijekom skupa predvodio je mons. Sudar u suslavlju s
voditeljem HKM Bruxelles fra Tomom
Anđićem i voditeljem HKM Rotterdam
fra Jurom Tokalićem, dr. Antom Pavlovićem, dr. Slavkom Sliškovićem,
ravnateljem fra Josipom Bebićem i
delegatom za Sjedinjene Amerčke
Države dr. vlč. Matom Bižacom. U
utorak je bilo i pokorničko bogoslužje koje je pripremio dr. Slišković.
Tekst i snimke: Adolf Polegubić
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
9
obljetnice
TRAUNREUT
H
Proslavljena 40. obljetnica misije
rvatska katolička misija (HKM)
Traunreut proslavila je u subotu
28. i nedjelju 29. rujna 40. ob ljetnicu djelovanja. Svečano misno
slavlje u tom je povodu u crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Pallingu,
u nedjelju 29. rujna, predvodio sara-
da riječ Božja nosi. Blago onom koga
riječ Božja dohvati do srca“, kazao je
kardinal Puljić. U nastavku propovijedi
osvrnuo se na 40. obljetnicu misije.
Kazao je kako su mnogi naši ljudi iz
raznih razloga došli u Bavarsku.
„Mnogi su pobjegli i od komunističkog
dinalu na pohodu toj hrvatskoj misiji te
mu je u znak zahvalnosti predao umjetničku sliku na kojoj je sv. Leopold
Bogdan Mandić, rad članice misije
Mirne Grafina. Ujedno je podsjetio
kako se toga dana otvara i izložba slika hrvatskih umjetnika s područja mi-
Misno slavlje u crkvi Presvetoga Otkupitelja u Traunreutu predvodio je delegat vlč. Ivica Komadina
jevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić
u zajedništvu s delegatom za hrvatsku
pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Koma dinom, župnikom te njemačke župe
fra Vislavom Krijanom, voditeljem
misije fra Mogomirom Kikićem, fra
Ivom Božićem i dušobrižnikom u HKM
Traunreut fra Pavom Filipovićem. Kardinal Puljić je ujedno podijelio sakramet potvrde jedanaestorici krizmanika
(šest mladića i šet djevojaka). Bilo je
to misno slavlje u kojem su uz Hrvate
sudjelovali i njemački vjernici.
Oca kardinala i sudionike misnog
slavlja pozdravio je o. Krijan, čestitavši 40. obljetnicu misije. Potom je
dobrodošlicu ocu kardinalu i okupljenima vjernicima uputitio o. Kikić, pritom istaknuvši kako je to veliki dan za
tu hrvatsku katoličku misiju.
Kardinal Puljić je u nadahnutoj
propovijedi na hrvatskom jeziku, nakon koje je pročitan i sažetak na njemačkom jeziku, istaknuo kako svake
nedjelje slavimo Kristovo uskrsnuće što
je ujedno i temelj naše vjere. „Mi živimo od tog događaja, od živoga Kris ta, kojega doživljavamo u svakoj sv.
misi. Po opraštanju čovjek postaje slobodan, a Bog ga je za slobodu stvorio. Praštanje ne ide bez Božje milosti,
a praštanjem postajemo bliži jedni
drugima. Nema obraćenja, ako čovjek ne povjeruje riječi Božjoj. Pritom je
važno riječ Božju čuti srcem, jer ga ta-
10
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
režima. Ova je misija osnovana baš u
vrijeme završetka Hrvatskog proljeća.
Tada su se mnogi naši ljudi ovdje skrasili. Tada je misija započela svoje djelovanje u kojoj su naši ljudi u ovom
kraju njegovali vjeru koju su sa sobom
donijeli iz svog rodnog kraja i zavi čaja. Danas je ujedno i trenutak zahvaljivanja. Hvala Bogu što su uza se
imali svećenika. Bit je misije bilo
okupljanje i izgrađivanje zajednice.
Naši su ljudi u misiji tražili utjehu, tu
su brisali svoje suze, liječili svoje rane,
pogotovo u vrijeme Domovinskog rata. I sam sam svjedok tog rata jer sam
preživio četiri godine u Sarajevu i slušao granate. Danas sam Bogu zahvalan da sam preživio. Misija je također
nešto što je vjeru potvrđivalo. Tu se riječ Božja navjštala s kojom smo se
hranili. Trenutak jubileja je u blagoslovu svih onih koji su nam pomogli da
ostanemo ljudi, vjernici”, kazao je kardinal Puljić koji je ujedno potaknuo
krizmanike neka ostanu vjerni Kristu, a
pozvao je njihove roditelje i kumove
da im i nadalje budu u životu potporom. „I vi, mladi, možete snagom vjere preporoditi svijet. Zato vas hrabrim,
ne dajte se zavesti zavodljivošću ovog
svijeta. Neka vam Isus bude i put i istina i život”, istaknuo je kardinal Puljić
u propovijedi. Krizmanici i okupljena
zajednica obnovila je krsna obećanja.
Na kraju je o. Kikić zahvalio ocu kar-
Prigodni dar kardinalu Puljiću u ime župne zajednice predao je o. Kikić
sija u „Heimathaus” u Traunreutu u povodu misijske proslave. O. Kikić je
ujedno kardinalu Puljiću predao prigodnu čestitku uz novčani dar misijske
zajednice. Misno slavlje završilom je
zajvalnom pjesmom „Te Deum”. Misno
slavlje uveličali su svojim nastupom misijski zborovi pod vodstvom prof. Josipa Perčinlića i misijskog pastoralnog
suradnika Josipa Vrdoljaka.
Dan prije, u subotu 28. rujna misno slavlje u crkvi Presvetoga Otkupitelja u Traunreutu, u kojoj se vjernici iz
Zahvalno misno slavlje u Pallingu predvodio je i propovijedao kardinal Vinko Puljić
misije okupljaju na središnje nedjelno
misno slavlje, predvodio je delegat
vlč. Ivica Komadina u zajedništvu s
prelatom Josefom Obermaierom, zaduženim za dušobrižništvo katolika
drugih materinskih zajednica u Nadbiskupiji München-Freising, prvim voditeljem misije fra Berislavom Nikićem, o. Kikićem, o. Filipovićem i s još
šest hrvatskih i njemačkih svećenika.
Misnom slavlju pribivali su i deken
dekanata Baumberg u kojem je i HKM
je skupina mladih iz misije „Blagi lahor“ pod vodstvom Josipa Vrdoljaka.
Slavlje je nastavljeno zajedničkim
objedom u obližnjoj dvorani župe
Presvetoga Otkupitelja. Čestitku za
40. obljetnicu misije uputio je prelat
Obermaier prenoseći pozdrave münchenskog nadbiskupa kardinala Reinharda Marxa, dekan vlč. Huber, fra
Berislav Nikić koji je podsetio na nastanak misije i početak njezina samostalnog djelovanja, fra Nediljko No-
obljetnicu misije uputili su i hrvatski generalni konzul Uzorinac, voditelj HKM
München i predstavnik Bavarske regije
fra Boris Čarić, učteljica hrvatske nastave Martina Ivančičević te na kraju o.
Kikić koji je zaslužnima predao prigodne darove.
U bogatom programu između ostlih nastupio je misijski mješoviti zbor
pod vodstvom prof. Josipa Perčinlića,
David Sentić solist na gitari u pratnji
skupine „Laetitia“ iz Bad Reichenhalla,
skupina djece iz Heldensteina, skupina
„Nova nada — Usora“, skupina „Ptice
nebeske“ iz Grassaua, skupina djece
iz Burghausena, Dean N. A. Šipura i
skupina „Seke“ iz Traunreuta, kolo na
samici izveo je pastoralni suradnik iz
HKM Rosenheim Mirko Kapetanović,
nastupio je guslar i diplat Tomislav Kovač, misijska dječja folklorna skupina
pod vodstvom Danice Brodarić, nekoliko točaka na glasoviru izveo je prof.
Perčinlić, nastupili su i Josip Vrdoljak,
fra Pavo Filipović i Klara Lidinger, skupina „Seke“ iz Traunreuta, skupina
„Blagi lahor“ iz Freilassinga. Na kraju su sve skupine izvele skladbe „Samo
Svečana akademija održana je u dvorani „K1“ u Traunreutu
Traunreut vlč. Hans Huber i generalni
konzul Generalnog konzulata R. Hr vatske iz Münchena Petar Uzorinac.
Delegat vlč. Komadina je u propovijedi istaknuo kako od početka svoga
življenja ljudi traže Boga i na razne
načine nastoje odgovoriti na pitanje
zašto smo na svijetu i kamo vodi ovaj
naš zemaljski život. „Tko je Isus za mene, pitanje je koje možemo postaviti i
u 40. obljetnici ove hrvatske zajednice. Taj odgovor u sebi ujedno uključu je i vjernički identitet. Onaj tko je Isusov nema se čega bojati. U toj su vjeri živjeli Hrvati koji su ranije ili kasnije došli u Njemačku“, kazao je delegat vlč. Komadina potaknuvši vjernike
neka vjera u Boga bude i naša snaga
za budućnost. Misno slavlje uveličala
rac Kevo — voditelj HKM Rosenheim
koja je osnovana istoga dana kada i
HKM Traunreut, i drugi istaknuti gosti.
Organiziran je toga dana i susret
kardinala Vinka Puljića s krizmani cima.
Četrdeseta obljetnica misije sveča no je proslavljena u večernjim satima
toga dana progodnom akademijom u
dvorani „K1“ u Traunreutu. Kardinal
Puljić je u progodnom govoru istaknuo
kako polazeći u svijet sa sobom uvijek
treba ponijeti četiri majke — svoju rođenu majku, majku domovinu, majku
Crkvu i Isusovu i našu Majku Mariju.
„Naš narod je sačuvao sebe kroz pobožnost Majci Božjoj“, kazao je kardinal koji je potom otpjevao pjemsu „Tebi, majko, misli lete“. Čestitku za 40.
je u Bogu mir“ i „Odu radosti“. Proslavi je prethodila duhovna obnova.
Hrvatska katolička misija osnovana je 12. rujna 1973., a broji više od
3.000 Hrvata katolika. Misiju od 1.
rujna 2000. vodi fra Mogomir Kikić,
član Franjevačke provincije Bosne
Srebrene. Dosad su voditelji misije bili fra Berislav Nikić, član Franjevačke
provincije Presvetoga Otkupitelja sa
sjedištem u Splitu, a nakon njega svećenici Krčke biskupije don Anton i don
Mladen Mrakovčić. Od 1. travnja
1994. u misiji je službeno kao pastoralni suradnik zaposlen Josip Vrdoljak,
a od 2012. u misiji kao dušobržnik
djeluje fra Pavo Filipović, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene.
Tekst i snimke: Adolf Polegubić
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
11
GODINA VJERE
Piše:
dr. Ivan
Bodrožić
Vjerovati srcem
Vjerovati srcem znači da se očekuje vjerovati cijelim svojim bićem, budući da srce predstavlja cijeloga čovjeka.
Ž
ivimo u svijetu kojim dominira najčešće nisu ostvarivali ono istinsko i
vjerski formalizam, velika površ- potpuno zajedništvo života. Zato ih je
nost i relativizam glede pozna- Bog prekoravao i tražio od njih da se
vanja Boga. Čovjeka se uvjerava da
ne zadovoljavaju obredima, nego da
ima mnogo važnijih sadržaji, nego vjeruju srcem.
što je pitanje Boga i vjere u njegovu
Osim toga u Svetom pismu ne naživotu. Pa i onda kad se govor o Bo- lazimo, kao što danas činimo u naše
gu ne otklanja kao sasvim suvišan, ne- doba, da se o vjeri govori kao o činu
potreban i štetan, potpuno ga se mi- razuma, nego prije svega o činu srca.
nimalizira i marNe vjeruje se paginalizira. A što
meću i glavom,
S Bogom se ne može graditi
se tiče vjere, ni
nego se vjeruje
djelomičan, kratkotrajan i
nju se ne uklanja
srcem koje je orprivremen odnos, nego saiz ljudskog vidogan ljubavi, te je
mo odnos cjelovitog darivakruga, nego se
čovjek pozvan isradije iskrivljuje
tinski i s ljubavlju
nja i predanja. Ne može se
autentično poipristupi vjeri, to
graditi odnos na temelju
manje vjere. U
jest Bogu. Čitajuljudskog mišljenja, nego
suvremenom svići starozavjetne
onaj odgovora vjerom kojom
jetu vjeru, koja se
tekstove, napose
se razum uzdiže do istine.
predstavljala kao
psalme i proročke
neponovljiv i jespise, vidimo da
dinstven odgovor na prisutnost živoga
se Bog ne umara pozivajući svoj nau Boga u vlastitom životu, neutralizira rod da bježi u otpad i bezakonje u kose na takav način da ju se zamijenju- je je upao zato što njegova vjera nije
je ljudskim mišljenjima o Bogu. Stoga bila vjera srca, to jest vjera ljubavi prese u svijetu u kojem živimo vjeru se ma njemu, nego izvanjskih obreda.
smatra jednim od mišljenja ili stavova
Doista, samo se srcem može istino Bogu, a ne neponovljivim činom, to ski vjerovati, a svaki drugi oblik odjest jedincatim odgovorom na Božju nosa s Bogom, koji nije čin vjere srca,
objavu. A budući da se stvara ozrač- iskrivljeni je odnos s Bogom. Toga je
je da svatko o Bogu može imati, pa bio svjestan i veliki obraćenik sveti Pačak, štoviše, da ima pravo, na svoje vao, kojemu kao pripadniku farizejske
mišljenje, onda je sasvim jasno da se sljedbe nije bio stran vjerski formalipokušava hrpom mišljenja zamijeniti zam, da bi nakon obraćenja, svjestan
istina o Bogu koji se je objavio i koju
je sam o sebi jasno i nedvosmisleno
Samo ako znamo biti vjeroizrekao.
Vjera i ljubav
No problem formalizma u odnosu
prema Bogu nije novi problem. To je
problem star koliko je star i čovjek, te
je od njega trpio i izabrani Božji narod koji je trebao biti narod vjere. Istina, tako su se i zvali i na to bili i ponosni, ali njihova vjera nije znala uvijek nadići granice formalnog odnosa
prema Gospodinu. Često su se zadovoljavali da obave svoje religiozne obrede ili da obave molitve i postove, te
su odnos s Bogom svodili na trenutke
bogoštovlja ili par minuta u danu, dok
12
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
dostojni svjedoci Božje ljubavi, to jest ako vjerujemo svim
srcem, onda smo vjerodostojni vjernici, osposobljeni, snagom svoga srca, ljubavlju i
umom, druge uvoditi u zajedništvo Božjeg srca.
svojih zabluda, nastojao ih i ispraviti
otkrivajući autentičnu ljubav Božju.
Stoga u Poslanici Rimljanima, pozivajući svoje vjernike na vjeru, tvrdi da o
njoj ovisi spasenje: „Jer ako ustima
ispovijedaš da je Isus Gospodin, i
srcem vjeruješ da ga je Bog uskrisio
od mrtvih, bit ćeš spašen. Doista,
srcem vjerovati opravdava, a ustima
ispovijedati spasava“ (Rim 10,9—10).
Vjera i cjelovitost
Nadalje, ovaj poziv da se vjeruje
srcem uvijek je dodatno pobliže označen. Ne samo da je trebalo vjerovati
srcem, nego se naglašavalo svim
srcem. A vjerovati srcem značilo je da
očekuje od njih da vjeruju cijelim svojim bićem, budući da srce predstavlja
cijeloga čovjeka. Time se potvrđivalo
kako je Bogu bilo stalo do uspostave
cjelovitog zajedništva. Kao što je on
sebe davao potpuno za čovjeka, tako
je očekivao od čovjeka da u zajedništvo vjere i života ne ulazi djelomično
nego potpuno svim srcem, to jest cijelim bićem. Onaj tko se zadovolji djelomičnim čašćenjem Boga ili mu daje
doziranu ulogu u svom životu, takav
pokazuje da ne poznaje Boga dovoljno, a kao logična posljedica toge je
da ga i neprikladno časti. Jer dok relativizam i svijet ljudskih mišljenja dovodi u pitanje ispravno shvaćanje Boga, dotle površnost ne dopušta korjenito razumjeti njegovu prisutnost u životu, a formalizam je uzrok da mu s
dužnim duhom ne iskazujemo čast. A
svim tim krivim poimanjima i stavovima korijen je u necjelovitom srcu, te se
na čovjeka odražava kao prava pošast i bolest.
Upravo zato i odnos vjere s Bogom pretpostavlja svijest ljubavi i cjelovitosti. Tako ni vjera, kao ni ljubav,
ne može biti parcijalna, niti se mjeriti
u postotcima ili živjeti na mahove. S
Bogom se ne može graditi djelomičan,
kratkotrajan i privremen odnos, nego
samo odnos cjelovitog darivanja i
predanja. Ne može se graditi odnos
na temelju ljudskog mišljenja, nego
onaj odgovora vjerom kojom se razum uzdiže do istine. Samo ako znamo biti vjerodostojni svjedoci Božje
ljubavi, to jest ako vjerujemo svim
srcem, onda smo vjerodostojni vjernici, osposobljeni, snagom svoga srca,
ljubavlju i umom, druge uvoditi u zan
jedništvo Božjeg srca.
BOTschAfT DEs DElEGATEN
BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.151
Toleranzedikt von Mailand
A
m Gedenktag der hl. Helena,
Erst vor dem geschichtlichen gen, die eine Ausbreitung des ChriSchutzpatronin der Pfarrei Hintergrund der systematischen Chri- stentums verboten. Die ChristenverfolRakovica bei Slunj im Bistum stenverfolgung im Römischen Reich gung erreichte ihren Höhenpunkt im
Gospić-Senj wurde dort am 18. Au- können wir die Tragweite der Mai- Jahre 303 als Kaiser Diokletian die
gust auf Initiative des dortigen länder Vereinbarung von 313 verste- Zerstörung aller Kirchen und die VerBischofs, Msgr. Mile Bogović, der hen. Historikern zufolge sei es schwer, brennung heiliger Schriften befahl und
1700. Jahrestag der Mailänder Ver- offizielle Angaben für die Christen- das Verbot der Gottesverehrung auseinbarung als nationales Fest began- verfolgung auf einer damals gelten- rief. In zehn großen Verfolgungswelgen.
den Rechtsgrundlage zu finden, trotz
len in mehr als drei Jahrhunderten
Die festliche Eucharistiefeier leite- der Tatsache, dass das Römische wurden Christen der Freiheit beraubt,
te der Erzbischof von Zagreb, Kardi- Reich staatsrechtliche Strukturen hatte.
gefoltert, getötet und in den Arenen
nal Josip Bozanić in Konzelebration Allein aufgrund ihres Christseins wur- des Römsichen Reiches wilden Tieren
mit dem Vorsitzenden der kroatischen den Menschen vom Kaiser Trajan und vorgeworfen.
Bischofskonferenz und Erzbischof von Hadrian verfolgt. Die Christen erDoch gerade das Blut seiner MärZadar, Želimir Puljić, dem Erzbischof kannten das Kaiserreich als die irdi- tyrer brachte das Christentum zum Ervon Rijeka Ivan Devčić, dem Bischof sche Macht zwar an, weigerten sich blühen. Zu einer Zeit als die Christenvon Šibenik Ante Ivas, dem
verfolgung am stärksten ausBischof des Bistums Gospićgeprägt war, schrieb der
Senj, Mile Bogović, und mit
christliche Schriftsteller Tertulrund 30 Welt- und Ordenslian (Ende 2. Jh./Anfang 3.
priestern sowie zahlreichen
Jh.) dieses: „Das Blut der MärGläubigen aus den Pfarreien
tyrer ist der Samen der Chrides Bistums Gospić-Senj.
sten“. Der deutsche KirchenZu Beginn des Festhistoriker und Priester des Erzgottesdienstes begrüßte Bibistums Köln, August Franschof, Msgr. Bogović, alle
zen, drückte das so aus: „DieAnwesenden mit den Worse Verfolgung wandelte sich
ten:„Hier wurde Europa einst
in einen entscheidenden
vor dem Angriff des Ostens
Kampf zwischen dem Chriverteidigt. Die Grenze zwistentum und dem Römischen
schen dem Osmanischen
Reich und endete in einem
Reich und dem christlichen
Sieg für das Christentum
In diesem Jahr feiern die Christen 1700
Europa verlief nur einige
durch Konstantin den Grohundert Meter von der Straßen“.
Jahre des freien Christentums. Eine zentraße in Richtung RakoviKaiser Konstantin wurde
le ökumenische Feier fand am 20. und 21.
ca… Wir dürfen erwarten,
im
Jahre
285 in Naissus (heuSeptember in Niš in Serbien statt, der Gedass hier auch heute die
te Niš) als Sohn des römiburtsstadt von Kaiser Konstantin, der das
Würde eines jeden christschen Offiziers und späteren
„Edikt von Mailand“ im Jahre 313 unterlichen und europäischen
römsichen Kaisers Constanzeichnet hat. Das Fest stand unter dem
Menschen verteidigt wird …“
tius Chlorus und der „großen
In diesem Jahr feiern die
Frau des heiligen VermächtLeitwort „Zur Freiheit befreit 313—2013“.
Christen 1700 Jahre des
nisses“ Kaiserin Helena, die
freien Christentums. Eine
aus einfachen Verhältnisses
zentrale ökumenische Feier fand am jedoch römische Götter oder gar den stammte, geboren. Der Überlieferung
20. und 21. September in Niš in Ser- Kaiser als ihren Gott zu verehren. Sie nach geht die Kreuzauffindung Jesu in
bien statt, der Geburtsstadt von Kaiser glaubten und verehrten den für sie ein- Jerusalem auf Kaiserin Helena zurück,
Konstantin, der das „Edikt von Mai- zig und allein wahren Gott — Jesus nachdem sie selbst im Jahre 312 Chriland“ im Jahre 313 unterzeichnet hat. Christus.
stin wurde.
Im ersten Jahrhundert wurden die
Das Fest stand unter dem Leitwort „Zur
Als Mutter hatte Kaiserin Helena
Freiheit befreit 313—2013“. Den fest- Christen nicht als eine Belastung oder sicherlich großen Einfluss auf ihren
lichen Gottesdienst leitete der offiziel- Bedrohung für das Römische Reich an- Sohn Konstantin, der durch die Unterle Gesandte von Papst Franziskus, der gesehen. Dies änderte sich aber als zeichnung des Mailänder ToleranzeMailänder Erzbischof Kardinal Ange- Kaiser Nero im Jahre 64 in Rom einen dikts die Religionsfreiheit für Christen
Brand legte und diesen den Christen im ganzen Römsichen Reich erwirkte.
lo Scola.
Mit der Mailänder Vereinbarung anhängte. Seitdem wurde das ChriDamit tritt das Christentum als eizwischen Konstantin und dem in Süd- stentum als eine feindliche, unerlaubne neue, gestärkte Religion hervor und
osteuropa regierenden Licinius wurde te Religion (religio illicita) für Staat bildet die Grundlage unserer heutigen
im Jahr 313 die Religionsfreiheit für und Mensch angesehen. Zu Zeiten Zivilisation.
das ganze Römische Reich ausgeru- des Kaisers Decius Mitte des 3. JahrIhr
Pfr. Ivica Komadina, Delegat
hunderts gab es staatliche Anordnunfen.
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
13
AKTUEllEs
VATIKAN
Erzbischof Zollitsch Apostolischer
Administrator von freiburg
Foto: A. Polegubić
Erzbischof
von Freiburg,
Dr. Robert
Zollitsch
P
apst Franziskus hat mit Wirkung
vom 17. 09. 2013. den Erzbischof
von Freiburg, Erzbischof Dr. Robert Zollitsch, zum Apostolischen Administrator des Erzbistums ernannt.
Die Ernennung gilt bis zum Amtsantritt
eines Nachfolgers. Gleichzeitig hat
Papst Franziskus abweichend von Art.
LIMBURG
29 Abs. 3 des Statuts der Deutschen
Bischofskonferenz entschieden, dass
Erzbischof Zollitsch das Amt als Vorsitzender der Deutschen Bischofskonferenz bis zum Ende der Amtsperiode
im März 2014 fortführt.
Der stellvertretende Vorsitzende
der Deutschen Bischofskonferenz,
Dankbar für den Besuch
des Kardinals
M
it Dankbarkeit haben Bischof Dr. Franz-Peter Tebartz-van Elst und das
Limburger Domkapitel den eindringlichen Appell des Heiligen Vaters
den Frieden zu suchen und die Einheit zu wahren aufgenommen.
Dies geht aus der gemeinsamen Erklärung des Bischofs von Limburg und des
Limburger Domkapitels zum Abschluss des Besuches von Giovanni Kardinal
Lajolo im Bistum Limburg vom 14. September, dem Fest Kreuzerhöhung, hervor. In der Erklärung sichert der Bischof zu, dass er alle Kosten für die Baumaßnahmen auf dem Domberg umgehend im Bischöflichen Ordinariat feststellen lassen und der Sonderprüfung einer Kommission zugänglich machen
wird, die er beim Vorsitzenden der Deutschen Bischofskonferenz erbeten hat.
Der Abschlussbericht der Kommission, der alle Kosten, die Finanzierung und
die eingeschlagenen Verfahrenswege überprüft und erfasst, werde offengelegt. Bischof Dr. Franz-Peter Tebartz-van Elst bringt erneut seinen festen Willen
zum Ausdruck, bei der Leitung der Diözese von den Beratungsorganen
regelmäßig und verlässlichen Gebrauch zu machen, die dafür im allgemeinen und partikularen Kirchenrecht vorgesehen sind. Der Heilige Vater
wünscht, dass das Domkapitel diesen Weg aufmerksam und loyal begleitet.
Der Bischof vertraut darauf, dass die Konferenzen und Räte auf diesem Weg
dazu beitragen, die anstehenden Probleme im Geist der Offenheit und der
Geschwisterlichkeit zu lösen.
Giovanni Kardinal Lajolo war seit Montag, 9. September, im Bistum Limburg zu Gast. Zweck des Besuches war es, ein klares und differenziertes Bild
von der Situation der Diözese zu gewinnen und alle zum Verständnis füreinander und zur Einheit zu bewegen. Der Kardinal hatte dazu im Laufe der
Woche eine Fülle von Gesprächen mit Bischof, Domkapitel, Vertretern des
Priesterrates und der synodalen Gremien sowie weiteren Ordensleuten, Priestern und Laien geführt und wird den Heiligen Vater darüber ausführlich
informieren.
(StS); www.bistumlimburg.de
14
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
Bischof Norbert Trelle (Hildesheim),
äußerte sich erfreut über diese Entscheidung: „Auf diese Weise wird
sichergestellt, dass Erzbischof Robert
Zollitsch sein Mandat als Vorsitzender der Deutschen Bischofskonferenz
wie geplant fortführen kann. Die
sechsjährige Amtszeit endet im Frühjahr 2014. Ich bin dankbar, dass so
die von ihm angestoßenen Projekte
und Vorhaben in den kommenden
Monaten wie in Aussicht genommen
weitergehen können.“ Es sei ein gutes
Zeichen, dass Papst Franziskus den
Erzbischof von Freiburg weiterhin
als Vorsitzenden der Konferenz wünsche. „Ich bin Papst Franziskus dankbar für die Entscheidung, die das
Wohl des Erzbistums Freiburg berücksichtigt und zugleich unserem
Vorsitzendem den nötigen Rückhalt
gibt“, so Bischof Trelle.
www.dbk.de
KÖLN
Neuer
Weihbischof
K
öln hat einen neuen Weihbischof. Erzbischof Joachim Kardinal Meisner weihte Monsignore Ansgar Puff am 21. September
im Kölner Dom zum Bischof. Der 57Jährige ehemalige Leiter der Hauptabteilung Seelsorge-Personal wird für
den Pastoralbezirk Süd des Erzbistums mit rund 600.000 Katholiken
verantwortlich sein. Er folgt auf Heiner Koch, der seit März an der Spitze des Bistums Dresden-Meißen steht.
Kardinal Meisner vollzog die Weihe
gemäß kirchlicher Tradition durch
Handauflegung und Gebet. Weitere
Bischöfe legten Puff die Hände auf,
darunter Kurienkardinal Paul Josef
Cordes und der Vizevorsitzende der
Deutschen Bischofskonferenz, der Hildesheimer Bischof Norbert Trelle. In
seiner Predigt sagte Meisner, dass
ein Bischof "um der Erde willen Anwalt des Himmels und um des Menschen willen Anwalt Gottes in der
➧
Welt“ sei.
NAŠE ZAJEDNIcE
➧ Für seine künftige Aufgabe wählte Puff den Wahlspruch „Gerettet
durch seine Barmherzigkeit“ aus dem
Brief des Apostels Paulus an Titus.
Sein Bischofsstab wurde von dem
Künstler Anatol Ziba aus Togo gefertigt und zeigt in der Krümme die
Menschwerdung Gottes. Die Dekanate seines künftigen Wirkungskreises
überbrachten dem neuen Weihbischof Geschenke mit Bezug zu ihrer
Region, darunter ein Steuerrad für ei-
VATIKAN
Nadbiskup Eterović apostolski
nuncij u Njemačkoj
P
apa Franjo imenovao je nadbiskupa Nikolu Eterovića, dosadašnjeg glavnog tajnika Bis-
Monsignore Ansgar Puff neuer Weibischof
im Erzbistum Köln
ne Schiffstour über den Rhein, Siegburger Klosterlikör, Zuckerrüben oder
eine Jahreskarte für die Landesgartenschau 2014 in Zülpich.
Ansgar Puff, Mitglied der neuen
geistlichen Gemeinschaft „Neokatechumenaler Weg“, wurde am 8. Januar 1956 in Mönchengladbach geboren. Er arbeitete zunächst als
Sozialarbeiter und studierte dann in
Bonn Theologie. 1987 empfing er
die Priesterweihe. Nach Kaplansjahren in Köln wurde er 1996 Pfarrer in
Düsseldorf, wo er von 2004 bis
2012 stellvertretender Stadtdechant
war. Im vorigen Jahr berief ihn Meisner zum Leiter der Hauptabteilung
Personal. Entsprechend den kirchlichen Regeln für Weihbischöfe wurde Puff auf den Titel des untergegangenen Bistums Gordo in der heutigen
Türkei geweiht. 2009 gehörte der
Geistliche zu den Organisatoren der
„Missionale Düsseldorf“. Bei der elftägigen Aktion gingen etwa 70 Priester mit Laien auf die Straße, um mit
Passanten ins Gespräch zu kommen.
Monsignore Ansgar Puff ist Leiter
im Referat Internationale Katholische
Seelsorge des Erzbistums Köln. Delegat für Kroatenseelsorge Pfr. Ivica
Komadina hat Monsignore Puff gratuliert.
Text und Foto: www.erzbistum-koeln.de
KASSEL
kupske sinode, apostolskim nuncijem u Njemačkoj, javio je Radio Vatikan. Za novog glavnog tajnika Biskupske sinode Papa je postavio
mons. Lorenza Baldisserija koji je
do sada obnašao službu tajnika
Kongregacije za biskupe.
Papa je također prihvatio odreknuće od službe, zbog navršene dobi predviđene Zakonikom kanonskog prava, kardinala Manuela de
Castra na službu glavnog pokorničara i na njegovo mjesto imenovao
kardinala Maura Piacenzu dosadašnjeg pročelnika Kongregacije za
kler. Za novog pročelnika Kongregacije za kler imenovao je mons.
Beniamina Stellu, dosadašnjeg
predsjednika Papinske crkvene akaIKA
demije.
s ljubavlju iz Kassela
G
lavna proslava 1100.
ro đen dana
grada Kassela bila
je 15. rujna. I tamošnja hrvatska
zajednica veoma
se aktivno bila
uk jlučila u proslavu. Proslava je započela i sudjelovanjem Hrvata u svečanoj povorci gradom, koje je bilo
od mnogih zamijećeno. Tu su se isticala i hrvatska djeca i mladi. Obučeni u narodnu
noš nju dostojanstveno su pred stavljali domovinu.
Tijekom dana
Hrvati su imali
štand na Friedrichplatzu na kojem se
moglo dobiti pića karakteristična za
hrvatske krajeve, kao i domaće kolače koje su pripremile vrijedne domaćice. Sve je to bilo ponuđeno
građanima, koji su davali dobrovoljne priloge. Prilozi koji su se tamo
skupili, kao i oni koje su različiti donatori poklonili bit će namijenjeni
Dječjoj bolnici u Bistri, kraj Zaprešića. Akciju, koju je u povodu proslave 1100. obljetnice grada Kassela
organizirala Hrvatska katolička misija Kassel nazvana je „Mit Liebe
aus Kassel“. Akcija će se nastaviti te
se pozivaju svi ljudi dobre volje na
D.
sudjelovanje.
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
15
Naše zajedNice
MARIA STERNBACH
V
Bez Boga nema radosti!
jernici iz Hrvatske katoličke misije (HKM) Giessen hodočastili
su o blagdanu Gospe Žalosne,
u nedjelju 15. rujna, u marijansko svetište Maria Sternbach kod Florstadta.
Okupili su se u Wickstadtu, nedaleko
od Florstadta. Voditelj misije fra Ma-
vijedi je istaknuo kako se u cijelom
katoličkom svijetu Gospa slavi jer je
ona začela i rodila Sina Božjega —
Isusa Krista. „Zato vjernici na poseban način štuju i mole Blaženu Djevicu Mariju, jer je ona primjer i uzor
svima nama. Marija je prihvatila vo-
prihvatila Božju volju. Marija je primjer nama kako bismo i mi trebali prihvaćati Božju volju. Marija — Gospa
Žalosna nam je primjer kako bismo i
mi trebali privaćati svakoga čovjeka
jer smo svi djeca Božja. Marija je sve
to uspjela jer je Bog bio s njom cijeloga njezina života. Marija poručuje
svakome od nas da svoje srce ispunimo Bogom, ako želimo širiti radost u
Misno slavlje ispred Gospine kapele predvodio je o. Ante Bilić uz koncelebraciju o. Marijana Petričevića
rijan Petričević blagoslovio je okupljene vjernike i automobile, nakon čega se išlo u ophodu uz molitvu krunice i pjevanje hrvatskih marijanskih
pjesama do Gospine kapele. Vjernici
su naizmjence nosili križ u kojem je relikvija Svetoga Križa.
Misno slavlje služeno je ispred
Gospine kapele, a predvodio ga je
voditelj HKM Mainz fra Ante Bilić koji je ujedno i propovijedao. U propo-
RÜSSELSHEIM
lju Božju uza sve poteškoće i nejasnoće. Prihaćamo li mi volju Božju? I
onda kad ništa ne razumijem i onda
kad ne ide onako kako bih ja želio.
Pogotovo ako me nešto teško pogodi.
Jesam li spreman i tada prihvatiti volju Božju kao Marija i reći — neka mi
bude Bože po Tvojoj volji i riječi. Danas slavimo blagdan Žalosne Gospe
jer je Marija imala bolnih, žalosnih
trenutaka. Unatoč tome Marija je
Novi voditelj misije
N
edavno je
službu voditelja
Hrvatske katoličke
misije Rüsselsheim
preuzeo fra Ante
Marković koji je
na tu službu do šao s mjesta dušobrižnika u HKM
München. U Rüsselsheimu je zamijenio dugogodišnjeg voditelja misije fra Berislava Nikića. Obojica su članovi Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. U
suslavlju u svečanom misnom slavlju, tijekom kojega je fra Ante Marković
uveden u službu, bio je delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica
Komadina, koji mu je zaželio uspješno djelovaje. Fra Berislavu Nikiću zahvalio je na dosadašnjem djelovanju.
n
svijetu. Ako i sami želimo biti radosni i sretni, moramo imati Boga u svom
srcu. Bez Boga nema radosti. Primimo Boga u svoje srce i bit će radosti
u nama i oko nas“, poručio je fra Ante Bilić. „Koliko ima ljudi danas koji
se klanjaju zlatnim teladima — novcu,
položaju i sl. Vjerujem da svakodnevno pratite i vidite da je i u našem
narodu narod tvrde šije, koji je zastranio s puta pa bira sebi one koji
mu prave zlatnu telad, umjesto da
izabere one koji će ga voditi prema
Bogu, koji će mu pokazati put koji ga
može usrećiti, a ne put koji odvodi od
Boga, od mira i radosti. Molimo Mariju, Majku žalosti, da svrne svoj pogled i da nas zagovara kod svoga Sina Isusa — nas, naše obitelji, naš
hrvatski narod, da se vratimo svome
Bogu, da za njim idemo, i vjerujem
da će tada biti radosti, mira i veselja
i u našim obiteljima i u našem narodu, u cijeloj Crkvi i cijelom svijetu“,
zaključio je fra Ante Bilić.
Nakon misnog slavlja ispred crkve
je pripremljen zajednički agape. Hodočašće je završilo blagoslovom u kapeli, a vjernici su imali prigodnu i za
osobne molitve. Voditelj misije o. Petričević je zahvalio vjernicima na odazivu i pozvao ih na to, već tradicionalno, hodočašće Gospi u Maria
Sternbach i sljedeće godine.
Tekst i snimka: Adolf Polegubić
16
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
REUTLINGEN
Bagoslov djece na početku školske godine
Snimio: P. Ćuk
U
sve tri hrvatske katoličke zajednice Reutlingenu, Metzingenu i
Tübingenu, u nedjelju 22. rujna,
u prepunim crkvama služena je sv. misa tijekom koje su blagoslovljeni učenici i studenti na početku nove školske
BERLIN
I
godine. Misna slavlja predvodio je vlč.
Ivica Zrno uz sudjelovanje voditelja zajednica vlč. Ante Kutleše, a pjevao je
dječiji zbor pod ravnanjem pastoralne
suradnice s. Mirjam Laco. U propovjedi vlč. Zrno je kazao da je tako velik
Mladi na noćnom klanjanju
deja za „Nightfever“
potječe iz 2005. sa
Svjetskog skupa mladih u Kölnu, kada je
dvoje mladih iz Bonna
po prvi put došlo na ideju i organiziralo noćno
klanjanje. Od toga trenutka ta se inicijativa
proširila po cijelom svijetu te se mladi rado
skupljaju u crkvama i
klanjaju se Gospodinu
pred Presvetim Oltar skim Sakramentom. Kla njanje se organizira petkom ili subotom navečer
te se nudi kao alterna tiva mladima, koji umjesto da izađu u disco klubove ili kafiće, okupljaju se u crkvama i kroz
pjesmu slave Gospodina. Crkva je u takvim
broj mladih velika radost za njihove
obitelji, te hrvatske zajednice i cijeli
hrvatski narod zaželjivši im mnogo
zdravlja i sreće u novoj školskoj godini i da ne zaborave posjećivati hrvatAnte Kekez
sku dopunsku školu.
prigodama osvijetljena
uglavnom svijećama, te
mladi imaju prigodu zapisati svoju molitvu ili
razgovarati sa svećenikom.
Takav način klanjanja i molitve u Berlinu se
redovito održava u crkvi
Sv. Bonifacija. Tako je u
subotu 21. rujna s početkom u 21 sat započelo klanjanje, a na kojemu su mladi iz Hrvatske katoličke misije u
Berlinu predvodili i animirali pjevanje. Vrlo su
lijepo odsvirali i otpjevali nekoliko duhovnih
pjesama na hrvatskom
jeziku te su na taj način
potakli prisutne da se
lakše otvore Bogu i njegovim poticajima za njihov budući život.
fra Ivan Macut;
www. franjevci-split.hr
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
17
NAŠE ZAJEDNICE
KELKHEIM
Proslavljena Gospa — zaštitnica župe
H
rvatska katolička župa MainTaunus/Hochtaunus proslavila
je u nedjelju 22. rujna svoju zaštitnicu — Gospu Velikoga hrvatskog
krsnog zavjeta. Svečano misno slavlje
u tom je povodu u punoj crkvi Sv. Dio-
crkve započeta je u 9. stoljeću, a radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar
Zvonimir do 1078. godine. Franjevac
Lujo Marun pronašao je dio kamene
trojne pregrade s pralikom Gospe od
Velikoga zavjeta 14. svibnja 1892.
vom „Ljubav — roditeljica i odgojiteljica života“ održao je fra Tomislav Dukić, a nakon toga je uslijedila diskusija roditelja i predavača. Predstavljena je knjiga Jelene Brezić „Savjeti za
život“ u kojoj se nalaze aktualne teme
Misno slavlje
predvodio je
i propovijedao
fra Tomislav Dukić
Predstavljena
je knjiga „Savjeti
za život“
Jelene Brezić
nizija u Kelkheimu predvodio fra Tomislav Dukić u zajedništvu s domaćinom župnikom fra Marinkomm Vukmanom. Prije misnog slavlja išlo se u
ophodu od sakristije kroz dvorište
ispred crkve te u crkvu, u kojem su mladi u hrvatskim narodnim nošnjama nosili sliku s reljefom Gospe Velikoga
hrvatskog krsnog zavjeta i položili je
ispred oltara. Sve je na početku pozdravio fra Marinko koji je ujedno predmolio posvetnu molitvu hrvatskog naroda Gospi - Kraljici Hrvata. O. Dukić
je u uvodnoj riječi kazao kako kao vjerici gledamo Mariju kao uzor i primjer
vjere. O. Dukić je u propovijedi pod sjetio kako većina hrvatskih katoličkih
misija i zajednica u Njemačkoj i u svijetu nosi ili ime bl. Alojzija Stepinca ili
se na poseban način utječe Majci Božjoj. „Današnji blagdan utisnimo u
srce kao dan sjećanja na važne događaje iz naše crkvene i nacionalne
prošlosti. Sjećajmo se slavnih doga đaja iz naše prošlosti i o tome učimo
svoju djecu. Čega se danas sjećamo,
što nam predstavlja ovaj lik kojeg smo
položili ispred oltara? Ovaj lik se zove pralik Gospe Velikoga hrvatskog
zavjeta, koji je ujedno nastariji lik Gos pe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz
druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je u crkvi Sv. Marije u Biskupiji
kod Knina. Nalazio se u crkvi Sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna
crkva kninskog biskupa. Gradnja
18
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
godine. Najvažnija rečenica koja je
napisana na tom liku jest 'Zdravo Kraljice, zdravo Djevice!' U sklopu proslave 13. stoljeća kršćanstva u Hrvata
1976. godine izrađena je replika toga lika u srebru i zlatu“, kazao je o.
Dukić. „Budimo ova živa Gospina slika koja je pošla kroz povijest i došla
do nas da naučimo i prihvatimo Gospinu poruku za budućnost, a koju su
davno prihvatili naši kraljevi“, istaknuo
je o. Dukić. Nakon obnove krsnih obećanja, fra Marinko je blagoslovio vjernike. Milodari te nedjelje bili su namijenjeni za potrebe Caritasa. Misno
slavlje uveličao je župni mješoviti zbor
pod vodstvom s. Magdalene Višić i
orguljskom pratnjom Hrvoja Barnjaka.
Pri izlazu iz crkve vjernicima su dije ljene sličice s molitvom i likom Gospe
Velikoga hrvatkog krsnog zavjeta. Za
sve vjernike je ispred crkve priređen
zajednički agape.
„Savjeti za život“
U Hrvatskoj katoličkoj župi MainTaunus/Hochtaunus sa sjedištem u
Kelkheimu, u subotu 28. rujna, predstavljena je knjiga „Savjeti za život“,
psihoterapeutkinje i teologinje Jelene
Brezić iz Münchena. U župnim su se
prostorijama sastali roditelji djece koja se pripremaju u toj hrvatskoj župi
za slavlja sakramenta potvrde i pričesti. Predavanje roditeljima pod naslo-
kao što su odgoj u obitelji, međuljudski odnosi, odnosi u braku, odnosi s djecom, granična pitanja (ovisnost, posesivnost, grijesi i promašaji,
rastavljeni…), posebno psihološki
učinci molitve.
Misa s mladima
U nedjelju 29. rujna središnje euharistijsko slavlje u Kelkheimu bilo je
posvećeno mladima misije. Euharistijsko slavlje u prepunoj crkvi Sv.
Dionizija predvodio je fra Tomislav
Dukić. Pripravnici za primanje sakramenta potvrde aktivno su se uključili u
misu sviranjem, pjevanjem i čitanjem.
Uključivanjem roditelja u katehezu njihove djece za slavlje prve svete pričesti i u pripravi za sakramenat ispovijedi otvara se najbliži i najsigurniji
put do srca djece i mladih. Ta povezanost u toj zajednici vidljiva je prije
mise, za vrijeme mise i nakon mise.
N. N.
MÜNCHEN
N
Novo misijsko osoblje
a svečanom misnom slavlju
koje se slavljeno na blagdan
Rođenja Blažene Djevice Marije, u nedjelju 8. rujna, u crkvi Sv. Mihaela u Münchenu mnogobrojnim
vjernicima je predstavljen novi dušobrižnik u misiji fra Ante Ivan Rozić, koji je odlukom uprave Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja dodijeljen toj misijskoj zajednici, nakon odlaska fra Ante Markovića na mjesto
voditelja HKM Rüsselsheim. Fra Ivan
je dvije godine svog redovništva pro-
Vjernici su izrazili dobrodošlicu o. Anti Ivanu Roziću
i s. Kristijani Branki Erak
S. Blagi
Vojković
zahvala za
sve dobro
koje je učinila
u misiji
veo djelujući u Hrvatskoj katoličkoj misiji Berlin. Zanimljivo je istaknuti da je
fra Ivan potekao iz hrvatskog iseljeništva, rođen je u Stuttgartu, a sada svoj
redovničko poslanje nastavlja među
hrvatskim iseljenicima.
Ujedno se na tom misnom slavlju
oprostila od brojnih vjernika s. Blaga
Vojković povodom odlaska u mirovinu, nakon 25. godišnje službe u misiji. Na njezino mjesto iz domovine
je stigla s. Kristijana Branka Erak, koja će preuzeti mjesto tajnice u misiji.
Misnom slavlju pribivale su časne
sestre iz Družbe sestara franjevki od
Bezgrešne iz Šibenika, na čelu sa svojom poglavaricom časnom majkom
s. Zdravkom Gverić i njenom zamjenicom s. Slavicom Bezjak.
Voditelj HKM fra Boris Čarić na
početku misnog slavlja pozdravio je
novog dušobrižnika fra Antu Ivana Rozića rekavši: „Fra Ivane, dobro nam
došao, i želim ti da darove koje ti je
Gospodin udijelio siješ ovdje u našoj
misiji. Dobro došao i neka te Gospodin u tvom djelovanju prati svojim blagoslovom!.“ Fra Ivan je nakon uvod-
nog pozdrava predvodio misno slav lje. U propovijedi se osvrnuo na Isusove riječi iz evanđelja, ističući kako
Isus traži od nas da se odreknemo navezanosti na vlastitu obitelj, navezanosti na materijalne posjede, te navezanosti na zemaljske kriterije. U toj
navezanosti često zaboravljamo pitati, koji je Božji plan s nama, zaboravljamo tražiti izvor sigurnosti u Isusu. Krist traži nesebičnu ljubav od nas,
koliko nosimo svoje križeve je dokaz
koliko ljubimo Isusa, poručio je fra
Ivan. Misno slavlje su pjevanjem
uveličali članovi mješovitog zbora
HKM, uz potporu mladih svirača. Pjevače i svirače već godinama uvježbava i usavršava s. Nikolina Bilić.
Na kraju misnog slavlja fra Boris
je zahvalio s. Blagi Vojković na nesebičnom i predanom radu u velikoj ise ljeničkoj zajednici gdje je provela 25
godina i 9 mjeseci. Na službu u München sestra Blaga je stigla 1. siječnja
1988. i sve do 1. rujna ove godine je
obavljala službu tajnice i službu sakristanke u kapeli Bl. Alojzija Stepinca. Svojom jednostavnošću, marljivoš-
ću i plemenitošću s. Blaga-Ana obavljala je posao u župnom uredu, uvijek je bila spremna pomoći svima koji su tražili pomoć ili neki savjet u administrativnim poslovima. Kroz 25 godina službe upoznala je mnoge
hrvatske obitelji u Münchenu.
Fra Boris je uime cijele misijske
zajednice zahvalio s. Blagi za svaki
dan i svaku godinu koju je po Božjem
daru ugradila u misiju. S. Blaga se
kratkim govorom i zahvalom oprostila
od vjernika na misnom slavlju, kao i
brojnih članova misijskih skupina koji
su bili na nedjeljnom slavlju. Mlade
folklorašice su s. Blagi predale prigodni dar u znak sjećanja i duboke
zahvalnosti za sve godine koje je provela u zajednici.
Nakon oproštaja od sestre Blage
vjernicima je predstavljena nova časna sestra Kristijana Branka Erak koja
preuzima službu od s. Blage. S. Kristijana je završila religioznu pedagogiju i katehetiku na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je predavala vjeronauk u
školi. Fra Boris je s. Kristijani i fra Ivanu poželio da uvijek budu radosni
i veseli u pozivu svjedočenja Gospodina. „Nemojte nikada posustati na
Gospodnjem putu i budite uvijek sijači Gospodnjih darova svojim riječima,
a još više svojim životom i djelima“,
poručio je fra Boris. S. Kristijani i fra
Ivanu su također uručeni prigodni darovi u znak dobrodošlice u zajednicu.
Anđela Drmić; www.franjevci-split.hr
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
19
NAŠE ZAJEDNICE
ZAGREB
Nacionalna proslava zlatnoga jubileja Glasa Koncila
20
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
čite ideološke pritiske, posebno kad je
riječ o zauzimanju za život te dostojanstvo čovjeka, hrvatskog naroda i
Crkve.“ Zlatna obljetnica Glasa Koncila za kardinala Josipa Bozanića
ujedno je i poziv Glasu Koncila da se
neprestano obnavlja, kako bi mogao
biti u službi novog, koncilskog lica
Crkve. Misno slavlje je pjevanjem uve-
Vjekoslav Bajsić,Smiljana Rendić, Luka Depolo, Tomislav Janko Šagi-Bunić, Josip Ladika, Franjo Kuharić i Andrija Žic.).
Kardinal Bozanić je uručio zlatne
plakete zaslužnim djelatnicima Glasa
Koncila za izniman doprinos u djelovanju, stvaralaštvu i napretku Glasa
Koncila i njegovu služenju općemu
Snimka: Glas Koncila
U
utorak 1. listopada, pedeset godina nakon što je u distribuciju
pušten prvi broj katoličkih novina Glas Koncila, održana je u Zagrebu Nacionalna proslava zlatnoga
jubileja Glasa Koncila. Proslava je započela svečanim euharistijskim slavljem u zagrebačkoj prvostolnici. Među
okupljenim predstavnicima javnoga,
društvenoga i kulturnoga života, brojnim suradnicima i djelatnicima, čitateljima i podupirateljima jedinoga hrvatskog katoličkog tjednika, misno slavlje
s hrvatskim nadbiskupima, biskupima,
provincijalima i svećenicima predvodio
je zagrebački nadbiskup i metropolit
kardinal Josip Bozanić. Na misi su uz
brojne vjernike sudjelovali i predstavnici biskupijskih tiskovnih ureda iz svih
dijelova. U misno slavlje pozdravnim
riječima uveo je v.d. ravnatelja i glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan
Miklenić. Kardinal Josip Bozanić u svojoj je homiliji izrazio zadovoljstvo
okupljanja u zagrebačkoj prvostolnici
kako bi zahvalili Bogu za pedeset godina Glasa Koncila i to na spomendan
zaštitnice Glasa Koncila Male Terezije
od Djeteta Isusa.
Podsjetivši na sam nastanak lista,
njegove začetnike i njegovu ulogu u
povijesti hrvatskoga naroda i hrvatske
Crkve kardinal Bozanić istaknuo je
posljedničku povezanost Glasa Koncila i Drugoga vatikanskog sabora kazavši da je tjednik njegov hrvatski
plod, obzirom da ga je događaj Koncila pokrenuo. „Glas Koncila pojavio
se najprije kao odgovor na potrebu
da svećenici i vjernici budu informirani
o Drugom vatikanskom koncilu, a tijekom desetljeća od crkvenog izvjestitelja postao je forum, medij kroz koji
Crkva predstavlja svoje stavove i utječe na razvoj hrvatske sadašnjosti.
Glas Koncila je sudjelovao u svim velikim događanjima Crkve u hrvatskom
narodu“, istaknuo je kardinal Bozanić.
Podsjetivši da se Glas Koncila pojavio
kao glas Crkve koja je bila isključena
iz javnosti te je za vrijeme komunističkog totalitarizma uspio ostati jedini
slobodni list na koji državna vlast nije
izravno utjecala. „Činjenica da Glas
Koncila i tijekom godina 21. stoljeća
osporavaju neki predstavnici vladajućih političkih struktura i ideologija, pokazuje da su te novine očuvale neovisnost u odnosu na vladajuće i razli-
Za vrijeme svečane proslave Glasa Koncila u Dvorani „Vijenac“
ličao Folklorni ansambl SKUD-a „Ivan
Goran Kovačić“.
Nakon mise zahvalnice za 50.
godina stvaralačkog djelovanja Glasa Koncila proslava je nastavljena u
Dvorani „Vijenac“ na Kaptolu. Govore su održali zagrebački nadbiskup
kardinal Josip Bozanić, provincijal
Hrvatske franjevačke provincije sv.
Ćirila i Metoda o. Željko Železnjak te
dekan Katoličkoga bogoslovnog fakul teta Sveučilišta u Zagrebu dr. Tonči
Matulić. Posebnu pozornost okupljenih privukla je polusatna multimedijska retrospektiva Glasa Koncila. Uz
glazbene i filmske isječke na sceni su
nastupili predstavnici zajednica mladih Crkve u Hrvatskoj. Multimedijska
retrospektiva bila je upotpunjena i
kratkim radijskim fičerima o Glasu
Koncila, Malome koncilu te knjiškim
izdanjima Glasa Koncila, a zaključena je prikazivanjem fotografija pokojnih djelatnika zaslužnih za postanak i opstanak Glasa Koncila (Zorislav Lajoš, Gabrijel Đurak, Franjo
Šeper, Mijo Škvorc, Josip Turčinović,
dobru. Zlatne plakete primili su Vladimir Pavlinić, don Živko Kustić, Ruža
Sabolić, mons. Mijo Gabrić, mons.
Nedjeljko Pintarić, Tomislav Vuković,
Vojmil Žic, Željko Filetin, Vlado Čutura, Red bosonogih sestara Blažene
Djevice Marije od gore Karmela (Karmel Brezovica) te mons. Ivan Miklenić.
Uoči završnog govora i riječi zahvale glavnoga urednika novina i v.d.
ravnatelja Glasa Koncila mons. Ivana
Miklenića nazočnima se je obratio
dugogodišnji glavni urednik Glasa
Koncila, popularni „don Jure“ iz Pisama seoskog župnika, bard hrvatskoga — ne samo katoličkoga — novinarstva Živko Kustić, kaže se između
ostalog u priopćenju za novinare Glasa Koncila.
Temeljem objavljenih tekstova tijekom 50 godina izlaženja Glasa
Koncila bio je suputnik hrvatskog izvandomovinstva (iseljeništva i nacionalnih manjina u susjednim zemljama), u doba kada se u drugim medijima o Hrvatim izvan Hrvatske uglavn
nom nije moglo čuti ni glasa.
KNJIGA
Rad i nezaposlenost danas
„Rad i nezaposlenost danas“, zbornik, Hrvatski du šobrižnički ured, Frankfurt am Main, 2013., 158 str.
I
z tiska je izašao četrnaesti po redu
zbornik radova s pastoralnih skupova hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe, koje tradicionalno organizira Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta na Majni, a
koji je ujedno i nakladnik zbornika. U
zborniku su objavljna četiri predavanja s pastoralnog skupa
održanog od 8. do 12. lis topada 2012. u Tuheljskim
Toplicama u R. Hrvatskoj.
Tema skupa bila je „Pravo
na rad i nezapolenost u
suvremenim društvima“.
Zbornik je uredio dr. Adolf
Polegubić. U zborniku su
objavljena predavanja dr.
Josipa Grbca iz Rijeke o
pravu na rad, dr. Jerka
Valkovića iz Rijeke o dragovoljnom radu (volonterstvu) pod vidom navještaja novoga modela društva, dr. Vladimira Dugalića iz Đakova o svijetu rada u kontekstu današnje
krize socijalne države te
dr. Zorana Šućura iz Zagreba o siromaštvu i socijalnoj isključenosti nezaposlenih u Hrvatskoj.
Delegat za hrvatsku
pastvu u Njemačkoj vlč.
Ivica Komadina u predgovoru ističe kako se organizator skupa, Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta, za temu odlučio iz
dvojakog razloga. S jedne
strane to je tema koja je u
domovini, zbog velikog broja onih
koji traže posao kao i još većeg broja onih koji su nezaposleni, itekako
aktualna. S druge strane, zbog globalizacije i sve veće nezaposlenosti u
zemljama europske zajednice bilo je
važno poslušati što odabrani predavači žele i mogu reći o pravu na rad
i suvremenoj nezaposlenosti. Neka
ovaj četrnaesti po redu zbornik bude
kamenčić u mozaiku borbe protiv nezaposlenosti u suvremenim društvima
i ostvarenju prava na rad svakoga
čovjeka, zaključio je delegat vlč.
Komdina.
Prvi recenzent zbornika dr. Ante
Pavlović je istaknuo kako zastupljeni
autori kvalificirano i kompetentno obrađuju tematiku o pravu na rad i problemu nezaposlenosti u suvremenom
hrvatskom i europskom društvu. Temeljito su i znanstveno produbljeno,
oslanjajući se na relevantne crkvene i
civilne dokumente, kao i na recentnu
literaturu i istraživanja, uspjeli kritički
izložiti, prosuditi i vrednovati goruća
pitanja rada i nezaposlenosti u globalnom društvu zahvaćenu recesijom.
U tom kontekstu kritički su vrednovana
brojna gospodarska i socijalna pita nja, problematika tržišta rada, kapitala i dominacije različitih ideologija
i interesa, koje dovode u krizu ostvarenje istinskog dostojanstva čovjeka i
njegovih osnovnih prava. Autori su
uspjeli podastrijeti relevantne činjenice i probleme koji stavljaju najprije
čovjeka pojedinca, ali i cijelo društvo,
pred stvarnost suvremene otuđenosti,
socijalnih nepravda, interesnih ideologija i struktura koje iskorištavaju i
porobljuju čovjeka, ali i stvarnost njegovih naravnih i temeljnih prava, kao
što su pravo na dostojanstven rad i život. Uspjeli su izdvojiti i neka načela,
putove i načine rješavanja problema,
stavljajući na prvo mjesto dostojanstvo
i dobro ljudske osobe, potom obvezu
države da cjelovito vrednuje čovjeka
i omogući mu ostvarenje prava na
rad, ali i cijeloga društva da svojom
socijalnom osjetljivošću, društvenom i
kršćanskom solidarnošću, volonterstvom i na druge načine pridonese rješavanju navedenih problema.
Drugi pak recenzent
dr. Nikola Vranješ je dodao kako je tema rada
obrađena u nekoliko radova kroz koje se provlače misli iz socijalnoga
nauka Crkve o dostojanstvu i vrijednosti ljudskog rada, ali kroz koje
se, u isto vrijeme, nastoji
utvrditi razvitak filozofske i sociološke misli o
radu, te drama radništva
u suvremenim prilikama.
U tom smislu posebno se
obrađuju pitanja nezaposlenosti i siromaštva.
U zborniku se nalazi i
vrijedan rad o temi volontarijata koja je s temom rada bitno povezana. Volontersko zalaganje prikazuje se i na
društvenoj razini, ali se
poglavito prikazuju kršćanske motivacije i elementi volonterskog djelovanja. Dragovoljni angažman biva predstavljen kao oplemenjujući
element ljudske kulture i
sastavni element života Crkve. Kroz
sve svoje radove taj vrijedni zbornik
daje mnoge odgovore na neka ključna pitanja o ljudskom radu danas, o
položaju radnika, ali i o dostojanstvu
ljudskog života i ljudske osobe, o dostojanstvu obitelji, te o vrijednosti volontarijata. Vjerujemo, ističe dr. Vranješ, da kao takav zbornik predstavlja suvremen i bogat doprinos promišljanju o radu i suvremenoj socijalnoj
problematici.
Sažeci predavanja objavljeni su
na njemačkom jeziku.
Adolf Polegubić
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
21
Napisala i priredila: Željka Čolić
Drage mlade čitateljice i čitatelji!
L
istopad je stigao, a s njim i jesen. Za dobro raspoloženje
pripremili smo vam jesensku priču. Ostanite nam i nadalje
dobro uz lijepo jesensko vrijeme i odmorite se za vrijeme
predstojećih jesenskih praznika.
Slika: www.pixelio.de
djeČji kutak
Zanimljiva priča
Princeza i kiša
22
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
ma mirno sjediti pred zrcalom. Ona se od malena na to
navikla, ali nekad bi radije ostala nepočešljana. Ali to bi
bio skandal. Ona kao princeza mora uvijek izgledati lije po počešljano i sređeno, jer je princeza. Nitko nije znao
da bi ona nekad rado bila i neuređena. Tada bi mama
sigurno pala u nesvjest, a tata bi se naljutio. Pa, kao princeza ne možeš si dozvoliti nekakvu neurednost. I tako je princeza
došla do spoznaje da nikad ne
smije dozvoliti da kiša smoči njenu
kosu, jer bi onda opet morala mirno sjediti još pola dana pred zrcalom. U njena razmišljanja dopirali
su neki veseli glasovi iz vrta. Po
ovom kišnom vremenu dosad se to
nikad nije dogodilo. Svi bi uvijek
bili tihi. Znatiželjno krene prema
prozoru i ipak otvori malčite zavjesu i usudi se pogledati u veliki
vrt. Nije mogla vjerovati, što vidi.
Tamo su se djeca njihove nove kuharice veselo igrali. Trčali su i skakutali, loptali se, pa čak lovili kišne
kapljice. Tako su radosno izgledali da je princeza poželječa igrati
se s njima. U tom trenutku odluči
odbaciti svoju bojazan radi kiše i
pojuri van. Svi u dvorcu su se zapanjili vidjevši kako princeza izlazi u vrt. „Dogodilo se čudo”, viknu
kraljica, „moje molitve su uslišane, princeza se više ne boji kiše!” A, princeza je prvi put osjetila kapljice kiše na sebi i bilo joj je svejedno što će biti s frizurom i hoće li se
zmazati. Princeza je bila sretna, jer je prvi put smjela
biti neuredna i nepočešljana. Kraljica nije pala u nesvjest
i kralj se nije naljutio, dapače i oni su bili sretni zbog
princezinog oslobođenog „straha” od kiše. Kad su saznali pravi razlog princezinog „straha”, kralj je odmah uveo
u cijelom svom kraljevstvu „pravo djece na demokraciju”,
pa su djeca mogla sama odlučivati o nekim njima važnim
stvarima. I princeza je odsad sama odlučivala kakvu frizuru želi. Odlučila se za jednostavnu pletenicu. Kad
kiša pada, princeza tada veselo lovi kapljice kiše … n
Slika: Iva Baban
J
ednom davno, davno u jednoj čarobonoj zemlji živjeli su kralj i jedna kraljica. U njihovoj zemlji je sve bilo prelijepo i čarobno. Svi, plemići i seljaci, koji su
živjeli u njihovom kraljevstvu, bili su zadovoljni i sretni. U
čitavoj zemlji je vladao mir i sloga. Ali kralj i kraljica su
imali ipak jednu veliku brigu. Njihova kćer, prelijepa
princeza, od malena se bojala
kiše. Nikad nije htjela izlaziti van
u predivan vrt, kad bi padala kiša.
Nikad nije osjetila niti kapljicu kiše, jer se strašno bojala. Kad bi kiša počela padati, odmah bi se pozatvarali svi prozori i zavjese na
cijelom dvorcu, jer princeza nije
voljela kišu niti vidjeti. Kralj i kraljica su već sve moguće pokušavali da rješe tu poteškoću. Ispočetka
su mislili da će to samo od sebe
proći, ali u međuvremenu je princeza navršila već devet godina i
još uvijek je bilo isto stanje. Nije
pomoglo niti njihovo objašnjavanje vremenskih prigoda, niti kraljevski liječnik, pa čak niti dobra
vila. Više nisu znali što im je činiti, pa su se s tim pomirili. Pogotovo, kad nastaje jesenjsko vrijeme
cijeli dvorac padne u neku čudnovatu potištenost i prekrije ga kao
neka tamnna magla. „Kiša pada!”, žalosno javi dvorkinja svima u dvorcu radi priprema odgovarajućih mjera. Princeza odmah pojuri u svoju
zamračenu sobu i baci se mrzovoljno na svoj prelijepi veliki pozlaćeni krevet. Uh, što mrzim ovo vrijeme, pomisli
nezadovoljno. Sad nastaju dani bez sunca, bez izlazaka u vrt, bez topline. Baš je to bezveze. Kiša je tako strašna. Ne možeš se igrati vani, niti šetati, ništa ne možeš.
A, pogotovo to nitko nije znao, to je bila princezina tajna, kiša bi narušila njenu lijepu frizuru. Princeza je
ustvari imala predivnu dugu smeđu kosu, koju su stalno
njegovali. Njena dadilja, koja je bila i ujedno i njena frizerka, stvarno se uvijek trudila da princezi složi uvijek neku posebnu frizuricu. Zato bi princeza morala nekad sati -
SVijet MLadiH — juGeNdWeLt
Zaštitimo djecu i mlade od pornografije
„Velika pornografska epidemija“, kako je kritički oslikava jedna francuska karikatura,
zahvaća Europu u 19. st. — i nije je pustila do danas.
S
vako dijete koje posjeduje pa- sadržaja, nego i suzbijanje ekstremne
Postoje dakako različiti socijalni,
metni telefon (smartphone), osobpornografije za odrasle. Velika inter- moralni, religiozni i medijski pogledi
no (PC) ili prijenosno računalo netska poduzeća pozvana su i proz- na pornografiju. Pritom se ne smije za(laptop) ili „tablet“ (npr. iPad) može vana da imaju moralnu obvezu ugra- boraviti da iza pornografske industridanas za nekoliko sekundi doći do diti mehanizme, koji mogu blokirati ile- je stoji više interesnih skupina (lobija),
hrpe pornografskog materijala, od- galne pornografske slikovne i filmske ponajprije financijskih, ali i ideoloških
nosno pornografskog smeća. Već dje- sadržaje, napose brutalne scene sek- (pedofili, homoseksualci, transseksualca, a osobito mladi u odrastanju (teen- sualnog nasilja. Istodobno će se poja- ci, zagovornici tzv. „slobodne“ ljubaager), čiji roditelji ne obraćaju po- čati policijska odjeljenja za zaštitu dje- vi). Pornografsku industriju kao i prozornost na njihove internetske aktiv- ce od internetskog izrabljivanja te do- stituciju reguliraju zakonodavstva u
nosti, obilno i često koriste priliku i nijeti zakoni za učinkovitije hvatanje demokratskim zemljama, dok je ona u
posjećuju milijune internetskih porno- kako proizvođača tako i raspačivača većini nedemokratskih država strogo
grafskih stranica. Zato pojedini so- te potrošača ilegalne i brutalne prono- zabranjena, ali se prakticira u ilegaciolozi ovu generaciju nazivaju
li. Koliko god je spolni odgoj u
„porno-generacijom“. U povijesti
školama i društvu razbio mnoge
Djeca i mladi su osobito ugroženi porumjetnosti, kako književnoj tako
spolne tabue, toliko je pretjerano
nografijom. Prvotna uloga roditelja, ali
i likovnoj, bilo je do 19. st. neseksualiziranje povezano s porkoliko djela, koja su zbog prikanografijom donijelo i donosi broji društva, škole, Crkve i vlasti da ih se
zivanja gologa muškoga ili ženne probleme. Mnogi seksualni
od toga zaštiti, ne samo tehničkim
skoga tijela smatrana skandazločni pokazuju da seksualni
sredstvima, poput internetskih filtera,
loznim, a to znači naglašeno
ubojice i otmičari fantaziju za
nego brigom za djecu i njihovim odgoerotskim, a samim tim i društvesvoje zločine nalaze upravo u
jem u istinskoj ljubavi i za istinsku ljuno i moralno upitnim. Ipak je vepornografiji, osobito onoj tvrdoj i
ćini takvih djela klasične umjetzabranjenoj. Kao što kod mnogih
bav, pa i ljubav, koja dakako uključunosti ostala priznata njihova umljudi postoji ovisnost o internetu,
je zdravu spolnost kao veliki Božji dar.
jetnička dimenzija. „Velika portako postoje ovisnici o pornogranografska epidemija“, kako je
fiji. U Americi postoje i posebne
kritički oslikava jedna francuska kari- grafije. Svjetska porno-industrija, koja
medicinske ustanove za liječenje od te
katura, zahvaća Europu u 19. st. — i obrće i zarađuje ogromne svote novovisnosti. Pornografija usto uglavnom
nije je pustila do danas. Ne radi se tu ca, protivi se takvim mjerama, ali ih se
uništava zdravi obiteljski život, ponisamo o tiskanom pornografskom sadr- i ne plaši, jer je vrlo često na višoj tehžava ljudsko dostojanstvo, pa i kad su
žaju (novine, knjige, posebni časopisi ničkoj razini od nekih vlada, a „rupa u
u pitanju odrasli. Pornografsko izrab— jedan od najpoznatijih je ovih dana zakonu“ se uvijek može naći.
ljivanje ljudi, osobito djece, maloljetPornografija je izravno prikabankrotirao — i izdanja). S televizinika i žena, protivi se općepriznatim
jom, filmom, videom i internetom por- zivanje ljudske spolnosti, odnosno
humanim vrednotama, jer se pornonografija na velika vrata ulazi uživo u spolnoga čina s ciljem da se spolno
grafske aktere svodi na objekte, a
kuće, stanove i obitelji. U međuvre- uzbudi promatrača ili potrošača tog
mnogi su često prisiljeni na pornomenu je pristupačna gotovo svakom materijala: teksta, slike, filma, ton - grafske radnje i prostituciju. Pornoznatiželjnom maloljetniku. Brojna skog zapisa … Najstariji pornografgrafija usto vrijeđa čovjekovu intimu.
istraživanja govore da trećina odras- ski zapisi nalaze se na antičkim heOsobito je opasna kad je povezana s
lih povremeno konzumira pornografi- lenističkim i rimskim crtežima te kasbrutalnošću i nasiljem, jer se time naju, da su to preko 70% mladića i nije u svim svjetskim kulturama. Ti soft
mjesto zdrave ljudske spolnosti prika11% djevojaka između 15 i 17 godi- ili erotski prikazi se danas smatraju
zuje izopačena i nehumana seksualna učinili jednom ili više puta. Oko također svojevrsnom umjetničkom
nost. U katoličkom moralnom nauku
40% mladića i 2% djevojaka namjer- baštinom te u usporedbi sa suvremepornografija je moralni nered i grijeh
nom filmskom i internetskom hardcono traže pornografske stranice.
protiv ideala i kreposti čistoće i sakraKoncem srpnja ove godine objav- re pornografijom djeluju posve nedumentalnosti braka. Djeca i mladi su
ljena je vijest da se predsjednik vlade žno. Internetska anonimnost omoosobito ugroženi pornografijom. Zajedne velesile, koji osobno ima troje gućila je masovno korištenje pornoto je prvotna uloga roditelja, ali i drušmalodobne djece, nastoji osobito zau- grafije. U međuvremenu je pak svatva, škole, Crkve i vlasti da ih se od tozeti u suzbijanju internetske pornogra- kom informiranom internetskom korisga zaštiti, ne samo tehničkim sredstvifije. Veliki provideri morat će ugraditi niku postalo jasno, da on na internema, poput internetskih filtera, nego brifiltere, koji mogu suzbiti pristup porno- tu ostavlja tragove i da ga se, ako zagom za djecu i njihovim odgojem u
grafskim sadržajima. Cilj te akcije je treba, vrlo lako može pronaći i
istinskoj ljubavi i za istinsku ljubav, pa
ponajprije zaštita djece i njihove ne- idendificirati, i to ne samo od strane
i ljubav, koja dakako uključuje zdravu
dužnosti, i to ne samo od pedofilskih sveprisutnih tajnih službi.
T. G.
spolnost kao veliki Božji dar.
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
23
KRIŽALJKA
Nastavak sa str. 4
Svjedočiti Božje milosrđe …
koji žele vidjeti i doživjeti biskupa u
svojoj sredini, shvatiti da im je blizu.
„Ne zatvarajte se! Siđite među svoje vjernike i na periferije svojih biskupija i na sve 'egzistencijalne periferije' gdje vlada trpljenje, samoća,
tamo gdje je čovjek ponižen. Pastoralna prisutnost znači kročiti s Božjim
narodom: ispred njega, pokazujući
mu put; usred njega, da ga osnažujemo u jedinstvu; iza njega, zato da
nitko ne zaostane, ali, prije svega,
da slijedimo miris koji ima Božji narod kako bismo otkrili nove putove.“
Onaj biskup koji živi među vjernicima ima otvorene uši i čuje, zapravo
sluša glas ovaca. A on mu dolazi i iz
biskupijskih tijela čija je zadaća savjetovati biskupa. „Ta će vam pastoralna prisutnost omogućiti da temeljito upoznate također kulturu, običaje određenog područja.“
Karijerizam je rak!
Pastir koji miriše po svojim ovcama, poručio je u svojoj propovijedi
Papa, sigurno neće podleći duhu karijerizma. Upravo je na to upozorio
biskupe: Karijerizam je „pravi rak! Mi
smo učitelji i odgojitelji svoga naroda
ne samo riječju, već također i prije
svega konkretnim svjedočenjem života. Naviještanje vjere traži da uskladimo svoj život s onim što druge poučavamo. Poslanje i život su nerazdvojni. Svakoga dana si moramo postaviti pitanje: je li ono što živim u suglasju s onim što učim.“ Papa je istodobno istaknuo koliko je važno za biskupa da ostane sa svojim stadom, u
svojoj biskupiji i da ne traži promjene
ili promaknuća. Jer, biskupi su „zaručeni“ sa svojom zajednicom i ne bi
smjeli sablažnjavati svoju zajednicu i
biti „biskup iz zračne luke“. „Budite
ljubazni pastiri, kročite sa svojim narodom, s ljubavlju, milosrđem, budite
blage naravi i urešeni očinskom odlučnošću, poniznošću i samozatajnošću,
budite svjesni također svojih ograničenosti i posjedujte dozu dobrog humora. To je milost za koju moramo
moliti svi mi biskupi. Svi mi moramo
moliti tu milost: Gospodine, daj mi
osjećaj za humor. Naći načina da se
znamo nasmijati, najprije, na vlastiti
račun a zatim i na druge stvari. I ostanite sa svojim stadom“, poručio je
Papa koji — kao što smo napisali —
ustrajno potiče na milosrđe, na izlazak na „egzistencijalne periferije“, na
„miris stada“ jer je svjestan da samo
na taj način Crkva, njezini službenici
i vjernici, mogu biti „sol zemlje i svjetlost svijeta“, jamci mira — za Siriju i za
M. K.
cijeli svijet.
NAGRADNA KRIŽALJKA
Novi hrvatski blaženik
Novi blaženik,
svećenik i mučenik, Rimski
Miroslav bog
(1920.—1947.) ljubavi
Majka
jednoga
od
roditelja
Prostorije
Konj u
za
Selo u
posebne pjesmama (hat) kojem se
svrhe
blažemik
rodio
Belgija
Operna
pjeva čica
Bollen
Italija
Uran
Izokrenuto,
Ivan
izvrnuto Dodig
Tata,
ćaća
Nazivi
Glumac
Končić
Mjesto
ubojstva
Električni …
Muškarac
koji voli
spavati
Tantal
Lomljenje
Linda
Evans
Proročanstvo
Makedonsko kolo
Stomato log
Pratitelj
boga
erosa
Klasa
(prvi…)
Grad beatifikacije
„Škola“
Urugvaj
Organ
vida
Rijeka u
Sibiru
Razum,
intelekt
… ćeš,
će
Iznos
na novčanici
Austrija
Mog ranj
Pok.
bubnjar
Goran
Ivandić
Zračna…
ili Vela…
Zapad
Stanje
koje nas taje od
umaranja
24
Šarene
dugorepe
papige
Vera
Svoboda
Djelo
tvoreno
umom
Mariofil
Soldo
Više
zvijeri
u zajed nici
Rješenje poslati najkasnije do 30. listopada
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
Otmjene
žene
Bilo
kada
Impe rator
Hrvat iz
Slavonije, Bara nje …
Peto
slovo
abecede
Vrsta
najhitnijeg telegrama
Glumica
Thurman
Kalij
SocIJALNI SAvJetNIK
caritas — crkva u službi ljubavi
Piše:
Stjepan
Herceg
Crkva, koja ne služi bližnjemu, ne bi se mogla nazvati Crkvom.
B
it Crkve sastoji se u njezinoj trostrukoj zadaći — u navještanju Riječi Božje, u liturgijskom slavlju
svetih sakramenata i u službi ljubavi,
u Caritasu. Te se zadaće međusobno
upotpunjuju, odnosno nadopunjuju i
ne mogu se, a niti smiju razdvojiti.
Crkvi koja nema Caritasa, koja ne služi bližnjemu, nedostaje nešto bitno,
pa se i ne bi mogla nazvati Crkvom.
Prema tome Crkva tu svoju službu ljubavi ne može prepustiti nekom drugom, ona pripada njenom biću, dapače ona je nezamjenjivi izraz njezina postojanja. Papa Benedikt XVI.
svojom enciklikom „Deus Caritas est“
(Bog je ljubav) za Božić 2005. godine potiče vjernike na djelotvornu ljubav, na ljubav prema bližnjemu. Ljubav prema Bogu i prema bližnjemu se
isprepliću. Toliko su vezane jedna uz
drugu da sv. Ivan u svojem Evanđelju
može reći da je lažac onaj tko kaže
da ljubi Boga, a mrzi svojega brata
(Iv 4,20). Dakle tko ne ljubi svojeg
bližnjega, odnosno tko ga mrzi, taj ne
ljubi niti Boga.
Pomoć potrebitima
Često čujemo riječ Caritas i s
njom povezujemo pomoć potrebitima,
bilo materijalnu bilo savjetodavnu.
Gdje god postoji Katolička Crkva, tu
mora postojati i Caritas. Na Caritas
su pozvani svi vjernici. Spontana pomoć čovjeku koji je bespomoćan, djelo je ljubavi i svi smo kao vjernici pozvani da to danomice prakticiramo.
Možemo to činiti pojedinačno, bez
da o tome naširoko pričamo, a možemo se i udružiti kako bi ta pomoć
bila još bolja. Zato Katolička Crkva
ima u svojim strukturama organizirani
Caritas u kojem profesionalci i laici
zajedno traže mogućnosti kako najbolje pomoći bratu čovjeku u njegovim potrebama. U Freiburgu je sjedište Njemačkog Caritasa, odnosno njegova krovna organizacija ili središnjica. U Njemačkoj svaka biskupija ima
svoj biskupijski Caritas koji vodi mjesni biskup. U svakoj biskupiji postoji niz
caritativnih ustanova i službi, a sve su
međusobno povezane kako bi što bo lje odgovorile potrebama današnjeg
čovjeka. Papa Benedikt XVI. u svojoj
propovijedi pred 100.000 vjernika
u freiburškoj zračnoj luci 25. rujna
2011. godine tumačeći Matejevo
Evanđelje o dva sina od kojih je jedan
obećao da će izvršiti volju očevu, a nije ju izvršio, a drugi koji je odbio izvršiti volju očevu, predomislio se i ipak
učinio što je otac od njega tražio, u
osobi prvog sina identificirao „vjerske
stručnjake“ ili „Crkvene rutinere“ koji
u Crkvi vide samo aparat bez da im je
srce potaknuto vjerom. Njima je Sveti
Otac suprotstavio dragovoljce, bez kojih bi život u župama i u Crkvi bio
nezamisliv. U okvirima Njemačkog
Caritasa danas radi više od 507.000
zaposlenih kojima treba pribrojiti barem još toliko dragovoljaca. Više od
jedne četvrtine izravno radi s ljudima
u područjima zdravstva, rehabilitacije, izobrazbe i socijalnih pitanja.
Prema statistikama iz 2008. godine,
Caritas u Njemačkoj ima 24.373
ustanove i službe, koje raspolažu s 1
milijun mjesta, odnosno kreveta.
Nije dovoljno samo ubaciti
novčić u škrabicu ili u košaru
za milostinju, već je potrebno
staviti dio slobodnog vremena u službu potrebnih.
Caritas u čovjekovoj pratnji
Caritas prati čovjeka od njegovog
rođenja pa do njegove smrti. U
98.400 dječjih vrtića i dnevnih ustanova za djecu zbrinjava se i odgaja
604.000 djece. Na području zdravstva, odnosno ambulantntne i stacionarne njege za starije osobe, Caritas
vodi 1.025 socijalne stanice čiji je
broj u neprestanom porastu, te 1.500
domova za starije i nemoćne osobe.
Uz patronažnu njegu preko svojih socijanih postaja i domova za njegu,
Caritas organizira dovoz toplih obroka ljudima koji ih nisu u stanju sami
pripremiti. Za starije osobe postoji veliki broj savjetovališta i dnevnih boravišta, odnosno mjesta za susrete i zajedničko osmišljeno provođenje slobodnog vremena. Briga Caritasa za
osobe s posebnim potrebama prakticira se u 802 stacionarne ustanove u
koje se ubraja i 206 specijalnih ra-
dionica za
38.000 osoba s posebnim potrebama. Osim toga Caritas vodi veliki broj ustanova za naobrazbu
osoba s posebnim potrebama za razna zvanja. Nadalje u službu Caritasa
spadaju raznorazna socijalna savjetovališta među kojima su i savjetovališta, odnosno službe za migrante. Tako
620 Caritasovih savjetovališta nudi i
online-savjetovanje. Ovdje je spomenut samo jedan dio postoječih službi i
ustanova Caritasa u Njemačkoj. Pribrojimo li k tomu djela ljubavi koje
Njemački Caritas čini u cijelom svijetu, onda tek možemo shvatiti širinu toga služenja. Caritas je partner socijalne države i po principu subsidijarnosti preuzima socijalne službe te time
rasterečuje socijalnu državu kojoj je
lakše djelomice financirati te službe
nego ih sama organizirati i provoditi.
Caritas svoj rad i svoje ustanove i službe financira iz raznih izvora. Tako naprimjer televizijska lutrija „Aktion
Mensch (ZDF), „Goldene Eins“ — Zaklada njemačkog djela pomoći (ARD),
lutrija „Glücks-Spirale“ velikim dijelom
financiraju sve postojeće humanitarne
ustanove. Tako je Caritas 2009. godine od istih primio 53,7 milijuna eura
od čega 33,3 milijuna od „Aktion
Mensch“, 16 milijuna od Njemačkog
djela pomoći i 4,4 milijuna od „Glükks-Spirale“. Caritas se financira djelomice iz crkvenog poreza, od milodara iz raznih projekata koje provodi te
od Njemačke vlade za pojedine projekte, kao što je npr. pomoć u inozemstvu kod prirodnih katatrofa i drugih potreba ljudima u bijedi. Iz svega
navedenog jasno je da Crkva svojim
Caritasom služi čovjeku. Tako je to u
Njemačkoj i u svim ostalim državama
svijeta gdje god postoji Katolička
Crkva. U nekim državama je financijska mogućnost slabija, ali Caritas i
tamo živi. Uz organizirani Caritas u
obliku pojedinih službi, nužan je caritas svakog pojedinca u njegovoj župnoj, odnosno misijskoj zajednici. Svatko bi se trebao pitati koliko ja svojim
životom i radom pridonosim Caritasu.
Nije dovoljno samo ubaciti novčić u
škrabicu ili u košaru za milostinju, već
je potrebno staviti dio slobodnog vren
mena u službu potrebnih.
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
25
šale — savjetI — ReceptI
Drva
Kaže Jozo Anti:
— Zamisli, sinoć oko ponoći stigne
mi SMS: „Trebaju li vam drva?“
— Ja odgovorim: „Ne trebaju!“
— I?
— I jutros pogledam iza kuće...
kad ono nema mi drva!
Nema sreće
u ljubavi
Nastavnik opominje učenika:
— Ti ne osjećaš nikakvu ljubav prema gramatici!
— Osjećam ja, samo nemam sreće
u ljubavi!
Kravata s plavim
točkicama
Ulazi gospodin u salon muške
odjeće i reče trgovcu:
— Biste li mogli izvaditi iz izloga
onu žutu kravatu sa plavim točkicama?
— Kako da ne. Nema toga šta ne
bismo napravili za naše kupce - ljubazno će trgovac
— Baš vam hvala — reče gospodin
— tako me nervira svaki put kad je
vidim u izlogu.
Umišljeni liječnik
Jedan umišljeni doktor pita svog
novog pacijenta:
— Prije nego što ste došli k meni,
jeste li bili kod nekog drugog?
— Pa, bio sam kod ljekarnika.
— I, kakvu vam je glupost preporučio?
— Da dođem vama.
Ima još rebara
Eva preti Adamu:
— Ako me ne voliš, ostavit ću te.
— Baš me briga, imam ja još rebara, odgovori Adam.
Rođen za slikara
U ateljeu čuvenog slikara došao
ambiciozni otac sa svojim sinom:
— Evo vam ga, naučite ga slikati!
— Pa to nije baš lako i jednostavno. Za to se treba roditi.
— Pa zar ga ne vidite? Rođen je!
Kako prepoznati budućeg supružnika
ako ćemo znati da je to „ona prava” kad se pojavi? Nema jamstva,
K
nema pouzdanih pravila. Uvijek postoji
rizik. Ali evo nekoliko znakova… Prvi je
da takvo prepoznavanje ne dolazi od
romantičnog zanosa. Isto tako, obično
ne dolazi od fraza poput: „on me pali”
ili „ona me uzbuđuje”. Mi zbilja vjerujemo da postoji nešto poput „ljubavi na
prvi pogled”, ali strast je rijetko pokazatelj iste. Često je to nešto kao duboko
prepoznavanje u našem duhu. Nešto
klikne. Žena često osjeti budnost u svom
duhu i iznenadi je zanos koji se rađa
unutar nje a tiče se njegove dobrobiti.
Rijetko kad prepoznamo što je to.
Drugi se znak prepoznavanja ne
događa po dobrim osjećajima nego po
boli. Shvatimo da osjećamo dublju bol
kad ne možemo biti s voljenom osobom, nego što je osjećamo zbog neispunjenih romantičnih želja. Preplavi
nas osjećaj boli kad se sjetimo da možda nećemo s tom osobom odgajati djecu, štititi ih, blagoslivljati ili ispunjavati
joj dane. Prepoznat ćemo dubinu pove zanosti i predanosti po našim unutarnjim borbama. Što smo bliže otkriću
onoga što nam onaj drugi znači, više
ćemo se boriti, ranjavati, tražiti nedostatke ili bilo kakvo opravdanje za bijeg.
Jedan od najsigurnijih znakova da smo
pronašli pravu osobu vidimo kad prestanemo razmišljati o tome što možemo dobiti od drugoga. Ulovimo se kako razmišljamo da ne idemo u krevet s ovom
osobom, jer joj želimo iskazati pošto-
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
Prema: John Loren i Paula Sandford
„Otpusti svoju prošlost“ Tekst je izvorno
objavljen u časopisu Book, ovdje je
preuzeto s portala www.bitno.net,
koji ga je objavio s dopuštenjem.
Kuglof od piletine
Sastojci: 600 g pilećeg filea, 1 žlica Vegete, 120 g Podravskog špeka
Podravka, 150 g naribanog sira, 150
g Rolane šunke Podravka, 150 g Kulena Podravka, 4 jaja i 1 žlica narezanog vlasca.
Priprema: Veći kalup ili kug lof obložite papirom za pečenje.
RješeNje Iz pRošlog bRoja
Pileći file narežite na veće komade i pospite jednom žlicom
M a R K o ■ z a p I s N I K
Vegete. Dno kalupa za kuglof
o U ■ I v a N p a v a o I I
obložite papirom, dodajte ¾ nas t o t I N a ■ z I N a ■ o
rezanog pilećeg filea, na njega
t o p ■ t a K t I K a ■ p s
stavite 4 ploške hamburgera, poa R a R a t ■ U N ■ t a l K
lovicu naribanog sira, pola koli■ p o N I ■
R I z I K
čine šunke, pola kulena, jedno
■ I R e N a
I t I s ■
po jedno jaje, vlasac, preostali
N e t ■ D
■ o I R a t
hamburger, kulen, sir, šunku, a
a t I l a
■ x ■ a R e
preostalu piletinu stavite na vrh.
Pecite u zagrijanoj pećnici na
200 °C oko 45 minuta.
www.vegeta.com.hr
26
vanje. Želimo je njegovati i blagosloviti. Takve želje postanu više od pukog
udvaranja ili moralnosti. O ovoj osobi
počnemo plemenito maštati. Neki su
muškarci tretirali većinu djevojaka s kojima su prije izlazili kao objekte spolne
želje, pa iako prema sadašnjoj djevojci
osjećaju sve dublju spolnu privlačnost,
osjetili su i kako se javljaju kočnice na
koje nisu navikli. Strast biva obuzdavana nečim novim. Više ne želimo samo
dobivati, želimo i davati. Nešto u nama
želi nas staviti u takav položaj da toj ženi stalno dajemo. Od tad je želimo zaštititi. Mogli bismo otkriti tko će nam biti bračni drug i jednom dozom zdrave
ljubomore. Nije svaka ljubomora loša.
Za parove je dobro da se odmaknu i
ohlade na neko vrijeme. Ako im je Bog
zbilja namijenio bračnu ljubav, onda je
ona stara izreka točna: „što ste dalje, to
se više volite”. Boli nas udaljenost od te
osobe. Emocije se stišavaju. Misli se primire, ali pravo unutarnje „izjedanje” ne
prestaje. Ono raste. Nemirni smo. Osjećamo se nepotpunima i praznima. Na
kraju shvatimo da ne možemo nastaviti
dalje bez te osobe uz sebe. Možda smo
se osjećali slobodni i „potpuni” prije, ali
sad osjećamo da otkad smo našli tu osobu, nikad više nećemo biti potpuni bez
stalne veze s njom.
Nagrađen: Nikola Sarić, Lindlar
NAŠE ZAJEDNICE
TRAUNREUT
Jedanaestero krizmanika
Krizmanici i kumovi s kardinalom Puljićem, voditeljem misije o. Kikićem i dušobrićnikom o. Filipovićem
OBAVIJESTI
BERLIN
Novi hrvatski veleposlanik
a ceremoniji održanoj 27. rujna 2013. u Berlinu izvanredN
ni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj Ranko Vilović predao je vjerodajnice
predsjedniku Savezne Republike Njemačke Joachimu Gaucku.
Ceremonija primopredaje vjerodajnica održana je u predsjedničkoj palači Bellevue uz visoke vojne počasti. Predsjednik Gauck
i veleposlanik Vilović razgovarali su o njemačko-hrvatskim odnosima, situaciji u Europskoj Uniji te Jugoistočnoj Europi.
www.mwep.hr
Proslava 40. obljetnice misije — Hrvatska katolička zajednica u Balingenu proslavit će 40. obljetnicu od uspostave Hrvatske katoličke misije u Balingenu. Misno
slavlje u nedjelju 3. studenoga u 11.15 sati predvodit će biskup Porečke i Pulske biskupije mons. Dražen Kutleša. U subotu 2.
studenoga u 18 sati u Stadthalle u Balingen
(Hirschbergstrasse 38, 72336 Balingen)
organizira se prigodni program proslave u
sklopu kojeg će nastupiti Tomislav Bralić i
n
klapa Intrade.
RAZMIŠLJANJE NAKON ODMORA
Na izvorima duhovnih i tjelesnih okrjepa
rošlo je i ovogodišnje ljeto, vrijeme odmora, vrijeme susreta, do Pživljaja,
vrijeme duhovne i tjelesne
okrjepe. Širom Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a možda i nekih drugih
krajeva, odmorili smo tijelo i skupljali
nove snage za nove podvige u novoj
radnoj i školskoj godini, a duhovno
se osnažili u našim brojnim svetištima
i župnim crkvama. Posebno su nam
dragi posjeti našem rodnom kraju,
susreti s rodbinom, prijateljima i susjedima. Za mnoge ratne stradalnike
i prognanike, posebno u Bosni, to je
prilika za obnovu sjećanja, ali i di-
zanje iz pepela starih ognjišta, obnovu porušenih kuća. Često se tuga
miješa s radošću gledajući brojne
obitelji kako za stolovima sjede pred
svojim razrušenim domovima, ali sve
češće i pred obnovljenim kućama.
Prilika je to i za posjet grobljima i našim pokojnicima koji su uvijek tu i pozivaju nas u rodni kraj. Hodočasnička mjesta su puna i učvršćuju vjeru da
je ipak sve u Božjim rukama i da ipak
On na svim našim životnim putovima
i u povjesti svakoga naroda ima pos ljednju riječ. Jedno veliko hvala za
sve lijepo i doživljeno pripada po-
sebno našoj Crkvi i svećenicima koji
uvijek hrabro stoje na braniku domovine i dočekuju nas raširenih ruku.
Zato, ne zaboravimo lijepe dane,
susrete i doživljaje, jer oni će nas uvijek ispunjavati lijepim sjećanjima i život činiti lakšim i radosnijim.
Vrativši se opet u svoju svakodnevnicu i na nova odredišta životnoga puta na pamet dođe često slušana
i pjevana pjesma „Nema raja bez
rodnoga kraja…“.
Rujevica
ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013
27
Listopad Marijin mjesec
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
5
File Size
1 454 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content