close

Enter

Log in using OpenID

1 TEMA BROJA: INFORMATIČKO OBRAZOVANJE

embedDownload
aktualno
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
Obilježena 20. obljetnica Sindikata
hrvatskih učitelja
Sindikat u obrani časti
i dostojanstva učitelja
Sretan
vam
Svjetski
dan
učitelja
Cilj nam je
sveučilište
s 5000
studenata
U povodu
TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE
1
www.skolskenovine.hr
Dječjeg
tjedna od
4. do 10.
listopada
Poruka
pravobraniteljice
za djecu
Str. 4
Str. 3
Broj 30 (2770) • Godina LXI.
Zagreb, 5. listopada 2010.
RAZGOVOR:
Goran Radman,
dekan Veleučilišta
Vern
Str. 7
ISSN 0037 - 6531
UDK 37 (05)’’530.1’’
tema broja: INFORMATIČKO OBRAZOVANJE
Digitalna
kompetencija
U inozemnom kontekstu i u okviru nacionalnoga kurikuluma
U ovom broju za Školske novine pišu i govore Milan Matijević, dr. Pavao Brajša, Višnja Francetić, Mila Jelavić,
Ivan Cerovac, Zlatko Šintić, dr. Pavao Brajša, Vlado Luburić, dr. Vladimir Strugar, Tamara Puhovski, akademik Leo Budin,
Zlatka Markučić, Renata Ivanković, Sanja Režek, Azra Rađenović, Olivera Marinković, Marija Drobnjak Posavec
aktualno
2
www.skolskenovine.hr
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
MEĐU
NAMA
piše Marijan Šimeg
IZ SADRŽAJA
[email protected]
Sretan vam Svjetski
dan učitelja
V
Tehnički iskorak u
OŠ Horvati, Zagreb
Videokonferencije s
vršnjacima od Hong
Konga do SAD-a
Str. 6
Kako učenje učiniti
uspješnijim?
PLANIRAJMO USPJEHE,
A NE NEUSPJEHE
Str. 9
Izrael
Sloboda izražavanja
u školama više nije
privilegij
Str. 14
iše u modi nisu ni Nives, ni Vlatka, ni Simonica,
ni Dolores. O njima se uopće ne govori i samim time
zakinuti smo za mnoge pikanterije iz njihovih života koje smo tako halapljivo voajerski gutali iz dana
u dan. Simptomatično je da su u ovoj našoj zemlji,
koja si voli tepati da je najkatoličkija, ali i homofobna,
i u kojoj unatoč tome jedino sinjski alkari slobodno
i legitimno u javnosti smiju i mogu pokazati svaki
svoga momka, dakle da su u takvoj zemlji posljednjih mjeseci najpopularniji muškarci. Istina, nisu to
oni nabildani mačo tipovi, isklesanih tijela, depilirani
i nakvarcani s frizuricama učvršćenim voskom već
otromboljeni, zajapureni i prilično neatraktivni izdanci muškoga roda koji sebi vole tepati da su političari
od formata i domoljubi, a k tome ih još i bije glas
osumnjičenika u brojnim aferama u kojima je zamračen prevelik novac.
I
kad je naš hrvatski medijski prostor iz dana u dan
kontaminiran pričama o takvim likovima koji su se
državnim proračunom ili računima tvrtki u državnom
vlasništvu služili kao bankomatom na kojemu ih nitko ne pita za PIN, kad iz sata u sat slušamo o nekoj
novootkrivenoj malverzaciji i u čudu onako buljimo
u prazno, ne vjerujući vlastitim očima i ušima, kako
da se čovjek posveti nečemu društveno puno vrednijem, korisnijem, pametnijem i, konačno, poštenijem? Kako da se uopće sjetimo, recimo na primjer,
Svjetskog dana učitelja koji pada baš na ovaj dan,
5. listopada, kad izlaze Školske novine koje držite u
rukama? Istina, pomalo je bizaran podatak da se u
cijelome svijetu taj dan slavi unutar Dječjeg tjedan te
da se u danima oko tog datuma obilježavaju i Svjetski dan nenasilja, i Svjetski dan borbe za prava životinja, i Dan borbe protiv siromaštva.
T
110 godina
Učeničkog doma
Marije Jambrišak Zagreb
Kvalitetna zamjena
roditeljskom domu
Str. 20-21
ko da se sjeti svoga učitelja ili učitelja svoga djeteta ili unuka, tko da uopće pomisli na sve nevolje
koje su u posljednjih pola stoljeća snašle naše vrijedne, samozatajne i altruistične učiteljice i učitelje,
kad imamo većih briga oko spašavanja napuštenih
peseka i mačaka, borbe protiv ubijanja nedužnih tuljana, borbe za zabranu uzgajanja piceka, pajceka i
krava u svrhu hranjenja svekolikog pučanstva, a sve
radi zaštite dostojanstva tih nedužnih živih bića. Zanimljivo je da se rijetki ili gotovo nitko ne sjeti dostojanstva učitelja, da gotovo nitko više i ne spominje
sva ona obećanja i projekcije plaća u prije nekoliko
godina potpisanim dokumentima nad kojima je i sam
iznenadno odbjegli, a u zadnje vrijeme sve češće
spominjani, građanin Sanader nazdravljao šampanjcem zajedno sa svojim tadašnjim socijalnim partnerima.
N
itko više ne spominje, i kao da je odavno zaboravljen, sporazum prema kojemu su prosvjetarske
plaće već 2012. godine trebale ne samo sustići nego
i prestići plaće onih s kojima se prosvjetari uspoređuju, da je i prolongirani sporazum o istoj temi suspendiran i prije nego je zaživio zbog te nesretne krize i recesije pa ne samo da plaće nisu rasle nego je
osnovica smanjena i vraćena na predlanjsku, a na
sve to je dodan i takozvani harač kako bi se u proračun namaknulo barem dio novca koji je u njemu
nedostajao manje zbog svjetske krize, a više zbog
pronevjera i krađa. Nitko više i ne spominje podatak da prosvjetarske plaće i dalje zaostaju gotovo 20
posto za plaćama ostalih zaposlenika u državnim i
javnim službama. A i čemu da spominjemo recimo
i obećane stambene kredite za prosvjetare sa subvencioniranom kamatom, besplatne udžbenike, jednosmjensku nastavu, nacionalni kurikulum i sve ono
što bi trebalo unaprijediti obrazovanje kao djelatnost
te podići dostojanstvo profesije i učiniti ju primamljivom za mlade naraštaje, kad nas trenutačno muče
puno ozbiljnije brige.
O
dostojanstvu učitelja, znanja, pameti, o poštenju kao najvišoj vrijednosti teško je govoriti u ovim
olovnim vremenima u kojima su važne uloge preuzeli neki likovi s dijametralno suprotne strane od one
koju učitelji drže na ljestvici spomenutih vrijednosti.
Ali treba govoriti i papagajski ponavljati sve dok to ne
shvate i brojni za koje je bolje da im ni ne čestitaju
njihov dan. Zbog vlastite vjerodostojnosti i digniteta
struke kojoj bi se obratili.
GOVOR STATISTIKE
NAKLADNIK Školske novine d.o.o., Hebrangova 40
10000 Zagreb
DIREKTOR Ivan Vavra ([email protected])
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Marijan Šimeg
([email protected])
UREDNIŠTVO ([email protected]), Marijan Šimeg,
Ivan Rodić ([email protected]), Vjekoslav Welle
([email protected]), Branko Nađ (branko.nadj
@skolskenovine.hr), Ivica Buljan ([email protected])
GRAFIČKI UREDNIK Nenad Pejušković
Tajništvo redakcije ([email protected])
Tel. 01/4855-709, 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712
Računovodstvo, PRETPLATA ([email protected]) i
OGLAŠAVANJE ([email protected])
Tel. 01/4855-824; Telefaks 01/4855-712
ŽIRO RAČUN 2360000-1101381687 / Zagrebačka banka
2340009-11101681174 / Privredna banka
DEVIZNI RAČUN IBAN HR6723600001101381687 (2100055635)
TISAK Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb
CIJENA Pojedinačni broj: 10 KN / Polugodišnja pretplata za
Hrvatsku: Ustanove - 300 KN / Pojedinci - 160 KN / Studenti i
umirovljenici - 130 KN
Cijena godišnje pretplate za inozemstvo Slovenija, BiH, Srbija,
Crna Gora, Madžarska, Italija, Austrija i Makedonija - 90 € / Ostale
europske zemlje - 100 € / Izvaneuropske zemlje - 110 €
Cijena oglašavanja (bez PDV-a):
1/1 str. 7.000 KN (zadnja 8000 KN), 1/2 str. 4.000 KN (zadnja 4500
KN), 1/3 str. 3.000 KN, 1/4 str. 2.000 KN, 1/8 str. 1.500 KN
PODCRTANO
Učiteljima smo svi mi povjerili najvrjednije što imamo - našu
djecu. I sve više očekujemo da ih i odgajate, što činite jako dobro.
Našu djecu učite i odgajate kako bi znala da je samo rad osnova
za pravedno stjecanje. Kako bi sutra bili ravnopravni građani Europske
Unije. Zato podržavam vaše pravo na pristojnu plaću, čast i dostojanstvo
vaše profesije!
Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske
na proslavi 20. godišnjice Sindikata hrvatskih učitelja (Zagreb, 2. listopada 2010.)
aktualno
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
Obilježena 20. obljetnica Sindikata hrvatskih učitelja
3
www.skolskenovine.hr
JO© JEDAN TJEDAN
Uz Svjetski dan
učitelja
Sindikat u obrani časti
i dostojanstva učitelja
V
elikim svečanim skupom, kojem
je nazočilo više od 1000 članova sindikata te su ga svojim dolaskom uveličali pokrovitelj svečanosti, hrvatski predsjednik Ivo Josipović,
premijerka Jadranka Kosor i izaslanik
predsjednika Hrvatskoga sabora Nevio Šetić, obilježena je 20. obljetnica
Sindikata hrvatskih učitelja. Tijekom
skupa prikazan je i film snimljen u povodu 20 godina postojanja sindikata, a
skupu su još nazočili ministar znanosti,
obrazovanja i športa Radovan Fuchs s
najbližim suradnicima, čelnici ostalih
sindikata te brojni drugi ugledni gosti.
Ne skrivajući zadovoljstvo zbog
velikog odaziva i nazočnosti najviših državnih dužnosnika svečanom
obilježavanju jubilarne godišnjice,
predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Zvonimir Laktašić kazao je da
U našem društvu, u kojem je od gospodarske
veća moralna kriza, učitelji su nezamjenjiva
vrijednost i kreatori budućnosti društva, kazao
je predsjednik SHU-a Zvonimir Laktašić,
pozdravljajući nazočne u prepunoj dvorani
Sindikat učitelja s ponosom zauzima
jedno od najvažnijih mjesta na socijalnoj pozornici u Hrvatskoj te je
najbrojniji granski sindikat i jedan od
najutjecajnijih na sindikalnoj sceni.
- Dugujemo veliku zahvalnost
osnivačima sindikata, koji je osnovan 3. travnja 1990. godine, u vrijeme stvaranja samostalne i nezavisne
Republike Hrvatske, kada je skupina
demokratski orijentiranih sindikalista
i prosvjetnih radnika odlučila pokrenuti inicijativu za osnivanje poseb-
Josipović i Kosor:
I naše su mame bile učiteljice
Hrvatskom predsjedniku Ivi
Josipoviću uručena je počasna
iskaznica člana Sindikata hrvatskih učitelja. Josipović je u svom
govoru naglasio da se danas od
učitelja sve više traži da odgajaju, a ne samo da obrazuju djecu.
- I sâm sam vama povjerio najvrednije što imam, a to je moje
dijete. Kao roditelj, ocjenjujem da
obje stvari, i odgoj i obrazovanje,
radite dobro. Škola joj je puno
dala i stoga vam kao roditelj zahvaljujem - kazao je Josipović,
napomenuvši da je i njegova
majka bila učiteljica.
- Kao prosvjetni radnik znam što znači biti učitelj i koliko je to zahtjevan
i težak posao. Naravno da je plaća pri tome važna za učiteljski status, ali
je vrlo važan i stupanj zaštite dostojanstva i časti učitelja, dodao je Josipović, koji je pohvalio poziv i zalaganje za socijalnim dijalogom sindikata
i vlade.
- Sve probleme treba rješavati dogovorom, bez stvaranja tenzija. Mora
se naći pravi put za rješenje svih problema i to kroz razgovore i dogovore
i nadam se da ćete u tome uspjeti.
Josipović je dao punu potporu vladinoj predanosti borbi protiv korupcije, a učiteljima je poručio da je njihova uloga nezamjenjiva u oblikovanju
generacija kojima treba usaditi svijest o važnosti rada i razvijati kult rada,
poticati izvrsnost i isključivo poštenjem dolaziti do dobara.
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor kazala je da zna koliko je učiteljski
poziv zahtjevan, jer je i njezina majka bila učiteljica.
- U današnje vrijeme, kada roditelji imaju malo vremena za djecu, uloga
učitelja sve više dobiva na važnosti. Osnovno obrazovanje je temelj i ono
nas određuje u budućnosti što ćemo biti i što ćemo raditi, kazala je Kosor
i dodala kako su vladini prioriteti poboljšanje sustava poučavanja i učenja
te nastava u jednoj smjeni, kao i unapređenja osnovnog školstva i informatizacija te jačanje preventivne uloge škole u sprječavanju društveno
neprihvatljivih ponašanja.
Premijerka je podsjetila da ove godine vlada nije smanjivala sredstva za
plaće državnih službenika te je najavila potpisivanje temeljnoga kolektivnog ugovora između Vlade i sindikata.
nog sindikata zaposlenih u osnovnim
školama. Mnogi od vas znaju kako
je teško ostvariti postavljene ciljeve
i neprestano se propitujemo ima li
smisla poduzimati akcije i baviti se
sindikalnim radom. Naravno da ima i
to je utkano u život i učiteljsku profesiju - kazao je Laktašić i dodao da je
Sindikat postao nezaobilazan čimbenik u obrazovanju mladih naraštaja,
kreiranju politike odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj, u borbi za
bolja socijalna prava zaposlenih te u
procesima socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja.
Podsjetio je na glavna načela djelovanja učiteljskog sindikata, a to je
zaštita dostojanstva učiteljskog poziva i škole kao osnovne obrazovne
institucije te osjećaja za socijalnu
pravednost i solidarnost.
- U društvu u kojem je od gospodarske veća moralna kriza učitelji
su nezamjenjiva vrijednost i kreatori
budućnosti društva. U proteklom razdoblju dostojanstvo učitelja i učiteljskog poziva često je bilo na udaru, a
SHU je to dostojanstvo štitio i i uspio
zaštiti, a u zaštiti toga časnog poziva potpuno se mora angažirati cijelo
društvo, kazao je Laktašić, istaknuvši
da postoji snažna svijest o teškoćama
kroz koje prolazimo.
- Nudimo socijalni dijalog i nova
rješenja za izlazak iz krize. Sve negativno treba eliminirati te je potreban
angažman sviju, a mi smo spremni
preuzeti svoj dio odgovornosti, ali
isto je tako naša sindikalna pozicija
jasna i smatramo da oni koji imaju
više trebaju više i dati za izlazak iz
krize - dodao je Laktašić, izrazivši
nadu da će u budućnosti socijalni
dijalog prevladati i da će SHU mnogo manje nego dosad biti prisiljen
posezati za industrijskim akcijama i
štrajkovima.
Svečani skup pozdravio je i Nevio
Šetić, saborski zastupnik i predsjednik HPKZ-a, koji je kazao da živimo
u vrijeme u kojemu svijet znanje doživljava kao najveću vrijednost.
- Zato je potrebna visoka svijest o
važnosti znanja i razvoja partnerskih
odnosa, pri čemu ste vi kao sindikat
važan partner u izgradnji odgojnoobrazovnog sustava - kazao je Šetić.
Ivica Buljan
I ove su se godine uz Svjetski dan učitelja s raznih skupova i iz samih vrhova državne vlasti mogle čuti poruke
da su učitelji/učiteljice zadužili generacije i generacije, da
predstavljaju polugu društva znanja, stup obrazovnog sustava, temelj školstva na kojem počiva naša budućnost...
Pritom oni što su utjecajni i odgovorni, čini se, kao da ne
znaju, nisu svjesni ili ne osjećaju kao problem to da su
pravi učitelji primarnog obrazovanja, učitelji i učiteljice
naše djece i unučadi - moralno, intelektualno, verbalno
poniženi i uvrijeđeni već skoro dvadeset godina! O čemu
je riječ?
U susjednoj Bosni i Hercegovini, pa isto tako u susjednim državama Sloveniji i Srbiji, učitelji za rad u početnim
razredima osnovne škole imaju sveučilišno akademsko
zvanje (profesor razredne nastave), izjednačeno s onim
što ga imaju njihove kolegice i kolege koji odrađuju svoju
nastavnu normu u višim razredima osnovne škole ili u
srednjim školama. A naše, pak, učiteljice i učitelji imaju
zvučno akademsko zvanje „diplomirani učitelj razredne nastave“. Nepoznavatelji prava koja donose odredbe našega Zakona o akademskim i stručnim nazivima i
akademskom stupnju ne vide u tome nikakav problem!
Zvanje k’o zvanje! Ali... Taj Zakon je sva učiteljska/
nastavnička zvanja stečena prema ranijim programima
izjednačio s novim zvanjima koja se stječu prema bolonjskim programima, osim onoga za učiteljice i učitelje
razredne nastave, odnosno primarnog obrazovanja! Tako
je, eto, ispalo da i učiteljice koje su studirale dvogodišnje
pedagoške akademije u Bosni i Hercegovini, i učiteljice koje su studirale trogodišnje pedagoške akademije u
Hrvatskoj, i učiteljice koje su studirale četverogodišnje
studije na sveučilištima u Hrvatskoj, imaju prema novom
zakonu o akademskim zvanjima priznatu istu akademsku
odnosno sveučilišnu razinu: baccalaurea/baccalareus!
Apsurd? Nekima očito nije. A oni kojih se to tiče i problem uviđaju, da ne plaču, za Dan učitelja tome se rađe
smiju ili barem podsmjehuju.
Osim te diskriminacije (koja - dakako - nije samo verbalna), naš „diplomirani učitelj/ica razredne nastave“ ne
može upisati znanstveni poslijediplomski studij, dakle ne
može napredovati u stjecanju akademskih zvanja. Ako to
poželi mora otići u Banja Luku, Sombor, u Mostar ili Tuzlu. Ako tamo nostrificira našu diplomu (a potpisani su
ugovori o međusobnom priznavanju sveučilišnih diploma između Bosne i Hrvatske), naš će učitelj ili učiteljica
ondje moći prijaviti i doktorski ispit! U Hrvatskoj to ne
može! Ali svaki naš građanin koji je slučajno studirao u
Mostaru, Banja Luci ili Somboru (a dosta je takvih!), došavši u Lijepu Našu ima pravo na priznavanje stečenog
akademskog zvanja u rangu „profesora nekog nastavnog
predmeta“ kao i svi drugi koji su takvo zvanje stekli u
Hrvatskoj. Je li iz toga zaključiti da nam na kadrovsku
politiku u prosvjeti utječe država južno od Save! I to ne
samo u ovom slučaju. Stotine ravnatelja ili učitelja koji
su imali završenu samo dvogodišnju ili trogodišnju pedagošku akademiju u proteklih su pet godina prelazili preko
Save (ili kojim drugim putom) da steknu visoku stručnu
spremu („profesor razredne nastave“) kako bi sačuvali
ravnateljsku poziciju ili kako bi se mogli pripremiti za
natjecanje, reizbor koji će se prema odredbama našega
Zakona provesti za ravnatelje svih osnovnih škola u Republici Hrvatskoj.
Stotine učiteljica i učitelja diljem Lijepe Naše i ovih
dana, uz Svjetski dan učitelja, raspituju se kada i kako će
njihova diskriminiranost biti ispravljena? Do kada će biti
stavljeni u tako ponižavajući položaju da u susjedne države
moraju ići tragati za mogućnostima akademske promocije?
Oni pamte ili su čuli da je prije godinu dana aktualni ministar znanosti, obrazovanja i športa, dakle i njihov ministar,
na televiziji izjavio da će ta nepravda uskoro biti riješena. I
što da rade kad to „uskoro“ još traje i ne zna se dokle će?
Ne zaslužuju hrvatske učiteljice i učitelji razredne nastave takvo intelektualno i akademsko ponižavanje! Kažimo
to javno barem uz Svjetski dan učiteljica i učitelja!
Milan Matijević
Čelni ljudi Države, Vlade i MZOŠ-a na
slavlju Sindikata Hrvatskih učitelja.
Riječi pohvale prosvjetnim djelatnicima!
Bolji dani za socijalno partnerstvo?
Po broju pritužaba dječjem prvobraniteljstvu
koje se odnose na sporove oko razvoda
roditelja, Hrvatska je u europskom vrhu.
Učestala je manipulacija djecom pri razvodu
braka jer postojeća zakonska i stručna
rješenja ne osiguravaju dovoljnu
zaštitu djeteta i njegovih prava.
4
www.skolskenovine.hr
aktualno
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
RAZGOVOR: Goran Radman, dekan Veleučilišta Vern
V
eleučilište Vern ove godine obilježava
dvadeset godina postojanja i deset godina djelovanja u visokom obrazovanju pa smo s razgovarali njegovim dekanom
Goranom, koji je na tu dužnost stupio prošle
godine.
- Ove jubilarne godine odlučili smo javnosti
predstaviti i svoju strategiju razvoja u idućih
deset godina, za razdoblje u kojemu sebe vidimo kao prvo pravo hrvatsko privatno sveučilište smješteno u suvremenom i po svjetskim
standardima napravljenom novom polivalentnom sveučilišnom kampusu u Zagrebu, koje
bi imalo do 5000 studenata i nudilo bi im šest
studija visokog obrazovanja, od preddiplomskog do postdiplomskog, s mogućnošću jakih
horizontalnih povezanosti i pune sinergije
između njihovih strukovnih i specijalističkih
obrazovnih sadržaja. Zbog toga govorimo o
integriranom, poduzetničkom i inovativnom
sveučilištu. Osim sada zastupljenih studija poduzetničke ekonomije, turizma, poslovne informatike, financija i računovodstva te tržišnih
komunikacija, koje želimo razviti u pune visokoobrazovne vertikale, želimo razviti i posve
novu, koju zovemo primijenjena umjetnost rekao je na početku Goran Radman.
Kakav će to biti studij?
- Vidimo ga istodobno kao mjesto visokog
obrazovanja za moderan interdisciplinarni
umjetnički izričaj, ali i kao jezgru kreativnog
obrazovanja čitavog Sveučilišta. Ono se mora
uklopiti u širi okvir koji nameće ideja visokog
obrazovanja za poduzetništvo i inovativnost,
bez obzira na uže odabrano obrazovanje za
struku. Pritom, ne govorimo o poduzetništvu
kao o tradicionalno shvaćenom sektoru osobnog ili malog gospodarstva, već o poduzetništvu kao elementu društvene kulture i odnosa
prema radu, bez obzira na to hoće li student
željeti raditi u malom lokalnom poduzeću ili
međunarodnoj korporaciji. Ključni su elementi takve kulture spremnost na društveni rizik,
na osobno djelovanje bez očekivanja pomoći,
sposobnost upravljanja vlastitim resursima.
Drugi element, inovativno Sveučilište, govori
o našoj opredijeljenosti za inovativnim i netradicionalnim pristupom obrazovanju, ali i
obrazovanju u funkciji sposobnosti stvaranja
visoke dodane vrijednosti, koja se i ne može
ostvariti bez obrazovanja za inovativnost, dakle za umješnost i originalnost.
Kako vidite stanje u visokom obrazovanju u Hrvatskoj?
- Kvaliteta i predanost koji su krasili naš
obrazovni sustav u posljednjih stotinjak godina nisu dovoljni za njegovo očuvanje i razvoj
u uvjetima dinamičnih transformacija društva
i života. To nas poziva na značajniju transformaciju i modernizaciju institucionalnog okvira, ali i pristupa obrazovanju. Upravo su institucionalni okvir i kapacitet obrazovnih institucija, a time i njihove kompetencije, najslabija
karika našeg obrazovnog sustava. Dakle, obrazovni sustav kao skup međusobno povezanih i
suradničkih institucija koje skladno i efikasno
rade u pravcu zajedničkog cilja, daljnjeg modernog razvoja onog što je prethodno dobro
napravljeno u andragoškom i pedagoškomsmislu, te akademskom, istraživačkom i znanstvenom radu. Pritom govorim o razdoblju od
posljednjih trideset ili četrdeset godina, od
kada neuspješno pokušavamo reformirati taj
atrofirani institucionalni okvir, osuvremeniti
ga i modernizirati, te ga na taj način približiti
Institucionalni odgojnoobrazovni okvir i institucije koje ga čine nisu
povezani u sustav i nisu
se dovoljno modernizirale
kako bi podržale ono
što je vrijedno i dobro
u smislu andragoškog
i pedagoškog u našem
nasljeđu
Cilj nam je sveučilište
s 5000 studenata
Poslovna gimnazija za razvoj poduzetničke
kulture
- Dio našega strateškoga plana razvoja je i osnivanje ”poslovne gimnazije”, jer
smatramo da postoji potreba da se u srednjoškolskom obrazovanju napravi jedna
kombinacija općeg kvalitetnog gimnazijskog i poduzetničkog obrazovanja. Mislim
pritom na obrazovanje za kreativnost, inovativnost i odvažnost koji su potrebni
za poduzetništvo i vode u pravcu samozapošljavanja. Primijetili smo da na Veleučilištu trošimo puno vremena i energije kako bi nadoknadili neke vještine koje bi
studenti trebali donijeti iz srednje škole, poput poslovnog znanja stranog jezika,
vještina komuniciranja i rješavanja problema, samosvijesti, spremnosti na rizik...
Koliko znamo, takve ponude u srednjoškolskom obrazovanju nema i naš osnivač,
Grupa Vern, zainteresiran je investirati u jedan takav program.
standardima i obrazovnoj praksi kakva postoji
u Europi i dijelu svijeta na koji se želimo ugledati i čiji dio želimo postati.
U Hrvatskoj je velika neravnomjernost
između potreba tržišta i novih kadrova koji
dolaze sa studija.
- Koliko je meni poznato već neko vrijeme
nisu izdavane dopusnice za otvaranje novih visokih učilišta. No, u jednom kratkom prethodnom razdoblju otvoren je veliki broj visokih
škola i veleučilišta u privatnom i državnom
sektoru. Zahvaljujući i tome Hrvatska je, barem statistički, unaprijedila svoju visokoobrazovnu sliku. Zahvaljujući toj dinamici uspjeli
smo udvostručiti broj visoko obrazovanih
građana u ukupnoj populaciji, ali i dalje smo
ispod europskog prosjeka. Dogodilo se to dogodilo u kratkom vremenskom razdoblju i nije
moguće očekivati da taj porast podjednako
prati i kvaliteta na kojoj tek treba raditi, posebno u privatnom sektoru gdje često nedostaju
osnovni elementi potrebne infrastrukture, a
da o kvalitetnim nastavnicima niti ne govorim. Ipak, nepotrebna je javna rezerva prema
privatnom sektoru u obrazovanju. Tko god
danas ulaže u obrazovanje treba biti dočekan
s dobrodošlicom. Drugo je pitanje zadovoljava li onaj koji se želi baviti obrazovanjem
sve potrebne norme i uvjete te ima li dovoljno
kompetencija za ostvarenje visokih standarda
kvalitete u nekom razumnom roku. O tome se
mora brinuti država. Osobno se zalažem da
se pritom ne pravi razlika između državnog i
privatnog obrazovanja, već samo između kvalitetnih i nekvalitetnih obrazovnih institucija i
njihovih programa. Pažnja onoga koji uređuje
i nadzire obrazovni prostor, treba biti prije svega biti usmjerena na kvalitetu obrazovanja bez
obzira na osnivača.
Često se od poslodavaca može čuti ”Ma,
pusti školu, važno je da čovjek zna raditi”.
Opći je dojam da je u nas znanje i obrazovanje podcijenjeno.
- Naš obrazovni sustav predmnijeva da će
svatko tko završi visoko obrazovanje biti
znanstvenik ili profesor. To je daleko od stvarnosti, jer malo je ljudi za to sposobno, pa se ne
odlučuje za znanstvena ili akademska zvanja
kao svoju temeljnu struku. S druge strane smo
iz nekog razloga zanemarili, podcijenili i predugo s omalovažavanjem gledali na strukovno
obrazovanje koje je ljude trebalo pripremati za
svijet ‘običnog’ rada. Da što prije dođu do posla i kroz rad počnu graditi svoju profesionalnu
i životnu karijeru. Rezultat je bio nezadovoljavajući po obje kategorije, dobili smo prevelik
broj ljudi koji su radno nesposobni i premalo
onih koji se mogu kontinuirano razvijati. Danas je puno jasnije da će ljudi morati učiti čitav
život i da za ono čime se žele u životu baviti
znanja neće steći samo u ranoj dobi niti samo u
redovitoj školi. Ta spoznaja bi školama trebala
vratiti odgojnu funkciju i funkciju obrazovanja
za život. Dugotrajno i kontinuirano institucionalno obrazovanje za znanje bit će potrebno
ponajviše onima koji će akademski živjeti i
raditi. Svima ostalima je neminovno utilitarno
obrazovanje i osposobljavanje za rad te cjeloživotno obrazovanje na osnovi karijernih prilika koje će im se otvarati u svijetu rada. Tome
se mora prilagoditi obrazovni sustav.
Hrvatska bi trebala biti zemlja znanja.
No, kod rebalansa proračuna obrazovanje
i znanost su često na udaru.
- Hrvatska se po pokazateljima ne vidi kao
zemlja koja značajno manje izdvaja za obrazovanje od usporedivih zemalja. Naš je problem
institucionalni i strukturni, jer sustav za koji
izdvajamo ne daje zadovoljavajuće kvantitativne ni kvalitativne rezultate. S druge strane
u znanosti smo, čini mi se, pali na 0,9 posto
BDP-a, a europski razvojni cilj je tri posto, ali
u znanost ulaže samo država, privatnog sektora gotovo da i nema. Sustav mora funkcionirati
tako da potiče sve zainteresirane da investiraju
i sudjeluju u aktivnostima povezanim sa znanošću i obrazovanjem. Mislim da su to naše
slabe točke, a ne podatak koliko nominalno
izdvajamo iz proračuna.
Razgovarao Ivica Buljan
Stručno usavršavanje za ravnatelje srednjih škola i učeničkih domova
Ravnatelj i kultura
odgojno-obazovne ustanove
U
organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja u Puli je od 4. do
6. listopada održan stručni skup ravnatelja
srednjih škola i učeničkih domova Republike
Hrvatske. Skup na kojem se okupilo više od
tristo ravnatelja posvećen je njihovom stručnom usavršavanju, a središnja tema skupa
bila je “Ravnatelj i kultura odgojno-obazovne
ustanove”. Plenarna predavanja održali su dr.
Vlatka Domović (Školsko ozračje i učinkovitost škole), dr. Velimir Srića (Izazovi nove organizacijske kulture), Ivan Nikolić (Ravnatelj
kao uspješni komunikator), dr. Dean Ajduković (Krizni prevencijski menadžment i kultura
sigurnosti učenika od nasilja), a o Hrvatskom
kvalifikacijskom okviru govorili su dr. Mile
Dželalija i dr. Sonja Kovačević.
U okviru skupa održane su dvije pedagoške
radionice na temu Ravnatelj kao moderator u
razvoju školske kulture i Pokazatelji školske
kulture, a prezentirano je i nekoliko primjera
dobre prakse u radu ravnatelja.
Kultura odgojno-obrazovne ustanove u najširem smislu riječi podrazumijeva i klimu, i
ozračje, i zadovoljstvo, sigurnost, suradničke
odnose, kvalitetnu komunikaciju među svim
sudionicima odgojno-obrazovnog procesa. Jer
ako smo svi zadovoljni, ako su svi ti elementi
zadovoljeni onda i ostvarujemo uvjete za napredovanje. Dokazano je znanstvenim istraživanjima da je ravnatelj ključna figura u svim
tim procesima. Neophodno je osnažiti ponajprije ravnatelje, a zatim osvijestiti sve zaposlenike, učenike i roditelje o važnosti kulture
koja otvara mogućnosti za kvalitetniji i bolji
rad, ali i za sliku škole u javnosti kao o jednom sigurnom mjestu gdje se cijeni ne samo
znanje i kompetencije učenika nego i svaka
osoba pojedinačno, rečeno je između ostaloga
na ovome skupu.
U radu skupa sudjelovali su i državni tajnik
u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa
Želimir Janjić, ravnateljica Uprave za srednje
školstvo Vesna Hrvoj Šic, Ravnatelj Agencije
za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Ivan Šutalo te Višnja Francetić, načelnica
Odjela za organizaciju i provođenje ispita Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Opširnije o svemu u sljedećem broju
Školskih novina.
M. Šimeg
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
aktualno
5
www.skolskenovine.hr
Dodjela nepovratnih sredstava strukovnim školama
P
Velika pomoÊ razvoju
strukovnoga školstva
rošlog ponedjeljka u prostorijama Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih potpisano je 18
ugovora o dodjeli nepovratnih
sredstava strukovnim školama u
okviru 4. komponente Instrumenta
za pretpristupnu pomoć (IPA) za
projekt Implementacija novih kurikuluma. Agencija za strukovno
obrazovanje i obrazovanje odraslih razvila je ovaj projekt u okviru Operativnoga programa Razvoj
ljudskih potencijala s namjerom
da se potpomogne razvoj i daljnja
modernizacija sustava strukovnog
obrazovanja i osposobljavanja prvenstveno imajući na umu činjenicu da su upravo strukovne škole glavni nositelji ovoga procesa.
Zamišljeno je da se kroz poticanje
inovativnih pristupa obrazovnom
sadržaju i metodama podučavanja u strukovnim školama osigura
usklađenost strukovnog obrazovanja s promjenama u gospodarstvu,
odnosno s tržištem rada te da se
učenicima strukovnih škola pruži
što kvalitetnije obrazovanje.
Svih 18 strukovnih škola koje
su dobile nepovratna sredstva
potvrđuju činjenicu da strukovne
škole mogu samostalno prepoznati i definirati svoje, ali i potrebe
svojih učenika i nastavnika. Škole
su pokazale da imaju jasne vizije
vlastitog razvitka te su ih uspjele
pretočiti u kvalitetne projektne prijedloge i tako dobile sredstva EUa. Sustav strukovnog obrazovanja
ključan je za razvoj ljudskih potencijala kao preduvjeta postizanja
ekonomskoga rasta, kvalitetnijega
zapošljavanja i socijalnih ciljeva.
U Hrvatskoj je njime obuhvaćeno
više od 70 posto ukupne srednjoškolske populacije, odnosno više
od 130.000 učenika u 290 škola.
Sredstva dodijeljena strukovnim
školama daju prigodu da se sustav
strukovnog odgoja i obrazovanja
ojača u pružanju modernih znanja,
vještina i kompetencija važnih za
tržište rada te da se same strukovne škole opreme za kvalitetnije
izvođenje nastavnoga procesa.
Jačanje svih školskih
kapaciteta
Natječaj za dodjelu nepovratnih sredstava provela je Agencija
za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, koja će pružiti i
svu potrebnu potporu strukovnim
školama tijekom same provedbe
njihovih projekata. Osamnaest
prijavitelja, zajedno sa svojim
partnerima, ispunilo je sve potrebne uvjete za dodjelu nepovratnih
sredstava od ukupno 3,709.913,18
eura. Pojedinačni će projekti trajati od 12 do 14 mjeseci, a njihova se
vrijednost kreće između 100.000 i
300.000 eura. Glavni je cilj da dodijeljena nepovratna sredstva strukovne škole iskoriste za modernizaciju postojećih kurikuluma koji
će se temeljiti na ishodima učenja,
a u skladu s promjenama na lokalnom ili regionalnom tržištu rada.
Imajući na umu vlastite potrebe, ali i potrebe na razini cijeloga
sustava strukovnog obrazovanja,
projekti koje će provoditi ovih 18
strukovnih škola obuhvaćaju niz
inovativnih aktivnosti i rješenja
što podrazumijeva djelotvorno
planiranje i provedbu inovacija u
školama, prvenstveno onih pove-
Ravnatelji 18 srednjih škola nositeljica projekata nakon potpisivanja ugovora za projekt Implementacija
novih kurikuluma s ravnateljem Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Ivanom
Šutalom i državnim tajnikom Želimirom Janjićem
zanih s uvođenjem novih ili revidiranih strukovnih kurikuluma, zatim jačanje kapaciteta strukovnih
škola kroz modernizaciju opreme
i pomagala za kvalitetniji nastavni proces i kroz osposobljavanje
nastavnika za uvođenje modernih,
na učenika orijentiranih, pristupa
u podučavanju.
Đurđica Fuštar: Za
školu ovaj ugovor
puno znači, jer ćemo
nabaviti novu opremu
što će zajedno
s promjenama
u kurikulumu
omogućiti podizanje
kvalitete nastave,
unaprijediti stručno
osposobljavanje
nastavnika i to
je zatvoreni krug
koji nas stalno
tjera naprijed
Jedna je od 18 škola koje su dobile novac iz IPA programa i Tehnička škola Ruđera Boškovića iz
Zagreba, koja je prijavljena u čak
dva programa. Kako nam je rekla
ravnateljica škole Đurđica Fuštar,
u jednom su projektu nositelj i
škole partneri su im Tehnička škola Split i Srednja škola Krapina,
a u drugome škola partner o temi
obnovljivi izvori energije, a nositelj je Srednja škola Oroslavje i taj
projekt je vrijedan 220.000 eura.
“Naš je projekt pod nazivom
Implementacija novih kurikuluma
u programu obrazovanja za tehničara za računarstvo dobio 290.000
eura i taj novac dijelimo s partnerima. Glavni je cilj implementacija novih kurikuluma u programu
obrazovanja za računarstvo. Projekt obuhvaća nabavu nove opreme koja bi omogućila realizaciju
laboratorijskih vježbi i svega što
je potrebno za realizaciju, a drugi je dio implementacija novih
kurikuluma u smislu poboljšanja
nastavnih planova i program određenih nastavnih predmeta iz te
struke. Posebice smo se usmjerili
na četiri nastavna predmeta u zadnjoj godini obrazovanja, a to su
Sustavna programska potpora, Dijagnostika i održavanje računala,
Računala u tehničkim sustavima
i Računalna sklopovna oprema.
Za svaki od njih predviđamo napraviti udžbenik i to ćemo raditi
u suradnji s nakladničkom kućom
Algebra i Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
Priručnici i udžbenici, odnosno
njihovo stvaranje financirat će
se iz spomenutih sredstava, kao
i evaluacija programa, njegova
promjena i novi kurikulumi. Osim
udžbenika za učenike, planirano je
raditi i priručnike za nastavnike,
jer ni toga sada nema, a nastavnici
se svakako snalaze - rade po svojim materijalima ili skidaju nešto
s interneta. Iznos od 290.000 eura
predviđen za sve tri škole koje u
projektu sudjeluju i dijeli se srazmjerno broju učenika koji su u rečenom programu. Namjeravamo
se i dalje javljati na IPA natječaje, jer planiramo uvesti promjene
u sve strukovne predmete, dakle
raditi na novim kurikulumima“ rekla je Đurđica Fuštar.
Osamnaest prijavitelja, zajedno sa svojim
partnerima, ispunilo
je sve potrebne uvjete
za dodjelu nepovratnih sredstava ukupnog iznosa gotovo
3.710.000 eura u
okviru IV. komponente
Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA)
za projekt „Implementacija novih kurikuluma“
Uz nabavu opreme i rad na
udžbenicima i priručnicima
U drugom projektu koji se bavi
obnovljivim izvorima energije
škola će podijeliti 220.000 eura
sa Srednjom školom Oroslavlje
i u okviru tog programa nastojat
će kroz posebne module razvijati sadržaje vezane za obnovljive
izvore energije, jer smatraju da
će za nekoliko godina obnovljivi
izvori energije će u ovakvim školama biti neizostavno područje.
Za sada tih sadržaja u nastavnim
planovima i programima nema u
velikom opsegu i više se radi kroz
fakultativne programe i izbornu
nastavu.
“U našem zanimanju tehničar
za mehatroniku ima mjesta i za te
sadržaje, a module predviđa i Nacionalni okvirni kurikulum. Učenici će moći birati poneki modul,
Škole nositeljice projekata koje su potpisale ugovor s
Agencijom za strukovno obrazovanje i dobile novac iz IPA
programa: Elektrotehnička škola Zagreb, Poljoprivredna
škola Zagreb, Gospodarska škola Varaždin, Tehnička škola Čakovec, Gospodarska škola čakovec, Tehnička škola
Daruvar, Veterinarska škola Zagreb, Tehnička škola Ruđera
Boškovića, Srednja škola Marka Marulića Slatina, Tehnička
škola Slavonski Brod, Tehnička škola Karlovac, Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci, Srednja škola Bedekovčina,
Pomorska škola Split, Srednja škola Oroslav-je, Ekonomska
i birotehnička škola Bjelovar, Privatna srednja ekonomska
škola s pravom javnosti Katarina Zrinski, i Tehnička škola Nikole Tesle Vukovar.
a mi smo se opredijelili za solarnu
energiju i za to nam treba oprema“ - rekao nam je Milan Đurašin, nastavnik praktične nastave i
voditelj školskih radionica te nastavio: “Opremu se mora dijelom
kupiti, dio moramo i sami razviti.
Već smo predvidjeli prostor, a ako
nema tipizirane opreme nešto će
se morati napraviti, kupiti ili projektirati. Solarne ćelije su temelj,
a dalje ćemo sami razvijati sve što
nam je potrebno i u sve to ćemo
uključiti i učenike.
Kad je riječ o novom kurikulumu u programu obrazovanja
za tehničara za računarstvo, čak
trećina novca namijenjena je nabavi opreme za sve tri škole koje
su uključene u projekt. Radi se o
kvalitetnim računalima, potrebnim hardverskim proširenjima, zatim odgovarajuće instrumente koji
idu uz računala, jer učenici moraju
znati nešto više, a mora se nabaviti
i mrežna oprema kao i zaštita mreže. Dakle, sve tri škole će se i kvalitetno opremiti u okviru projekta.
Razvijanjem programa obnovljivih izvora energije radit ćemo u
školama neke posebne sklopove
i instrumente pa će oprema koju
u školi postavimo biti model i za
druge škole koje će te programe
ili module htjeti realizirati. U projektu je predviđeno i obrazovanje
vezano za obnovljive izvore energije, ali i obrazovanje nastavnika
koji će obrazovati druge nastavnike.“
Pojačana edukacija
nastavnika
Kako je rekla ravnateljica Fuštar, deset nastavnika ići će na
usavršavanje u Sloveniju, a nakon
povratka će obrazovati 60 svojih
kolega iz srodnih škola i programa. Dio novca utrošit će se također na priručnike, a najviše će se
iskoristiti za opremu i edukaciju
nastavnika. Zanimljivo je da će
praktikume u školama opremiti
kamerama tako da se nastava telekonferencijski može prenositi u
sve tri škole istodobno.
“Za školu ovaj ugovor puno
znači, jer ćemo se opremiti i u području računarstva, ali i centra za
nove tehnologije, odnosno u području mehatronike, a cilj nam je
da se moderniziramo i u području
optike. Zadovoljni smo time što
smo kao škola postigli, angažiralo se mnogo kolega u školi, ali
i vanjskih suradnika. Treba pronaći prave ljude koji znaju raditi
na projektima i onda je sve puno
lakše. To je zahtjevno, ali kad se
uspije onda se mnogo toga dobije. Podiže se kvaliteta nastave, koja zahtijeva stalno stručno
osposobljavanje nastavnika koji
nauče nešto novo, pokrenu neke
nove programe i to je zatvoreni
krug koji stalno tjera naprijed. A
za takve stvari u ovoj školi uvijek
ima snage i to je dobra priprema
za ono što nas čeka kad uđemo u
Europsku Uniju“ - zaključila je
Đurđica Fuštar.
Sve rečeno pokazuje da strukovne škole imaju sposobnost razviti
kvalitetne projekte za korištenje
sredstava Europske Unije te da i
nadalje postoji potreba i osnova za
pomoć strukovnim školama u tom
smislu.
Marijan Šimeg
aktualno
6
www.skolskenovine.hr
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
Iz Agencije za odgoj i obrazovanje
Stručni skupovi u listopadu
PREDŠKOLSKI ODGOJ
25. listopada - Stručni skup namijenjen odgojiteljima predškolske djece s
područja Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije održat će se
25. listopada 2010. u Splitu (DV Grigor
Vitez, Kliška bb) s početkom u 13 sati.
Teme: Razvijanje profesionalnih kompetencija odgojitelja - igra s djecom u
dječjim jaslicama (4. modul). Ponovna
prijava nije potrebna, jer se stručni skup
organizira za sudionike koji su prisustvovali prethodnim modulima.
26. listopada - Stručni skup namijenjen odgojiteljima pripravnicima i
mentorima
Koprivničko-križevačke,
Bjelovarsko-bilogorske, Varaždinske,
Međimurske, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije održat će se 26. listopada 2010. u Zagrebu (DV Malešnica, A.
T. Mimare 34), s početkom u 10 sati.
Tema: Program uvođenja u samostalan
rad i polaganje stručnog ispita odgojitelja pripravnika. Prijave do 14. listopada
2010. na email [email protected]
26. listopada - Stručni skup namijenjen odgojiteljima predškolske djece
s područja Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije održat
će se 26. listopada 2010. u Splitu (DV
Marjan, PO Koralj, Put Skalica 11a) s
početkom u 13 sati. Teme: Razvijanje
profesionalnih kompetencija odgojitelja
- igra s djecom u dječjim jaslicama (4.
modul). Ponovna prijava nije potrebna,
jer se stručni skup organizira za sudionike koji su prisustvovali prethodnim
modulima.
29. listopada - Stručni skup namijenjen odgojiteljima pripravnicima i odgojiteljima mentorima u dječjim vrtićima Grada Zagreba - istok održat će se
29. listopada 2010. u Zagrebu ( DV Savica, Vladimira Ruždjaka 22) s početkom u 9 sati. Tema: Program uvođenja
u samostalan rad i polaganje stručnog
ispita odgojitelja pripravnika. Prijave
do 7. listopada 2010. na email tijana.
[email protected]
NJEMAČKI JEZIK
29. i 30. listopada - Stručni skup namijenjen učiteljima i nastavnicima njemačkoga jezika svih županija na temelju prijave i odabira na početku ciklusa,
koji su se obvezali da će tijekom dvije
godine pratiti program od 8 modula održat će se 29. i 30. listopada 2010. u Zagrebu (Goethe-Institut Kroatien). Tema:
Projekt dopisnoga studija III., Modul
5: Vokabular / Fernstudienprojekt III.,
Präsenzphase 5: Wortschatz. Prijave
prema pozivu.
VJERONAUK
25. listopada - Stručni skup namijenjen vjeroučiteljima voditeljima ŽSV-a
osnovnih i srednjih škola na području
Đakovačko-osječke nadbiskupije, Požeške biskupije i Eparhije osječkopoljske i baranjske (Vukovarsko-srijemska,
Osječko-baranjska, Brodsko-posavska,
Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija) održat će se 25. listopada 2010. u Đakovu (OŠ Ivana Gorana
Kovačića) s početkom u 9 sati. Tema:
Kompetencijski okvir vjeroučitelja voditelja ŽSV-a. Prijave do 11. listopada
2010. na email [email protected]
hr
GRAĐANSKI ODGOJ
I OBRAZOVANJE
25. i 26. listopada - Stručni skup
namijenjen osposobljavanju nastavnika
trenera za provedbu modula: Humane
vrednote - odgoj za humanost i istraživanje humanitarnog prava i Prevencija
trgovanja ljudima održat će se 25. listopada 2010. u Trogiru (Hotel Medena,
smještaj u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa) s početkom u 9 sati. Prijava
10 dana prije početka održavanja stručnog skupa na email [email protected], tomislav.ogrinsak@
azoo.hr.
STRUČNI SURADNICI
PSIHOLOZI
28. listopada - Stručni skup za
stručne suradnike i nastavnike psihologije osnovnih i srednjih škola Koprivničko-križevačke,
Bjelovarskobilogorske,
Virovitičko-podravske,
Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarskosrijemske županije održat će se 28.
listopada 2010. u Osijeku (III. gimnazija, Kamila Firingera 14) s početkom
u 10 sati. Tema: Razvojno planiranje
i izrada školskog kurikuluma 1. modul: Samovrednovanje škole u funkciji
strateškog planiranja i razvoja škole.
Prijave 15 dana prije početka održavanja stručnog skupa na email teodora.
[email protected]
STRUČNI SURADNICI
KNJIŽNIČARI
20. listopada - Stručni skup koji se
organizira u povodu obilježavanja Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica
u RH održat će se 20. listopada 2010. u
Sisku (Osnovna škola 22. lipnja, Franje
Lovrića 27) s početkom u 10 sati. Tema:
Raznolikost, izazovi, prilagodljivost:
školske knjižnice imaju to sve. Prijave
do 13. listopada 2010. na email biserka.
[email protected]
TEHNIČKI ISKORAK U OŠ HORVATI, ZAGREB
Videokonferencije s vršnjacima
od Hong Konga do SAD-a
Učiteljica Suzana Delić
otvorila je svojoj školi
virtualna vrata u svijet
K
orištenje moderne tehnologije u nastavi svakako je nezaobilazan
segment suvremenih obrazovnih procesa i izvođenja nastave
prema normama i zahtjevima
21. stoljeća. I dok se neke škole, pa i njihovi djelatnici, bore
s nabavkom i svladavanjem
informatičke opreme odnosno
pismenosti, postoje škole koje
su napravile dodatan iskorak
po pitanju korištenja računala
i drugih elektroničkih pomagala.
Stoga predstavljamo Osnovnu školu Horvati u Zagrebu,
čija je učiteljica Suzana Delić
prije dvije godine pokrenula
projekt videokonferencija. I
po tome je ova škola zasad jedinstvena u Hrvatskoj, barem
među osnovnim školama.
Djeca odlično reagiraju na ovaj projekt,
oduševljeno gledaju i pričaju s djecom
koja su nekoliko tisuća kilometara
udaljena, a njihovi roditelji također
su ostali vrlo ugodno iznenađeni
- U priču s videokonferencijama ušla sam 2008. godine
kada sam preko nezaobilaznog
Facebooka kontaktirala kolegicu učiteljicu iz Hong Konga.
Razmišljali smo da određenu
vrstu komunikacije i koordinacije napravimo putem videokonferencije naših dvaju
razreda. Kako u tom trenutku
nismo imali tehničke uvjete,
uskočio nam je prof. Zlatan
Soldo iz Geodetske tehničke
škole u Zagrebu, a koja posjeduje Polycom stanicu nužnu za
kvalitetne videokonferencije.
Pa smo prvi taj naš “susret” s
Hong Kongom odradili iz prostorija njihove škole.
Nakon toga smo se, također
putem interneta, povezali sa
školom iz Francuske i cijele
prošle godine komunicirali su
naši četvrti razredi s vršnjacima iz francuske škole Ecole
de Saint Gaudent, govori nam
Delić.
Trud i entuzijazam učiteljice
Suzane Delić nije prošao nezapaženo, pa je uz pohvale Agen-
cije za odgoj i obrazovanje i
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa stigla i konketna
materijalna pomoć CARNeta,
koji je školu opremio Polycom
stanicom. Dakle, specijaliziranim alatom za izravne videoveze, bez obzira na lokaciju bilo
gdje u svijetu.
Nakon Hong Konga i Francuske, započela je i suradnja s
američkim školama u Los Angelesu, San Antoniju i Bostonu,
a u koje su dosad bili uključeni
učenici od četvrtog do osmog
razreda osnovne škole Horvati.
- Djeca odlično reagiraju na
ovaj projekt, oduševljeno gledaju i pričaju s djecom koja
su nekoliko tisuća kilometara
udaljena, njihovi roditelji također su ostali vrlo ugodno iznenađeni, a u svemu ovome imam
i veliku pomoć ravnateljice OŠ
Horvati Biserke Matić-Roško.
Naime, poznato je da učenici
vole sudjelovati u raznim oblicima međunarodne suradnje.
Upoznaju nove zemlje, običaje, gradove i ono najvažnije,
upoznaju svoje vršnjake. Budući da nije lako, a ni jeftino
organizirati skupna putovanja
učenika koja bi im svakako
iznimno dobro došla i bila
sjajna nadogradnja sadržajima
koje uče u školi, videokonferencije pružaju solidan i znatno
jeftinije nadomjestak.
- Suradnja jednog razrednog odjela s nekim vršnjačkim
odjelom bilo gdje u svijetu
neprocjenjivo je iskustvo. U
pripremi za samu videokonferenciju sadržajima uvijek koreliramo s nizom sadržaja plana i programa te tako na vrlo
inventivan i suvremen način
obrađujemo sadržaje propisane
programom. Već i samo dopisivanje putem elektroničke pošte
s npr. razredom u Los Angelesu veliko je iskustvo, a kamoli
pričanje putem videoveze uživo, zaključuje Delić.
Želja je ove informatički
osviještene učiteljice povezati
se i s drugim osnovnim školama u cijeloj Hrvatskoj, prvenstveno sa školama na otocima.
I to s učenicima nižih razreda,
pa da prvašići iz Zagreba razgovaraju i gledaju se s prvašićima sa Zlarina ili Visa!
B. Nađ
aktualno
aktualno
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
OŠ Eugena Kumičića, Velika Gorica
U
Paraolimpijski
školski dan
Osnovnoj školi Eugena
Kumičića u Velikoj Gorici proteklog je tjedna
svečano pokrenut Paraolimpijski
školski dan, projekt niza aktivnosti koji će se tijekom iduće
dvije i pol godine provoditi u
više od 250 hrvatskih osnovnih
škola. Učenici će kroz različite
zabavne igre kod djece i mladih
pokušati kreirati svijest i razumijevanje za osobe s invaliditetom
te učiti o postojanju paraolimpijskog sporta i individualnim
razlikama. Paraolimpijski školski dan trajati će do kraja 2012.
godine, odnosno do završetka
paraolimpijskog ciklusa.
U povodu Dječjeg tjedna
od 4. do 10. listopada
Poruka pravobraniteljice
za djecu
I
ove će nas godine u Dječjem tjednu, od 4. do 10. listopada, djeca pitati jesmo li ispunili odavno dana obećanja. Jesmo li učinili baš sve što smo mogli da sva djeca
budu sigurna u prometu, da ne stradavaju od ozljeda u svome domu ili na igralištima, da ne budu žrtve nasilja, ni u
školi, ni u obitelji, niti na internetu, da ih nitko ne udara i ne
ponižava “u odgojne svrhe“ i “za njihovo dobro“? Jesmo li
učinili sve što smo mogli da nijedno dijete ne bude životno
ugroženo zbog siromaštva, da nijednom djetetu neimaština
ne bude prepreka za školovanje u skladu sa sposobnostima,
da mu zbog nedostatka novca ne bude uskraćena potrebna
zdravstvena zaštita?
Nažalost, jedino što zasad na to možemo odgovoriti jest
da se trudimo, ali nam ne uspijeva uvijek. Istodobno, mi
odrasli od djece uvijek očekujemo najbolje rezultate i optužujemo ih da se nisu dovoljno trudila svaki put kad petice
izostaju. Možda bi danas djeca nama s pravom mogla reći:
“Niste se dovoljno trudili! Kampanjski i površno pristupate
zadacima, ne učite na dobrim primjerima i ne slušate što
vam govorimo.“
Djeca u pravilu nisu tako oštri kritičari, ali ipak ne propuštaju istaknuti da ih odrasli često ne slušaju, da ne čuju
njihova objašnjenja i prijedloge rješenja problema djece
i mladih te da ih ne shvaćaju ozbiljno. U razgovorima s
djecom u školama, dječjim i učeničkim domovima i bolnicama upravo to doznajemo od njih. Pokušajmo to imati na
umu ovih dana, kad će se prigodno u svim gradovima i općinama preispitivati razina zaštite prava djece. Poslušajmo
pažljivo što nam djeca imaju reći.
Godina 2010. proglašena je za Europsku godinu borbe
protiv siromaštva i socijalne isključenosti te je u cijeloj
Europi u tijeku kampanja za suzbijanje siromaštva djece.
Siromaštvo najteže pogađa djecu, ugrožava njihove šanse
za preživljavanje i razvoj te je uzrok kršenja mnogih prava
djeteta. S takvim problemima suočavaju se i djeca u Hrvatskoj, u vremenu kad mnogi roditelji nemaju zaposlenje ili
ne primaju plaću, kad su mnoge obitelji u poplavama izgubile imovinu. Sva ta djeca hitno trebaju pomoć i podršku,
jer ono što im propustimo pružiti u djetinjstvu, kasnije će
se teško nadoknaditi.
I ovaj put podsjećamo da djeca ne mogu čekati bolja vremena, jer rastu upravo sada i sada trebaju potporu odraslih.
A Konvencija o pravima djeteta treba nam biti putokaz i
podsjetnik na to što smo sve dužni učiniti.
Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu
Prilikom prošlotjednog predstavljanja programa predsjednik
Hrvatskoga
paraolimpijskog
odbora Ratko Kovačić objasnio
je da su osnovne škole savršeno okruženje za ovo, budući da
djeca nemaju predrasude i kod
njih invaliditet nema negativne
konotacije.
7
www.skolskenovine.hr
Okupljenim đacima OŠ Eugena Kumičića predstavili su se
proslavljeni hrvatski paraolimpijci - plivači Mihovil Španja i
Ana Sršen, bacač koplja Branimir Budetić i bacač kugle Denis
Slunjski.
Kroz njihova predavanja djeca
su saznala kako su se ovi uspješni paraolimpijci suočavali s vlastitim tjelesnim nedostacima.
Pokazali su im da se samo upornošću mogu postići pravi rezultati i da je volja za životom, bez
obzira na to što se dogodi, najvažniji čimbenik za napredak.
- Kada su mi govorili o uspjehu, rekli su mi: rad, red i disciplina, nitko mi nije rekao da
moram imati noge, poručio je
Mihovil Španja, kojemu je već
sa šest mjeseci dijagnosticirana
dječja paraliza. Unatoč tome,
već se dvadedetak godina bavi
plivanjem, osvojio je dosad više
od stotinu medalja, od kojih je
polovica zlato, a rušio je svjetske
i europske rekorde.
Priča Ane Sršen jednako je
dirljiva; kao 12-godišnjoj djevojčici amputirana joj je lijeva
noga zbog sarkoma, s čime se
zasigurno bilo vrlo teško pomiriti. Počela je trenirati plivanje,
a deset godina kasnije, 1995.,
Ana je započela s natjecanjima.
Postala je prvom vrhunskom
sportašicom s invaliditetom u
Hrvatskoj, zahvaljujući čeličnoj
volji i napornom treniranju. U
razdoblju od 1998. do 2005. šest
je puta rušila svjetske, a tri puta
europske rekorde. Osvajačica je
brojnih medalja s raznih međunarodnih plivačkih natjecanja, a
najveće je uspjehe postizala na
svjetskim i europskim plivač-
kim prvenstvima. Ana je danas
uspješna trenerica plivanja za
djecu s posebnim potrebama u plivačkoj školi koju je sama
osnovala - te ponosna majka
dvogodišnjeg sinčića.
Učenici OŠ Eugena Kumičića
s vidljivom impresioniranošću
promatrali su i poslušali naše vrsne paraolimpijce i zapravo bili
zadivljeni njihovom snagom,
vedrinom, pozitivnošću i izvrsnim raspoloženjem, što je još
jedan dokaz da smo u suštini svi
zapravo isti, bez obzira na nedostatke.
Ravnateljica škole Snježana
Pavić naglasila je kako su svi u
školi sretni i ponosni što je ovaj
hvalevrijedan projekt krenuo
upravo iz njihove škole. Spomenimo kako je za kampanju
snimljen i videospot, prvi u povijesti hrvatskog paraolimpijskog
sporta. Spot po nazivom “Tko se
igra taj se voli” ujedno je slogan
Paraolimpijskoga školskog dana.
Nakon konferencije za novinare u školskoj dvorani održana
je utakmica između odbojkaša
Mladosti i odbojkaša paraolimpijaca. Igralo se na podu, na način na koji igraju igrači s invaliditetom.
Učenici su, pak, u školskoj
dvorani imali priliku voziti se u
invalidskim kolicima, hodati na
štakama, hodati povezanih očiju, igrati košarku sjedeći i boćati se, sve to pod budnim okom
iskusnih paraolimpijaca. A sve
kako bi bi na trenutak iskusili
život osoba s invaliditetom te na
taj način bili izravno osvješteni
o tome koliko je teško biti invalid.
B. Nađ
Vrjednovanje obrazovnih postignuća
O nacionalnim
ispitima, državnoj
maturi...
Piše Višnja Francetić,
načelnica Odjela za organizaciju
i provođenje ispita u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja
O
d ovoga broja pisat ćemo o
temama koje se tiču vanjskog vrednovanja obrazovanja te odgovarati na brojna pitanja koja traže odgovor u procesu
koji je uvođenjem državne mature
započeo u Republici Hrvatskoj, a
koja je samo jedan od oblika vanjskog vrednovanja.
Školske novine pravo su mjesto
za ovu temu o kojoj su mnogi pisali, raspravljali i izražavali sumnje u realizaciju projekta i svega
onoga što je on sa sobom unio u
naš obrazovni sustav. Sada, kad je
iza nas prva državna matura i kad
argumentirano možemo raspravljati o njezinim rezultatima, pozivamo vas da date svoje komentare, kritike ili prijedloge u svrhu
poboljšanja sustava.
Nemoguće je ovaj proces razvijati bez kvalitetnih prosvjetnih
djelatnika čije je znanje i iskustvo ugrađeno u svakome od nas.
Nemamo namjeru pisati o povijesti uvođenja državne mature,
ciljevima i svemu onome što ste
od 2006. godine već čuli. Ovdje
ćemo govoriti o aktualnim zbivanjima, temama koje su posljedica
provedene državne mature i pokušati poboljšati sve što se tijekom
provedbe pokazalo kao nužnost
daljnjeg razvoja sustava vanjskoga vrednovanja, o prednostima,
nedostacima i mogućnostima koje
se nameću kao potreba u poboljšanju kvalitete odgojno-obrazovnog
sustava. To nam nameće i interes
naših učenika koji su pristupili
ispitima državne mature ozbiljno
i odgovorno i spoznali prednosti
ovakvog načina završetka srednjoškolskog obrazovanja te mogućnosti nastavka obrazovanja
na visokim učilištima. Vrijeme je
za to upravo sada, kada započinju
pripreme za sljedeću državnu maturu.
Već se u travnju prilikom donošenja kalendara polaganja ispita
državne mature u školskoj godini 2010./2011. vodilo računa o
prigovorima u vezi s rasporedom
održavanja ispita i o izraženom
nezadovoljstvu pisanjem ispita od
veljače do lipnja. Sadašnji kalendar propisao je polaganje ispita
državne mature nakon završetka
nastavne godine za učenike završnih razreda. Sigurno je da bi idealno bilo provoditi ispite državne
mature nakon završetka nastavne
godine za sve učenike, ali to u
sadašnjim uvjetima nije moguće
budući da su upisi na sveučilišta
početkom srpnja. Osim toga, svi
vi koji ste sudjelovali u provedbi
ispita kao članovi školskih ispitnih povjerenstava, dežurni nastavnici ili razrednici učenika koji
su polagali ispite, uočili ste zajedno s nama koji smo ispite provodili da je Pravilnik o polaganju
državne mature nužno poboljšati,
jer se neke situacije na koje smo
tijekom provedbe nailazili nisu
mogle predvidjeti
postojećim
člancima te su nužne izmjene u
svrhu poboljšanja na način da se
školama u kojima se ispiti provode, a i nama koji ih provodimo,
jasno propišu načini postupanja u
situacijama koje se događaju tijekom provedbe ispita.
Što bi nam, prema vašim primjedbama, trebao donijeti novi
Pravilnik o državnoj maturi? Prije svega, trebao bi jasno odrediti
zadaće školskoga ispitnoga povjerenstva, njegove kompetencije kao i zadaće voditelja ispitnih
prostorija i dežurnih nastavnika.
Nadalje, trebao bi točno definirati
pod kojim se uvjetima može pristupiti ispitima državne mature i
dati jasnu poruku učenicima da
ispitima državne mature u prvome roku ne mogu pristupiti oni
koji s uspjehom ne završe nastavnu godinu. Trebalo bi također radi
ujednačenog postupanja propisati
i što se smatra kršenjem pravila
tijekom polaganja ispita te propisati i mjere koje školsko ispitno
povjerenstvo poduzima u navedenim slučajevima.
Vaš glas i primjedbe, koje ste
nam poštujući zakonske propise
upućivali tijekom protekle školske godine, pomogle su u jasnijem
određivanju zadaća svih dionika o
kojima ovisi uspješnost provedbe
državne mature. Stoga i sada očekujemo vašu suradnju.
aktuakno
aktualno
8
www.skolskenovine.hr
UKRATKO
Nastava započela s tri
tjedna zakašnjenja
ŠIBENIK - Nastava za 730 učenika Tehničke i
industrijsko-obrtničke škole u Šibeniku započela je
s tri tjedana zakašnjenja, i to zbog toga što su se
odužili radovi uređenja stare školske zgrade. Istodobno se gradi i novi, moderni obrtničko-tehnički
srednjoškolski centar, u kojem će nastava započeti
iduće godine. Kako navodi šibensko-kninski župan
Goran Pauk, drugog rješenja od kašnjenja nije bilo,
s obzirom na to da u nekoj od šibenskih srednjih ili
osnovnih škola nije bilo mjesta za održavanje nastave. Ravnatelj škole Josip Belamarić kaže da neće
biti nikakvih problema s nadoknadom izgubljenog
dijela nastave u toku školske godine, jer je predviđena odrada gradiva svake druge subote, a bude li
potrebno skratit će zimske ili proljetne praznike.
Izložba Hrvatski jezik u
Gutenbergovoj galaksiji
DUGOPOLJE - Jedan je od projekata Zagrebačke slavističke škole koja djeluje pri Odsjeku za
kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu izložba
Hrvatski jezik u Gutenbergovoj galaksiji, koja je
prošli tjedan otvorena u Dugopolju. Iako je prvobitno zamišljena kao pokušaj da se stranim studentima i nastavnicima, polaznicima 37. seminara Zagrebačke slavističke škole održanog 2008.
godine, predstavi barem djelić prijevoda hrvatske
književnosti i studija napisanih o hrvatskom jeziku,
književnosti i kulturi objavljenih od 1991. godine,
izložba je vrlo brzo premašila sva očekivanja i
krenula na putovanja po Hrvatskoj i inozemstvu.
Zbirka danas sadrži 580 naslova objavljenih u 28
zemalja svijeta, a među prikupljenim su knjigama naslovi objavljeni na čak 23 jezika. Izložba se
može razgledati u Narodnoj knjižnici u Dugopolju
od 26. rujna do 17. listopada. Autorica izložbe je
prof. dr. sc. Ivana Vidović Bolt.
Novi profesori na
osječkom sveučilištu
OSIJEK - Na devetoj sjednici Senata Sveučilišta
J. J. Strossmayera bilo je riječi o raspodjeli sredstava za troškove studija za redovite studente na
preddiplomskim studijama. Središnji dio sjednice
odnosio se na potvrđivanje u izbor za zvanje redovitog profesora. Tako su za redovite profesore
potvrđeni prof. dr. sc. Ivana Barković i Nihada Mujić s Pravnog fakulteta, prof. dr. sc. Draga Žagara
i prof. dr. sc. Snježana Rimac Drlje s Elektrotehničkog fakulteta te prof. dr. sc. Suzana Kristek s
Poljoprivrednog fakulteta. Senat je potvrdio Angela
Denisa Delhusa za ravnatelja Studentskog centra u
Slavonskom brodu, nakon trećeg kruga natječaja.
Usvojene su izmjene i dopune Statuta Studentskog
centra u Slavonskom Brodu, prijedlog Pravilnika
Odjela za kulturologiju i Pravilnika o studiju i studiranju. Također, usvojene su izmjene i dopune studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih studija na Ekonomskom, Poljoprivrednom,
Pravnom i Prehrambeno-tehnološkom fakultetu te
na Umjetničkoj akademiji. Ovom je prilikom dodijeljena i povelja Poljoprivrednom fakultetu u povodu
obilježavanja 50. obljetnice osnutka.
Europski dan jezika
u Varaždinu
VARAŽDIN - Europski dan jezika obilježen je
prošli tjedan na varaždinskom Franjevačkom trgu.
Za Europski dan jezika Vijeće Europe proglasilo
je 26. rujna, a taj dan prvi je put obilježen 2001.
godine, koja je ujedno bila Europska godina jezika.
Glavni ciljevi Europskog dana jezika su međukulturalizam, višejezičnost te poštivanje i njegovanje
jezične raznolikosti. U obilježavanju Europskog
dana jezika sudjelovale su brojne osnovne škole iz
Varaždinske županije, i to Druga, Četvrta, Šesta i
Sedma osnovna škola Varaždin, OŠ Antuna i Ivana
Kukuljevića iz Varaždinskih Toplica, OŠ Cestica, OŠ
Petrijanec, OŠ Breznički Hum, OŠ Sračinec i Škola
stranih jezika Hello iz Koprivničko-križevačke županije. Pokrovitelji manifestacije bili su predstavnici
Ministarstva uprave Savezne Republike Njemačke
te Udruge podunavskih Švaba Baden-Württemberg
iz Stuttgarta. Uz glavni program obilježavanja Europskog dana jezika na Franjevačkom trgu mogli su
se kupiti i prigodni suveniri te probati kolači koje su
napravili sami učenici.
Ivica Buljan
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
Centar za europsko obrazovanje
Studij za obrazovne
savjetnike i menadžere
C
entar za europsko obrazovanje međunarodna je istraživačka i obrazovna institucija
koju su prije tri godine zajednički
osnovali Učiteljski fakultet sveučilišta u Zagrebu i Institut za odgojne
znanosti Sveučilišta u Münsteru i u
njemu surađuju stručnjaci s europskih sveučilišta kao i iz područja
gospodarstva, kulture, obrazovne i
europske politike. Prošle su godine
njemačka Agencija za akreditaciju studijskih programa i hrvatsko
Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje međunarodno akreditirali
jednogodišnji diplomski studij pod
nazivom „Menadžment i savjetovanje za europsko obrazovanje“ kao
združeni studij Sveučilišta u Mün-
Kao budući obrazovni savjetnici današnji će
studenti u okviru jednogodišnjeg studija steći
uvid u aktualni razvoj europskih obrazovnih
politika i reformi, steći će kompetencije koje
će im pomoći da iniciraju europski orijentirane
reforme u nacionalnim obrazovnim sustavima,
bit će osposobljeni za savjetovanje obrazovnih
ustanova, ali i za praćenje i sudjelovanje u
vođenju reformskih procesa u vlastitoj sredini
steru i Sveučilišta u Zagrebu. To je
prvi međunarodni združeni studij u
Hrvatskoj, a na njemu sudjeluju nastavnici s različitih europskih sveučilišta, posebice onih koja surađuju
u okviru mreže Centra za europsko
obrazovanje.
Prošle subote, 2. listopada, na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu malom
svečanošću je obilježen početak jednogodišnjeg združenog međunarodnog diplomskog sveučilišnog studija
„Menadžment i savjetovanje za europsko obrazovanje“. Osim desetoro
studenata, nazočili su joj dr. Siegfried Gehrmann, voditelj Centra za
europsko obrazovanje, dr. Vladimir
Šimović, dekan Učiteljskog fakulteta, brojni djelatnici fakulteta kao i
predstavnici Sveučilišta u Münsteru
i veleposlanstva Savezne Republike
Njemačke. Kako je tom prigodom
istaknuto, europski su se obrazovni
sustavi našli u situaciji dalekosežnih
i dubokih promjena koje se odnose
kako na školstvo i visoko obrazovanje tako i na ponuđače stručnog usavršavanja na lokalnoj razini i u poduzećima. Radi se o procesima koji
nadilaze granice pojedinih zemalja i
koji zahtijevaju transnacionalna rješenja te specifična znanja i kompetencije kako bi se moglo odgovoriti
na sadržajne i strukturalne izazove
povezane sa spomenutim promjenama te je stoga i cilj pokrenutog studija posredovanje upravo tih znanja i
kompetencija.
Kao budući obrazovni savjetnici
današnji će studenti u okviru jednogodišnjeg studija steći uvid u aktualni razvoj europskih obrazovnih
politika i reformi, steći će kompetencije koje će im pomoći da iniciraju europski orijentirane reforme
u nacionalnim obrazovnim sustavima, bit će osposobljeni za savjetovanje obrazovnih ustanova, ali i za
praćenje i sudjelovanje u vođenju
reformskih procesa u vlastitoj sredi-
ni. Studij je organiziran na način da
se izmjenjuju faze izravne nastave
s fazama e-učenja. Izravna nastava izvodi se u dva jednomjesečna
ciklusa od kojih se jedan izvodu u
Centru za europsko obrazovanje u
Zagrebu, a drugi na Sveučilištu u
Münsteru. U tijeku jednomjesečnih faza održavat će se predavanja
gostiju i rasprave sa stručnjacima
iz područja gospodarstva, politike i obrazovne uprave. Polaznici
mogu studirati pojedinačne module
(Upravljanje kvalitetom i savjetovanje u obrazovanju, Škola u Europi jezične i kulturne raznolikosti,
Obrazovne politike i savjetovanje u
obrazovanju i Menadžment i raznolikosti i koncepti savjetovanja).
Studij ima i nekoliko posebnih
obilježja. Ponajprije, polaznici moraju jako dobro vladati znanjem
engleskog i njemačkog jezika, jer
su to jezici na kojima se izvodi nastava. Studij se međunarodno raspisuje, međunarodno je akreditiran i
nakon njegova završetka stječe se
međunarodna diploma Sveučilišta
u Zagrebu i Sveučilišta u Münsteru,
koja omogućuje upis na poslijediplomski doktorski studij. Nastava,
integrirane radionice i praksa u
organizacijama s međunarodnom
djelatnošću koncipirane su tako da
daju europski pogled na nacionalne,
regionalne i lokalne reforme u obrazovanju.
Marijan Šimeg
Međimurski srednjoškolci ZA EUROPSKU MLADEÆ
Flota mira
S
vake se godine sredinom rujna
na Jadranu održava svojevrsna
regata mira, gdje su pod istom
zastavom okupljeni brodovi čije posade čine sudionici iz brojnih europskih zemalja s ciljem da se zajednički
pomogne rješavanju teškoća te problema djece i mladeži u Europi.
Projekt “Mirno More Friedensflotte”, Austrija, pokrenut je 1994.
godine kada su vlasnici austrijskih
brodova na Jadranu ustupili svoje
jedrilice, okupili sponzore i skipere
kako bi ratne izbjeglice u Austriji
odveli na jedrenje, a sve u cilju lakše
rehabilitacije i socijalne integracije
mladih izbjeglica. Od prve flote koja
se sastojala od tri broda, ove su godine pod istom zastavom plovila 104
broda iz Austrije, Njemačke, Slove-
nije, Bosne i Hercegovine, Srbije,
Crne Gore, Kosova i Hrvatske.
”Mirno more Hrvatska”, Čakovec,
već šestu godinu djeci i mladima različitog etničkog i socijalnog porijekla omogućuje sudjelovanje u Floti
mira te je tako i ove godine iz šest
čakovečkih srednjih škola odabrano
šesnaest učenika da plove Jadranom,
promičući mir i međusobno razumijevanje.
Iskustvo i prijatelje koje su stekli zasigurno će pamtiti cijeli život,
jer je to bio tjedan zabave i dobrog
provoda, ali i tjedan mira, tolerancije te međusobnog uvažavanja bez
obzira na kulturne različitosti, što
su i pokazali (Gimnazija Čakovec,
Ekonomska škola, Gospodarska
škola, Graditeljska škola, Tehnička,
industrijska i obrtnička škola te Gimnazija Prelog) na završnoj priredbi
zajedničkim nastupom s posadama
bosanskih i srpskih brodova izvodeći pjesmu ”Molitva” jezikom gluhonijemih osoba.
Ljiljana Ille
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
odgojno-obrazovna
aktualno praksa
9
www.skolskenovine.hr
Kako učenje učiniti uspješnijim?
Već za deset godina mnogo će ljudi
biti poslodavci sami sebi. Stoga će se
školovanje morati okrenuti naglavce, a
učenje će se sve više temeljiti na stvarnim
problemima. Učit će se mnogo više, ali će
se uvijek vidjeti svrha onoga što se uči i
radi. Stoga valja pojačano ulagati u nove
metode obrazovanja, učenja i praktičnog
rada
Učenje se mora odvijati korak po korak i s oslanjanjem na osjetila
Piše Ivan Cerovec
diplomirani pedagog i učitelj
fizike, Krapinske Toplice
P
onekad jedna kratka rečenica prenese neku misao
djelotvornije nego mnoge
knjige. Opći je cilj otkrivanje velike istine koja se ureže u mozak.
I u malim se školama mogu
razviti velike ideje: jednostavne
metode učenja, lako zdravorazumsko, zabavno i djelotvorno
učenje. Čak i siromašne zemlje,
koristeći se snagom uma, znanja
i kreativnosti, dobile su priliku za
preskakanje siromaštva. Dakle,
onima s novim znanjima otvaraju se nove mogućnosti, a one
bez tog znanja čeka nezaposlenost, siromaštvo i očaj. Nažalost,
već sada mnogo srednjoškolaca
teško dolazi do posla. Zapravo,
trajno učenje i trajna kreativnost
postat će glavni pojam rada. Pred
očima nam je velika i trajna informatička razmjena. Po svemu
sudeći poklonjena nam je velika
nadarenost za informatička znanja i možemo se nadati da ćemo
imati dovoljno hrabrosti i upornosti iskoristiti ih.
Ravnoteža
duha i tijela
Već za deset godina mnogo će
ljudi biti poslodavci sami sebi.
Stoga će se morati školovanje
okrenuti naglavce. Učenje će se
sve više temeljiti na stvarnim
problemima koje će trebati riješiti radi izvršenja samoga rada. U
tom procesu učenja bit će različite dobne skupine, različitih vrsta
sposobnosti od kojih će svaka
biti potrebna za konkretnu korist.
Planirajmo uspjehe,
a ne neuspjehe!
Učit će se mnogo više, ali će se
uvijek vidjeti svrha onoga što se
uči i radi. Stoga valja pojačano
ulagati u nove metode obrazovanja, učenja i praktičnog rada.
Vjerujemo da smo već spoznali
kako je nemoguće napredovati
ako mislimo da ćemo vatru moći
zapaliti samo “trljanjem dvaju
drvaca“. Dakle, svaki je uspjeh
uvijek pod snažnim utjecajem
emocija (emocionalna intelegencija) i onoga što mislimo (kvocijent inteligencije). Stručnjaci
smatraju da je emocionalna intelegencija ipak najvažnija. Zapravo je najbolje kad postaje ravnoteža i jedinstvo između duha i
tijela.
Dakle, kod planiranja svakog
učenja valja voditi računa o nekoliko “postulata“.
Prvo treba stvoriti sigurnu
okolinu u kojoj se djecu potiče
na istraživanje korak po korak.
Nema sumnje da su djeca rođeni
istraživači. Stoga ih treba stalno
poticati na istraživanje u sigurnoj okolini. Najveća kočnica
dječjim istraživanjima jest blaga
prestrašenost, stvaralački nemir,
zazor ili respekt starijih. Svako
je istraživanje zapravo skok u
nepoznato i kod djece stvara uzbuđenost. Strahovi i dvojbe pojavljuju se u vrijeme očekivanja
promjena. Međutim, postupnim
rješavanjem problema, korak po
korak i dolaskom do zanimljivih
rezultata istraživanja, radost postaje veća.
Drugo, učenje treba graditi na
osnovama svih pet osjetila. Kada
putem receptora - vida, sluha,
okusa, dodira ili njuha - primimo
novu informaciju, tada uvijek
ostaju tragovi pamćenja u mozgu i u cijelom tijelu. Zapravo
istodobno um i tijelo djeluju kao
cjelina. Oni vrše filtriranje, pohranjivanje, racionalnije učenje i
bolje pamćenje. Za dobar uspjeh,
prije svega, potrebna je strast, vizija i akcija.
Učenje − prirodan
i zabavan proces
Treće, izlazak iz učionice treba
pretvoriti u iskustvo učenja. Primjerice, želimo li djecu naučiti o
krugovima, tada to činimo pokazujući ih na kotačima, balonima,
suncu, mjesecu, naočalama, zdjeli, tanjuru, novčićima, satovima...
Slično valja upoznavati četverokute, kvadrate, trokute... Vrtovi,
voćnjaci, proplanci, šume, sve
više postaju važni izvori znanja.
Samoposluživanja u kojima se
kupac učenik sam poslužuje, sam
uzima robu, postaju važni izvori
znanja....
Ne zaboravimo da je dječji mozak kao spužva. Poticaji su veoma važni
Bitni koraci prema poučavanju
• pozitivno raspoloženje učitelja i učenika
• postavljanje ciljeva i njihova vizualizacija
• dobivanje šireg uvida, ponekad uključiti i izlete na teren
• kreativno misliti o svakom nastalom problemu, o svakoj teškoći
• stalno aktivirati učenike, ako treba pretvorite ih u učitelje
• samoevaluaciju i evaluaciju (evalvaciju) trebaju obavljati vršnjaci i učitelji
• neprekidno ponavljanje naučenog
• dosadne, emocionalno nepoticajne lekcije jednostavno neće
biti zapamćene.
Mozak kao superspužva
Djeca uče veoma brzo. Na njihov mozak gleda se kao na
superspužvu. Najbolje spoznaje dijete upija od rođenja do
petnaeste godine života. To stvara prirođene sposobnosti za
spontano učenje. Stoga je zadaća roditelja, odgojitelja i učitelja da djeci ponude poticajnu sredinu za učenje pomoću
istraživanja. Školske programe, dakle, uvijek valja usmjeravati
prema uspjehu, a ne neuspjehu.
Četvrto, učenje mora postati
prirodan i zabavan proces. Primjerice, u radu s malom djecom
uz glasno i jasno izgovaranje
novih riječi potrebno je još pokazivati im napisane riječi velikim
slovima. Tako će djeca pisane riječi lako pretvarati u izgovorene.
Valja polaziti od načela da sve
što dijete može vidjeti, dodirnuti,
okusiti, čuti riječ, vidjeti ju napisanu, da će sve to pripomoći da
lakše nauči čitati.
Peto, igra je dječji posao, ali je
i učenje. Djeca uče iz svega što
čine. Stoga malu djecu treba izlagati konkretnim iskustvima koja
im omogućuju razvoj motoričke
sposobnosti kako bi sama otkrila, primjerice, pisanje. Jer, dječja
igra je najznačajniji oblik aktivnosti. Prije svega je spontana i
dobrovoljna. U svakoj igri dolazi
do izražaja radoznalost, osjetljivost, fizička aktivnost i velika
potreba sa socijalnom suradnjom
među sudionicima.
Šesto, škola treba postati interaktivno društvo. Dobre zamisli
u školama jesu stvaranje mikrodruštva. Primjerice, stvaranje
trgovine u školi, gdje trgovci
postanu učenici. Sjetimo se takvog primjera od prije tridesetak
godina u Podčetrtku, u Sloveniji. Tada smo u toj školi doživjeli
bezbroj ugodnih iznenađenja.
Na ulazu u školu dočekao nas
je znak s prekriženim ključem.
Dakle, bez ključeva su bile sve
prostorije, male trgovine s dječjim potrepštinama za pisanje, sve
učionice, zbornica... Učenici su
se sami posluživali i ostavljali
novac za kupljeno na određeno
mjesto. Kod obračuna rijetko su
imali manjkove.
Nastava okrenuta
stvarnom životu
Najbitnije je da nastava bude
usmjerena prema stvarnom životu. Sjajne su ideje izdavanja novina, izdavaštvo. Kada bi danas
u školama još imali dobro organiziranu učeničku pravnu službu,
odnos prema disciplini bismo iz
temelja promijenili. Učenici bi
sami vodili svoje sudske slučajeve, propisivali kazne, provodili
optužbe, obrane i činili porotu...
Sedmo, ključ uspješnog učenja
i rada leži u poznavanju osobnog
stila učenja. Danas je gotovo
obvezatna uporaba tehnologije u obrazovnome procesu. Sve
osoblje treba imati računala kojima će se služiti za slanje elektroničke pošte, pisanje tekstova
i dozivanje podataka, a učenici
za istraživanja po internetu. Kod
svakog ostvarenog cilja, motivacija i djelotvornost postižu neslućene visine. Svakako valja voditi
računa o osobnoj skrbi i brizi za
ljude, Zemlju te sutrašnjicu.
aktualno praksa
odgojno-obrazovna
10
www.skolskenovine.hr
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
POEZIJA I EKOLOGIJA
Pjesmom uljepšali zavičaj
U OŠ “Kardinal bl. Alojzije Stepinac“ u Krašiću velika se pažnja poklanja ekološkom odgoju. O tome svjedoči i lijepo uređen okoliš škole. U školi djeluje i
učenička zadruga Pčelice, koja izrađuje lijepe suvenire njegujući tako etnološku baštinu Žumberka
N
izom akcija, kroz lokalne
medije, letcima te plakatima, Ekološko društvo
Žumberak i usmeno potiče lokalno stanovništvo da uređuje sela i
groblja, cvjetne okućnice, vrtove,
voćnjake te da obnavlja tradicionalne kuće i njeguje svu svoju
etnološku baštinu, a od 2003.
godine organizira i velike ekoakcije čišćenja zaštićene prirode
od otpada. Zahvaljujući tome,
uklonjeni su brojni deponiji smeća iz zaštićene prirode - više od
4600 kubičnih metara otpada iz
područja Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje, koje administrativno pripada Općinama
Krašić i Žumberak te gradovima
Samobor i Ozalj.
U program Uljepšajmo svoj
zavičaj iz edukativnih razloga
uključeni su i učenici OŠ “Kardinal bl. Alojzije Stepinac“, koji
u školskoj nastavi slušaju predavanja o zaštiti okoliša i prirodnim
ljepotama domaćega kraja. Tako
se učenici odgajaju za okoliš i
u njima se razvija ljubav i pra-
vilan odnos prema prirodi. U
tom pedagoško-odgojnom radu
istaknule su se učiteljice razredne nastave Marijana Klobučar i
Dunja Novosel te učiteljice hrvatskog jezika prof. Dubravka
Delač-Domjančić i prof. Ivona
Zadro. Prema temama koje je
predložilo Ekodruštvo Žumberak učenice i učenici pisali su
pismene sastavke. Učiteljice su
izabrale najbolje prozne radove
i jednu pjesmu, koje je potom
ocjenjivalo i prosudbeno povjerenstvo ED Žumberak. s
Uz pohvale učenicima za uspjele radove i njihovim učiteljicama
koje su ih uspješno pripremile
za ovu akciju, posebno stoga što
je u radovima pedagoški mudro
povezana ljubav prema zavičaju
s očuvanjem okoliša i sprječavanjem zagađenja, Povjerenstvo
je zamijetilo i to da djeci još nije
potpuno jasna razlika između otpada i smeća, ali to rijetko razlikuju i odrasli. (Otpad, koji bi se
mogao iskoristiti, postaje smeće
kada ga se odbaci u prirodu).
U Osnovnoj školi “Kardinal bl. Alojzije
Stepinac“ u Krašiću provedena je
ekološko-edukativna akcija Ekološkog
društva Žumberak o temi Uljepšajmo
svoj zavičaj
Prva nagrada za ekološku osviještenost dodijeljena je učenicima drugog razreda Ivani Jurinić
i Ivanu Brebriću, za sastav o temi
Moj zavičaj, te Katarini Medven
(6. r.) za sastav Čistoća prirode je
bitna za planet Zemlje.
Druga nagrada za ekološku
osviještenost dodijeljena je Valentini Colarić (6. r.) za sastav
Kako ja čuvam planet Zemlju i
svoj kraj te Mariji Pastorković (6.
r.), za sastav o temi Moj zavičaj,
dok je treća nagrada pripala Anamariji Penić (2. r.) za sastav Brežuljkasti zavičaj i Dijani Bartaković (6. r.) za sastav Ekologija.
Prvu nagradu za literarni izričaj
primila je Renata Perina (2. r.), za
sastav Proljeće, te Daniela Kuharić (6. r.), za sastav Mala mjesta
srca moga. Druga nagrada dodijeljena je Nikoli Tonžetiću (6. r.),
za sastav Proljeće, te Ani Novosel
(2.r.) za sastav o temi Moj zavičaj.
Treću je, pak, nagradu za literarni
izričaj primila Antonija Švalj (2.
r.) za sastav Priroda oko mene te
Filip Grgas (6. r.), za sastav Došlo
nam je proljeće - moramo održati
čistoću na planetu. Posebno priznanje primila je Dora Šimunec
(3. r.) za pjesmu Da sam vjetar.
U osnovnoj školi u Krašiću osobito se njeguje i kulturna baština
kraja. U školi djeluje učenička
zadruga Pčelice, koja izrađuje lijepe suvenire njegujući tako etnološku baštinu Žumberka. Ekološko društvo Žumberak dodijelilo
je za domaći suvenir Žumberka
- Keramička srca i zvona - posebno priznanje učiteljici Martini
Štengl, voditeljici likovne grupe
i učenicima koji su sudjelovali
u pripremi: Viktoriji Stepinac,
Valentinu Matko, Jakovu Cipuriću, Danieli Kuharić, Danielu
Kuhariću, Ivanu Župancu, Nikoli
Ferenčiću i Ani Škrlac, te za domaći suvenir Žumberka - Čestitke
i Nadstolnjak - posebno priznanje prof. Dragici Cvetan-Žakula,
mentorici etnogrupe i učenicima
koji su pripremili čestitke, Ivani
Majhanović, Luciji Matko, Luki
Jandričiću i Mateu Ribiću te Katarini Prežgaj koja je izvezla nadstolnjak.
Diplome i priznanja nagrađenim učenicima i njihovim učiteljicama uručena su na školskoj
svečanosti održanoj u sklopu
Dana krašićkoga kraja.
Zlatko Šintić
Samovrjednovanje rada u školama za strukovno obrazovanje (2)
Ključna područja vrjedn
Piše Vlado Luburić
viši školski savjetnik u miru
D
a bi postigle visoku kvalitetu odgojno-obrazovnog rada škole su dužne
svake školske godine provoditi
samovrjednovanje za zakonom
propisana ključna područja.
Ovdje ćemo dati jedan od načina kako možemo raščlaniti svako od osam ključnih područja
na elemente s mogućim pokazateljima i primjer ljestvice za
vrjednovanje pokazatelja.
1. Planiranje i programiranje
rada dijelimo na sljedeće elemente:
a) Školski kurikulum; b) Godišnji plan i program rada s pokazateljima: struktura i sadržaj.
2. Poučavanje i podršku učenju dijelimo na sljedeće elemente:
a) Planiranje i pripremanje
s pokazateljima: planiranje nastavnog procesa i pripremanje
za nastavu; b) Nastavni proces
s pokazateljima: komunikacija
i suradnja s polaznicima, racionalnost i organizacija nastavnog
procesa, motiviranje polaznika,
primjena stečenih znanja; c)
Učenje i podrška učenju s pokazateljima: odgovornost polaznika, način učenja, kvaliteta ponuđenih programa za podršku
polaznicima u procesu učenja,
napredovanje i uspjeh polaznika, stručna pomoć nastavnicima
u pružanju podrške polaznicima
u procesu učenja; d) Praćenje
napredovanja polaznika s pokazateljima: praćenje, vrjednovanje i ocjenjivanje te izvješćivanje o postignućima polaznika.
3. Postignuća polaznika: Kva-
liteta postignuća s pokazateljima: ocjene i uspjeh polaznika,
kvaliteta znanja, uspjeh na raznim ispitima i natjecanjima,
motiviranost polaznika, vrijednosti kod polaznika.
4. Podršku polaznicima dijelimo na sljedeće elemente:
a) Briga o polaznicima s pokazateljima: sigurnost polaznika, praćenje zdravstvenih i
emocionalnih stanja polaznika;
b) Osobni i socijalni razvoj polaznika s pokazateljima: razvoj
socijalnih vještina polaznika,
poticanje na toleranciju suživot
i demokraciju; c) Profesionalna
orijentacija: pomoć polaznicima pri izboru nastavka obrazovanja.
5. Ljudske potencijale dijelimo na sljedeće elemente:
a) Školski kadrovi s pokazateljima: nastavni kadar i ostali
kadar; b) Ozračje i međuljudski
odnosi s pokazateljima: kultura
ponašanja, poštivanje ličnosti,
jednakost i pravičnost u odnosu
na sve dionike; c) Profesionalni
razvoj zaposlenika s pokazateljima: stručna pomoć i trajno
osposobljavanje zaposlenika.
6. Materijalne i financijske
uvjete dijelimo na sljedeće elemente:
a) Materijalno-tehnički uvjet
s pokazateljima: prostor i oprema, nastavna sredstva, estetsko
uređenje prostora; b) Financijski uvjeti s pokazateljima:
struktura sredstava, korištenje
sredstava.
7. Rukovođenje i upravljanje
dijelimo na sljedeće elemente:
a) Rukovođenje sa školom s
pokazateljima: profesionalne
kompetencije rukovodnog osoblja i sposobnost rukovođenja;
b) Organizacija rada u školi s
pokazateljima: podjela zaduženja i organizacija rada; c) Razvojni plan škole s pokazateljima: struktura i sadržaj razvojnoga plana, realizacija razvojnoga
plana i učinci realizacije plan;
d) Osiguranje kvalitete s pokazateljima: provedba samovrjednovanja i učinkovitost rada.
8. Suradnju s dionicima dijelimo na sljedeće elemente:
a) Ugled i promocija škole s
pokazateljima: uspješnost, pro-
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
aktualno praksa
odgojno-obrazovna
UpoznajMO sebe! (5)
Učenički radovi
PROLJEĆE
MOJ ZAVIČAJ
Snijeg se je otopio i otišao nizvodno potocima u polja, livade
i rijeke sve do mora. Sunce veselije sije kad ga s livade gleda
mali maslačak, pa još jedan
maslačak i tako tisuće i tisuće
maslačaka oko kojih ubrzano
zuje pčele, bumbari i pokoji
leptir. Ni drveće nije više golo i
suho, nakitilo se rozim i bijelim
cvijećem, koje ću u jesen brati
kao jabuke, kruške ili šljive.
Grmovi su oživjeli, iz njih
iskaču mali zečići, dvorišta su
puna žutih pilića, a ispod krova
vire lastavice. Mama je ljuta jer
su se jutros probudile i krtice,
pa sada rade rupe u njenom
cvjetnjaku. Mene najviše vesele mali bijeli cvjetići uz stazu do
škole, nisu to tratinčice, ni narcise nego moje omiljeno voće,
sočne šumske jagode.
Šteta samo što nisu veće, a
proljeće ne traje duže.
Renata Perin, 2. r.
Moj zavičaj je brežuljkasti
kraj. Ima mnogo šumaraka, livada, polja pašnjaka. Kroz moj
zavičaj teče rijeka Kupčina i
mali potočić. Tu ima mnogo
životinja i lijepih biljaka. Ljudi
se bave poljoprivredom. Oru,
siju i hrane domaće životinje.
U mom zavičaju nalazi se crkva Presvetog Trojstva u koju
svaku nedjelju idemo na misu.
Imamo parkove, škole, poštu,
zdravstvenu ambulantu; sve
što treba jedan mali kraj. Ljudi
su druželjubivi, vole se veseliti i
razgovarati. Sve je tu što treba
biti, ali u mom zavičaju nalazi
se smetlište. Na smetlište ljudi voze svakojake stvari koje
nisu dobre za okoliš. Smetlište
se nalazi u šumi. Kada zapale smeće šumom se širi veliki
smrad i dim. Tada šuma ne
može disati i njezina se stabla
suše. Tako se nađe smeća i u
rijeci Kupčini. Nije dobro bacati
smeće u prirodu jer tako zagađujemo zrak koji udišemo i
vodu koju pijemo.
Ivana Jurinić, uč. 2. r
MALA MJESTA
SRCA MOGA
Saki od nas ima srce. Nečije je trdo, nečije meko, nečije
brže kuca, nečije sporo. Čuda
ljudi misli kak im treba čuda
novac, kak im treba novi auto
ili nekaj novoga. Ne vidiju kak
ima čuda sreće oko njih, kak
dica tečeju i veseliju se, kak
su rože procvale, kak je Sunce
pak van izašlo. Samo misliju
na sebe i niš im ni po volji. A da
se sedeju i razmisliju, pogledaju u svoje srce i da svatiju da je
čuda toga dobroga i lipoga oko
njih. Mala mesta srca njiova
bila bi tak velika, veselija, tak bi
bržije i sretnije kucala. To malo
mesto bilo bi veliko carstvo.
Danijela Kuharić, uč. 6. r.
DA SAM VJETAR
Da sam vjetar,
Puhala bi sa svih strana,
Sa sjevera na jug,
Sa juga na sjever,
Sa istoka na zapad,
Sa zapada na istok,
Bilo bi mi predivno,
Biti vjetar.
Da sam vjetar
Putovala bi cijelim svijetom
Obišla bi sve države svijeta
I nikad ne bi stala puhati
Da sam vjetar bila bi sretna.
Dora Šimunec, 3. r.
ovanja
mocija i posebnosti škole; b)
Suradnja s roditeljima s pokazateljima: komunikacija s
roditeljima i uključivanje roditelja u rad škole; c) Suradnja s
tijelom upravljanja s pokazateljima: plan rada i realizacija
plana rada, d) Partnerstvo s
lokalnom sredinom s pokazateljima: uloga škole u lokalnoj
sredini te uloga lokalne sredine
u životu i radu škole.
Za svaki od navedenih pokazatelja potrebno je prikupiti
dokaze te utvrditi određene činjenice na temelju kojih će se
donijeti objektivna prosudba o
kvaliteti promatranog pokazatelja i utvrditi razinu postignuća koja sadrži jasan i precizan
opis razine za pojedini pokazatelj.
Vrjednovanje
postignuća
može se izvršiti s pomoću četverostupanjske ljestvice, čije
pojedine razine imaju sljedeća
značenja: Razina 4 predstavlja najpoželjniju situaciju koju
škola teži dostići ili zadržati.
Prevladavaju jake strane, a
mogući manji nedostatci ne
11
www.skolskenovine.hr
utječu na kvalitetu rada škole;
Razina 3 ima više jakih nego
slabih strana koje umanjuju
ukupnu kvalitetu rada škole.
Slabe strane potrebno je ukloniti; Razina 2 označava zastupljenost pojedinih jakih strana, ali prevladavaju one slabe
koje znatno umanjuju kvalitetu
rada. Ovakvo stanje zahtijeva
poduzimanje određenih mjera
radi uklanjanja uočenih slabosti; Razina 1 označava da izrazito prevladavaju slabe strane
koje ugrožavaju napredovanje
i razvoj polaznika. Potrebno je
žurno poduzeti mjere za uklanjanje uočenih slabosti. Školi
je potrebna i stručna pomoć
mjerodavnih službi.
Povjerenstvo za kvalitetu
u svom izvješću istaknut će
primjere jako uspješnih pokazatelja, pokazatelje koji su na
zadovoljavajućoj razini i pokazatelje koje treba nužno unaprijediti te će tijelu upravljanja
predložiti akcijski plan za uklanjanje uočenih slabosti.
(Kraj))
Zamke, zablude
i preporuke
Moramo sve manje sumnjati u sebe,
razvijati harmoniju, unutarnji mir,
uravnoteženost. Treba prihvatiti svoje slabosti i povredljivosti, otvarati srce prema
razredu, radovati se svom poslu
Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša
psihoterapeut i komunikolog
U
nastojanju da budemo
bolji, stručniji i uspješniji učitelji i učiteljice,
ne prepoznajemo pravodobno
bezbroj zamki na tom putu.
To su prvenstveno previsoki
ideali i strogi perfekcionizam.
Jedno i drugo otežava pristup
dostupnim idealima i mogućim uspjesima. Jedno i drugo
je vezano za naše i sposobnosti
učenika, za naše i mogućnosti
učenika, za dublji uvid u sebe i
učenika. Za uspjeh je potrebna
volja, sposobnost i realne mogućnosti. Potrebno je prihvatiti
sebe kakvi smo stvarno i učenika u njihovoj stvarnosti. Trebamo biti svjesni da je učenik,
a i mi, kompleksna stvarnost, s
kojom se ne može postupati linearnom logikom uzroka i posljedice. Isti inputi mogu dati
različite outpute. Tu se ne radi
o jednoj i transparentnoj liniji
uzrok - posljedica.
Sljedeća je zamka uvjerenje
o vlastitoj nepogrešivosti i samozavaravanju u vezi sa svojim sposobnostima uz zanemarivanje svojih ograničenja.
Svi imamo određene granice i
slabe strane. Treba ih poznavati da ih možemo maksimalno
iskoristiti. Svi činimo pogreške. I njih moramo poznavati
da ih izbjegnemo. Često radimo loše i krivo, ne zato jer
smo loši i krivi nego jer smo
uvjereni da ne radimo loše i
krivo.
Daljnja je zamka u radu s
učenicima naše prejako vezivanje uz njih, uvjerenje da
smo za njih nezamjenjivi, da
im moramo biti uvijek dopadljivi i da bez nas ne mogu ništa.
Tu se postavlja pitanje tko bez
koga ne može - mi bez njih ili
oni bez nas? Oni ne pripadaju
nama, a niti mi njima. Jedni
drugima moramo biti samo katalizatori slobodnog razvoja.
Zajedno se moramo slobodno
i samostalno razvijati, da bi
mogli slobodno i samostalno
jedni druge napuštati.
Velika je zamka opsjednutost konkretnim uspjesima i
rezultatima svog rada s učenicima uz takmičarsko ponašanje među kolegicama i
kolegama. Rad s učenicima
je neizvjesnost i nepredvidivost rezultata. To nije izrada
komada namještaja. Tu sve
ovisi o kvaliteti drva, sposobnosti majstora i njegovoj volji i želji da načini dobar stol.
Učenik nije stol. On je živo
biće, osoba, čovjek, koji ima i
svoj mozak, svoju volju, svoje
emocije, svoje planove, svoje sposobnosti i talente, svoje
želje i planove. Njemu treba
pomoći, ne da postane što mi
želimo iz njega učiniti, nego
što bolje i kvalitetnije ono, što
on hoće, može i želi biti.
Daljnja je zamka robovanje
normama, pravilima i slijepa
poslušnost naučenom i poznatom. Sjećam se jednog pedagoškoj djelatnika na višem
položaju, koji me molio da za
neke škole održim predavanje
o problemu alkohola kod mladih. Nakon održanog predavanja i slabe diskusije, pili smo
kavu i on mi je rekao: “Doktore, sada smo riješili problem
alkoholizma kod mladih. Još
moramo to učiniti i u vezi droga i program za ovu godinu
smo završili.“ Tako se ne rješavaju problemi mladih!
Najraširenije su zablude
u našem radu s učenicima:
Učenike treba stalno ispravljati! Postignutim ne smijemo
nikada biti zadovoljni! Nama
pomoć ne treba! Ljubav prema sebi je egoizam kojega se
moramo osloboditi! Važno
je ostaviti dobar dojam kod
učenika, roditelja i pretpostavljenih! Ne smijemo prihvatiti
neuspjeh! Uvijek moramo biti
različiti od drugih! Ne smijemo nikada biti kao svi ostali!
Treba se povući u sebe i razmišljati! Druženje je gubitak
vremena! Mnogi nam žele zlo
i treba ih se bojati! Pravila se
nikada ne smije kršiti! Treba
pokazivati moć i snagu! Svoje
slabosti moramo sakrivati! Ne
smijemo se drugima suprotstavljati! Konflikte treba uvijek izbjegavati!
U razredu bi morali grubost
zamijeniti blagošću, a egocentrizam lojalnošću i partnerskom suradnjom. Kruti
perfekcionizam trebamo mijenjati sposobnošću opuštanja
i osobnog uživanja u postignutim rezultatima. Moramo
imati u vidu da i mi postojimo,
a ne samo učenici s kojima
radimo! Prilagodljivi i ovisni
moramo postati samostalni.
Moramo imati u vidu da i učenici zaslužuju našu ozbiljnost
a ne omalovažavanje i površno brbljanje. Oni žele osjetiti
da ih ozbiljno shvaćamo i da
im pristupamo kao punopravnim partnerima za slobodni
dijalog. Sitničavost moramo
zamijeniti
velikodušnošću,
pasivnost aktivnošću. S učenicima trebamo razgovarati,
a ne ih samo ispravljati i prekoravati! Razred je mjesto za
suradnju, a ne za diktiranje,
za dijalog a ne monolog, za
izlaganje zajedničkih vizija,
a ne bezvezno sanjarenje, za
analizu sadašnjosti i budućnosti, a ne samo učenje u vezi
prošlosti i o njoj. Ako sve ne
uspijemo ne smijemo upasti
u depresivno raspoloženje i
samopredbacivanje, bijes i
neprijateljstvo, predbacivanja
nezahvalnoj okolini, umor,
pasivnost i tupost. Unutarnju
prazninu i egzistencijalni strah
ne smijemo zamijeniti optimističkim fantazijama i pretjeranom aktivnošću.
Potreban nam je optimizam
i životna radost, uočavanje i
vlastitih potreba, upućenost
na sebe i zdrava ljubav prema
sebi. Treba nam konstruktivna
sumnja u sebe, kritičko preispitivanje vlastitog ponašanja.
Uz orijentaciju prema svakodnevnom, običnom i konkretnom: moramo ostati vjerni
principima, aktivno djelovati,
imati povjerenje u učenike, biti
borbeni. Moramo sve manje
sumnjati u sebe, razvijati harmoniju, unutarnji mir, uravnoteženost. Treba prihvatiti svoje
slabosti i povredljivosti, otvarati srce prema razredu, radovati se svom poslu.
(U sljedećem broju: Održavani i neodržavani učitelji/ce)
12
www.skolskenovine.hr
odgojno-obrazovna
aktualno praksa
KURIKULUM - Tematska bibliografija
S namjerom da pridonesemo stručnom usavršavanju prosvjetnih djelatnika i primjeni NOK-a, u nizu nastavaka objavljujemo
bibliografiju radova o pitanjima kurikuluma
Nacionalni kurikulum (1)
Priredio prof. dr. sc. Vladimir Strugar
•
Baranović, B. (2005). Osnovni smjerovi razvoja i metodologija izrade nacionalnog kurikula za obvezno obrazovanje. Metodika (Zagreb),
vol. 6, br. 1, str. 22.–43.
Društvo znanja i obrazovanje. Promjene i razvojni trendovi u nacionalnom kurikulu za obvezno obrazovanje. Metodologija izrade nacionalnih
odgojno-obrazovnih standarda i nacionalnog okvirnog kurikula (metodologija izrade nacionalnog okvirnog kurikula, organizacijska struktura
za izradu nacionalnog okvirnog kurikula). Metodologija izrade nacionalnih odgojno-obrazovnih standarda. Promjene nacionalnog kurikula
za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj.
Baranović, B. (2006). Društvo znanja i nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje. U Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u
Hrvatskoj: različite perspektive. Ur. B. Baranović. Zagreb: Institut za
društvena istraživanja u Zagrebu, 15–44.
Društvo znanja i obrazovanje. Kompetencije potrebne za život i rad u
društvu znanja: pojmovno određenje, temeljne kompetencije, kompetencije u DeSeCo projektu, temeljne kompetencije u Europskoj uniji.
Nove kompetencije i promjene u nacionalnom kurikulumu za obvezno
obrazovanje.
Baranović, B. (2006). Nacionalni kurikulum u europskim zemljama
i Hrvatskoj: komparativan prikaz. Sociologija sela (Zagreb), XLIV, br.
2/3, str. 181–197.
Rezultati komparativne analize okvirnih nacionalnih kurikuluma za
obvezno obrazovanje u 11 europskih zemalja te u Hrvatskoj. Uočene
su dvije kurikulumske politike: centralizirana (predmetno-preskriptivni
kurikulum) i decentralizirana (fleksibilan kurikulumski okvir s visokim
stupnjem autonomije škole). Tendencija je slabljenje predmetnog pristupa u korist razvoja integriranoga i koherentnog kurikuluma (uvode
se kurikulumska područja, krokurikulumske teme ili moduli, integrirani
predmeti). Nacionalni kurikulumi, bez obzira na razlike, orijentirani su
na uvođenje kompetencija potrebnih za razvoj društva znanja.
Bartulović, M., Kušević, B. (2009). Iskorak prema globalnim obrazovnim kretanjima. Školske novine (Zagreb), br. 16, 21. travnja 2009.,
str. 4.
Produljenje općeg obveznog obrazovanja. Učitelji – glavni nositelji promjena.
Bašić, M. (prir.). (2008). Fleksibilni kurikulumi, koji idu u srž i smjeraju na jasne i ostvarive ciljeve. Školske novine (Zagreb), br. 16, 22.
travnja 2008., str. 12.
Pozitivna diskriminacija. Rizik od rastakanja nacionalnog jedinstva. Politička hrabrost.
Bašić, M. (prir.). (2008). Kurikularna revolucija u školi. Školske novine (Zagreb), br. 9, 4. ožujka 2008., str. 12.
Autor teksta je Alain Finkielkraut, prilog je priređen prema članku
objavljenom u Le Mondeu. Rasprave u Francuskoj o kurikulumu.
Bašić, S. (2009). Pedagoški abecedarij: Prikriveni kurikulum. Školske novine (Zagreb), br. 8, 24. veljače 2009., str. 5.
Teorijski koncept prikrivenog kurikuluma. Inačice termina »prikriveni
kurikulum«. Vrednovanje prikrivenog kurikuluma.
Bašić, S. (2009). Ususret stvaranju nove nastavne kulture. Školske
novine (Zagreb), br. 10, 10. ožujka 2009., str. 5.
Odnos ključnih kompetencija i općeobrazovnog cilja. Psihologija djelovanja umjesto psihologije ponašanja. Koje su mogućnosti? Vratiti dignitet vježbanju.
Bežen, A. (2009). Usklađenost s dominantnom europskom strukturom. Školske novine (Zagreb), br. 7, 17. veljače 2009., str. 13.
Zašto produljiti primarno obrazovanje. Uz obrazovne i odgojne ciljeve.
Curić, Z. (2005). Kritika terminologije i metodologije izrade nacionalnoga obrazovnog standarda. Metodika (Zagreb), vol. 6, br. 1, str.
74–85.
Rasterećenje učenika je demagoška tema. Nestručna terminologija i metodologija. Katalog znanja za nastavu geografije. Očitovanje Geografskog odsjeka PMF-a.
Golovrški, M. (2009). Put u »novo« popločen dobrim namjerama.
Školske novine (Zagreb), br. 17, 28. travnja 2009., str. 4.
Tko će odgovoriti na praktična pitanja? Jesu li promjene doista temeljite?
Halusek, V. (2009). Mnogo zbrke, nedorečenosti i proturječnosti.
Školske novine (Zagreb), br. 34, 3. studenoga 2009., str. 10.
Što je znanje, a što kompetencije? Kontradiktorni zaključci o cjelini
odgoja.
Hrvatić, N. (2009). Kurikulum je temelj za izradu obrazovnih standarda [razgovor s M. Šimegom]. Školske novine (Zagreb), br. 8, 24. veljače 2009., str. 4–5.
Teorija kurikuluma. HNOS i kurikulum. Nacionalni kurikulum i hrvatska tradicija. Nacionalni kurikulum i pripremljenost pedagoga.
Huzjak, M. (2009). Likovna kultura: Vrijeme preispitivanja. Školske
novine (Zagreb), br. 13, 31. ožujka 2009., str. 9.
Korelacija i međupredmetna povezanost. Satnica likovne kulture. Originalnost i nonkonformizam. Vrijeme je za promjene.
Janković, I. (2009). Odgojni ples kao »srce kurikuluma«. Školske
novine (Zagreb), br. 16, 21. travnja 2009., str. 5.
Suvremena plesna umjetnost i kurikulum.
Katunarić, V. (2009). Poticajan nacrt odgojno-obrazovne sutrašnjice.
Školske novine (Zagreb), br. 9, 3. ožujka 2009., str. 4–5.
Obrazovni sustav. Postmoderni senzibilitet. Priprema za pluralistički
svijet.
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
Uvod u političko obrazovanje
Europa, Europska
Unija i obrazovanje
Piše Tamara Puhovski
stručna suradnica na programu
“Edukacija o EU“ Foruma za slobodu odgoja
K
“Naša zajednica nije udruženje proizvođača
ugljena i čelika. Ona je početak Europe“
Jean Monnet
ad prisvajamo nazive kontinenta za svoje
političke sustave, oni postaju nezaobilazni u
obrazovanju. Kad se države ili politički sustavi počinju nazivati
po kontinentima na
kojima postoje, jasno je da imamo posla s nečime važnim
za nas, za uređenje i
funkcioniranje svijeta ali i za obrazovanje. Tako se koncepti
kao što su Amerika
(kako si tepa SAD),
Europa (EU) ali i Zapad (način na koji se
zovu kada se percipiraju zajedno), pojavljuju često i važni
su za obrazovanje u
Hrvatskoj. Naravno,
uvijek kad govorimo o tako velikim
silama ili civilizacijama suočavamo se
i s opasnostima kao
što su eurocentrizam, imperijalizam
ili neokolonijalizam
- opasnostima koje
mogu gotovo neopaženo naći svoj put i u
obrazovani sustav, ali
ako im se ne pristupi
kritički, i u vrijednosni sustav budućih generacija.
Kako definirati pojam Europe
Europe) do, za vrijeme Hladnog rata, na krajnje zapadni dio podkontinenta.
Kako je Europska Unija
postala Europa
Europska Unija, kako je sve više rasla na zapadu
Europe, ali i dobivala moć i snagu, što procesom produbljivanja, što proširenja, a što izvanjskim procesom prepoznavanja njezine važnosti, a samim time i
uloge na kontinentu od sila kao što su Rusija i SAD,
sve je više prisvajala monopol na kontinent i sam pojam Europa i europsko. Primjerice, EU
svoje institucije naziva Europska komisija
i Europski parlament,
iako oni predstavljaju projekt i građane
27 zemalja od često
navođenih 47 europskih država. Osim
ovih više simboličkih pojava, Europska
Unija snažno definira
i redefinira tko je Europljanin. Biti Europljanin poimanje
je koje se značajno
mijenja velikim proširenjem 2004. i ulaskom istočnih zemalja - on/ona prestaje
biti generaliziran kao
bogat, katolički protestant koji se koristi
latinicom i postoje
i siromašan pravoslavac koji se koristi
ćirilicom, a ulaskom
Turske i musliman.
Ove promjene u formiranju, percipiranju, ali i podučavanju europskog identiteta iznimno
su važne i njima se može baviti jedino ako se to čini
na već čvrsto izgrađenom temelju tolerancije, kritičnosti i multi(inter)kulturalnosti kao vrednota koje se
podučavaju i o kojima se raspravlja u razredu.
Danas je za Hrvatsku presudno važno kako se definira pojam Europa. Naime, Hrvatska, pa tako i hrvatsko obrazovanje definiranjem tog pojma ne određuje
samo stav prema čitavom nasljeđu kontinenta, proce- Obrazovanje o Europskoj Uniji
su europske integracije već i hrvatske uloge u njemu.
Europska je Unija u ovom trenutku zasigurno poliEuropa se najčešće u školama definira u predmetima tički, ali i ekonomski, kulturološki i obrazovni okvir u
kao što su zemljopis (kontinent), povijest (europska kojem moramo funkcionirati i koji moramo kvalitetno
povijest, sustav vrijednosti) i razne grane umjetno- i kritički objasniti i približiti nadolazećim generacijasti koje govore o europskoj kulturi, civilizaciji, na- ma - gotovo sigurno budućim građanima EU. Iznimno
sljeđu. Europa kao
je važno pokrenuti rakontinent, važno je
spravu o sadržajima
naglasiti, ima upitan
koje podučavamo i
status pa govorimo i
metodama kojima to
o Euroazijskom končinimo kada govoritinentu i Europskom
mo o Europskoj Unipotkontinentu. U kulji, jer je ovo područje,
turološkom i civilipodručje političkog
zacijskom smislu goobrazovanja, jedno
vorimo i o europskoj
od najzahtjevnijih i
Europska Unija je nezavršen politički projekt, ali i
kulturi i o europskim
najzanemarenijih u
projekt koji ne posjeduje konsenzus po pitanju svog
kulturama. Razlog je
obrazovnom sustavu.
identiteta i granica. To nalaže pristup obrazovanju
jednostavan - EuroJasan je zaključak da
koji predstavlja različita mišljenja i definicije EU.
pa, njezine granice i
političko obrazovanje
Europska Unija je iznimno složen projekt koji je
identitet prije svega
u Republici Hrvatpostao relevantan za sva područja. To nalaže intersu politički određene
skoj mora uključivati
disciplinarni pristup podučavanja o EU.
i samim time nikada
temeljne vrijednosti
Europska Unija je politički projekt i samim time u
nisu do kraja definimoderne demokracinjezinu podučavanju treba svjesno, pažljivo i kritički
rane. To je vidljivo i
je, ali i njihovu interidentificirati političku indoktrinaciju i mitologiju u defiiz seljenja područja
pretaciju na područniranju toga što je Europska Unija i što je Europa te
tog pojma s Balkaju Europske Unije,
koja je njezina uloga u našim životima.
na u doba procvata
Europska Unija se događa sad i vrlo je vjerojatno
izbjegavajući
time
Grčke (koja je i sama
da će igrati ključnu ulogu u budućnosti Republike Hrzatvaranje i ograniizvučena iz Balkavatske i budućnosti njezinih građana. To nalaže odčavanje građana na
na koji se smatra
gajanje aktivnih građana, koji imaju znanja i vještine
nacionalni kontekst u
da u tom sustavu djeluju u vlastitom i javnom intereoprijekom Europi ili
njihovu političkom,
su te da i sami oblikuju budućnost ovog projekta.
njezinom periferiali i svakom drugom
jom, i smještena je i
djelovanju.
percipirana kao srce
Kratki popis mogućih
zamki i zahtjeva koje
donosi podučavanje o
EU
aktualno
regija
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
SRBIJA
13
www.skolskenovine.hr
Nastava na hrvatskom
jeziku u Vojvodini
SLOVENIJA
Zdravom
prehranom
protiv pretilosti
S
vjetska zdravstvena skupština na svom je 63.
susretu organizacije u Ženevi usvojila rezoluciju u kojoj se, među ostalim, govori o ograničenjima promoviranja nezdrave hrane za djecu.
Jedan je od ključnih razloga za donošenje rezolucije
činjenica da je u 2010. godini u svijetu bilo oko 42
milijuna djece mlađe od pet godina s prekomjernom
tjelesnom težinom.
HNV-ova potpora
roditeljima prvašića
Kod mnogih roditelja još je prisutan strah od upisa djece u odjele s
nastavom na hrvatskom jeziku, kaže predsjednik HNV-a dr. Slaven
Bačić
U
ručenjem poklon-paketa i
obećane materijalne potpore
svim osnovnim školama koje
imaju nastavu na hrvatskom jeziku
počela se ostvarivati najavljena potpora HNV-a roditeljima osnovaca
upisanih u prvi razred osnovnih škola s nastavom na hrvatskom jeziku.
Kod mnogih roditelja još je prisutan
strah od upisa djece u odjele s nastavom na hrvatskom jeziku, kaže
predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić,
koji je pomoć uručio Osnovnoj školi
Ivana Milutinovića.
Poticaj i nagrada
“Ovakvo što nije samo poticaj,
nego i nagrada za odvažnost upravo
zbog prisutne bojazni upisa djece u
odjel s nastavom na hrvatskom jeziku.
Kada se uzme u obzir i gospodarska
situacija, mislimo da novčana pomoć
od 11.000 dinara može biti više nego
simbolična gesta Hrvatskoga nacionalnog vijeća. Još je moguće prebaciti se u hrvatske odjele i računamo da
će dio roditelja to i učiniti. Također,
za sve koji su se ove godine upisali u
prvi razred osigurano je i ljetovanje
u Hrvatskoj. Namjeravamo da tako
bude i svake sljedeće godine.“
Novi saziv HNV-a planira na
drugačiji način raspodijeliti troškove
i sredstva, a nova raspodjela rezultirala je mogućnošću ove financijske
potpore roditeljima prvaša, kaže dr.
Slaven Bačić. Kada je riječ o Osnovnoj školi Ivana Milutinovića, u
gradu je za sada upisano šest prvašića,
dok je u ispostavi u Maloj Bosni njih
dvoje, kaže ravnatelj te škole Ivan
Stipić. Smatra da je ovakav oblik
pomoći dobrodošao.
“Svaka pažnja i pomoć, osobito u
današnje vrijeme, roditeljima mnogo
znači. Sigurno je, ako se nastavi s
takvom praksom, da će to pridonijeti
drugačijem odnosu prema nastavi na
hrvatskom jeziku, barem roditelja.
Konkretno, mađarska nacionalna
zajednica nekoliko godina na ovaj
način podupire roditelje i to učenika
u cjelokupnoj nastavi na mađarskom
jeziku. Svaka je pomoć dobrodošla i
to je svakako oblik skrbi o svojoj zajednici i svojim učenicima.“
MAKEDONIJA
Član Izvršnog odbora HNVa zadužen za obrazovanje Pero
Horvacki uručio je poklon-pakete prvašićima i iskazao potporu
roditeljima u još trima školama s
nastavom na hrvatskom jeziku. HNV
se financira iz republičkog proračuna
pa stoga ta sredstva pripadaju našim
građanima, kaže Pero Horvacki.
Dovoljno poklonpaketa za prvašiće
“Odlučili smo zato da se, osim
onih 500 dinara koliko vrijedi paket
i 1000 dinara koji su namijenjeni za
bilježnice i školski pribor, dodijeli
i 10.000 za mogućnost kupnje robe
široke potrošnje. To se može ostvariti u KTC-u.“
Za prvašiće je osiguran dovoljan broj paketa, a broj roditelja
koji primaju pomoćna sredstva nije
ograničen i HNV rado izlazi ususret
svima koji u predstojećem razdoblju
upišu djecu u odjel na hrvatskom
jeziku, kaže Pero Horvacki.
Prema Subotici Danas
Priredio I. Buljan
Centar izvrsnosti
mreže za Europu
Spoznati nove
komunikacijske tehnologije
M
eđunarodna telekomunikacijska unija i Centar
izvrsnosti na Fakultetu elektrotehnike i informacijske tehnologije sv. Ćirila i Metoda u Skopju
provodili su ljetos nastavni tečaj pod nazivom Informacijske i komunikacijske tehnologije u okviru ITU Centra
izvrsnosti mreže za Europu. Voditelj programa, ujedno
voditelj Centra izvrsnosti, bio je dr. Toni Janevski. Ovaj
je tečaj bio usredotočen na nastajanje informacijske i
komunikacijske tehnologije (ICT) iz različitih perspektiva, uključujući tehnologiju, regulatorna tijela i poslovni
aspekt. Ona će pokrivati postojeće mreže uključujući i
žičanu, bežične ili mobilne.
Na tečaju je bilo riječi o internetskoj tehnologiji i predstojećoj IP protokol verziji 6, kao osnovi za buduće informacijske i komunikacijske tehnologije. Također, govorilo se o tome kako će se pokriti optičke mreže, poput
FTTH pristup mrežama. Fiksno-mobilne konvergencije,
koristeći IMS, analizirat će se o nastajanju fiksne i mo-
bilne tehnologije, uključujući regulatorne i poslovnog
utjecaja. Nadalje, tečaj je uključivao nove usluge, poput
socijalnog umrežavanja, a u konačnici također će pokriti
buduća nastajanja tema u svijetu ICT-a, omogućit će servis pokretljivost, kvalitetu usluge i brojne druge pogodnosti za korisnike.
Ovaj je tečaj bio namijenjen rukovoditeljima, inženjerima i zaposlenicima vladine organizacije, telekomunikacijskih tvrtki i akademske zajednice, koji su zainteresirani za razvoj, implementaciju i regulaciju informacijske i
komunikacijske tehnologije, uključujući mreže, usluge i
sadržaj. Nazočni su bili i predstavnici drugih raznih institucija te pojedinci koji su željeli proširiti svoje znanje
i kapacitete vezane uz informacijske i komunikacijske
tehnologije.
Prema Infotrendu
Priredio I. Buljan
Slovenija je među prvim zemljama na ovom području koja je donijela zakona o pružanju zdrave hrane za djecu. U tom je smislu niz ključnih projekata
koji se provode u brojnim obrazovnim ustanovama:
projekt Zdrave škole, Inicijativa prijateljske škole
prehrana, Projekt i škole plodova jabuke... Konkretno, sustav poštivanja pravila važan je u ovom području, kao i Zakon o hrani i prehrani u školi, što
su osnovne smjernice za zdravu prehranu djece. Zakon predviđa kvalitetu i subvencioniranje hrane, a
također omogućuje djeci pristup zdravim obrocima
u školi za sve, bez obzira na socijalni status. Zakon
o školskoj prehrani, osim pružanja zdrave prehrane,
donosi važne inovacije budući da govori i nalaže povlačenje nezdravih proizvoda iz dječje prehrane.
Ovo stavlja Sloveniju na razinu razvijenih zemalja
u svijetu koje su svjesne složenosti ovoga pitanja i
porasta tog problema. Propisi, mjere i specifičnosti
projekta provedeni su u Sloveniji, koja je primjer
dobre prakse u smislu pozitivnog utjecaja na konzumaciju zdrave hrane, a istodobno smanjuje nejednakosti među djecom.
Prema Šolski razgledi
I. B.
BiH
Stručni skup
o razvoju
istraživanja i
znanosti
P
rošli je tjedan organizirano savjetovanje Stanje
i perspektive razvoja znanstveno-istraživačke i
istraživačko-razvojne djelatnosti u Federaciji
Bosne i Hercegovine, koje je u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti održano u
prostorima Akademije znanosti i umjetnosti Bosne
i Hercegovine u Sarajevu. Na skupu, koji je okupio
europske i bosanskohercegovačke eminentne stručnjake i akademike iz ovih područja, definirani su
strateški pravci razvoja znanosti u Federaciji BiH,
procijenjeni znanstveni potencijali i utvrđeni modeli
održivog financiranja znanstveno-istraživačke i istraživačko-razvojne djelatnosti u Federaciji BiH.
Naglasak na ovom stručnom skupu stavljen je i na
međunarodnu suradnju s naglaskom na ciljeve Europske Unije u području znanstveno-istraživačke i
istraživačko-razvojne djelatnosti, dok su predstavnici slovenskoga Ministarstva za visoko obrazovanje,
znanost i tehnologiju prezentirali pozitivne primjere
razvoja ovog područja u Sloveniji.
Cijeneći značaj razvoja znanosti, tehnologije i istraživačkog rada kao ključnog preduvjeta bržeg uključivanja Bosne i Hercegovine u europske integracijske
tokove, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti posljednje je tri godine u znanost u Federaciji BiH
uložilo 11 milijuna maraka, dok je u 2010. godini za
tu namjenu osigurano 3,1 milijun maraka.
Prema FMON-u
I. B.
aktualno
svijet
14
www.skolskenovine.hr

NOVOSTI IZ EU

Pokrenut portal
e-pravosuđe
Internetski portal e-pravosuđe (e-Justice)
pokrenut je 16. srpnja, a omogućava brzi pristup odgovorima na pitanja o pravnim propisima i praksi u zemljama članicama Europske Unije. Na 22 službena jezika EU i 12.000
stranica sadržaja portal nudi niz korisnih
informacija - kako doći do odvjetnika, kako
konzultirati registar o solventnosti poslovnog
partnera u nekoj drugoj zemlji ili dobiti podatke iz zemljišnih knjiga u drugoj zemlji EU.
Sadržaj portala iduće će godine biti dopunjen informacijama o pravima okrivljenika i
žrtava u svakoj zemlji članici EU. Građanima
će uskoro na raspolaganju biti i informacije o
načinu procesuiranja prometnih prekršaja u
svakoj od zemalja članica. Portal će uvelike
pomoći oko deset milijuna građana Europske Unije koji su svake godine uključeni u
prekogranične sudske postupke.
IZRAEL
Visoka predstavnica Europske Unije za
vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton
poslala je u ime EU poruku potpore autohtonim narodima diljem svijeta na Dan autohtonih naroda svijeta 9. kolovoza. “Na današnji
dan slavimo autohtone narode i izražavamo
poštovanje velikom doprinosu koji su njihove
tradicije i znanja donijeli svjetskom kulturnom naslijeđu i održivom razvoju našeg planeta. Među postignućima u zaštiti autohtonih
naroda ističe se usvajanje UN-ove Deklaracije o pravima autohtonih naroda 2007. uz
potporu EU“, istaknula je. Za Europsku Uniju
ovaj je dan prigoda za potvrđivanje predanosti promicanju i zaštiti prava autohtonih naroda kako je i naznačeno u UN-ovoj Deklaraciji
o pravima autohtonih naroda.
Europsko istraživačko
vijeće financiralo 1000
inovativnih ideja
Na svečanosti održanoj u Münchenu 24.
lipnja Europsko istraživačko vijeće (ERC)
proslavilo je dodjelu tisućite financijske potpore za provođenje inovativnih istraživanja.
Dobitnica tisućite potpore je pedijatrica i
imunologinja prof. dr. Erika von Mutius s
minhenskog sveučilišta Ludwig-Maximilians,
koja će dobivenom potporom istražiti nove
načine liječenja astme i alergija. Europsko
istraživačko vijeće financirano je iz Sedmog
okvirnog programa za istraživanje i razvoj s
iznosom od 7,5 milijuna eura, a sredstva iz
programa dostupna su istraživačima na početku karijere i vrhunskim znanstvenicima
koji rade u EU. Pozivi za podnošenje prijedloga objavljuju se dva puta godišnje, a trenutačno su otvorena tri natječaja.
Prema EU biltenu
Priredila I. Čavlović
Vlast mijenja povijesne udžbenike
Sloboda izražavanja
u školama više nije
privilegij
U školama se više ne spominje mirovni sporazum iz Osla između Izraela i Palestinaca, a djeca za vrijeme pauza u dvorištu smiju slušati
isključivo izraelsku glazbu. Nacionalistički trendovi u izraelskoj prosvjeti potpuna su novost, takve se stvari pod bivšim ministrom Yulijom
Tamirom nisu događale
O
d kada je u travnju
2009. desna koalicija preuzela vlast
u Izraelu, ministar obrazovanja Gideon Sa’ar korak
po korak mijenja nastavne
planove i programe, pa i
smjernice za rad nastavnika
i profesora. Tako se u školama više ne spominje mirovni sporazum iz Osla između
Izraela i Palestinaca, a djeca
za vrijeme pauza u dvorištu smiju slušati isključivo
izraelsku glazbu. Sloboda
izražavanja je privilegij kojeg izraelski prosvjetni radnici više ne uživaju, a ako
se pita desnica djeca se na
nju ne bi trebala ni početi
navikavati.
Međunarodni
dan autohtonih
naroda svijeta
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
Osuda okupacije
palestinskog
naroda
Ram Cohen direktor je
Aleph-gimnazije u Tel Avivu. Ovaj iskusni pedagog
nije na toj novoj liniji ministarstva obrazovanja. On se
trudi svojim nastavnicima i
učenicima omogućiti da u
školi slobodno izražavaju
mišljenje, a istodobno želi
učenike pripremiti za političku stvarnost države u
kojoj žive. Za njega to podrazumijeva u prvom redu
zauzimanje vlastitog stava
i neizbjegavanje neugodnih
pitanja. Pred svojim učenicima Cohen je oštro osudio,
kako sam kaže, 43-godišnju
izraelsku okupaciju i vladavinu nad životima palestinskog naroda. Za izraelski
radio kaže:
“Bili smo na izletu s učenicima i njihovim roditeljima i pri tome posjetili kontrolne točke na linijama razgraničenja između Izraela i
Palestine. Otišli smo svojim
očima vidjeti kako izgleda
život pod okupacijom. Ovaj
je izlet izašao na vidjelo i
bio uzrokom brojnih protesta. A strasti je dodatno
uzburkala činjenica da sam
nedavno predložio da i religiozni Židovi trebaju služiti
vojsku, što trenutačno nije
slučaj.“
I direktor jedne škole u
Herzliyi naišao je na osude kad je javno kritizirao
najnoviju odredbu ministra
obrazovanja Gideona Sa’ara
da izraelska vojska u njegovoj školi propagira odlazak
na služenje vojnog roka.
Stavovi poput ovih trn
su u oku brojnih zastupnika vladajuće koalicije i
Sa’arova konzervativnog
Likuda. Zbog toga su se ta
dva direktora morala pojaviti pred Disciplinskom komisijom ministarstva, gdje
su bili izloženi kritikama
poput ove: “Direktor škole
koji 16-godišnjeg učenika
bez formiranog stava i mišljenja vodi u posjet kontrolnim točkama za mene je
nesnošljiv.“
Suprotstavljanje
promjenama
Direktor Cohen uzvratio
je da se od škola traži da
učenike pripreme za vojsku, pa on smatra svojom
obavezom da mlade ljude
adekvatno pripremi za sve
Obvezatno učenje arapskog jezika
Izraelska vlada odlučila je da se od ove godine u svim izraelskim školama kao obavezan predmet uvede arapski jezik, a izraelski učenici učit će ga od petog razreda
osnovne škole. Do sada su imali izbornu mogućnost da kao drugi jezik od sedmog do
desetog razreda uče arapski, ruski, francuski ili amharski jezik, kojim govore etiopski
Židovi. Inače, u izraelskim je školama oko 1000 nastavnika arapskog, uglavnom Židova. Službenici ministarstva nadaju se da će program obaveznog učenja arapskog
jezika, nazvan Ja salam, pomoći da jezik posluži kao kulturni most i promovira toleranciju između Židova i Arapa, koji čine petinu izraelskog stanovništva. Ima ih oko 1,5
milijuna, od ukupno 7,5 milijuna žitelja Izraela. (ič)
što ih očekuje na Zapadnoj
obali. To, po njegovu mišljenju, uključuje i činjenicu
da kroče na teritorij koji je
osvojen u ratu prije 43 godine, da to područje Izrael nije
“oslobodio“ nego okupirao i
da vojska svakodnevno krši
ljudska prava.
Nacionalistički trendovi u
izraelskoj prosvjeti potpuna
su novost, jer se pod bivšim
ministrom, inače predstavnikom radničke stranke,
Yulijom Tamirom ovakve
stvari nisu događale. Tamir
je čak, unatoč brojnim otporima, uspio provesti odluku
da se u školske knjige uvede sadržaj o Zelenoj liniji
između Izraela i Zapadne
obale iz 1967. godine.
Sadašnjim se promjenama direktor Ram Cohen
otvoreno suprotstavlja:
“Jednostavno ne smije
biti moguće da svaka nova
vlast i svaki novi ministar
koji dođe na tu funkciju
može potpuno mijenjati
obrazovni sustav i definirati
ga po svojim nahođenjima,
crtati zelene linije na karti
kako mu se sviđa, a da ih
sljedeći potom briše. Jedini
koji se mogu boriti protiv
tih smjernica ministarstva
su roditelji učenika.“
Prijetnja ministra
Ovakvi demokratski procesi ne sviđaju se sadašnjem
ministru Sa’aru. Nedavno
je on brojnim sveučilišnim profesorima zaprijetio
strogim kaznama, jer su se
zalagali za to da akademici
iz drugih država bojkotiraju
Izrael sve dok traje okupacija palestinskih područja.
“Takvi se stavovi ne smiju prihvatiti“, izjavio je
aktualni izraelski ministar
obrazovanja.
Izraelski dnevni list
Ha’aretz objavio je odluku
Ministarstva obrazovanja
da iz udžbenika povijesti za
iduću godinu potpuno izbaci
lekcije koje obrađuju Sporazum iz Osla s Palestincima ili Prvi libanonski rat iz
1982. godine. Umjesto toga,
nastavni plan predviđa učenje o Mirovnom sporazumu
s Jordanom te posljednja tri
desetljeća migracije Židova
u Izrael.
Prema FENA-i
Priredila I. Čavlović
tema
broja
aktualno
Tema broja: Informatičko obrazovanje
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
15
www.skolskenovine.hr
Digitalna
kompetencija
(u inozemnom kontekstu
i u okviru nacionalnoga
kurikuluma)
S
tjecanje i razvijanje digitalne
kompetencije danas je jedno
od središnjih pitanja obrazovnih sustava, politika i praksa.
O njegovoj globalnoj aktualnosti
i važnosti svjedoče rasprave i dokumenti mođunarodnih foruma i
organizacija te brojne inicijative i
aktivnosti unutar mnogih država,
od nacionalne do lokalne razine.
Pritom se digitalna kompetencija
redovito sagledava u kontekstu
znanja i vještina, odnosno pismenosti nužno potrebnih za život i
rad u 21. stoljeću.
Na međunarodnoj razini, u novije vrijeme, osobitu su pozornost
privukli stavovi, zaključci i preporuke Povjerenstva za vještine
21. stoljeća (P 21), organizacije
sa sjedištem u SAD−u, nadaleko
poznatoj upravo po analitičkom
praćenju vještina koje učenicima osiguravaju pretpostavke za
budući uspjeh u novome globalnom gospodarstvu. Članovi
te organizacije dolaze iz velikih
multinacionalnih korporacija informacijske tehnologije, zatim iz
obrazovanja, knjižnica, izdavaštva, industrije i medija, a svojom
misijom, kao katalizator, žele
Pripremio Anđelko Jelin
adekvatno pozicionirati vještine
21. stoljeća u središte obrazovnih procesa, od vrtića do srednje
škole. Mnošto tih vještina P 21
razvrstava u četiri skupine: vještine vezane za sadržaje i teme
glavnih nastavnih predmeta, zatim vještine učenja i inovacija,
potom informacijske, medijske
i tehnološke vještine te životne i
profesionalne vještine.
Kad je riječ o informacijama,
medijima i tehnologijama polazi
se od činjenice da živimo u tehnološkom i medijskom okružju
koje je obilježeno mogućnostima masovnog pristupa obilju
informacija, brzim tehnološkim
promjenama i sposobnošću za
suradnjom. Da bi bili učinkoviti
u 21. stoljeću, sudionici društvenih i proizvodnih procesa moraju
ovladati u širokom rasponu funkcionalnim vještinama i vještinama za kritičko razmišljanje, što
uključuje informacijsku i medijsku pismenost te osposobljenost
za korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT).
U središtu digitalne pismenosti
ili digitalne kompetencije nalazi se čitanje i pisanje, ali ne ono
»klasičnog« tipa, nego uz uporabu
novih, elektroničkih ekstenzija; s
jedne strane čitanje na zaslonu
računala i pretraživanje interneta
(što je također čitanje), a s druge
strane tipkanje, slanje SMS-ova
i elektroničke pošte (pisanje). U
tome je ujedinjena informatička
i medijska, odnosno vizualna
pismenost, a povezivanje tih sposobnosti sastavni je dio digitalne
pismenosti (kompetencije), posebice korištenja ICT vještina za
stvaranje i razmjenu informacija,
pretraživanja, filtriranja, skeniranja i razvrstavanja podataka,
kretanja kroz informacije na internetu, lociranja i vrednovanje
informacija, korištenja ICT-a za
istraživanje i rješavanja problema,
izrade multimedijskih prezentacija, pronalaženja, organiziranja,
upravljanja i stvaranja informacija te slanja i primanja poruka.
Slična polazišta sadržana su i
u dokumentima Europske Unije,
primjerice u Preporukama Europskog parlamenta i Vijeća EU
o ključnim kompetencijama za
cjeloživotno učenje (2006.). Kao
ključna kompetencija tu je definirana i opisana i digitalna kom-
petencija (prijevod toga dijela
dodatka Preporukama donosimo
u ovome prilogu).
Hrvatski okvirni kurikulum
pokazuje da su njegovi tvorci
uzeli u obzir i uvažili brojne aktualne analize i preporuke kako
glede koncepta i ciljeva modernog obrazovnog sustava, tako i
kad je riječ o sadržajima pojedinih nastavnih područja i međupredmetnih tema. To se ogleda i
u sadržajima informacijske i komunikacijske tehnologije. Potonje je bilo središnjom temom
netom održanog 14. stručnog
skupa Računalo u školi. Tamošnja prezentacija zastupljenosti
informatičkih sadržaja u NOKu i rasprave koje su tim povodom vođene potaknule su nas da
toj temi i njenom obrazovnom
kontekstu u ovom broju Školskih novina posvetimo pozornost i da time pridonesemo ne
samo boljem upoznavanju naše
prosvjetne javnosti s jednim
segmentom NOK-a, nego i poticanju daljnjih rasprava i aktivnosti koje će omogućiti razradu
i oživotvorenje kurikulumskih
sastavnica.
tema
broja
aktualno
16
www.skolskenovine.hr
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
Digitalna kompetencija
(prema Preporukama
Europskog parlamenta i Vijeća EU)
Definicija:
Digitalna kompetencija obuhvaća sigurno
i kritičko korištenje tehnologija informacijskog društva (TID) za rad, slobodno
vrijeme i komunikaciju. Nju podupiru
osnovne vještine informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT): korištenje
računala za traženje, procjenjivanje, pohranjivanje, proizvodnju, prezentiranje i
razmjenu informacija te za sudjelovanje i
komuniciranje u kolaborativnim mrežama
preko interneta.
Znanja, vještine i stavovi vezani
uz ovu kompetenciju:
Digitalna kompetencija zahtijeva dobro
razumijevanje i poznavanje prirode, uloge
i mogućnosti koje TID pruža u svakodnevnom životu: u osobnom i društvenom
životu kao i na poslu. To obuhvaća glavne računalne aplikacije kao što su obrada
teksta, proračunske tablice, baze podataka,
pohranjivanje i rukovanje informacijama,
te razumijevanje mogućnosti i potencijalnih opasnosti interneta i komunikacije preko elektroničkih medija (e-pošte, mrežnih
alata) za potrebe posla, slobodnog vremena, razmjene podataka i kolaborativnog
umrežavanja, učenja i istraživanja. Pojedinci trebaju također razumjeti kako TID
može dati doprinos kreativnosti i inovaciji
i biti svjesni pitanja vezanih za valjanost i
pouzdanost dostupnih informacija te pitanja vezanih za pravna i etička načela vezana za interaktivno korištenje TID-a.
Potrebne vještine uključuju sposobnost
traženja, prikupljanja i obrade informacija
te njihova korištenja na kritički i sustavan
način, procjenjivanja relevantnosti i razlikovanja stvarnog od virtualnog uz prepoznavanje veza. Pojedinci trebaju imati vještine korištenja alata za proizvodnju, pre-
zentiranje i razumijevanje kompleksnih
informacija i sposobnost pristupa, pretraživanja i korištenja internetskih usluga.
Pojedinci trebaju također biti u stanju koristiti se TID-om kao podrškom kritičkom
mišljenju, kreativnosti i inovaciji.
Korištenje TID-a traži kritičan i misaon stav prema raspoloživim informacijama i odgovorno korištenje interaktivnih
medija. Interes za aktivno sudjelovanje
u zajednicama i korištenje mreža za kulturne, društvene i/ili profesionalne svrhe
govori u prilog ovoj kompetenciji.
[RECOMMENDATION OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL
of 18. 12. 2006. on key competences for lifelong learning, Annex: KEY COMPETENCES
FOR LIFELONG LEARNING - A EUROPEAN REFERENCE FRAMEWORK, Official Journal of the European Union 30. 12. 2006.]
Akademik Leo Budin
S
Učenička postignuća
u središtu pozornosti
akademikom Leom Budinom
razgovarali smo na 14. skupu
Računalo u školi. Zanimalo nas
je njegovo mišljenje o Nacionalnom
okvirnom kurikulumu i mjestu Informatike u njemu.
– Glavninu dokumenta Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma čine učenička
postignuća koja su razvrstana u sedam
obrazovnih područja: društveno-humanističko, tehničko i informatičko, jezičnokomunikacijsko, matematičko, prirodoslovno, tjelesno i zdravstveno i umjetničko. Svako obrazovno područje pripremila
je radna skupina koja se sastojala od sveučilišnih i srednjoškolskih nastavnika te
učitelja u osnovnim školama.
Podloga za pripremu postignuća bila
su suvremeni europski i svjetski dokumenti koji preporučuju stjecanje kompetencija važnih za život i cjeloživotno
učenje, ali i vlastita iskustva i spoznaje
stjecane u hrvatskom školskom sustavu.
Članovima dijela radne skupine koja se
bavila informatikom (Budin, Babić, Markučič, Mrvac, Turčić Prstačić) dragocjeni
su bili stavovi i mišljenja prikupljena tijekom godina na skupovima Računalo u
školi u organizaciji Hrvatskog društva za
promicanje informatičkog obrazovanja HDPIO.
Tehničko i informatičko područje podijeljeno je na četiri grane: Tehničko stvaralaštvo, Svijet tehnike, Informacijska i
komunikacijska tehnologija i Rješavanje
problema pomoću računala, od kojih zadnje dvije pripadaju informatici.
U grani Informacijska i komunikacijska tehnologija predviđena postignuća
odnose se na znanja i vještine za uporabu
suvremene informacijske tehnologije za:
obradu teksta i za oblikovanje dokumenata, obradu slika i crteža, tablično računanje, baze podataka, uporabu interneta
za pronalaženje informacija, uporabu računala za komuniciranje s drugima.
U grani Rješavanje problema pomoću
računala predviđena su postignuća koja
će omogućiti uporabu računala za rješavanje problema u različitim područjima
primjene. Modeliranje i apstrakcija fenomena iz prirode i stvarnog života trebaju
poslužiti za upućivanje na univerzalnost
računala, pri čemu je bitno razumijevanje
razlike između stvarnoga svijeta i njegova
prikaza u računalu. Problemi se rješavaju
u skladu sa zahtjevima domene iz koje
proizlaze i zbog toga se oni razrješavaju interdisciplinarno. Pritom je potrebno:
izučiti, razumjeti, definirati i analizirati
problem; odabrati jedan od mogućih načina rješavanja; ocijeniti složenost rješenja; organizirati timski rad pri rješavanju
problema i pritom koristiti informacijsku
i komunikacijsku tehnologiju za organizaciju zajedničkoga rada; načiniti plan ispitivanja rješenja; predvidjeti aktivnosti
potrebne za otklanjanje posljedica mogućih pogrešaka.
U opisnim se postignućima predviđa
povezivanje s područjem prirodnih znanosti i osnovama izučavanja tehnike i
tehnologije. Predvidivo treba osmisliti tipične projekte koji bi omogućili razumijevanje zadataka povezanih s problemima: očuvanja okoliša, uporabe i izgradnje
baza znanja, izgradnje i održavanja proizvodnih i poslovnih sustava, prometnih
sustava, izgradnje digitalnih knjižnica,
izgradnje sustava za daljinsko učenje.
Svi se problemi rješavaju programiranje pa je među postignućima predviđeno
i svladavanje osnovnih tehnika programiranja, pri čemu je naglasak stavljen na
razvitak algoritamskog načina razmišljanja.
Kako je zamišljena struktura predmeta u Tehničkom i informatičkom
području?
– Moramo se podsjetiti da Nacionalni
okvirni kurikulum predviđa da se obavezno opće obrazovanje postiže tijekom desetogodišnjeg školovanja i to: prvih osam
godina u osnovnoj školi i dvije godine u
srednjoj školi. Pritom, u prvom je razredu srednje škole predviđeno 60 posto, a
u drugom razredu 40 posto vremena za
opće sadržaje. U srednjoj se školi, prema
tome dobiva jedna efektivna godina za
opće obrazovanje. Takvo desetogodišnje
školovanje podijeljeno je na četiri ciklusa: prvi ciklus čine prva četiri razreda
osnovne škole, drugi ciklus su peti i šesti razred a treći ciklus su sedmi i osmi
razred osnovne škole. Prvi i drugi razred
srednje škole čine četvrti ciklus.
Stručna radna skupina za Tehničko i
informatičko područje je predvidjela da
se u prvom ciklusu postignuća iz tehnike
mogu stjecati u okviru postojećeg predmeta Priroda i društvo (koji bi, držim,
trebao promijeniti naziv u Priroda, tehni-
ka i društvo). Uz to u prva četiri razreda
bi trebalo uvesti i novi predmet Praktični
rad i dizajniranje. Postignuća iz Informatike mogla bi se steći kroz tri modula koji
se uvjetno mogu nazvati: Upoznajmo računalo, Multimedijske primjene računala
i Programiranje igranjem.
U drugom ciklusu predviđen je obavezni predmet Tehnika te dva modula Multimedijske primjene računala i Osnove
programiranja, dok su u četvrtom ciklusu predviđena dva obavezna predmeta:
Tehnika i Informatika.
Kako od Nacionalnog okvirnog kurikuluma do njegova ostvarenja u hrvatskom školstvu?
– Donošenjem Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma započinju poslovi oko
njegova postupnoga oživotvorenja. To
neće biti jednostavan ni lak posao. Uz
to, za to treba predvidjeti i sredstva u
proračunu tako da bi daljnji posao na
provedbi reforme školstva trebalo izdignuti na razinu Hrvatskog sabora. Kao
što postoji Nacionalno vijeće za visoko
obrazovanje držim da bi trebalo osnovati i nacionalno vijeće za predvisokoškolsko obrazovanje.
Ti složeni poslovi obuhvaćaju: pripremu i izradu predmetnih kurikuluma
temeljenih na razrađenim postignućima
odgojno-obrazovnih područja te pripremu nastavnih planova; izradu programa
za osposobljavanje učitelja, nastavnika i
ravnatelja za primjenu nacionalnoga kurikuluma; izradbu plana prilagođavanja
sveučilišne izobrazbe odgojiteljâ, učiteljâ
i nastavnikâ; postupnu prilagodbu predmetne nastave kurikulumskom pristupu obrazovanju; priprema smjernica za
izradbu udžbenika i ostaloga nastavnoga
materijala.
Prvi posao koji treba obaviti jest usklađivanje postignuća koje su pripremile
stručne redne skupine po obrazovnim
područjima. Isto tako, trebat će u postignuća uskladiti s primjedbama kojih će
sigurno biti nakon javno objavljenog dokumenta. Nakon toga moći će se pristupiti definiranju precizne strukture nastavnih
predmeta i modula jezgrovnog i diferenciranog kurikuluma te definiranje satnice
(učeničkog godišnjeg i tjednog nastavnog
opterećenja) za navedene predmete i module. Tek nakon toga moći će se pristupiti
izradi predmetnih kurikuluma.
ODGOJNO-OBRAZOVNI
CILJEVI
TEHNIČKOG
I
INFORMATIČKOG
PODRUČJA
Učenici će:
• spoznati ulogu i utjecaj tehnike na promjene u suvremenom svijetu
• spoznati tehniku kao plod stoljetnih
stvaralačkih čovjekovih sposobnosti te
njezinu ulogu i utjecaj na promjene u
suvremenom svijetu
• spoznati ulogu koju imaju prirodoslovlje i matematika pri stvaranju i uporabi
tehničkih proizvoda i usluga
• usvojiti znanja i razviti motoričke vještine, umijeća, sposobnosti te samopouzdanje u rukovanju različitim priborom, alatima, uređajima i strojevima
koji služe za izradbu proizvoda i usluga
kod kuće, na radnomu mjestu i u širemu
okružju
• biti osposobljeni za uporabu računala,
informacijske i komunikacijske tehnologije u učenju, radu i svakodnevnomu
životu
• razviti algoritamski način razmišljanja,
steći vještine i sposobnosti primjene računala pri rješavanju problema u različitim područjima primjene
• razviti sposobnosti tehničkoga i informatičkoga sporazumijevanja te uporabe
tehničke i informatičke dokumentacije
• usvojiti znanja, vještine i stavove potrebne za donošenje razumnih odluka
koje se odnose na rad i proizvodnju,
okoliš, održivi razvoj uz poštivanje sigurnosnih, etičkih, gospodarskih, ekoloških i kulturnih načela
• razviti kritičnost i kompetencije za
estetsko vrjednovanje i dizajn proizvoda i usluga
• postati dobro obaviješteni potrošači koji
će moći ocijeniti tehnička svojstva proizvoda i usluga
• biti osposobljeni za pravilan i sretan izbor nastavka školovanja i zanimanja.
tema
broja
aktualno
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
17
www.skolskenovine.hr
Zlatka Markučić
prof. savjetnica informatike,
15. gimnazija u Zagrebu
Za cjelovit
pristup razvoju
učeničkih sposobnosti
O
Međupredmetna tema
Uporaba informacijske
i komunikacijske
tehnologije
Opis međupredmetne teme
Ciljevi međupredmetne teme
Informacijska i komunikacijska tehnologija ima mogućnosti najsuvremenijega dostupnoga nastavnoga pomagala i sredstva
u svim odgojno-obrazovnim područjima.
Mogućnostima multimedijskih prikaza i
pristupa računalnim mrežama, osobito internetu, omogućuje trenutačni pristup golemom i brzo rastućem broju informacija iz
cijeloga svijeta, omogućujući ujedno i njihovo pretraživanje. Uz to, pridonosi razvoju
učeničkih sposobnosti samostalnoga učenja
i suradnje s drugima te njihovih komunikacijskih sposobnosti. Pridonosi razvoju pozitivnog odnosa prema učenju, unapređenju
načina na koji učenici prikazuju svoj rad te
njihovim pristupima rješavanju problema i
istraživanju. Isto tako, učinkovita i racionalna primjena informacijske i komunikacijske
tehnologije u različitim situacijama daje bitan doprinos razumijevanju temeljnih koncepata u području tehnike i informatike.
Stoga je odgovarajući pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji nužno
omogućiti svim učenicima. Oni se tom tehnologijom trebaju služiti u svim predmetima i tako dobiti mogućnost za istraživanje
i komunikaciju u lokalnoj sredini, ali i šire,
kako bi stekli vještine razmjene ideja i podjele rada sa suradnicima te pristupa stručnim sadržajima različitim načinima.
Učenici će:
• biti osposobljeni za prepoznavanje i izbor
informacija potrebnih za određene situacije te vrednovati odgovarajuće izvore
informacija
• biti osposobljeni prikazati informacije na
jasan, logičan, sažet i precizan način
• razložno i učinkovito rabiti informacijsku
i komunikacijsku tehnologiju za:
- traženje i prikupljanje podataka te njihovu pohranu, pretraživanje, obradbu i
organizaciju
- analizu i sintezu strukturiranih informacija
- istraživanje, modeliranje i simuliranje različitih procesa i pojava u prirodi i društvu
- rješavanje problema u različitim situacijama
- stvaranje i prikazivanje vlastitih ideja i
materijala
- učinkovito samostalno učenje služeći se
računalom kao medijem
- komunikaciju i suradnju s drugima
• razviti svijest o primjeni informacijske i
komunikacijske tehnologije u društvu i
njezinim posljedicama
• razviti kritičan i misaoni stav o pitanjima
vezanima za valjanost i pouzdanost dostupnih informacija te o pravnim i etičkim načelima interaktivnoga korištenja
tehnologijama informacijskoga društva.
d sedam grana u polju Informacijska i komunikacijska tehnologija, na primjeru jedne od
njih, Internet i mrežne usluge, moguće
je - prema ciljevima koji se tu žele postići - naslutiti sadržaj i opseg poučavanja/učenja u tom segmentu. Nakon prvog ciklusa učenici bi trebali prepoznati
osnovne usluge interneta, razmjenjivati
e-poštu s osobama koje zaista poznaju
te upotrebljavati pojedine društvene
mreže (uz nadzor roditelja). U drugom
ciklusu oni će se koristiti preglednicima i tražilicama, pregledavati sadržaje,
upotrebljavati poveznice, rabiti programe za slanje e-pošte, uz poštivanje etičkih načela u dopisivanju i društvenim
mrežama. Nadalje, prepoznati strukturu
interneta te načine i brzine komuniciranja, vrednovati kakvoću sadržaja, obrađivati sadržaje, objasniti načine usluge
kupnje putem interneta - to je ono što se
očekuje da će nakon sadašnje osnovne
škole učenici i učenice znati odnosno
za što će biti osposobljeni. Konačno,
nakon četvrtog ciklusa, dakle nakon završetka drugoga razreda srednje škole,
učenici bi trebali biti osposobljeni vrednovati kakvoću sadržaja, obrađivati sadržaje, kritički razmatrati i obrazlagati
mogućnosti usluge kupnje robe i usluga
putem interneta.
Ili, kad je riječ Osnovama programiranja (što je unutar polja Rješavanje problema pomoću računala), već
u prvom ciklusu, uz pomoć prikladnih
programskih pomagala, stvarati male
programe, upotrebljavati interaktivna
grafička programska okruženja, crtati kornjačinom grafikom (pravocrtno i
okretanje) te prepoznati da niz naredbi
čine program i znati da se taj i slični
programi mogu pohraniti. U sljedećem
ciklusu na red dolazi upotreba naprednijih naredbi i programskih oblika kornjačine grafike za rješavanje složenijih
zadataka uz primjenu znanja iz matematike; stvaranje malih cjelovitih programa, zatim prepoznavanje da se niz
naredbi koji se ponavljaju mogu prikazati kao potprogram, te provjeravanje
ispravnost programa. U trećem koraku
(ciklusu) učenici će se znati koristiti
naredbama za grananje i programskim
petljama te prepoznati da potprogrami
mogu pozivati druge potprograme pa i
same sebe. S tim u vezi su algoritmi i
strukture podataka, što je predviđeno za
treći i četvrti obrazovni ciklus.
Kad je riječ o sadržajima i ciljevima nastave iz informatičkog područja,
iznimno su važna razvijanja učeničkih
kompetencija u smislu interdisciplinarne primjene znanja i vještina koje
su oni stekli stekli. Posrijedi je zahtjev
da učenici znanja iz jednog predmeta
primjenjuju u drugom predmetu, dakle
da se onime što su naučili u informatici
koriste drugdje, a da znanja iz drugih
predmeta primijene u informatici. Tako
će, predviđa se, učenici u trećem ciklusu moći pripremiti vlastite programe,
primjenjujući znanja stečena u matematici ili programe koji pokazuju primjenu računala za rješavanje jednostavnih
zadataka u nastavi prirodoslovlja odnosno ostalih predmeta. U četvrtom, pak,
ciklusu oni će vrednovati gotove raspoložive programe s obzirom na njihovu uporabu, prepoznati da se računala
upotrebljavaju u svim granama gospodarstva, u svim djelatnostima, znanosti
i obrazovanju te da su mnoga računala
ugrađena u različite tehničke naprave i
sustave u kojima mjere, nadziru i upravljaju procesi koji se ondje odvijaju.
Važan su segment NOK-a i međupredmetne teme ili interdisciplinarna
područja, što se sada osobito ističe i
zagovara. U njima su sadržaji koji se
obrađuju u svim predmetima i to omogućuje holistički, cjelovit pristup razvoju učeničkih sposobnosti i stjecanje
dodatnih kompetencija. Školama se pritom daje određena sloboda da u svojim
kurikulumima te teme obrade sukladno
s orijentacijom, lokalnim prilikama i
mogućnostima škole, a same teme realizirale bi se prvenstveno kroz projekte i/
ili manje module. Uz druge teme i sadržaje (osobni i socijalni razvoj, zdravlje,
sigurnost i zaštita okoliša, učenje kako
učiti, poduzetništvo i građanski odgoj
i obrazovanje), i ovdje ja zastupljena
uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
aktualno
tema
broja
18
www.skolskenovine.hr
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
Renata Ivanković
voditeljica posebnih obrazovnih programa CARNet-a i projekta ICT Edu
H
ICT Edu za sve učitelje/nastavnike,
stručne suradnike i ravnatelje
rvatska akademska i istraživačka mreža CARNet,
pored niza drugih aktivnosti, sustavno prati i potiče primjenu informacijsko-komunikacijske
tehnologije (ICT) u nastavi. Nakon nekoliko istraživačkih obrazovnih projekata manjeg opsega,
odlučili smo se za provedbu velikog projekta koji će obuhvatiti
cjelokupno nastavno osoblje zaposleno u osnovnim i srednjim
školama u Hrvatskoj. Uz potporu
resornog ministarstva i Agencije
za odgoj i obrazovanje, u studenome prošle godine pokrenuli smo
projekt Informacijsko-komunikacijska tehnologija u obrazovanju - ICT Edu. Ciljna su skupina
ovog projekta svi učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji
osnovnih i srednjih škola.
Ciljevi projekta vezani su,
među ostalim, za poticanje primjene digitalnih nastavnih sadržaja, elektroničke komunikacije
te komunikacije mrežnim kolaboracijskim alatom koji omogućuje
povezivanje i suradnju pojedinaca
ili skupina, neovisno o prostornoj
udaljenosti. Primjenom ovih oblika rada, potiče se razvoj suradničkog odnosa u odgojno-obrazovnom procesu, a omogućuje
se i razvoj suradničkih timova u
široj sredini. Dosadašnja primjena digitalnih nastavnih sadržaja,
prema mišljenju nastavnika i učenika, pokazala je izvrsne rezultate. Dio mišljenja naveden je i u
sadržajima koji će se predstaviti
svim sudionicima u projektu, a
dobiveni su kao rezultat istraživanja u sklopu projekta Tesla u
školi, kojeg je nedavno provodio
CARNet.
Osim toga, nastavnike će se
kroz projekt potaknuti na praćenje i objavu svojih digitalnih
nastavnih materijala na Portalu
za škole (www.skole.hr). Projektom je predviđena i obrada teme
Interaktivna ploča za interaktivno
učenje koja omogućuje upoznavanje svih nastavnika s mogućnostima primjene interaktivne ploče
u nastavi. Posebna pozornost posvećena je temi Sigurnost na internetu, kojom su obuhvaćeni svi
potrebni detalji vezani uz sigurno
korištenje toga medija, a koji se
odnose na nastavnike, učenike i
njihove roditelje. Osim savjeta
kako zaštititi računalo i statističkih pokazatelja o aktualnim pitanjima, sudionicima će biti predstavljeni i konkretni prijedlozi za
rad s učenicima u školi te savjeti
za učenike i njihove roditelje.
U sklopu projekta provest će
se i izrada baze e-mail adresa
svih sudionika (e-mail adrese iz
[email protected] sustava). U bazi
će biti moguće filtrirati kontakte nastavnika po predmetima ili
grupama predmeta te će se na taj
način sve razine komunikacije s
nastavnicima (školska, županijska stručna vijeća, ministarstvo i
agencije) izrazito ubrzati i dobiti
na kvaliteti.
Provedba projekta ICT Edu planirana je kroz osam faza. Prvih
šest faza već smo odradili, a to je
obuhvatilo edukaciju svih savjetnika AZOO-a, imenovanje i edukaciju svih edukatora, izradu radnih materijala i internetske stranice projekta te obavještavanje svih
škola o daljnjoj provedbi projek-
ta. U sklopu projektnog tima djeluje sedam projektnih podtimova, od CARNetovih edukatora u
kojem djeluju predstavnici svih
CARNetovih odjela, preko tima
AZOO-a i mrežnog uredništva do
svih razina edukatora.
Sedma projektna faza, edukacija cijele ciljne skupine provodit će se kroz radionice u ško-
Vinko Filipović
ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje
I
lama u dva modula. Prvi će se
modul provoditi u ovoj, a drugi
u sljedećoj školskoj godini. Ravnatelji će, na osnovu dobivene
mreže, do 4. studenoga kontakti-
Novo poglavlje stručnog
usavršavanja prosvjetnih
djelatnika
CT Edu otvara jedno novo
poglavlje u stručnom usavršavanju prosvjetnih djelatnika. Vjerujem da će to u
školama, kad je riječ o ravnateljima, stručnim suradnicima,
učiteljima i nastavnicima, biti
dobrohotno i dobronamjerno
prihvaćeno. Novost je i u tome
što ćemo mi kao Agencija dolaziti u školu i što će se tu održavati stručno usavršavanje; osposobljeni će edukator, primje-
rice, doći na otok Vis i održati
skup za učitelje osnovnih škola
Visa i Komiže te nastavnike
srednje škole u Visu. Time će
u ova recesijska vremena biti
eliminirani znatni troškovi, a
bit će ostvarena pretpostavka da
stručnim usavršavanjem budu
obuhvaćeni i oni koji obično ne
idu skupove, državne i regijske.
Dosad u Agenciji nismo imali
točnu evidenciju o (ne)dolascima na stručne skupove, no znali
rati edukatore i s njima dogovoriti termin održavanja radionica
u školi. Budući da se radionice
održavaju u informatičkim kabinetima, ne bi trebalo biti više
od 30 sudionika, tako da će se u
većini škola održati dvije ili više
radionica. Nakon što ravnatelji
potvrde održanu radionicu, dobit će potvrde o stručnom usavršavanju za sve sudionike.
Projekt ICT Edu, osim planiranih ciljeva, otvorio je vrata novom modelu edukacije
nastavnika prema kojem oni
dobivaju mogućnost stručnog
usavršavanja u svojoj ustanovi.
Budući da je to za mnogo tema
najracionalniji i najprimjereniji
model, uvjerena sam da će zaživjeti i za daljnje projekte koji
se budu provodili. Sve informacije o dosadašnjim i budućim
aktivnostima u projektu mogu
se dobiti na adresi http://ictedu.
carnet.hr.
smo da znatan dio, većina djelatnika u školama egzistira na
način da misli kako su godine
staža jamstvo kvalitete nastavnoga rada. S tim u vezi, novost
koju uvodimo jest i to da ćemo
od početka 2011. uvesti online
prijave za sve oblike i razine
stručnog usavršavanja, što će
možda kod nekih izazvati negodovanje. Dodjela potvrdnica
o stručnom usavršavanju temeljit će se na takvim prijavama i,
dakako, sudjelovanju na pojedinim skupovima do kraja.
Nadovezujući se na projekt
ICT Edu, sljedeće ćemo godine
biti prisutni, po istom modelu,
u školama s cijelom lepezom
modula stručnog usavršavanja
koji su od općeg interesa i važnosti za sve (poduzetništvo, demokratsko građanstvo i ljudska
prava, suradnja s roditeljima i
sat razrednika, djeca s posebnim potrebama...).
savjetnici
aktualno
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
PSIHOLOGIJA
PEDAGOGIJA
Piπe Sanja Reæek
Piše Azra Rađenović
prof. psiholog, Osnovna πkola A. G. Matoπa, Zagreb
Zašto su razredna pravila važna
Uspješni učitelji imaju jasan i konkretan plan o tome kako upoznati
učenike s razrednim pravilima. Istraživanja (Emmer i suradnici) u kojima su
uspoređivani učitelji koji dobro upravljaju svojim razredom s onima koji su
u tome manje uspješni pokazala su da
uspješni učitelj od prvog dana školske
godine u većoj mjeri provode određene aktivnosti. Uspješni učitelji na početku školske godine mnogo vremena
posvete razrednim pravilima i raspravi
o njima te obično potiču učenike da i
sami predlože pravila. Na razjašnjavanje tih pravila potroše onoliko vremena
koliko je potrebno da
ih shvate svi učenici.
Prvih tjedana školske
godine svakodnevno
podsjećaju učenike na
pravila, poučavaju ih
specifičnim postupcima koji pridonose disciplini, primjerice, kako
da postupe žele li otići
na WC, kako izlaze iz
razreda na kraju sata i
slično.
Kada jednom postave pravila, stalno
nadgledaju
njihovo
provođenje. Na ponašanje učenika koji remete pravila reagiraju
odmah i svaki put. U
početku rade s razredom kao cjelinom, iako
kasnije planiraju raditi
u manjim grupama.
Stalno su u razredu
i ne dopuštaju da ih
ometaju roditelji ili pojedinačni učenici. Prve aktivnosti s učenicima obično
su vrlo jednostavne. Materijali za svaku lekciju dobro su pripremljeni, jasno
prezentirani i različiti. Od učenika se
očekuje da odmah počnu raditi, ali im
se informacije daju postupno i u skladu s njihovom razvojnom dobi.
Razredna pravila su značajan korak
za stvaranje boljeg ozračja u razredu
i školi. Učiteljima se preporuča da ne
počinju s radom ako nemaju razredna
pravila, jer ona omogućavaju kvalitetan rad, učenicima nude dobre uvjete kako bi postigli
maksimalan
učinak, a uz to pridonose sprečavanju
nasilnoga i zlostavljačkoga vršnjačkog
ponašanja. Važno
je da svi učenici
sudjeluju u njihovu
donošenju, jer će to
postati zajednička
odluka i neće imati osjećaj da su im
nametnuta. Dogovorene vrijednosti,
pravila i posljedice
učenici mogu prikazati na plakatu
kombinacijom riječi
i slika ili crteža, ali
nije ih nužno izrađivati. Bitno je da
svi znaju koja su
dogovorena pravila
i koje su posljedice nepridržavanja
istih.
Razredna pravila
Učiteljima se
preporuča da ne
počinju s radom
ako nemaju razredna pravila, jer
ona omogućavaju
kvalitetan rad,
učenicima nude
dobre uvjete kako
bi postigli maksimalan učinak,
a uz to pridonose
sprečavanju nasilnoga i zlostavljačkoga
vršnjačkog
ponašanja
trebaju biti jednostavna i svima razumljiva, a njihov broj primjeren uzrastu
učenika. Pravila ne treba biti više od
sedam, jer previše zbunjuje, a njima se može regulirati odnose među
učenicima, između učenika i učitelja,
razredni bon-ton, odnos prema obvezama te prema školskoj imovini i
okolišu.
Za poštivanje pravila dobro je da
učitelj koristi pohvale da potkrijepi poželjno ponašanje, a hvaliti može cijeli
razred, skupinu učeniku ili pojedinca.
Dobro je da pohvala uslijedi neposredno nakon poželjnog ponašanja.
U slučaju kršenja razrednih pravila,
potrebno je odrediti i kazne. One trebaju biti lako primjenjive, primjerene
dobi, spolu i osobi učenika te biti iz
područja iz kojeg je i prekršeno pravilo. Primjerice, ako je učenik nekoga
uvrijedio, treba mu se ispričati. Nikako
se ne smije ponižavati učenika koji je
prekršio pravilo, jer kazne trebaju biti
usmjerene na konkretno ponašanje.
Prihvatljive su kazne nadoknada
štete. Stoga zbog kršenja pravila učeniku nemojte zadati dvostruki broj zadataka iz matematike niti ga isključiti s
nastave, jer to je neprimjereno, budući
da miješamo učenje i ponašanje. Što
učiniti kad neki učenik ustrajno krši
razredna pravila? Najbolje ga je pustiti da snosi posljedice svoje odluke.
Počnemo li ga uvjeravati ili mu prijetiti, tada odgovornost za njegov izbor
pada na nas. Učenici će nas pokušati
učiniti odgovornima, primjerice, za
svoje učenje. Stoga u svakom razredu
trebamo jasno reći da učenike nećemo osloboditi odgovornosti za njihove
odluke.
PRAVO
Piπe Olivera Marinković
dipl. iur., Hrvatska zajednica osnovnih πkola
Kako utvrditi organizacijski višak
?
Prema odredbi članka 107. stavak 3. Zakona o radu, propisano je: “Pri odlučivanju o poslovno
i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja
koji terete radnika.“ Kako u slučaju
utvrđivanja organizacijskog viška
između dva i više nastavnika koji
obavljaju istu vrstu posla utvrditi
koji će od njih biti organizacijski višak, u cijelosti ili djelomično, s obzirom na kriterije iz gore navedenog
članka? Molimo za objašnjenje što
treba zatražiti, odnosno kako utvrditi prednost nekog od nastavnika
prema kriterijima kao što su invalidnost, obveze uzdržavanja koje terete radnika te kako i u kojem roku
zatražiti podatke?
Kriteriji za utvrđivanje organizacijskog viška propisani su člankom
107. stavak 3. Zakona o radu (NN br.
149/09., dalje u tekstu: ZOR) te poslodavac pri utvrđivanju organizacijskog
viška mora voditi računa o trajanju
radnog odnosa, starosti, invalidnosti i
obvezama uzdržavanja koji terete radnika. Svi navedeni kriteriji primjenjuju
se kumulativno, što znači da se za
svakog nastavnika zaposlenog na radnom mjestu za kojim prestaje potreba,
u cijelosti ili djelomično, određuju sva
19
www.skolskenovine.hr
četiri propisana kriterija. Trajanje radnog odnosa utvrđuje se određivanjem
godina radnog staža kod istog poslodavca. Iako ZOR ne propisuje izričito
da se trajanje radnog odnosa utvrđuje
s obzirom na radni odnos kod istog poslodavca, gotovo sva prava vezana uz
radni odnos, kao otkazni rok ili pravo
na otpremninu, propisana su tako da
se određuju s obzirom na neprekinuti
radni staž kod istog poslodavca. Prema novom ZOR-u, više se ni pravo na
godišnji odmor ne prenosi na drugog
poslodavca.
Za djelatnost školstva staž kod istog
poslodavca određen je kolektivnim
ugovorima. Invalidnost je kriterij koji
radnik dokazuje rješenjem ili drugim
aktom nadležnog tijela, a prema nekim
tumačenjima treba ga razlikovati od invaliditeta koji je određen kao tjelesno ili
drugo oštećenje organizma. Sukladno
članku 209. stavak 1. Obiteljskog zakona (NN br. 116/03., 17/04., 126/07.,
107/07., dalje u tekstu: OZ), roditelji
su dužni uzdržavati svoje maloljetno
dijete. Prema članku 210. OZ-a, roditelji su dužni uzdržavati punoljetno
dijete koje se školuje u srednjoj školi
odnosno pohađa sveučilišni ili stručni
studij u skladu s posebnim propisima
te redovito i uredno ispunjava svoje
obveze.
Punoljetno dijete koje je završilo
obrazovanje iz stavka 1. ovoga članka, a ne može se zaposliti, roditelji su
ga dužni uzdržavati godinu dana nakon prestanka obrazovanja. Također,
roditelji su dužni uzdržavati punoljetno
dijete koje zbog bolesti, mentalnog ili
tjelesnog oštećenja nije sposobno za
rad dok ta nesposobnost traje. Sukladno članku 213. OZ-a, punoljetno
dijete dužno je uzdržavati roditelja koji
nije sposoban za rad, a nema dovoljno
sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine.
Člankom 217. OZ-a, obveza uzdržavanja propisana je za bračne
drugove, a za izvanbračnog druga
te pastorke člankom 227. OZ-a. Ako
škola raspolaže dokazima za neke
od navedenih kriterija, od nastavnika
neće tražiti dokaze za te kriterije (podatke o radnom stažu, dobi, malodobnoj djeci), a za sve dokaze kojima ne
raspolaže od nastavnika će tražiti da
ih dostavi u primjerenom roku, prije
provođenja postupka donošenja odluke o poslovno uvjetovanom otkazu
ugovora o radu.
Primjenom svih navedenih kriterija iz
ZOR-a odredit će se nastavnik koji ima
manje radnog staža kod istog poslodavca, nižu životnu dob, manje obveze uzdržavanja i bez invalidnosti te će
biti proglašen organizacijskim viškom i
otkazat će mu se ugovor o radu.
pedagoginja, ravnateljica,
Osnovna škola 22. lipnja, Sisak
Školske internetske
stranice (2)
Uvidom u nekolicinu školskih internetskih stranica utvrdili smo najuobičajeniju formu i izbornike koji se na stranice postavljaju, ali smo uočili i
najčešće nedostatke u sadržajima, a iskustvo nas
upućuje i na niz teškoća s kojima se u njihovu kreiranju možemo susresti. Podsjetimo li na cilj internetskih stranica koji znači ažurnu i pravovremenu
informaciju, lako prepoznajemo probleme s kojima se susreću u mnogim školama. Ako pretpostavimo da škole imaju nastavnika informatike koji će
sadržaje tehnički postaviti na internetske stranice,
a u praksi mnoge škole s time imaju problema,
postavlja se pitanje
odgovorne osobe za
sadržaje koji će biti
na internetskim stranicama.
U praksi možemo
prepoznati nekoliko
mogućih
modela.
Bez obzira na odabir modela, nužno
je početkom školske
godine odrediti oblik
predstavljanja škole
na internetskim stranicama,
imenovati
osobe koje će se
brinuti o sadržajima,
odabiru informacija
koji će se predstavljati, ali i dinamici njihova postavljanja na
internetske stranice.
Može se pretpostaviti
da u većim školama
ima više raznolikih
zbivanja o kojima je prikladno informirati na internetskim stanicama škole. Zbog toga je u većim
školama korisno formirati tim za internetske stranice u kojemu uz zadužene nastavnike mogu biti i
učenici koji su okupljeni u izvannastavnu aktivnost
mladih novinara, fotoskupinu ili informatičara.
Kao i u tiskanim medijima, tim bi trebao imati
imenovanu osobu u svojstvu glavnog urednika ili
voditelja koji će selekcionirati sadržaje koji će se
objavljivati. Članovi tima trebaju redovito surađivati sa svim djelatnicima škole, pratiti sva zbivanja
kako u školi u cjelini, tako i zbivanja unutar odjela.
U sastavu tima ima mjesta i za nastavnike hrvatskog jezika, koji bi mogli pomoći u lekturi tekstova,
kao i nastavnicima likovne kulture, koji bi trebali
sugerirati dizajnerska rješenja koja bi realizirao
informatičar.
Učenici (su)kreatori internetskih stranica škole,
uz podršku ostalih članova tima, dobro su rješenje, jer osiguravaju provedbu međupredmetnih
tema iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma koje govore o uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije. Učenici mogu sami stvarati i samostalno
oblikovati internetske stranice škole pod vodstvom
stručne osobe te s tom aktivnošću sudjelovati i na
natjecanjima s tog područja. Vrijednim informatičkim aktivnostima o kojima je riječ najčešće prepreke su u (ne)mogućnosti zaduživanja učitelja
ovim izvannastavnim aktivnostima, a problem je
i u satnici nastavnika informatičara za rad na internetskim stranicama kao i opseg zadaća koji se
pred članove tima postavljaju.
Druga je mogućnost da svaki nastavnik informaciju koju želi proslijedi zaduženoj osobi koja
će vijest tehnički postaviti na internetsku stranicu
škole. U ovoj varijanti upitno je hoće li svi nastavnici prepoznati potrebnu informaciju za objavu,
oblikovati ju i naposljetku na vrijeme proslijediti za
objavljivanje. S druge strane, moguće je i hipoproduciranje odnosno hiperproduciranje vijesti. Uvijek treba voditi brigu da nas sadržaji postavljeni
na internetskim stranicama privuku i zadrže, ali i
potaknu na ponovno korištenje. Jasno je da će se
razlika u kvaliteti u pristupu oblikovanja internetskih stranica škole i predstavljanja škole na mreži
svih mreža biti korisnicima itekako vidljiva.
Učenici mogu
sami stvarati
i samostalno
oblikovati internetske stranice
škole pod vodstvom stručne
osobe te s tom
aktivnošću sudjelovati i na
natjecanjima s
tog područja
reportaæa
aktualno
20
www.skolskenovine.hr
DINA A
O
G
0
M
11
G DO AK
O
K
»
I
©
U»EN E JAMBRI
J
MARI
Kvalitetna zam
EB
R
G
A
Z
Školski i akademski program je mnogo jasniji, zna se što se mora naučiti, što djevojke
moraju postići, dok je sociološko-emotivni
razvoj ipak apstraktnije naravi. Provodimo
zato s njima razne radionice, o tome kako
učiti, kako pobijediti anksioznost, kako svladati tremu i strah od učenja, strah od ispitivanja u školi. Surađujemo i sa školama,
činimo zapravo sve da bismo našim djevojkama olakšali boravak i obrazovanje u Zagrebu, govori ravnateljica Ljubica Banović
N
a kućnome broju 14 u
Opatičkoj ulici na Gornjem gradu, nedaleko
od znamenitih Kamenitih vrata,
nalazi se Učenički dom Marije
Jambrišak. Riječ je o isključivo ženskom učeničkom domu,
jednom od rijetkih u Republici
Hrvatskoj. Kapacitet mu je 185
kreveta i potpuno su popunjeni, iako je interes svake godine
sve veći. Za njih, pak, brinu 33
djelatnika, profesora i odgojitelja, uz stručni tim kojeg čine
pedagoginja Nada Antolčić,
zdravstvena voditeljica/viša medicinska sestra Dunja Stipica i
knjižničarka Ivana Meić-Sidić,
koja ujedno vodi informatičke
djelatnosti i radionice.
Djevojke smještene u domu
srednjoškolskog su uzrasta i dolaze iz svih krajeva Hrvatske, od
Iloka do Dubrovnika. Budući da
neke od njih, zbog teritorijalne
udaljenosti, kući tijekom školske
godine idu vrlo rijetko, Učenički
dom Marije Jambrišak predstavlja im drugi dom. Ondje dolaze
u dobi od 14 godina i ostaju do
punoljetnosti, odnosno do mature u nekoj od upisanih srednjih
škola. A uglavnom su to učenice iz zdravstvenih i medicinskih
škola, baletne škole u neposrednom susjedstvu te nekoliko zagrebačkih gimnazija.
- Najviše učenica ide u strukovne škole, što je ujedno specifičnost učeničkih domova općenito. Mnogo djevojaka pohađa
nastavu u Zdravstvenom učilištu, gdje stječu strukovno obrazovanje za rad, najčešće kao medicinske sestre. Nekad smo bili
Zdravstveno-obrazovni centar,
pa je ostala tradicija da naš dom
prima sve njihove učenice s boravkom izvan Zagreba, govori
ravnateljica Ljubica Banović.
Sveukupno, djevojke iz ovog
doma pohađaju ukupno 22 škole
odnosno 26 različitih strukovnih usmjerenja. Što se njihove
uspješnosti u svladavanju srednjoškolskih programa tiče, uprava i djelatnici doma su zadovoljni. Iz škola im dolaze dobre
povratne informacije. Uspjeh
ovih učenica uspoređen s onima
koje ne žive u domu u prosjeku
je bolji, pa je ove godine prola-
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
Ravnateljica Ljubica Banović
Kulinarske sposobnosti djevojke su prikazale na državnoj Domijadi
znost bila 4,3, odnosno vrlo dobar prolaz.
- Nemamo problema s obrazovnim segmentom, već ponekad s odgojnim. Susrećemo
se s teškoćama kod čuvanja i
unapređivanja njihova zdravlja
i kod socio-emotivnog razvoja.
Sam izazov velikoga grada rezultira socio-emotivnim smetnjama, stvaranjem odgovornog
ponašanja prema sebi i drugima,
općenito prema društvu u cjelini.
Školski i akademski program je
mnogo jasniji, zna se što se mora
naučiti, što djevojke moraju postići, dok je sociološko-emotivni
razvoj ipak apstraktnije naravi.
Provodimo zato s njima razne
radionice, o tome kako učiti,
kako pobijediti anksioznost,
Starije učenice
“paze” na
mlađe
Pomažemo djevojkama
da se što bolje i brže prilagode na novu sredinu.
Nekima je to prvi susret s
velikim gradom kao što je
Zagreb, a u kojem život
ima određene zakonitosti.
S kolegicom odgojiteljicom
i pedagoginjom Ankicom
Domjanić vodim program
adaptacije i socijalizacije,
Pedagoginja Nada Antolčić
kroz pet specifičnih radionica, kako bi se međusobno
bolje upoznale, povezale, što lakše otvorile, bolje komunicirale.
Najčešći su problemi s kojima nam se obraćaju vezani izravno
uz prijelaz iz osnovne u srednju školu. Nova sredina, novi odnosi profesora i učenika, drukčiji mentalitet, nova škola, novi
dom, novi grad, odlazak od roditelja. Sve im je novo, pa onda
odgojitelji na neki način moraju uskočiti u uloge roditelja.
Pozitivno je da je uspostavljena međuvršnjačka solidarnost
i pomoć te se nekako više otvaraju jedne drugima nego nama
odraslima. Stoga smo pokrenuli program Anđeli čuvari, gdje
starije učenice na neki način čuvaju i pomažu mlađima, kod
školskih, a pogotovo ljubavnih problema!
Relativno se dobro uklapaju u novu sredinu i vrlo su rijetki
slučajevi da te učenice budu proglašene svojevrsnim uljezima u novim razredima. Znamo da su domaši oduvijek nosili
taj biljeg, i to znatno češće u gimnazijama nego u strukovnim
školama. To naročito dolazi do izražaja kod učenica koje imaju
karakteristične govorne navike svog zavičaja. Srećom, to se
događa vrlo rijetko.
U slobodnoj vrijeme peku se i kesteni
kako svladati tremu i strah od
učenja, strah od ispitivanja u
školi. Surađujemo i sa školama,
činimo zapravo sve da bismo
našim djevojkama olakšali boravak i obrazovanje u Zagrebu,
govori ravnateljica.
Kućni red ni prestrog
ni preliberalan
Iako Domu nedostaje angažman još nekoliko stručnjaka,
ponajprije psihologa i defektologa, Banović smatra da su jako
dobro ekipirani, naročito u usporedbi s većinom drugih hrvatskih
domova. Dodaje, ipak, da se to
nije ostvarilo preko noći, jer na
tome rade i stručni tim izgrađuju
već dvadesetak godina. Dobra je
ekipiranost, naravno, rezultirala
dobrim rezultatima i kod djevojaka, njihovih akademskih postignuća u školama koje pohađaju,
ali i svim pozitivnim stvarima u
njihovu razvoju, odgoju i životu.
Kućni red Doma, saznajemo,
nije ni prestrog ni preliberalan.
Prvi razredi tako mogu izlaziti
dvaput tjedno do 21 sat, drugi
razredi izlaze triput tjedno, dok
učenice s najvišim prosjekom
ocjena mogu izlaziti svaki dan.
Ograničeni su, doduše, i obiteljskim zakonom, tako da ni za
vikend učenice prvog i drugog
razreda ne mogu biti vani dulje
od 23 sata, dok starije učenice
imaju dozvolu izaći petkom i subotom do ponoći.
- Djevojke u pravilu poštuju
taj kućni red i nemamo značajnih kršenja. Kada se i dogodi da
neka od njih zakasni, opravdanja
i objašnjenja često su vrlo duhovita, stoga smatram da je sve to
zapravo normalno. To je doba
kada one ispituju i svoje i naše
granice, ističe ravnateljica.
Slobodno vrijeme djevojaka
tijekom dana ispunjeno je širokom lepezom izbornih programa. U Domu se posebno ponose
dugogodišnjom sportskom tradicijom, pa su tako dosad nizale
hvalevrijedne uspjehe u raznim
sportskim disciplinama, od rukometa, odbojke, stolnog tenisa,
šaha. Prije nekoliko je godina
osnovana folklorna sekcija, koja
vrlo dobro radi i zapaženo nastupa po državnim domijadama.
Djevojke izrađuju tradicionalni
nakit, a djeluju i kao čuvarice
kulturne baštine. Postoje dvije
plesne sekcije i glazbena skupina, djevojke imaju i svoj bend,
zatim dvije likovne sekcije, odnosno likovna grupa primijenjene umjetnosti te sekcija Kreativni kutak. Sve događaje vjerno
bilježe članice novinarske sekcije, što obavljuju u domskom
listu Maja.
Sekcija Kultura življenja spada u posebne programe koji su
usmjereni njihovu odgoju i socijalnim vještinama, od sjedenja
i ponašanja u javnom prijevozu,
ponašanja za stolom, u kazalištu
do toga kako se odjenuti za maturalnu večeru.
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
reportaæa
aktualno
21
www.skolskenovine.hr
jena roditeljskom domu
Crtice iz povijesti
“Danas u 11 prije podne otvoren je najsvečanijim načinom
ovdašnji internat, što ga je osnovala Gospojinska udruga...“
Tako počinje izvješće iz Narodnih novina iz rujna 1900. godine, a u nastavku se opisuje prostor zavoda za odgoj djevojaka
što se nalazi na drugome katu lijepe i prozračne dvokatnice. Internat čini osam soba: tri velike spavaonice, veliko blagovalište,
glasovirska soba i druge prostorije.
Dom danas nosi ime Marije Jambrišak, koja se borila za ženska prava, a u svojoj se prosvjetiteljskoj praksi isticala naprednim pedagoškim idejama te borbom za izjednačavanje ženskih
i muških učitelja. Na prijedlog Marije Jambrišak i grofice Margite
Khuen-Hedervary, u Zagrebu je 1900. godine osnovan i uređen
Elizabetin internat, nazvan po austrijskoj kraljici Elizabeti poznatijoj kao Sisi. Naime, djevojački je internat preuzela Zemaljska gospojinska udruga, uredivši ga sredstvima od 160 tisuća
kruna skupljenih dobrovoljnim prilozima upravo u spomen na
kraljicu Elizabetu, nakon čega je osnovala jedinstvena Elizabetima zaklada.
Seksualnost
ovdje nije
tabu!
Ponose se svojoj folklornom sekcijom
što saznamo o njihovu djetetu,
i bolje je da to činimo, jer bez
suradnje i podrške roditelja ne
možemo zajedno doći do cilja,
zaključuje Banović.
Dodaje da je Dom relativno
dobro opremljen, iako im nedostaje informatičke opreme, koja
zastarijeva i trebalo bi je redovito mijenjati. Oprema u sobama
je funkcionalna, ali bi je također
trebalo obnoviti.
- Prije desetak godina nabavili smo mnogo opreme za sobe,
međutim nedostaje ono što bi
domovi morali imati, kućni štih,
dakle neke udobnije sjedeće
garniture, televizore, nekoliko
prostorija koje bi predstavljale
obiteljske dnevne boravke.
Specifičnost je da se Dom
nalazi u palači Oršić, odnosno
u zaštićenom spomeniku kulture i arhitekture, što je velika
prednost, ali i teškoća prilikom
izvođenja radova sanacije i drugih raznih popravaka koji su u
ovako staroj zgradi nužni.
Knjižnica je također dobro
opremljena, iako radi u skuče-
Vesele maškare
Nažalost, svaka generacija djevojaka sve je bolesnija. Više to nisu samo
tipične viroze, već imamo,
prvenstveno zbog Domovinskog rata i trauma koje
je prouzročio, povećani
broj djevojaka s psihičkim
tegobama, pa čak i ozbiljViša medicinska sestra Dunja
nim bolestima, poput čira
Stipica bavi se poslovima
na želucu, dijabetesa,
zdravstvenog odgoja
srčanih tegoba... Što se
i prosvjećivanja
seksualnog odgoja tiče,
njihovih adolescentskih
godina i snalaženja u velikom gradu, imam pozitivna iskustva,
jer zapravo kod nas ništa nije tabu, a naročito seksualnost!
Djevojke su zainteresirane i vole se raspitivati, a ja ih prema
razrađenom planu odmah u prvoj godini boravka upoznajem s
njihovim tijelom, što se sve događa u tom uzrastu, čisto biološki
i anatomski. Dakako, vrlo su važne radionice Odgovorno spolno
ponašanje, gdje im se pokazuje primjena kondoma, upoznaje ih
se sa svim mogućim vrstama zaštite i kontracepcije. Tom im prigodom pokazujem i prigodan film Jutro poslije, gdje je zorno prikazano sve što se događa u tijelu i glavama, dakle jutro poslije
seksualnog odnosa. Kada se, pak, dogodi trudnoća, a u svakoj
trećoj ili četvrtoj generaciji zalomi se kod neke maturantice, ne
nastupamo osuđujuće niti rigidno, već im pomažemo koliko god
možemo, ponajprije da riješe sve školske obveze. A nastojimo
pomoći i roditeljima, da i oni u cijeloj situaciji nastupe pozitivno.
Kuharski tim - Jasna Krznar, Danica Kelava, Krešo Sušec
i Manda Horovski
Kreativne ruke likovne grupe
Adaptacija predstavlja niz radionica za učenice prvih razreda
s ciljem privikavanja na novu
sredinu, predstavljanje sebe i
svoje obitelj, zavičaja i kulture
drugim djevojkama u Domu te
upoznavanje sa sredinom u koju
su došli, kroz Zagrebački abecedarij.
Borba s lošim
prehrambenim
navikama
- Slobodnih aktivnosti katkad
ima čak i previše, no u svemu
sudjeluju i same učenice, koje
jasno i otvoreno iskazuju svoje
potrebe i interese.
Zbog teritorijalne dislocira-
nosti upravi Doma teško je redovito surađivati s roditeljima,
poglavito što se tiče osobnog dolaska. Međutim, uvijek se može
komunicirati barem telefonom,
pa u slučaju da neki roditelji ne
budu baš ažurni u tome, uprava
ih nazove i obavještava o svim
događanjima vezanima uz njihove kćeri.
- Čudi me što neki roditelji
niti ne dolaze niti zovu, da barem pitaju za svoje dijete. Onda
mi zovemo njih, da ih pohvalimo ako su u nečemu uspješne
ili pak upozorimo ima li kakvih
problema, tako da roditelji mogu
s njima razgovarati kada dođu
kući na vikend. Naša je obveza
da roditeljima prenesemo sve
nim uvjetima, pa više služi za
servis posuđivanja knjige, nego
za boravak i istraživački rad u
njoj. Ondje potiču djevojke da
čitaju, da se navikavaju na knjigu, pa bi im zbog toga trebalo
i više raznovrsnije literature.
Domu je potrebna i suvremenija oprema za kuhinju, kako bi
mogli pripremati kvalitetniju i
zdraviju hranu. Za sve to, jasno,
treba novac, a budući da je sada
financijska situacija teška svjesni su da će to pričekati neka
bolja vremena.
- Prehrambene navike srednjoškolaca, naročito srednjoškolki su vrlo loše. Obožavaju
brzu i prženu hranu, s čime se
stalno borimo, otkriva nam še-
fica domske kuhinje Jasna Krznar, koja ondje radi 16 godina.
- Djevojke, nažalost, ne vole
baš zdravu prehranu, a kuhano
povrće je među najomraženijim
jelima. Očito je da živimo u brzom svijetu u kojem je popularna brza hrana, ali odlučili smo se
s tim navikama boriti, pa polako
uspijevamo djevojkama podvaliti kuhana jela, razna variva,
tjestenine, dodaje Krznar.
Spomenimo da je Učiteljski
dom Marije Jambrišak već godinama studentska vježbaonica,
gdje na praksu dolaze studenti
pedagogije i psihologije s Filozofskog fakulteta odnosno Hrvatskih studija. Važno je reći da
se ondje polažu i stručni ispiti,
a redovito ih posjećuju kolege iz
drugih domova kako bi se upoznali s načinom rada i u svoje
sredine i domove odnijeli pozitivna gornjogradska iskustva.
Dom je ujedno dobitnik nagrade Ivan Filipović i po svim
segmentima spada među najkvalitetnije hrvatske učeničke
domove.
Branko NAĐ
22
www.skolskenovine.hr
UKRATKO
BJELOVAR Ozon i njegova zaštita bila
je tema ekološke radionice održane 16. rujna u povodu
Dana zaštite ozonskog omotača u čitaonici Četvrte
osnovne škole u Bjelovaru. Radionici su prisustvovali
članovi grupe Malih ekologa i ostali učenici drugoga i
četvrtoga razreda, a vodile su ju učiteljica Vesna
Vujašković, voditeljica male grupe ekologa, i knjižničarka Dejana Kurtović. Na radionici kroz aktivno slušanje priče o zaštiti zraka i ozona, prikaz edukativnog
filma
Ozzy
Ozone i predavanje Ozon zaštitni omotač
Zemlje, djeca su
naučila što je
ozon, koja je
njegova uloga,
koji su njegovi
neprijatelji, koje
su posljedice
uništavanja
ozona i što mi
možemo učiniti za njegov spas. Naučeno su učenici
provjerili malim kvizom znanja, a rezultat radionice je
i izložba kojom su učenici prikazali svoje slikovne
radove i tako uputili sve zainteresirane na to tko su
neprijatelji ozona i što oni mogu učiniti za njegov spas.
Njihovi su radovi bili izloženi u knjižnici cijeli tjedan.
(Dejana Kurtović)
suradnici
javljaju
aktualno
OGULIN
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
Osnovna škola
Ivane Brlić-Mažuranić
Obilježen Europski tjedan
kretanja
E
uropski je tjedan kretanja
manifestacija u organizaciji Europske Unije s ciljem
da se potakne javna svijest i aktivnosti građana protiv zagađenja
okoliša uzrokovanog povećanjem
motoriziranog prometa u urbanim
sredinama te da se stanovnike gradova potakne na zdravi i aktivniji
život, što dovodi do poboljšanja
kvalitete života građana europskih
gradova. Na poseban se način potiču mjere usmjerene smanjenju
zagađenja okoliša, promoviranju
sredstva javnog prijevoza i alternativnih modela kretanja i prijevoza u gradovima, potiče se razvoj
svijesti o zdravom življenju, o
zdravoj prehrani i kretanju.
Europski tjedan kretanja pokrenut je 2002. godine, a 22. rujna
proglašen je Danom bez automobila. U povodu Europskog tjedna
kretanja održavaju se različite akcije, u Europi i izvan nje. Središnja je tema osmog tjedna kretanja
Putuj pametnije, živi kvalitetnije
(Travel smarter, live better). Čitavog su tjedna događanja bila
povezana s održivim transportom
i održavala su se u gotovo 2000
gradova i općina, ne samo u Europi već i izvan nje. U Hrvatskoj ove
godine u manifestaciji je službeno
sudjelovalo 16 gradova. Gradska
organizacija Mladeži Hrvatske demokratske zajednice grada Ogulina inicirala je provedbu Europskoga tjedna kretanja u gradu od 16.
do 22. rujna.
Učenici i učiteljice četvrtoga
razreda Osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić u Ogulinu ostvarili
Učenici i školski
djelatnici pridonijeli su raznim akcijama zaštiti okoliša i
kakvoći života u gradu
KLENOVNIK U zdravom tijelu zdrav
duh zaključili su učenici i učitelji učenici Osnovne
škole grofa Janka Draškovića u Klenovniku, nakon što
su svi zajedno, uključujući i stručne suradnike te ostale
školske djelatnike iskoristili lijep dan i uputili se uskim
stazama da bi obišli prirodni krajobraz Klenovnika. Put
ih je vodio ka Crkvi sv. Wolfganga (Vuka) u Vukovoju.
Pješačenjem oko pet kilometara malo su se umorili
hodajući po vrućem danu i bili presretni kad su se svi
sretno vratili. Poludnevni izlet zaokružili su misom
zahvalnicom u Crkvi sv. Vuka koju je predvodio domaći sin mladomisnik Ivan Kljunić. Okrijepljeni učenici
potom su se uputili svojim kućama te tako spojili prirodu i duhovnost na najljepši način. (Đurđica Oreški)
KOPRIVNICA Uspješan nastup imao je
Dječji zbor viših razreda Osnovne škole Đure Estera iz
Koprivnice na Youth choir festivalu u Kapošvaru, u
Mađarskoj. Nakon zapaženoga plasmana na 40. glazbenim svečanostima mladeži u Koprivnici, koprivnički
gradonačelnik Zvonimir Mršić pozvao je dogovorno
zbor na festival Panonia canatat youth choir u
Kapošvar. Zbor se natjecao u kategorijama folklora
pjesmom Kiša pada te popularnih pjesama pjesmama
Somewhere over the rainbow i Zlatne godine Gibonnija.
U izrazito jakoj konkurenciji među ponajboljim zborovima zemalja Europske Unije, ocjenjivački je sud
zboru koprivničke škole dodijelio drugu nagradu u
kategoriji popularne pjesme te četvrtu nagradu u folkloru, a Zlatne godine dobile su diplomu za umjetnički
dojam. Članovi su zbora Patricija Cikuš, Franka
Gazdek, Marija Helena Petrović, Magdalena Remetović,
Tara Vukmirić, Lara Filipović, Ana Galić, Ena Stančec,
Ana Kolar, Marija Vertuš, Domenika Krstanović,
Lucija Mihoci, Iva Pobi, Ana Triplat, Tea Škoda,
Monika Tkalčec, Ivona Čižić, Lora Cvitić, Lara Puhalo,
Ivana Viljevac, Ana Rajić, Klaudija Ivačić, Ivan
Orehovec, Karlo Kekez i David Prelogović. Voditelj je
Mihael Kivač. (M. K.)
Učenje u opuštenom ugođaju
VARAŽDINSKE TOPLICE
Osnovna škola Antuna
i Ivana Kukuljevića
Popularni učenički suveniri
Članovi međunarodne delegacije novinara sa zanimanjem su razgledali uratke mladih zadrugara
P
osjet novinara i predstavnika svjetski poznatih časopisa i agencija, koji istražuju
ponudu neke regije ili države, a
u ovom slučaju Varaždinske županije, razveselilo je sve u Varaždinskim Toplicama. Nakon
takvog obilaska i upoznavanja,
oni izvješćuju i opisuju u svojim
časopisima osobitosti i posebnosti
obiđenih krajeva. U Varaždinskim
Toplicama zanimala ih je povijest
povezana s termalnim izvorima te
rimskim toplicama kao jednim od
najstarijih toplica u Hrvatskoj. Novinari iz Amerike, Češke, Danske,
Francuske, Japana, Nizozemske,
Njemačke, Španjolske i Švedske
POREČ Ekološki status Srednje škole Mate
Balote u Poreču obnovljen je po treći put. Uključili su
se u međunarodni projekt ekoloških škola 2002. i dvije
godine potom primljeni su u tu ekološku zajednicu, a
2010. škola je dobila i brončanu diplomu za obnovu
statusa po treći put. Cilj je toga projekta upućivati učenike na važnost očuvanja i zaštite okoliša u nastavi i
izvannastavnim aktivnostima. Koordinatorice projekta
profesorice Branka Kalčić i Marina Čanić stekle su za
svoj rad certifikate međunarodnih koordinatorica. Na
svečanosti, zelenu zastavu kao simbol obnove ekološkog statusa podigla je Marina Čanić, a brojnoj publici
obratili su se ravnatelj Krešimir Bronić te dogradonačelnica Nadija Štifanić Dobrilović, koja je učenicima i
profesorima uputila pohvale. Događaj su uveličale članice školske dramske skupine Suzana Rupenović,
Jelena Pašalić, Tea Filipović i Martina Pranjić te plesna
skupina Two face. (Stephanie Stelko)
su u utorak, 21. rujna 2010. jedan
od većih projekata Europske Unije
vezan za temu održivosti mobilnosti, zaštite okoliša i zdravog življenja. Učiteljice Irena Bertović,
Milica Sušanj i Jasmina Prerad
educirale su i organizirale kreativne, učenicima primjerene i vrlo
zanimljive sadržaje o temi zaštite
okoliša i ozonskog omotača. Učenici su pogledali crtani film Ozzy
ozone Ministarstva okoliša, a potom su formirale tri natjecateljske
skupine iz područja zaštite okoliša
i ozonskog omotača. Uslijedile su
i četiri igre asocijacija o temi Europskog tjedna kretanja, ozonskih
rupa, kiselih kiša i Dana zaštite
ozonskog omotača.
Nakon uzbudljivoga i izjednačenoga natjecanja, pobijedila je
ekipa 4.c razreda i dobila na dar
majice sa znakom i motom ovoga
osmog po sredu tjedna kretanja
Putuj pametnije, živi kvalitetnije.
Budući da su učenici preko oglasne knjige bili obaviješteni o važnosti i veličini toga projekta, neki
su učenici i djelatnici dolazili u
školu pješice ili se vozili na biciklima da ne zagađuju automobilima okoliš. U školi je organizirana
zdrava prehrana, uređeni su panoi
na temu zaštite okoliša, a na satovima likovne kulture odabirom različitih likovnih tehnika učenici su
prikazivali, izražavali i na mnoge
druge načine poticali mjere usmjerene smanjenju zagađenja i zaštiti
okoliša. Na taj su način učenici i
školski djelatnici pridonijeli ne
samo svojem zdravlju i dobrobiti, nego i zaštiti okoliša i kakvoći
života u njihovu gradu, pomažući
da svi zajedno živimo zdravije i
kvalitetnije.
Anđelka Salopek
Zajednička fotografija ispred kioska Učeničke zadruge Topličnjak
posjetili su i Zagreb te Međimursku i Krapinsko-zagorsku županiju te uživali u njihovoj turističkoj
ponudi. Bili su među prvima koji
su iz Varaždinskih Toplica ponijeli
autentične topličke suvenire, koje
su osmislili učenici Učeničke zadruge Topličnjak iz Osnovne škole
Antuna i Ivana Kukuljevića, a koje
se sada može kupiti u njihovoj prvoj i zasad jedinoj topličkoj suvenirnici.
(A. V.)
suradnici
javljaju
aktualno
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
PULA
Osnovna škola
Monte Zaro
Istraživačka nastava
Učenici su prisustvovali predstavljanju
novootkrivene morske
vrste Spadella
valsalinae
U
povodu Svjetskog dana
turizma 27. rujna učenici
petoga i šestoga razreda
Osnovne škole Monte Zaro iz Pule
prisustvovali su predstavljanju novootkrivene morske vrste Spadella
valsalinae u prostoru Morske škole Valsaline sa svojim učiteljicama
biologije Antonijom Vuković i
tjelesne i zdravstvene kulture Lori
Bogdan. Novu je vrstu otkrila Njemica Charlotte Winkelmann, koja
piše svoj diplomski rad. Vladimir
Miljević iz Morske škole Valsaline
održao je prezentaciju o vrsti Spadella valsalinae. Učenici su naučili da je to crv razbojnik dugačak
tek nekoliko milimetara, vrlo grabežljiv, a živi na morskom dnu. Na
glavi ima hvataljke kojima hvata
plijen.
Uz novu vrstu, predstavnici
Morske škole učenike su upoznali i
s bogatstvom uvale Valsaline, pre-
krasnim fotografijama koje su prikazivale žarnjake, ribe, mekušce,
rakove i ostale morske organizme.
Predsjednica Turističke zajednice
Sanja Cinkopan Korotaj istaknula
je važnost bioraznolikosti i promicanja svijesti o njezinoj vrijednosti
kroz turizam. Taj je posjet izvrsno
korelirao s nastavnim sadržajem
iz prirode. Učenici su bili motivirani ovakvim načinom rada, jer
je povećavao atraktivnost nastave.
Škola Monte Zaro međunarodna
je ekološka škola te prisustvuje
događajima i prezentacijama koje
obrađuju teme iz ekologije i biološke raznolikosti.
Nakon prikaza, učenici su uživali u blagodatima morske obale te
su s učiteljicom Lori Bogdan održali nastavu tjelesne i zdravstvene
kulture. U školu su se vratili pješačeći, veseli jer su osim novih spoznaja uživali na svježem morskom
zraku i suncu Valsalina.
Antonija Vuković
Promotri i provjeri
SPLIT
Gradska knjižnica
Marka Marulića
Knjiga i slobodno vrijeme
Kakav je položaj knjige i čitanja u
suvremenom društvu analizirali su
sudionici međunarodnoga interdisciplinarnoga skupa
U
prostorima i organizaciji Gradske knjižnice
Marka Marulića u Splitu, održan je 24. rujna
Međunarodni interdisciplinarni stručni skup
pod naslovom Knjiga i slobodno vrijeme. Skup se
bavio različitim pogledima na knjižni svijet: od proizvodnje knjige (autori, nakladnici), preko uloge i
zadaće knjižnica, do interesa i potrebe krajnjega korisnika - čitatelja. Ciljevi su organizatora bili istražiti
položaj knjige u suvremenom hrvatskome društvu,
prepoznati promjene u čitalačkim navikama, analizirati interese, potrebe i navike čitateljske publike te
progovoriti o svim onim čimbenicima koji utječu na
produkciju i plasman knjige.
Nakon uvodnog izlaganja Slobodana Prosperova
Novaka, koji je skup otvorio zanimljivom tvrdnjom
da osoba koja čita zapravo ne misli te dodao da treba
njegovati i umijeće nečitanja, tj. mišljenje svojom glavom, Anći Leburić s Filozofskoga fakulteta u Splitu
osvrnula se na knjigu kao element popularne kulture.
Budući da su u nas rijetka istraživanja fenomena čitanja i čitalačke publike, bilo je zanimljivo poslušati rezultate istraživanja Ivanke Strićević i Srećka Jelušića
o informacijskim potrebama i čitateljskim interesima.
Istraživanja populacije mladih, njihovih interesa i socio-kulturnog okvira uvijek je korisno, jer dobiveni
rezultati mogu biti indikativni. O slobodnom vremenu
i čitanju govorili su i predavačice na Odjelu za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru Nives Tomašević i Martina Dragija-Ivanović.
Izdavačima, izgleda, taj skup nije bio zanimljiv, jer
se odazvao jedino Ivica Prtenjača, pisac i urednik u izdavačkoj kući Profil i naglasio da u Profilu svaka dva
dana iziđe nova knjiga, no problematizirao je plasiranje knjige, uključujući i u medijima. Vrlo je dojmljiv
bio pisac Slavoljub Stanković, predočivši smiješne, ali
znakovite podatke o čitanju u Srbiji, naslovivši svoje
izlaganje Tko to tamo kome piše? Na ulogu knjižnice
u životnom ciklusu (Promicanje pismenosti i čitanja
u lokalnoj zajednici) osvrnula se ravnateljica Knjižnice i čitaonice Frana Galovića u Koprivnici Dijana
Sabolović Krajina, a Jasna Kovačević predstavila je
programe i usluge za promicanje čitanja u Knjižnici
Bogdana Ogrizovića.
I domaćini su pokazali svoje programe za poticanje
čitanja. Na kraju je predstavljena knjiga Tko je vaš
najbolji čitalac novinara i publicista Danka Plevnika.
Složit ćemo se da je čitanje masovni fenomen koji
nije imun na društvene, političke, financijske, obrazovne i druge promjene. Knjiga i čitanje ostali su i
pored pojave novih medija, elementarna kulturna potreba. Čitanje nije isključivo psihološki proces između čitatelja i štiva (pisca), već je to i socijalni proces
uvjetovan i određen brojnim historijskim i suvremenim čimbenicima. U kojoj će se mjeri i u kojem će se
smjeru mlada osoba razvijati ovisi o brojnim čimbenicima pa tako i o tome što i koliko čita. Zbog toga je
nužno već kod najmlađe djece razvijati kulturu čitanja,
tj. probuditi im naviku i njegovati potrebu za knjigom
dok još grade vlastite stavove i životne vrijednosti.
Bilo bi dobro da stvaranje navike i njegovanje potrebe za čitanjem postanu primarna zadaća obitelji,
potom obrazovnih i kulturnih ustanova (knjižnica), ali
i izdavača i društva u cjelini. Država je pozvana stvarati povoljnije uvjete za knjigu tako da krene, primjerice od kvalitetnijeg financiranja školskih knjižnica i
boljeg statusa knjižničara. Školski knjižničari, od kojih su se mnogi odazvali ovom skupu, uključili su se u
oštru polemiku o kriteriju otkupa knjiga po kojem se u
škole šalju knjige koje desetljećima nitko ne otvori.
Često se čuje da se u nas malo čita i u kvalitativnom
i u kvantitativnom smislu te da i zbog toga knjiga i čitanje još nemaju zasluženi društveni tretman. Samim
time ovaj društveni fenomen zahtijeva kontinuirana
praćenja i znanstvena istraživanja te je time i opravdana organizacija ovoga skupa.
Vanja Škrobica
23
www.skolskenovine.hr
NA©A SVAKIDA©NJICA
Najbolji
uËitelj
Piπe Marija DROBNJAK POSAVEC
Z
ahuktala se već nova školska
godina, zaboravile se stare brige
i problemi pa se kreće opet ispočetka, koji svake
godine postaju nekako sve teži. Žale se već svi, đaci da
su opterećeni novim zadaćama, učitelji poslovima i zadacima koji prelaze normu i koji se moraju obavljati, ali za
njih nitko nema predviđenih sredstava pa se preporučuje
da ih se radi u slobodno vrijeme, volonterski. Roditelji
spominju da je po zakonu osnovno obrazovanje kao besplatno, a zadužili su se na sve strane dok su prikupili
knjige, bilježnice i ostalu skupu opremu.
U teoriji svi bi se trebali radovati novim znanjima, kreacijama, umijeću i vještinama, a u praksi najčešće se čuju
jadikovke i žalopojke. Učenici jadikuju što ih učitelji već
ispituju, dapače daju im
preteške testove i zadatke
iz kojih bi se trebalo zorno vidjeti što je u njihovim
glavama ostalo od prošlogodišnjega gradiva. Djeca
moraju rasti, igrati se, proživljavati stresove i školsko gradivo pod tim jačim
silama ispari brzo. Onda
se žale učitelji kako to da
djeca ne znaju ono što su
ih učili, a toliko je napora i
truda u njih uloženo.
Bore se kroz godinu sa
svakakvim problemima da
se učenicima pruži koliko
toliko solidna i suvremena nastava. Uz oskudna sredstva
potrebno je toliko zalaganja i priprema da bi sad sve isparilo i sve treba ponavljati, sistematizirati i provjeravati.
Jasno je da se u školi ne može dalje dok se dobro ne učvrste temelji. I baš dok ti se čini da si na jednome mjestu
utvrdio i učvrstio, na drugome pukne. Naučiš i ponoviš
glagole, a oni zaborave imenice, smiješaju pridjeve i priloge i zaborave što je subjekt predikatu. Takve pojave
mogu svakog učitelja baciti u depresiju pa poziva u pomoć roditelje. Roditeljima brzo dosade žalopojke i oni se
prestaju baviti odgojem i obrazovanjem svojega djeteta,
jer imaju drugoga važnijega posla.
Sve priče i legende o tome da će se djecu rasteretiti
od nepotrebnog balasta izgubile su se negdje na putu od
kuće do škole i od škole do nadležnih. Dalje se nastavlja
starim utabanim stazama po kojima je učenik dužan gradivo reproducirati što preciznije pa to pismeno i usmeno
pokazati, a sve drugo nije važno. Ako su testovi dobri,
onda su svi sretni i zadovoljni. To je mjerljivo i to se
može onda pokazati i dokumentirati. Po tome najbolji
su učitelji i najbolje škole one koje mogu dokumentirati
učeničko znanje.
To je u redu samo s jedne strane, ali ima toliko toga u
školi i u životu što je djeci potrebno znati i otkriti, ali to
nije mjerljivo. To je ono što se ne može pokazati brojkama ni testovima. To su ona umijeća življenja koja treba
ovladati, po kojima čovjek može biti sretan. Ako bar netko od njih uspije naučiti, spoznati, otkriti, doživjeti u školi ili kod kuće, ili s prijateljem, na ulici, u dobroj knjizi,
u dobrom filmu, kroz neko umjetničko djelo ili kroz svoj
doživljaj kako postići sklad između želja i mogućnosti,
kako razvijati svoje mogućnosti i kako ovladati svojim
željama, onda je on ovladao najvažnijim znanjima, a ona
se baš lako ne mjere testovima.
Još se po našim planovima i programima forsiraju znanja silnih činjenica, podataka koji ne služe ničemu, a nemamo vremena ni mjesta gdje bismo od djece proizvodili
dobre ljude, tolerantne, sretne, kreativne, zdrave, pune
ljubavi prema drugim ljudima, prirodi i sebi. Previše nam
suvremeni svijet glorificira i precjenjuje materijalne vrijednosti na uštrb duhovnih, previše pritišće potrošački
mentalitet. Kao lavina valjaju se komercijalizirani, reklamirani, kupljeni i prodani ljudi, stvari i predmeti i pod
tom lavinom pada čovjekov duh, lomi se kao slamčica.
Samo najbolji učitelji, najuporniji odgajatelji mogu odvojiti žito od kukolja, zdravo od bolesnoga, dobro od zla i
svoje učenike učiti i poučavati, dosljedno i uporno u tome
što je najvažnije naučiti i znati.
To što nam mnogi ne priznaju našu nauku i pouku pripišimo njihovu neznanju.
Kao lavina valjaju
se komercijalizirani, reklamirani,
kupljeni i prodani ljudi, stvari
i predmeti i pod
tom lavinom pada
čovjekov duh, lomi
se kao slamčica
suradnici
javljaju
aktualno
24
www.skolskenovine.hr
ZADAR
Prosvjetne
aktualnosti
Na otocima
sve manje
učenika
Riječ je o neviđenoj depopulaciji otoka
na kojima je prije pedesetak godina
bilo mnogo više učenika
Š
kolsku godinu 2010./2011. u područnim školama Molat
i Premuda na otocima zadarskog arhipelaga koje pripadaju OŠ Zadarski otoci u Zadru pohađa samo dvoje
učenika, učenica četvrtog razreda u Molatu i učenik sedmog
razreda u Premudi, a u područnim školama u Silbi četvoro je
učenika i u Velom Ižu sedamnaestoro. Očito riječ je o neviđenoj depopulaciji otoka na kojima je prije pedesetak godina bilo
oko 400 učenika. Stoga su u posljednjih nekoliko godina zbog
nestanka učenika zatvorene škole u Istu i Olibu, koje su nekoć
bile vrlo brojnije.
I dok je mjesta u školskim klupama na zadarskim otocima
na pretek, nedostaju u zadarskim gradskim osnovnim školama
i dječjim vrtićima. Tako se u nekoliko škola radi u tri smjene,
a u vrtićima nedostaje oko 300 mjesta za mališane. Rješenje za
osnovce naći će se izgradnjom dviju novih osnovnih škola, a
za predškolce povećanjem broja djece u skupinama i otvaranjem novih privatnih vrtića. U Zadru postoji tridesetak vrtića,
a uskoro će ih biti 35, što bi za sada bilo dovoljno za smještaj
svih potrebitih.
S početkom nove školske godine počele su i audicije za primanje novih članova u pjevački zbor glazbenog društva Zoranić. Audicije se održavaju u prostorijama Providurove palače
ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom. Zoranićevci pod dirigentskom palicom Jurice Šoše upravo uvježbavaju program kojim
će nastupiti na 43. susretu hrvatskih pjevačkih zborova u Novigradu Istarskom 2. i 3. listopada.
A da publicisti žive dok žive i njihovi radovi govori podatak
da je ovih dana u izdanju Županijske gospodarske komore Zadar objavljena nova knjiga publicista Ante Dragića posvećena
zadarskim bunarima. Autor ima punih 95 godina i još neumorno radi pa je taj podatak utoliko zanimljiviji. U knjizi Dragić
daje podatke o izgradnji mnoštva bunara i cisterni u Zadru i
navodi da je sredinom 19. stoljeća samo na poluotoku Zadra
bilo 130 bunara, a zajedno s bližom okolicom čak 400 s cisternama. Kao uspomena na zadarske bunare danas postoje u
gradu trgovi Pet bunara i Tri bunara.
U Žmanu na Dugom otoku nizom priredbi i drugih manifestacija obilježena je 750. godišnjica prvoga pisanog spomena
o tome mjestu. U župnoj crkvi održano je misno slavlje nakon kojega je prikazan dokumentarni film o Žmanu, njegovim
ljudima i običajima. Slavlje je završeno koncertom pijanista
Vedrana Milića rodom iz Salija na Dugom otoku, pučkom veselicom i misnim slavljem. A u mjestu Sveti Filip i Jakov u
organizaciji Male škole glagoljice i Turističke zajednice općine održan je prvi festival posvećen očuvanju glagoljice, pod
nazivom Slovo rogovsko 2010. Ova manifestacija održana je u
prostoru Rogovske opatije, a sadržavala je i nekoliko stručnih
predavanja te radionica za djecu.
Na početku školske godine vrijedi zabilježiti i predavanje
dr. Ivice Pažina pod nazivom Roditelji i njihova odgovornost
u prenošenju vjere - suradnja obitelji, župe i škole održano
u pastoralnom centru Uznesenja Blažene Djevice Marije na
Belafuži u Zadru. Inače, Pažin je jedan od vodećih stručnjaka
za pitanje vjeronauka u nas. Podsjećamo i da je zadarski nadbiskup Želimir Puljić održao svečanu misu za sve školarce u
povodu početka nove školske godine. Misi je nazočilo mnogo
učenika osnovnih, srednjih i visokih škola.
Dragutin Karanči
KOPRIVNICA
Osnovna škola Đure Estera
Planiranje nastave
zemljopisa
Županijskom stručnom
vijeću prisustvovalo je
mnogo učitelja željnih
da usavrše svoja znanja
D
a bi što spremnije ušli u
novu školsku godinu, učitelji zemljopisa održali
su u Osnovnoj školi Đure Estera
u Koprivnici županijski stručni
skup o planiranju i programiranju
nastave zemljopisa. U uvodnom
su dijelu podsjetili kako su proveli terensku nastavu na prostoru
Ozalj - Krašić - PP Žumberačko
gorje - Samoborsko gorje - Samobor. Naime, prava učionica
zemljopisa upravo je zemljopisni
prostor. Kod toga se nikad ne zaboravlja na interdisciplinarnost i
korelacije. Slijedio je prikaz izrade i vrednovanja plakata naslovljenoga Klimatsko zatopljenje.
O načinu obrade teme i izrade
plakata govorila je učiteljica u
Osnovnoj školi Ivana Lackovića Croate u Kalinovcu Elizabeta
Trepotec Marić.
Središnji dio skupa ispunile su
dvije radionice koje je Ružica Vuk
s Geografskog odsjeka PMF-a.
Kroz radionicu Planiranje i programiranje nastave podsjetili su
se sudionici i proširili znanja o
Razmjena stručnih i
nastavnih iskustava
najučinkovitijem načinu izrade i
provedbe Izvedbenog nastavnog
plana i programa za nastavu geografije te pripreme za izvođenje
nastavnog sata. Kod toga je poseban naglasak stavljen na cilj nastavne jedinice te zadatke nastave
kroz znanja, stavove i zemljopisne
vještine.
Planiranje i programiranje nastave sadrži i upit o tome kako
formulirati i ocijeniti zadatke za
pisanu provjeru znanja. Stoga ne
čudi činjenica da je i ova radionica pobudila veliko zanimanje
sudionika. Zadatke za pismenu
provjeru znanja nije jednostavno
sastaviti. Potrebno je dobro od-
KLENOVNIK
mjeriti što će test ispitivati: dosjećanje i reproduciranje znanja,
razumijevanje i primjenu, analizu
i sintezu ili najviše razine mišljenja - vrednovanje, procjenjivanje,
kritiku. Pritom valja svratiti pozornost na sadržaj testa, kognitivnu razinu i dimenziju znanja,
vrstu zadatka, sustav bodovanja
te vremenske odrednice. Isto je
tako nužno i analizirati rezultate. Posebno raduje brojnost sudionika skup, što govori o težnji
nastavnika zemljopisa da unapri
jede svoj rad, izmijene iskustva i
dođu do novih spoznaja.
Dubravka Vajdić
Osnovna ekološka škola
Uređen vrt i ubrane jabuke
O
snovna ekološka škola Klenovnik nastavlja
ostvarivati ekološke akcije. Nova školska godina počela
je skupljanjem domaćih plodova
za potrebe školske kuhinje, obilježavanjem Međunarodnog dana
zaštite ozonskog omotača i sadnjom drveta u povodu Međunarodnog dana mira. Mladi ekolozi s
velikim zadovoljstvom vode brigu
o ekološkom vrtu od proljeća, a
sada ubiru plodove svojega rada.
Tijekom ljetnih mjeseci redovito
su obirali mlade grmiće lavande,
sušili listiće bosiljka, ali i kon-
Prof. Mitrović privremeni
dekan Pomorskog fakulteta
SPLIT - Fakultetsko vijeće Pomorskog fakulteta za
vršitelja dužnosti dekana izabralo je Franu Mitrovića,
inače izvanrednog profesora na Katedri za pomorski
menadžment. Novom privremenom dekanu podršku su
dala 24 člana Fakultetskog vijeća, a među njima i aktualni
dekan Radovan Antonić. Bivši konzul u Milanu na dužnost
će stupiti 1. listopada, a tijekom idućih šest mjeseci, koliko
će biti na čelu Pomorskog fakulteta, bit će raspisan natječaj
za izbor novog dekana na dvogodišnji mandat. Mitrović je
dobio podršku Vijeća i u lipnju, kada ga je vijeće podržalo
kao kandidata za dekana, ali mu je podršku uskratio Senat
splitskog sveučilišta, kako je službeno objašnjeno zbog
činjenice da će u veljači navršiti 65 godina. No, nagađa se
da Mitrović zapravo nije dobio podršku Senata, jer se protiv njega vodi kazneni postupak zbog zloporabe poslovnih
kartica Jadroplova.
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
Praktično učenje za život
Ekoškola i dalje u
ekoduhu - učenici su
i ljeti redovito obirali
mlade grmiće lavande,
sušili listiće bosiljka te
konzervirali grančice
ružmarina u maslinovu ulju
zervirali listiće bosiljka i grančice
ružmarina u maslinovu ulju. Pro-
teklih su dana redovito skupljali
i ostatak začinskog, ljekovitog i
aromatičnog bilja u školskom ekološkom vrtu predviđene za sušenje
pa su školski domari Saša Kralj i
Ivan Cuković uredili dio školskog
tavana za tu namjenu. Tako se u
sušari već suši bosiljak, cvjetovi
nevena, menta za čaj te peršin koji
će kuharica upotrebljavati u školskoj kuhinji.
Najnovija se akcija s učenicima
šestoga, sedmoga i osmoga razreda
s učiteljicama Josipom Polančec i
Kristinom Sadibašić te školskim
domarima održala u četvrtak, 23.
rujna na prvi dan jeseni, a sastojala se u branju ekoloških jabuka
koje nisu prskane već godinama, a
nalaze se na školskom i crkvenom
prostoru. Naime, jabuke će se upotrijebiti za pravljenje ekološkoga
octa. Učenici su zdušno brali i prali jabuke, a domari su ih samljeli
pa je tako završila prva faza u izradi octa za potrebe školske kuhinje,
ali i za prodaju u okviru Učeničke
zadruge Licitarsko srce.
Škola u Klenovniku zaživjela je
u ekološkom duhu u pravom smislu riječi. Vrvi idejama i obiluje
projektima koje provodi redovito
i s uspjehom iz mjeseca u mjesec. Zato se nadaju i vjeruju da će
sljedeće godine uspješno obnoviti
školski ekološki status.
K. S.
mediji
aktualno
Učitelji − likovni stvaraoci: Zrinka Vinković Kralj (Rijeka)
Irealni sadržaji
prožeti ekološkim
razmišljanjima
U
Galeriji Juraj Klović, u Rijeci, ljubitelji likovne umjetnosti mogli su
u remenu od17. rujna do 1. listopada razgledati izložbu digitalne grafike
akademske slikarice i likovne pedagoginje
Zrinke Vinković Kralj.
Zrinka Vinković Kralj rođena je 1954,
u Đakovu. 1979. godine diplomirala je na
Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu
u klasi prof. Alberta Kinertta. Od 1985.
godine živi i radi u Rijeci. Bavi se grafikom, grafičkim dizajnom, slikarstvom, kiparstvom, restauracijom i pedagoškim radom. Od 1990. radi kao profesor savjetnik
u Školi za primijenjenu umjetnost u Rijeci i
predaje grafičke tehnike i crtanje i slikanje.
Član je HDLU-a Zagreb od 1980. i Rijeke od 1985. godine. Do sada je samostalno
izlagala u Rijeci (tri puta), zatim u Varaždinu, Malom Lošinju, Baškoj, Puli, Velom
Lošinju i u Korčuli, a sudjelovala je i na
desetak skupnih izložaba.
Digitalna grafika novo je područje istraživanja Zrinke Vinković Kralj. Ova tehnika
pruža velike mogućnosti likovnog ostvarenja. Krećući od fotografije i prepoznatljivog motiva autorica stvara kompozicije
irealnog sadržaja. Multipliciranjem motiva
ostvaruje novi dvosmisleni doživljaj pota-
Najavljujemo...
HTV
Program za djecu i mladež
Prijatelji
Prvi program, nedjelja,10.
listopada 2010., u 8.05 sati
Iznimna nam je čast objaviti svima da sve više i više prijatelja
ima! No, još će nas i više biti, jer danas ćemo osam novih
prijatelja ugostiti. Cijelo će igralište odjednom biti plavo!
Osmorici Prijatelja Žan će reći, zdravo! Zbunit će se voditeljice Sara i Klara, da li pred njima stoji osam mornara? Koje
je boje nebo i more, oni već znaju, ali da li dobro pamte, grade ili sviraju? Osam različitih igara težak su izazov za osam
malih mornara!
Voditelji: Žan Jakopač i Jasna Bilušić
Autori serije: Ida Tomić, Srđan Gulić, Dragutin Broz
Scenarist: Tomislav Zagoda
Redatelj: Ivan Miladinov
Urednica: Ida Tomić
HR
Zrinka Vinković Kralj na
otvaranju svoje izložbe
(slika gore)
Izložba digitalne grafike
Zrinke Vinković Kralj
održana je u Galeriji
Juraj Klović, u Rijeci
U prigodnom programu
na otvaranju izložbe
nastupile su glazbenice
na violini Iva Kralj (članica orkestra
Zagrebačke filharmonije) i Lara Silvestri
Valdevit, profesorica u
Osnovnoj glazbenoj
školi u Koprivnici
(slika dolje)
knut ekološkim razmišljanjima. Tematski
se veže za more, barke ili ovce i njima gradi
jednu novu stvarnost ravnopravno koristeći
liniju i plohu. Svjetlošću naglašava volumen ili postiže prostorna rješenja. Smještajući motiv u raster ostvaruje kompozicije
kod kojih je naglašena geometriziranost s
istaknutom teksturom koja u konačnici završava kao apstrakcija.
Inače Zrinka Vinković−Kralj autorica je
Medalje zahvalnosti Sv.Vida koja je poklonjena Papi Ivanu Pavlu II prigodom njegova boravka u Rijeci, kada je po treći put
pohodio Hrvatsku, a pohranjena je i trajno
izložena u Sikstinskoj kapeli 2003. godine.
Usto je i restauratorica Riječke nadbiskupije. Među njezinim brojnim radovima na
tom području izdvajamo restauraciju baroknih drvenih kipova Sv. Petra i Pavla za
izložbu Kultura Pavlina u Hrvatskoj, zatim
restauraciju crteža Mašića Bosanski bjegunac koji se nalazi u Muzeju Like u Gospiću, restauraciju slike Silazak Duha Svetoga
koji pripada Tizianovoj školi, u prostorijama Riječke bogoslovije, restauraciju
oltarne slike Sv. Ivan Kapistran, oltara i
propovjedaonice Hermana Bolléa, u Iloku,
restauraciju fresaka u crkvi sv. Ane (15. st.)
u Veprincu itd.
Ivna Dorić
25
www.skolskenovine.hr
Radioigra za djecu
Ana Đokić: Nepametna kraljevna i
nelijepi kraljević - PREMIJERA
Nedjelja, 10. listopada 2010., 13.15 - 13.55
Urednica Nives Madunić Barišić
E-mail: [email protected]
Poznata književnica Ana Đokić poigrala se interpretacijom
klasične bajke Charlesa Perraulta Gordan s čuperkom na sebi
svojstven duhovit, ali mudar način. Zadržavajući osnovnu priču
jednakom i postavljajući u prvi plan motive razočaranih majki
i suprotno njima buđenja ljubavi između kraljevića i kraljevne,
Ana Đokić u formiranju dramske strukture poslužila se principima klasične dječje igre pretvaranja i zamišljanja. Tako glumeći da glume, glumice i glumci igraju igru koja neke teške
pojmove odbačenosti, razočaranosti i nevoljenost olakšava i
čini razumljivima čak i vrlo malenoj djeci. Uz razigranu režiju
Stephanie Jamnicky i zanimljiva zvukovna rješenja, ova radio
igra posredno govori i o nastanku same radio igre i njezinoj
medijskoj specifičnosti.
U glavnim su ulogama Doris Šarić Kukuljica, Natalija Đorđević i Ana Marija Vrdoljak.
RADIOIGRU ZA DJECU MOŽETE POSLUŠATI NEDJELJOM I
NA INTERNETSKIM STRANICAMA HRT-a - STREAM 3 HR talk;
http://www.hrt.hr
Zdenka Matijaš: Učiteljica
Uz Dan učitelja
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
Ne, nije mi krivo što sam često zadnja
i što godinama nosim istu vestu,
što uzvanik nisam na onome mjestu
gdje svi prvi jedu sa srebrnog pladnja.
Jer u srcu mome mali plamen gori
i grije mi moju ustreptalu dušu.
Mogli bi ga lako vjetrovi što pušu
s prvih mjesta gasnut nešto kad prozbori.
I staru si vestu zakopčam do grla,
na plamenu srca ruke mrzle grijem.
Oskudnosti svojoj radosna se smijem
kad bistrina dječja slobodno zaori.
Živost ta mi misli umorne odmori.
Ne slušam što kažu sve imena „vrla“.
Zdenka Matijaš je učiteljica razredne nastave
u OŠ Bartula Kašića, Zagreb
mediji
aktualno
26
www.skolskenovine.hr
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
KAZALIŠTE
WEB
Prevaranti za sva vremena
Jean-Baptiste Poquelin Molière, Tartuffe,
u redateljstvu Marca Sciaccaluge,
Zagrebačko gradsko kazalište Gavella,
2010.
M
Obrazovanje u poduzetništvu
http://www.eobrazovanje.mingorp.hr
Obrazovanje i osposobljavanje
za poduzetništvo danas je važna
sastavnica obrazovnog sustava jer
se time stječu i razvijaju ključne
kompetencije za život u suvremenom društvu, posebice za rad u
tržišnom gospodarstvu te u drugim
djelatnostima. Stoga je bilo pozdraviti ideju da se uspostavi hrvatski
internetski portal za obrazovanje u
poduzetništvu. Organizator i nositelj
tog projekta je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, uz
suradnju sa Središnjim državnim
uredom za e-Hrvatsku i potpornim
institucijama poduzetništva, obrazovnim institucijama i akademskom
zajednicom. Tako je barem zamišljeno, a na tragu Operativnog plana provedbe programa e-Hrvatska.
Posjet stranicama ovoga portala pokazuje da bi on pridonosio
poduzetničkom obrazovanju tako
što će činiti dostupnim obavijesti o
obrazovnim i drugim institucijama
te njihovim programima/projektima
glede razvijanja poduzetništva. Uz
to bi mu zadaća bila da najavljuje seminare za poduzetništvo te
promovira priručnike za poduzetnike, sadašnje i buduće. No tako
je samo djelomice, plan i dobre
namjere zaprječavaju, čini se,
»boljke« uočljive na mnogim portalima, a one su posljedica većeg
ili manjeg nedostatka ažurnog
praćenja zbivanja i, prema tome,
dopunjavanja sadržaja aktualnim
i novim temama. Kad to izostane,
upitnim postaje ostvarivanje svrhe
i ciljeva ovakvih portala. Možda to
spozna netko od odgovornih pa se
zauzme da ove stranice budu sveobuhvatnije i ažurne, time i korisne
onima kojima su namijenjene.
A. Jelin
olière (1622. - 1673.), genijalni francuski komediograf, u Tartuffu (1664.), jednoj od svojih najslavnijih komedija, u
naslovnome liku oštro šiba prevarante, tobožnje
vjernike, lupeže i razbojnike. Sve to je “lažni pobožnjak“ Tartuffe, koji stalno zaziva nebo i božju
volju, pa bogatom i naivnom Orgonu nastoji zavesti ženu, zaprosi njegovu kćer, dobije uza nju još
i darovnicu, da bi na kraju zauzeo ne samo kuću
svojega dobročinitelja, nego i njega strpao u zatvor; zakon je na prevarantovoj strani. No, budući
da je ovo ipak komedija, Kralj osobno će se kao
Deus ex machina uplesti i raskrinkati prevaranta
i lupeža. Drugog izlaza ionako nije bilo, nego da
vrhovnik spasi poštene od nepoštenih.
Međutim, kada se na svršetku predstave pojavi
Kralj kao spasitelj, neminovna je bila misao: “A
što ako je i Kralj lupež?“ Francuzi više nemaju
kralja pa smo se mogli zapitati što ako je i predsjednik lupež pa nam nema spasa ni od koga!?
Predstava je, dakle, vrlo suvremena.
Talijanski redatelj Marco Sciaccaluga (Genova,
1953.) za razliku od mondenih redatelja kojima
smo u zadnje vrijeme preplavljeni - ne donosi
“svoje vizije“, ne prepravlja i ne popravlja pisca, nego nastoji komediju donijeti što cjelovitije
i što uvjerljivije, sa svim obilježjima 17. stoljeća.
I pozornica (Jean-Marc Stehlé) i odjeća (Martina
Ćopo) prenose nas u to vrijeme, a na nj nas podsjeća i glazba (Arturo Anecchino). Svjetlo (Zdravko Stolnik) ne igra neku ulogu, ali ipak je moglo
biti stvaralačkije primijenjeno.
Gavellini glumci (osobito inače izvrsni Enes
Vejzović/Orgon i Hrvoje Klobučar/Valére) slabi
su u izgovoru (posebno č/ć). Vladimir Gerić od
Molièreova (rimovanoga) “visokog stila“ u prije-
MULTIMEDIJI
Božićna bajka Nade Iveljić sada i kao crtić
B
Maštovita priča
o dobroti
ožićna bajka Nade
Iveljić, u izdanju
nakladničke kuće
TIPEX, jedna je od prvih
slikovnica koja je djeci
na primjeran način progovorila o teškim danima
Domovinskog rata i ubrzo postala obvezatnom
lektirom za drugi razred
osnovne škole. Kroz priču
o šumskim životinjama,
koje na nagovor Zvijezde
Večernjice i strica Mjeseca
svi složno popravljaju granatom pogođenu seosku
crkvicu kako bi prognani
stanovnici u njoj mogli
proslaviti Božić, provlači
se jasna ideja vodilja koja
nas upozorava kako samo
dobrota, solidarnost i humanost mogu pobijediti
zlo i život učiniti ljepšim.
Ovih se dana u produkciji istoga nakladnika
pojavio i animirani film,
nastao prema Iveljićkinoj
priči, za koji je scenarij
napisao književnik Hrvoje
Hitrec. Likove je kreirao
Svjetlan Junaković, glazbu je skladao Arsen Dedić,
scenografiju je osmislila
Sanja Kolaj (koja je radila
scenografiju i za Čudesnu
šumu i Šegrta Hlapića), a
režiju potpisuje Marijan
Lončar, koji je ujedno i
glavni animator.
Hrvoje Hitrec u scenarij
je uspješno prenio osnov-
Film se odlikuje maštovitim koloritom te
fantastičnom i originalnom stilizacijom likova
nu ideju priče o slozi, solidarnosti i plemenitosti,
ubacujući u scenarij šaljive replike koje filmu daju
živost i sprječavaju zapadanje u jeftinu sentimentalnost.
Posebna vrijednost ovoga crtanoga filma, uz poslovično dobru glazbu Arsena Dedića, svakako su
likovi koje je kreirao Svjetlan Junaković, u ovome
trenutku svakako najcjenjeniji hrvatski ilustrator,
koji je svojim maštovitim
koloritom i fantastičnom
i originalnom stilizacijom
likova ovaj animirani film
izdigao iznad prosjeka takve vrste produkcije.
Zahvaljujući osnovnoj
ideji priče, film ima jasnu,
ali ne i nametljivu odgojnu
komponentu i prikladan je
kako za djecu predškolske
dobi tako i za učenike u
razrednoj nastavi, posebice za učenike 4. razreda,
kao predložak za obradu
teme Usporedba filma s
književnim djelom u okviru nastavnoga područja
medijske kulture.
Ivna Dorić
vodu je napravio vrlo nisko štokavsko-kajkavsko
stihoklepačenje. To glumci govore ki-kak-moreki-kak-zna, često nejasno i nerazgovijetno (za pozornicu!).
Inače, Ozren Grabarić (Tartuffe) izvrstan je, sjajan u mini-gestama, a svi ostali odlični: Dubravka
Miletić (gđa Pernelle) te Nataša Janjić (Elmira),
Ivana Roščić (Mariana), Dijana Vidušin (Dorina),
Ivana Bolanča (sluškinja) pa Sven Šestak (Cléante), Filip Križan (Damis), Nenad Cvetko (Loyal) i
Đorđe Kukuljica (redarstvenik).
Usuprot jezičnoj (izgovornoj) katastrofi, koju
gledatelji uglavnom i ne zamijete, predstavu itekako treba preporučiti srednjim školama; čitati
danas Molièrea đacima je “nemoguća misija“, ali
pogledati ovu predstavu - eto valjano i pamtljivo
“pročitane“ lektire!
Stijepo Mijović Kočan
GLAZBA
Dobrotvorni koncert Prijateljstvo za starost
I
Umjetnost u službi
humanosti
ako se zagrebačko kazalište Komedija proslavilo u izvođenju poznatih
svjetskih mjuzikala, na dobrotvornom
koncertu “Prijateljstvo za starost“, održanom u KD Vatroslava Lisinskog 21. rujna
2010., na kojemu su uz ansambl Komedije
nastupili i brojni gosti, izvodili su dijelove
najpoznatijih hrvatskih mjuzikala: Jalta,
Jalta, Dundo Maroje i druge, a sve po scenariju i u režiji Vlade Štefančića, doajena
Komedije. Dirigirao je Krešimir Batinić,
odnedavno novi dirigent Komedije.
Riječ je bila o dobrotvornom koncertu na kojemu su se prikupljala sredstva,
kupnjom ulaznice ili telefonskim pozivima, kao pomoć humanitarnoj akciji kojoj
je cilj poboljšati život starim i nemoćnim
ljudima, konkretno u Domu za stare i nemoćne “Sveta Ana“ za nadogradnju toga
objekta. Dodatni kapaciteti omogućit će
život i boravak za još 50 stanara. Koncert je počeo uvertirom rock opere Gubec beg, iz koje smo čuli i ljubavni duet
koji su skladno otpjevali Đani Stipaničev
i Danijela Pintarić, koja je pjevala i solo
Ave Marija. Slijedila je pjesma Đurđic iz
Mjuzikla Lady Šram. O toj legendi hrvatskog, posebno zagrebačkog kazališta,
pjesme je spjevao i slavni A. G. Matoš, a
posvetio joj je i feljton u kojem uz ostalo piše: “Uvijek ćemo biti zahvalni Lady
Šram što svoju ljepotu nije posvetila sebi već hrvatskoj umjetnosti“, istaknuvši pritom njenu muzikalnost i baršunast glas.
Šteta što u Komediji mjuzikl Lady Šram
nije duže igrao. Možda je došlo vrijeme i
za njegovu novu produkciju. Koncert je
nastavljen duetom Sandre Bagarić kao
S nekoliko
izvrsnih interpretacija
istaknuo se Đani Stipaničev
Petrunjele i Ronalda Žlabura kao Pometa
u Držićevom Dundu Maroju, u kojem je
Žlabur bio zapažen odličnim svladavanjem dubrovačkog govora onoga doba.
Još jedan duet otpjevale su Vlatka Burić i
Danijela Pintarić. Bio je to odlomak Neka
dođu glumci iz mjuzikla Car Franjo Josip. Pri kraju koncerta Renata Sabljak otpjevala je ulomak iz Jalte Šta će biti sutra,
a u samom finalu ovog mjuzikla - Livada
zelena - zajedno su pjevali svi izvođači
programa, na čelu s Rusom Grišom u blistavoj interpretaciji Đanija Stipaničeva.
Hrvatska televizija izravno je prenosila
ovaj koncert. Gosti koncerta bili su, uz
ostale, i Martina Tomčić, Lela Margetić,
Dorica Nikolić i Špiro Guberina, koji su
se javljali na pozive gledatelja.
Milica Jović
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
mediji
aktualno
27
www.skolskenovine.hr
KNJIGE
ČASOPISI
Životne istine
O
Ivana Francišković
Lagane laži
Naklada Nika
Zagreb, 2010.
Lagane laži,
roman je o
prijateljstvu, ljubavi,
osjećajima i
međusobnim
odnosima
djece i starijih
književnici Ivani Francišković ne znamo mnogo. Iz
kratke zabilješke u knjizi
Lagane laži doznali smo da je “rođena u Karlovcu i da je uglavnom
uvijek bila vrlo ozbiljna. Nekoliko
godina nakon studija dramaturgije
shvatila je da voli pisati, i to uglavnom za djecu. A usput je shvatila
da i neozbiljnost katkad može biti
sasvim u redu“. Iz ovih podataka
ne možemo zaključiti kada je učinila prve korake u životu i u svoje
književno djelo. Međutim, iz Laganih laži možemo zaključiti da
pred književnicom stoji zanimljiv
put književnoga stvaralaštva. O
ilustratorici također ne znamo
mnogo, tek da se zove Gordana
Ivković i da je isto tako rođena u
Karlovcu i da je nakon studij stomatologije shvatila da voli crtati, i
to uglavnom za djecu.
Jedan naš poznati književni lik
koji je zaslugom svoga autora
putovao sve do Pariza, a na kraju svoga puta našao se i u Kninu,
postao je djeci vrlo drag i uvijek
su se s veseljem našli u njegovu
društvu. Znamo da je taj putnik
bio Kušanov Koko, koji već desetljećima ispunjava lektirne stranice
naših osnovnoškolaca. U romanu
književnice Ivane Francišković
javlja se djevojčica Keka koja
se svojim imenom, ali i ne samo
imenom, približava nezaboravnom junaku naše književnosti za
djecu. Možda upravo ta simpatična djevojčica naslijedi onu ulogu
koju je Koko imao u brojnim Ku-
šanovim djelima. I ostali likovi,
koji se javljaju pod zajedničkim
imenom Smotanci, mogli bi pronaći svoje staze koje bi ih mogle
odvesti u prostrane predjele dječje
znatiželje.
Lagane laži, roman je o prijateljstvu, ljubavi, osjećajima i
međusobnim odnosima djece i
starijih. Riječ je o djeci koja se
već nalaze u pubertetskom ili
pretpubertetskom razdoblju, a to
znači da je djelo blisko starijim
osnovnoškolcima. Uz Keku i njezino društvo romanom se kreću i
odrasli koji omogućavaju autorici da na jedan novi pristupačniji
način približi djetetu i zahtjevniju
literaturu. “I kada Krešo shvati
koliko su Keku oduševila njegova
pisma, sada će početi čitati.“ Tako
bismo mogli reći i za čitatelja Ivanina romana. Jer, “bitno je da je
počeo čitati“.
Lagane laži jedan su od onih
romana namijenjenih mladim čitateljima koji razvijaju ljubav za
čitanje. I kako kaže književnica
Ivana: “Ostale romane, za njih
ima vremena, još je mlad. Bitno
je da je počeo čitati. I da mu se
to sviđa.“ Zato možemo slobodno
reći da je knjiga o stanovnicima
Vrlingrada roman koji svojim likovima, zbivanjima, suvremenim
i djetetu bliskim načinom govora
pobuđuje kod mladog čitatelja, ali
i ne samo kod njega, ljubav prema
knjizi i otkriva čitatelju ljepotu
susreta s knjigom.
Branko Pilaš
Besprimjeran
istraživački
pothvat
M
Julij Kempf
Požega - zemljopisne
bilješke iz okoline
i prilozi za povijest
slobodnog i kraljevskog
grada Požege
pretisak
Naklada Slap
2010.
Požeški učitelj
prije 100
godina
objavio je prvu
monografiju
jednog grada
u Hrvatskoj.
Sada je objavljen njezin
pretisak
onografija Požege iz
1910. godine bila je prva
takva monografija u Hrvatskoj. Takvu knjigu u to vrijeme
nije imao nijedan hrvatski grad, pa
ni Zagreb. Samim je time njezino
značenje neprocjenjivo. Bio je to
besprimjeran istraživački pothvat
koji je o Požegi i njezinoj okolici
donio toliko podataka iz najrazličitijih područja djelovanja te je i
danas nezamjenjiva za svakoga
tko se bavi bilo kakvim istraživanjima na ovom prostoru - istaknuo
je akademik Dubravko Jelčić na
predstavljanju pretiska knjige Julija Kempfa Požega - zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za
povijest slobodnog i kraljevskog
grada Požege i Požeške županije
krajem svibnja u Požegi.
Za današnje vrijeme zvuči gotovo nevjerojatno da je učitelj
napravio djelo koje bi danas radio
cijeli tim stručnjaka. Rođeni Požežanin Kempf prije svega je bio
zaljubljen u svoj grad i njezinu
okolicu, jer je takvo djelo moglo
ugledati svjetlo dana samo zahvaljujući ljubavi te neumornom
istraživačkom radu. Nakon završene učiteljske škole u Zagrebu
bio je jedno vrijeme učitelj u Novom Vinodolskom, a potom učitelj
i ravnatelj Dječačke pučke škole u
Požegi koja danas nosi njegovo
ime. Kao plodan pedagoški pisac
surađivao je u brojnim listovima
za mlade i djecu, časopisima i novinama. Bio je sudionik i osnivač
brojnih udruga i društava, a 1925.
godine osnivao je Gradski kulturno-historijski muzej.
Prema riječima recenzentice prof. Marije Bajt, Kempfova
je monografija i danas jedna od
ključnih knjiga za razumijevanje
povijesnog i kulturnog miljea Požeštine, od rimskog doba do početka 20. stoljeća. Na stranicama
monografije nalazimo brojne podatke koji ukazuju da nema tog
razdoblja u hrvatskoj književnosti
i znanosti u kojem požeška sredina nije imala svoje istaknute predstavnike. “To je knjiga koja pripada širokoj publici, ali podjednako
i uskom krugu stručnjaka, jer u
sebi pomiruje znanstvenu strogost
i objektivnost čuvajući dijelove
života, duh ljudi, društvene događaje, običaje i jezik. Vrsnoća knjige, unatoč otklonu vremena, nije
se znatnije promijenila, ali se promijenila potreba za njom, ona je u
naše vrijeme gotova veća negoli u
godinama tiskanja prvog izdanja i
zbog toga je njezin drugi pretisak,
ne samo opravdan nego i prijeko
potreban“ - ističe prof. Bajt.
Knjiga koja ima više od 800
stranica i čak 318 fotografija s
kraja 19. i početka 20. stoljeća,
koje su neprocjenjiva vrijednost,
tiskana je u nakladi Slapa u 1000
primjerka, kao i prije jednog stoljeća, samo što je ovoga puta izišla i u elektroničkom obliku, na
CD-u.
Ljiljana Marić
Matica
Mjesečna revija
Hrvatske matice
iseljenika
br. 8-9 kolovoz/rujan, 2010
S
redinom rujna iz tiska je izašao
dvobroj Matice za kolovoz i
rujan, koji po običaju donosi obilje
zanimljivih priloga iz domovine i
svijeta, ostvarujući tako iz broja u
broj temeljnu ideju uređivačke politike časopisa, tj. da Matica uistinu
bude “mostom hrvatskog zajedništva“. Na naslovnici je otisnuta
fotografija djece koja su pohađala
Malu ljetnu školu u Novom Vinodolskom, koja upućuje na članke o
mnogobrojnim ljetnim programima
Hrvatske matice iseljenika održane
uspješno prošlih mjeseci. Usto, časopis donosi reportažu s Hrvatskih
svjetskih igara, održanih po drugi
put u Zadru, koje su okupile 750
mladih hrvatskih sportaša iz cijeloga svijeta. U novoj Matici naći ćete
i razgovor s Jurjem Cvečkom, istaknutim slovačkim Hrvatom koji je
20 godina bio na čelu Hrvatskoga
kulturnog saveza u Slovačkoj.
Od ostalih priloga izdvajamo
članke o posjetu izaslanstva Antofagaste Splitu, zatim o susretu dubrovačkih iseljenika, o Sveučilišnoj
školi hrvatskoga jezika i kulture, pa
zapis s Dana iseljenika na kvarnerskim otocima, reportažu o susretu
vjernica biskupije RottenburgStuttgart, izvješće sa seminara
Stvaranje kazališta za hrvatsko
iseljeništvo, susret s argentinskim
književnikom hrvatskih korijena
Ivom Kravićem, reportažu sa žetvenih svečanosti vojvođanskih
Hrvata Dužijanca te brojne druge
priloge, a tu su i kolumne Globalna
Hrvatska Vesne Kukavice, Hrvatske županije Zvonka Ranogajca,
Povijesne obljetnice Željka Holjevca, Legende o rodijaku Ćipi Petra
Miloš i Govorimo hrvatski Sanje
Vulić.
Modra lasta
Poučno-zabavni časopis
za učenike osnovne
škole
Školska knjiga, Zagreb, broj
1., šk. god. 2010./2011.
M
odra lasta u novoj će školskoj
godini, kako najavljuje glavna
urednica Željka Horvat-Vukelja,
više pozornosti pridavati znanju i
učenju, što se može naslutiti i likovnim rješenjem naslovne stranice na
kojoj dominira lik Alberta Einsteina.
U novoj rubrici Moć znanja u svakom će broju biti objavljen razgovor
s nekim poznatim znanstvenikom,
a u ovome rujanskom broju to je
prof. dr. Ivan Đikić, s kojim su razgovarali učenici iz OŠ Pantovčak
u Zagrebu, gdje je Đikić proljetos
održao zanimljivo predavanje učenicima te škole. U rubrici Kazališna
patrola mali suradnici Modre laste
osvrću se na predstavu Ana i Mia
u kazalištu Mala scena u Zagrebu,
a prema mišljenju autora ta priča o
anoreksiji i prijateljstvu govori više
od stotinu savjeta i opomena. Gosti
urednici u ovome broju Modre laste novinari su Smokvice, lista PŠ
Omišalj (OŠ F. K. Frankopana iz
Krka), koji pišu o najpopularnijem
odjevnom predmetu u zadnjih sto
godina - trapericama. Članak Od
polja do tanjura posvećen je ekološkoj poljoprivredi za koju se tvrdi
da je i za ljude i za Zemlju - najbolja
poljoprivreda. Mladen Kopjar nastavlja sa svojom pričom u nastavcima Nikolin književni laboratorij, a
rubrika koja donosi šaljive zgode iz
života slavnih osoba ovaj je put posvećena velikom njemačkom piscu
Goetheu.
Kratke priče Modre laste u ovome broju pišu Sanja Pilić i Smilja
Kursar Pupavac, a tu je i bogat
izbor učeničkih likovnih i literarnih
uradaka.
Smib
Poučno-zabavni list za
djecu
broj 1., Zagreb, rujan 2010.
P
rvi broj Smiba u novoj školskoj
godini donosi po već ustaljenom redoslijedu red priča, pa red
pjesmica, pa opet red učeničkih
likovnih i literarnih uradaka, sve
za pouku i zabavu učenika nižih
razreda osnovne škole. U rubrici
Radoznalci objavljena je priča Ježeva škola Brune Kumana, s nekoliko dodataka koji nas upoznaju
s tim simpatičnim životinjama, njihovim načinom života, itd. Usto, uz
ovaj broj Smiba uredništvo daruje
svojim malim čitateljima CD na kojemu se nalazi crtić Ježeva škola
i tri originalne igrice. U priči pod
naslovom Zdravstveni problem,
u kojoj su glavni likovi jedan puž
i jedna glavica salate, Marica Milčec otvara problem zagađivanja
tla pesticidima. U rubrici Abeceda
Lijepe Naše upoznat ćemo Labin,
Lastovo, Lobor, Lonjsko polje,
Liku, Lošinj, Lepoglavu i još neka
mjesta koja počinju slovom L, a u
rubrici Čudesne životinje upoznat
ćemo zebru. Saznat ćemo još
što je to Petrov novčić, a u rubrici
Matematika u stihovima ovaj put
nalazi se “ponavljanje gradiva“ o
jednoznamenkastim
brojevima.
S pjesmama i pričama u ovome
broju Smiba javljaju se još Jasna
Popović-Poje, Milijana Kovačević,
Ivica Jembrih, Ljiljana Lokin, Irena
Ivetić, Branko Pilaš i drugi. Na posebnom plakatu kao prilogu časopisu upoznat ćemo slikom i riječju
plodove jeseni.
Pripremio Ivan Rodić
izaktualno
proπlosti
28
www.skolskenovine.hr
PRIJE
150
OBLJETNICE
GODINA
Br. 1 / 1. listopada 1860.
PRIJE
100
GODINA
Kinematograf kao uzgojno
sredstvo
Kinematograf ponajviše ne služi uzgojnim svrhama,
jer se u njemu često iznose vrlo trivijalne slike, koje
nesamo da ne djeluju povoljno na um i srce, nego upravo kvare i jedno i drugo. Poradi toga je u mnogim zemljama mladeži pučke škole zabranjen polazak javnih
kinematografa, ili im je dopušteno, da ih polaze samo
u pratnji roditelja. Centralni odbor društva za širenje
narodnoga obrazovanja u Njemačkoj odlučio je stoga,
da u svoje ruke uzme prikazivanje kinematografskih
slika. Poslije podne priređivat će se prikazivanja za
školsku djecu, a uveče za narod u društvima za narodno obrazovanje.
Napredak
Priredila
Štefka Batinić
Bio je sjajan
pedagoški
praktičar,
uzoran
metodičar
pučkoškolske
nastave druge polovice
19. stoljeća,
tihi radnik
Hrvatskoga
pedagoškoknjiževnog
zbora i
pouzdan
logističar
njegovim
znatno eksponiranijim
članovima
Br. 8 / listopad 1910.
Kulturno barbarstvo
Upravo je izišla statistika grada Beča, a u njoj ima i
podatak o razmjerju školstva u godinama 1902.-1909.
Zanimiv je iskaz česke djece. Godine 1908.-1909. bilo je
u javnim njemačkim bečkim školama 12.665 česke djece. U privatnim njemačkim školama i u českim školama
društva “Komensky“ bilo je 1090 česke djece. Ukupno
13.775 t. t. skoro 14.000 česke djece. A za svu tu djecu
ne uzdržaje niti država, niti zemlja, niti grad nijedne česke škole! Kulturno barbarstvo te države ne treba bolje
ilustracije.
Škola
Milan Kobali
U
album marnih hrvatskih učitelja
19. stoljeća svakako spada i Milan Kobali. Bio je učitelj stare
garde, kako je sam često govorio, aktivan
sudionik procesa afirmacije i etabliranja
hrvatskog učiteljstva tijekom druge polovice 19. stoljeća.
Rođen je 24. rujna 1840. godine u zagrebačkoj građanskoj obitelji. Osnovno je
obrazovanje stekao u privatnoj školi Jakova Sorga u Vlaškoj ulici i gornjogradskoj pučkoj školi. Nakon završena dva
razreda niže realke, 1857. godine upisao
se i 1859. završio Učiteljsku školu u Zagrebu. Iste je godine dobio mjesto učitelja
u Odri, gdje je ostao sve do 1875. godine, kada postaje učiteljem vježbaonice u
Zagrebu, tj. pučke škole koja se nalazila
uz Kraljevsku mušku učiteljsku školu i u
kojoj su hospitirali učiteljski kandidati. Iz
toga ga se doba sjeća i budući učitelj Požežanin Julije Kempf:
Kao učitelj imao je silnu moć u razredu, pa je vanrednom metodičkom vještinom postizavao krasne uspjehe. Svi smo
ga slušali i gledali u tumačenju kojegod
školske discipline, ali ga se nijesmo mogli
naslušati i nagledati. Bio je u obučavanju pravi majstor. Iz svakog si kreta vidio, da mu je to prirođeno, ma da je imao
u grlu pogrješku, te mu je katkada znao
malaksati glas. Kad je započeo razlagati
ili ispitivati koju metodičku jedinicu, vidjeli smo pred sobom stručnjaka, kakav
samo može da bude. Sve je teklo mirno i
bez napinjanja, naglosti i sile - u čem se
baš najteže dokopati mladu učitelju zlatne sredine, što bi drugojačije rekli takta.
Zanimljivost njegove obuke predobila bi
odmah djecu, i eto je sapete pažnjom uz
svoga učitelja.
Iskustvo poučavanja u uzornoj pučkoj
školi Kobali je objavio u metodičkim priručnicima - Zornoj obuci (prvo izdanje
1879., drugo 1891. godine) i Rukovođu
za estetičko-etična štiva u pučkoj školi iz
1893. godine, koji je 1897. preveden i na
bugarski jezik. Oba su priručnika objavljena u Knjižnici za učitelje Hrvatskoga
pedagoško-književnog zbora.
Kobali je u svojom praktičnom radu
dosljedno provodio pedagoški sustav koji
se temeljio na Herbart-Zillerovim formalnim stupnjevima. Riječ je o artikulaciji
nastavnog sata koju čine: priprava (analiza), podavanje ili razširivanje (sinteza),
izporedjivanje ili sdruženje (asocijacija),
Br. 10 / listopad 1910.
PRIJE
Nesloga među dalmatinskim
učiteljstvom
Raskol u “Savezu dalmatinskih učitelja“ nastao je prigodom ovogodišnje glavne skupštine “Saveza“ održane u
Spljetu. Mlađi i napredniji učitelji istupili su iz “Saveza“
i udarili temelj novomu udruženju, dok su konzervativniji
elementi ostali i nadalje u njemu. Pojava mlađih i liberalnijih sila u redovima učiteljstva svakako je simpatična stvar
i u njoj imade garancija za napredak staleža i staleškog
rada, no kraj toga ne smije se zaboraviti, da liberalizam
treba u područje narodne prosvjete ući kao element, koji
podaje nove snage staležu učiteljskom, a ne da ga slabi.
Mnogo toga zavisi od taktike, pa zato treba da sve ono, što
je novo dolazi kao element, koji osvaja i gradi, a ne kao
element koji razara.
Hrvatski učiteljski dom
Br. 19 / 5. listopada 1910.
Milan Kobali
(1840. - 1897.)
Učitelj stare garde
O nazornoj obuci
Šta je indi nazorna obuka? Nazorno jest ono, što se zrieti, nazirati, gledati, motriti, ili s osjetili spoznati može,
a obučavanje t. j. naputak, kojemu za temelj ovakovo
zrienje služi, zovemo nazornom obukom. Ima još ljudi,
koji premda dosta o stvari čitahu, ipak nazorništvo kao
novotu ili novinu smatraju, i to baš kod nas najvećma; jer
stari, da nepovriede ugled svojih starih običajah, novote
se takove boje; brane se njuu poprimiti, ma i spoznali
probitačnost i potvrdu razvikane ote novine, pa valjda žalibože i s toga da si novoga posla nezadaju o jednoj istoj
stvari malo misliti; jer ovu obuku shvatiti, nju sliediti,
mislim, puno je laglje, nego li polag prijšnjih mekaničkih
metoda raditi.
Nazorna obuka uči slabahnu djecu poznavati stvari i
čuvstva u pravom njihovom značenju i vriednosti, tako da
tim načinom jedanput dobljena predstava u duši posve naliči vidjenoj stvari. Ona razvija sud, bistri pamet, navodi k
dohvatu novih pojmovah, koji se nemogu tjelesnim okom
i drugimi osjeti ni spaziti ni motriti.
Napredak
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
50
Novi tečaj Centralne škole za
odgoj u porodici
Upis u novi petnaesti tečaj Centralne škole za odgoj u
porodici 1. X. u prostorijama Glavnog odbora društava
“Naša djeca“, Trg Republike 8/1. Škola počinje s redovitim radom u srijedu 12. X. t. g. pri Glavnom odboru
društva “Naša djeca“, Trg Republike 8/1. kat.
Cilj je škole da se pomogne roditeljima u njihovim
naporima oko naprednog odgoja djece. Polaznici se upoznavaju s najosnovnijim i najpotrebnijim problemima
iz porodičnog i društvenog odgoja, dječje psihologije,
mentalne higijene, zdravstvene i pravne zaštite porodice. Osim toga, roditelji se upoznavaju pitanjima odnosa i
suradnje porodice i škole, društvenim upravljanjem školom i prosvjetom, pomoći zaposlenim roditeljima, osobito u vezi sa stvaranjem stambenih zajednica, kao i svim
pojimanje (sistem) i primjenjivanje (metoda). U Uvodu drugog izdanja Zorne
obuke Kobali, u skladu s vladajućom pedagoškom teorijom i praksom, hvali formalne stupnjeve kao najveći metodički
doseg učiteljeva rada:
Formalnim stupnjevima olakoćuje se
učitelju posao, a učenicima učenje. Red
je pol života. Bez toga ne ima nigdje, pa
ni u školi napredka. Bez reda potrati se
mnogo vremena i truda uzalud. Poreda
li se učivo po formalnim stupnjevima,
to je ono pregledno i jasno. Njima se
obuka razglobi u pojedine zadaće, koje
učitelj ima da riješi, a učitelj zna vazda, što mu je učiniti, kojim putem mu
je poći ne samo u cijelosti, već u pojedinostima.
Široj učiteljskoj zajednici Kobali se
predstavio svojim kratkim i srčanim
istupom na I. općoj hrvatskoj učiteljskoj
skupštini u Zagrebu 1871. godine. Raspravljalo se o petoj točki rezolucije o
dužnostima učitelja, u kojoj se govorilo
o tome kakvo bi trebalo biti učiteljevo
ponašanje. Kobali se usprotivio takvom
omalovažavanju učitelja ističući da se nijednoj kategoriji činovnika ne propisuje,
kako se trebaju ponašati, pa to ne bi trebalo ni učitelju, osim ako ga se ne drži za
prosta i surova.
Od 1875. pa do smrti, 19. prosinca
1897. godine, Kobali je bio tajnih Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora. Svojim dobrim odgojem, solidnim obrazovanjem, marljivošću i odgovornošću bio je
gotovo idealan za tajničko mjesto. “Ako i
nije bio čovjek od izvanredne inicijative,
to je bio izvrstan izvođač. Zaključke Zborove izvodio je voljko i brzo“, zapisao je
u 1898. godine u Napretku Adolf Vuković
u osvrtu na Kobalijev rad.
Bio je redoviti suradnik časopisa Napredak u kojem je od 1862. godine, kad
se prvi put javlja, objavio stotinjak priloga. U dječjem časopisu Smilje objavljivao
je pripovijetke, basne, priče, zagonetke,
poslovice i pitalice.
Kada bismo u jednoj rečenici trebali
reći tko je zapravo bio Milan Kobali, ne
bismo pogriješili ako bismo rekli da je bio
sjajan pedagoški praktičar, uzoran metodičar pučkoškolske nastave druge polovice 19. stoljeća, tihi radnik Hrvatskoga
pedagoško-književnog zbora i pouzdan
logističar njegovim znatno eksponiranijim članovima.
GODINA
drugim aktuelnim pitanjima, koja danas muče roditelje.
Škola radi tri mjeseca, prema utvrđenom planu i programu, koji se prilagođuje potrebama sadašnjice. Predavanja se održavaju dvaput tjedno, svake srijede i petka
od 20 do 22 sata.
Rad je u školi raznovrstan. Osim predavanja, redoviti su oblici rada diskusije, odgovori na pitanja roditelja;
upotrebljava se u nastavi film, dijafilm, magnetofon kao
i svi ostali oblici rada s odraslima. Predavanja održavaju
najkvalitetniji predavači iz različitih struka.
Škole postoje i u ostalim većim centrima u našoj Republici. U Zagrebu je završilo školu oko 750 roditelja
i odgajatelja. Svi se oni izražavaju najpovoljnije o postignutim rezultatima. U izvršenim anketama najveći
broj polaznika izražava misao, da im je polazak škole
olakšao rad oko odgoja djece, pružio im priliku da samostalno rješavaju mnoge odgojne probleme, za koje
su dosad smatrali, da su za njih nerješivi. Polazak škole je besplatan i ne traži se nikakva prethodna školska
sprema.
Školske novine
Br. 30 / 30. rujna 1960.
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
Zbivanja i osobe iz stvarnog školskog života, zrcaljeni u pojedinačnom doživljaju i svijesti, često su bili
poticaj i tema raznovrsnih tekstova,
od beletrističkih opisa i memoarskih
zapisaka do publicističkih članaka
i analitičkih rasprava. Usporedno s
tim sadržajima, nerijetko i nasuprot
njima, oblikovale su se teorije i norme bolje škole, onakve kakva bi ona
trebala, mogla ili morala biti.
Da bismo osvijetlili bogatstvo, raznolikost pa i proturječja naše školskopedagoške baštine, za ovu rubriku
odabiremo ulomke tekstova koji ilustriraju stanje stvari kakvo je bilo, s
jedne strane – u zbilji i praksi, s druge strane – u teoriji i normama.
Priređuje Anđelko Jelin
87. saborska sjednica
[18. rujna 1861.]
M. Mesić: Visoki sabor dolazi da
vijeća i odluči o stvari, koja je temelj svega školarstva i uvjet bolje
narodne budućnosti. […] Odbor za
preustrojenje pučkih učionah, usustivši se u razmatranje uredjenja
sadašnjih pučkih škola, i promotriv sa svih stranah njihov sadašnji
sustav, našao je za shodno, da ono,
što nije prema potrebam našega
naroda, iz toga sustava izpusti, te
je, uvažavajući prave potreba našega naroda, izradio potpun sistem za
pučke narodne škole.
Nadzor i uprava školstva
N. Milutinović: Što se tiče pučkih školah, ja po mojem osvjedočenju na nikakov način nebi mogao povjeriti nadziranje jednomu
čovjeku. Moje je mnenje, da ove
učione nemogu napredovati pod
upravom pojedinih ljudih iz crkve;
oni trebaju savjeta svjetskoga; zato
treba izabrati odbor školski.
Stjep. Ilijašević: Nutarnje
upravljanje pučkih školah, ili što se
tiče didaktike, nemože se povjeriti
odboru svjetskomu, nego mora tu
biti čovjek iz crkve. Sudi se naime
ovdje, je li se učitelj drži metode
svoje ili ne; je li se drži propisanih
školskih knjigah. A kako se vlada
u izvanjskih okolnostih, to more
svaka obćina u tom imati svoga
nadziratelja, dapače takov organ
obćinski može i glede iste metode štogodj opaziti i priobćiti svoje
mnenje školskomu ravnatelju, koji
je uviek mjestni župnik.
Ivan Vončina: Ja se slažem s g.
predgovornikom, da nije od potrebe, da seoske učione nadzire posebni odbor, nego kažem, da jedna
osoba tomu može zadovoljiti. Jer
ako izjavimo načelo, da ima nadzirati pučke škole posebni odbor,
to će se na nekih mjestih sastaviti
odbor iz takovih ljudih, koji neznaju ni čitati ni pisati. Nisam pako ni
zato, da svako neposredno upravljanje dotične škole pripada župniku. Ja sam za to, da se nadziranje
školah položi u ruke onoga, koji
je za to najsposobniji. Jer ako ima
u župniku takova svojstva, to on
može biti upraviteljem školskim,
da boljega netreba. A da to uzbude,
predložio bih, da se podieli vlast
županiji, da ona imenuje ravnatelja
za svaku seosku učionu, koji bude
u dotičnom mjestu najsposobniji, i
to sa sporazumljenjem školskoga
savjeta.
Vinko Pacel: Ovdje se je poremetilo mnenje redakcije, jer se govori o neposrednom upravljanju, a
to je administracija, dočim je odbor
razumievao upravljanje nutrnje.
Na dalje treba znati, da ravnatelj
elementarnih školah nema plaće,
dakle on služi za čast, bez ikakve
nagrade. Dosada se moramo zahvaliti svećenstvu, koje je ovo breme uzimalo na se. Izkustvo uči, da
ima osim župnika i kapelana inteligentna čovjeka, kome bi se moglo
povjeriti ravnateljstvo. Ja nevidim
razloga, zašto bi nužno bilo imenovati školski odbor za to ravnanje,
kao što misli g. prota Milutinović.
Jer ako bi se sbilja obćinarom prepustilo ravnateljstvo pučkih školah, to bi se one na mnogih mjestih
πkolski
æivot nekoÊ
aktualno
Iz saborske rasprave
o Školskom sustavu
[1861.]
Na osnovi prijedloga skupine hrvatskih učitelja, oblikovanog u nacrtu zakonske osnove za uređenje pučkih škola, u hrvatskom saboru vodila se 1861. godine rasprava o Školskom sustavu za
narodne početne učione i učiteljišta u trojednoj kraljevini Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji. Najveću
pozornost narodnih zastupnika tada su privukle odredbe o nadzoru i upravi pučkog školstva, zatim
o nastavnom jeziku, plaćama i mirovinama učitelja te o imenovanju učitelja.
Premda usuglašen u Saboru, Školski sustav nije dobio »previšnju sankciju« iz Beča, a Sabor je u
studenom 1861. raspušten. Tako na snazi ostadoše stari propisi iz 1845. godine, a dijelom i naredbe iz razdoblja Bachova apsolutizma.
brzo razvrgle. Zato mislim, da bi se
ravnateljstvo ostavilo župniku, pak
ako ima vješta kapelana, neuvidjam, zašto se ovomu nebi povjerilo ravnateljsto. Ili, ako bi se u selu
nalazio čovjek, koji bi se razumio
u školske poslove, pa je sposobniji
od župnika ili od kapelana, neuvidjam, zašto se ovomu nebi povjerilo ravnateljstvo.
Avelin Ćepulić: Ja u ovom predmetu nebi bio govorio, da se gospoda svećenici nisu toliko pozivali
na crkvena prava. Ja štujem prava
crkve. Ja sam odhranjen kršćanski
i to katolik, ali kao zastupnik naroda sudeć, neću nikada dopustiti,
da se na tom temelju, na temelju
crkvene povlastice, prizna našemu svećenstvu pravo nadziranja
i upliv na odhranjivanje i obuku
naše mladeži. Na to, velim, neću
nikada pristati. […]
Ja sam za to, da se prvo školskoga nadziranja predade vlastim
svjetovnim, a to tim više, jer kroz
to neće biti svećenstvo izključeno
iz zvanja školskog nadzirateljstva,
dočim bi daljim nadziranjem klerikalnim svi svjetovnjaci od toga
zvanja već in principio izključeni
bili. Tako, i samo tako ćemo dobiti
dobrih i valjanih školskih nadzirateljah, bili oni svjetovnog i svećeničkog stališa.
Mat. Mesić: Dvie su glavne točke, oko kojih se vrti današnja debata. Prvo je stavljeno pitanje, da li
bi se imalo ravnanje pučkih školah
prepustiti jednomu čovjeku, ili cielom odboru. Drugo je pitanje; Ako
se prepusti ravnanje jednomu čovjeku, da li bi ovaj ravnatelj imao
biti svećenik ili tko drugi.
Što se tiče prve točke, držim, da
ravnanje mora biti u rukuh jednoga čovjeka; razumieva se ravnanje
ono, o kojem je rieč u § 1. Tu se
pako neuzimlje samo izvanjsko
upravljanje, nego tu se razumieva
svestrano ravnanje, dakle didaktičko; to pako nemože biti prema
svrsi, za koju se uvadja, drukčije,
nego da bude u ruci jednoga čovjeka.
Njekoji od gospode predgovornikah rekao je, kako bi bilo pravedno, da i obćine imadu upliv
na svoje škole. Ja odgovaram, da
obćini uviek ostaje znatan upliv na
škole. Ona sudjeluje kod izvanjskoga upravljanja, ona ima rieč
kod namještenja učiteljah i kad se
radi o odstranjenju učiteljah. Za
izvršivanje svojih pravah glede
škole imade obćina svoje posebne
organe, po kojih će dakle i od sada
imati upliv na škole. […]
O odnošenju pako izmedju crkve i države u pogledu školah sudio je odbor, da i crkva i država
ima jednakih interesah, da se brine
za dobro uredjenje i upravljanje
školah. Gdje su odnošaji medju
državom i crkvom dobro uredjeni,
ima korist i država i crkva, samo
da je zakonom ustanovljeno, na
kakav način država, a na kakav
crkva uzima upliv. Država daje
od svoje strane sredstva za uzdržavanje školah, s toga ima podpuno pravo, da zahtieva upliv pri
uredjenju školah. Iz ovog gledišta
je odbor stvari smatrao, nečineći
razlike medju katoličkom i pravoslavnom crkvom.
Nastavni jezik
M. Mesić čita § 16. Nadalje čita
pripis namjest. vieća glede glavnih
školah riečkih, kako je bilo dosad
bezuspješno uvesti ondje hrvatski
jezik. Municipij hoće, da bude jedna škola sasma talijanska, a druga
neka se uredi hrvatska s obligatnim
jezikom talijanskim.
Vinko Pacel: Ja kad pomislim
na Rieku, vidim da nam u svakom
pitanju zadaje trista mukah. Ja bi
molio, da se baš člankom ustanovi,
da se ima predavati na svih školah
na Rieci jezik hrvatski. Ja znam,
što u tom predlogu gradskog municipija riečkog leži – da bi se otvorile paralene škole. Ja velim, da je to
jako fina stvar, i da su Riečani samo
zato na to pristali, jer oni misle, da
dočim je na hrvatskoj glavnoj školi
obligatan predmet jezik talijanski,
da će se talijanska glavna škola
više polaziti, a hrvatska ostat prazna. Zato molim visoki sabor, da
ovaj predlog zabaci, jer je to najveća povreda hrvatskoga jezika na
Rieci; nego neka se izreče, da se na
svih školah na Rieci predaje i talijanski i hrvatski jezik.
Bartol Smaić: Dosada na Rieci
nije bila nego jedna normalna škola
talijanska, onda je došao od namj.
vieća dopis, da se tamo još jedna
škola paralelna, i to hrvatska ustroji. Rieka nije se htjela tomu prilagoditi, te se je u tu svrhu držala skupština ondješnjega municipija, koji
je opet ovu stvar povjerio odboru
ad hoc, a ovaj je dao svoje mnenje
onamo, da se ustroje dvie paralelne
škole normalne tako, da se u prvom
i drugom razredu bude predavalo
hrvatski, a u trećem i četvrtom talijanski. Nego budući da je mnenje v.
dvorskog dikasterija, da se na Rieci
uvede uz talijansku i hrvatska škola, to sam i ja predložio u vieću, da
se ustanovi jedna škola hrvatska, a
druga talijanska. Ali da se talijanski
jezik izključi iz hrvatske škole, to
nemože biti zato, jerbo naša djeca
ponajviše uče nautiku, a za tu im je
potreban jezik talijanski, isto tako
predaje se i u Bakru u školah jezik
talijanski sbog nautike.
Avelin Ćepulić: Ja glasujem za
to, da se glede grada Rieke obzir
uzme na talijanski jezik. Mi kod
toga moramo osobito uvažiti, da u
trgovini i pomorstvu na Rieci vlada
talijanski jezik. Zabraniti talijanski
jezik naprečac, značilo bi toliko,
koliko ako ne baš uništiti, a to barem veoma otegotiti tjeranje trgovačkih i pomorskih poslovah.
Glavna zadaća naša glede Rieke
mora biti ta, da se jednom u klici
izkorieni neprijateljski duh, koji
tamo proti našemu narodu vlada.
A to ćemo postići shodnim obučavanjem tamošnje mladeži. Mi
moramo dakle nastojati, da se riečka mladež odhranjuje u duhu narodnom. A tomu je najprečje sredstvo narodni jezik.
Ivan Vončina. Ja sam uviek držao, da je jezik njemački težji, nego
li talijanski. G. Ćepulić je kazao
jednom, da se njemački jezik i po
ulicah može naučiti, a to tim više
stoji i za jezik talijanski na Rieci:
naše Primorke dodju na Rieku i
one su gotove Talijanke. Drugo je
sasvim glede nautike, tamo je jezik
talijanski potreban, ali što se tiče
glavnih školah, nisam zato, da se
djeca na Rieci podučavaju na jeziku talijanskom.
Mesić: Da ja svoje mnenje o
tome izjavim, mislim da je potrebno, da se mladeži riečkoj pruža prilika naučiti talijanski, i da se ovaj
kao predmet predaje. Ja zato posve
pristajem uz govor g. Ćepulića, i
mislim da ćemo prije postići simpatiju Riečanah blažijim postupanjem, dočim bi mi kao čisti narod
imali pravo zahtievati od njih, da se
oni kao mala manjina pokore našim naredbam.
[21. rujna 1861.]
Plaće i mirovine
M. Mesić: Ova je stvar važna, nu
u sebi prosta; nemože dakle o njoj
biti mnogo riečih. Svatko će priznati, da plaća učiteljska doista nije
tolika, da se o njezinu povećavanju
nebi moglo govoriti. Mala je plaća,
kao što svi znamo, i to je vodilo
odbor, te je ovaj predlog učinio.
Nije njemu ruke vezala ona okolnost, koju je jedan g. predgovornik
napomenuo, da su naime za selske
škole zakladnice utemeljene, koje
se imadu smatrati kao ugovori.
Ako mi te zakladnice budemo tako
uzimali, to nećemo moći učiteljem
nikada plaće povisiti, ako [se] obćine posebno na to neprivole. Ja bih
rekao, da kod naroda, koj ima svoj
sabor, na kom svaka obćina svojega zastupnika imade, da je tu jedini
način upravo put zakonodavstva,
kojim se ta stvar urediti ima. Tako
smo mi u odboru tu stvar shvatili
te se usudili ovaj predlog načiniti,
koji vis. saboru najatoplije preporučam.
Koloman Bedeković: Prije
1848. godine učitelji su sigurno plaću dobivali; svaki seljak je
znao, što ima učitelju dati, i učitelj
je bio namiren bez neprilike. Poslije 1848. godine, kad se je novo
uredjenje uvelo, prestalo je to, i
došla je naredba, da obćine učitelje
plaćati imaju. Tako se dogodilo, da
učitelji po dvie godine nisu dobili
plaće, te su morali kruh prositi kod
vlastelah i seljakah. Koji nije imao
protekcije kod obćine, nije mogao
plaće dobiti; i dogodilo se je i to, da
je jedna ista obćina za drugu obćinu i za svoju morala platiti. Svaki
seljak zna, da mora učitelja platiti;
ako bi se dakle to razdielilo medju
seljake i obćinare, to bi sigurno najbolje za učitelje bilo, ako se način
primi, da svaki, koj k jednoj školi
spada, imade plaćati dotičnoga učitelja; sigurno će se dotični knez i
seljaci trsiti, da namire učitelja.
Dimitrije Lončarević: Neima
veće nevolje, neima većega neporazumljenja i neustrojstva, kako
je sada u nas, što se tiče primanja
plaće učiteljah. Ja imam u svojoj
župi 18 učionah; osim jedne jedine
u Slatini dodju svaki dan tužbe, da
učitelji kroz pol godine i kroz cielu
godinu nedobivaju plaće. Ovdje se
je poveo govor, da bi nepraktično
bilo, kad bi učitelji dobivali plaću
iz županijske blagajne; ja kažem
da bolje nemože biti. Jer potrebno
je, da učitelji neidu kao prosjaci od
kuće do kuće, treba, da ih obezbiedimo, a to drugčije nemožemo,
nego da ih stavimo pod okrilje župan. oblasti. Ja sam dakle svakako
29
www.skolskenovine.hr
toga mnenja, da bi najbolje bilo, da
učitelji uredno dobivaju plaću, a to
može samo onda biti, ako iz žup.
blagajne dobivaju.
Slavoljub Vrbančić: Ja mislim
uz onu gospodu, koja su toga mnenja, da će se obćine urediti i autonomiju dobiti. Buduć pako seoski naš
puk ima njekakvu malu antipatiju
proti učiteljem, to bi ja svakako stavio pod nadzorničtvo dotične županijske vlasti, da budu učitelji vazda
točno po obćini plaćeni. Zato bih ja
ovaj § tako stilizovao: Svaka obćina ima svoga učitelja točno plaćat,
nu nadzirati će točno izvršenje na
gradskih školah namjest. vieće, na
seoskih župan. oblast.
Petar Očić: Odbor za uređenje
obćinah jurve je pošao iz toga gledišta, da treba ustroj obćinah graditi na autonomnom temelju. Ako
ovo načelo u saboru mejdan održi,
onda logična posljedica druga biti
nemože, nego da učitelji neposredno iz obćinske blagajne svoje dotacije birati imadu. Strah one gospode, koja se boje, da udes učiteljah
ne bi isti bio, kao prije, mislim, da
će prestat, kad se osnova za uredjenje obćinah u život uvede, onda će
sve ove potežkoće prestati, i sabor
bi sam sobom u protuslovlje došao, kada bi sada proti onomu načelu što drugo zaključio. Zato sam
ja toga mnenja, da se ovdje samo
kaže: učitelji imadu svoje dotacije
iz blagajne dotične obćine dobivati,
a način po mojem mnenju u ovaj §
ne spada, jer to bi bila tautologija,
pošto je to već u osnovi za uredjenje obćinah naznačeno.
M. Mesić: U ovoj stvari nesmijem dosadjivati visokomu saboru
jer je jasna. Rekao sam, da nas je
neuredno plaćanje učiteljah sklonulo, da smo ovaj način biranja
predložili. Što su gg govornici naveli u podporu redakcije, tomu se
nije moglo drugčije odgovoriti,
kao što je stvar najjasnije razložio
g. Očić, nego da se očekuje, da će
ustroj obćinah bolji biti, nego je
današnji. U ostlaom ću samo jednu
reći onoj gospodi, koja misle, da bi
bilo veoma nepraktično, ako bi učitelji imali iz županijske kase plaću
dobivati, jer velim: isto onako, kao
i žup. častnici, koji su daleko od županije. Sudac, mislim, neostaje bez
plaće, a kako je on dobiva, tako bi
ju mogli dobivati i učitelji. […]
Imenovanje učitelja
Matija Mesić čita dalje: o naimenovanju učiteljskoga osoblja, § 40.
Ivan Vončina: U ovom §-u pravi
se iznimka glede učiteljah uzornih
glavnih učionah. Gdje ove neima,
ondje prestaje ova razlika. Ja bih
dakle tako formulirao: „Dvorski
dikasterij imenuje na predlog zem.
školske oblasti ravnatelja i učitelje
na preparandiji. Ravnatelja glavnih
školah imenuje zemaljska vlast.
Učitelje i učiteljice glavnih nižjih
školah, zatim podučitelje i podučiteljice imenuje vrhovna zemaljska
oblast na trojni predlog dotičnoga
obćinskog zastupstva. Tim bi bio
spojen i § 41.
Šmidt: Ja mislim, svaki zakon,
koj se donosi, mora iz naravi njegove proizlaziti, ili drugačije da
kažem, svaki zakon mora biti pravedan i logičan. Ja ova svojstva u §
41. nenalazim; nemogu pravednost
naći, niti s logikom spojiti, da što se
gradovah tiče, može ravnatelj imenovati učitelje. Tko plaća, mislim,
da i upliv mora imati na onoga,
kojega plaća. Grad Osiek najmanje
svake godine plaća 7.000 for. učiteljem i učiteljicam u ime plaće ili
mirovine. Da mi nikakova upliva
neimamo kod naimenovanja učiteljah, da li bi to pravedno bilo? Kad
mi župnike izabiremo, kad sudce
i načelnike i drugo osoblje magistrata izabiremo, kako ne bi vriedni
bili učitelja imenovati, kojega mi
plaćamo. Predlažem, da bi se to
uvažilo i poglavarstvu dalo pravo
učitelje imenovati.
(Predlog g. Vončine prima se
većinom glasovah.)
pisma
aktualno
30
www.skolskenovine.hr
Istraživanje
Obrazuju li
mediji?
U suvremenom životu medijsko bombardiranje informacijama određuje velikim dijelom
ponašanje pojedinaca i njihovu
vrijednosnu orijentaciju
Mediji djeluju na različite aspekte ponašanja, stavova i vrijednosnih orijentacija mladih, a pozitivno utječu i na različite
aspekte ličnosti pojedinca. To se odnosi
na opću informiranost o život drugih kultura te korištenje medija u kreativne svrhe
kod mladih koji su u procesu definiranja i
formiranja osobnog stila života. Zabrinuti
odrasli sve češće pokreću različite organizacije i uključuju se u religijske skupine
koje se bore protiv utjecaja masmedija
na život djece i adolescenata, smatrajući
da su negativnih učinci medijske kulture
znatno veći od pozitivnih.
Mnogobrojne televizijske serije za mladež serviraju takve standarde društvenog i
individualnog života koje većina mladih ne
može ostvariti, što onda izaziva psihološke
konflikte između želja i ambicija s jedne te
nemogućnosti njihova ostvarivanja s druge strane. U suvremenom životu medijsko
bombardiranje informacijama određuje
velikim dijelom ponašanje pojedinaca i
njihovu vrijednosnu orijentaciju, ne samo
prema radu, nego i drugim aspektima
društvenoga života. Tada može doći do raskola između mladih ljudi te društvenoga i
političkoga sustava u cjelini.
Na upit obrazuju li mediji odgovor je svakako potvrdan, no s napomenom da obrazuju sadržaji, a ne mediji. U vrijeme kulture
knjige i pisane riječi to se činilo neupitnim.
Knjige su bile temeljni medij obrazovanja.
Čitajući Shakespearea i Krležu čitatelji se
obrazuju. Komercijalizacijom medija, gubi
se iz središta pitanje obrazovne vrijednosti. Sadržaji se pretvaraju u robu, a kriteriji
obrazovne vrijednosti pretvaraju se u prodajne kriterije i jedino postaje bitno kako
prodati robu.
Često se mogu čuti ili pročitati pedagoške kritike o površnost i plitkosti, primjerice
stripova, o televiziji koja proizvodi program
vodeći računa jedino o gledanosti pojedinih emisija, o računalnim igricama i njihovim agresivnim sadržajima. Sve to pojačava uvjerenje da mediji ne obrazuju, već
naprotiv, udaljavaju korisnika od vrijednih
sadržaja.
Mediji su pretpostavka svakog obrazovnog rada. Medije treba shvatiti šire. Oni
nisu samo rijeka kojom plove brodovi. Oni
i te kako utječu na sadržaje koji se njima
prenose. Televizija kao medij omogućava
drugačije opažanje od tiskanog teksta koji
se temelji na verbalnom diskursu.
Ipak, na pitanje obrazuju li mediji prihvatimo stav po kojem ništa ne možemo
znati što nisu posredovali mediji. To, dakle, znači da je teško uopće zamisliti učenje bez nazočnosti medija. Osim ciljeva,
sadržaja i metoda, i mediji imaju važnu
ulogu u obrazovanju. Učenje i obrazovanje u informatičkom dobu povezujemo s
pojmom kao što su individualizam, samoaktivnost, komunikacija i zajedništvo.
Živimo u multimedijskom kontekstu, neovisno o pozitivnim i negativnim čimbenicima tog stanja, i tu činjenicu nikako
ne smijemo zaboraviti, a naročito kad se
govori o obrazovanju.
Obrazovanje je danas definitivno nemoguće bez aktivne nazočnosti medijskih struktura. Bez kompetentnog
ovladavanja medijima, teorijskog, a po
mogućnosti i praktičkog, bit će nemoguće razumjeti i prosuđivati svijet u kojem
živimo. Uhvaćeni u digitalni svijet izgubili
smo naivno vjerovanje da postoji izravni pristup stvarima i predmetima što nas
okružuju.
Mnogi smatraju da film, radio, televizija,
strojevi za učenje, brojna nastavna sredstva, riječju da nastavni medij, inoviraju
i usavršavaju nastavni proces, čine ga
dinamičnijim i uspješnijim. Mediji su do-
nijeli sasvim nove mogućnosti stjecanja
i usvajanja znanja, što potiče učitelje, ali
i učenike, na stvaralački rad. Uz pomoć
medija nastava se podiže na višu razinu
u orgnizacijskom i sadržajnom smislu.
Mediji pomažu nastavniku da ilustrira i
konkretizira svoje izlaganje, što pridonosi uspješnijem učeničkom usvajanju nastavnih sadržaja.
Da je značajna uloga medija u nastavi
pokazuju i neka znanstvena istraživanja,
kojima je utvrđano da se osjetilom sluha
usvoji oko 20 posto izloženih činjenica ,
vidom oko 30 do 50 posto, a istodobno
osjetilom sluha i vida 50 do 70 posto, govorom i radom oko 90 posto. Tako nastava, pimjerice pomoću televizije približava
stvarnost i u proces učenja uključuje moć
promatranja i slušanja. Ta vizualna komponenta značajna je u nastavi, jer vizualni elementi tendiraju većoj zapamtljivosti
od verbalnih elemenata.
Mediji utječu na brži razvoj nastavnoga
procesa, metodiku nastave, njenu organizaciju, samokontrolu rezultata učenja,
omogućuju aktivan odnos učanika u toku
nastave prema raznim izvorima znanja.
Za uspješnu primjenu postojećih medija
u nastavi, kao i osobno sudjelovnje učitelja u oblikovnju i stvaranju novih nastvnih
medija, potrebna je i odgovarajuća osposobljenost učitelja.
Mirjam Petretić, Zagreb
Dobročinitelji
Zlarinski
kamenčić ljepote
Nadajmo se da će se još mnogi
uključiti u ovakav vid darivanja
Poklopilo se mnogo zajedničkoga,
a presudna je bila želja za pomoći, nemjerljiva ljubav prema umjetnosti, i slikari
sa svih strana dođoše na otok Zlarin, u
mjesto Zlarin od 24. do 27. rujna, u kuću
voditeljice Udruge za pomoć osobama s
mentalnom retardacijom Šibensko-kninske županije Kamenčići Sonje Ninić-Ševo
da bi donirali svoje radove. Dobri prijatelji
iz Knina Mijat Marić, Boris Perić i Fabijan Lovrić (pisac redaka ovih) odlučiše
pomoći u organizaciji ovakvog projekta,
jer to rade već desetljećima, kako bi ovakva akcija bila novi kamenčić u pomoći
onima kojima je pomoć najpotrebnija, a
samo druženje dobilo prijateljsko ozračje
i zadovoljstvo u radu.
- Naša je udruga do sada organizirala
tri jednodnevne likovne kolonije na otoku
Zlarinu. Kolonije su koncipirane kao javna
manifestacija, tj. odvijale su se na središnjem zlarinskom trgu. Na dosadašnjim kolonijama sudjelovali su slikari iz Šibenskokninske županije uz nekoliko slikara koji su
se u to vrijeme zatekli na otoku kao turisti.
Na zadnjoj koloniji smo s Mijatom Marićem
razmotrili mogućnost organiziranja višednevne kolonije, do čije je realizacije sada i
došlo. Ne mogu biti skromna pa ne reći da
sam odradila mnogo organizacija, seminara, susreta odnosno rada s grupom ljudi.
To i nije baš uvijek jednostavno i lako niti s
ljudima koje dobro poznajete, a pogotovo
kada se sa nekim sretnete prvi put. Koliko god bila zadovoljna, zbog udruge, što
imamo toliki odaziv, još više sam bila zadovoljna, ispunjena i radosna što sam dobila
priliku da osobno upoznam takve ljude. Od
prvog su trenutka bili moji i uvjerena sam
da su oni sa mnom osjetili da mogu imati iskrenu komunikaciju kakvu i ja s njima.
Iako obožavam umjetnost, ne vjerujem da
bih svoje impresije mogla dovoljno dobro
izraziti u bilo kojem umjetničkom mediju.
Možda je moja umjetnost da prepoznam
dobre duše i da se s njima sporazumijevam bez ikakvih zapreka. Ono što mi je
Bog uskratio u izričaju nadoknadio je mojim odnosom prema ljudima čistoga srca.
Slikari koji su bili na Zlarinu prvenstveno
su veliki ljudi, a tek potom i umjetnici - naglašava impresije voditeljica Sonja NinićŠevo.
Biti zadovoljan kao gost, kao sudionik,
kao onaj tko daruje i pomaže, najbolje
govore riječi slikarice Milice Krčmar:
- Ovo je na Zlarinu dar neba, Božji dar
koji oplemenjuje i ističe najhumanije vrijednosti čovjeka spram čovjeka. Raditi
za štićenike Udruge Kamenčići koja se
skrbi o onima kojima svekolika pomoć
treba, čast je svakome od nas sudionika.
Ispunjena sam ljepotom Zlarina i unutarnjim mirom što mogu dio svog dara dati
za ugodniji trenutak drugome. O svemu
neka govore moje slike.
Bez sumnje, slažemo se sa slikaricom
Krčmar, koja je u Parizu dostigla cijenu
svojih slika od 7000 eura, iako bi i ostalih
dvadesetak sudionika rekli isto, s nadom
da će se još mnogi uključiti u ovakav vid
darivanja, u vidu pomoći u onome što im
je Bog nesebično darovao, u vidu osjećaja za humano djelovanje i rad. Neka ova
kolonija bude novi kamenčić u zlarinskome mozaiku ljepote.
Fabijan Lovrić, Knin
Projekti
Recikliramo i
pomažemo
Prikupljen novac upotrijebit će
kao pomoć za sufinanciranje
maturalnog putovanja, škole u
prirodi i škole plivanja za socijalno
ugrožene učenike
Na prijedlog ravnateljice Osnovne škole Andrije Kačića Miošića u Donjoj Voći,
na prvoj sjednici Učiteljskog vijeća ove
školske godine pokrenuli smo projekt za
prikupljanje papira, plastičnih boca i baterija na dva reciklažna dvorišta u matičnoj
i područnoj školi. Uslijedio je dogovor s
tvrtkom Kartonaža o otkupu skupljenoga
materijala, a ravnateljica će osigurati kutije za prikupljanje papirne ambalaže za
svaki razredni odjel, tajništvo, zbornicu i
uredske prostorije. Za učenike nižih razreda pribavit će se koš s plastičnom vrećom,
postaviti u svaki razredni odjel te će se u
njega prikupljati plastična ambalaža.
Učenici viših razreda imat će držač
za vreće s plastičnim bocama postavljene na katu svake školske zgrade pa će
odlagati boce samo na tom mjestu. Razrednici će, pak, poticati učenike i njihove roditelje da papir, baterije i plastične
boce donose u školu. Pošto se sve kutije
napune papirom, škola će pozvati Kartonaža iz Ivanca koja će vagati i otkupljivati
papir za recikliranje. Prikupljen sredstva
uplaćivat će se na žiroračun škole te koristiti kao pomoć za sufinanciranje maturalnog putovanja, škole u prirodi i škole
plivanja za socijalno ugrožene učenike.
Razrednici će preuzeti brigu o plastičnim bocama na način da će učenici voditi
evidenciju o broju prikupljenih boca na zasebnom obrascu po mjesecima u kojima
su ih prikupili kao i o sredstvima koja su
za njih dobili. Prikupljena sredstva koristit
će razredni odjel za sufinanciranje vlastitih
troškova na izletu, zajedničko piće, sladoled i slične proizvode ili će se upotrijebiti
za pomoć socijalno ugroženim učenicima
pri sufinanciranju izleta, maturalnog putovanja, škole plivanja, škole u prirodi.
Plastične boce učenika nižih razreda
odvozit će razrednici vodeći računa da
se vreće isprazne kad se prikupi određen
broj boca te da vrate staru vreću za ponovno prikupljanje. Plastične boce učenika viših razreda te baterije zbrinjavat
će škola u voditeljica Područne škole u
Gornjoj Voći, a školski majstor u Donjoj
Voći. Dobiveni novac uplaćivat će na žiro-račun škole. O prikupljenim bocama
vodit će se posebna evidencija na zasebnom obrascu koji mora biti dostupan
svim zainteresiranim učenicima. Jednom
broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.
u polugodištu, o projektu će se podnijeti
izvješće Učiteljskom vijeću, Vijeću roditelja te Vijeću učenika.
Ciljevi su projekta u duhu novoga strateškog dokumenta hrvatskoga školstva
Nacionalnog okvirnog kurikuluma da
se kod učenika potiče ekološka svijest,
odgovornost prema okolišu, solidarnost,
socijalna osjetljivost i poduzetnički duh.
Projekt će se u školi provoditi probno u
ovoj školskoj godini, a daljnja nam je namjera pretvoriti ga u trajni projekt.
Rahela Blažević, Donja Voća
Putovanja
Afrička
pustolovina
Drugoga dana na repertoar je
došlo dugo očekivano jahanje
deva
Novi svijet, novi kontinent, velike vrućine,
nova kultura, arapska glazba, začinjena
hrana, pustinja - sve su to asocijacije na
taj divlji, afrički kontinent; na zemlju vječne
zabave i bezbroj mogućnosti. Naravno, govorimo o Tunisu. Naime, svima vama koji
još niste imali priliku posjetiti Tunis, želimo
ispričati priču, što o toj zemlji, što o našem
osmodnevnom provodu u njoj. Uzbuđeni,
puni očekivanja i energije, svi maturanti sa
svojim razrednicima i još nekim od profesora odletjeli su 2. rujna sa zagrebačkog
aerodroma na svoje maturalno putovanje.
Već oko podneva po tuniskom vremenu sletjeli smo na naše odredište. Nakon
smještanja u hotelu Prima Life Karavan
u središtu grada Soussa, svi smo, željni
osvježenja, otrčali na pjeskovitu plažu,
udaljenu svega stotinjak metara od našega privremenog doma. Svaki idući dan
našeg putovanja pomno je isplanirala Via
agencija te Kompas. Tako smo već sljedeći dan krenuli u najveću svjetsku pustinju,
svima poznatu Saharu, čije ime na arapskom i znači pustinja. U našu knjigu lijepih uspomena zasigurno ćemo zapisati i
adrenalinsku vožnju džipovima po pustinjskim dinama. Putem smo zastali pogledati
oazu Chebiku. Izvori života toga suhog
područja upravo su ono što viđate samo
u idilama. Pregršt palmi, slapova i vode raj
su za oči i odmor za duh.
Drugoga dana naše suhe pustolovine
na repertoar je došlo dugo očekivano jahanje deva, tih simpatičnih životinja karakterističnih za ono podneblje. Komentari što
učenika, što profesora, nakon dvosatne
vožnje u karavanama, bili su samo pohvalni, puni lijepih riječi i oduševljenja. Tako je
jedan maturant poželio deve pospremiti u
putnu torbu i dovesti ih u Hrvatsku. Nakon
naporna, ali zaista dva prekrasna dana,
vratili smo se u naš Souss, gdje smo preostale dane obilazili arapske znamenitosti.
Od svega viđenoga izdvojili bismo ostatke
Kartage te glavni grad Tunis.
Ostatak slobodnoga vremena iskoristili
smo za kupnju. Pregršt simpatičnih, ponekad i malo napornih trgovaca dočekalo nas je u starome gradu. Naime, svaki
arapski grad ima svoje središte univerzalnog imena - medina. Ona obiluje trgovinama u kojima možete kupiti sve što vam
treba, od igle do lokomotive. U našim se
vrećicama moglo pronaći također svega,
od šiša, bongosa do pepeljara i različitih
začina. S obzirom na to da će ovu pričicu
pročitati vjerojatno i poneki budući maturant, bitno je napomenuti da je noćni
život u ovoj izrazito liberalnoj muslimanskoj zemlji jako sličan, ako ne i bolji i življi
nego europski. Nadam se da sam vam
uspjela dočarati barem djelić naše velike
afričke pustolovine. Ako nisam uspjela,
to vam je razlog više da pođete na svoj
putovanje preko Sredozemnog mora.
Doris Delač, Poreč
Objavljeni tekstovi ne izražavaju gledišta uredništva. Zadržavamo pravo njihova kraćenja, lektoriranja i redigiranja.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
2
File Size
3 039 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content