KONGRES SDP-a: VANREDNO USTOLI^ENJE LIDERA
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
SVEOBUHVATNO: SB OTKRIVA SVE
}
Kako se desio Mevlid Ja{arevi
KALA[
BRADA
AMBASADA
PROPALI POLICIJSKI UDAR MINISTRA BUDIMLI]A
Policija nikada ne}e biti kao FTV
www.slobodna-bosna.ba
Omot-2:CRNA.qxd
2.11.2011
12:48
Page 78
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
3.11.2011
0:53
Page 3
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
HDZ; na{ saradnik, ekskluzivno iz
Zagreba, pi{e o hap{enju biv{eg ministra
unutarnjih poslova ove dr`ave JOSIPA
BOLJKOVCA, koje je re`irao sada{nji
ministar unutarnjih poslova u kom{iluku
TOMISLAV KARAMARKO
12 POVRATAK U NAJGORU
PRO[LOST
Damir Fazli} preuzeo kontrolu
nad EPBiH
Novi direktor Elektroprivrede BiH Elvedin
Grabovica sve vi{kove elektri~ne energije 48
u 2011. godini prodaje bez tendera,
neposrednom pogodbom s beogradskom
firmom “Rudnap“ u vlasni{tvu Vojina
Lazarevi}a; “Slobodna Bosna“ otkriva
koliko }e EPBiH ko{tati zakulisna poslovna
suradnja s Fazli}em i Lazarevi}em
NOGOMET
^UDO S KIPRA
srbijanski mediji i
slu`bena politika ispratili
su tiho i sa prigu{enim
olak{anjem; na{ suradnik,
blizak prijatelj pokojnog
Konstantinovi}a, pi{e
za{to je ovaj
vanvremenski pisac,
filozof i esejista ostao
jedan, jedinstven i
neponovljiv
Ovogodi{nje izdanje LIGE PRVAKA
ponudilo je uzbudljivu pri~u o kiparskom 60 FIKRET LIBOVAC
APOELU, timu sastavljenom od, uglavnom,
Svjedo~anstvo o vremenu
odba~enih evropskih nogometnih
legionara, koji ve} ~etiri kola ne zna za
U sarajevskoj galeriji “Collegium Artisticum“
poraz; SANEL JAHI] (30), reprezentativac
2. novembra otvorena je retrospektivna
BiH, ekskluzivno za SB pri~a o razlozima
izlo`ba bosanskohercegova~kog vajara
uspjeha kiparskog nogometa, igrama za
FIKRETA LIBOVCA, koja nema naziv, ali
Apoel u Ligi prvaka te povratku u
zato ima sve ostalo: iskrenost, autenti~nost
nacionalni tim pred utakmice s
i originalnost u kreativnom izrazu ~ovjeka
Portugalcima
koji od `ice plete bajke...
20 VEHABIZAM U SAND@AKU
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
Ko kontroli{e vehabije u Novom
Pazaru
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Slobodna Bosna u Novom Pazaru saznaje
da su vo|e vehabija u Sand`aku imami i
vjerou~itelji bliski reisu IZ-a Srbije Ademu
Zilki}u, koji su u svojim redovima okupili
kriminalce umije{ane u rasturanje droge, 46 ^UVAJ SUSJEDA SVOG
prodaju bijelog roblja i mladi}e iz
Profesor Cvitkovi} o kr{}anima
siroma{nih porodica kojima lako
i muslimanima
manipuli{u
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
36 JO[ HRVATSKA NI PROPALA
Uhap{ena ~estita starina
Susjednu dr`avu, Republiku Hrvatsku
dakle, potresaju skandali uglavnom vezani
za njihovu najmasovniju politi~ku partiju -
Dr. IVAN CVITKOVI], univerzitetski
profesor i akademik, autor je dvadeset i tri
knjige koje prvenstveno imaju
socioreligijski karakter; njegovo upravo
objavljeno nau~no djelo zove se
MOJ SUSJED
MUSLIMAN i
namijenjeno je
“kr{}anima i
muslimanima sa
`eljama da
doprinese njihovom
boljem me|usobnom
razumijevanju,
uva`avanju i
po{tovanju”
56 IN MEMORIAM
Radomir Konstantinovi}
(1928. - 2011.)
Pro{le sedmice u Beogradu je umro
RADOMIR KONSTANTINOVI], jedan od
najve}ih intelektualnih umova moderne
Evrope; Konstantinovi}ev odlazak
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: [email protected]
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
MOJA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: [email protected]
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
3.11.2011
1:03
Page 4
MINI MARKET
NEVOLJE ZBOG POVELJE
PREDIZBORNA HAP[ENJA U HRVATSKOJ
Alma ^ard`i}
diskusiju o
Povelji o
slobodi {tampe
obogatila
vlastitim
iskustvom s
medijima
Zbog zločina OZN-e uhapšen
91-godišnji Josip Boljkovac
Nedavno je Alma ^ard`i}, pop
pjeva~ica zaposlena u Federalnom
parlamentu, ostavila bez rije~i
parlamentarce i novinare zanimljivom
diskusijom na sastanku Fokus grupe o
po{tivanju Evropske povelje o slobodi
{tampe. ^ard`i}eva, koja je ve} drugi
mandat zastupnica NS Radom za
boljitak u Zastupni~kom domu
Parlamenta FBiH, odlu~ila je da
dosadnu pri~u o evropskim
konvencijama i doma}em
zakonodavstvu osvje`i li~nim iskustvima
sa novinarima Avazovog tabloida
Expres. Usred diskusije o slobodi
pristupa informacijama ^ard`i}eva se
po`alila na naslove tabloida iz kojih se
moglo zaklju~iti da je ona bezmalo
prostitutka zbog ~ega je odmah
podnijela tu`bu. Kada su moderatori
poku{ali usmjeriti dikusiju na analizu
ispunjenih obaveza koje BiH ima kao
~lanica Vije}a Evrope u vezi sa
slobodom medija, ^ard`i}eva je
objasnila za{to se mora voditi li~nim
primjerom. “Moje dijete nije htjelo i}i
u {kolu zbog gnusnih naslova o
meni jer i sami znate kakva su djeca
Alma
^ard`i}
4
Partizanski {ef karlova~ke policije
1945. godine i prvi ministar unutra{njih
poslova Hrvatske Josip Boljkovac uhap{en
je u srijedu (2.11) u Karlovcu zbog sumnje
da je kao {ef karlova~ke OZN-e po~inio
ratni zlo~in protiv civilnog stanovi{ta u
Dugoj Resi u maju 1945. godine.
Protiv Boljkovca (91) pokrenuta je sudska istraga zbog sumnje da je komandno
odgovoran za likvidaciju 21 civila u maju
1945. blizu Duge Rese i odre|en jednomjese~ni pritvor zbog naro~ito te{kih okolnosti krivi~nog djela za koje se tereti.
Ovo hap{enje prve reakcije gotovo
jednoglasno dovode u vezu sa skorim
izborima i poku{ajem HDZ-a da na taj
na~in zaradi glasove.
Prema policijskoj istrazi, Boljkovac je
naredio da se uhapsi dvadesetak osoba iz
Duge Rese pored Karlovca koje su navodno sara|ivale sa usta{ama. Nakon toga pripadnici
Korpusa
narodne
obrane
Jugoslavije (KNOJ) hicima su iz vatrenog
oru`ja usmrtili 7 osoba ~iji identitet je
tokom kriminalisti~kog istra`ivanja
utvr|en, kao i 14 drugih osoba ~iji identitet
je za sada nepoznat.
Biv{i hrvatski predsjednik Stjepan
Mesi} javno je proteklih mjeseci davao
podr{ku Boljkovcu, a na dan kada je
uhap{en prozvao je ministra Tomislava
Karamarka i ovo hap{enje nazvao
“obra~unom s ljudima koji su po bilo kojem
kriteriju nepo}udni aktualnoj vlasti” i
izrazio bojazan kako je “ovdje na djelu
manje dr`ava, a vi{e vladaju}a stranka koja
gotovo o~ajni~kim potezima nastoji skrenuti pozornost javnosti sa kriminalnih afera
{to je potresaju”.
Josip Boljkovac je prije dvije godine za
na{ list dao iscrpan intervju u kojem je prvi
put otkrio strogo ~uvanu tajnu u Hrvatskoj,
da su Hrvati izazvali krvavi rat u Vukovaru.
Na pitanje zbog ~ega je do{lo do
masakra u Vukovaru od strane JNA kada su
se Milo{evi} i Tu|man unaprijed dogovorili
oko podjele teritorija, Boljkovac tvrdi da je
`upanijsko rukovodstvo u Osijeku i
Vukovaru svojim incidentima izazvalo
opsadu i krvavu bitku u Vukovara.
“Prije Vukovara je ubijeno i zaklano
153 srpska gra|ana i poslano Dravom.
Le{eve je nosio Dunav prema Beogradu.
Jel’ vam sad jasno!? Ubijen je {ef policije
koji je bio za mir Josip Reihl Kir, zatim je
LOV NA DUHOVE PRO[LOSTI
Hap{enje biv{eg ministra policije
Hrvatske Josipa Boljkovca naredio je
aktuelni ministar unutra{njih poslova
Hrvatske Tomislav Karamarko
ubijen potpredsjednik grada Osijeka Goran
Zabund`ija. Kir je ubijen odlukom vrha
hrvatske dr`ave, a Branimir Glava{ i
Vladimir [eks proveli su tu odluku. Kir je
bio krunski svjedok, bio je protiv ru{enja
srpskih ku}a, pucanja po Borovu Selu i
srpskim selima. U predve~erje Vukovara po
Borovom Selu pucali su Vice Vukojevi},
[u{ak i Glava{, ambrustima i zoljama, a rat
jo{ nije po~eo. Dakle, na{i su prvi po~eli.
Vukovar je bio posljedica jedne prljave igre
i politike. Da ne biste mislili da vam ja
ne{to karikiram, pokaza}u vam jednu
knjigu koju pripremam, zove se Neka`njeni
zlo~ini. Dao sam da se prevede na engleski
jezik i to na strogo povjerljivom mjestu.
Radi se o spisku ubijenih Srba u Borovom
Selu i Vukovaru prije rata i na~inu kako su
ubijeni. Tim povodom povjerenik Vlade
Hrvatske general Gori{a Karlov uputio je
alarmantno pismo u kojem tra`i da se hitno
poduzmu mjere jer }e do}i do tragedije u
Vukovaru. Pismo je upu}eno Ivici Ra~anu,
Savki Dap~evi}-Ku~ar, Dra`enu Budi{i,
Marku Veselici, oporbi i vladi. To ovdje
nigdje nije objavljeno, jer niko ne da da
iza|e u javnost”, kazao je ekskluzivno za
na{ list Boljkovac.
(M. Dedi})
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
3.11.2011
1:04
Page 5
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]
Vanredni kongres SDP-a
Ima se, može se
DAJ
DAJ PET
PET
Zlatko
Zlatko
Lagumd`ija
Lagumd`ija
i kako jedni druge zadirkuju...“,
obja{njavala je ^ard`i}eva kr{enje
evropskih konvencija i bh. zakona. Na
ova obja{njenja prisutni zastupnici iz
federalnog i dr`avnog Parlamenta
pognutih glava su gledali u dostavljene
materijale, dok su se prisutni novinari
smje{kali a svoje vrijeme za diskusije
iskoristili su da objasne kako je zadatak
Fokus grupe da Vije}u Evrope dostave
ozbiljan izvje{taj o zakonskom okviru
koji mora biti uskla|en sa evropskim
poveljama o ljudskim pravima.
^ard`i}eva, na`alost, nije do~ekala kraj
ovog sastanka i zaklju~ke “zbog ranije
preuzetih obaveza“.
(M.M.)
JUTROS MI JE FLORENCE
PROCVJETALA
MINISTRE
MINISTRE
KOKA,
KOKA, [TA
[TA IMA...
IMA...
Predrag
Predrag Kurte{
Kurte{ ii
@eljko
@eljko Kom{i}
Kom{i}
LUD, ZBUNJEN, SMRKNUT
Tribunal u
Haagu mora
pravosu|u
Francuske
dokazati
objektivnost u
su|enju
Florence
Hartmann
Ha{ki tribunal nikako ne uspijeva da
adekvatno isposluje kaznu biv{oj
glasnogovornici Tu`iteljstva Florence
Hartmann, koja je u svojoj knjizi Mir i
kazna navodno neovla{teno koristila
“za{ti}ene dokumente“ (stenograme sa
sjednica srbijanskog politi~kog, vojnog i
civilnog vrha). U julu ove godine
Florence Hartmann je kona~nom
presudom @albenog vije}a Ha{kog
Trinunala presu|ena na nov~anu kaznu
od sedam hiljada eura. Propagandna
kampanja Tribunala u Haagu
posljednjih nedjelja u~estalo dokazuje
kako Florence Hartmann nije (u)platila
Tribunalu u Haagu presu|enu nov~anu
kaznu, te kako }e zbog tog “propusta“
biv{a glasnogovornica Tu`iteljstva biti
uhi}ena i odle`ati zatvorsku kaznu od
godinu dana.
(S. B.)
^lanovi SDP-a na neformalnom dru`enju
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
5
Iluzije:Iluzije.qxd
3.11.2011
4:41
Page 6
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
“KALA[, BRADA, AMBASADA”
Pi{e: SENAD AVDI]
Stanoviti sistematični slovenački novinari napisali su knjige o
bogaćenju lokalnih balkanskih političara tokom sudbonosnog šverca
oružja na zakrvljenim prostorima bivše Jugoslavije. Dva su
dokumentarno faktografski apsolutno utemeljena dijela te trilogije
(naoružavanje Hrvatske) objavljena, naredne će godine, čujem,
saznajem, biti objavljen treći, po nas najvažniji; u osnovi će se
dokazivati koliko je para bošnjačka paradržavna ergela, sa Hasanom
Čengićem na čelu, istresla u ilegalne tokove para i u BiH i u Sloveniji
B
arem jednom sam, a dva puta zasigurno, u zadnjih
petnaest godina napisao kako mi je Bakir
Izetbegovi} u rano prolje}e 1994. godine u kabinetu, ili pred kabinetom, svog oca Alije predlagao da
napi{em knjigu o mud`ahedinima. Knjigu, koja bi se
vjerovatno gutala po mektebima, bo{nja~kim univerzitetima, taze oformljenim islamskim akademijama, od
Zenice pa do Novog Pazara, kojom bi se Bo{njaci zahvalili “ljudima koji su iz bijelog svijeta-dunjaluka do{li da
brane Bosnu i Hercegovinu”.
Mo`da postoji svjedoci, koji }e mi le|a ~uvati i posvjedo~iti da sam Alijinom malom, Bakiru, kazao da ja o
tome ni{ta ne znam; lagao sam da bih izbjegao
mogu}nost/opasnost/ da se upletem u taj finansijsko-vjer-
lescent Fatih, srednjoafri~ka protuha koja je u~estvovala
na svim va`nim mirovnim konferencijama o Bosni i
Hercegovini, to niko ne zna. Posljednji put je vi|en na
aerodromu u Turskoj 11. septembra 2001. kako pani~no
ulazi u zadnji let za Kartum. Od tada ga niko nije video…
S
je}a li se iko postratne ekspanzije hiperagresivne
Aktivne islamske omladine, koja je u to slobodarsko
vrijeme `arila i palila javnim komunalnim dobrima
i prostorom: ohrabrivala je samouka, pa`ljivo navo|ena
struktura fundamentalisti~ku mladun~ad - ti su ratoborni
momci, na navodnim “ratnim zaslugama” okupiraliuzurpirali najjfrekventnije javne prostore, “halal mesnice”, atraktivne ugostiteljske objekte, tr`nice, piljare.
Za{to je pojedina~ni, neustra{ivi idiot Ja{arevi} ve}a opasnost po sigurno
ski aran`man u koji je familija Izetbegovi} po~etkom
‘90-ih u{la “gola ko prst”. Pri~alo se ‘70-ih godina, po
porodi~nom predanju, da je “sami Allah” u fukarsku
familiju Izetbegovi}a poslao bogatog studenta iz Sudana
Fatiha al Hassaneinija, klasificiranog beogradskog probisvijeta koji je radio za barem tri konfrontirane tajne
slu`be: e taj je doktor Fatih finansijskim injekcijama vratio u `ivot osiroma{enu i obespravljenu familiju
Izetbegovi}.
O
nu fiktivnu knjigu koju sam trebao napisati, a nije
mi padalo na pamet da retka napi{em, vjerovatno bi
finansirao Fatih Al Hassaneini, sudanski fakin koji
je u ratnim godinama iz centrale u Be~u raspolagao
enormnim koli~inama para namijenjenim za pomo}
“muslimanima Bosne i Hercegovine”. Pri~a o novcu, milionima dolara koji su svakodnevno prolazili kroz prste
sudanskog lopova Hassaneinija zaprepastila je i austrijske, po definiciji, tolerantne i benovolentne, rastegljive
finansijske sto`ere. [ta je, gdje je, humanitarni rekonva-
6
Sve se to manje-vi{e brzo raspalo - ta ekipa mud`adinskovehabijska, nije nau~ila i{ta i ikada raditi. D`aba bilo
konja vranih, d`aba bilo sistemske podr{ke Bakira
Izetbegovi}a, uz dvosmislenu podr{ku }a}e Alije, generalno su ti konji iznjedreni iz neproduktivne, neradni~ke,
parazitske, ~eljadi.
S
tanoviti sistemati~ni slovena~ki novinari napisali su
knjige o boga}enju lokalnih balkanskih politi~ara
tokom sudbonosnog {verca oru`ja na zakrvljenim
prostorima biv{e Jugoslavije. Dva su dokumentarno faktografski apsolutno utemeljena dijela te trilogije
(naoru`avanje Hrvatske) objavljena, naredne }e godine,
~ujem, saznajem, biti objavljen tre}i, po nas najva`niji; u
osnovi }e se dokazivati koliko je para bo{nja~ka
paradr`avna ergela, sa Hasanom ^engi}em na ~elu,
istresla u ilegalne tokove para i u BiH i u Sloveniji.
Kakve zaklju~ke mo`emo izvu}i iz te slovena~ke avanture: to da je jedan poduzetni vi{e nego lokalni hod`ica
Hasan Čengi} “u vi{em interesu” valjao po rukama milSLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Iluzije:Iluzije.qxd
3.11.2011
4:42
Page 7
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Almir Panjeta
POJEDINA^NI ^IN
SA SOCIJALNOM
POZADINOM
Mevlid
Mevlid Ja{arevi}
Ja{arevi}
reprezentativni
reprezentativni je
je
izdanak
izdanak bahate,
bahate,
ekskluzivisti~ke
ekskluzivisti~ke
frakcije
frakcije pravovjernih
pravovjernih
muslimana
muslimana
ione maraka dok su gra|ani Bosne i Hercegovine sistematski
skapavali od gladi.
S
lu~aj sa kretenom koji je skoro ~itav sat pucao po ambasadi
Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava vi{estruko je zanimljiv. Prije
svega {to je dalekose`no {tetan. Ambasada SAD u Sarajevu to
je {enlu~enje kvalificirala kao “incident”, svi su drugi po`urili da
taj stra{ni doga|aj smjeste u sferu “islamskog terorizma”.
Nakon {to je u prvim danima maja 1995. godine policajac iz
se te{ka, po Bosnu i Hercegovinu optu`uju}a pri~a kako se to
moglo dogoditi. Eto dogodilo se, premda je postojalo dosta pretpostavki da se nikada i nikome ne dogodi. Emir Kusturica, sad }u
privatne telefonske arhive aktivirati, umalo se nije {logirao nakon
{to je vidio Mevlida Ja{arevi}a da iz kala{njikova (Kala{njikov,
kala{njikov!) pojedina~no re{eta prozore Ambasade Amerike u
Sarajevu. Podsjetimo, nakon {to je Kusturica uz prate}e back
vokale (V
Vojislav Ko{tunica, Milorad Dodik, Tomislav Nikoli})
odr`ao lekciju “kvazigra|anskim mi{evima”koji prihvataju nezavi-
rnost SAD-a od hiljada nasilnika koji su u Beogradu zapalili ameri~ku ambasadu?!
Knina Milan Marti} naredio bombardiranje jezgra Zagreba (Haag
je taj zlo~in pravilno tretirao i kaznio) i posljednjem skeptiku je
bilo jasno kako Hrvatska ima problem sa mahnitim lokalnim ubicama, a ne sa svojim ustavno-pravnim ustrojem i poretkom.
P
omahnitalog “strijelca” Mevlida Ja{arevi}a, koji je skoro puni
sat re{etao iz kala{njikova po ameri~koj ambasadi, nikako ne
treba shvatiti, tretirati i recipirati olako i preko koljena.
Mo`da je tip ludak, o tome se trebaju o~itovati nadle`ne strukovne
slu`be; medicinu na stranu, ostat }e te{ko pitanje za bosanskohercegova~ke sigurnosne slu`be kako je jedan takav asocijalan pojedinac
nesmetano hodao godinama bez (barem) medicinskog nadzora.
Vrhovni islamski poglavar Mustafa ef. Ceri} kazao je poodavno da
je klju~ radikalnog islama iz Mao~e, a i {ire, u odre|enim centrima mo}i u Be~u. To je onaj austrijski (glavni) grad iz kojega su
nakon prva godine rata u BiH p(r)otjerani Hasan Čengi} i njegov
dobavlja~ novca Fatih Al Hassanein. Čisto da se i ta ~injenica ima
u vidu.
Dan-dva nakon {to je Mevlid Ja{arevi} ispucao sve svoje argumente na Marijin Dvoru, koji nisu imali te`ih posljedica, razvezla
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
snu dr`avu Kosovo, krenuo je spontani stampedo “ogor~enih
gra|ana” Beograda u sklopu kojeg je, ~isto da se zna, zapaljena
Ambasada Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Jo{ su neke ambasade
izgorjele te ve~eri “dugih no`eva” (Hrvatska, Turska…).
S
vakoj stvari treba na}i adekvatno mjesto. Je li rafalanje
Mevlida Ja{arevi}a samo ~in sumanutog “islamskog radikala?
Nije. “Sve su to naslagane godine”, kako bi kazao D`oni
[tuli}. Ja{arevi} je, takav kakav je, pristojna ilustracija dru{tva u
kojem vjerski poglavar Mustafa ef. Ceri}, prije osam godina, obilazi
i klanja d`umu namaz u sarajevskom zatvoru s osobama optu`enim
da su planirali i kreirali teroristi~ke napade na va`ne institucije i
istaknute pojedince (B
Bakir Alispahi}, Irfan Ljevakovi}, Enver
Mujezinovi}). Tuzlanski muftija Kavazovi} prvi je po`urio da dadne
podr{ku “bra}i”nasilno uhap{enoj tokom policijske akcije u Mao~i.
Treba li Bo{njake tje{iti, kura`iti, i ~injenica da je samo jedan
de~ko, koji je duboko zaglibio na izazovnom Allahovom putu,
neselektivnim pucanjem na Ambasadu SAD-a vi{e zabrinuo na{u
prijateljsku dr`avu od hiljada vandala koji su slo`no zapalili
zgradu ameri~ke ambasade u Beogradu? 7
Iluzije:Iluzije.qxd
2.11.2011
23:05
Page 8
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 27. OKTOBAR
Ministar unutra{njih poslova Kantona
Sarajevo MUHAMED BUDIMLI] na
vanrednoj press-konferenciji obja{njava da
od “svoje” policije nije tra`io istragu protiv
Slobodne Bosne, nego, naprotiv, zahtijevao
je da policija pokrene istragu protiv njega svoga ministra, temeljem pisanja na{ega
lista!?
Ne zna hudnik, Budimli}, nesvr{eni pitomac vojno-pilotske akademije u Rajlovcu,
u {ta se sve, van svake nerazumne sumnje,
uvalio i kakvih je sve sebi “sukoba interesa” na vrat natovario tom izjavom.
Jo{ je neko iz javnog `ivota podnio
krivi~nu prijavu protiv sebe, a nikako da se
sjetim ko i zbog ~ega. Gledam ve~eras
sve~anost na Federalnoj televiziji i upali{e
mi se lampice: prijavio je sebe policiji
ve~era{nji Budimli}ev doma}in, siva eminencija federalnog televizijskog sivog
doma BAKIR HAD@IOMEROVI], nakon
{to je u javnost procurio dokument koji
svjedo~i da je “neustra{ivo nepotkupljivi”
urednik Had`iomerovi} od stanovite naftne
kompanije (pre)uzeo 30 hiljada eura u
sklopu “pakta o nenapadanju”.
Na {ta bi li~ila policija koju zakonskim
i podzakonskim aktima uzaludno poku{ava
“reformirati” ministar Budimli} po nalogu
strana~kog SDP-ovskog vrha? Li~ila bi,
bezbeli, na Federalnu televiziju, sa manjim
ili ve}im odstupanjima u strana~ko-policijskom batinjanju i jednoumnoj medijskoj
represiji. Odnosno, kada te Had`iomerovi}eva medijska istra`iva~ka ala{a targetira, ulije}u uniformisana, Budimli}eva
lica da te dokusure i tr~e velikom Vo|i
Lagumd`iji da sa najsvje`ijim nalazima o
polomljenim kostima, krvnim podlivima,
frakturama… uhvate mu{tuluk.
PETAK, 28. OKTOBAR
Pedeset i pet minuta pomahnitali
vehabisti~ki “mistik” MEVLID JA[AREVI] {enlu~io je u centru Sarajeva, ispraznio tri {ar`era iz kala{njikova pucaju}i
po svemu {to se kre}e u krugu Ambasade
SAD-a u BiH, prije nego {to je preciznim
hicem sarajevskih policijskih specijalaca
“ukinut s nogu”. Pedeset i pet minuta. Da je
razgoropa|eni Ja{arevi} izdr`ao jo{ pet
8
minuta dobio bi emisiju na Federalnoj televiziji…
SUBOTA, 29. OKTOBAR
Dramati~no je bilo na dana{njem
“vanrednom” Kongresu SDP BiH. Veliki
Vo|a Zlatko Lagumd`ija najavio ostavku,
me|utim skoro 600 delegata ga jednoglasno sprije~ilo u toj namjeri. A da ih je jo{
malo nagovarao, vjerovatno bi delegati
glasali trostruko jednoglasnije!
NEDJELJA, 30. OKTOBAR
Čim jedan dan ne pro~ita{ sve novine i
portale, dovede{ se u beznade`nu poziciju:
da o onome {to je “ekspertica za medije”
DUNJA MIJATOVI] negdje rekla bude{
informiran od ekspertice za “kulturu dijaloga” SANJE VLAISAVLJEVI]. Mijatovi}ka je na nekoj krovnoj ekspertskoj instituciji, OSCE, RAK, BIRN, hodi mi-do|i mi, ko
}e ve} znati u {ta se ona sve mije{a, nadzire,
upravlja…, kazala, pozivam se na
Vlaisavljevi}ku, da “generalno u medijima
BiH ne postoji jezik mr`nje kao ni ‘zapaljiva retorika’”. A ve~eras se pred
Predsjedni{tvom BiH pojavio tip, o~ajnik,
prozivao ~lanove Predsjedni{tva BiH,
Izetbegovi}a, Kom{i}a, Radmanovi}a da ga
saslu{aju, u protivnom }e se doti~ni zapaliti. Ako to nije “zapaljiva retorika”, onda ne
znam {ta jeste!
PONEDJELJAK, 31. OKTOBAR
Aljkavo, neoprostivo nesistematski,
pratim posljednjih godina bosanskohercegova~ku rock scenu, ~etiri-pet bandova,
me|utim, ne ispu{tam ni iz vida iz sluha.
cijelu utakmicu svog kluba protiv Rome
potro{io na to da unakazi MIRALEMA
PJANI]A. Nakon {to ga je Van Bomel po
stoti put krvni~ki udario, fini na{, ~edni,
vaspitani de~ko, Pjani}, ~itam mu sa usana
dok gledam tekmu na talijanskom Skyu,
govori harlovini: “Ja seljaka!! Vela
havle…”
UTORAK, 1. NOVEMBAR
Prijatelji iz Sand`aka me upoznaju sa
krajnje bizarnom ~injenicom: majka serijskog ubice ZIJADA ZIKE TURKOVI]A
preziva se JA[AREVI] i vrlo je mogu}e da
je u bliskom srodstvu sa familijom MEVLIDA JA[AREVI]A. U svakom slu~aju,
obje familije (Turkovi} i Ja{arevi}) poti~u
iz Novog Pazara.
[ta, pobogu, rade ove na{e filmad`ije,
scenaristi, re`iseri, producenti, osim {to
kukaju zbog “nepostojanje kulturne politike” i lamentiraju nad autorskim pravima?!
Da imaju elementarne strasti za filmsku
umjetnost, ali i osje}aj za duh vremena (ili
barem trenutka, svejedno), spika bi se bacili
na poslove oko pravljenja prvog bosanskohercegova~kog horora ~iji je tr`i{ni uspjeh,
ne samo u regionalnim okvirima neupitan a
koji bi se, naravno, zvao: ZIKINA DINASTIJA!
SRIJEDA, 2. NOVEMBAR
Jedan od prioriteta je Velahavle. Danas mi
razlog za to poja~a ~lan grupe Samir
Hodovi} Sake. U anketi u najtira`nijem
dnevnom listu na pitanje “ko Vas nervira”,
de~ko odgovori: “Van Bomel”. Ako treba
poja{njenje, ja }u ga dati: Van Bomel je
nogometni katil, koji je godinama pla}en za
to da po{tenom svijetu ogadi ovu plemenitu igru. Hajvan je, tako sam ga upratio, dok
je igrao u Bayernu serijski, zlo~ina~ki na
utakmici protiv Hoffenheima namjenski
i{ao da slomije tek zaraslu nogu Vedada
Ibi{evi}a. U me|uvremenu je “holandski
kasapin” pre{ao u Milan i preksino} je
Ka`u mi da je MUSTAFA efendija
CERI] u {irem dru{tvu tokom konferencije
u Dohi (Katar) kazao kako “S
Senad Avdi} i
nije toliko lo{”, te da cijeni i po{tuje neke
njegove tekstove. “A to {to sam ga ja javno
nazvao budalom, zna on dobro na {ta sam
mislio.” Znam, naravno da znam, a |e da ne
znam; nisam budala da ne znam…
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
2.11.2011
21:48
Page 2
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
3.11.2011
1:16
Page 10
MINI MARKET
MEDIJ I MLIJEKO
Ibrahim
Jusufrani} Bimo
osniva privatnu
televiziju
Istraga sarajevskog Kantonalnog
tu`iteljstva, koja traje ve} pet godina, o
poslovanju Ibrahima Jusufrani}a, ~ini
se, nimalo ne brine nekada{njeg
direktora sarajevskog Grasa. Poznato
je kako se Jusufrani}, nakon odlaska s
te du`nosti, odlu~io baviti
prosvjetiteljstvom pa je osnovao privatni
univerzitet u Travniku. Sada je Bimo
odlu~io oti}i korak dalje pa je, iako
protiv njega i njegovih devet suradnika
traje istraga o sklapanju {tetnih ugovora
kojima je Gras o{te}en za skoro tri
miliona maraka, naumio osnovati i
privatnu televiziju u ovom gradu. Kako
njegov Univerzitet ima i fakultet za
medije, Jusufrani} je, kako se pri~a ovih
dana po travni~koj ~ar{iji, odlu~io spojiti
ugodno s korisnim pa u prostorima u
kojima obu~ava svoje, uglavnom
sredovje~ne, studente namjerava
pokrenuti privatni medij. Navodno,
veliku i gotovo svakodnevnu pomo} u
ovom projektu pru`a mu i novinarka
Federalne televizije Na|a Rid`i} sa
svojim suprugom, {to je veoma
zanimljivo, s obzirom da su Rid`i}eva i
Jusfrani}, ne tako davno, bili na
suprotstavljenim stranama,
komuniciraju}i uglavnom na sudu zbog
verbalnih i fizi~kih prijetnji koje joj je
Jusfrani} sa svojim sinom Jasminom
upu}ivao u nekoliko navrata.
(N.H.)
10
RO\ENDANSKI PARTY
SDP priredio svečanost
povodom desetog
rođendana FTV-a
Deseti, jubilarni ro|endan Federalnog
televizijskog servisa proslavljen je protekle
sedmice na jednostrana~koj sve~anosti.
Ovom jubileju naime prisustvovao je cijeli
strana~ki vrh SDP-a predvo|en Lagumd`ijom, kao i nekolicina probranih
medijskih djelatnika FTV-a, predvo|enih
Bakirom Had`iomerovi}em.
Reprezentacija SDP-a bila je u toj mjeri
broj~ano nadmo}nija da su neki manje
upu}eni uzvanici ostali u dilemi je li
doma}in slavlja Lagumd`ija ili Had`iomerovi}.
Zbunjeni {ef HSP-a Zvonko Juri{i}
dilemu je razrije{io tako {to je ro|endan
FTV-a ~estitao i Lagumd`iji i Had`iomerovi}u!
(M.A.)
Bakir Had`iomerovi}
i @eljko Kom{i}
KO PITA NE SKITA
Dodik nije mora ići preko
bare da bi se susreo s
Philipom Reekerom
Tek {to se prije nekoliko dana
predsjednik RS-a Milorad Dodik vratio
iz SAD-a, u Sarajevo je stigao zamjenik
pomo}nika dr`avnog sekretara Philip
Reeker, jedini du`nosnik aktuelne
ameri~ke administracije s kojim se
Dodik uspio susresti u Va{ingtonu!
Dodik nije morao potegnuti preko bare
da bi se susreo s Reekerom, mogao mu se
izjadati na sastanku u Banjoj Luci, ali
o~ito nije imao pojma da je Reeker jo{
prije vi{e od mjesec dana najavio
dolazak u BiH.
O tome izgleda nij imala pojma ni
Dodikova miljenica, vje~ita zamjenica
ministra vanjskih poslova BiH A na
Tri{i}-Babi}, koja je tako|er skoknula do
Amerike kako bi ugovorila susret Dodika
i Reekera!
(A.M.)
Milorad Dodik
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
3.11.2011
1:17
Page 11
MINI MARKET
CRVENO OBUCI
PRO ET CONTRA
Strahujete li od novih
terorističkih napada?
FADILA
MEMI[EVI]
Predsjednica
Dru{tva za
ugro`ene
narode
DA
Strahujem i smatram da velika
vehabijska zajednica koja postoji u BiH nije pod kontrolom
bez obzira na napore koje
ula`e dr`ava. Moglo bi do}i do
novih teroristi~kih napada.
AMOR MA[OVI]
^lan kolegija
Instituta za
nestale
osobe
NE
by MARIO BRANCAGLIONI
V
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
Mi{ljenja sam da trebamo prepustiti pravosudnim institucijama da utvrde karakter i motive
ovog napada. Ne strahujem od
novih teroristi~kih napada i ne
osje}am nesigurnost.
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
ARIJANA
SARA^EVI]
Novinar
NE
Ne strahujem od novih tetroristi~kih napada i nadam se da
}e na{a vlast napokon stati u
kraj tim spodobama.
HIMZO SELIMOVI]
Direktor
Direkcije za
koordinaciju
policijskih
tijela
NE
Policajci rade u okviru
svoje uloge i nadle`nosti u
dru{tvu i oni ne smiju
strahovati, ali trebaju
realno procjenjivati
situaciju.Terorizam je jedan od
najve}ih sigurnosnih izazova i
to treba da bude problem cijele
dr`ave.
ALIJA REMZO
BAK[I]
Direktor
“AP BiH”
NE
Ne strahujem od novih
teroristi~kih napada i
mislim da je ovo bila dobra
pouka i da su se institucije
sistema po~ele baviti ovim
pitanjima.
VLADO AZINOVI]
Profesor
FPN-a
DA
Dugotrajna politi~ka kriza u
Bosni i Hercegovini ozbiljno
naru{ava mehanizme
prevencije tako da odvra}anje
izazova op}oj sigurnosti sve
vi{e ovisi o slu~ajnosti i sre}i.
Zvijezda spota
Ljube Ali~i}a
predstavlja
akademsku
zajednicu u
Bosni i
Hercegovini
Nakon {to su iskoristili sarajevski
Centar za interdisciplinarne
postdiplomske studije, odnosno njihovu
Alumni asocijaciju (ACIPS) za
regrutiranje mladog kadra, prvaci
SDP-a ostavili su ih na milost i nemilost
SDA. Kako saznajemo iz dobro
obavije{tenih izvora, ACIPS je pred
ga{enjem, dok je vrh CIPS-a,
organizacione jedinice Univerziteta u
Sarajevu, preuzela SDP-u partnerska
SDA preko direktora Samira
Osman~evi}a, kojeg je na tu poziciju
instalirao prorektor Univerziteta, filozof i
SDA kadar Samir Arnautovi}.
Akademska zajednica okupljena oko
CIPS-a posebno je odu{evljena novom
glasnogovornicom, nekada
perspektivnom manekenkom Mersom
Sejfi}, koja u uspje{nije projekte upisuje
glavnu ulogu u spotu Crveno obuci
barda folk muzike Ljube Ali~i}a! Javna
je tajna da je Sejfi}eva na tu poziciju
do{la preko dobrih poslovnoprijateljskih, a neki se kunu i ljubavnih
odnosa sa Arnautovi}em. Da stvar bude
bolja, osim {to se njen potpis ve} nalazi
pod saop{tenjima iz CIPS-a, ambiciozna
Mersa, koja osim spota Ljube Ali~i}a u
CV-u ima i saradnju sa Sennom M, te
u~e{}e u reality showu Izgubljeni, kako
saznajemo, uskoro }e dobiti i titulu office
manager u uredu direktora. Nakon {to je
odbio da bude poslu{nik SDP-a, ali i
zbog li~nog animoziteta SDP-ovaca
predvo|enih Reufom Bajrovi}em, iz
ACIPS-a je najprije uklonjen njegov
predsjednik Sanel Huski}, da bi potom
uslijedilo i uklanjanje drugih nepodobnih
kadrova. Nepodr`avanjem nove
kandidature SDP je “zabio no` u le|a” i
nekada perspektivnom kadru Ivanu
Barbali}u koji je bio ambasador BiH pri
UN-u.
(S.B.)
11
Asim:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:53
Page 12
POVRATAK U NAJGORU PRO[LOST
Novi direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica sve viškove električne
energije u 2011. godini prodaje bez tendera, neposrednom pogodbom s beogradskom firmom “Rudnap“ u vlasništvu Vojina Lazarevića; “Slobodna Bosna“ otkriva
koliko će EPBiH koštati zakulisna poslovna suradnja s Fazlićem i Lazarevićem
Direktor EPBiH Elvedin Grabovica
suspendirao zakon: vi{ak struje prodaje
neposrednom pogodbom, bez tendera!
SUMNJIVI
SUMNJIVI
POSLOVNI
POSLOVNI
ARAN@MANI
ARAN@MANI
Direktor
Direktor EPBiH
EPBiH
Elvedin
Elvedin Grabovica
Grabovica
suspendirao
suspendirao je
je zakon
zakon
oo javnim
javnim nabavkama
nabavkama
Glavninu vi{kova elektri~ne energije od EPBiH po
bagatelnim cijenama preuzima beogradski Rudnap
12
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Foto: Milutin Stoj~evi}
ZNA^I... ZNA^I... ZNA^I...
ELVEDIN GRABOVICA
Lagumd`ijin direktor za struju
Asim:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:53
Page 13
DAMIR FAZLI] PREUZEO KONTROLU NA EPBiH
Pi{e: ASIM METILJEVI]
U
kratkom vremenu od preuzimanja
du`nosti do danas, generalni
direktor Elektroprivrede BiH
Elvedin Grabovica povukao je
toliko pogre{nih i {tetnih
poslovnih poteza da bi ga svaka odgovorna
vlast ne samo smijenila s du`nosti, za koju
nema ni elementarnu kompetenciju, nego i
podvrgnula ozbiljnom istra`nom postupku.
Prvi poslovni potez s katastrofalnim
ekonomskim posljedicama Grabovica je
povukao desetak dana nakon preuzimanja
du`nosti, po~etkom juna ove godine, kada
je na svoju ruku, bez ikakve ozbiljne
analize i provjere, poni{tio tender za
prodaju vi{kova elektri~ne energije za
~etvrti kvartal 2011. godine. Na poni{tenom
tenderu pobijedile su tri kompanije koje su
istaknule iznimno visoku prosje~nu cijenu
od oko 64,5 eura za megavat sat. Bilo je to
vrijeme kada je cijena elekri~ne energije
naglo poletjela u visinu, zbog najave
njema~ke kancelarke Angele Merkel o
zatvaranju ~etiri nuklearne elektrane u
Njema~koj. Referentna berza u Leipcigu
reagirala je munjevito: cijena elektri~ne
energije u samo nekoliko dana sko~ila je za
oko 12 posto, {to je bio najve}i rast cijena
elektri~ne energije u posljednjih deset
godina. Munjevito je reagirala i biv{a
uprava Elektroprivrede BiH s direkorom
Amerom Jerlagi}em na ~elu, koja je
iskoristila trenutnu konjukturu i oglasila
prodaju svih raspolo`ivih vi{kova
elektri~ne energije EPBiH. Tako je
postignuta iznimno visoka cijena od oko
64,5 eura za megavatsat.
Novoimenovani direktor EPBiH Elvedin Grabovica danima je nakon preuzmanja
MILIONSKA
[TETA
Prihod EPBiH u 2011. i
2012. godini bit }e
umanjen za desetak
miliona KM
SKROMNI EFEKTI POSKUPLJENJA STRUJE
Dobit od poskupljenja struje prelit
će se u džepove stranih trgovaca
Efekti nedavnog pove}anja cijena
struje za doma}e kupce bit }e anulirani
netransparentnom i nezakonitom prodajom elektri~ne energije stranim
kupcima. Gotovo je izvjesno da }e EPBiH
poslovnu 2011. godinu okon~ati s
gubitkom, uprkos vi{im cijenama struje za
du`nosti “studirao“ rezultate upravo
okon~anog tendera, da bi naposlijetku, bez
ikakvog obja{njenja i rezona, odlu~io
poni{titi tender a sav vi{ak elektri~ne
energije prodati bez tendera, metodom
slobodne pogodbe na dnevnoj osnovi.
IZBOR POVLA[TENIH
TRGOVACA
Rezultati ove sumanute odluke direktora Grabovice ve} su vidljivi i mjere se
milionima maraka pretrpljenog gubitka. Ni
jednog dana tokom oktobra, naime, cijena
elektri~ne energije nije pre{la 60 eura za
megavatsat, odnosno bila je za oko 5 eura
ni`a od cijene postignute na tenderu! Osim
{to je grubo naru{io Zakon o javnim
nabavkama, koji propisuje obavezu
raspisivanja tendera, Grabovica je ovom
odlukom umanjio prihod Elektroprivrede
BiH za najmanje tri miliona KM. Glavninu
vi{kova elektri~ne energije na dnevnoj bazi
Grabovica je prodao srbijanskoj kompaniji
Rudnap u vlasni{tvu Vojina Lazarevi}a, a
kako pouzdano doznajemo, posrednik u
15,7 posto od 1. jula teku}e godine.
Gubitak se o~ekuje i na koncu 2012.
godine, zbog izrazito niske prodajne
cijene za inostrane kupce od oko 56 eura
za megavatsat, ali i zbog remonta dva
termobloka u TE Tuzla, koji }e skoro cijelu
godinu biti izvan pogona. ovom poslu bio je notorni Damir Fazli},
koji je nakon izborne pobjede SDP-a na
velika vrata ponovo u{ao na poslovnu i
politi~ku scenu BiH.
I naredni poslovni potez novoimenovani direktor EPBiH Elvedin Grabovica prilagodio je poslovnim interesima
beogradskog Rudnapa. Znatan dio vi{kova
elektri~ne energije (oko 40 posto) u 2012.
godini Grabovica namjerava prodati na
dnevnoj bazi, metodom neposredne
pogodbe. Preostali dio vi{kova od oko 60
posto, Grabovica je ponudio na
skandalozno koncipiranom tenderu koji je
okon~an prije nekoliko dana. Kako se i
o~ekivalo, na tenderu je uvjerljivu
pobijedu odnijela beogradska firma
Rudnap Vojina Lazarerevi}a, koja je ovoga
puta istaknula osam eura ni`u cijenu od
one postignute na poni{tenom tenderu
po~etkom juna ove godine! Rudnap }e
dakle za megavatsat pla}ati oko 57 eura, a
vjerovatno i koji euro ni`e budu}i da oko
50 posto vi{kova elektri~ne energije otpada
na tzv. “negerantiranu isporuku“. U svim
dosada{njim tenderima, dio “negarantirane isporuke“ uobi~ajeno se kretao u
rasponu od 20-30 posto, no Grabovica je
ovaj dio vi{ka elektri~ne energije, ~ija je
cijena u startu ni`a za oko 10 posto,
pove}ao na rekordnu razinu pa je prvi put
u povijesti EPBiH jeftinija “negarantirana
isporuka“ izjedna~ena sa skupljom “garantiranom isporukom“! Tako }e se tek
~etvrtina stvarnih vi{kova elektri~ne
energije u narednoj godini prodati na
“pravom“ tenderu, dok }e se lavovski dio i
dalje kr~miti slobodnom pogodbom na
dnevnoj bazi. Prema gruboj procjeni, ovaj
}e potez direktora Grabovice Elektroprivredu BiH ko{tati 10-ak miliona
konvertibilnih maraka.
POLITI^KA
ZA[TITA KRIMINALA
Od stupanja na du`nost do danas,
samovoljom novog direktora s jakim 3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
13
Asim:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:53
Page 14
POVRATAK U NAJGORU PRO[LOST
POVRATAK NA MJESTO ZLO^INA
Fazlić iz Sarajeva pobjegao zbog krivičnih prijava
Neslavnu poslovnu karijeru
u Sarajevu Damir Fazli} je
zapo~eo krajem 1998. godine
kada ga je tada{nji federalni
premijer Edhem Bi~ak~i}
imenovao za specijalnog
ekonomskog savjetnika. Neko
vrijeme Fazli} se vrtio po
hodnicima Elektroprivrede BiH,
pripremaju}i s tada{njim
direktorom Mehom Obradovi}em “reorganizaciju
elektroenergetskog sektora“.
Potom se stacionirao u
Razvojnu banku Federacije BiH
odakle je rukovodio razli~itim
projektima, pored ostalog i
projektom pronalaska
strate{kog partnera za Fabriku
duhana Sarajevo. Partnera nije
uspio prona}i, ali je uspio
naplatiti honorar od oko 25.000
dolara. Honorar za ostale
POVRATAK POSLOVNOG
SMUTLJIVCA
Poslovnu karijeru Damira Fazli}a
obilje`io je niz kriminalnih afera
GOSPODAR
GOSPODAR
BH.
BH. STRUJE
STRUJE
Vlasnik
Vlasnik Rudnapa
Rudnapa
Vojin
Vojin Lazarevi}
Lazarevi}
preuzeo
preuzeo je
je skoro
skoro sve
sve
vi{kove
vi{kove elektri~ne
elektri~ne
energije
energije EPBiH
EPBiH
14
projekte, koji su redom okon~ani
neuspjehom, uredno je primao
preko blagajne Federalnog
zavoda za zapo{ljavanje!
Protiv Fazli}a je 2002.
podignuto nekoliko krivi~nih
prijava, no on je utekao u
Beograd, gdje se povezao s
tamo{njim trgovcem
energentima, vlasnikom Rudnapa Vojinom Lazarevi}em.
Poslovna suradnja Fazli}a i
Lazarevi}a u svakoj od
susjednih dr`ava okon~ana je
velikom aferom. Primjerice, u
Albaniji i Hrvatskoj smijenjeni
su direktori nacionalnih
elektroprivrednih kompanija,
KESH-a i HEP-a, zbog sumnje
da su s Fazli}em i
Lazarevi}em sklapali {tetne
ugovore.
Direktor EPBiH Elvedin
Grabovica na najboljem je putu
da se pridru`i svojim
albanskim i hrvatskim
kolegama. politi~kim zale|em, Elektroprivreda BiH
jo{ uvijek ni jedan megavat elektri~ne
energije nije prodala na zakonit na~in na javno raspisanom tenderu. [tavi{e,
Grabovica je poni{tio tender raspisan u
maju za ~etvrti kvartal 2011. godine, i
od tada do danas elektri~nu energiju
prodaje kao na kvanta`noj pijaci slobodnom pogodbom, u ~etiri oka, bez
“suvi{nih“ svjedoka.
Ta }e se praksa u ne{to
modificiranom obliku neka`njeno
nastaviti i u 2012. godini, uprkos
~injenici da je SDP u predizbornoj
kampanji goleme politi~ke poene
skupljao na brutalnoj kritici navodno
nezakonitog i netransparentnog rada
biv{e uprave Elektroprivrede BiH i na
obe}anjima da se bitne odluke iz
elektroenergetskog sektora ne}e donositi
bez znanja federalne Vlade i federalnog
Parlamenta.
Nakon izborne pobjede SDP-a
uslijedile su promjene, ali nagore - sve
bitne odluke iz elektroenergetskog
sektora odnedavno donosi direktor
EPBiH uz tijesnu konsultaciju sa
strana~kim vrhom SDP-a, sve u skladu s
novom ideolo{kom matricom stranaka
platforme koje unisono rade na ja~anju
partijske i slabljenju pravne dr`ave. SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
2.11.2011
21:50
Page 5
Suzana:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:31
Page 16
PUCANJ U (P)RAZNO
Prošlonedjeljni sumanuti, naoko besmisleni i “ishitreni“ rafali koje je vehabijski
fanatik MEVLID JAŠAREVIĆ bezmalo cijeli sat vremena ispaljivao po zgradi
ambasade Sjedinjenih Američkih Država u centru Sarajeva, otvorio je brojne
probleme, sigurnosne, ali i političke naravi: je li se Jašarević slučajno desio, ili su
za njegovu bahatu demonstraciju nasilja godinama pripremani svi preduvjeti;
novinarka “SB“ saznala je najviše o svim aspektima ovog besprizornog čina
koji je BiH teško kompromitirao
@ESTOKI OBRA^UN
U PREDSJEDNI[TVU BiH
Mevlid Ja{arevi},
terorista iz
Novog Pazara
16
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Foto: Almir Panjeta
[EHID IN[ALLAH
Suzana:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:32
Page 17
NAPAD NA AMERI^KU AMBASADU U BiH
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
R
avno 55 minuta trajala je u petak
poslijepodne opsada zgrade Veleposlanstva SAD-a u centru
Sarajeva, prije nego {to su
pripadnici Specijalne jedinice
MUP-a Sarajevskog kantona preciznim
snajperskim hicem u nogu onesposobili
naoru`anog napada~a Mevlida Ja{arevi}a.
Suludi je terorista za to vrijeme iz
automatske pu{ke ispalio ~ak 105 hitaca,
ranio policajca Mirsada Veli}a, koji je s
trojicom kolega bio zadu`en za osiguranje
kompleksa ameri~kog Veleposlanstva
(dugog 1200 metara), i sijao strah i paniku
me|u gra|anima Sarajeva kao u najte`im
ratnim godinama. Na desetke svjedoka
Ja{arevi}evog divljanja kasnije su potvrdili
da je, uzme li se u obzir zaka{njela
policijska reakcija, samo pukom sre}om
izbjegnuta ve}a tragedija. Naime, iako je u
glavnom gradu BiH stacionirano gotovo
500 pripadnika specijalnih jedinica (MUP-a
Kantona Sarajevo, Federalne uprave
policije i Dr`avne agencije za istrage i
za{titu), i mada se napad dogodio prekoputa
policijske zgrade, nao~igled brojnih
policajaca, upravo je posljednji teroristi~ki
~in zorno pokazao koliko je glomazni
dr`avni sigurnosni aparat u kriznim
situacijama zapravo neu~inkovit i kako
me|u najva`nijim policijskim agencijama
nema kvalitetne komunikacije i koordinacije. U tom smislu valja ista}i da je
naredbu za obra~un s Mevlidom Ja{arevi}em na koncu izdao na~elnik Sektora
uniformirane policije MUP-a Kantona
Sarajevo Jasmin Idrizovi}, koji je u petak
poslijepodne mijenjao sarajevskog policijskog komesara Vahida ]osi}a.
ISTRAGA JE U TOKU
No, za razliku od policijske, politi~ke
reakcije koje su uslijedile poslije teroristi~kog napada na najva`nije Veleposlanstvo u BiH uistinu su bile munjevite.
Svega nekoliko sati kasnije, dok je
centralna sarajevska prometnica jo{ bila
blokirana, a grad pod policijskom opsadom,
~lanovi Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} i @eljko Kom{i}, uz suglasnost
njihovog srpskog kolege Neboj{e Radmanovi}a koji se nalazio u Banjoj Luci,
odr`ali su izvanrednu sjednicu, na koju su
pozvani ~elnici Federalnog i MUP-a
Kantona Sarajevo, Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA), te dr`avni tu`itelj
Dubravko Čampara. Nakon zajedni~kog
sastanka organizirana je konferencija za
novinare sa koje je @eljko Kom{i}, uz
osudu teroristi~kog ~ina, poru~io da BiH
nije teroristi~ka dr`ava, ali da su posljednji
doga|aji jasna poruka da se ne smije bje`ati
od problema. “Bio je ovo pucanj u
prijateljsku zemlju, ali i u BiH. Amerikanci
ovo nisu zaslu`ili, jer je Amerika, kao i
ameri~ki gra|ani, uvijek pomagala na{oj
zemlji, a posebno onda kad je to bilo
najpotrebnije. Stoga je ovo jako te`ak dan
za BiH“, izjavio je Bakir Izetbegovi}.
No, prema informacijama Slobodne
Bosne, prije nego {to je s ostalim
sudionicima sastanka iza{ao pred novinare,
Bakir Izetbegovi} je imao `estok okr{aj s
direktorom OSA-e Almirom D`uvom, koji
je bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH
otvoreno optu`io da poku{ava minimizirati
~injenicu da je i Mevlid Ja{arevi}, ba{ kao i
teroristi iz Bugojna, pripadnik vehabijskog
pokreta. Kao pravi sin svoga oca
(prisjetimo se izjave Alije Izetbegovi}a da
su atentat na pokojnog federalnog
doministra Jozu Leutara izvr{ile “na{e
budale ili hrvatski ekstremisti“) i
Izetbegovi} mla|i je sve vrijeme sastanka
potencirao kako je Ja{arevi} “obi~ni
kriminalac“, pozivaju}i se na njegov
policijski dosje iz Austrije, gdje je 2005.
osu|en na tri godine zatvora, zbog plja~ke
100.000 eura. Izetbegovi}evo uporno
ignoriranje vjerskog fanatizma je, o~ito,
silno razljutio prvog ~ovjeka dr`avne tajne
slu`be, koji je Izetbegovi}a podsjetio na
njegov istup u Parlamentu BiH, kada je
poslije teroristi~kog napada na policijsku
stanicu u Bugojnu, prvooptu`enog Harisa
Čau{evi}a Oksa nazvao “muzi~arem“.
U nastavku nimalo ugodne rasprave,
kojoj su uz policijske du`nosnike prisustvovali i savjetnici ~lanova Predsjedni{tva POLITI^KO-POLICIJSKI OKR[AJ
^lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} je
poku{avao minimizirati ~injenicu da je Mevlid
Ja{arevi}, kao i teroristi iz Bugojna,
pripadnik vehabijskog pokreta, {to je silno
razljutilo direktora OSA-e Almira D`uvu
Bakir Izetbegovi}: “Ja{arevi} je obi~ni kriminalac“
Almir D`uvo: “Ja{arevi} je navo|eni islamski terorista“
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
17
Suzana:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:32
Page 18
PUCANJ U (P)RAZNO
BiH, D`uvo je ponovno od Izetbegovi}a
zatra`io jasnu politi~ku osudu, ali i podr{ku
obra~unu s radikalnim vjerskim grupama.
Sude}i, me|utim, prema Izetbegovi}em
pragmati~kim odgovorima, ~ini se kako }e
policijske agencije, unato~ prvim
reakcijama ~elnika politi~kih stranaka i
vjerskih zajednica, jo{ pri~ekati na
konkretnu potporu kako bi se sljedbenicima
selefijskog pokreta koji je u BiH uvezen u
ratnim godinama, a nakon rata predugo
ignoriran i toleriran, kona~no dalo do
znanja da ne mogu djelovati iznad dr`avnih
zakona. Dovoljno se, naime, prisjetiti
demago{kih istupa sarajevskih politi~ara
(od tada{njeg lidera oporbe Zlatka
Lagumd`ije do njegovih sada{njih
politi~kih saveznika iz SDA) koji su nakon
pro{logodi{nje policijske akcije u Gornjoj
Mao~i iz dr`avnih parlamentarnih klupa
kritizirali “demonstraciju sile“ i tra`ili
odgovore za{to je i po ~ijem nalogu u
to majevi~ko selo upu}eno ~ak 600
policajaca.
REGIONALNA
VEHABIJSKA MRE@A
Sada se, me|utim, ispostavilo da je 23godi{nji dr`avljanin Srbije Mevlid
Ja{arevi} teroristi~ki plan napada na
ameri~ko Veleposlanstvo u Sarajevu skovao upravo u Gornjoj Mao~i, gdje je, sa
kra}im prekidima, `ivio u posljednje dvije
godine, premda je stalno prebivali{te imao
u Novom Pazaru.
Slobodna Bosna je prva, jo{ u januaru
2010., pisala o Mevlidu Ja{arevi}u i
njegovoj “bra}i“ iz Srbije, koji su proteklih
godina sigurno uto~i{te, nimalo slu~ajno,
na{li u Gornjoj Mao~i. Tada smo,
podsjetimo, objavili kako u Gornjoj Mao~i,
osim Ja{arevi}a, stalno borave vehabije
Adem Demirovi} i Mirsad Omerovi} iz
Tutina, Goran Pavlovi}, Senad Idi} i Samir
Ismaili iz Beograda, Mirza Koli} iz Novog
Sada, Idriz Biljibani iz Prizrena, Husein
Ademi iz Skoplja, i upozorili na stvarne
motive njihovog dolaska u BiH.
Pi{u}i o stanovnicima Gornje Mao~e i
njihovim zada}ama, naveli smo i kako bi se
bh. vlasti trebale pozabaviti izvorima
financiranja odmetnute vahbijske zajednice, budu}i da je tridesetak obitelji,
koliko ih je u to vrijeme `ivjelo u selu,
imalo tri krave, desetak ovaca i jedva ~etiri
dunuma obradive zemlje, odnosno,
njihovim vezama s centralom u Be~u, gdje
je formiranje ultraradikalne selefijske
zajednice i projektirano.
Kao {to je ve} poznato, preseljenje
vehabija u zabito majevi~ko selo,
smje{teno na administrativnoj granici
Tuzlanskog kantona i Distrikta Br~ko,
zapo~elo je potkraj ‘90-ih godina (nakon
{to je propao - rastjeran istovjetan projekat
18
SRBIJANSKI I CRNOGORSKI TERORISTI
U vrijeme kada je “SB“ pisala o
Maoči kao leglu besposličarskih
vehabija, “Avaz“ je mještane toga
sela hvalio kao “uzorne domaćine“
Za razliku od novinara “SB“ koji su u
tekstu objavljenom 21. januara 2010.
imenom i prezimenom pobrojali sve
vehabije koji su Gornju Mao~u najprije
okupirali, a potom je izolirali od ostatka
svijeta, novinari Dnevnog avaza su
nekoliko dana ranije u istom selu zatekli
posve druga~iju sliku. “Ne uzimaju}i u
obzir podle, dobro smi{ljene i
plasirane teze radikalizacije, ~iji je cilj
na{tetiti BiH, donosimo pri~u iz Gornje
Mao~e. Na primjeru ovog sela, koje i
danas u pojedinim krugovima va`i za
navodnu vehabijsku }eliju, mo`e se
prikazati istina o `ivotu ljudi koji na
na{to druga~iji na~in pra kticiraju
islam, ali koji `ive svoj `ivot“, napisao
je 16. januara 2010. novinar Dnevnog
avaza. Nakon {to je jedan ~lan “navodne
vehabijske }elije“ iz Gornje Mao~e napao
Veleposlanstvo SAD-a, vlasnik Dnevnog
avaza Fahrudin Radon~i}, ~iji su
novinari i urednici godinama svaki poku{aj problematiziranja djelovanja vehabijske zajednice u BiH etiketirali kao
“islamofobiju“, me|u prvima je zatra`io da
se utvrdi koji su politi~ki projekti i
vladaju}e grupe omogu}ili uvoz ideologija
koje nisu bile prisutne na ovim prostorima. NOVINARSKE ISTINE I LA@I
Faksimili tekstova koji su u Slobodnoj Bosni i Dnevnom avazu objavljeni u januaru 2010.
u Bo~inji kod Maglaja), a novac je pristizao
s bankovnih ra~una nekoliko islamskih
organizacija iz Velike Britanije, koje su
odranije financirale vehabijske obitelji u
br~anskim selima Brka i Rahi} (gdje je
Ja{arevi}, tako|er, boravio posljednjih
mjeseci). Jednako se tako zna da su prvi
stanovnici Gornje Mao~e, me|u kojima
ve}ina do rata nije `ivjela u BiH, pripadali
krugu sljedbenika hafiza Muhameda Por~e
iz Be~a: Sabahudin Fiuljanin, Enes
Mukovi} i Alsad Durovi} (sva trojica su
bili crnogorski dr`avljani “na privremenom
radu u Austriji). No, kako vehabije koje su
u Gornju Mao~u uvezene iz Austrije nisu
imale vjerske naobrazbe (uglavnom su to
bile osobe sklone kriminalu koje su se
kasnije okrenule vehabizmu), za njihovog
je duhovnog vo|u izabran N usret
Imamovi}, do tada posve nepoznat imam iz
okolice Kalesije, koji }e se u narednim
godina okru`iti brojnim pristalicama iz
Srbije, Crne Gore i sa Kosova. Koriste}i
blagonaklonost lokalnih politi~kih vlasti i
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Suzana:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:33
Page 19
NAPAD NA AMERI^KU AMBASADU U BiH
PORUKA HAJRUDINA RIBI]A, ZAMJENIKA NUSRETA IMAMOVI]A
“Ovo je samo prva epizoda,
nastavci slijede“?!
Premda je nakon napada na ameri~ko
Veleposlanstvo u Sarajevu na You Tubeu
objavljen snimak govora Nusreta Imamovi}a koji je izjavio da za Ja{arevi}ev
postupak “nema opravdanja ni pred
Allahom, ni pred ljudima“, nema dvojbe
da je navodnom osudom svojih sljedbenika duhovni vo|a selefija iz Gornje
Mao~e samo poku{ao da skine svaku
odgovornost sa sebe. Dok se, naime,
Imamovi} javno ogra|ivao od Ja{arevi}a,
njegov neformalni zamjenik u Gornjoj
Mao~i Hajrudin Ribi} je na tajnom sijelu,
daleko od kamera, poru~io da je to
“samo prva epizoda i da nastavci
slijede“?! Istodobno je Elvir Muratovi},
jedan od selefijskih lidera u Sarajevu,
poznatiji po borbenom nadimku Hamza,
na dru`enju organiziranom nakon Ja{arevi}evog napada, obja{njavao svojim
vjerskim istomi{ljenicima kako “ne vjernici moraju znati da nikada ne}e
imati mira dok se god bore protiv
muslimana“. MEDIJSKA
MEDIJSKA
KONTRAOFANZIVA
KONTRAOFANZIVA
Dok
Dok vehabijski
vehabijski vo|a
vo|a
Nusret
Nusret Imamovi}
Imamovi}
javno
javno osu|uje
osu|uje
teroristi~ki
teroristi~ki napad,
napad,
njegov
njegov zamjenik
zamjenik
Hajrudin
Hajrudin Ribi}
Ribi}
najavljuje
najavljuje nove
nove
akcije
akcije
JATA^KA MRE@A
Munib Ahmetspahi} je iz Gornje Mao~e u Sarajevo dovezao Mevlida Ja{arevi}a
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
potpunu nemo} policijskih struktura da
“odmetnute seljane“ stave pod svoju
kontrolu, vehabije pod vodstvom radikalnog Imamovi}a uspjele su da Gornju
Mao~u proglase eksteritorijalnom zonom, u
kojoj su `ivot uredili prema strogim
{erijatskim pravilima. Brojni incidenti, od
napada na policijske patrole, {umare, lovce,
pa ~ak i radnike Elektrodistribucije koji su
proteklih godina poku{ali u}i u to selo,
lokalna je policija, dakako, bri`ljivo
skrivala.
Onda su u no}i izme|u 1. i 2. februara
2010., po nalogu Tu`iteljstva BiH, blizu
600 pripadnika svih policijskih agencija,
upali u tridesetak ku}a u Gornjoj Mao~i, i
uhapsili Nusreta Imamovi}a, Safeta
Bar~i}a, Hajrudina Ribi}a, Edisa Bosni}a,
Senada Mid`i}a, D`evada Hod`i}a,
Merseda Čeki}a i Adnana Rustemija.
Prvaci vehabijske zajednice iz Gornje
Bo~inje su pod sumnjom za udru`ivanje u
zlo~ina~ku organizaciju s ciljem upotrebe
fizi~ke sile i poku{aja promjene ustavnog
poretka u BiH, te zbog izazivanja
nacionalne i vjerske mr`nje i spre~avanja
povratka izbjeglica nakon hap{enja sprovedeni u pritvor, ali su u me|uvremu
pu{teni na slobodu.
MAO^A, PONOVO
Iako je policijska akcija u Gornjoj
Mao~i kasnije bila meta ~estih kritika, iz
vjerskih i politi~kih krugova, nakon
“demonstracije sile“ to je izolirano selo
napustilo na desetke vehabija iz susjednih
dr`ava, koji su u BiH slobodno boravili,
premda nisu imali nikakvih dozvola. No,
poslije osloba|anja njihovih doma}ina,
protiv kojih ni do danas nije podignuta
optu`nica, u Imamovi}evu su se selefijsku
komunu ponovno vratili stari znanci, me|u
kojima i Mevlid Ja{arevi} i nastavili `ivot
po starom.
Sve do subote, 29. oktobra, kada su
Gornju Mao~u, istina s danom zaka{njenja,
ponovno pretresli pripadnici SIPA-e, u
potrazi za Ja{arevi}evim jatacima - Dinom
Pe~enkovi}em i Munibom Ahmetspahi}em, koji su Ja{arevi}a dovezli u
Sarajevo. Pe~enkovi}u i Ahmetspahi}u se
trenutno nalaze u pritvoru Suda BiH.
Istraga tek treba otkriti jesu li oni bili i
jedini pomaga~i sumanutog teroriste iz
Novog Pazara, koji je o~evidno naumio da
28. oktobra okon~a kao {ehid, ispred zgrade
ameri~kog Veleposlanstva u Sarajevu, te da
li se iza Ja{arevi}evog napada kriju mogu}i
nalogodavci. Porazno je, me|utim, da
Tu`iteljstvo BiH, barem za sada, na
raspolaganju ima samo obavje{tajne
podatke OSA-e (~iji su se agenti, kako
stvari stoje, jedini ozbiljno i sistemati~no
bavili vehabijama), dok su sve ostale
policijske agencije potpuno zakazale. 19
Zukorlic:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
23:07
Page 20
VEHABIZAM U SAND@AKU
Slobodna Bosna u Novom Pazaru saznaje da su vođe vehabija u Sandžaku imami i
vjeroučitelji bliski reisu IZ-a Srbije Ademu Zilikiću, koji su u svojim redovima
okupili kriminalce umiješane u rasturanje droge, prodaju bijelog roblja i mladiće
iz siromašnih porodica kojima lako manipulišu
VO\E VEHABIJA U SAND@AKU SU
SARADNICI TAJNE SLU@BE IZ
BEOGRADA PO ^IJIM INSTRUKCIJAMA
IZAZIVAJU INCIDENTE
Foto: Milutin Stoj~evi}
ULOGA
ULOGA VEHABIJA
VEHABIJA
U
U NEREDIMA
NEREDIMA
Nakon
Nakon Ja{arevi}evog
Ja{arevi}evog
napada
napada na
na Ambasadu
Ambasadu SAD-a
SAD-a
uu Sarajevu,
Sarajevu, FBI
FBI istra`uje
istra`uje
djelovanje
djelovanje vehabija
vehabija uu
Novom
Novom Pazaru
Pazaru
Vehabije u Novom Pazaru imaju svoje nevladine
organizacije, firme i edukativne centre za ~ije postojanje
srbijanske vlasti znaju i odobravaju ih
20
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Zukorlic:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
23:07
Page 21
KO KONTROLI[E VEHABIJE U NOVOM PAZARU
Foto: Mario Ili~i}
Pi{e: MIRHA DEDI]
N
akon pucanja Sand`aklije Mevlida Ja{arevi}a po Ambasadi SAD-a
aktuelizovano je niz pitanja kako su zapravo u Novom Pazaru
organizovane vehabije, koliko su
brojni, ko im je vo|a, te kako se finansiraju?
Vehabije u Sand`aku imaju svoja
upori{ta u Novom Pazaru, Sjenici i Priboju.
Molitve su obavljali u d`amijama u centru
grada sve do sredine 2007. godine kada su
poku{ali da glavnu gradsku Arap d`amiju
otmu od Islamske zajednice i da je stave
pod svoju kontrolu. U tom incidentu
ranjena su tri imama, na koje su pucale
vehabije sa ciljem da ih upla{e i otjeraju iz
d`amije.
ZOLJOM U MUFTIJU
Iz iste d`amije, nekoliko mjeseci ranije,
krenuli su da likvidiraju glavnog muftiju
IZ-a u Srbiji Muamera Zukorli}a, sre}om
bezuspje{no. Srbijanska policija }e
nekoliko mjeseci kasnije izvesti opse`nu
akciju na planini Ninaja kod Tutina i selu
Trnava kod Novog Pazara i uhapsiti
dvadesetak vehabija. Ispostavi}e se da je
ista grupa pripremala teroristi~ke napade na
Ambasadu SAD-a u Beogradu, Narodno
pozori{te i robnu ku}u Beogra|anka.
Prilikom njihovog hap{enja u pe}inama i
vojnom kampu prona|ena je velika koli~ina
oru`ja, eksploziva, municije, ru~nih baca~a,
bombi, vojne opreme i sanitetskog
materijala. Istraga je pokazala da je grupa
vehabija koju je predvodio Senad Ramovi}
bila dovoljno osposobljena i naoru`ana da
pod svoju kontrolu stavi podru~je oko
Novog Pazara. Ismail Prenti} je tada uspio
da pobjegne policiji, ali je ubijen mjesec
dana kasnije kada je pucao na policiju, koja
je opkolila ku}u u kojoj se krio sa jo{
dvojicom vehabija.
Muftiju Zukorli}a vehabije su
namjeravale likvidirati 3. marta 2007.
godine nakon njegovog izlaska iz sportske
hale u Novom Pazaru gdje je redovno igrao
fudbal. Plan je bio da Senad Ramovi}, vo|a
grupe, i Adnan Hot i Fuad Hod`i} u
trenutku kada muftija sjedne u d`ip to
vozilo ga|aju zoljom. Me|utim, napad je
propao zbog prisustva policije. Razlog
zbog kojeg je trebao biti ubijen, Zukorli} je
vidio u slabljenju Islamske zajednice na
~ijem se ~elu nalazio. Zukorli} je smatrao
da je namjera bila da se izazovu tenzije i
napravi haos kako bi se u javnosti stvorio
utisak da Islamska zajednica u Srbiji nije
sposobna da vodi muslimane u Sand`aku.
Dva mjeseca ranije Islamska zajednica
Srbije osnovala je svoj Rijaset na ~elu sa
reisom Ademom Zilki}em u Beogradu.
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
META
META NAPADA
NAPADA VEHABIJA
VEHABIJA
Grupa
Grupa vehabija
vehabija iz
iz Sand`aka
Sand`aka je
je
prije
prije ~etiri
~etiri ii po
po godine
godine poku{ala
poku{ala
likvidirati
likvidirati glavnog
glavnog muftiju
muftiju
Muamera
Muamera Zukorli}a
Zukorli}a uu
centru
centru Novog
Novog Pazara
Pazara
SKLONOST NASILJU:
“Postoji nepisano pravilo
po kojem nema velikog
kriminala a da u njega
nije umiješana država ili
policija. Država koristi
vehabije kako bi oslabila
Islamsku zajednicu i to im
uspijeva zahvaljujući
njihovom sektaškom
mentalitetu i sklonosti
ka nasilju”
Tada{nji predsjednik op{tine Novi Pazar
Sulejman Ugljanin doprinio je tenzijama
izjavljuju}i da Me{ihat na ~ijem se ~elu
nalazio glavni muftija Zukorli} vi{e ne
postoji. Nakon toga uslijedila je serije
incidenata koja su izazvale vehabije u
centru grada. Jedan od njih je bio
prekidanje koncerta grupe Balkanika, uz
uni{tavanje njihove opreme, uz obrazlo`enja da ih je preglasna muzika ometala
tokom klanjanja, zatim masovno bacanje
tespiha u rijeku Ra{ku.
Izvori iz Me{ihata za na{ list tvrde da je
grupa vehabija otimanjem d`amija tada
htjela da poka`e da IZ sa sjedi{tem u
Novom Pazaru ne funkcioni{e, odnosno da
nema kontrolu nad svim d`amijama u gradu
i da je atentat na Zukorli}a organizovan
kako bi se sprije~io objediniteljski sabor
izme|u dvije Islamske zajednice koje je 21
Zukorlic:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
23:08
Page 22
VEHABIZAM U SAND@AKU
Foto: Milutin Stoj~evi}
Zukorli} najavio za kraj marta i
legalizovalo osnivanje paralelnog IZ-a u
Beogradu na ~elu sa Zilki}em.
Sredinom 2009. godine 12 novopazarskih vehabija osu|eno je pred Posebnim
odjeljenjem Okru`nog suda za organizovani kriminal u Beogradu na ukupno 42
godine zatvora. Kako je navedeno u
presudi, vehabije su planirale ubistvo
glavnog muftije Islamske zajednice u Srbiji
Muamera Zukorli}a, kao i napade na
policijsku stanicu i d`amiju u Novom
Pazaru. Planirali su napade i {irih razmjera
u Beogradu. Na pojedine ambasade,
Narodno pozori{te, tr`ne centre... Osu|eni
su i zbog formiranja kampa za vojnu i
teroristi~ku obuku na planini Ninaja pored
Novog Pazara. Sudsko vije}e je
konstatovalo da je grupa bila dovoljno
osposobljena i naoru`ana da pod svoju
kontrolu stavi podru~je oko Novog Pazara.
Vo|a grupe Senad Ramovi} zvani Becan
osu|en je na 13 godina zatvora. On je pred
sudom priznao da je bio na ~elu grupe koju
su osnovali 2006. godine, me|utim negirao
je da su planirali teroristi~ke napade.
Oru`je koje su posjedovali, prema
Ramovi}evim rije~ima, “koristili su samo
za odbranu od ljudi muftije Zukorli}a, kada
idu u d`amiju“. Ni jedan od njih se nije
`alio na presudu jer im to, kako su isticali,
“vjera zabranjuje“.
Godinu dana kasnije, krajem jula pro{le
godine, vije}e Posebnog odjeljenja za
organizovani kriminal u Beogradu
potvrdilo je presudu drugoj grupi vehabija
koji su osu|eni ukupno na 27 godina
KO SU VEHABIJE U SAND@AKU
Najradikalnije vehabije u Sand`aku su takozvani tekfirovci, koji su skloni nasilnom ostvarenju
svojih ideja
Imaju i zakupljenu veliku ku}u u kojoj su
organizovana predavanja za djecu. Na
podru~ju Sand`aka djeluju dvije frakcije
vehabija. Umjerenija opcija u kojoj su
intelektualci koji imaju radikalniji pristup
islamu od tradicionalnog, ali su nenasilni.
Druga frakcija okuplja uglavnom mlade sa
asocijalnim pona{anjem, koji su veoma
radikalni i skloni nasilnom ostvarenju
svojih ideja. Ve}ina njih
poti~e iz
VEHABIJE U NVO: Funkcionišu i pod plaštom nevladinih
organizacija koje su u Srbiji regularno registrovane i čije
postojanje su srbijanske vlasti tolerišu. Najpoznatija
vehabijska nevladina organizacija u Novom Pazaru je
“Svetionik”. Također imaju svoje mektebe i vrtiće
zatvora, optu`enih za zlo~ina~ko udru`ivanje i pripremanje teroristi~kih akcija u
Srbiji, Presuda je tom prilikom potvr|ena
Adisu Muri}u i Bajramu Aslaniju, koji su
osu|eni na kazne zatvora u trajanju od po
osam godina, Ned`adu Buli}u osu|enom
na sedam godina i Enesu Mujanovi}u koga
je Okru`ni sud u Beogradu osudio na ~etiri
godine zatvora.
“TEKFIROVCI”
NAJEKSTREMNIJE
VEHABIJE
Nakon ovih presuda prisustvo vehabija
na ulicama Novog Pazara je manje
uo~ljivo. Molitve i vjerske obrede obavljaju
u iznajmljenim ku}ama, podrumima,
uglavnom na periferiji Novog Pazara.
22
materijalno ugro`enih porodica, a pristupanjem vehabijskom pokretu primaju
svaki mjesec pristojnu nov~anu nadoknadu.
Ve}ina njih je izmanipulisana i zloupotrijebljena. Njihove vo|e, kako tvrdi na{
dobro obavije{teni izvor, po pravilu dolaze
iz zone kriminala, neki su pak bili dileri
narkoticima, oru`jem i bijelim robljem.
Čelnici tih grupa koje se sastoje od
dvadesetak vehabija su saradnici obavje{tajnih slu`bi sa sjedi{tem u Beogradu.
Oni su navigatori, a ostali su izmanipulisani
izvr{ioci koji slijepo vjeruju svom vo|i.
@ene u vehabijski red ulaze udajom,
nakon koje nose hid`abe u crnoj ili braon
boji. Po pravilu, niko od mu{kih ~lanova
mu`evljeve porodice ne mo`e da ih vidi. U
Novom Pazaru postoje privatne firme ~iji
su vlasnici vehabije. Oni zapo{ljavaju
isklju~ivo vehabije.
Na{ izvor iz IZ-a tvrdi da u Novom
Pazaru postoji oko {est grupa vehabija.
Djeluju kao sekta. Zatvoreni su u svoje
med`lise i nisu organizovani u veliku
grupu. Tvr|a struja je sklona nasilju i dr`i
do takozvanog tekfira, {to zna~i utjerivanje
nevjernika u vjeru. Najuticajniji i
najradikalniji me|u njima su “tekfirovci”
koje predvodi vehabija Adem Demirovi}.
Postoje i takozvani “nusretovci” koji su pod
uticajem Nusreta Imamovi}a iz Mao~e.
Za njih je svojstven afganistanskopakistanski sindrom. Potpuno su zatvoreni. U
ku}ama i podrumima formiraju takozvane
kampove, ali predstavljaju da oni slu`e
isklju~ivo za edukaciju. Funkcioni{u i pod
pla{tom nevladinih organizacija koje su u
Srbiji regularno registrovane i ~ije postojanje
su srbijanske vlasti toleri{u. Najpoznatija
vehabijska nevladina organizacija u Novom
Pazaru je “Svetionik”. Tako|er imaju svoje
mektebe i vrti}e.
Na{ dobro upu}eni izvor iz Me{ihata
ka`e kako postoje opravdane sumnje da
akcije vehabija koordiniraju srpske
obavje{tajne slu`be sa sjedi{tem u
Beogradu. Nakon neuspjelog poku{aja
atentata na Zukorli}a vehabije staju uz
Adema Zilki}a, za kojeg njegovi najbli`i
saradnici govore da je dugogodi{nji
saradnik DB-a Srbije. Vehabije iz Sand`aka
na had` odlaze isklju~ivo u organizaciji
IZ-a Srbije na ~ijem je ~elu Zilki}. Zukorli}
je vi{e puta tvrdio da su vehabije devijantna
pojava u dru{tvu, odnosno bolesno tkivo
koje treba lije~iti. Imam Adem Demirovi},
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Zukorlic:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
23:08
Page 23
KO KONTROLI[E VEHABIJE U NOVOM PAZARU
JEDINSTVENA ISLAMSKA ZAJEDNICA SRBIJE
Usaglašene ključne stavke oko
formiranja Islamske zajednice, a
njen prvi čovjek se bira u aprilu
Pregovori oko objedinjavanja Islamske
zajednice, kako na{ list saznaje, u{li su u
zavr{nu fazu i trebali bi biti okon~ani do
Bajrama ili najdalje u narednih sedam
dana. Do tada bi se trebao posti}i dogovor
oko klju~nih i strukturalnih pitanja.
Sjedi{te novoformirane IZ-a bi}e u Novom
Pazaru, a njegov duhovni centar osta}e
Sarajevo. U aprilu slijede}e godine bi}e
ideolog ili {ef te grupe vehabija, ro|eni je
brat Muhameda Demirovi}a, najbli`eg saradnika Adema Zilki}a. Jedan od njihovih
vo|a je i imam Abid Podbi~anin iz
Prijepolja, kojeg je Adem Zilki} predlo`io
za vjerou~itelja a srbijansko ministarstvo
vjera na ~elu sa ministrom Bogoljubom
[ijakovi}em to prihvatilo. Demirovi} i
Podbi~anin su u izuzetno dobrim odnosima
sa hafizom Muhamedom Por~om, jednim
od ~elnika vehabija u Be~u.
Na{ dobro obavije{teni izvor blizak
Me{ihatu IZ-a u Srbiji tvrdi da su svi incidenti
iza koje stoje vehabije u Sand`aku bili
koordinirani iz Beograda, odnosno dr`avne
tajne slu`be BIA. Zbog toga ne isklju~uje
mogu}nost i da je incident koji je u Sarajevu
izazvao Ja{arevi} dirigovan upravo iz
Beograda. Razloga za to ima vi{e, ali
najaktuelniji je formiranje zajedni~ke Islamske
zajednice u Srbiji koju je inicirala Turska.
izabran prvi ~ovjek nove Islamske
zajednice, me|utim jo{ se kriju imena
kandidata. Za sada je poznato da se ne}e
kandidovati muftija Zukorli} i reis Adem
Zilki}. Prvog ~ovjeka IZ-a izabra}e
{esto~lana komisija, koja }e se sastojati
od dva imama iz Turske, dva iz BiH,
jednog iz Pre{evske doline i jednog iz
Sand`aka. Dobro upu}eni izvor u djelovanje
sand`a~kih vehabija tvrdi da je momenat
Ja{arevi}evog napada na Ambasadu SAD-a
u Sarajevu dobro tempiran i dovodi ga u
vezu sa privo|enjem kraju sporazuma o
objedinjenju Islamske zajednice. Isti izvor
tvrdi da zvani~nom Beogradu ne odgovara
jaka Islamska zajednica zbog toga smatra
da je ovaj teroristi~ki ~in naru~en upravo iz
Beograda. Novi Pazar je ovim ~inom
etiketiran kao regrutni centar vehabija, a
Sarajevo kao mjesto terorizma. Nakon
ovog ~ina u svijet su poslate slike mraka i
netolerancije u Novom Pazaru i Sarajevu.
Isti dobro upu}eni izvor navodi da
Vlada Srbije nije mogla odbiti inicijativu
Turske da objedini Islamsku zajednicu
zbog ekonomskih interesa i uticaja Turske
na ovim prostorima, ali da im u su{tini ne
odgovara jaka Islamska zajednica u Srbiji i
jedinstvo vjernika.
Foto: Mario Ili~i}
NOVI PAZAR CENTAR VEHABIJA U SAND@AKU
Zbog izazivanja brojnih incidenata i planiranih teroristi~kih napada, Okru`ni sud za
organizovani kriminal u Beogradu osudio je dvadesetak vehabija iz Novog Pazara na
vi{egodi{nje kazne zatvora
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
Bezbednosna informativna agencija je
prije nekoliko godina iskoristila vehabije u
slabljenju IZ-a na ~elu sa Zukorli}em, a
na{ dobro obavije{teni izvor tvrdi da to
poku{ava i sada u~initi.
“Postoji nepisano pravilo po kojem
nema velikog kriminala a da u njega nije
umije{ana dr`ava ili policija. Dr`ava
koristi vehabije kako bi oslabila Islamsku
zajednicu i to im uspijeva zahvaljuju}i
njihovom sekta{kom mentalitetu i
sklonosti ka nasilju. Nema tu mnogo
pameti, njihovim glavama upravljaju
obavje{tajne slu`be”, tvrdi na{ dobro
obavije{teni izvor.
Jedan od primjera da tajne slu`be
koriste vehabije za svoje potrebe jeste i
poku{aj da se muftija Zukorli} dovede u
vezu sa njima. Naime, kada je Zukorli}
pozvan da svjedo~i protiv vehabije koje su
planirale da ga ubiju, vo|a vehabija Senad
Ramovi}, koji je ina~e bio dugogodi{nji
trgovac bijelim robljem, pitao je muftiju da
li se sje}a kako mu je on bio tjelohranitelj i
kako ga je do zuba naoru`an {titio. Izvor
blizak muftiji Zukorli}u tvrdi da se muftija
nikada ranije nije sreo s njim. Cilj tajnih
slu`bi je, kako tvrdi na{ izvor, bio da se na
su|enju muftija dovede u tijesnu vezu sa
vehabijama i da se poka`e kako je on grupu
vehabija slao u jedno selo pored Novog
Pazara na obuku. Sve je bilo unaprijed
pripremljeno kako bi se Zukorli}
diskreditovao.
U analizi doga|aja neposredno nakon
oru`anog incidenta i hap{enja vehabija u
Sand`aku, Helsin{ki odbor za ljudska prava
objavio je opis konteksta u kome su se
pomenuti incidenti dogodili. Prema toj
analizi, Islamska zajednica kao klju~na
identitetska matrica za bo{nja~ku zajednicu
u Srbiji bila je konstantno na udaru
Beograda i srpskih “slu`bi”, sve sa ciljem da
se temeljno destabilizuje. “To je dovelo do
cepanja Islamske zajednice i stvaranja tenzija unutar bo{nja~ke zajednice, {to se po
potrebi uvijek mo`e iskoristiti za stvaranje
kriznih situacija. Me|utim, dr`ava sada primenjuje druge metode kao {to su kriminalizacija pojedinaca ili vehabija, ali prije
svega kroz konstantno podrivanje Islamske
zajednice kao jedine institucije koju
Bo{njaci imaju, ina~e od klju~nog zna~aja
za njihov identitet”, navedeno je u analizi
Helsin{kog odbora.
Op{irnoj istrazi o vehabijama u Sand`aku pridru`ili su se sredinom nedjelje
predstavnici FBI koji istra`uju okolnosti
teroristi~kog napada u Sarajevu. Oni su u
Beogradu tra`ili kontakt sa vrhom MUP-a
Srbije i uspostavljanje saradnje. Operativci
FBI bi nakon toga trebali otputovati u Novi
Pazar, kako bi prikupili {to vi{e podataka o
pozadini pro{lonedjeljnog napada na
Ambasadu SAD-a u Sarajevu. 23
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
2.11.2011
21:49
Page 4
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
2.11.2011
21:50
Page 6
Skandal:Skandal.qxd
3.11.2011
0:35
Page 26
SKANDAL NEDJELJE
Lagumdžija sazvao vanredni kako bi prolongirao redovni kongres SDP-a
Drugi četverogodišnji mandat na čelu SDP-a Lagumdžiji
ističe početkom 2013. godine, no SDP će novog predsjednika
birati tek 2016. ili 2017. godine
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
D
ok su u opoziciji, politi~ari ne biraju
sredstva kako bi se domogli vlasti a
kad se domognu vlasti, ne biraju
sredstva kako bi se odr`ali na vlasti. Da je
tome tako, svjedo~i i vanredni kongres
SDP-a koji je lider SDP-a Zlatko
Lagumd`ija na brzinu sazvao samo s
jednim ciljem - da bi prolongirao redovni
kongres koji bi po partijskom Statutu
morao sazvati po~etkom 2013. godine,
kada mu ina~e isti~e drugi (posljednji) ~etverogodi{nji mandat na ~elu SDP-a. No,
sazivanje redovnog kongresa SDP-a
pomjereno je za razdoblje nakon op}ih
parlamentarnih izbora u jesen 2014. godine,
{to zna~i da lidersku poziciju u SDP-u
Lagumd`ija ne}e izgubiti 2013. godine,
kako nala`u odredbe va`e}eg partijskog
Statuta, nego koju godinu kasnije, 2016. ili
jo{ bolje 2017. godine. Naravno, ako u
me|uvremenu ne smisli neki novi statutarni
trik.
M
alobrojni delegati vanrednog
kongresa SDP-a, koji su otkrili
skrivenu pozadinu Lagumd`ijinog
manevra, slatko su se smijali kada se {ef
SDP-a za kongresnom govornicom jadao
kako nije uspio na}i nikoga iz strana~kog
vrha da ga odmijeni na strana~kom
prijestolju. Nudio je ~elnu funkciju “Neki,
@eljki i Damiru“ (N
Nerminu Nik{i}u, @eljku
Kom{i}u i Damiru Had`i}u), ali svi su
navodno uglas molili Lagumd`iju da se za
dobrobit Partije i Dr`ave `rtvuje jo{ pet{est godina. Mada nevoljno, Lagumd`ija je
usli{io njihovu molbu.
Lagumd`ijin iznu|eni ostanak na vlasti
“do daljnjeg“ ve}ina delegata vanrednog
kongresa nagradila je freneti~nim
aplauzom.
Manjina se me|utim kiselo smijala
Lagumd`ijinom providnom manevru, no
nekima je briznula krv u obraze kada ih
Vo|a nije spomenuo me|u potencijalnim
kandidatima za strana~ko prijestolje.
Hamdija Lipova~a iz Biha}a i Denis
Be}irovi} iz Tuzle, sasvim izvjesno,
druk~ije bi reagirali nego “Neka, @eljko i
Damir“ da im je Lagumd`ija kojim
slu~ajem ponudio preuzimanje strana~kog
prijestolja. Lagumd`ija je to naravno znao,
26
[TA BI DAO DA SI NA MOM MJESTU
Hamdija Lipova~a bio je vidno razo~aran {to nije bio na listi Lagumd`ijinih nasljednika
pa ih zato nije ni uvrstio na svoj privatni
kadrovski spisak potencijalnih pretendenata
na partijsko prijestolje.
S
li~an manevar, petnaestak godina prije
Lagumd`ije, izveo je Izetbegovi} senior
koji je na pitanje novinara koga vidi na
~elu SDA, naveo tri imena - Bi~ak~i}a,
Silajd`i}a, Oru~evi}a. Nekoliko godina
kasnije, kada se Izetbegovi} zbog bolesti
odlu~io povu}i a strana~ko prijestolje
prepustiti svome sinu Bakiru (Tihi} je izabran
kao prelazno rje{enje!) u vrhu SDA vi{e nije
bilo ni Bi~ak~i}a ni Silajd`i}a ni Oru~evi}a.
Razlika je neznatna: iz vrha SDA
eliminirani su oni koje je Izetbegovi}
spomenuo, dok }e iz vrha SDP-a ispasti oni
koje Lagumd`ija nije spomenuo. SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
2.11.2011
21:51
Page 7
Psyho:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
23:55
Page 28
AMERI^KI PSYCHO DENIS PRCI] (III)
Studenti AMERIČKOG UNIVERZITETA BiH u Tuzli s nevjericom su prije
nekoliko dana čitali pismo predsjednika Univerziteta NEW YORK koji ih
obavještava kako njihove diplome neće biti validne; na pismo iz New Yorka
demonstrativno je odgovorio kontroverzni čelnik Američkog univerziteta u
BiH DENIS PRCIĆ optužujući američke kolege za prevaru
O^AJ STUDENATA AMERI^KOG
UNIVERZITETA BiH
SVE JE
NA[E, NA[E...
Denis Prci}, Amerika
nije rad i znoj...
28
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Psyho:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
23:57
Page 29
(NE)RA[^I[]ENI RA^UNI
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
“Svi studenti i roditelji studenata
Ameri~kog univerziteta BiH (AUBiH)
zabrinuti su i razo~arani. Pla}amo godi{nju
cijenu {kolarine od 5.500 eura da bismo
dobili ameri~ku diplomu, ali situacija se
promijenila, AUBiH je izgubio licencu!
Rektor Univerziteta prof. dr. [efik
Mulabegovi} nema nikakvog kontakta sa
studentima, niti je mogu}e do}i do njega...
Danima smo svi razo~arani i ne znamo {ta
da radimo.” Ovo je uvod u dramati~no
intonirano pismo koje je u redakciju
Slobodne Bosne poslao jedan od studenata
Ameri~kog univerziteta BiH, zabrinut za
svoj novac i mogu}nost nastavka {kolovanja na ovoj visoko{kolskoj instituciji.
POKIDANE VEZE
Zabrinutost studenata, pokaza}e se to
nekoliko dana kasnije, nije bila bez osnova.
Joseph L. Kennedy, predsjednik Dr`avnog
univerziteta New York (State University of
New York SUNY), sa `aljenjem ih je
informirao kako je prekinuta suradnja ove
dvije visoko{kolske institucije. Memorandum o razumijevanju izme|u ova dva
univerziteta istekao je prvog novembra
2011. godine i, kako u svom pismu tvrdi
Kennedy, suradnja ne}e biti produ`ena.
Drugim rje~ima, studenti AUBiH ne}e biti
u mogu}nosti dobiti ameri~ku diplomu.
“SUNY Canton vr{io je procjenu
partnerstva sa AUBiH i smatra trenutne
pismu studentima koji }e tako, ukoliko `ele
ameri~ku diplomu, novac morati uplatiti na
ra~un njujor{kog univerziteta. Ta~nije,
svaki student Ameri~kog univerziteta BiH
koji `eli kompletirati studije i dobiti
ameri~ku diplomu morat }e uplatiti 1791
dolar po semestralnom kursu. “Ovim
pismom informi{emo studente AUBiH da,
ukoliko `ele kompletirati studije i dobiti
“BAČENE” PARE: “Svi studenti i roditelji studenata
Američkog univerziteta BiH (AUBiH) zabrinuti su i
razočarani. Plaćamo godišnju cijenu školarine od 5.500
eura da bismo dobili američku diplomu, ali situacija se
promijenila”
okolnosti vrijedne `aljenja. Ove okolnosti,
pak, nisu na{a krivica niti smo mi
odgovorni za njih i ostavljeni smo bez
alternative osim prekida ovog partnerstva.
Koliko nam je poznato, vi ste ve} platili
ovaj semestar AUBiH za program SUNY
Canton. Ipak, mi nismo dobili te uplate”,
stoji, izme|u ostalog, u Kennedyjevom
SUNY Canton diplomu, nudimo im
mogu}nost da odmah upi{u na{ online
kurs”, obavje{tava ih dalje Kennedy,
nabrajaju}i osobe i kontakte koji stoje na
raspolaganju raspame}enim studentima
AUBiH. Tako|e, u pismu je navedeno da
studenti koji zavr{e {kolovanja online dobit
}e SUNY Canton diplomu koja }e biti E-MAIL
PREPISKA
Studenti AUBiH ne znaju
kome da vjerujupredsjedniku dr`avnog
Univerziteta New York ili
Denisu Prci}u
“Pla}amo deset hiljada maraka {kolarine za ameri~ku
diplomu, a AUBiH je izgubio licencu!“
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
29
Psyho:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
23:57
Page 30
AMERI^KI PSYCHO DENIS PRCI] (III)
TEORIJA ZAVJERE
Prcić tvrdi da je (zlo)namjerne
kritike i laži protiv njega montirao Jasmin Imamović
NI
NI KRIV,
KRIV,
NI
NI DU@AN
DU@AN
Na~elik
Na~elik Op}ine
Op}ine
Tuzla
Tuzla Jasmin
Jasmin
Imamovi}
Imamovi} “inspirator”
“inspirator”
kampanje
kampanje protiv
protiv
Denisa
Denisa Prci}a
Prci}a ii AUBiH
AUBiH
potpuno validna, legalna i priznata u SAD-u.
“Priznavanje va{ih SUNY Canton diploma
od strane lokalnih vlasti u va{oj zemlji bit }e
va{a odgovornost”, nagla{ava Kennedy.
AMERI^KI CERTIFIKAT
Studenti su Ameri~ki univerzitet BiH
birali zbog mogu}nosti istovremenog
dobijanja diploma i na njujor{kom
univerzitetu. Svi koji su upisali redovan
Po prirodi skroman,
predsjednik Upravnog odbora
AUBiH Denis Prci} je preko
svog advokata Faika Muhi}a
podnio tu`bu protiv Slobodne
Bosne tra`e}i ni manje ni vi{e
nego 205 hiljada KM. Kao
razlog za tako veliki od{tetni
zahtjev Prci} je naveo da se
na njegov Univerzitet, zbog
negativnog publiciteta, upisalo
pet studenta manje. Nakon
toga na{ magazin objavio je i
e-mail poruke koje su sa
studentima AUBiH razmjenili
biv{i profesor Richard
Demarchi i Denis Prci},
nakon ~ega je slijedila jo{
jedna Prci}eva tu`ba u iznosu
studij na AUBiH imali su isti status na
SUNY-ju i zbog toga su mnogi studenti
odlu~ili izdvojiti oko pet i po hiljada eura,
koliko ko{ta jednogodi{nje {kolovanja na
AUBiH, kako bi stekli diplome. Me|utim,
nakon prekida suradnje izme|u New Yorka
i Tuzle, o~igledno }e se morati mijenjati i
navodi sa slu`bene internetske stranice
AUBiH koja, kako sada stvari stoje,
studentima nudi “la`na” obe}anja.
AMERI^KI
UNIVERZITET BiH
Izgubili su ameri~ku, a
dobili akreditaciju
Republike Turske
30
od pet hiljada KM. Kriti~ke
tekstove koji su objavljivani u
medijima Prci} je neosnovano
pripisivao na~elniku Tuzle
Jasminu Imamovi}u, koji je
navodno poveo kampanju
protiv njega jer mu je
“pobrkao talove i planove o
dodjeli neizgra|enog
gra|evinskog zemlji{ta na
Trgu slobode”. Za
pretpostaviti je da }e Denis
Prci} nakon objavljivanja ovog
taksta tra`iti sudsku
satisfakciju, samo ostaje
pitanje kako se predsjednik
Kennedy uklju~io u kampanju
koju protiv Prci}a vodi
Imamovi}!? Nije trebalo ~ekati dugo na odgovor
Denisa Prci}a, ~elnika Ameri~kog univerziteta BiH. U svom je pismu studentima
Prci} te{ko optu`io Kennedyja i njegove
njujor{ke suradnike kako, uzimaju}i novac
od studenata i roditelja, `ele rije{iti vlastite
finansijske probleme. Prci} tvrdi kako, za
razliku od njegovog univerziteta, njujor{ki
grca u problemima i na sve na~ine poku{ava
na}i izlaz iz krize. “SUNY Canton iz godine
u godinu za pet do deset procenata pove}ava
{kolarinu za studente AUBiH koju AUBiH
pla}a ne prebacuju}i tro{kove na studente i
roditelje”, navodi Prci} tvrde}i da SUNY
Canton tra`i da se cijena {kolovanja sa
trenutnih 600 po predmetu podigne na 1791
dolar uz pla}anje dodatnih tro{kova. Prema
njegovim rije~ima, ovakva je cijena
neprihvatljiva za studente AUBiH, {to je,
navodno, i osnovni razlog prekida suradnje
ove dvije visoko{kolske institucije. Prci},
pak, nije komentirao Kennedyjevu tvrdnju
kako SUNY uop}e nije dobio uplatu AUBiH
za studente koji poha|aju teku}i {kolski
semestar. “AUBiH ima ugovor sa SUNY
Cantonom po kojem svi upisani moraju
zavr{iti upisani program sa AUBiH i SUNY
Canton diplomom”, tvrdi Prci}, {to se opet ne
podudara sa upozorenjem predsjednika
Kennedyja upu}enog studentima AUBiH. Na
studentima AUBiH i njihovim roditeljima je
da procijene kome }e vjerovati, predsjednik
Dr`avnog Univerziteta New York Josephu L.
Kennedyju ili Denisu Prci}u, koji tvrdi da je
njegov AUBiH u procesu dobijanja
samostalne akreditacije u SAD-u. SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
2.11.2011
21:53
Page 10
Pekaric:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:33
Page 32
SVE JE MOJE TVOJE
Osnivač i generalni sekretar Saveza dobrotvornih društava Merhamet BiH
Osman Pekarić, u nastavku priče o nesuglasicama između njegove organizacije i
Muslimanskog dobrotvornog društva Merhamet Sarajevo, tvrdi da je glavna
osovina kriminala u ovoj organizaciji njen predsjednik Hajrudin Šahić; Ustavni
sud BiH odlučio u korist SDD Merhamet BiH
VI[EMILIONSKI
HUMANITARNI KRIMINAL
Foto: Milutin Stoj~evi}
GODINE
GODINE 2003.
2003.
FINANSIJSKA
FINANSIJSKA
POLICIJA
POLICIJA U[LA
U[LA
U
U MERHAMET
MERHAMET
Otkriveno
Otkriveno
netransparentno
netransparentno
tro{enje
tro{enje novca
novca ii
propast
propast 13
13 firmi
firmi koje
koje
je
je osnovao
osnovao Merhamet
Merhamet
Osim po kriminalnim radnjama, [ahi} je poznat i po
nepotizmu jer je na mjesto generalnog sekretara
Merhameta doveo svog sestri}a Sidika A`dahi}a
32
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Pekaric:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:33
Page 33
“MERHAMET” PROTIV “MERHAMETA”
Pi{e: ISMAR [MIGALOVI]
O
SPORTSKI HUMANITARIZAM
sniva~ i generalni sekretar Saveza dobrotvornih dru{tava
(SDD) Merhamet BiH Osman
Pekari}, u nastavku pri~e o
nesuglasicama izme|u njegove
organizacije i Muslimanskog dobrotvornog
dru{tva Merhamet Sarajevo, tvrdi za
Slobodnu Bosnu da nije ta~no kako je on
iznajmio 15 kamiona [ekibu Nuki}u iz
@ivinica, ~ime je sarajevski Merhamet
o{te}en za vi{e od 450.000 KM, ve} da je to
u~inio tada{nji predsjednik Edah Be}irbegovi} uz saglasnost USAID-a koji je
finansirao nabavku tih vozila.
FK Ðerzelezu 16.000 KM za
kupovinu igrača
Predsjednik Skup{tine SDD Merhamet
BiH Fikret Draganovi} ka`e da je [ahi}
1997. godine iz Merhametovog bud`eta
Fudbalskom klubu \erzlez pozajmio 16.000
KM za kupovinu igra~a, te da je Finansijska
policija 2005. utvrdila da je taj dug otpisan
uz obrazlo`enje da taj klub vi{e ne postoji.
“Zna~i, policija je konstatirala da
je [ahi} prekr{io ovlasti, da je
GDJE SU KAMIONI
“Vozila su bila pod hipotekom i nije ih
mogao dati Merhamet, ve} samo uz
saglasnost jedne i druge strane, {to je i
u~injeno. Postoji pisana saglasnost tada{njeg predstavnika USAID-a i Be}irbegovi}a u kojoj se vidi da je vozila dao
sam Be}irbegovi}, a ne ja“, nagla{ava
Pekari}.
Prema njegovim rije~ima, Nuki} je
prestao pla}ati iznajmljivanje kamiona
nakon ~ega su protiv njega pokrenute tu`be.
“Postoje dvije pravosna`ne presude,
Osnovnog suda u @ivinicama i Op}inskog
suda Sarajevo, kojim se Nuki} obavezuje
da isplati zakupnine. Presude nisu
provedene u cijelosti, odnosno nije namiren
sav novac i za to je kriv sada{nji
predsjednik MDD Merhamet Hajrudin
[ahi} i njegovo rukovodstvo Merhameta.
Umjesto toga, oni di`u optu`nicu u
Kantonalnom sudu Sarajevo protiv mene.
Ako ve} postoje pravosna`ne presude,
nema potrebe da se vodi bilo kakav spor.
Kada je ve} rije~ o kamionima, ja pitam
[ahi}a gdje su tri kamiona koje je on
iznajmio sarajevskom Klasu. Kamiona
nema i niko ne zna gdje su. Osim po
kriminalu, [ahi} je poznat i po nepotizmu
jer je na mjesto generalnog sekretara
Merhameta doveo Sidika A`dahi}a, svog
sestri}a“, tvrdi Pekari}.
Za{to je Pekari} smijenjen s mjesta
direktora sarajevskog Merhameta? Pravi
razlog za njegovu smjenu zapravo su
njegovi mnogobrojni zahtjevi upu}eni
Nadzornom odboru da se kona~no izvr{i
kontrola poslovanja kako svih op}inskih
odbora, tako i same Centrale Merhameta u
Sarajevu.
“Izbacili su me i zato {to sam 2003.
godine u Merhamet uveo finansijsku
policiju koja je tamo prona{la pregr{t
nezakonitosti. [ahi} i Be}irbegovi} su se
pla{ili policije jer su u pet godina uni{tili 13
Merhametovih firmi. Sve la`i koje oni meni
montiraju su osveta. Sve ~ine da me
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
OSMAN PEKARIĆ:
“Postoje dvije
pravosnažne presude,
Osnovnog suda u Živinicama i Općinskog suda
Sarajevo, kojim se Nukić
obavezuje da isplati
zakupnine. Presude nisu
provedene u cijelosti,
odnosno nije namiren sav
novac i za to je kriv
sadašnji predsjednik MDD
Merhamet Hajrudin Šahić“
trebao nekoga tu`iti za propala
sredstva, ali to [ahi} nije u~inio.
Kome je dao taj novac, njega je
morao i tu`iti. On je jednostavno
prekr{io zakonske ovlasti i otpisao
ta sredstva. Zna~i, on bi trebao
obe{tetiti Merhamet i svojim parama
namiriti tu organizaciju“, smatra
Draganovi}. donijeti pravosna`nu odluku o mom
povratku. Ja }u se tamo vratiti jer sam
nepravedno izba~en“, tvrdi Pekari}.
Na pitanje {ta je Finansijska policija
prona{la, Pekari} ka`e da je tu niz
nezakonitosti, od netransparentnog tro{enja
novca, do propasti 13 firmi koje je osnovao
Merhamet.
“Prvo je propala trgova~ka firma
Bosmer. Merhamet je u ovu firmu ulo`io
blizu pola miliona KM, a umjesto zarade i
finansiranja humanitarnih projekata Bosmer je propao ostavljaju}i za sobom
ogromna dugovanja. Ali zato su biv{i
direktori Bosmera, prvo Enes Sadovi}, a
zatim i Be}ir \akovi}, otvorili svoje
privatne i prili~no uspje{ne firme. Projekt
Kozmer - Bugojno ko{tao je Merhamet
preko 400.000 KM i s tim novcem trebale
su se osnovati farme koza i ovaca. Danas u
Bugojnu nema ni koza ni ovaca“, ka`e
Pekari}.
Pitanje odgovornosti nikada nije
stavljeno na dnevni red, uostalom kao i u
slu~aju otvaranja firme Sarpak u koju je
Merhamet ulo`io vi{e od 100.000 KM, a
koja vi{e ne postoji. Veliki novac Merhamet
je ulo`io i u BMP, fabriku za proizvodnju
betonskog crijepa u Bla`uju u kojoj je
[ahi} zaposlio svog brata. Za otvaranje
fabrike i pokretanje proizvodnje Merhamet
je zalo`io skoro svu imovinu kako bi
osigurao milion dolara kredita dobijenog od
USAID-a. Danas firma ne radi jer je [ahi},
navodno, prodavao crijep i uzimao novac
ne vode}i nikakvu poslovnu evidenciju i ne
pla}aju}i obaveze dr`avi {to je dovelo
do propasti firme i novog zadu`enja
Merhameta.
NAFTNI KARTEL
u{utkaju, ali ja ne}u {utjeti dok ovo ne
dovedem do kraja. U aprilu ove godine
Op}inski sud Sarajevo donio je presudu
kojom me vra}a na posao u Merhamet.
Presuda nije pravosna`na, jer se [ahi}
`alio. Do kraja godine Sud bi trebao
“Merhamet je u{ao i u poslove sa
naftom pa je sa 874.000 KM finansirao
izgradnju pumpe Oilmer u Hrasnici {to je
ura|eno bez saglasnosti komisije za
investicije na ~ijem ~elu je bio Nijaz
Ko{utovi}. On se suprotstavio ovoj 33
Pekaric:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:34
Page 34
SVE JE MOJE TVOJE
investiciji zbog ~ega je smijenjen. Pumpa je
propala a za to je najve}i krivac
Abdulkerim Fazli}. Dok je bilo besplatne
nafte koju je Merhamet dobivao i uvozio
bez pla}anja da`bina, pumpa je besprijekorno funkcionisala“, nagla{ava
Pekari}.
[ahi} je biv{i predsjednika Op}inskog
odbora Merhameta u Brezi, predsjednik
Regionalnog odbora Zeni~ko-dobojskog
kantona, predsjednik Koordinacionog
odbora za pomo} povratnicima u RS.
“[ahi} treba odgovoriti {ta je s 160.000
KM koje je kao predsjednik Op}inskog
odbora Merhameta u Brezi 1995. godine
dobio za pokretanje farme pili}a i kuni}a. Ne
zna se gdje je zavr{io novac. Glavni odbor
zatra`io je da se izvr{i kontrola utro{ka
donacije upu}ene [ahi}u. Formirana je
komisija, ali su u kontrolu poslani ljudi
ispred Upravnog odbora koji su konstatovali
da je sve u redu“, ka`e Pekari}.
Prema njegovim rije~ima, kao ~lan
delegacije, 2002. godine i{ao je sa [ahi}em
ISPU[IMO LULU MIRA
Mir, mir, mir, niko nije kriv
Draganovi} ka`e da ve} ~etiri godine
nude [ahi}u da sjednu i da se dogovore,
da ka`u da ove gluposti trebaju prestati.
“Ako ima iko pametan tamo, onda
treba prihvatiti na{u ponudu i sjesti s
nama. Pa, ne}emo mi nikakav dr`avni
udar ovdje. Ne}emo mi ni{ta naopako.
Samo da ovu organizaciju ustrojimo
kako odgovara narodu. Ne jednoj
manjini koja na raspolaganju ima 15
miliona KM godi{nje i tro{i ih.
Predsjednik Merhameta Sarajevo ima
pla}u od 4.300 KM, a direktori
regionalnih odbora 1.800 KM. Hiljadu
kasa imaju {irom BiH, po raznoraznim
ustanovama, marketima, bankama koje
su pune novca. Ne mo`emo lagati sami
Predsjednik
Predsjednik
Merhameta
Merhameta
Hajrudin
Hajrudin [ahi}
[ahi}
u Njema~ku na sastanak s delegacijama
Merhameta iz [vedske i Njema~ke, ali nije
mogao prisustvovati sastanku jer ga [ahi}
isklju~io.
“Nakon toga, kad su predstavnici iz
[vedske uvidjeli ko je [ahi}, prestali su
sara|ivati sa sarajevskim Merhametom.
Isto su u~inili i predstavnici Njema~ke.
34
Za{to nema saradnje s tim Merhametima?
Vidjeli ljudi s kim imaju posla i da je tamo
kriminal. Za{to tu`ila{tvo i sud {ute, ne
pokre}u istrage kad se zna koji su ljudi
po~inili kriminal? Tu su i Faruk
Hasanbegovi}, Be}ir \akovi} i Enes
Sadovi}. Amira Sadovi} radi u Kantonalnom sudu u Sarajevu i ona je Enesova
Foto: Milutin Stoj~evi}
POD
POD
KONTROLOM
KONTROLOM
DR@I
DR@I UPRAVNO
UPRAVNO
ODBOR
ODBOR
sebe i govoriti kako Merhamet nema
para. Kako se te kase prazne? Ko ih
prazni? ^ijim zapisnikom“, pita Draganovi}.
On ka`e da je Muhamed Filipovi}
Merhametu napisao jednu bro{uricu, koja
je vi{e biografija o [ahi}u i Be}irbegovi}u
nego o radu Merhameta, i naplatio to
70.000 KM. Osim toga, ka`e Draganovi},
Filipovi} je izabran za ~lana Upravnog
odbora Merhameta.
“Mi njemu ne sporimo da on kao
gra|anin nema na to pravo. Ali zar
Filipovi} nema mjesta u nekoj
zna~ajnijoj ustanovi, a ne u jednom UO
neke humanitarne organizacije“, isti~e
Draganovi}. supruga. Ona ~uva ovaj kriminal“, tvrdi
Pekari}.
Na na{e pitanje da li je istina da
je Ministarstvo pravde BiH ukinulo
registraciju SDD Merhamet BiH, da je ova
organizacija izbrisana iz Registra poslovnih
subjekata i da im je zabranjena upotreba
pe~ata i naziva Merhamet, Pekari} ka`e da
je to istina, ali i da je Ustavni sud BiH u
maju ove godine donio odluku da SDD
Merhamet BiH mo`e koristiti ime i pe~at.
“To je konstatirao Ustavni sud BiH i
ova presuda je obavezuju}a i izvr{uju}a.
Nema vi{e su|enja. To [ahi} ne spominje.
Shodno tome, prije tri mjeseca podnijeli
smo zahtjev i za ponovni upis u Registar i
sada ~ekamo da nam Ustavni sud i to vrati.
To bi se trebalo desiti uskoro. Ja u osnovi
odbacujem sve optu`be koje do|u iz MDD
Merhamet Sarajevo. Osim toga, pozivam ih
na javno su~eljavanje, pa da vidimo ko je u
pravu. Naravno, oni tako ne{to sebi ne
smiju dopustiti, ve} stalno obmanjuju
javnost i medije. Za{to se nisu pojavili u
dr`avnom Parlamentu, da svoj kriminal
objasne Antikorupcionoj komisiji? Dobili
su poziv, ali se nisu pojavili, jer znaju da ga
ne mogu odbraniti“, isti~e biv{i direktor
MDD Merhamet Sarajevo. SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
2.11.2011
21:53
Page 11
KANTON SARAJEVO
SVIM MUSLIMANIMA
UPU]UJEMO ISKRENE ^ESTITKE ZA
NASTUPAJU]E DANE KURBAN BAJRAMA SA
@ELJOM DA BUDU ISPUNJENI RADO[]U,
SRE]OM I BLAGOSTANJEM
BAJRAM [ERIF MUBAREK OLSUN
KANTON SARAJEVO
Svim vjernicima islamske vjeroispovijesti
Bajram [erif
Mubarek Olsun
Op}ina Stari Grad
Sarajevo!
Denis Kuljis:TEKST osnova.qxd
3.11.2011
0:42
Page 36
JO[ HRVATSKA NI PROPALA
Susjednu državu, Republiku Hrvatsku dakle, potresaju skandali uglavnom
vezani za njihovu najmasovniju političku partiju - HDZ; naš saradnik, ekskluzivno
iz Zagreba, piše o hapšenju bivšeg ministra unutarnjih poslova ove države
JOSIPA BOLJKOVCA, koje je režirao sadašnji ministar unutarnjih poslova u
komšiluku TOMISLAV KARAMARKO
KARAMARKOV
ANTIKOMUNISTI^KI
D@IHAD
nakanom da se uni{ti neprijateljska vlast i
“klasni neprijatelj”.
“PRIRODNI VO\A” HRVATSKE DESNICE
Pi{e: DENIS KULJI[ (Zagreb)
U
utorak, 2. novembra, policajci
pod fantomkama okru`ili su ku}u
Josipa Boljkovca, devedesetogodi{njeg zaslu`nog penzionera u
nekoliko biv{ih re`ima, pa ga
uhapsili i sproveli u Zagreb. Tu ~estitu
starinu sumnji~e za mnogobrojne
likvidacije civila u Dugoj Resi, gdje je
1945. bio {ef Ozne. Da je Ozna, jo{ od
po~etka ~etrdesetih, provodila likvidacije
“narodnih neprijatelja”, nema nikakve
sumnje - to joj je i bila osnovna namjena,
kao opri~nini Titove revolucionarne
avangarde. Pripadnike kvislin{kih formacija strijeljalo se bez suda ili poslije
su|enja, usta{e manje-vi{e beziznimno,
osim ako je bilo rije~i o maloljetnicima
(tako se izvukao otac Ive Sanadera), a
druge selektivno, ali uvijek s jasnom
36
Za{to je policija uhapsila Boljkovca
mjesec dana prije izbora? To je pothvat
ministra unutra{njih poslova magistra
Tomislava Karamarka, hrvatskog Krcuna
Penezi}a, fanatika s diplomom stru~njaka
za latinisti~ku paleografiju, od kojega
danas mnogi o~ekuju da, poslije neminovnog poraza vladaju}e stranke na
izborima, preuzme vlast u HDZ-u. Progon
osumnji~enih za ubojstva po~injena 1945.
on je najavio jo{ ljetos na jednoj tribini na
kojoj je sudjelovao i jejlski profesor, ~uveni
povjesni~ar dr. Ivo Banac.
Budu}i da se sprema na izbore,
Karamarko pokre}e obradu suosniva~a
vlastite stranke, Josipa Boljkovca, koji je,
navodno, nare|ivao likvidacije zato~enika
partizanskog logora kod Karlovca. Time
po~inje progon odgovornih za poslijeratnu
retorziju, ali ne kroz institucije sustava,
po~ev{i s pregledom dokumentacije (ona je
predana Dr`avnom arhivu, koji ne dopu{ta
uvid, dok se ne stvori “historijska
distanca”). U Njema~koj, gdje je proveden
sveobuhvatni lustracijski proces, formirana
je tzv. Gauckova komisija (slu`beno nosi
naziv u kojem trijumfira njema~ki
birokratizam: Bundesbeauftrage fuer die
Unterlagen des Staassicherheitsdienstes der
ehemaligen Deutchen Demokratischen
Republik). Predana joj je cjelokupna
dokumentacija isto~nonjema~ke Udbe,
STASI-ja, skupa s njegovim sjedi{tem u
berlinskoj Prinz-Albrecht-Strasse, gdje je
zatim zaposleno tisu}u i {est stotinu ljudi da
dossiere obra|uje. Tako to rade Nijemci. U
Hrvatskoj, umjesto birokratizma, vlada
voluntarizam.
Tomica Karamarko odlu~io je uhapsiti
barem jednog starog udba{a pa zapo~eti
proces za ~iju perspektivu ne}e biti
odgovoran. Netko je, naime, Karamarku
rekao da }e se tako nametnuti kao “prirodni
vo|a” hrvatske desnice.
Osobno poznajem mnoge desni~are i
ve}inu njihovih vo|a, pa iz prve ruke mogu
posvjedo~iti da su desni~ari uglavnom
skloni kriminalu, dok na ideolo{ka pitanja
gledaju samo kao na sredstvo za ostvarenje
svojih ciljeva. Naj~e{}e operiraju u
podzemlju - gangsterskom, braniteljskom,
obavje{tajnom, politi~kom. Okupljaju se na
koncertima Marka Perkovi}a Thompsona,
po{to njihovo poniranje u sferu evokacije
ideolo{kih konstrukata ne ide dalje od
opijanja emocionalno{}u na masovnim
skupovima gdje se iniciraju tom glazbom.
Thompsonov koncert dizajniran je tako da
istodobno podsje}a na gotiku, nastup nekog
heavy-metal benda i na nacisti~ku
manifestaciju. Nitko se tu, zaista, ne bavi
“vejanjem ovejane su{tine”, {to bi rekli
Srbi, odnosno, dubinskom razmatranju
moralnih, historijskih i politi~kih pitanja... I
zato, netko bazi~no po{ten, odnosno
ispravan, nema {to tra`iti me|u takvim
likovima, pa je Karamarkova ideja da
postane lider desne Hrvatske prili~no
deplasirana. “Prirodni” su njihovi vo|e
naturalni, autohtoni primitivci.
Kad gleda{ hrvatsku politi~ku scenu
o~ima uli~nog sociologa, uo~ava{ kako se
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Denis Kuljis:TEKST osnova.qxd
3.11.2011
0:42
Page 37
UHAP[ENA ^ESTITA STARINA
QUO
QUO VADIS,
VADIS,
TOMICE
TOMICE
Ministar
Ministar unutarnjih
unutarnjih
poslova
poslova Republike
Republike
Hrvatske
Hrvatske uhapsio
uhapsio je
je
~estitog
~estitog ~ovjeka
~ovjeka
Josipa
Josipa Boljkovca
Boljkovca
Hap{enje Josipa Boljkovca pothvat je HDZ-ovog
policijskog pravednika Tomislava Karamarka
“desni” i “lijevi” razvrstavaju prema tome
idu li u crkvu. Idealisti~ki ljevi~ari dotle su
marginalci, a oni pragmati~ni - liberali,
podlo`ni korupciji kao, uostalom, i “meki”
desni~ari. A “tvrdi” desni~ari, ako su tvrdi i
u nutrini, a ne samo na povr{ini - naprosto
su fa{isti, a po zanimanju poduzetnici,
pritom ogrezli u korupciju i povezani s
kriminalnim podzemljem.
Da bi u politici ostvario bilo kakav
uspjeh, Karamarku je neophodan politi~ki
instrument velike stranke poput HDZ-a, a
njen milje njemu je istodobno potpuno
stran. Sam je strana~kom gremiju
podjednako nepodno{ljiv, pa ga ovaj
odbacuje s prirodnim refleksom imunog
djelovanja antitijela na opasne uljeze. Da
postane neki “vaninstitucionlni” desni~ar,
za to Karamarko nema `eluca, ni volje. On
je ~ovjek sustava. Čak bih se usudio re}i gotovo svakog sustava, odnosno, bilo
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
kakvog sustava - jer, valja se prisjetiti da je
bio Tu|manov prvoborac, Manoli}ev
sekretar, Mesi}ev {ef kabineta i {ef njegova
izbornog sto`era, a zatim Sanaderov
obavje{tajac i naposlijetku Sanaderov i
Kosori~in ministar unutra{njih poslova.
Ulazio je u HDZ i izlazio iz njega, pa ~e{}e
ratovao protiv hadezeovaca nego s njima, a
protiv SDP-a okrenuo se tek iz neposrednih
politi~kih motiva, ali i to, zapravo,
usmjeriv{i se personalno na Slavka Lini}a,
koji kao “povijesni vo|a” vi{e pripada
hadezeovskoj eri i obzoru politike u doba
tu|manizma nego krugu i mentalitetu ljudi
oko Zorana Milanovi}a.
PREZIR PRIJE MR@NJE
Činjenica da je bio sposoban djelovati u
gotovo bilo kakvom institucionalnom
okviru, ne zna~i da se Karamarko prilago|avao. On nije kvalunkvist, nego
osuje}eni pravdnik pa je njegova politi~ka
karijera zapravo niz razo~aranja - u druge.
Iz HDZ-a je oti{ao zbog sukoba s
Hercegovcima i jedne Kutline privatizacije,
pa se prebacio kod drugog hadezeovskog
otpadnika, Mesi}a, i presudno mu pomogao
da osvoji predsjedni{tvo. Zatim je od Stipe
oti{ao vidjev{i s kakvim se ljudima ovaj
okru`io na Pantov~aku. Sanader ga je zatim
potegao za “vanstrana~kog” {efa MUP-a
kad se re`im po~eo uru{avati, ali time je
dobio guju u njedrima - Karamarko je
skupa s Faberom u buksu strpao Glava{a, a
zatim je otvorio Ron~evi}a i Vukeli}a, {to
je bio po~etak kraja Sanaderove garniture.
Kako je Tomo samo izdr`ao kod Kosorice?
Izbori se sre}om bli`e, a ina~e bi mogao
do}i u napast da u malo du`em razdoblju i
s odvjetni{tvom koje bi bilo spremno na
suradnju, pospremi i Kalmetu, [ukera,
vjerojatno i [eksa. Kad bi sve hadezeovce 37
Denis Kuljis:TEKST osnova.qxd
3.11.2011
0:43
Page 38
JO[ HRVATSKA NI PROPALA
ZASLU@NI
PENZIONER
Josip Boljkovac
sproveden je
u Zagreb
pa kupio veliki stan s gara`om u sjevernom
dijelu grada. Ali, Karamarko se, umjesto na
[imu, usmjerio na pitanje komunalnog
reketa u Rijeci, gdje mu je cilj Slavko
Lini}, jedan abrazivni, jezi~avi Grobni~anin pa se nije dospio baviti ovom
KADA ODE HDZ: Karamarko više nikad neće biti ministar unutrašnjih poslova; ako pobijedi SDP, smijenit će
ga normalnom političkom logikom, stoga što ga mrze,
a i možda ga se malo, sasvim nepotrebno, pribojavaju
bolnicu gdje je redovno operirao, dok je
posao zapravo vodio Ivan Jarnjak, stari
kompi} s kojim se jo{ osamdesetih godina
izmjenjivao na mjestu predsjednika Karatesaveza Hrvatske. Ra~anova ministra i
Mlinari}eva prethodnika [imu Lu~ina (3g.,
10 mjeseci i 26 dana), Karamarko sumnji~i
zbog prekomjernih tro{kova renoviranja
ministarskih kancelarija koje je obavila
firma jednog Lu~inova prijatelja. [ime je iz
Trogira do{ao siroma{an kao crkveni mi{
38
relativno malenom stvarcom, koja,
uostalom, pobu|uje prezir prije nego
mr`nju.
PRIJELAZNO RAZDOBLJE
Ivan Peni} (3 godine, mjesec i 11 dana)
zadnji je ministar iz doba tu|manizma i
“prijelaznoga razdoblja” odgo|ene demokracije (to je fluidni vremenski period
izme|u smrti tiranina i pobjede Ra~anove
Tre}esije~anjske koalicije). On ne ulazi u
“ideolo{ki okvir” koji determinira ove
Karamarkove istrage, iako bi ~ovjek bio
silno zanimljiv predmet, ali ne toliko kao
“kompromisni” ministar policije proona|en
u trenutku kad su dr. Greguri} i njegovi
tehnokrati (politi~ki ih je predstavljao
umiljati [arini}) morali odustati od
Jarnjaka koji je pao u nemilost pa su u
Mate{in kabinet instalirali ovog mutnog
ekonomista. Peni} je puno interesantniji
kao {ef hrvatskog Fonda za privatizaciju u
klju~nom (barokonom) razdoblju hrvatske
pretvorbe. Kako se tu ni{ta nije prepu{talo
slu~aju - ovaj ~ovjek koji je pretvorbom
administrativno upravljao, postavljen je
odmah zatim na mjesto s kojeg se trebala
nadzirati legalnost njene provedbe!
Karamarko nije tako sveproni~an da
prodre u svaku zakr~enu arteriju krvotoka
hrvatske korupcije, pa dok rje{ava pitanja iz
vremena poslije svr{etku Drugog svjetskog
rata, ne}e dospjeti do ovog sredi{njeg
misterija Tu|manova re`ima.
Peni}ev prethodnik Ivan Jarnjak (3
godine, mjesec i jedan dan) jo{ je
kompliciraniji slu~aj. Ne ulaze}i u detalje,
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Foto: Milutin Stoj~evi}
stavio u zatvor, ostali bi ondje samo on i
Jadranka. Te{ko da bi se to pretvorilo u
politi~ku romansu!
Za{to, dakle, Karamarko sad ide na
Boljkovca? Jasno je, naravno, za{to mu je
potreban netko poput Boljkovca, ali za{to
upravo njega odabrao kao egzemplarnog
udba{a, prvog i jedinog kojega mo`e izvr}i
pravosudnom progonu?
Boljkovac je bio ministar unutra{njih
poslova prije Karamarka - {tovi{e, prvi u
Tu|manovoj Hrvatskoj (mandat mu je
trajao godinu, mjesec i dva dana). Isto tako,
prvi {ef Tu|manove tajne policije je bio,
tako|er, zadnji {ef komunisti~ke tajne
policije (JJosip Perkovi}). Tipi~no za
Tu|mana - kod njega je idejni radikalizam
bio skop~an s moralnim cinizmom.
Karamarko nije takav. On se vra}a na sam
po~etak da ispravi sve nepravde i otvori sva
pitanja: po{to je zapo~eo od kraja, mora na
kraju opet na po~etak. Prva `rtva bio mu je
Ron~evi}, njegov prethodnik na mjestu
ministra unutra{njih poslova - dakle, mjesto
Karamarkova prethodnika jako je nezgodno
za ljude koji su imali ~ast da tu du`nost
ranije “obna{aju”.
Svog neposrednog prethodnika
Berislava Ron~evi}a (na funkciji je bio 8
mjeseci i 30 dana) Tomo je ve} izveo pred
sud, gdje se ovome lo{e pi{e, jer se iz
aviona vidi kako se u “aferi kamioni”
itekako kralo. Istrage {to su se vodile
otkrile su, tako|er, da je i Ron~evi}ev
neposredni prethodnik Ivica Kirin (u slu`bi
dvije godine, 10 mjeseci i 16 dana)
transferirao neki dr`avni novac preko
privatne tvrtke strana~kog faktotuma Ratka
Ma~eka. Papiru su jo{ kod Baji}a, ali ne}e
dugo.
Raniji ministar, Kirinov prethodnik, dr.
Marjan Mlinari} (godinu, mjesec i 25
dana), bio je na ~elu resora samo
provizorno. Taj zaposleni vara`dinski
kirurg ni trenutka nije napu{tao svoju
Denis Kuljis:TEKST osnova.qxd
3.11.2011
0:44
Page 39
UHAP[ENA ^ESTITA STARINA
valja re}i da je ~ovjek samo ~udom
izbjegao Haag, jer se objektivnom
promatra~u upravo on ~ini najodgovornijim
za zlo~ine po~injene poslije Oluje.
Sudjelovao je, naime, u brijunskom
planiranju operacija etni~kog ~i{}enja, a
kao Tu|manovu najbli`em suradniku (osim
[u{ka) bile su mu najpodrobnije poznate
{efove ideje o tzv. humanom preseljenju
stanovni{tva i svo|enju srpskog korpusa na
“podno{ljivih tri posto”, kako je to Franjo
formulirao za novine. Jarnjak je bio izravno
zapovjedno nadle`an postrojbama koje su
na terenu zlo~ine po~inile, a odgovoran je i
za nedjelovanje civilnih policijskih
struktura koje nisu u{le na zaposjednuti
teritorij i osigurale legalni poredak.
Podjednako je kriv za “cover up”,
prikrivanje informacija o po~injenim
zlo~inima, {to se sustavno provodilo preko
tzv. antiha{kog lobija.
Jarnjaka Karamarko ne}e goniti, iako bi
mogao o istom tro{ku kao i Boljkovca - ta
dva slu~aja retorzije nad “neprijateljskim
pu~anstvom”, odnosno “unutra{njim
neprijateljem”, savr{eno se podudaraju,
toliko da bi ~ovjek bio sklon pomisliti kako
je temeljni Know-How “finalnog rje{enja”
dr. Tu|man naprosto “skinuo” kao format
oproban 1945. godine. Prvi hrvatski
predsjednik bio je tada samo skromni
komesar partizanskih jedinica koji je slao
prijedloge za kaznena strijeljanja po svome
rodnom selu na koje se nitko nije obazirao,
ali mehaniku ~i{}enja terena od
nepo}udnog `ivlja, nesumnjivo je upoznao
iz prve ruke.
Prije Jarnjaka, {ef MUP-a je bio Ivan
Veki} (8 mjeseci, 29 dana), osje~ki fi{kal
za kojega je Glava{ (koji bi to mogao znati)
uvijek tvrdio da je bio glavni udba{ki
provokator u glavnom gradu Slavonije.
Veki} je manje od godinu dana jastrebovao
na ~elu policijskog resora, povezan u ta
STROGO
DIZAJNIRANI
KONCERTI
Na nastupima Marka
Perkovi}a Thompsona
ve} vi{e od desetlje}a
okuplja se hrvatska
desnica
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
U SE, NA SE,
ZNA SE...
Josip Boljkovac,
Martin [pegelj,
Stjepan Mesi} i
Franjo Tu|man, u
vijeme “uspostave
demokracije”
“smutna vremena” s najsumnjivijom
ljudima hrvatskog politi~kog i emigrantskog podzemlja. Brzo bi se iskopala
vre}a prljavog rublja ministra Veki}a kad bi
to nekako do{lo na red u Karamarkovu
napregnutu rasporedu posljednjeg mjeseca
njegova sada{njeg mandata. Karamarko,
naime, vi{e nikad ne}e biti ministar
unutra{njih poslova. Ako pobijedi SDP,
smijenit }e ga normalnom politi~kom
logikom, a i stoga {to ga mrze (a mo`da ga
se malo, sasvim nepotrebno, pribojavaju).
Kad bi pobijedio HDZ, tako|er bi ga
maknuli, jer ga ondje jo{ vi{e mrze, a
sasvim ga se opravdano boje.
Veki}ev prethodnik Onesin Cvitan,
dr`im, ne zaslu`uje gotovo nikakvu pa`nju,
~ak ni Karamarkovu, po{to je ministar bio
samo 15 dana. Drugo, taj lik iz okolice
[ibenika bezna~ajna je pojava istaknutog
partijskog radnika predlo`enog u CK SKH
koji se momentalno obrnuo po{to su se
promijenile prilike, jednom “jurlinisti~kom” paradom, {to je odoma}eni hrvatski
politi~ki termin skovan prema nepravedno
zaboravljenom ni`em komunisti~kom
funkcioneru koji je momentalno pri{ao
novom re`imu pa dobio stan, {to danas
mo`e poslu`iti samo kao spomen na ona
nevina vremena kad si po{tenog dr`avnog
~inovnika mogao zadovoljiti malenom
svotom, umjesto stotinama milijuna, kako
se uvrije`ilo za Sanaderova vakta.
Prije Onesina, imamo Boljkovca,
ministra jednogoca (godina, mjesec i dva
dana). On je na to mjesto do{ao kao
“second banana” svoga strog pajtosa, Jo`e
Manoli}a, kojemu je mladi Karamarko bio
{ef kabineta. Manoli} i Boljkovac poslije
rata su radili na sli~nim pozicijama u Ozni,
a vjerojatno su i neposredno sura|ivali.
Josif B. bio udba{ki {ef u Karlovcu, a Josif
M. {ef zatvorskog sustava tada{nje
Demokratske Republike Hrvatske. Ina~e,
najbli`i Boljkov~ev suradnik bio je tada otac sada{njeg njegova advokata Ante
Nobila.
Tu|man je HDZ osnivao s Manoli}em i
Boljkovcem. Oni su svi ekipa iz 1945.,
odnosno iz 1942., kad je Manoli}, {ef
zagreba~kog SKOJ-a, prona{ao Franju,
golobradog mom~i}a, markiranta iz ni`e
trgova~ke akademije, pa ga uputio u
Zagorje, u rodno Veliko Trgovi{}e, da ondje
zapo~ne ilagalni rad u Okru`nom komitetu
SKOJ-a i Partije. Zna~i, namjerava li i}i do
kraja, Karamarko bi svu trojicu morao
uhapsiti, dvojicu stvarno, a tre}eg
posthumno, a zatim, trebao bi uhititi i sebe,
jer idealni {ef policije na svakoga sumnja, a
njegovo vlastito idejno opredjeljenje nije
sasvim jasno, kladim se, ~ak ni njemu
samome! 39
Reag:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
23:01
Page 40
POLEMIKA
Na intervju dr. MIODRAGA SIMOVIĆA, predsjednika Ustavnog suda BiH, iz
pretprošlog broja “Slobodne Bosne“ reagira bivši visokopozicionirani dužnosnik
policije u Sarajevu, koji se iz razloga sigurnosti prije deceniju i po bio
prisiljen iseliti iz Bosne i Hercegovine
Ni uoči rata ni tokom rata, potpredsjednik
Vlade BiH Simović nije reagirao na
nezakonitosti, kršenje ustava, odnosno
ratne zločine i državni terorizam
Velike i zna~ajne radne
aktivnosti u~inio je Miodrag
Simovi} kao potpredsjednik
Vlade RBiH u periodu od
decembra 1990. do sredine
1993., ali gra|anstvo, mada je
bilo iscrpno i blagovremeno
informisano o tome, kao i
odnosima pri obavljanju
dr`avni~kih poslova u Vladi
koalicije troglave fa{isti~ke
a`daje i njenih pseudo
mimikrovanih oponenata,
pretjerano ne cijeni njegove
nadljudske napore, kao
odgovornog potpredsjednika
za pravdu, pravosu|e i dr`avnu
upravu, a u to spadaju: ljudska
prava, li~na i imovinska
sigurnost, sloboda i jednakost,
javni red i mir.
KRIMINALCI PO MJERI
NACIONALISTA
Odmah u januaru ‘91.
godine, nakon izjave ministra
za unutra{nje poslove BiH,
parafraziram, “kako mu se
lideri vladaju}ih
nacionalisti~kih stranaka
mije{aju u nadle`nost
otkrivanja i presijecanja
kriminala, jer ne dozvoljavaju
primjenu zakonskih mjera
protiv lica opredijeljenih za
vr{enje krivi~nih i drugih
kaznenih djela, a zaslu`nih za
uspjeh stranke na izborima”,
Miodrag Simovi} je o{tro
upozorio prozvane lidere s
uputom da to ne ~ine tako
transparentno.
Dva mjeseca nakon toga,
Miodrag Simovi} tim istim
liderima progledao je kroz prste
kada su donijeli odluku o
40
pomilovanjima za ve}i broj
osu|enika na kazne strogog
zatvora i zatvora, prema
pravosna`nim presudama za
izvr{ena te{ka i lak{a krivi~na
djela, mada nisu bili ispunjeni
zakonski uslovi za dono{enje
takve odluke. (Vidi “Slu`beni
list R BiH” od 31.03.1991.)
Vlada RBiH nikada
oficijelno nije u~estvovala s
politi~kim opcijama u
reformisanju odnosa u okviru
jugoslovenske federacije, niti je
potpredsjednik iste te Vlade
zadu`en za pra}enje
funkcionisanja pravnog poretka,
gospodin Miodrag Simovi},
predo~avao svoj, ali i Vladin,
sud, o pravnoj osnovanosti
Platforme Izetbegovi} Gligorov, kao tre}e opcije u
pregovorima {estorice predsjednika federalnih jedinica na
sastancima alternativnog
Predsjedni{tva Savezne dr`ave.
(Vidi zapisnike s tih sjednica u
periodu januar - juni 1991.)
Na op{tu `alost, Miodrag
Simovi} nije mogao ni{ta
u~initi na spre~avanju ilegalnih
sastanaka demokratski i javno
izabranih predstavnika vlasti
koji su “tajno i organizovano
djelovali na podrivanju”
narodne vlasti. ( Vidi knjigu
Alibabi} Munir “Deda, dedo i
babo Bosnu KOSili!“ str. 91,
104 i druge).
Vrlo aktivno je posmatrao
izjave lidera, koje nisu bile
usmjerene na nasilno ru{enje
ustavno-pravnog poretka ili
njegovu promjenu u
ustavotvornoj demokratski
izabranoj skup{tini, nego na
hu{kanje i prizivanje rata.
Primjer prvi: “Za Bosnu vrijedi
`rtvovati mir”. Primjer drugi:
“...nesta}e jednog naroda , jer
on na ovim prostorima ne
mo`e da se odbrani”. Primjer
tre}i je ve} prelazak s rije~i na
djela a odnosi se na
organizovanu plja~ku bh.
bud`etskih sredstava u re`iji i
izvedbi najvi{ih finansijskobankarskih-mupovskobezbjednosnih krugova,
prilikom zamjene starih za nove
jugoslovenske dinare (decembar
‘91.).
Potpredsjednika Vlade za
pravdu to nije smetalo da se jo{
aktivnije uklju~i u izbjegavanje
zakonite i normalne obaveze
pisanja Izvje{taja o radu svih
resornih ministarstava za ‘91.
godine, kao i da Skup{tini
RBiH ponudi planove rada,
posebno prijedlog bud`eta za
‘92. kao da je znao da rata ne}e
biti. Naravno, to se odnosilo i
na izvje{taje i programe rada
dva ministarstva pod
direktnom kontrolom Miodraga
Simovi}a, pravosu|a i
unutra{njih poslova.
(Naprimjer, vidi depe{u str. pov.
od 24. januara 1992. ministra za
unutra{nje poslove.)
RASPAD NEPOSTOJE]EG
SISTEMA
Kad su prvih mjeseci ‘92.g.
napu{tali odgovorne du`nosti
pojedini kadrovi iz va`nih
institucija, kao naprimjer
predsjednik Vrhovnog suda
RBiH (~ini mi se da se zvao
Slobodan Kova~), ustanove koju
je garantovao pozitivni pravni
poredak, prvi zamjenik
republi~kog javnog tu`ioca
D`emaludin Mutap~i}, okru`ni
javni tu`ilac iz Sarajeva Rato
Runjevac, podsekretar Slu`be
dr`avne sigurnosti
(bezbjednosti, zbog mla|e
publike) Branko Kvesi}, a
naprasno smijenjen na~elnik
Centra Slu`bi bezbjednosti
Sarajevo Kemal [abovi},
mnogo je u~inio na pravdanju
politi~ko-bezbjednosne situacije
dugotrajno i gromko govore}i u
emisiji “Mikrofon je Va{“ tako
da je pobucao membranu i
rasuo ugljenu pra{inu po cijeloj
nam BiH.
Da ne budemo nepravedni,
govorimo o potpredsjedniku
Vlade za pravdu, Miodrag
Simovi} je dva puta stao uz
svog predsjednika, te Vlade.
Prvi put kad je Jure Pelivan
podnio ostavku (05.06.’92.) i
drugi put 17.06. iste godine
kada je taj isti premijer na bazi
izmi{ljenog tuma~enja ustavnopravnog osnova i la`nog tuma~enja izbornih zakona od
strane skrpljenog Predsjedni{tva
RBiH dobio mandat za sastav
vlade. Imao je jo{ jednu {ansu
da stane uz tog predsjednika
Vlade krajem augusta iste
godine kada je predsjednik
Izetbegovi} svom Predsjedni{tvu predlo`ilo, a ovo bez
pogovora usvojilo, smjenu
premijera Pelivana, zbog
navodno {tetnih ugovora o
kupovini putni~kih vozila, ali
Miodrag Simovi} je mudro
procijenio da je pravni osnov za
smjenu mnogo validniji od
“lijeve” Pelivanove odbrane.
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Reag:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
23:02
Page 41
[TA ZABORAVLJA DR. MIODRAG SIMOVI]
U domenu kadrovske
politike u Ministarstvu
unutra{njih poslova Simovi}
Miodrag se mnogo zalagao za
u~estale promjene rukovodnih
kadrova koje su potpuno
uni{tavale funkcionalnu
osposobljenost slu`bi javne i
dr`avne bezbjednosti.
Najo~igledniji primjeri su CSB
Sarajevo, gdje su promjenjena
~etiri na~elnika od marta ‘91.
do marta 92., i SUP Grada
Sarajeva gdje su u istom
periodu promijenjena tri
sekretara (na~elnika). Bile su to
kvalitetne organizacione
pripreme za preuzimanje
policijske vlasti od strane ranije
osu|ivanih lica za krivi~na djela
iz svih oblasti kriminaliteta.
kojom je primao dio ~emera i
nepravdi koji sam pre`ivljavao.
Mnogo kasnije zaklju~ivao sam
da je on zapravo normalan, a ja
stresan pod uticajima
antigra|anske agresije.
Saop{tavaju}i mu problem
generalno slabog obavljanja
osnovnih funkcija svih
organizacionih jedinica,
govore}i o op{tem strahu
gra|ana od upada ovla{tenih
radnika organa za unutra{nje
poslove u stanove u bilo koje
doba dana i no}i, brojnim
privo|enjima, premla}ivanjima,
zatvaranjima, plja~kanju
automobila, vrijednih stvari,
posljednjih u{te|evina,
nerazja{njenim odvo|enjima i
ubistvima, onemogu}avanju
PREDSJEDNIK USTAVNOG SUDA BiH
(mrtvacima) na Bentba{i, o
organizovanom ubistvu Pere
Ristovi}a i jo{ pet ~lanova
njegove obitelji, o zastra{ivanju
vatrenim oru`jem Zdravka
Grebe, profesora Pravnog
fakulteta, o podmetanju
eksplozivne naprave u
privremenoj kancelariji Bore
Pi{tala, direktora Nacionalne
biblioteke, o tajnom pra}enju
Sejfudina Toki}a, o uspje{nim
zastra{ivanjima kooptiranog
~lana Predsjedni{tva Nenada
Kecmanovi}a, o maltretiranju
zamjenika republi~kog javnog
tu`ioca Slavka A{}eri}a i
njegove supruge, sudije jednog
sarajevskog suda, u njihovom
stanu u Masarykovoj ulici, o
kidnapovanju ne}akinje i
RUSKI AKADEMIK SIMOVI]
INTERVIEW
Miodrag Simović
predsjednik Ustavnog Suda BiH
Prof. MIODRAG SIMOVIĆ, predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji
je prošle nedjelje izabran za člana Ruske akademije nauka i umjetnosti, samo za
“SB“ govori o ovom velikom međunarodnom akademskom priznanju, ali i o
funkcioniranju ove najviše pravosudne institucije, političkim pritiscima, “slučaju
Sejdić-Finci“, kritikama Milorada Dodika, potrebi osnivanja Vrhovnog suda BiH...
POLITIKA NE
ODUSTAJE OD
KONTROLE NAD
PRAVOSU\EM
Prof. Miodrag Simovi},
predsjednik Ustavnog
suda BiH
Politi~ari, me|u koje spada i Milorad
Dodik, te{ko se mire sa ~injenicom da
njihova nije posljednja, nego da
posljednju rije~ daje Ustavni sud BiH
Razgovarala: NA\A DIKLI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
P
redsjednik Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine, prof. dr. MIODRAG SIMOVI] pro{le nedjelje
je postao ~lan Ruske akademije
nauka i umjetnosti, koja je jedna
od najpresti`nijih znanstvenih, obrazovnih i
kulturnih institucija u svijetu. Osnovana je
1725. godine, a do sada je u svoje ~lanstvo
primila mnogobrojne akademike i umjetnike iz cijelog svijeta. Koliko je njih dobilo
presti`nu Nobelovu nagradu, nemogu}e je
izbrojati.
Ovo izuzetno priznanje koje je dobio,
ali i napadi kojima je izlo`en otkako je
postao predsjednik Ustavnog suda BiH, bili
su povod za njegov prvi veliki intervju koji
je dao ekskluzivno za “Slobodnu Bosnu“ .
Primljeni ste u Rusku akademiju
znanosti i umjetnosti, kao bosanskohercegova~ki univerzitetski profesor. Sada
ste i zvani~no uvr{teni me|u svjetsku
znanstvenu elitu, kojoj su prije Vas
pripadali mnogi dobitnici Nobelove
nagrade. Kako }e, i da li }e ono {to ste Vi
postigli imali uticaja na dr`avu BiH
op}enito?
Moram priznati da sam izuzetno po~astvovan i ponosan {to sam postao ~lan
ovako uva`ene institucije, jer Ruska akademija je veoma respektabilna institucija u
svijetu. Visoko priznanje mi je dodijeljeno
kao nau~niku i shvatam ga kao priznanje za
moj nau~ni rad i akademsko anga`ovanje.
Ovu nagradu do`ivljavam, prije svega, kao
potvrdu mog li~nog truda i zalaganja, mog
decenijskog rada u nauci i praksi, ali i kao
odre|enu vrstu satisfakcije mojoj porodici
koja mi je, uz velika odricanja, u tome
pomogla. Naravno, ja sam iz BiH,
PRAVO I RIZICI: Samim
tim, sve sudije Ustavnog
suda BiH su svjesne da će
svaka bitna i teška odluka
prouzrokovati bučnu
reakciju. Ali, Ustavni sud
BiH će braniti granicu do
koje smije ići ta reakcija.
Tako je bilo do sada, a
biće i ubuduće
32
Kada sam sredinom ljeta
‘92. poluslu`beno posjetio
potpredsjednika Vlade Simovi}a
u njegovom kabinetu u zgradi
CK SK BiH u ulici \ure
\akovi}a broj 40 (iz ~ijeg
dvori{te je ve} bio uklonjen
spomenik \uri Pucaru Starom)
u `elji da ga informi{em o
nekim teku}im problemima u
radu slu`bi bezbjednosti CSB
Sarajevo (u kojem sam bio
jedan od rukovodilaca), a na
osnovu pretpostavke za
razumijevanje predo~enih
problema i prethodnog
zajedni~kog rada u SDB-u, bio
sam iznena|en mirno}om
gospodina Miodraga Simovi}a,
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
dr`avljanin sam ove zemlje, ovdje sam
ro|en i ovdje sam proveo cijeli dosada{nji
`ivot. Utoliko je ovo priznanje zna~ajno za
ovu dr`avu. Koliko }e, i da li }e uop}e, ovo
priznanje imati uticaja na dr`avu, zavisi od
onih kojima bi moj primjer, uz ulo`en
ogroman trud i brojna odricanja, mogao biti
podsticaj za budu}i rad.
Vjerujete li da je ovom Va{om
nagradom poslata poruka mladima da
obrazovanje nije zaludno, ~ak ni u dr`avi
kao {to je BiH, u kojoj fakultetski
obrazovani pojedinci ~ekaju posao u
prosjeku do 35. godine `ivota?
Nisam siguran da mladi mogu shvatiti
ovo kao pozitivan primjer u dr`avi, jer je
ovo priznanje stiglo izvana, a ne u BiH.
De{ava nam se ~esto da druge dr`ave vi{e
cijene i priznaju ne~iji rad u BiH nego mi
sami, {to je obrnut red de{avanja. Logi~nije
mi je, mada zvu~i tragi~no, da mladi shvate
ovo kao jo{ jedan pokazatelj da }e
inostranstvo prije priznati trud i rad nego
vlastita dr`ava. Me|utim, bez obzira na
ovakva ili sli~na priznanja, obrazovanje
nije nikada uzalud.
BiH, na`alost, prednja~i u statistikama, ali u onima o “odljevu mozgova” iz
dr`ave. Trenutno smo u toj “disciplini“ SLOBODNA BOSNA I 20.10.2011.
20.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
rada dijela kriminalisti~ke
slu`be na rasvjetljavanju
najte`ih krivi~nih djela i
poku{ajima atentata na savjesne
i profesionalne pripadnike.
NA [TA SAM UPOZORIO
SIMOVI]A
Upozorio sam, naprimjer, na
upucavanje tromblonskom
minom slu`benog automobila
te slu`be u kojem su se u tom
trenutku nalazili na~elnik [efik
Halilovi}, te kriminalisti~ki
inspektori Emir Kreho,
Memnun Id`akovi} i Predrag
@ivkovi} (kod autobuske
stanice za me|ugradski
saobra}aj); o brojnim meitima
33
njenog mladi}a, drugog
zamjenika republi~kog javnog
tu`ioca Georgija Nevstrujeva, o
prijetnjama i fizi~kim napadima
na okru`nog javnog tu`ioca
Ivicu Stani}a i njegovu obitelj,
koji je otvorio istragu o
teroristi~koj djelatnosti glavnih
odbora triju nacionalnih
stranaka, o reketiranju i
pritvaranju Vojislava Milija{a,
direktora Privredne banke
Sarajevo, bio sam strahovito
dekoncentrisan i mora da sam
izgledao i pani~no i paranoi~no.
Miodrag Simovi} je hladno
rekao: ”Hvala ti {to si me o
tome upoznao, `ao mi je {to je
Vito (Vitomir @epini}, zamjenik
ministra unutra{njih poslova,
op. Z.B.) napustio Sarajevo.“
Kao da nije znao da su taj
njegov drug i porodica mu
~itava tri mjeseca bili u ku}nom
pritvoru. Napustio sam kabinet
zabrinutiji nego {to sam bio kad
sam do{ao, mada sam unaprijed
znao da od moje ispovijesti
ne}e biti ni{ta.
Zapravo, bilo je ne{to,
ru{enje pravnog poretka i
stvaranje nacrta oktrojisanog
ustavno-pravnog sistema u
nekoj kasarni zvanoj Dayton,
potpuno u duhu bh. zajedni{tva.
Licemjerno je kritikovati
pravni poredak koji karakteri{e
postojanje pravnog lica kao
“dru{tvo jednog lica” ,
postojanje Zakona o
napu{tenim stanovima, ako su
poslanici u radnom odnosu (ko
im je poslodavac?), ako se
politi~ke stranke finansiraju iz
dr`avnog prora~una, ako
vrhovni pravni autoritet tvrdi da
su sudovi “dr`avni organi” jer
su potrebna sredstva iz
dr`avnog prora~una za njihovo
egzistiranje ili isti autoritet
daje pozitivnu recenziju
osumnji~enom, pritvorenom,
neka`njenom teroristi za
“fenomelnu” istra`iva~ku
radnju u definisanju “[ta je to
terorizam?”.
To {to potpredsjednik Vlade
RBiH zadu`en za pravosu|e i
dr`avnu upravu Simovi} smatra
da je s ~etrdesetak godina
`ivota mlad i nezreo, s
doktorskom disertacijom iz
domena pravnih nauka
nekvalifikovan za to radno
mjesto, i petnaestak godina
radnog sta`a u slu`bi dr`avne
bezbjednosti i u Republi~kom
izvr{nom vije}u na poslovima
uprave i pravosu|a bez
dovoljno radnog iskustva,
javnost bi mogla prihvatiti kao
olak{avaju}e okolnosti.
Zaista je ~udno za{to se
gra|anstvo i politi~ki subjekti
ne aktiviraju i pravilno ne
valorizuju rad gospodina
Miodraga Simovi}a.
Zlatko Be}kanovi},
Lyon, Francuska
(Autor je tokom rata bio
pomo}nik na~elnika Centra
slu`bi bezbjednosti Sarajevo)
41
EUROPA:EUROPA.qxd
2.11.2011
17:24
Page 42
EVROPA, ODMAH
KONZERVATIVAC
Zbog referendum pada grčka vlad
ROSEN
PLEVNELIJEV
NOVI PREDSJEDNIK
BUGARSKE
Vladaju}a konzervativna partija u
Bugarskoj premijera Bojka Borisova
ostvarila je ubjedljivu pobjedu na predsjedni~kim i lokalnim izborima krajem
oktobra. Gra|ani su izabrali kandidata
stranke Gra|ani za evropski razvoj
Bugarske (GERB) Rosena Plevnelijeva
za predsjednika a konzervativci su od
sada na ~elu vi{e od polovine gradova u
ovoj zemlji. Dosada{nji predsjednik
Georgi Parvanov nije se mogao kandidirati i tre}i put, jer se, u skladu s
ustavom, predsjednik bira maksimalno
na dva mandata. Prije izbora in`enjer
Plevnelijev je bio ministar graditeljstva i
zahvalju}i brzoj gradnji autocesta bio je
popularniji od premijera Borisova.
“Izabran sam za predsjednika jer sam
najmanje posljednje dvije godine
radio za dru{tvo i da ljudi vide novu
vrstu politike”, rekao je nakon izbora.
ZABRINJAVAJU]I
PODACI O
NEZAPOSLENOSTI
U EUROZONI
Danas, preko 200 miliona ljudi {irom
svijeta nema posao, a me|u njima je
80 miliona mladih izme|u 15 i 24
godine `ivota, a eurozona bilje`i najdramati~niji trend rasta nezaposlenosti,
upozorio je Eurostat. Nezaposlenost u
EU iznosi 9,7 odsto, dok je u SAD-u 9,1
odsto. Birou rada eurozone u septembru se pridru`ilo 188.000
novootpu{tenih Evropljana, {to je
najve}i mjese~ni skok u posljednje dvije
godine. “Globalni trend rasta nezaposlenosti postaje opasan za
dru{tvenu koheziju. G-20 mora
odmah da reaguje da bi svijet izbjegao jo{ jednu ekonomski izgubljenu
deceniju”, upozorio je ju~e Huan
Somavija, generalni direktor Me|unarodne organizacije rada, u otvorenom
pismu liderima G-20 uo~i njihovog sastanka u Francuskoj. Me|unarodna
organizacija rada (ILO) smatra da }e
trebati najmanje pet godina da se
42
Neočekivana najava grčkog premijeraGeorgea
Papandreoua o održavanju referenduma o paketu
pomoći EU-a potpuno je zapanjila i Atinu i Brisel, i
strahuje se mogla bi izazvati novu krizu eura
N
apetostima unutar eurozone kao da se
ne nazire kraj. Neo~ekivana najava
gr~koga premijera da }e o novome
paketu EU-ove pomo}i raspisati referendum potpuno je {okirala i doma}u opoziciju, koja optu`uje vlast da na ovaj na~in `eli
sa~uvati sebe, ali i vo|e iz EU-a koji su se
mjesecima dogovarali o spa{avanju Gr~ke
u kojoj vlada potpuni haos. Referendum ~iji
bi rezultati bili obavezuju}i bi se, prema
najavama ministra finansija Evangelosa
Venizelosa, kojem je me|uvremenu i
pozlilo pa je zavr{io u bolnici, odr`ao
po~etkom idu}e godine. Ukoliko Grci ka`u
“ne” na referendumu, {to je za o~ekivati
ako se ima u vidu niska podr{ka odlukama
eurozone u ogromnom revoltu prema
mjerama {tednje koje se moraju provesti,
Gr~ka bi morala proglasiti ste~aj, a te{ko
da bi mogla opstati kao ~lanica eurozone.
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
EUROPA:EUROPA.qxd
2.11.2011
17:26
Page 43
lada?!
GR^KA
GR^KA U
U HAOSU
HAOSU
Odluka
Odluka gr~kog
gr~kog premijera
premijera da
da }e
}e oo
novome
novome paketu
paketu EU-ove
EU-ove pomo}i
pomo}i
raspisati
raspisati referendum
referendum izazvala
izazvala je
je
o{tre
o{tre reakcije
reakcije uu zemlji
zemlji ii EU,
EU, aa da
da bi
bi
ova
ova odluka
odluka bila
bila ii provedena,
provedena, mora
mora
dobiti
dobiti podr{ku
podr{ku parlamenta
parlamenta
Podsjetimo, odluka Papandreoua da raspi{e
referendum objavljena je samo nekoliko
dana nakon {to je unutar EU-a postignut
dogovor o drugome paketu pomo}i za
Gr~ku kojim se predvi|a novi zajam od
stotinu milijarda eura i otpis 50 posto
gr~kog duga u privatnom sektoru. Da bi
dobio paket pomo}i, gr~ki je premijer
pro{le sedmice pristao na brojne te{ke
mjere {tednje koje je, me|utim, sad doveo
u pitanje uz obrazlo`enje da su odluke sa
summita eurozone i EU-a o otpisu gr~kih
dugova i pomo}i Gr~koj pod striktnim
uvjetima toliko dalekose`ne da je potrebna
{iroka baza u zemlji koja }e ih podr`ati.
Posljednji referendum u Gr~koj je proveden 1974. godine kad su gra|ani odlu~ivali
o ukidanju monarhije. Ali, i pored
lavine reakcija izazvanih Papandreuovom
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
najavom, nejasno je da li je ovaj referendum ikako provediv - u ustavu se tako
ne{to ne predvi|a u slu~ajevima kada je
VIJEST KOJA JE
UZDRMALA GRČKU I EU:
Referendum čiji bi
rezultati bili obavezujući
bi se, prema najavama
ministra finansija
Evangelosa Venizelosa,
kojem je međuvremenu i
pozlilo pa je završio u
bolnici, održao početkom
iduće godine
ekonomija u pitanju, a da bi on mogao biti
odr`an prije predsjednika dr`ave, koji ga
raspisuje, mora ga odobriti parlament.
Papandreou ne}e biti nimalo lako dobiti
povjerenje u parlamentu u kojem ima tijesnu ve}inu. Niko sada nema odgovora na to
{to }e se dogoditi ako padne gr~ka vlada, ili
ako propadne cijeli dogovor o evropskim
milijardama za gr~ku {tednju. Papandreou
je u me|uvremenu dobio podr{ku ~lanova
svoje vlade za organizaciju refrenduma, ali
grupa poslanika vladaju}e stranke PASOK
zatra`ila je ostavku premijera Papandreoua,
smatraju}i da je najavom o organiziranju
referenduma ugrozio postignuti sporazum
sa EU-om. Poslanici }e o povjerenju
gr~koj vladi glasati nakon izlaska ovog
broja SB.
(D. Savi})
zapo{ljavanje u razvijenim ekonomijama vrati na razinu od prije krize. ILO je
u istaknuo da u 45 od 118 zemalja,
koje su bile obuhva}ene istra`ivanjem,
raste opasnost od socijalnih nemira.
U Izvje{taju o svijetu rada za 2011.
godinu ILO isti~e da je zaustavljeni
globalni ekonomski oporavak po~eo
dramati~no uticati na tr`i{te rada. ILO
ocjenjuje kako je potrebno oko 80 miliona novih radnih mjesta kako bi se u
idu}e dvije godine razina zaposlenosti
vratila na onu od prije krize. Ali,
nedavno usporavanje rasta moglo bi
prepoloviti broj novih radnih mjesta.
REHN
IMENOVAN ZA
POTPREDSJEDNIKA
EVROPSKE
KOMISIJE
Evropski povjerenik za ekonomska i
monetarna pitanja Olli Rehn imenovan
je nedavno za potpredsjednika
Evropske komisije. Kako je saop}eno iz
sjedi{ta Evropske unije, Rehn }e u
novom svojstvu pomagati predsjedniku
Komisije Manuelu Barrosu u poslovima vezanima uz Vije}e Evrope, summite eurozone i ekonomsku regulativu.
Uz svoje redovite du`nosti, Rehn }e
kao potpredsjednik mo}i i predstavljati
zemlje eurozone u drugim zemljama.
JERZY BUZEK
U POSJETI
ZEMLJAMA
ZAPADNOG
BALKANA
Predsjednik Evropskog parlamenta
Jerzy Buzek je, dolaskom u Hrvatsku
sredinom sedmice, zapo~eo svoju
vi{ednevnu posjetu Zapadnom
Balkanu. Uo~i posjete Hrvatskoj, Srbiji i
BiH, on je ocijenio da je 2011. veoma
dobra godina za pro{irenje na Zapadni
Balkan i da su zemlje regiona napredovale na putu ka priklju~enju evropskoj
porodici. Ali, zvani~nici u BiH mogu
o~ekivati i kritike predsjednika
Evropskog parlamenta zbog sporog
provo|enja reformi u zemlji.
43
BIZNIS:BIZNIS.qxd
2.11.2011
22:18
Page 44
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
Osam kompanija iz BiH na listi TOP 100
Nova aukcija trezorskih zapisa FBiH
Rast {tednje i pad kreditne potro{nje
Pet najva`nijih trgovinskih partnera BiH
Federacija se
zadužuje za
novih 25
miliona KM
TRI KOMPANIJE IZ
METALSKOG SKTORA
Na listi Top 100 uvr{teno je osam
kompanija iz BiH, a najvi{e iz metalurgije
Dominacija proizvodnih
kompanija
Osam kompanija iz BiH uvr{teno je na
ovogodi{nju listu Top 100 kompanija
Adria regije, koja je prvenstveno sa~injena
po kriteriju ostvarenog bruto prihoda.
Dvije najbolje plasirane kompanije iz BiH,
obje ispod 30. pozicije, dolaze iz
energetskog sektora: Optima grupa iz
Banje Luke (prerada i distribucija nafte) i
Elektroprivreda BiH (proizvodnja i
distribucija elektri~ne energije). Me|u
prvih pedeset zastupljena je jo{ samo jedna
kompanija iz BiH - ASA Prevent grupa
(42. pozicija) dok su preostale kompanije
iz BiH plasirane u donjem dijelu tabele:
Elektroprivreda RS, BH Telecom, Arcelor
Mital, Aluminijski kombinat i Energo’
invest.
Svaka tre}a kompanija na listi Top 100
dolazi iz Slovenije, dok svaka tre}a
proizvodna kompanija na ovoj listi dolazi
iz BiH. Slovenija je i u tom pogledu prva u
regiji: De`ela ima ~ak 12 proizvodnih
kompanija koje su u{le na listu Top 100,
odnosno pet vi{e od drugoplasirane BiH,
~ija je reprezentacija uglavnom sa~injena
od proizvodnih kompanija iz energetskog,
metalskog i gra|evinskog sektora.
44
Na listi Top 100 dominiraju trgovinske
kompanije, prvenstveno robom {iroke
potro{nje. Izuzev BiH, sve druge dr`ave
regije imaju barem po jednu trgovinsku
kompaniju uvr{tenu na ovu listu, {to je jo{
jedan dokaz ozbiljnog zaostajanja BiH u
segmentu maloprodaje. [tavi{e, cijeli
sektor maloproprodaje Republika Srpska
prepustila je Delti iz Srbije, dok je
maloprodaja u Federaciji BiH uglavnom u
rukama slovena~kih i hrvatskih trgovinskih kompanija, dok je udio usitnjenih
doma}ih trgovaca pao ispod 40 posto.
Uo~ljiva je i ~injenica da BiH nema niti
jednu kompaniju iz prehrambenog sektora
koja bi bila makar nadomak Top 100.
Zanimljiv je jo{ jedan podatak: samo
dvije od osam plasiranih kompanija iz BiH
u rukama su stranih investitora (Optima
grupa Banjaluka i Arcelor Mital Zenica),
jedna je u stoprocentnom privatnom
vlasni{tvu doma}eg investitora (ASA
Prevent) dok je ~ak pet kompanija jo{
uvijek u ve}inskom vlasni{tvu dr`ave - BH
Telecom, Elektroprivreda BiH, Energoinvest, Elektroprivreda RS te Aluminijski
kombinat Mostar.
Ministarstvo finansija Vlade FBiH
raspisalo je javni poziv za drugu
tran{u emisije trezorskih zapisa u
iznosi od 25 miliona KM. Aukcija }e
se odr`ati 8. novembra na Sarajevskoj
berzi, preko koje je prije nepuna dva
mjeseca prodata i prva emisija
trezorskih zapisa u iznosu od 65
miliona KM.
Prva emisija trezorskih zapisa
razgrabljena je u kratkom roku a kao
glavni kupci pojavile su se ko mercijalne banke. Ne treba sunjati da
}e jednako “planuti“ i druga emisija
trezorskih zapisa i da }e se ponovo
kao glavni kupci pojaviti komercijalne
banke.
Evidentna je ~injenica da su banke
u BiH visoko kapitalizirane, ali i
~injenica da je ve} dulje vremena
evidentan pad kreditne aktivnosti
komercijalnih banaka. S druge strane,
bankama je atraktivna emisija
trezorskih zapisa zbog prili~no visoke
kamatne stope. Naime, kod prve
emisije trezorskih zapisa ponderisana
kamatna stopa iznosila je 2,32 posto
na godi{njoj razini. Nekoliko mjeseci
ranije u Republici Srpskoj, koja je u
dva navrata emitirala trezorske zapise
u ukupnom iznosu od 65 miliona KM,
postignuta je kamata od 3,1 posto,
tako|er na godi{njem nivou.
Gruba ra~unica pokazuje da }e
komercijalne
banke
na
ovim
transakcijama zaraditi oko 4,5 miliona
KM!
Kao {to je poznato, emisijom
trezorskih zapisa Vlada RS-a nastoji
zakrpiti dio golemih bud`etskih rupa,
dok }e Vlada Federacije BiH novac
prikupljen emisijom trezorskih zapisa
usmjeriti na izmirenje stare devizne
{tednje i ratnih dugova.
Istovremeno, entitetskim vladama
na raspolaganju stoji neiskori{ten
kredit MMF-a pod neuporedivo
povoljnijim kamatama od 1,7 posto na
godi{njoj rezini i s tri godine grace
perioda!
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
BIZNIS:BIZNIS.qxd
2.11.2011
22:18
Page 45
Kreditna zaduženost veća od štednje
Bez obzira na sna`an rast privatnih {tednih depozita, kreditna zadu`enost gra|ana
znatno je ve}a od {tednih depozita u
komercijalnim bankama. Do prije tri godine,
situacija je bila obrnuta - {tedni depoziti
gra|ana BiH bili su za oko 300 miliona KM
ve}i od ukupne kreditne zadu`enosti.
Gra|ani BiH trenutno bankama duguju
blizu 7 milijardi KM, odnosno 120 miliona
KM vi{e od ukupnog iznosa {tednih depozita.
Tendencija je jednaka u oba entiteta: {tedni
depoziti gra|ana RS-a iznose 1,57 milijardi
KM, dok je kreditna zadu`enost 1,64
milijarde KM. U Federaciji BiH razlika
izme|u {tednih depozita i kreditne
zadu`enosti ne{to je manja: {tedni depoziti
gra|ana FBiH iznose oko 5,31 milijardu KM,
dok po osnovu kredita bankama duguju 5,36
milijardi KM.
Situacija u Federaciji BiH trenutno je
puno povoljnija nego prije desetak mjeseci,
zbog iznimno sna`nog rasta {tednih depozita.
Prema raspolo`ivim podacima, ukupni
{tedni depoziti gra|ana BiH u oba entiteta
tokom posljednjih 12 mjeseci porasli su za
blizu 700 miliona KM, a glavnina rasta
{tednih depozita odnosi se na Federaciju BiH
- oko 600 miliona KM.
Istina, u protekloj godini kreditna
zadu`enost gra|ana BiH rasla je osjetno
sporije od {tednih depozita (3,5 posto
naspram 6,1 posto) tako da je trenutna slika
puno povoljnija nego prije desetak mjeseci.
Me|u dr`avama ex - Jugoslavije jedino
gra|ani Srbije imaju vi{e novca u bankama
(oko 7 milijardi eura) nego {to bankama
duguju po osnovu podignutih kredita (oko RAST KREDITNE ZADU@ENOSTI
Kreditna zadu`enost gra|ana BiH prema{ila je visinu {tednih depozita
5,6 milijardi eura).
Hrvatska najvažniji
vanjskotrgovinski
partner BiH
I u devet mjeseci 2011. godine, kao i nekoliko godina
ranije, nije se mijenjala lista najva`nijih vanjskotrgovinskih
partnera BiH. Mijenjali su se samo iznosi na stavkama uvoza i
izvoza, uglavnom u korist BiH
Na prvom mjestu je i dalje Hrvatska, na drugom Njama~ka,
na tre}em Srbija, te na ~etvrtom i petom mjestu Italija i
Slovenija koje su odnedavno zamjenile poziciju.
Najve}i porast izvoza (iznad 80 posto) BiH je ostvarila sa
Slova~kom, Holandijom, Turskom, Makedonijom i Albanijom.
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
45
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
2.11.2011
21:51
Page 8
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
2.11.2011
21:52
Page 9
Kipar:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:50
Page 48
NOGOMET
Ovogodišnje izdanje LIGE PRVAKA ponudilo je uzbudljivu priču o kiparskom
APOELU, timu sastavljenom od, uglavnom, odbačenih evropskih nogometnih
legionara, koji već četiri kola ne zna za poraz; SANEL JAHIĆ (30), reprezentativac
BiH, ekskluzivno za SB priča o razlozima uspjeha kiparskog nogometa, igrama za
Apoel u Ligi prvaka te povratku u nacionalni tim pred utakmice s Portugalcima
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILI^I]
O
ni su klub ~iji dres nosi Kaka.
No, nije to ~uveni Brazilac iz
madridskog Reala, nego brazilski
brani~ kojem je najve}i domet u
karijeri bilo igranje za portugalsku Bragu u pro{losezonskom izdanju
Europa lige. Imaju i Argentinca Solarija, ali
ne poznatog napada~a Reala i Intera,
Santiaga, nego njegovog brata Estebana.
Imaju i Nuna Moraisa, Portugalca koji je
igrao za Chelsea u vrijeme vladavine Jose
Mourinha. Dakle, klub sa nekoliko malo
poznatih igra~a, no klub koji je ove jeseni
hit u Ligi prvaka. Kiparski Apoel, klub bh.
reprezentativca Sanela Jahi}a, ujedno i
najskupljeg nogometa{a ovog tima,
predvo|en srbijanskim stru~njakom
Ivanom Jovanovi}em, igra najbolji
nogomet u svojoj historiji. Četiri utakmice i
osam bodova bez ijednog poraza dokaz su
da se kvalitetnim radom i pametnim
ulaganjima mo`e napraviti veliki rezultat u
takmi~enju rezerviranom za razvikanije i
bogatije klubove. U utorak uve~e savladali
su Porto u najuzbudljivijoj utakmici
dosada{njeg toka Lige prvaka a Sanel Jahi}
je, za dvadesetak minuta koliko je
sudjelovao u igri, uspio asistirati Gustavu
Manduci, koji je golom u posljednjoj
minuti susreta postao kiparski junak.
“Slavlje ovdje jo{ uvijek traje, slavilo se
cijelu no}, a i danas navija~i kru`e gradom
proslavljaju}i veliki uspjeh“, pri~a Jahi}
dan nakon veli~anstvene pobjede.
“Atmosfera je fenomenalna, svi su sretni.
Navija~i su stigli u trening centar jutro
nakon utakmice kako bi nam ~estitali i
zahvalili se za pobjedu. Ali ni{ta jo{ uvijek
nije gotovo, jo{ uvijek nismo ostvarili svoj
cilj. Moramo ostati ~vrsto na zemlji, jo{ su
dvije utakmice pred nama i moramo ih
odigrati ozbiljno kako bi se plasirali u
naredni krug, a to je ono {to smo sebi
zacrtali.“
SANEL JAHIĆ
SU[I]EVE
SU[I]EVE
UZDANICE
UZDANICE ZA
ZA
BARA@
BARA@
Edin
Edin D`eko,
D`eko, Miralem
Miralem
Pjani}
Pjani} ii Sanel
Sanel Jahi}
Jahi}
NAJSKUPLJI IGRAČ NAJVEĆEG
IZNENAÐENJA LIGE PRVAKA
48
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Kipar:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:51
Page 49
^UDO S KIPRA
Pri~a o kiparskom ~udu zanimljivija je
zbog toga {to u ovakav uspjeh nisu
vjerovali ~ak ni igra~i kiparskog tima.
“Kada su izvu~ena imena protivnika, sami
smo sebi kazali kako smo autsajderi i da
}emo igrati najbolje {to mo`emo. No, kako
je vrijeme odmicalo, shvatili smo da smo
dobri i da se mo`emo nositi sa svima u
grupi, iako su to protivnici sa ve}im
bud`etima i zvu~nijim imenima“,
poja{njava Jahi}. “Sada svi pitaju u ~emu je
tajna, ali tajne nema. Ogroman rad i
po`rtvovanje, te odnos igra~a. Iako ima
mnogo stranaca, atmosfera je odli~na. Svi
smo, zaista, kao porodica. Me|u nama
nema problema i normalno je da svi na
terenu ginemo jedni za druge, da igramo za
svoj klub svim srcem.“
TVORAC ^UDA
Najve}e iznena|enje ovogodi{nje Lige
prvaka, malo kiparsko nogometno ~udo
zvano Apoel, remek je djelo na ovim
prostorima poprili~no nepoznatog srbijanskog stru~njaka Ivana Jovanovi}a. Rodom
iz Loznice, godinama igra~ beogradskog
Rada, Jovanovi} je trenerski zanat nakon
igra~ke karijere dugo pekao u Gr~koj i na
Kipru. U Apoel je stigao prije tri godine s
ovlastima kakve imaju menad`eri engleskih
timova. Uspostavio je hijerahiju odnosa,
igra~ku i trenersku strukturu i organizaciju
koja sada daje prve rezultate. Ovaj 49godi{nji srpski trener, koji je deset godina
igrao za gr~ki Iraklis, drugi put u karijeri
igra Ligu prvaka. S Apoelom je u elitnom
klupskom takmi~enju bio i prije dvije
godine, u grupi s Chelseajem, Portom i
madridskim Atleticom i osvojio tri boda.
“Zaista fantasti~an stru~njak, veliki radnik,
psiholog ali i prijatelj“, portretira Jahi}
trenera koji je insistirao na njegovom
dolasku iz Gr~ke u proteklom prelaznom
roku. “Imamo super odnos od prvog dana
kako smo se upoznali. On je insistirao na
mom dolasku, tra`io me je i vjerovao u
mene. Stoga imam dodatnu obavezu da mu
se odu`im dobrim igrama. Uostalom,
zahvaljuju}i i njemu vratio sam se u
POVRATAK U REPREZENTACIJU BiH
“Spreman sam za Portugal“
Od svog debija za reprezentaciju BiH,
u martu 2008. godine, u prijateljskoj
utakmici protiv Makedonije u Zenici, Sanel
Jahi} je za bh. nacionalni tim odigrao
osamnaest utakmica. Nakon godinu dana
pauze, selektor Safet Su{i} pozvao ga je
u tim za utakmice doigravanja protiv
Portugala, koje se igraju 11. i 15.
novembra ove godine. “^ekao sam
godinu dana i kona~no do~ekao poziv
selektora Su{i}a. Presretan sam,
ponovo sam dio tima, tu sam sa svojim
prijateljima i suigra~ima. Nikada nisam
imao dileme {ta `elim, uvijek sam htio
igrati za BiH. Problem su bile povrede
zbog kojih nisam bio spreman, zbog
kojih sam propustio dosta utakmica.
Sada sam zdrav, u punoj formi.“ Jahi}
ka`e kako ga nije iznenadio Su{i}ev poziv,
dapa~e, vjerovao je kako }e ga selektor
staviti na spisak igra~a na koje ra~una u
Jahi}. Jovanovi}ev je pomo}nik Bosanac
Predrag Erak, nekada{nji igra~ zeni~kog
Čelika i splitskog Hajduka. “Nisam ga
poznavao, upoznali smo se tek kada sam
stigao na Kipar“, pri~a Jahi}. “Predrag je iz
Zenice, stalno pri~amo o Bilinom polju, o
utakmicama koje je igrao za Čelik, ljudima,
navija~ima. Odli~an je tip, simpati~an i
dobar stru~njak. Pomogao mi je mnogo
kada sam tek stigao na Kipar.“ Igra~ku je
karijeru Erak, nakon jugoslovenskog
prvenstva, proveo u gr~kim timovima,
igraju}i za Iraklis, Apollon, Aris i
Atromitos, a okon~ao ju je 2001. godine u
srbijanskom Zemunu. Jovanovi}ev je
pomo}nik od 2008. godine. Kiparski mediji
tvrde kako je srbijanski trener klju~ uspjeha
Apoela u ovogodi{njem izdanju Lige
prvaka. O njemu pi{u kao o tihom i
vrijednom treneru, ~ovjeku koji pomjera
nogometne standarde i postavlja nove
“Ne znam koliko daleko }emo dogurati
u Ligi prvaka, ali sam ubije|en da }emo
pobijediti Portugal i oti}i na EP“
reprezentaciju BiH. Sretan sam {to su
obojica trenera u klubu s na{ih prostora,
naravno da je lak{e kada radi{ s nekim koga
razumije{, ko je istog mentaliteta. U klubu
je i Makedonac Ivan Tri~kovski, napada~
koji je nekada igrao za Crvenu zvezdu, tako
da smo prava mala ex-yu kolonija“, ka`e
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
granice. Jovanovi} je ustrojio klub i od
Apoela stvorio iznena|enje Lige prvaka sa
bud`etom od “svega“ osam miliona eura.
Kompletna Jovanovi}eva ekipa, prema
tr`i{nim procjenama vrijedi 15 miliona
eura, {to je u okvirima engleskih ili
{panskih liga simboli~na svota. Najskuplji
me~evima doigravanja. “Znam da me
selektor prati, da vjeruje u mene i zato
me je i pozvao sada kada sam spreman.
A ozdravio sam i u{ao u formu u pravo
vrijeme, ba{ kada treba.“ U njegovom je
timu nekoliko suigra~a iz Portugala i Jahi}
svakodnevno s njima pri~a o utakmicama
doigravanja. Ka`e kako se nisu obradovali
kada im je `rijeb donio BiH u doigravanju.
“Naravno da smo mogli dobiti nekog
lak{eg protivnika, no mo`emo se mi
nositi s Portugalcima. Imamo sjajne
igra~e, odli~an smo tim, iskusniji smo i
mo`emo ih pro}i. Uostalom, ne igraju ni
oni dobro i imamo mi itekako dobre
{anse. Trener Jovanovi} je gledao
utakmicu protiv Francuza, odu{evljen
je na{om igrom. On tako|er tvrdi kako
mo`emo pobijediti. A ja sam u to
uvjeren i jedva ~ekam okupljanje i
utakmice.“ je igra~ upravo bh. reprezentativac Sanel
Jahi} (1,3 miliona eura po procjeni
transfermarkta), ali dru{tvo iz Nikozije to
ne spre~ava da nakon ~etiri odigrane
utakmice budu na ~elu grupe G sa osam
bodova, ispred ruskog Zenita, ukrajinskog
Shaktara i portugalskog Porta. Jovanovi}
ima recept za osvajanje bodova protiv
velikih igra~a. Igra racionalno, pametno, ne
brani se i golove posti`e zahvaljuju}i
osmi{ljenoj, razra|enoj i automatiziranoj
igri. “Pored toga, stalno rotira tim, tako da
svi igraju i svi daju sve od sebe“, dodaje
Jahi}. “Niko od nas ne igra svaku utakmicu,
makar ne u cijelosti. Tim se uvijek
prilago|ava protivniku, po zamisli trenera.
Mislim da i zbog toga imamo sjajne
rezultate, jer smo uvijek svi spremni i
motivirani za igru.“
TAJNA USPJEHA
Turisti su najva`niji dio pri~e o
recentnom uspjehu kiparskih klubova.
Zahvaljuju}i fantasti~noj klimi, suncu koje
pr`i i u prvim danima novembra, ovu
zemlju godi{nje posjeti oko tri miliona
turista, uglavnom onih iz zapadne Evrope.
Novac koji se od turizma slijeva na Kipar
razlog je za{to ova zemlja nije osjetila
probleme koje sa sobom nosi nestabilna
eurozona, recesija i svi ti sli~ni pojmovi
koji pla{e posljednjih mjeseci. Klima i
uredno pla}anje razlog su za{to su na Kipar
stigli brojni igra~i iz Portugala, zemlje
te{ko pogo|ene ekonomskim problemima.
Kipar je za Portugalce postao obe}ana
zemlja, jer portugalski klubovi grcaju u 49
Kipar:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:51
Page 50
NOGOMET
dugovima, nemaju novca za pla}e igra~ima
i na Kipru se danas zara|uje vi{e nego na
Iberijskom poluotoku. U Apoelu najbolji
igra~i godi{nje zara|uju oko 600 hiljada
eura. Kada je Apoel u pitanju, dva
najvrednija igra~a, Menduca i Sanel Jahi},
procijenjena su na milion i pol eura.
Najve}a od{teta koja je pla}ena za nekog
igra~a je 700 hiljada eura danskom
Kopenhagnenu za Ailtona, dok je najve}a
zarada od transfera bila 300 hiljada, za
koliko je Charalambidis oti{ao u gr~ki
Panathinaikos. @ivot je idli~an, bez pritiska
zbog rezultata, bez udara medija, u`iva se
pod suncem i na beskrajnim pje{~anim
pla`ama. “@ivjeti na Kipru je zaista sjano,
prava privilegija“, pri~a Jahi}, koji na
Kipru `ivi sa suprugom i trogodi{njim
sinom, dje~a~i}em koji ve} trenira nogomet
u {koli. “Svaki slobodan trenutak provodim
s porodicom, oni su mi najva`nija stvar u
`ivotu. U`ivamo svakog dana, sve te~e
lagano, bez ikakvih problema. Sunce
svakog dana, klima prekrasna i svi|a mi se
ovdje. Ovo je mjesto koje mi se do sada
najvi{e svi|a od svih zemalja i gradova u
kojima sam do sada bio.“ Stoga nije nimalo
~udno je {to je, primjerice, Nuno Morais,
koji je nekada igrao za Chelsea u vrijeme
dok je taj londonski klub s klupe vodio Jose
Mourinho, Portugal odlu~io zamijeniti
upravo Kiprom. Inozemni igra~i sve su
~e{}e na Kipru, posebice nakon {to su
tamo{nji klubovi razvili mre`u skauta po
Evropi, ali i po~eli uvoziti stru~njake sa
kontinenta. U AEK iz Larnace sportski
direktor je Jordi Cruyff, nekada{nji igra~
Barcelone i Manchester Uniteda. Sin
holandskog velikana Johana igra~e dovodi
uglavnom iz Belgije i Francuske. Ono na
{to sada upozoravaju tamo{nji stru~njaci
jeste to da je 90 procenata nogometa{a na
Kipru stranci, {to mo`e biti pogubno za
njihov nogomet i reprezentacije. Kada su
50
NOGOMETNI
NOGOMETNI HIT
HIT
Trener
Trener kiparskog
kiparskog
Apoela
Apoela insistirao
insistirao je
je na
na
dolasku
dolasku nogometnog
nogometnog
univerzalca
univerzalca
Sanela
Sanela Jahi}a
Jahi}a
finansije i organizacija u pitanju, klubovi na
Kipru nisu privatni. Nacionalna televizija
prenosi sve utakmice doma}eg prvenstva
za{to je svakom klubu uplatila po 400
hiljada eura. Ostatak bud`eta puni lokalna
zajednica zajedno sa bogatim sponzorima
koji iz godine u godinu ula`u vi{e i vi{e. S
druge strane, kontrola poslovanja klubova
je rigorozna, licence i poslovne knjige
provjeravaju se nekoliko puta godi{nje i
nemogu}e je da igra~i ostanu zakinuti za
novac koji im je zajam~en ugovorom. Ako
klub kasni sa isplatama, automatski gubi
bodove i biva dodatno ka`njen. Da se na
Kipru posljednjih godina igra ozbiljan
nogomet ukazuje i to kako su u posljednje
~etiri godine njihovi klubovi tri puta bili
u~esnici Lige prvaka. Manji klubovi
inozemne igra~e pla}aju od 50 do 100
hiljada eura po sezoni, dok ve}i, kakav je
Jahi}ev Apoel ili Omonia i Anorthosis,
pla}aju od 300 do 600 hiljada eura. “Apoel
je vrhunski organiziran klub, sada je,
mislim, najve}i klub na Kipru“, zaklju~uje
Jahi}. “Ta~no se zna ko {ta radi i sve je
usmjereno ka uspjehu. [to se novaca ti~e,
sve se redovno ispla}uje, uvijek bez
ka{njenja i nemam nikakvih zamjerki.
Klub je odli~an, igra~i su zadovoljni i
zbog toga svi dajemo sve od sebe kada
igramo. Zato nam se i vra}a dobrim
rezultatima.“ SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
2.11.2011
21:54
Page 12
INTERVJU-Profesor Cvitkovic:INTERVJU - osnova.qxd
2.11.2011
21:58
Page 52
^UVAJ SUSJEDA SVOG
INTERVIEW
Akademik Ivan Cvitković
profesor sociologije religije
Dr. IVAN CVITKOVIĆ, univerzitetski profesor i akademik, autor je dvadeset i tri
knjige koje prvenstveno imaju socioreligijski karakter; njegovo upravo objavljeno
naučno djelo zove se MOJ SUSJED MUSLIMAN i namijenjeno je “kršćanima i
muslimanima sa željama da doprinese njihovom boljem međusobnom
razumijevanju, uvažavanju i poštovanju”
Sre}a je da ve}ina ovda{njih muslimana
prezire i nasilje i one koji ga ~ine
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILI^I]
P
rofesor na Univerzitetu u Sarajevu dr. Ivan Cvitkovi} upravo
je objavio svoju dvadeset i tre}u
knjigu: Moj susjed musliman.
Neke od njih imale su vi{e
izdanja, a postoje i jo{ dva pripremljena,
neobjavljena rukopisa. Predstavljanje
knjige Moj susjed musliman odr`a}e se na
Sajmu knjiga Interliber u Zagrebu, 10.
novembra. Potom }e ova knjiga biti
predstavljena i u Sarajevu, najvjerovatnije
u organizaciji Odjeljenja dru{tvenih nauka
ANU BiH i Fakulteta politi~kih nauka u
Sarajevu.
RELIGIJSKI IDENTITET MUSLIMANA
Mo`da nije uobi~ajeno postaviti
ovakvo pitanje ve} na po~etku razgovora,
ali ipak }u Vas upitati: da li je Va{u knjigu
Moj susjed musliman mogu}e u {to skorije
vrijeme prevesti na engleski i, recimo,
njema~ki jezik, te distribuirati u zapadnu
Evropu, zato {to bi, naprosto, drugi naslov
ove knjige mogao biti i “Islam za
po~etnike”? Puno je toga, zaista, {to mnogi,
uklju~uju}i i nas koji ovdje `ivimo, mogu
nau~iti iz Va{e nove knjige...
To }emo vidjeti. Knjiga jeste, prije svega,
namijenjena kr{}anima u Europi, ali i ne
samo njima, za bolje razumijevanje
religijskog identiteta muslimana. To je, u
mnogim europskim dr`avama najzast upljeniji religijski identitet, nakon
kr{}anskog. Otud i naslov knjige Moj susjed
musliman. Nakladnici su, ne samo kod nas
ve} i u regiji, bar kad je u pitanju stru~na
52
knjiga, u vrlo te{koj situaciji. Zbog toga je
sve te`e na}i izdava~a i rukopisi du`e ~ekaju
na objavljivanje. Mislim da }e svaki od va{ih
~itatelja, koji se odlu~i pro~itati knjigu, u njoj
na}i zanimljivih tema. Pri~a po~inje o tome
{to bi Europljanin trebao znati o islamu i
muslimanima. Potom slijedi osvrt na stanje i
politi~ka kretanja me|u muslimanima;
sli~nostima i razlikama u vjerovanjima
kr{}ana i muslimana; sli~nostima u moralnim
vrjednotama, poukama i porukama islama i
kr{}anstva. Slijedi nekoliko poglavlja o
muslimanima u Europi i Europskoj Uniji. Tu
su i teme o kojima svakodnevno mo`emo
~itati u medijima: kontroverze oko pojma
“d`ihad”; sporovi oko marame; kontroverze
oko “vehabizma”, itd.
Kome je, prvenstveno, ili: kojim
segmentima na{eg dru{tva namijenjena
knjiga Moj susjed musliman?
Knjiga je namijenjena kr{}anima i
muslimanima sa `eljama da doprinese
njihovom boljem me|usobnom razumijevanju, uva`avanju i po{tovanju. Mene, kao
sociologa religije, religija - pa i kr{}anstvo
i islam - zanimaju samo sa stanovi{ta
njihovih utjecaja na `ivot pojedinca i
dru{tva. Nije svejedno da li }e one
doprinositi integraciji, ili dezintegraciji
dru{tva. A sva europska dru{tva su danas,
{to se ti~e religijskog identiteta, leopardova
ko`a. Iz dana u dan, tr`i{te religija postaje
sve izra`enije. Tr`i{te podrazumijeva
konkurenciju. Ho}e li ta “utakmica” biti fer,
ili }e obilovati grubostima, za sociologa
nije neva`no pitanje. Na europskom tr`i{tu
religija nije toliko bitan hinduisti~ki,
{intoisti~ki, taoisti~ki ili budisti~ki identitet. “Utakmica” se vodi, uglavnom, izme|u dva religijska identiteta - kr{}anskog
i islamskog.
Koliko kr{}ani na ovim prostorima na ovo pitanje mo`ete, naravno, odgovoriti
i kao pedagog - znaju o islamu i muslimanima, ali i muslimani o kr{}anstvu i
kr{}anima, u smislu da nam iz godine u
godinu, kako ste mi kazali jednom
prilikom, sve vi{e nedostaje op{teg
obrazovanja?
Moje iskustvo, iz rada sa studentima,
pokazuje da oni, unato~ poha|anju vjerske
pouke u {kolama, ne znaju neke
elementarne stvari o “svojoj”, a da ne
govorimo o poznavanju religije svojih
susjeda, ili najpoznatijih “`ivu}ih” religija
dana{njice. Drugi i njegova religijska SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
INTERVJU-Profesor Cvitkovic:INTERVJU - osnova.qxd
2.11.2011
21:59
Page 53
PROFESOR CVITKOVI] O KR[]ANIMA I MUSLIMANIMA
INTELEKTUALAC,
NAU^NIK, HUMANISTA
Akademik Ivan Cvitkovi} svoju
novu knjigu posvetio je odnosu
kr{}ana i muslimana
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
53
INTERVJU-Profesor Cvitkovic:INTERVJU - osnova.qxd
2.11.2011
22:00
Page 54
^UVAJ SUSJEDA SVOG
Predavanje
Predavanje Ivana
Ivana
Cvitkovi}a
Cvitkovi}a nakon
nakon {to
{to
je
je izabran
izabran za
za dopisnog
dopisnog
~lana
~lana ANU
ANU BiH
BiH
IZUZETNA AKADEMSKA KARIJERA I BOGATA BIBLIOGRAFIJA
Profesor Cvitkovi} do sada je objavio dvadeset i tri knjige, a u svojim ladicama ima jo{ dva neobjavljena rukopisa
kultura ih ne zanima, kao da `ive u nekim
pro{lim stolje}ima, a ne u vrijeme
suvremenih komunikacija koje im svaki dan
u domove unose slike religijskih tradicija iz
~itavog svijeta.
Sla`ete li se sa tvrdnjom akademika
Rusmira Mahmut}ehaji}a, u posljednjem
broju magazina Start, da su “bosanski
strahovi nastali u neznanju”?
Ne samo da su “bosansko-hercegova~ki” strahovi nastali u neznanju, ve} i
strahovi kr{}ana i muslimana {irom Europe
i svijeta. Prisjetimo se da 70% stanovnika
svijeta ima religijsku samoidentifikaciju.
Od toga 55% religijske populacije ~ine
kr{}ani i muslimani. Jasno je koliki zna~aj
za mir u svijetu mogu imati dobri odnosi
izme|u kr{}ana i muslimana koji ne bi bili
optere}eni predrasudama i strahovima.
Naravno, tome treba dodati i njihove dobre
odnose s pripadnicima drugih religija i
svjetonazora.
A kr{}ani i muslimani tako malo
znaju jedni o drugima...
Na`alost. Koliko ih zna da Jeruzalem
ima va`nu ulogu za `idove, kr{}ane i
muslimane, istovremeno? Koliko kr{}ana
zna da muslimani u Turskoj posje}uju
navodni Marijin grob u blizini Efeza? Često
se hvalimo kako u Sarajevu, tako blizu jedni
drugima, postoje hramovi `idovske religije,
kr{}anstva i islama. Hramovi tako blizu, a
oni koji u njih odlaze tako daleko jedni od
drugih! Mnogi od stanovnika ovog grada
ro|eni su u njemu, tu }e i umrijeti a da ne}e
pre}i prag crkve ili d`amije. Pape Ivan
Pavao II. i Benedikt XVI. posjetili su
54
d`amije. To su prve pape koje su u{le u
d`amiju. Kad }e katolici, ili pravoslavni, u
Bosni i Hercegovini pre}i prag d`amije da
vide kako izgleda hram u kojem se mole
njihovi susjedi. I obrnuto: kad }e muslimani
pre}i crkveni prag da vide kako izgleda
hram njihovih susjeda, kr{}ana.
KONFLIKTI I NESPORAZUMI
Volio bih, li~no, kada bi barem svaki
drugi stanovnik BiH imao Va{u knjigu
negdje na vlastitim policama. Na`alost, to
se ne}e desiti, pa ni pribli`no. Kako onda
u~iti na{e gra|ane o religijskoj toleranciji i
koliko mediji uop{te tome posve}uju
pa`nju?
U pravu ste. Ne}e je imati ni na
policama, a kamoli u glavama. Narodi u BiH
sve ljube vi{e od knjige. Jo{ vrijedi logika:
bez knjige sam se rodio, mogu bez nje i
umrijeti. Mo`e, samo kakve su posljedice
toga i po osobni i po `ivot zajednice. Kako
u~iti gra|ane Bosne i Hercegovine
toleranciji kad ih ve}ina, na`alost i mladih,
danas ako i{ta ~ita - ~ita novine. Od ostalog
ni{ta, ili gotovo ni{ta. Pa ni studenti. O tome
postoji vic. Student na fakultetu, onako u
povjerenju, pita kolegu: Jesi li ~uo najnoviju
vijest na Fakultetu? Nisam! Jedan kolega
odlu~io spremati ispit po knjizi! Vratimo se
pitanju. Na tom planu ne o~ekujem mnogo
od medija, bar ovakvih kakvi su. Za njih nije
vijest za objavljivanje neki tolerantan ~in
me|u gra|anima, ve} netolerantan.
Bitne su samo tamne strane.
Da, a u javnosti, kao i u drugim
slu~ajevima, nije vijest kad se ne{to dobro
desi vezano za religije (osobito sljedbe i
nove religijske pokrete), ve} ono {to spada
u tamnu stranu `ivota religijskih
sljedbenika. Mnoge sljedbe ne bi nikad
bile spomenute u medijima, da nije bilo
nasilja me|u njihovim pripadnicima ili u
odnosu na druge. Malo se pi{e {to se dobro
desilo i de{ava me|u sljedbenicima
razli~itih religija, sve se, uglavnom, svodi
na ono {to ozna~avamo rije~ju “konflikt”.
Kao da se mediji natje~u u tome da
“doka`u” kako su su`ivot i zajedni{tvo
nemogu}i u Bosni i Hercegovini. Vi{e
o~ekujem od obrazovno-odgojnih
institucija da doprinesu razvoju kulture
mira, po{tovanja i uva`avanja na{ih
konfesionalnih, nacionalnih i drugih
raznolikosti. Zato sam se od po~etka
zalagao za uvo|enje “Kulture religija” u
srednje {kole. Svako }e dijete o “svojoj”
religiji nau~iti ono {to mu je potrebno u
obitelji i na konfesionalnom vjeronauku
(unutar vjerskih zajednica ili u osnovnoj
{koli), ali gdje da nau~i o religiji i
religijskoj kulturi svoga susjeda koja je
druga~ija od njegove? U jednom ovako
religijski pluralnom dru{tvu, u kojem
stolje}ima `ive `idovi, kr{}ani i muslimani
- kao i pripadnici drugih svjetonazora {kola bi mogla imati tu ulogu.
“U pristupu temi muslimani u Europi
i Europskoj Uniji treba se osloboditi
zablude da je islam u Europu do{ao tek
migracijom radne snage”, pi{ete u desetom
poglavlju. Mogu li se ikada Evropljani,
generalno, osloboditi te zablude i kako im
sami muslimani u tome mogu pomo}i?
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
INTERVJU-Profesor Cvitkovic:INTERVJU - osnova.qxd
2.11.2011
22:00
Page 55
PROFESOR CVITKOVI] O KR[]ANIMA I MUSLIMANIMA
Zasigurno da je danas neusporedivo
manje zabluda o islamu i muslimanima
me|u kr{}anima u Europi, kao {to je manje
i zabluda me|u muslimanima o Europi,
kr{}anstvu i kr{}anima. Ali, to ne zna~i da
je stanje zadovoljavaju}e. Mnogi konflikti i
nesporazumi me|u sljedbenicima te dvije
religije, do kojih povremeno dolazi, su
naj~e{}e rezultat zabluda i nerazumijevanja.
U knjizi sam upozorio na svu slojevitost
me|u muslimanima u Europi, vezano za
njihovo porijeklo. Mnogi zaboravljaju da je
u Bosni i Hercegovini zajedni~ki `ivot
`idova, kr{}ana i muslimana pre`ivio
stolje}a. Sli~na dva povijesna modela u
Europi su propala (Sicilija i [panjolska).
Jedino se taj model u Bosni i Hercegovini
odr`ao, o ~emu lijepo pi{e teolog Karl-Josef
Kuschel u svojoj najnovijoj knjizi: @idovi kr{}ani - muslimani, koju su objavili
bosanski franjevci.
NASILJE ZBOG POLITI^KIH NEPRAVDI
Nije valjda da ne}e biti dovoljno ni
kompletno XXI. stolje}e da se razbiju
predrasude kr{}ana o muslimanima i
muslimana o kr{}anima? Pitate se na kraju
Va{e knjige...
Stolje}ima su stvarane predrasude
jednih o drugima, osobito kr{}ana o
muslimanima. Nije to jednostavno
prevazi}i. Bio bih sretan kad one ne bi
optere}ivale zajedni~ki `ivot u mnogim
zemljama svijeta, osobito u Europi. U
Europi je sru{en jedan zid (berlinski), ali su
ostali duhovni zidovi (katolici-protestanti;
katolici-pravoslavni; a osobito “zid”
izme|u kr{}ana i muslimana). Zato se i
sjajna autorica Karel Armstrong pita idemo
li pravcem u kojem muslimani i zapadnjaci
sve vi{e i vi{e nisu u stanju da razumiju
jedni druge.
U poglavlju “Kontroverze oko
vehabizma” pi{ete, izme|u ostalog, a
prethodnih dana to je i najaktuelnije u na{oj
dr`avi, da su “vehabije vi{e u Bosni i
Hercegovini izazvale unutarmuslimansku
nesno{ljivost, nego me|ureligijsku”.
Sla`ete li se sa konstatacijom mog prijatelja
da “muslimanima u BiH ni ne trebaju
du{mani, kad u svojim redovima imaju
ovakve”, aludiraju}i na Mevlida Ja{arevi}a?
Moja ocjena, koju navodite, jest ocjena
sociologa. S njom se neki mo`da ne}e
slo`iti. Najgore bi bilo da slu~aj o kojem
SOCIORELIGIJSKI SADR@AJ
Bio/bibliografija akademika Ivana
Cvitkovića
Akademik Ivan Cvitkovi} ro|en je
1945., u Mostaru. Na Fakultetu politi~kih
nauka Univerziteta u Sarajevu predaje
predmete Sociologija religije i Religije
suvremenoga svijeta. Na Filozofskom
fakultetu, tako|e, u Sarajevu izvodi
nastavu iz predmeta Sociologija religije.
Predavao na Sveu~ili{tu u Mostaru i
Univerzitetu u Tuzli. Gostovao na vi{e
univerziteta izvan Bosne i Hercegovine.
Akademski direktor Religijskih studija pri
Centru za interdisciplinarne postdiplomske
studije Univerziteta u Sarajevu.
Od 2008. godine dopisni ~lan ANU BiH.
Znanstvene i stru~ne radove objavljivao u
mnogim ~asopisima. Autor vi{e knjiga
prete`no socioreligijskog sadr`aja, od
kojih izdvajamo: Krle`a, Srbi i Hrvati
(1991.); Rje~nik religijskih pojmova (1991.,
2005., 2009.); Sociologija religije (1995.,
1996., 2004., 2007.); Dru{tvena misao u
svetim spisima (1997.); Religije suvremenoga svijeta (1999., 2002., 2005.,
2010.); Sociologija spoznaje (2001.);
Konfesija u ratu (2004.); Sociolo{ki pogledi
na naciju i religiju 1 (2005.); Hrvatski
identitet u BiH (2006.); Socijalna
nau~avanja u religijama (2007.). 3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
STRU^NI
STRU^NI RADOVI
RADOVI
Ivan
Ivan Cvitkovi},
Cvitkovi}, ugledni
ugledni
bosanskohercegova~ki
bosanskohercegova~ki
socioreligijski
socioreligijski stru~njak
stru~njak
govorite iskoriste za svoje suprotne teze i
{irenje dodatne mr`nje prema muslimanima. @ivim i dru`im se {est decenija sa
muslimanima u Bosni i Hercegovini i znam
da ni jedan od njih ne bi uzeo oru`je i uperio
ga na svog susjeda zbog toga jer nije
musliman. Mislim da }e slu~aj o kojem
govorite pomo}i muslimanima Bosne i
Hercegovine, a prije svega vodstvu
Islamske zajednice, da ocijene je li im
pripadnici radikalnih grupa, i uz ~iju
pomo}, poku{avaju oteti islam o kojem
govorim. Blizak sam stavu uva`enog
profesora Fakulteta islamskih nauka Re{ida
Hafizovi}a da su “vehabije” prijetnja islamu
kakav je nekad bio u [panjolskoj i danas na
Balkanu.
Kako se sa aspekta sociologije religije
i dru{tvenih interakcija mo`e tuma~iti
Ja{arevi}ev teroristi~ki akt u petak, 28.
oktobra ispred Ambasade SAD-a u
Sarajevu?
Religija mo`e poslu`iti kao povod, ili,
inspiracija za nasilje, ali mo`e poslu`iti i kao
preventiva u cilju izbjegavanja nasilja. Ona
sama po sebi niti je nasilna niti nenasilna
(ako tako {to, religija sama po sebi, u `ivotu
uop}e postoji), ve} se javljaju razli~iti
modaliteti odnosa izme|u nje i (ne)nasilja
kad se religija integrira u politi~ke sfere:
socijalni, ekonomski, politi~ki problemi `ele
se predstaviti kao religijski. Sve su religije
kroz povijest pokazale i nasilnu i
miroljubivu stranu svoga lica, ~ak i one
kojima je ahimska/nenasilje vrhovno
moralno na~elo. Blaise Pascal je pisao da
ljudi “nikad ne ~ine zlo toliko potpuno i
toliko veselo kao kad je to iz religijskog
uvjerenja”. “Vehabije”, kojima pripada
mladi} o kojem govorite, vidimo da
prakticiraju ne samo ideolo{ko nasilje optu`be za novotarije u vjeri, klevetanje
neistomi{ljenika, ve} i prakti~no - psovke,
uvrede, tu~e, sve do oru`anog napada. A u
nasilju je religija oteta, uzurpirana. Znaju li
ti mladi}i da se religija brani rije~ima i
djelima, a ne nasiljem.
Mo`emo li to nasilje sagledavati u
kontekstu kolonijalnog naslije|a?
U Bosni i Hercegovini ne mo`emo. Jesu
li u pravu autori koji uka`u da je teologija
posljednja stvar u glavama tih ljudi. Nisu
oni nasilni zbog religije, ve} zbog raznih
politi~kih nepravdi. Dakle, uzroke
ovakvim i sli~nim doga|anjima ne bismo
trebali tra`iti u religioznosti, ve} u
politi~kim motivima. Druga je stvar to da
oni muslimanima nude put u pro{lost.
Sre}a je da ve}ina ovda{njih muslimana
prezire i nasilje i one koji ga ~ine. Nije li u
pravu ve} spominjani Kuschel da religija u
nasilju pokazuje svoju patolo{ko-patogenu
stranu? 55
Radomir:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:02
Page 56
IN MEMORIAM
ODLAZAK POSLJEDNJEG VELIKANA
Prošle sedmice u Beogradu je umro RADOMIR KONSTANTINOVIĆ, jedan od
najvećih intelektualnih umova moderne Evrope; Konstantinovićev odlazak
srbijanski mediji i službena politika ispratili su tiho i sa prigušenim olakšanjem;
naš suradnik, blizak prijatelj pokojnog Konstantinovića, piše zašto je ovaj
vanvremenski pisac, filozof i esejista ostao jedan, jedinstven i neponovljiv
VJEČITI KRITIČAR PAL(J)ANKE
Pi{e: DRAGAN BANJAC (Beograd)
U
beogradskom malom gra|anskom krugu, dovoljnom jedino
za ~uvanje obraza, nakon Konstantinovi}evog odlaska zauvek
}e ostati ~etiri slova - Rade, ~etiri
slova od ljudske gromade, pisca, filozofa i
mislioca, kriti~ara, izgleda nepresu{ne,
srpske gluposti i - da upotrebim neprikladan, ali precizan i na biv{im jugoslovenskim prostorima veoma razumljiv izraz
- selja~luka.
EGZIL I IZOLACIJA
Dvadesetsedmog oktobra fizi~ki nas
je napustio Radomir Konstantinovi}
(Subotica, 27. mart 1928.), najzna~ajnije
intelektualno ime savremene srpske
knji`evnosti i filozofije kulture, pisac
koji je predugo `iveo u “unutra{njem
egzilu i izolaciji”, kako povodom vesti o
smrti re~e zajedni~ki prijatelj pisac Filip
David, koji s pravom Konstantinovi}ev
re~eni egzil i izolaciju naziva “kulturnim
skandalom”. Konstantinovi} je, kao
56
romansijer koji pripada modernom
evropskom duhu, svojim delima obele`io
zna~ajne, prelomne periode u istoriji
savremene srpske (i jugoslovenske)
knji`evnosti a njegovo najzna~ajnije delo
svakako je Filozofija palanke (1969.)
kojom je zaparao kaljugu provincijalne
svesti, ustajale malogra |an{tine, tvrdi
srpski tradicionalizam i na najbolji na~in
ozna~io boljku ogledanu u svemu
palana~kom, ideal klasi~ne bede,
sentimentalizma i sarkazma, neverni{tva,
ve~ite podre|enosti i nedoraslosti,
vrhunske banalnosti, ni{tavnosti tamnog
vilajeta, tromost i oholost kao delanje
zatvorenog sveta palanke, politi~ki
pana|ur (va{ar), srpski nacionalfa{izam...
Knji`evni opus Konstantinovi}ev zaprema tridesetak tomova u kojima je vrh
odavno prigrabila Filozofija palanke ,
filozofsko-esejisti~ko delo obznanjeno
najpre putem talasa Tre}eg programa
Radio Beograda, po~etkom avgusta 1969.
godine. Nakon {to je autor na radiju
i{~itao zama{an rukopis, knjiga je
do`ivela jo{ sedam izdanja, a poslednja tri
(u izdanju Otkrovenja) u ukupnom tira`u
od dvanaest hiljada primeraka. Knjiga je
okarakterisana kao kultno {tivo, ali ne i
kod “pozvanih ocenjiva~a”, naciona listi~ko-fa{istoidnom delu Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) i njenom
desetera~ko-~obansko-patriotskom
odeljenju - Udru`enju knji`evnika Srbije.
U prvoj velikosrpskoj slo`noj bratiji onda
i danas, kada fizi~ki odlazi - muk, u
drugoj su mu (Kalemar, \oge, Noge,
Kapori i ostala boranija) godinama, uz
priproste ideolo{ke presude, spo~itavali
nacionalnu izdaju i odme tni{tvo.
Palan~ani, a ti su, osetili su da se o njima
radi, njihovom ~obansko-kale marskopalana~kom duhu i stvarala{tvu.
Milan Vlaj~i}, pozori{ni, filmski i
knji`evni kriti~ar i dobar poznavalac
Konstantinovi}evog stvarala{tva, tvrdi da
Filozofija palanke i Bi}e i jezik
(osmotomni re~nik srpske poezije, nedosegnuta analiza pevanja i mi{ljenja
srpskih pesnika izme|u dva svetska rata,
dokumentovana i analiti~ka kritika provincijalnog, malogra|anskog i palana~kog
duha srpskog pesni{tva tog doba),
njegovi osobeni romani, eseji i traktati,
predstavljaju zavidan korpus “koji }e i
slede}im nara{tajima biti dostojan izazov
i visoka mera”. Vlaj~i} dodaje da bi bilo
nepravedno ostaviti u senci ostale knjige
i radove ovog pisca. “Kao mlad pesnik
objavio je zbirku Ku}a bez krova (1951.).
To je najava posleratnog srpskog
modernizma, koju }e Konstantinovi}
razviti u romanima Daj nam danas
(1954.), Mi{olovka (1956.) i Čisti i
prljavi (1958.), srodnim duhu francuskog
Novog romana Mi{ela Bitora i Natali
Sarot. Za roman Izlazak, u kome govori o
ispovesti Hristovog u~enika Jude pre
samoubistva, 1960. dobija NIN-ovu
nagradu, a kasnije biva progla{en za
jedan od deset najboljih romana
sveukupne srpsko-hrvatske knji`evnosti.
Poslednji roman u nizu, Dekartova smrt
(1996.), odlukom NIN-ovog `irija nije
nominovan jer se saznalo da bi pisac
odbio da je primi. Od izuzetnih
poduhvata valja izdvojiti Ahasfer ili
traktat o pivskoj boci (1964.) i Pentagram
(1966.), koji su do`iveli veliko }utanje.
Prilikom osnivanja Beogradskog kruga
(11. aprila 1992.) Konstaninovi} je
izgovorio svoj progra mski tekst o
suo~avanju sa Čudovi{tem, koji je postao
temelj Nove Srbije. Sledi epistolarnoesejisti~ka knjiga Beket prijatelj (2000.),
nakon ~ega se Konstantinovi} povukao,
za}utao. Njegovim povla~enjem okonSLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Radomir:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:02
Page 57
RADOMIR KONSTANTINOVI] (1928. - 2011.)
LJUDSKA
LJUDSKA
GROMADA
GROMADA
Portret
Portret Radomira
Radomira
Konstantinovi}a,
Konstantinovi}a, ~iji
~iji
je
je autor
autor na{
na{ ugledni
ugledni
umjetnik
umjetnik Mirza
Mirza
Ibrahimpa{i}
Ibrahimpa{i}
~ana je epoha vrhunskih kriterija u stilu i
pi{~evom moralu”, ka`e Vlaj~i}.
POZDRAV BORI ]OSI]U
Filip David, jedan od osniva~a Beogradskog kruga nezavisnih intelektualaca,
ka`e da Konstantinovi}eva Filozofija
palanke “bolje nego bilo koje drugo srpsko
knji`evno delo obja{njava su{tinu vladaju}eg kulturnog modela, poreklo i
pozadinu dominantnog nacionalizma i
dubinu moralnog pada ve}eg dela srpske
inteligencije koji su okon~ani u ratnom
razaranju i zlo~inu”. “Bez poznavanja
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
Konstantinovi}evog dela”, ka`e David,
“nije mogu}e razumeti tamne strane srpske
intelektualne istorije, sve one stranputice i
zablude koje su Srbiju dovele u tragi~ni
istorijski i kulturni }orsokak. Uvek je bio
korak ispred ostalih, sa savr{enim
ose}anjem za duh vremena. U siroma{noj i,
u celini gledano, zatvorenoj literaturi on je
duhom, temama, smelo{}u koju poseduju
samo najhrabriji i najdarovitiji, otvarao put
kojim se izlazilo iz parohijske isklju~ivosti,
malogra|anskog mentaliteta samodovoljnosti, palana~ke zatvorenosti. Radomirova misao o nu`nosti nacizma u duhu
palanke pomogla nam je da prepoznamo
situacije u kojima trijumfuje palana~ko
mi{ljenje i protagoniste takvog mi{ljenja. A
to zna~i lice i nali~je na{e katastrofe.
Zajedno smo osnivali Nezavisne pisce,
Beogradski krug i ovim je udru`enjima
upravo njegova ta~no i savr{eno precizno
izgovorena re~ odre|ivala smisao, duh i
razlog postojanja”. “Dao je najbolju
definiciju pojma Druga Srbija koja je
osmislila rad Beogradskog kruga: Druga
Srbija je ona Srbija koja se ne miri sa
zlo~inom”, David navodi Konstantinovi}a.
U jednom od retkih intervjua
devedesetih Konstantinovi} ka`e da je
borba protiv nacionalizma - borba protiv
samo}e. “Za{to? Zato {to je samo}a
egzistencijska forma totalitarizma, svakog,
pa i ovoga nacionalisti~kog s po~etka
devedesetih godina. Ovo {to vam sad
ka`em rekao sam pre deset godina, na
po~etku Druge Srbije. Beogradski krug bio
je krug spasonosnog prijateljstva, pa je
zato, uistinu, bila privilegija na}i se u
njemu. Mislim na prijateljstvo, kao na
privilegiju (valjda najve}u od svih
privilegija). Ali, ne manje, mislim i na
privilegiju manjine, neodvojivu od
privilegije prijateljstva. Ili, ako ho}ete, na
privilegiju marginalca. Zato {to je
marginalnost du{a istorije. Druga Srbija,
dakle Srbija evropska, jeste marginalna
Srbija, i dan-danas, i upravo kao takva, kao
marginalna, jedina mogu}a budu}nost
Srbije.”
Vest o smrti, u zanatskom smislu, nije
ba{ “zalogaj” za novinara, novine,
agenciju, bilo koji medij. Ipak, ne mogu da
ovde ne navedem da je Tanjug (Tajna
agencija nove Jugoslavije, kumovao Mo{a
Pijade!) objavio da je preminuo (izvesni)
Radomir Konstantinovi} u svojoj 83.
godini. Jedina pre`ivela jugoslovenska
tvorevina izvestila je pu~anstvo da je (taj)
Konstantinovi} objavio neke pesme
po~etkom 50-ih, potom par eksperimentalnih romana, da bi se tokom 60-ih
okrenuo esejistici. I da je danas (27.
oktobra) umro. Nas koji smo ga bolje i du`e
poznavali zanimalo je da li }e se i u “ovom
~asu” na Konstantinovi}a primeniti sitno
sito. Zga`eni i neprofesionalni mediji imali
su pre~a posla. ]utanje, ponegde tek {apat.
Najumnija i naj~asnija srpska glava manje
je va`na od balvana na kosovskim
prelazima krajnje poeti~nih naziva - Jarinje
i Brnjak, i njihovim inspiratorima,
ministrima i “pregovara~ima” sa sve
bitangama koji se sada zovu biznismenima.
Ili aktivnosti trenutno glavnog poslovo|e 57
Radomir:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:03
Page 58
IN MEMORIAM
ovda{nje ruske gubernije (Srbije),
Aleksandra Konuzina...
Pre nego izbirljivoj bosanskoj ~itala~koj
publici prenesem eho sa odavanja po~asti u
Skup{tini Grada (1. XI, u 15 sati) nudim
Konstantinovi}ev pozdrav Bori ]osi}u,
izgovoren (1997.) u bioskopu Rex u
beogradskoj Jevrejskoj ulici. “Divno je i tu`no
je i stra{no {to se ti i ja sre}emo posle {est
godina nevi|enja, {est godina tvoga ali i moga
strahovanja, {est godina nacionalisti~korasisti~kog divljanja ovom zemljom. Divno je
i tu`no i stra{no dakle {to se sre}emo ovde u
ulici Jevrejskoj. Ovde je moja zemlja koju da
napustim nikad ne}u! Moja zemlja - Papo
Haim, Darva [andor, Katalin Jakob, sedeo sa
mnom u klupi u tre}em razredu gimnazije,
Koen Haim, nosio nao~ale sa zlatnim
okvirom, Holender Josip, Rubenovi} Jakob
D`eki, debeli D`eki, dozvoljavao je da ga
tap{emo po trbuhu i smejao se za to vreme i
sav se tresao i to je bio veli~anstven prizor. I
Baruh Isak i Meju Hajhain, pa Pinto Isak, pa
Sabo Josip, pa Tuvi Solomun, Ki{ Martin i,
najzad, Albahari Avram, njih trinaestorica
pobijenih trinaestogodi{njaka, a bilo nas je u
razredu, ako se ne varam, trideset i dvojica.
Nisu ova deca bila, ona jesu izme|u ostalog i
zato {to ja jesam. Ja sam sada sva ta deca. Tvoj
tekst o Dekartovoj smrti koji pisao si u
Berlinu, a koji pro~itao sam jedne no}i u mojoj
opusteloj ku}i u ogromnom uzbu|enju za
mene jeste, pre i posle svega, ruka
prijateljstva, pru`ena preko provalije od {est
godina, koje godine strahote i poni`enja bile
su za mene {est vekova. Posle svega {to se
SARAJEVO NIJE PALANKA
Radomir Konstantinovi} (snimljen 1997.) bio je relativno ~est i izuzetno drag gost u glavnom gradu BiH
ovde dogodilo i pred onim {to }e, bojim se, tek
da nam se dogodi, imperativ prijateljstva jeste
jedini na{ kategori~ki imperativ. Deco na{a,
dajte ruku, dr`a~emo se za ruke protiv ovog
zla, nismo sami. Mi smo zajedno, Papo Haim,
Darva [andor, Katalin Jakob..., Bora ]osi},
Rade Konstantinovi}.”
U TI[INI POLUPRAZNE SALE
Iz unutra{njeg egzila i izolacije iza{ao
je sredinom poslednje decenije pro{log
veka, kada je gre{ni i krvavi Beograd
posetila “me{ovita” (tako se govorilo)
delegacija iz BiH. Koliko se se}am, stigli
su Tuzlaci Vehid [ehi}, Ante Raos, Nada
Mladina i Sarajlije - Slavko [anti}, Boro
Spasojevi}, Vlatko Dolo~ek, Sead
Fetahagi}, Boro Bjelobrk (neka mi
presko~eni ne zamere)... Konstantinovi} se
ozario i otad datira njegovo iskreno i
veliko prijateljovanje sa, na`alost, tako|e
pokojnim Fetahagi}em.
O RADETU, S LJUBAVLJU I PO[TOVANJEM
Besmrtni beogradski intelektualci: Filip David, Latinka Perovi} i Milan Vlaj~i}
58
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Radomir:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:03
Page 59
RADOMIR KONSTANTINOVI] (1928. - 2011.)
DOMANOVI], \URI], KONSTANTINOVI]
Bože, nepravde!
Povodom ignorantskog i neljudskog
odnosa vlasti i medija dva podse}anja.
Novembra (23.) 1997. godine u
Beogradu je sahranjen Ivan \uri}
(Beograd, 1947. - Pariz, 1997.) i tog
prohladnog dana od vizantologa,
reformiste i “nacionalnog izdajnika”
oprostilo se (Radmila Karla{, sarajevski
Svijet) ne{to vi{e od stotinu (128)
gra|ana. Da sve bude u duhu posrnule
Srbije, najmanje dve tre}ine ~inili su
Sarajlije, Tuzlaci, Hrvati, Crnogorci i
Slovenci. Mirko \or|evi} dodaje ne{to
iz dosta dalje pro{losti, sa sahrane
(1906.) Stevana Sremca. Od Sremca se
oprostio mladi pisac Radoje Domanovi}
(1873. - 1908.), ali jedva je stigao do
groblja. Krenuo je, ka`e \or|evi}, ka
mestu doga|aja, ali se usput nalio u
nekoliko kafana i dokraj~io se u Sedam
udovica. Stigao je, ipak, do Srem~evog
groba i izgovorio tek nekoliko re~enica:
Crni Stevo, Srbijo - jebem te! Sve {to
valjano i ~asno imade posaranjiva, osta
go olo{ i cincarska fukara, re~e
pokazuju}i na “zvani~nike”. Prelijte grob
i sklonite ovu budalu da ne upadne u
raku, re~e organizator sahrane i okon~a
se ceremonija.
Stoga }e se o Konstantinovi}u vi{e
~uti u okru`enju, jer u Srbiji je i dalje, i
mrtav, izgleda opasan po njene
palan~ane. O njegovom povla~enju u
vi{e navrata smo dugo divanili, najvi{e }utanjem. Ali, bilo je i pravog razgovora
iz koga sam “pro~itao” da je, posle svega
{to je napisao i izgovorio, ve}inu
potencijalnih ~italaca i slu{alaca -
Na sebi svojstven na~in ose}ao je Bosnu
i saose}ao sa patnjama njenih gra|ana, pre
svega Bo{njaka, najve}ih stradalnika.
Nekoliko puta je posetio Sarajevo i Mostar
tokom bosanskog krvavog rata. Krenemo
jednom prilikom, posle Dejtona, opet
“me{ovita” delegacija, Konstantinovi},
general Veljko Miladinovi}, Sead
Had`ovi}, Josip Rukavina, Slavi{a Numi},
Jovica Vejnovi}, moja malenkost..., ali kod
Zvornika - stop! Na drugoj strani Drine
ka`u da ima mnogo nesrba i nema druge rikvers u Mali Zvornik. Zapravo, mi najpre
treba da idemo u Tuzlu, ali Rade smi{lja
plan da nas dvojica pre|emo most i
pripretimo “karad`i}evcima” frkom,
pisanijama po novinama... Razdrljeni {ef
smene (sa tri raskop~ana dugmeta na
ko{ulji i veoma znojavim grudima) nekako
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
duboko prezreo. Ivan \uri}, Miladin
@ivoti}, Ivan Stamboli}, Slobodan
Ini}, Bogdan Bogdanovi}, Radomir
Konstantinovi} nisu bili valjani zemlji i
narodu. Kriterijumi su ovde dugo sasvim
izvrnuti. Uostalom, biv{i “na{ki” smaknuti
premijer (Z.\.) za jednog od savetnika
postavio je biv{eg, ej bre, {ofera {efa
policije RS-a sa Pala. Srbija, brale. Da
ne citiram Domanovi}a. [IROM ZATVORENIH O^IJU
Srbijanskog genija uvijek }emo se
rado sje}ati
se udobrovoljio, ali stvar se komplikuje
kada nam se iz Bijeljine priklju~uju Sa{a
Pazarac i Du{ko Kondor. Prvi je bo{nja~konema~ka kombinacija, a drugi, iako “na{“
nije na “i}“. Kakvo ti je ovo prezime, pita
Kondora policajac i vra}a mu dokumenta.
A kakva su ti \ogo, Nogo, Kapor, Toholj,
Buha... izre|a Du{ko jo{ desetak “fali~nih”
prezimena i umalo ne pokvari dogovor.
Pre|osmo. U Sarajevu je do~ekivan kako i
dolikuje, onako kako nikad ne}e biti priman
u svojoj zemlji. Skup u klubu Raguza, od
ve~ne vatre biv{om Miskinovom ka
Ba{~ar{iji, blizu, sa desne strane, nekoliko
stepenica ispod nivoa ulice. Smenjuju se
govornici, a Slavko [anti}, misle}i da sam
Konstantinovi}eva pudlica, moli da ga
nagovorim da uzme re~. Sme{ka se, ne}ka,
ali ubedih ga. Muva bi se ~ula kada je
govorio o `ivotu sa Čudovi{tem
M ilo{evi}em - prim. D.B.), isto se
(M
nekoliko dana kasnije ponovilo i u
Be{lagi}evoj gra|anskoj oazi - u Tuzli.
Beograd, utorak, 1. novembra/studenog,
petog dana od Konstantinovi}eve smrti.
Skup{tina grada ustupa salu za odavanje
po~asti jer je velikan srpske knji`evnosti i
misli nije `eleo (i da je hteo izostala bi)
pompu. Bele`im prisutne, brojim nekoliko
puta i nikako da napabir~im stotku. Uz
udba{e i druge dou{nike nekoliko preko
osamdeset. Pola sale prazno. Od poznatih
Nata{a Mi}i}, Čedomir Jovanovi}, @arko
Kora}, Mirko \or|evi}, Borka Pavi}evi},
Tanja Petovar, Ivan Čolovi}, Du{an
Bogdanovi}, Predrag Koraksi}, Dragan
Veliki}, Sonja Biserko, Lula Mikijelj...,
neki kojima tu nije mesto. Govorili su
Nenad Proki}, Mirko Tepavac, Filip David
i Latinka Perovi}. Konstantinovi}eva
udovica Milica saop{tila je da niko od
zvani~nika nije posetio njihov dom niti
uputio telegram sau~e{}a. Čovek koji }e,
sva je prilika, ostati upam}en jedino zbog
neprestanog izgovaranja “ja kao predsednik
Srbije” (izvesni Boris Tadi}) stoluje samo
pedesetak metara dalje... Nije se pojavio,
poklonio velikanu. Sram da ga bude,
Beograd tako|e. “Nismo ovde na
komemoraciji nego radi odavanja po~asti
jednom ~asnom i konzistentno provedenom
`ivotu”, rekao je profesor Nenad Proki}.
Prvi je govorio Mirko Tepavac. Biv{i Titov
{ef diplomatije kazao je da Konstantinovi}
“nije oklevao da iza|e na politi~ki arenu i
nije }utao, da pokrenuo je Drugu Srbiju
kada je Prva krenula da Jugoslaviju potopi
u krvi”. “Palan~ani mu nikad ne}e oprostiti
ogledalo koje im je stavio pred njihovo lice.
Ne znam da li su mu bezumnici `ivot
skratili, ali znam da su mu ga zagor~ali”,
rekao je Tepavac, citiraju}i na kraju stare
Rimljane: Ovde je pepeo, a ime je svuda.
Filip David veli da je njemu, Borislavu
Peki}u, Mirku Kova~u i drugim piscima
Konstantinovi} “otvorio vrata Evrope
jugoslovenskoj knji`evnosti” i da
Filozofija palanke “ostaje neka vrsta na{e
Biblije”. Istori~arka Latinka Perovi} u
ti{ini poluprazne sale Gradske ku}e
podsetila je na Konstantinovi}eve re~i
prilikom jedne posete Sarejevu. “Dolazim
iz zemlje u kojoj se o Sarajevu vi{e }uti
nego {to se govori”, citirala je Latinka
Perovi} svog vra~arskog kom{iju i saborca
u poku{aju da se ova zemlja i njen puk
makar malo uljude, naglasiv{i da je
pripadao svim ljudima, posebno
gra|anima BiH i Hrvatske, “ostaviv{i nam
ljudskost kao zave{tanje”. 59
Libovac:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
23:13
Page 60
FIKRET LIBOVAC
U sarajevskoj galeriji “Collegium Artisticum“ 2. novembra otvorena je
retrospektivna izložba bosanskohercegovačkog vajara FIKRETA LIBOVCA, koja
nema naziv, ali zato ima sve ostalo: iskrenost, autentičnost i originalnost u
kreativnom izrazu čovjeka koji od žice plete bajke...
POETIKA BOSANSKE SUROVOSTI
PRESJEK
DVADESETOGODI[NJEG RADA
“Moja je pri~a sa
primjesom neke
nostalgije, boli,
ali u su{tini ipak
optimisti~na”, ka`e
Fikret Libovac
“Na{a meditacija je bila kad babo do|e ku}i p’jan, pa
istjera sve u avliju“
60
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Libovac:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
23:14
Page 61
SVJEDO^ANSTVO O VREMENU
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MARIO ILI^I]
“Moja rahmetli nana pri~ala mi je o
ogromnom jatu ptica koje je tra`ilo d`ennet
na zemlji, savr{enstvo u ovom svijetu, a ne
u nekom budu}em `ivotu. Letjele su,
letjele, ra|ale se i umirale, ne nalaze}i raj. I
onda su jednog dana na{le taj raj na
teritoriji dana{njeg Jerusalema, pri~ala mi
je. Uvijek sam se pitao otkud ba{
Jerusalem? [to nisu sletjele na neko drugo
mjesto? Evo, recimo, u Bosnu, gdje ima
dovoljno i `ita, i vo}ke... Kasnije mi je Ibro
Krzovi} otkrio da je to stara perzijska pri~a.
I ta mi je pri~a pala na pamet tokom rata, pa
sam odlu~io da napravim to zami{ljeno jato
- ~isti simbol raja, u opkoljenom, granatiranom i spaljenom Sarajevu. E, to vam se
zove umjetni~ka sloboda.“
TEROR ZA UMJETNOST
Da se samo Fikreta Libovca pita,
njegovi radovi vjerovatno nikada ne bi
vidjeli galerije, niti bi bili “predstavljeni
javnosti“ u formi izlo`be. Svjedoci tvrde da
je nekad u prolje}e pro{le godine pobjegao
sa otvaranja vlastite izlo`be u Po~itelju
pravdaju}i se zdravstvenim tegobama, u
koje su prisutni ozbiljno posumnjali
vidjev{i ga kako u panici napu{ta mjesto na
kojem se malo, ali odabrano dru{tvo
okupilo u slavu njegovog djela.
“Sad je postalo moderno da umjetnici
najavljuju po medijima kad se spremaju da
ne{to slikaju, pa kad po~nu da slikaju, pa
kad }e imati izlo`bu, pa rodilo mu se dijete
i onda zove novinare da prave pri~u... Meni
se sve to, pravo da vam ka`em, gadi. [ta ja
imam da mudrujem po novinama, bolje }e
re}i neki penzioner ili rudar od mene“, ka`e
Libovac na po~etku na{eg razgovora, uz
molbu da ga ne “maltretiramo“ previ{e.
Skoro dvije godine trebalo je njegovim
prijateljima da organizuju i postave
svojevrsnu retrospektivu ovog umjetnika u
gradskoj galeriji Collegium Artisticum u
Sarajevu - ~emu vrijeme, tome i vakat, nije
se vi{e moglo odga|ati, “pravda“ se
Libovac.
U galerijskom prostoru do~ekuju nas
ptice od `ice, prvo one u kafezima, iz
ratnog ciklusa, pa “oslobo|ene“, u letu,
onda ljudi, i na kraju ku}e - sa jedne strane
oskrnavljene, poru{ene, spaljene, sa druge
prikazane kroz poetsku, gotovo dje~iju
viziju, ku}e pred ~ijim vratima neka `ena
~eka i do~ekuje, gnijezda iz kojih se ra|a
novi `ivot... Vje~na borba dobra i zla,
lijepog i ru`nog.
“To je u cjelini jedna pri~a, mo`da ~ak i
poeti~na, sa primjesom neke nostalgije,
boli... Ja to barem tako do`ivljavam. Ali u
su{tini je ipak bajkovita, optimisti~na
pri~a“, obja{njava umjetnik.
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
PREPOZNATLJIVI
MOTIV
Prve, “ratne” ptice bile
su u kafezima; poslije
su oslobo|ene
Da bi stvarao umjetnost, mora{ imati
neki svoj svijet, svoj teror, ka`e Fikret
Libovac: “Moj profesor Vlado Vojnovi} mi
je jednom rekao: ‘Majstore, sit ~ovjek ne
mo`e napraviti ni{ta!’ U to vjerujem. Bar za
bosanske prilike. Bosancu treba malo tog
terora da bi ne{to napravio. Englez, vjerovatno, tako ne razmi{lja. A opet, ne
sumnjam da neki tamo Japanac meditira
deset hiljada godina da bi povukao jedan
potez kistom. Na{a meditacija je bila kad
babo do|e ku}i p’jan pa istjera sve u avliju,
ne smije{ oti}i ni kod tetke da spava{, nego
~eka{ da se babo otrijezni, pa da mo`e{
nazad u ku}u. To je ta na{a bosanska
surovost, ali je zapravo najtu`nije kad ljudi
bje`e od tog svog porijekla, pa se stide {to
su ro|eni u nekom malom mjestu, ili {to im
se mati zove Almasa, a ne D`eraldina ili
Kleopatra. Ko biva, bilo bi im bolje u
`ivotu da je imala neko ‘otmjenije’ ime.
Umjesto da iskoriste taj maj~in tespih, ili
maj~ino uskuhano mlijeko, da ka`u: samo
mati zna ovakav kruh napravit’...“
Ponekad se iz najve}e nesre}e ra|aju
najbolje stvari. Tako je nekako bilo i sa
sarajevskom likovnom scenom u periodu
od ‘92. do ‘95. kada su samo rijetki sretnici
- uglavnom strane diplomate, novinari i
{verceri - mogli ulaziti i izlaziti iz grada
kako su htjeli. I sa njima, poneka Fikretova
ptica.
“Svi umjetnici koji su `ivjeli i stvarali
u Sarajevu tokom rata imali su tako
genijalne teme i takvu energiju u tom
bezna|u i boli, gladi, smrti, da su radili
stvari koje su u svojoj su{tini bile upravo
optimisti~ne. I to je ne{to {to je
fascinantno. Mislim da se nikada u istoriji
nije desilo da neko iz takve boli napravi
tako sjajna djela. Tek kasnije su ljudi koji
mo`da nisu to pro`ivjeli po~eli potencirati @ICA KAO
UMJETNI^KI
MEDIJ
Globalni
Globalni simbol
simbol
zato~eni{tva
zato~eni{tva ii
logora
logora uu skulpturama
skulpturama
Fikreta
Fikreta Libovca
Libovca
dobija
dobija sasvim
sasvim
drugo
drugo zna~enje
zna~enje
61
Libovac:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
23:16
Page 62
FIKRET LIBOVAC
PRI^E O LJUBAVI I PATNJI
rat u svojim radovima - pa napa}eno i
jadno Sarajevo, pa majke napa}ene,
drugovi napa}eni... Ali, tokom rata vladao
je taj jedan savr{eni optimizam u radu“,
pri~a Libovac. “Ka`e meni u ratu neki
Francuz: ‘Blago vama, kako ste se vi
i{~istili!‘ A ja mu ka`em: ‘Blago tvom
djetetu ako do~eka idu}i rat usred
Francuske’! Volio bih ja da se nisam
tokom rata toliko i{~istio... Ali, ima tu
ne{to - da ~ovjek iz tog nekakvog gr~a i
nesre}e mora na kraju ne{to dobro
napraviti. Tehnika i talenat sami po sebi ne
zna~e ni{ta ako ne usadi{ tu ljubav, ili
mr`nju, patnju, bol. Pogledajte samo
Cezannea, Van Gogha li El Greca, to
izvire iz njihovih slika. E sad, kako su oni
dospjeli do toga, to je ve} drugo pitanje.
“Tehnika i talenat sami po sebi ne zna~e
ni{ta ako ne usadi{ tu ljubav, ili mr`nju,
patnju, bol...”
Ne mislim ni da treba{ biti narkoman ili
alkoholi~ar da bi stvarao umjetnost. Ja
nisam nikada pijan ni jedne linije mogao
povu}i, tako da je taj mit o boem{tini iz
koje se ra|a umjetnost ~ista la`!“
“CRTATI MO@E[ I
NA TOALET-PAPIRU“
SANELA NUHANOVI], KUSTOSICA IZLO@BE
Umjetnost Fikreta Libovca je jedan
rad iz kojeg možete iščitati
mnoštvo značenja
Postavka u Collegium Artisticumu
obuhvata oko 150 skulptura i crte`a
Fikreta Libovca koji predstavljaju
presjek umjetnikovog rada u proteklih
dvadeset godina, ka`e kustosica izlo`be
Sanela Nuhanovi}.
“^ast mi je bila da sara|ujem sa
Libetom. Tek kada sam posjetila
njegov atelje i dok sam radila na
postavci ove izlo`be, shvatila sam da
sam imala priliku da upoznam jednog
62
iskrenog zaljubljenika u svoj posao“,
pri~a Sanela. “Izlo`ba obuhvata
cikluse Skaka~i, Kafezi, Promatra~i,
Jato,
Ku}e
i
Crte`i.
Ovako
postavljeni, u jedinstvenom gale rijskom prostoru, povezani su u
jednu cjelinu, odnosno jedan rad iz
kojeg mo`ete i{~itati mno{tvo
zna~enja.“
Izlo`bu Fikreta Libovca Sarajlije
mogu pogledati do 18. novembra. Za razliku od brojnih njegovih
bosanskohercegova~kih kolega umjetnika,
koji se iz petnih `ila trude da shvate
zamr{ene koncepte PR-a, bjesomu~nog
marketinga i (samo)promocije do te mjere
da im je kukanje posljednjih godina postalo
glavna profesionalna preokupacija, Fikret
Libovac izabrao je te`i, ali bez sumnje
zdraviji put: moljakanje pred kancelarijama
strana~kih du`nosnika nije mu dio dnevnog
rasporeda, ministri kulture mu nisu me|u
novim najboljim prijateljima, a svoju
skulpturu }e dati i d`aba, ali zato dobro
“pazi u ~ije ruke ide“.
“Ako ti je Bog ve} dao neki talenat,
onda je {teta to potro{iti na razmi{ljanje o
tome ho}e li ti neko udijeliti dvjesto ili
petsto maraka, da bi ne{to nacrtao. Crtati
mo`e{ i u pra{ini, i na toalet-papiru“, ka`e
Libovac. “Da vam pravo ka`em, ja nisam ni
navikao da radim na nekom kvalitetnom
papiru. Mene je strah papira koji ko{ta 20,
a kamoli sto maraka! Na takvom papiru ne
bih znao nacrtati ni{ta. Nema tu
opravdanja, u smislu ‘da sam imao
kvalitetnu boju, ja bih ne{to naslikao.‘
Slikaj ~ajem, kafom, zemljom! Onim {to ti
se nudi i {to ti je na raspolaganju.“ SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
2.11.2011
21:55
Page 13
Hebdo:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:48
Page 64
(ZLO)UPOTREBA POSLANIKA MUHAMEDA
Francuski satirični tjednik CHARLIE HEBDO, poznat po svojim provokativnim
naslovnicama, objavio je specijalno izdanje “Charlia Hebdoa” (šerijatski tjednik)
kojim je “proslavio” izbornu pobjedu tuniske islamističke stranke “Ennahda” na
izborima, da bi nakon toga redakcija ovog tjednika bila potpuno uništena u požaru
MOLOTOVLJEV KOKTEL
ZA FRANCUSKU SATIRU
64
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Hebdo:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:49
Page 65
SPALJIVANJE U PARIZU
Pi{e: DANKA SAVI]
O
prema i dokumentacija francuskog
satiri~nog magazina Charlie Hebdo potpuno je uni{tena nakon {to
je u njegove prostorije po~etkom
sedmice uba~en jedan Molotovljev koktel. Hebdo, poznat po svom
britkom humoru, najavio je prethodno da }e
objaviti izdanje koje }e “urediti” poslanik
Muhamed “u ~ast” islamskog uticaja na
pokret arapskog prolje}a. “Kako bi proslavili
pobjedu islamista u Tunisu i obe}anje
libijskog Nacionalnog prelaznog vije}a da }e
{erijatski zakon biti osnova pravosu|a u
PREPOZNATLJIVE, PROVOKATIVNE NASLOVNICE
Hebdoove mete su ~esto bile kult religije, ekstremna desnica, katoli~anstvo, islam kao
idelologije te francuski predsjednik Nicolas Sarkozy
Libiji, magazin Charlie Hebdo zatra`io je da
Muhamed bude gost urednik”, saop{tio je
ovaj list. Nedjeljnik, za ovaj broj “upakovan“
ISPUNJENE
ISPUNJENE PRIJETNJE
PRIJETNJE
Oprema
Oprema ii dokumentacija
dokumentacija francuskog
francuskog
satiri~nog
satiri~nog magazina
magazina Charlie
Charlie Hebdo
Hebdo
potpuno
potpuno je
je uni{tena
uni{tena po~etkom
po~etkom ove
ove
sedmice,
sedmice, aa nakon
nakon {to
{to je
je uu njegove
njegove
prostorije
prostorije po~etkom
po~etkom sedmice
sedmice uba~en
uba~en
jedan
jedan Molotovljev
Molotovljev koktel
koktel
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
kao Charia Hebdo ({erijatski nedjeljnik), sa
crte`ima na dvije stranice, na svoj je na~in
ilustrirao pojam ‘meki {erijat’, te dodatak za
`ene pod nazivom [erijat za dame, dok je na
naslovnoj strani objavljen crte` poslanika
Muhameda, sa natpisom 100 udaraca bi~em
ako ne umrete od smijeha. Izvr{ni urednik i
karikaturist Hebdoa, poznat samo pod
imenom Charb, ka`e da su, pripremaju}i ovaj
broj, samo radili svoj posao kao i obi~no:
“Jedina razlika ove sedmice jeste da je
Muhamed zavr{io na naslovnici, a za njega je
rijetkost da bude na naslovnici.”” Dan nakon
izlaska specijalnog izdanja, sve je, kako je
kazao Patrick Pelloux, koji u ovom listu ima
kolumnu, za AFP, uni{teno.
PRAVO NA KRITIKU RELIGIJE
Direktor publikacije, dizajner Charbit,
dodao je da je prethodno, na Twitteru i
Facebooku, redakcija dobijala protestna
pisma, prijetnje, uvrede... Redakcija se,
potom, nakon po`ara u kojem je sve izgubila,
sastala na plo~niku zgrade, i sada su u potrazi 65
Hebdo:TEKST osnova.qxd
2.11.2011
22:49
Page 66
(ZLO)UPOTREBA POSLANIKA MUHAMEDA
za novim prostorom, i izdavanjem novog
broja.
Ovo nije prvi put da je anga`man
satiri~ara u Francuskoj okupljenih oko
Hebdoa izazvao toliku pa`nju javnosti, a i
ranije su bili izlo`eni prijetnjama, te su
dovo|eni pred sud. Gdje su granice slobode
izra`avanja u medijima u sekularnim
dr`avama, u kojima je religija odvojena od
dr`ave, pitanje je kojim se bavio i film Te{ko
je kada te glupani vole (C’est dur d’etre aime
par des cons), u re`iji Daniela Lecontea,
francuskog novinara i direktora producentske
ku}e Doc en Stock et Films en Stock,
prikazan prije tri godine u okviru Devetih
knji`evnih susreta u Sarajevu. Spomenuti
film ovu temu otvara bave}i se sudskim
procesom koji je prije nekoliko godina vo|en
u Francuskoj protiv satiri~nog magazina
Charlie Hebdo, ~iji je urednik Philippe Val
tako|er boravio u Sarajevu, na poziv
francuskog kulturnog centra Andre Malraux.
Upravo su novinari Charlie Hebdoa i
Philippe Val optu`eni za “javno vrije|anje
grupe ljudi zbog njihove religije”, zbog ~ega
je Valu prijetila kazna {estomjese~nog zatvora
i globa do 29.520 dolara. Su|enje pokrenuto
u februaru 2007. izazvalo je veliku pa`nju u
Francuskoj, zemlji s najve}om evropskom
muslimanskom zajednicom, vrlo ponosnu na
dostignutu slobodu izra`avanja i sekularizam.
“U zemlji Voltairea imamo pravo kritizirati
religiju”, pisao je francuski dnevnik
Liberation izra`avaju}i solidarnost s
kolegama iz Charliea Hebdoa, a otvorenim su
se pismom oglasili i vode}i francuski
intelektualaci. Dr`avni tu`itelj, ~ija je uloga
na sudovima da brani francuske zakone,
iznosio je argumentaciju u korist magazina
koji je u svom izdanju od 8. februara 2006.
od{tampao tri karikature - dvije koje su bile
reprint onih objavljenih u danskim novinama
2005., a karikatura koja je bila originalno
Charlijeva prikazivala je poslanika
Muhameda kako se hvata za glavu i govori:
te{ko je kada te glupani vole. Francuski sud
oslobodio je optu`bi satiri~ni sedmi~nik u
slu~aju koji su pokrenule dvije uticajne
francuske muslimanske organizacije, Paris
Grand Mosque i Union of Islamic
Organisations of France, koje su tvrdile da je
objavljivanje karikatura “dio plana provokacija usmjerenih prema islamskoj
zajednici”, te da je crte`ima napravljena
agresivna veza izme|u islama i terorizma.
ZA[TO JE POTREBAN “CHARLIE”
Tu`ba je odba~ena otprilike mjesec dana
nakon odr`avanja dvodnevnog su|enja koje je
pratilo stotine novinara iz cijelog svijeta i na
kojem su svjedo~ili politi~ari i novinari
(tada{nji ministar unutra{njih poslova Nicolas
Sarkozy koji je, ina~e, i sam bezbroj puta
ismijavan u ovom magazinu, uputio je pismo
podr{ke Charlijeu). Argumentacija se svodila
66
PRAVO NA RAZLI^ITOST
Mohammed Moussaoui, predsjednik
francuskog muslimanskog Vije}a
na slijede}e: “S obzirom na to da je Charlie
Hebdo satiri~ni magazin koji objavljuje brojne
karikature i koji niko nije primoran da kupuje
ili ~ita, i s obzirom na to da svaka karikatura
predstavlja neki portret koji izra`ava dobar
POLITI^KI “NEKOREKTNO”
Ismijavanje kulta
religije, ekstremne
desnice...
Charlie Hebdo, nezavisne satiri~ne
francuske novine, postoje od 1970. i od
tada do danas objavljuju istra`iva~ke
pri~e iz Francuske i inozemstva, politi~ki
“nekorektne” crte`e i satiri~ne karikature.
Mnogi od najpoznatijih francuskih
karikaturista su objavljivali svoje radove
u ovom tjedniku. Omiljene mete Hebdoa
su, izme|u ostalog, ismijavanje kulta
religije, ekstremne desnice,
katoli~anstva, islama kao idelologije te
francuskog predsjednika Nicolasa
Sarkozyja. ukus i kako bi bila u slu`bi parodije, i zbog
toga {to knji`evni rod karikature, iako je
prili~no provokativan, doprinosi slobodi
izraza i saop}avanja misli i mi{ljenja.” U
trenutku kada su Charlie Habdou prijetili
zabranom zbog objavljivanja karikatura,
francuski novinar Daniel Leconte napisao je
za rubriku Rebonc iz Liberationa tekst nazvan
Hvala Charlie, u kojem je objasnio za{to je
va`no da je taj sedmi~nik objavio naslovnicu u
tom kontekstu. Leconte, koji je re`irao film
Te{ko je kada te glupani vole, a koji je
prikazan ranije i na Festivalu u Cannesu, u tom
tekstu govori o autocenzuri velikog dijela
{tampe jer, kako je objasnio, “kao da se sada
pla{imo svojih uvjerenja, svojih vlastitih
vrijednosti o kojima propovijedamo svaki dan,
ali koji se zanemaruju kada treba pre}i na
djelo”. Upravo zbog toga on vjeruje da nam
trebaju nezavisni novinari kao {to su oni iz
Charliea Hebdoa “kada se ma{ina zaustavi i
kada mi novinari pobjegnemo u konformizam
ideja ili borbi protiv vjetrenja~a `ele}i da
povjerujemo u suprotno, mi zaboravljamo ono
{to jeste interes ovoga posla re}i stvari,
naro~ito ako su provokativne i igrati na granici
ako treba...”
Podmetanje po`ara u redakciju Hebdoa
uo~i izlaska ovog broja SB-a izazvalo je
brojne politi~ke reakcije u Francuskoj,
premijera, ministara u vladi, politi~kih
grupacija. Martine Aubry, prva tajnica
Socijalista, izrazila je potpunu solidarnost sa
ekipom ovog magazina. Mohammed
Moussaoui, predsjednik francuskog Muslimanskog vije}a, u razgovoru objavljenom na
blogu Le Mondea, veoma osu|uje napade
ovakve vrste, iako je, kako ka`e, za
muslimane ve} sama karikatura proroka
uvredljiva. “Znali smo da }e Charlie Hebdo
objaviti karikature poslanika, ali o~igledno da
ti crte`i nisu iste prirode kao oni koji su
objavljeni 2005. godine. U to vrijeme veza
izme|u islama i nasilja je podstaknula `albe
muslimana protiv novina. Nedjeljnik je ipak
bio oslobo|en, ali su rasprave omogu}ile da
se razotkrije odbrana nasilja islama.
Uostalom, ne vidi se nu`no veza izme|u
onoga {to se de{ava u Tunisu i Libiji i
oslikavanja poslanika.” Moussaoui dodaje da
je za muslimane sama ~injenica da se oslikava
poslanik, sama po sebi, neprihvatljiva i bolna
i “razumijemo za{to to mi{ljenje nije
podijeljeno“. “Mi smatramo da sloboda
izra`avanja vrijedi za one koji crtaju, ali i za
one koji se ne sla`u sa crte`om, ako je to
neslaganje izra`eno uz po{tovanje zakona i
integriteta osoba i imovine. Jer, ni{ta ne
opravdava djelovanje izvan zakona. Imaju}i
to u vidu, nastavi}emo objavljivati svaki crte`
o poslaniku jer muslimani nisu spremni da
prihvate ove karikature. Istovremeno, oni
moraju prihvatiti i shvatiti da u na{im
dru{tvima nemamo svi isti odnos prema
svijetu.” SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
2.11.2011
21:56
Page 15
Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd
2.11.2011
23:31
Page 68
KNJIGA MJESECA
Nekad je pri~a ukradena, nekad prislu{kivana u vozu, drugi put izma{tana
u dubini sopstvene glave (tamo negdje daleko kod unutra{njeg uha), a nekad
posu|ena iz `ivota kakvog poznanika
U hotelu “Šahrijar”
Pi{e: ADISA BA[I]
ako je naj{iroj publici
uglavnom poznat po svom
Prirodnom romanu iz 1999.
koji je preveden na dvadesetak
jezika i koji mu je donio veliku
popularnost, bugarski knji`evnik
Georgi Gospodinov proteklih
godina objavio je i dvije zbirke
pjesama, dvije zbirke pri~a, a
pisao je i drame i scenarije.
Zbirka I druge pri~e, nedavno
prevedena kod uglednog
beogradskog izdava~a
Geopoetika, sadr`i i jednu novu
pri~u, po prvi put objavljenu
upravo u ovom izdanju.
Gospodinov pri~u pronalazi
svuda oko sebe, ona postaje
junak o kojem se pi{e, potraga
za pri~om je tema koja povezuje
pripovijetke u ovoj knjizi.
Nekad je pri~a ukradena, nekad
prislu{kivana u vozu, drugi put
izma{tana u dubini sopstvene
glave (tamo negdje daleko kod
unutra{njeg uha), a nekad
posu|ena iz `ivota kakvog
poznanika. Svi na~ini nala`enja
pri~a svjedo~e o piscu
istan~anog osje}anja za
zakru`enu i dobro poentiranu
pripovijest koji je u svojoj
potrazi otvorenog duha i koji ni
jedan mogu}i izvor pri~a ne
potcjenjuje. Naravno, metafora
traganja za pri~om je odraz
uvjerenja da one izviru i iz
`ivota kao i iz literature i da ih
samo treba umjeti prepoznati.
Dar tog prepoznavanja kod
Gospodinova je nedvojbeno
usavr{en.
Pri~e koje pisac pronalazi su
sasvim raznovrsne: duhovite
socijalne, fantasti~ne,
I
68
Zbirka priča
Georgija
Gospodinova
“I druge
priče“
(Geopoetika,
Beograd,
2011.)
svakodnevne, ironi~ne
feministi~ke, ljubavne... On tako
pi{e o bugarskoj porodici
zaglavljenoj u kom{iluku
izme|u jednog revnog
komuniste i jednog prikrivenog
aristokrate, zatim o slijepoj
djevojci koja jednim okom vidi
pro{lost a drugim budu}nost,
pi{e o dje~aku koji pakao
otkriva u rupi poljskog wc-a,
pi{e o prasetu koje zakleno ~eka
da njegova du{a krene u raj koji
je vjerovatno rezervisan samo za
`ivotinje, u protivnom bi bilo
pretjerano mnogo klanja i krvi.
Gospodinov je o~igledno
jedan od pisaca koji knji`evnost
voli (da, ponekad se to u~ini
kuriozitetom) i koji u svojim
knji`evnim uzorima u`iva, ali ih
koristi tek kao vjetar dobro
uhva}en u sopstvena jedra. Kod
bugarskog knji`evnika osjetimo
uticaj Borgesovog odnosa prema
fantasti~nom, historiji i
knji`evnosti, a mali oma`
Nabokovu bi}e iskazan imenom
junaka vrlo sofisticirane i
sablasne kriminalisti~ke pri~e o
O AUTORU
Georgi Gospodinov
(1968.) je prozni pisac,
dramati~ar i pjesnik. Zbirka
I druge pri~e je objavljena
na francuskom, njema~kom,
engleskom, ~e{kom i
italijanskom, a jedna pri~a
na{la se u pro{logodi{njoj
antologiji Best European
Fiction izdatoj u SAD-u.
Gospodinov je sastavlja~
zbornika Ja sam `ivio
socijalizam: 171 li~na pri~a.
~ovjeku koji se na knji`evni
konkurs prijavljuje sa pri~om o
zlo~inu koji je po~inio.
Gospodinov, me|utim,
knji`evnu tradiciju i naslije|e
koristi kreativno i duhovito,
kakvo je uostalom i samo
njegovo pripovijedanje.
^ak i `anrovi u kojima vreba
najve}a opasnost od kli{ea,
poput ljubavne pri~e, dati su na
svje` i originalan na~in: mladi} i
djevojka upoznaju se na
aerodromu gdje ona samo treba
da preuzme i u Ameriku ponese
poklon za njegovog prijatelja.
Susret od nekoliko minuta se
odu`i, njih dvoje se o~igledno ne
`ele rastati iako je vrijeme koje
im je na raspolaganju kratko, a
`ivoti tako ustrojeni da je
zajedni~ka veza neostvariva.
Umjesto cini~nog odustajanja od
prepoznate emocije,
potiskivanja, jeftinog
preljubni{tva ili slatkastih
`alopojki, ovo dvoje junaka kod
Gospodinova vrlo kreativno
savladavaju situaciju. U
zajedni~kom satu koji im je dat,
oni stvaraju svoju pro{lost i
budu}nost, pro`ivljavaju
nekoliko decenija prisje}aju}i se
svojih nepostoje}ih uspomena
koje zajedno kreiraju. Ta
prekrasna emotivna pri~a je
istinski otpor banalnom `rvnju
`ivota. Pomenuta pri~a Bo`uri i
nezaboravci prava je pohvala
ljudskom duhu i njegovoj
stvarala~koj mo}i koja slu~ajni
susret u aerodromskom kafi}u
pretvori u `ivotni dragulj. Bez
`ala zbog toga {to je rijedak, bez
razo~aranosti zbog neminovnog
rastanka. Savr{ena poenta o
mladi}u koji se osje}a previ{e
starim da se nakon tih pedeset
pro`ivljenih godina vrati svojoj
nedosti`no mladoj `eni u
stvarnosti izvan aerodromske
zgrade, rezultat je spoznaje da
dvoje junaka ipak ne}e ostati
bez tereta ponijetog u
budu}nost. SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd
2.11.2011
VRIJEME KNJIGE
23:32
Page 69
IZ KNJI@EVNOG SVIJETA
^ETVRTA SRE]A
IPAK I U SARAJEVU
“Booker” za
Juliana Barnesa
Naučni skup o
djelu Ive Andrića
Nakon tri
nominacije za
presti`nu
knji`evnu
nagradu Booker,
britanski
romasijer Julian
Barnes (autor
Floberove
papige) ju je
kona~no dobio
ove godine za
svoj jedanaesti
roman The
Sense of an
Ending. Smatralo se da `iriji zaobilaze
Barnesa dijelom i zato {to se on u nekoliko
navrata pomalo posprdno izja{njavao o ovoj
nagradi, nazivaju}i je {minkerskim bingom.
Ipak, nagradu od oko 150.000 KM nije odbio.
Iako se ~inilo da }e pedeseta godi{njica
Andri}eve Nobelove nagrade biti obilje`ena
svugdje osim u Sarajevu, za 21. novembar
najavljen je me|unarodni nau~ni skup o djelu
ovog velikog bh. pisca. Dolazak i referate su
najavili gosti iz Engleske (Celia Hawkesworth
i Zoran Milutinovi}), Njema~ke (Robert
Hodel), Srbije (Sa{a Ili}), Hrvatske (Zvonko
Kova~), a u~esnici iz BiH }e biti Alma Deni}
Grabi}, Ivan
Lovrenovi}, Nenad
Veli~kovi}, Perina
Mei}, @eljko
Ivankovi} i Enver
Kazaz. Uvodni~ar je
akademik Zdenko
Le{i}. Skup
organizuje Akademija
nauka i umjetnosti
BiH.
PHILIP ROTH
Ogor~enost
Me|u novim izdanjima ku}e
Buybook posebno mjesto
zauzima roman ameri~kog
knji`evnika Philipa Rotha
Ogor~enost (Buybook,
Sarajevo, 2011.). Radnja je
smje{tena u 1951. godinu, a
glavni junak je Marcus,
uzorni sin jednog ko{er
mesara uvjerenog da je
`ive}i po svim pravilima i rade}i po{teno
svom djetetu obezbijedio {kolovanje na
fakultetu i sigurnu budu}nost. Me|utim,
Amerika ulazi u rat sa Korejom a Marcusa
priti{}u o~eva o~ekivanja, atmosfera na
fakultetu u koju nikako da se uklopi i
sveprisutna opasnost od mobilizacije.
Cijena je 18 KM.
HAD@EM HAJDAREVI]
Gdje voda izvire
Jezik, jezici// Ne postoji
bosanski jezik/ Prijateljski
mi re~e/ Nesu|eni
hrvatsko-srpski klasik/
Govorio je kao da me
izbavlja/ Iz te{kog oklopa
neznanja/ Kao da me
svakom/ Dobrohotnom
rije~ju/ Obasjava i spolja i
iznutra/ U pravu si, rekoh/
Ne postojim ni ja/ Kojemu
to govori{/ Ne postoji{ ni ti/ Koji se upinje/
Da osvijetli mi pute/ Kao {to ne postoji/ Ni
ovaj trenutak/ Kad gluhi i nijemi/ Bacamo
rije~i/ Kao kamenice/ U mutni balkanski/ Vir
Cijena je 19 KM.
ZAIM BILAJBEGOVI]
Vra}anje izgubljene
radosti `ivljenja
Neuropsihijatar sa
dugogodi{njom karijerom
i bogatim profesionalnim
iskustvom Zaim
Bilajbegovi} autor je
knjige Vra}anje
izgubljene radosti
`ivljenja: 72 dana sa
neuropsihijatrom u
ordinaciji (Connectum,
Sarajevo, 2011.). Autor u
knjizi na primjerima iz svoje prakse pokazuje
sa ~im se suo~avaju ljudi sa psihi~kim
poreme}ajima, a njegova `elja je da
doprinese smanjenju dru{tvene
stigmatizacije ovih ljudi.
Cijena je 49 KM.
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
BIOGRAFIJA STEVEA JOBSA
Pravo lice vizionara digitalne ere
Nedugo nakon smrti osniva~a kompjuterskog koncerna Apple Stevea Jobsa pojavila se
njegova autorizirana biografija koju je napisao novinar Walter Isaacson. Svijet je pohrlio da
sazna detalje iz `ivota vizionara digitalne ere, a Isaacson je po{teno uradio posao: pored
prikaza vrijednog i beskompromisnog kreativca Jobsa, u
knjizi je oslikao i njegov egoizam,
samovolju, nezasitost... Jedino {to
je za autora knjige ostalo u
slijepoj mrlji su Appleova
izrabljivanja radnika u Kini, serija
samoubistava radnika u
tamo{njim fabrikama, mizerne
nadnice za proizvo|a~e u Aziji i
milijarde dolara profita za {efove
u Americi.
PET NAJPRODAVANIJIH
KNJIGA U SVIJETU
PET NAJPRODAVANIJIH
KNJIGA U BiH
(Amazon)
(Knjižara Kultura, Banja Luka)
1. Walter Isaacson: Steve Jobs
2. Christopher Paolini: Inheritance
3. Jeff Kinney: Diary of a
Wimpy Kid
4. John Grisham: The Litigators
5. Haruki Murakami: 1Q84
1.
2.
3.
4.
5.
Tea Obreht: Tigrova `ena
Daphne Kalotay: Ruska zima
Nenad Gaji}: Slovenska mitologija
Stephen King: Pod kupolom
Sidney Sheldon: Ako do~ekam
sutra
69
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
2.11.2011
17:06
Page 70
KULT MARKET
SKALMOLD
MUZIKA
Baldur
“Teške boje”; Goran Bare & “Majke”
Bare is back
Produkcijska
ku}a Napalm
Records
odlu~ila se
reizdati
prvijenac
islandskih
metalaca
Skalmold.
Album Maldor
donodi 12 `estokih sjevernja~kih stvari,
u{minkanih vrhunskom postprodukcijom.
Islan|ani su za tematiku koristili povijesne
melodije i epska pjevanja u kombinaciji sa
`estokim gitarskim riffovima.
BEIRUT
The RIP Tide
Ameri~ka indie
rock grupa
Beirut
nedavno je na
tr`i{te izbacila
novi, ~etvrti po
redu studijski
uradak: The
RIP Tide. Uz
~etiri studijska,
Amerikanci iz Beiruta su izdali i pet EP-a.
Na novom albumu uspjeli su devet stvari
ugurati u svega 33 minuta i poru{iti sve
rekorde u du`ini indie rock pjesama.
CAN’T FAKE NATURE
You... (EP)
U prijevodu
na na{ jezik
ovaj bend bi
se zvao Ne
mo`e{
zaj…..
prirodu.
Radi se o
vrlo
neobi~nom
bendu, ali i neobi~noj tematici u njihovim
uratcima. Cant Fake Nature izdali su EP
na kojem se nalaze svega tri pjesme: 12
minute Modesty, Ricordea Plants i Ride of
the Lupus. Bend je usmjeren na za{titu
prirodnih resursa, potpunoj ekolo{koj
osvje{tenosti, pa stoga i ne ~udi
provokativni naziv benda. Sve to jo{
zamotano u rock’n’roll.
70
POVRATAK U STUDIO
Najpoznatiji vinkova~ki rocker Goran Bare, uz pomo} Majki, snimio je izvrstan album
Prije nekoliko dana u izdanju Croatia
Recordsa u prodaji se pojavio novi album
Gorana Bareta, ovoga puta bez Pla}enika
ali sa uskrslim Majkama. Album pod
nazivom Te{ke boje, iako je u prodaji svega
desetak dana, bilje`i veliki uspjeh.
Goran Bare, starijim ~itateljima poznat i
kao Hali Gali Halid, vinkova~ki je rocker,
frontman i osniva~ Majki, trenuta~no jedini
istinski `ivu}i rocker na hrvatskoj
glazbenoj sceni. Goranov `ivot su
uglavnom, osim odli~ne glazbe, pratile
brojne afere. Nakon te{kog djetinjstva, ve}
u adolescenciji iskazuje zanimanje za
rock’n roll, pjeva u nekoliko bendova i
osniva duo Debili.
Klju~ni doga|aj zbio se 1984., kada
Goran osniva bend Majke i zapo~inje
`ivjeti rock‘n‘roll. Nakon razlaza s
Majkama, 2000., odlu~uje se za solo
karijeru i uz prate}i bend Pla}enici snima
dva studijska albuma. Uz stalno prisustvo
prekomjernih koli~ina alkohola i heroina,
pre`ivljavaju}i tragi~nu smrt supruge, Bare
je nastavio stvarati, ali je i sam zapao u
ovisni~ke krize, iz koje se nekoliko puta
uspje{no vra}ao ~ist.
Goran Bare je s Majkama do sada snimio
sedam albuma, a nakon povratka na scenu
prije ~etiri godine, uspje{no su zavr{ili
snimanje osmog studijskog uratka. Te{ke
boje sadr`e jedanaest novih rock stvari i
dodatak u obliku video uratka za naslovnu
pjesmu, koja i otvara album i ponajbolja je
stvar, u kojoj Bare razgovara s Bogom:
“Reci mi Bo`e, koje si boje ko`e? Te{ke
boje, njima ja sam obojen!” Vrijedi izdvojiti
@ivot je osje}aj i Divlji cvijet, odsvirane u
prepoznatljivom stilu za Majke. Proku{ana
kombinacija distorzije, melodi~nog bassa i
neizostavne kombinacije molskih akorda, uz
neponovljivi Baretov glas, ~ine simbiozu
Te{kih boja.
^injenica je da do sada nismo slu{ali
ovako dobrog Bareta, zrelog i ozbiljnog
glazbenika, niti ovako kvalitetnu
produkciju. Bare je kona~no pljunuo na sve
ono {to ga ti{ti i proganja u `ivotu, i
kona~no ima prigodu nastaviti gdje je stao
prije ~etiri godine. Naravno, ukoliko Bare u
me|uvremenu ne preseli na neke hrvatske
“Bare”.
(M. Ili~i})
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1.
2.
3.
4.
Clock Opera: Lesson No. 7
Modeselektor: Pretentious Friends
Erland & The Carnival: This Night
Roots Manuva: Get the get (ft.
Rokhsan)
5. Modestep: Sunlight
6. The Drums: Money
7. Jane’s Addiction: Irresistible Force
8. Chromeo ft. Solange Knowles: When
the night falls
9. Rainbow Arabia: Boys and Diamonds
10. Calvin Harris: Feel so close
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
2.11.2011
17:38
Page 71
KULT MARKET
KINO KRITIKA
Film “Kynodontas” (Grčka, 2009.), reditelja Giorgosa Lanthimosa
Destruktivna obmana
POVIJEST PLAMENIH
GODINA
Julija Solnceva
Film se bavi ratnim
zbivanjima i hrabro~}u
koju su posjedovali civili
kao i vojnici za vrijeme
Drugog svjetskog rata.
Ukrajinski seljak, za
vrijeme borbi, kroz razna
de{avanja i ozljede sti`e
do Berlina, a onda se vra}a ku}i voljenoj.
Film je Julia Solnceva re`irala prema
scenariju koji je napisao njen suprug. U
Cannesu 1961. dobila je Nagradu za
najbolju re`iju.
Ocjena: 5
MRA^NA LJUBAV
OBITELJ - SIMBOL DRU[TVA
Kynodontas posjeduje karakteristike erotskog filma
Kynodontas je autorski film iz Gr~ke
koji je re`irao Giorgos Lanthimos, a za koji
je scenario napisao skupa sa Efthymisom
Filippouom. Rije~ je o provokativnom i
veoma impresivnom filmu o psihi~ki
nezdravoj obitelji i na~inu `ivota koji vode.
Obitelj je u ovom slu~aju simbol dru{tva u
kojem se ~ine nelogi~ne, nepotrebne,
destruktivne stvari koje nitko ne spre~ava i
koje u najve}em dijelu slu~ajeva prihva}amo i samim time ih podr`avamo.
Naime, otac, majka, te njihovo troje
djece `ive izvan grada. Prostor oko ku}e je
odvojen ogradom od ostatka svijeta. @ivot
svoj provode ograni~eni na samo odre|ene
ljude, stvari, prostore. I bivaju izmanipulirani u sklopu toga. Djeca rade sve {to
im roditelji ka`u. Osobni stav ne postoji.
Postoji samo jedno. Opasno “Jedno”.
Novogovor je, tako|er, na snazi. Avion koji
juri nebom za njih je samo mala igra~ka
kojoj `ele da padne u njihov vrt.
Zombiji su `uto cvije}e, a vagina
tipkovnica. Sin dobiva dozu seksa prilikom
posjeta djevojke koja radi u osiguranju
poduze}a za koje radi otac. Kada ne bude
vi{e pouzdana njegovom ocu, on ju
zamjenjuje jednom od k}erki. Kynodontas
posjeduje karakteristike erotskog filma.
Brutalan je poput dana{njeg na~ina
`ivljenja. Na`alost, praksa `ivljenja na
na{im prostorima je uvelike dru{tvo navikla
na stvari iz filma, grozne stvari su se
de{avale i jo{ uvijek se nenormalne
de{avaju. Film koji upozorava {ta se mo`e
desiti s onima kojima se ispere mozak.
Tu`no je biti svjestan da djeca u na{em
gradu i zemlji nerijetko ne poznaju osobe
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
druga~ije od sebe, {to ih u {kolama
odvajaju, {to ne znaju gdje je Trebevi}...
Nedovoljno se trudimo da ih probudimo,
{tovi{e, samo ih uljuljavamo u nesvijest.
Film je premijeru imao na Cannes Film
Festivalu. Dobio je mno{tvo me|unarodnih
priznanja kao {to su: Nagrada Un Certain
Regard, 2009. Cannes Film Festival,
Najbolja re`ija, 2010. Dublin International
Film Festival, Najbolja re`ija, 2009.
Montréal Festival of New Cinema,
Specijalna nagrada `irija, 2009. Sarajevo
Film Festivala...
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Paranormal Activity 3 (Henry Joost,
Ariel Shulman)
2. Real Steel (Shawn Levy)
3. Footloose (Craig Brewer)
4. The Three Musketeers (Paul W. S.
Anderson)
5. The Ides of March (George Clooney)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. [esto ~ulo (M. Night Shyamalan,
Buena Vista Pictures/Continental Film)
2. Nedodirljivi (Brian De Palma,
Paramount Pictures/Blitz)
3. Agora (Alejandro Amenabar, Telecinco
Cinema/Discovery Film)
4. The Doors: When You’re Strange (Tom
DiCillo, Wolf Films, DMC,
Rhino/Continental Film)
5. Pirati s Kariba: Nepoznate plime (Rob
Marshall, Jerry Bruckheimer Films, Walt
Disney Pictures/Continental Film)
Antonio
Capuano
Mra~na
ljubav je
snimljena
prema
istinitom
doga|aju.
Pri~a je
to o za mnoge neobi~noj i nje`noj ljubavi
dvoje adolescenata. Posljednja uloga
Corsa Salanija, na`alost. Preminuo je u
travnju pro{le godine. Scenarij za film je
napisao Antonio Capuano. Zanimljivo
talijansko ostvarenje.
Ocjena: 4
NOVA ZEMLJA
Jan Troell
Uspje{an
nastavak
prethodnika. Film
iz 1972. godine.
Karl-Oskar je
zemljoradnik i s
obitelji se
smjestio u kraju s
plodnom
zemljom. Njegov brat Robert nada se
pravom blagostanju i `eli biti dio
ameri~kog dru{tva. Odlaze na zapad u
potrazi za zlatom. Nastavak filma
Emigranti. I za ovaj nastavak Jan Troell
dobio je nominaciju za Oscara u kategoriji
najboljeg filma s neengleskog govornog
podru~ja.
Ocjena: 5
71
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
2.11.2011
17:10
Page 72
KULT MARKET
AUTOMOBILI
SPORT
Audi A4
Sinovi slavnih nogometaša
Zizuov nasljednik
Audi je osvje`io svoj bestseller Audi A4.
Unapre|enja su provedena na ~etiri
razli~ite varijante A4, A4 Avant, A4 allroad
quattro i S4. Nakon ukupno 10 miliona
prodatih modela, novi A4 }e donijeti novi
izgled, moderniji i ekonomi~niji pogon i
manju potro{nju.
MOTOCIKLI
Piaggio Beverly
ZINEDINE I ENZO ZIDANE
Sin velikog francuskog nogometa{a velika nada madridskog Reala
Piaggio u ponudu uvodi i Sport Touring
varijantu modela Beverly. Noviteti su
agregat zapremine 350 ccm i serijski
ABS/ASR sistem. U paketu sa sna`nijim
agregatom (33 KS) sti`e i zadnja guma
dimenzija 150/70.
DESIGN
Toyota Auris
Objavljene su prve slike potpuno novog
modela Toyote. Iako je Auris te{ko
preru{en na slikama, jasno je da }e novi
model dobiti izgled inspirisan nedavno
lansiranom modelu Yaris i bi}e znatno
ve}i od svog prethodnika.
72
Tek mu je 16 godina, ali i to je dovoljno
da po~ne trenirati zajedno sa seniorima i da
njegov svaki pokret prati Jose Mourinho.
Ni{ta ~udno, on je Enzo Zidane, sin
sportskog direktora Reala i velikog
nogometa{a Zinedina Zidanea. Ro|en je u
Bordeauxu 24. o`ujka 1995. godine. Otac
Zinedine ve} je tada bio svjetska klasa,
igrao je i za Juventus i pripremao se za ono
{to je uslijedilo tri godine kasnije. Odveo je
Francusku do titule svjetskog prvaka 1998.
godine. Otac je uvijek imao vremena,
unato~ ~injenici {to je bio isturen u svakom
klubu, ali Zizou je pratio Enzov rast i
razvijao njegovu ljubav za nogometnom
loptom. Zamislite u~enje uz takvog
mentora i to sve kroz igru i zabavu.
Gledaju}i oca kako osvaja trofeje na
travnjaku, mali je Enzo upijao svaku
kretnju, svaki trik u driblingu i onda to kroz
zabavu i igranje s ocem usavr{avao. Kako
je otac selio po klubovima, tako je i obitelj
putovala za njim.
Danas su na presti`nom mjestu,
Madridu. Mali Enzo ima privilegiju
trenirati na Santiago Bernabeu sa
ponajboljim svjetskim igra~ima i pod
paskom jednog od najboljih svjetskih
trenera. Mo`e li biti bolje? Ako o Enzu
pri~ate s njegovim ponosnim ocem
Zizouom, on }e jednostavno odgovoriti:
“On je Zidane, zna~i nema ba{ ravna
stopala. [to }e biti dalje? Ne znam. Neka se
zabavlja.“ Lako je ocu kazati ovakve rije~i
jer je i sam svjestan da mali ima ono ne{to,
no jednako tako ne `eli mu nametati
pritisak. Mlad, zabavlja se i igra u
juniorskoj mom~adi Real Madrida, ali od
petog septembra ga na svojim treninzima
ima i Jose Mourinho. Dje~ak je na “velikom
terenu“, ve} trenira sa C ristianom
Ronaldom, Kakom, Mesutom Ozilom,
Angelom Di Marijom...
Naravno, ocu je kao sportskom
direktoru dozvoljeno biti na treninzima.
Oni koji su gledali Enza ka`u da je ba{
prava kopija svog oca. “Ima izvrsnu
kontrolu lopte, hrabrost u dvobojima i
odli~an pregled igre. Zna se izboriti za
prostor i udarac, dobar je i precizan, a vrlo
dobro izvodi o~ev famozni dribling
roulette“, kazao je Mourinho.
Djeca nogometa{a ne ostvare nu`no
jednako veliku karijeru poput svojih o~eva,
ali u Real Madridu svi tvrde da je Enzo
Zidane veliki talent, a pod kontrolom Zizoua
i Moua se mo`e kazati da je u najboljim
rukama. @ivio je po cijelom svijetu, ali je
ime dobio po jo{ jednom velikom
nogometa{u kojega je njegov otac cijenio.
Mali Enzo je dobio ime po urugvajskom
reprezentativcu Enzu Francescoliju. @elio
mu je otac Zinedine da igra poput
Francescolija, a maleni je pokupio najbolje
od obojice. O~eva se tako `elja ispunjava.
Velika }e borba vrlo skoro nastati sa
njegovim uslugama u reprezentaciji. Mali
Enzo po ocu i majci ima francusko i
{panjolsko dr`avljanstvo, ali i al`irsko po
o~evoj obitelji.
(Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
2.11.2011
17:35
Page 73
KULT MARKET
LIFESTYLE
Bijela kuga u BiH postaje sve realnija opasnost
Zemlja staraca
[VEDSKA
Put do posla
[vedski nau~nici
ispitivali su
12.000 osoba u
dobi izme|u 18 i
65 godina i
otkrili da su oni
koji su putovali na posao automobilom ili
sredstvima javnog prijevoza umorniji i
znatno podlo`niji stresu od onih koji na
posao idu pje{ice, ili biciklom. [to je
putovanje du`e trajalo, vi{e su se
pove}avali negativni uticaji na zdravlje,
premda nije i definitivno dokazana veza
izme|u zdravlja i prijevoznih sredstava.
SAD
ALARMANTNI
ALARMANTNI
IZVJE[TAJI
IZVJE[TAJI
Alkohol
Na{a
Na{a zemlja
zemlja bi
bi za
za
20
20 godina
godina mogla
mogla
imati
imati skoro
skoro 20
20 odsto
odsto
manje
manje stanovnika
stanovnika
Zemlja je nedavno dobila svog 7milijarditog stanovnika. I dok brojni
svjetski demografski stru~njaci upozoravaju na mogu}u prenapu~enost u
pojedinim zemljama poput Indije, a ve}
odavno prenapu~ena Kina i dalje ~eli~nom
rukom provodi kontroverznu “politiku
jednog djeteta“, u Bosni i Hercegovini
posljednjih godina vlada suprotan trend.
Prirodni prira{taj Bosne i Hercegovine
sve je ni`i - natalitet je u pro{loj godini pao
za tri posto u odnosu na 2009., a bra~ni
parovi rijetko se odlu~uju na ra|anje vi{e
od jednog djeteta, objavljuje Slobodna
Evropa. Te{ka ekonomska situacija i
nepostojanje adekvatne socijalne za{tite
prepreke su za ve}inu parova kada je u
pitanju pro{irenje porodice. Sun~ica Gruji},
majka ~etiri djevoj~ice, prije deset godina
vratila se iz Njema~ke i danas `ivi u Banjoj
Luci.
“Na ~etiri djevoj~ice ovdje u BiH imam
dje~iji dodatak u visini od 175 maraka.
Dr`ava `eli da natalitet naraste, a ne
po dsti~e to nimalo“, ka`e Sun~ica.
Prema statistici UN-a, prirodni prira{taj u
BiH danas je me|u najni`im u svijetu.
Izvje{taj agencije Euromonitor je jo{
alarmantniji: prema njihovim prognozama,
na{a zemlja }e za 20 godina imati skoro 20
odsto manje stanovnika! Takozvana “bijela
kuga“, na koju su bh. stru~njaci ozbiljno
upozoravali proteklih godina, sada, ~ini se,
postaje neizbje`na. Broj `ivoro|ene djece u
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
2010. u odnosu na 2009. ima pad od 2,96
posto, a rast broja umrlih je 0,61 posto. Da
BiH polako ali neumitno postaje zemlja
staraca, pokazuju i istra`ivanja stru~njaka
prema kojima se godi{nje broj gra|ana u
BiH smanjuje za pet hiljada. Koliko je
alarmantan trend opadanja nataliteta,
svjedo~i i podatak koji iznosi demograf
Stevo Pa{ali}. Pa{ali} navodi da se tokom
~etiri do pet godina u Republici Srpskoj
“gubi“ skoro cijela jedna generacija koja se
upisuje u osnovnu {kolu: “U ovom entitetu
u odnosu na period prije 11, 12 godina
imamo oko 30.000 u~enika manje u
osnovnoj {koli. BiH je u posljednje dvije,
tri godine zakora~ila u negativnu stopu
prirodnog prira{taja, ili kako mi to ka`emo
- u proces depopulacije.“
Koliko Bosna i Hercegovina gubi
stanovnika godi{nje nemogu}e je ta~no
utvrditi jer od 1991. nije izvr{en popis
stanovni{tva. Asim Bali}, profesor na
Tuzlanskom univerzitetu koji je anga`ovan
i u Zavodu za humanu reprodukciju, isti~e
kako je lo{e stanje u dru{tvu jedan od
glavnih razloga stalnog pada nataliteta u
BiH. @ena na trudni~kom ili porodiljskom
bolovanju ima znatno manju platu nego dok
je radila, a parovi koji imaju skromna
primanja vrlo te{ko se odlu~uju za dijete
dok ne rije{e egzistencijalna pitanja. “To su
sve momenti koji su zna~ajno limitiraju}i
za ovu populaciju“, ka`e profesor Bali}.
(Priredila: M. Radevi})
@ene koje su
konzumirale
alkohol u
godini koja je
prethodila
sr~anom
udaru na
koncu su
du`e `ivjele od `ena koje uop}e nisu pile
alkohol. Desetogodi{nje istra`ivanje
obuhvatilo je vi{e od 1.200 `ena koje su
imale infarkt. Utvr|eno je da je nakon 10
godina umrlo 44 od 100 `ena koje nikad
nisu pile, 25 od svakih 100 koje su
umjereno pile i 18 od svakih 100 koje su
konzumirale “impresivnije“ koli~ine
alkohola.
SRBIJA
Internet
U Srbiji
41,2 odsto
doma}instava
ima internet
priklju~ak, a
97,2 odsto
preduze}a
koristi internet
za poslovanje, navedeno je na stru~nom
skupu u Privrednoj komori Beograda. Oko
680.000 osoba koristilo je elektronske
servise javne uprave, dok je 380.000
kupovalo preko interneta u protekloj
godini.
73
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
2.11.2011
17:11
Page 74
KULT MARKET
CRVENI FENJER
SAD
Milla Jovovich
Za sve je kriv internet
Seksualna anoreksija
ZAMKE
CYBER SVIJETA
Surfanje po internetu
mo`e biti uzrok bolesti
Glumica i supermodel ove je godine
za{titno lice Camparijevog kalendara.
Pozirala je pred objektivom Dimitrija
Daniloffa te se tako pridru`ila zvijezdama
koje su dosad pozirale za kalendar, poput
Salme Hayek ili Eve Mendes.
NJEMA^KA
Hana Nitsche
Nakon {to se slikala gola za PETA-u,
postala je poznata u cijelom svijetu.
Zgodna Njemica ro|ena u ^e{koj
sudjelovala je u reality natjecanju Top
Model, a pozirala je i za FHM.
RUMUNIJA
Madalina
Ghenea
Rumunska manekenka, djevojka
Leonarda DiCapria, snimila je editorijal
za brand donjeg rublja Lascana.
74
Internet pornografija odgovorna je za
sve ve}i broj mu{karaca koji imaju
ozbiljnih problema u seksu, uklju~uju}i i
impotenciju. Istra`ivanje ~iji su rezultati
objavljeni u ~asopisu Psihologija danas
pokazalo je da zbog dostupnosti pornografije mu{karce sve te`e uzbu|uju njihove
partnerke i realni podra`aji, {to lo{e uti~e na
seksualni `ivot parova.
Rezultati pokazuju da od impotencije
sve ~e{}e pate i mu{karci u ‘20-im i ‘30-im
godinama. Nau~nici su dokazali da se kod
mu{karaca koji ~esto gledaju eksplicitne
seksualne sadr`aje na internetu lu~i vi{e
dopamina, neurotransmitera koji se normalno stvara tokom seksa, pa zbog toga oni
te`e do`ivljavaju uzbu|enje kad do|e do
“normalnog“ odnosa. To se obja{njava time
{to organizam stalno izlo`en materijalima
sa eksplicitnom seksualnom sadr`inom
postaje “otporan“ na dopamin, pa su, da bi
se mu{karac uzbudio, potrebne sve ja~e
stimulacije. U studiji se zaklju~uje da
konstantna izlo`enost pornografskim
sadr`ajima vodi slabljenju libida.
“Slike i filmovi erotske i pornografske
sadr`ine su ve} dugo dostupni, ali internet
ih je u~inio dijelom svakodnevice, tako da
talasi dopamina zapljuskuju mozak
korisnika ~e{}e nego ikada ranije“, ka`e
psiholog Marnia Robinson. “Danas ljudi
mogu da otvore vi{e ‘prozora’ sa pornografijom, da se jednim klikom vra}aju na
dio koji ih najvi{e uzbu|uje, prebacuju se
na chat u`ivo... Sve je nadohvat ruke 24
sata dnevno, sedam dana u nedjelji. Ali, to
kod nekih korisnika dovodi do problema -
mo`e se desiti da, zbog talasa dopamina
kojima je organizam svakodnevno izlo`en,
postizanje erekcije postane problem u
stvarnom `ivotu“, ka`e ona. Kada primijete
da imaju problema, mu{karci ~esto padnu u
o~aj, ali psiholozi ka`u da rje{enje postoji.
Odvikavanje od pornografije nije jednostavno, traje nekoliko mjeseci, koliko je
mozgu potrebno da se navikne na
funkcioniranje sa smanjenim nivoom
dopamina, ali nakon toga stvari se vra}aju u
normalu.
U isto vrijeme, talijansko istra`ivanje je
pokazalo kako pornografija ne samo da
djeluje na seksualni `ivot mladih, nego ga
doslovce i uni{tava. Opse`no istra`ivanje
provedeno na 28 hiljada mladih konzumenata pornografije pokazalo je da svi oni
boluju od seksualne anoreksije. Rije~ je o
ra{irenoj pojavi do koje dovodi
pornografija, koja u tolikoj mjeri utje~e na
mu{ka osjetila da u trenutku kad se susretnu
sa stvarnom `enom i stvarnim seksom, nisu
u stanju sudjelovati u ~inu kao {to bi trebali.
^ak 70 posto mladih mu{karaca ima
problema zbog u~estalog gledanja
pornografije te masturbiranja uz njenu
pomo}. Istra`ivanje je dokazalo da kod
takvih slu~ajeva erektilna disfunkcija
nastaje kao posljedica gledanja internetske
pornografije, a razvija se u ve}ini slu~ajeva
jo{ u ranom tinejd`erstvu. Problem je kao i
uvijek u o~ekivanjima. Naime, mu{karci
naviknuti na scene iz pornofilmova o~ekuju
takav razvoj situacije i u stvarnom `ivotu,
pa se javljaju problemi kad on izostane.
(N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
2.11.2011
17:33
Page 75
KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA
“Umjetnost je lijepa“ Ante Rašića u Zagrebu
Od kiča do meditacije
BEOGRAD
“Parada“
Igrani film
Parada Sr|ana
Dragojevi}a
premijerno je
prikazan 31.
oktobra u
beogradskom
Sava centru, a banjalu~ka premijera filma
zakazana je za 10. novembar.
Beogradska projekcija protekla je bez
incidenata koji su prethodnih dana
pominjani kao mogu}nost zbog “osjetljive“
teme filma - organizovanja gay parade u
Beogradu.
BAR
Ukr{tanja
ART IN PROGRESS
Postavljanje gigantske skulpture Hrvatskog Apoksiomena u Umjetni~kom paviljonu
Ante Ra{i}, jedan od najzna~ajnijih
predstavnika kiparske generacije sa ovih
prostora stasale krajem 70-ih godina,
predstavit }e se u Umjetni~kom paviljonu
Zagreba~kog velesajma 10. novembra
izlo`benim projektom Umjetnost je lijepa:
Od ki~a do meditacije. O malo kojoj izlo`bi
se u umjetni~kim krugovima u Hrvatskoj
tako puno unaprijed govorilo kao o ovoj.
Projekt Umjetnost je lijepa Ra{i}ev je do
sada najve}i i najkompleksniji site-specific
koncept ambijentalnog karaktera. ^ini ga
pet radova u kojima se s kriti~kim
odmakom, na specifi~an na~in, isprepli}u
razli~ita iskustva i sadr`aji. Rad koji
privla~i najve}u pa`nju ambijentalna je
grafi~ko-kiparska instalacija pod nazivom
Historicisti~ki kabinet ~uda , s devetmetarskom skulpturom Hrvatskog Apoksiomena opto~enom sa 300 mobilnih
ogledala.
Uz refleksije svjetla i arhitektonskografi~ke akcente, ovaj rad stvara labirinti~nu sliku blje{tavila historicisti~kog
ambijenta, nagla{avaju}i sjaj “estetike
reprezentativnog“ kao tematske okosnice
cijelog projekta. Tu su i radovi Ovalna
skulptura, kiparska instalacija s elementom
zvuka, zatim slikarska intervencija
Umjetnost je lijepa kao oprostorena
“slika“ s performativnim obilje`jima pod
geslom “nemogu}nost slike mogu}nost je
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
ambijenta“, te instalacija Ja-ja. Peti rad,
skulptura Na rubu, dio je izlo`benog
projekta koji je dislociran i bit }e postavljen
u urbanom prostoru u vidu kiparske
intervencije.
“Kroz raznorodna umjetni~ka ostvarenja konceptualnog karaktera, Ra{i}
propitkuje tradiciju i suvremenost, odnose
prema eklekticizmu i ki~-estetici i upozorava na faktor neo~ekivanog i neizvjesnosti u svakodnevnom `ivotu.
Performativnim elementima stvara ekspresivni oprostoreni ambijent, poigrava se
pojmom i zna~enjem ega, te istra`uje
napetost i krhkost ~ovjeka na rubu, na
po~etku, ili pak na kraju opstojnosti u
urbanom svijetu 21. stolje}a“, navodi
Radovan Vukovi}, ravnatelj Umjetni~kog
paviljona u Zagrebu.
U kreiranju ove izlo`be umjetnik je
koristio vi{e od 1.000 litara boje, 1.700 kg
metalne konstrukcije, 500 kvadrata drvnog
materijala, 196 kvadrata grafike, 60 kubnih
metara stiropora, vi{e od 300 ogledala i
37.000 plasti~nih elemenata...
“Na izlo`bi radim dvije godine. @elim
pokazati svoja razmi{ljanja o umjetnosti, ali
i razmi{ljanja o ~ovjeku danas, o krizi koju
pro`ivljavamo“, ka`e Ante Ra{i}.
Izlo`ba }e biti otvorena do 11. decembra
ove godine.
(M. Radevi})
Specijalnu
nagradu
ovogodi{njeg
TV festivala u
Baru dobio je
dokumentarni
film o slikaru
Dadu \uri}u Ukr{tanja/Métissages,
autorica Sne`ane Nik~evi} i Sanje
Ble~i}. Film je realizovan u vrijeme kada
je u pari{kom Centru George Pompidou
otvorena sala posve}ena ovom poznatom
crnogorskom slikaru, koji je i zna~ajno ime
umjetni~ke scene u Francuskoj.
ZAGREB
Kon~ar
Izlo`ba Skriveni
dizajn - Odjel dizajna
Kon~ar 1971. - 1990.
od 3. do 19.
novembra u galeriji
Hrvatskog
dizajnerskog dru{tva
prikaza}e raznolikost
proizvodnje Kon~ara
tokom dva desetlje}a,
njenu hronologiju u tada{njem privrednom
i dru{tvenom kontekstu, originalne
proizvode i njihovu evoluciju te
metodologiju kojom su nastajali. Postavka
predstavlja i brojne dizajnere koji su,
podre|uju}i vlastiti autorski ego
kolektivnom cilju, danas dijelom
nepravedno zanemareni, a iznimno su
bitni za povijest hrvatskog produkt
dizajna.
75
Cetri oka:Cetri oka.qxd
2.11.2011
23:59
Page 76
U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U glavnom gradu BiH 31. oktobra
obilje`en je Dan Akademije likovnih
umjetnosti. Postoje ve} trideset i devet
godina i malo je re}i da su dali ogroman
doprinos u razvoju ovda{nje kulturne
scene. Ro|endan su obilje`ili Izlo`bom
selektiranih studentskih radova sa njihovih,
postoje}ih odsjeka.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
SLAVEN KOVAČEVIĆ, predsjedavajući
Općinskog vijeća Centar
Odbrana i naredni dani
Obavje{tenje iz Bosanskog narodnog
pozori{ta Zenica, koje smo dobili 1.
novembra: “U~estvujemo na prvom
pozori{nom balkanskom festivalu
gluma~kih ostvarenja Glum Bal, koji se do
7. novembra odr`ava u Ni{u; igramo
predstavu Zatvorenih o~iju i jedino smo bh.
pozori{te ~ija je predstava zadovoljila
kriterije selektora Festivala”.
Mini festival In the Spirit of
Jazz odr`ava se od 1. do 6. novembra,
ba{ kada i ovogodi{nji Jazz Fest Sarajevo.
Nekako mu to do|e kao prate}i program.
“Posjetioci }e mo}i u`ivati u dijelu
programa koji }e biti namijenjen
za neformalna dru`enja umjetnika”, ka`u u
sarajevskom Art kinu Kriterion, koje je i
doma}in ove “mini” manifestacije.
U tuzlanskom Klubu Palma 3. novembra
}e biti obilje`ena sedamnaesta godi{njica
smrti legendarnog beogradskog muzi~ara i
frontmena gupe EKV Milana Mladenovi}a.
Koncert se zove In Memoriam of EKV, a
nastupaju nekada{nji ~lanovi i prijatelji ovog
benda: Marko Milivojevi}, Tanja
Jovi}evi}, Predrag Stevovi}...
Izdvojeno je 30.000 KM za izradu
idejnog rje{enja za izgradnju spomen-
obilje`ja na lokalitetu Skenderije u
Sarajevu, gdje se 2. maja 1992. odvijala
klju~na bitka za odbranu Sarajeva i
Bosne i Hercegovine. A sve na osnovu
izmjena i dopuna bud`eta Op}ine
Centar za 2011., koje je usvojilo
Op}insko vije}e.
“Naredni korak je odr`avanje
sjednice inicijativnog odbora za
izgradnju spomen-obilje`ja, kako bi
bile donesene sve potrebne formalne
odluke za otpo~injanje procedure za
izgradnju spomenika”, tvrdi predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Centar
Slaven Kova~evi} u zajedni~koj izjavi
za medije.
“To podrazumijeva odre|ivanje
procedure izbora kreativnih rje{enja,
izbor lokacije, pribavljanje saglasnosti
nadle`ne komisije Gradske uprave i,
ono {to je najva`nije, da pozovemo
gradske i kantonalne vlasti i sve
zainteresovane op}ine da u bud`etima
za 2012. planiraju po dio neophodnih
sredstava za izgradnju spomenika, koja
po procjeni iznose od 400.000 do
450.000 KM”, veli Slaven Kova~evi}.
SLAVEN KNEZOVIĆ, direktor
“Dana filma” u Mostaru
SLAVEN KNEZOVI]
“Ove godine }u u Mostar
dovesti ~etrnaest filmova”
U Centru kulturnih aktivnosti Charlama,
na Skenderiji u Sarajevu, 3. novembra }e
biti promovisana knjiga Samo da telefon ne
promijeni boju, autorice Jasenke Kratovi}.
Suizdava~i su Buybook i portal Depo, a
promotori u Charlami Goran Samard`i},
Jasmin Durakovi} i Asmir Kujovi}.
Takmi~enje je to u kojem mogu
u~estvovati dr`avljani BiH i strani dr`avljani
sa dozvolom boravka u BiH, izme|u 18 i 35
godina starosti, s portfoliom koji sadr`i do
dvanaest fotografija. A {ta je to? Pa, GoetheInstitut i British Council u BiH pokrenuli su
takmi~enje za izbor najbolje fotografije na
temu Foto-pri~a budu}nosti BiH.
76
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Cetri oka:Cetri oka.qxd
3.11.2011
0:00
Page 77
ŽELJKO IVANKOVIĆ, književnik
Stanje stvari s knjigama i izdava{tvom nije nimalo dobro
U Franjeva~kom medijskom centru u
Kova~i}ima u Sarajevu 7. novembra }e biti
promovisana prva knjiga Va{ih izabranih
djela. Zapravo, govorimo o dvije knjige u
jednoj, je li tako?
Izabrana djela bi trebala izi}i u {est
tomova. Prvi tom sadr`i dvije knjige
objavljene 1995. u Zagrebu. Moj ratni dnevnik
700 dana opsade i proze Tko je upalio mrak?
To su dvije kompatibilne knjige. Autor
projekta i izdava~ Zoran Grozdanov iz Rijeke
ih je vidio kao jednu cjelinu kojom je otvorio
ovaj projekt. One su tih ratnih godina u
Zagrebu imale sjajnu recepciju, pa mi je tim
dra`e da, nakon tolikih godina, jedan mladi
~ovjek u njima i danas vidi vrijednost zbog
koje se odlu~io objaviti ih integralno u prvoj
knjizi.
Da li su urednici ovog izdanja Ivan Lovrenovi} i Zoran
Grozdanov imali “problema” u izboru, koliko ste ulazili u njihov
“{esnaesterac” sugeri{u}i im bilo {ta?
[to se ti~e izbora iz mojih djela, sve je bila ideja Zorana
Grozdanova i @eljka Me|imorca iz Ex librisa iz Rijeke, pa sam
njima i prepustio sav posao. Ja se u to ne}u i ne mislim mije{ati.
Dapa~e, rekao sam im da se pona{aju kao da je autor mrtav.
Naime, i mene vi{e zanima kako me netko sa
strane vidi kao pisca i kako od~itava moje
djelo.
Ivan Lovrenovi}, kao urednik zagreba~kog izdanja dnevnika, te promotori dr.
Enver Kazaz i dr. Ned`ad Ibrahimovi} re}i }e
koliko je ovo i dobra i dobro realizirana ideja.
Ono, pak, {to impresionira je ~udesna oprema
koju je uradio dizajner Damir Brali} iz
Zagreba.
Kada govorimo o izdavanju knjiga na
ovim prostorima govorimo i o malim
tira`ima. Kakvo je Va{e posljednje iskustvo?
Tira`i su u`asno mali, tu ste posve u
pravu. No, ako ~ovjek u mome polo`aju
mo`e imati iole zadovoljstva, onda je ono u
~injenici da se moje knjige objavljuju,
prodaju i kriti~ki recipiraju i u BiH i u
Hrvatskoj. Hrvatska bibliote~ka politika
jo{ uvijek je na zdravim nogama, pa je
i to utje{ni dio pri~e... No, stanje stvari
s knjigama i izdava{tvom nije nimalo
dobro, i ne samo zbog svima vidljive
gospodarske krize u na{im dru{tvima, nego ponajprije
zbog odnosa dru{tva prema kulturi i umjetnosti.
Nemamo kino, a opet opstajemo
Dani filma u Mostaru odr`avaju se od 2007., a taj grad jo{
uvijek nema kino. “Hahaha... Pa, evo, unato~ tome {to nemamo
kino opstajemo i trajemo pet godina. Najve}a podr{ka su nam
gra|ani Mostara, koji su gladni bilo kakvih kulturnih doga|anja.
Naravno, poma`e nam Grad Mostar, a i Eronet i Elektroprivreda
su stalno uz nas”, ka`e Slaven Knezovi}, direktor Dana filma u
Mostaru.
A, koliko su posjetilaca zabilje`ili prethodnih godina,
pitamo na{eg sagovornika: “Oko pet, {est tisu}a ljudi pogleda
film na velikom platnu, a mnogi od njih po prvi put! A, ove
godine }u u Mostar dovesti ~etrnaest filmova, po meni
najboljih iz regije u ovoj godini. Idemo redom: u subotu, 5.
studenog je sve~ano otvaranje Filmskog festivala Dani filma
Mostar 2011., a nakon toga slijede dvije projekcije ratne drame
Josef, redatelja Stanislava Tomi}a. U nedjelju su na rasporedu
projekcije filmova Lokalni vampir, redatalja Branka Baleti}a,
Lea i Daria Branka Ivande i Sedam sex sedam Irene [kori}. U
ponedjeljak, 7. studenog, prikazujemo film Ahmeda
Imamovi}a Belvedere, potom Kotlovinu Tomislava Radi}a i
]a}u Dalibora Matani}a. U utorak su projekcije filmova Tri
dana, Neprijatelj i Flaschback, a posljednjeg dana imamo
Korak po korak, redateljice Biljane Čaki}-Veseli}, Kako su me
ukrali Nemci Mi{e Radivojevi}a, kao i omnibus Oktobar. I sve
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
Sad`ida [eti} u filmu Belvedere reditelja Ahmeda Imamovi}a
to u dvorani Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosa~a”,
najavljuje Knezovi}.
Ako budete u blizini Kosa~e, a vidite raju da ~eka ispred
dvorane, u|ite slobodno!
77
CRNA:CRNA.qxd
2.11.2011
17:34
Page 78
PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}
Na meti {pijuna
Z
loglasna tajna slu`ba biv{e Isto~ne Njema~ke Stasi
pomno je promatrala igra~e i ~elnike rekordnog prvaka
Bundeslige u nogometu. Na Bayernovim nastupima u
DDR-u {pijuni Stasija u stopu su pratili goste iz susjedstva.
DDR-ovo Ministarstvo za dr`avnu sigurnost (MfS) je redovito
i sustavno nadziralo Bayern na svim gostovanjima u
komunisti~koj zemlji. To u svom novom izdanju tvrdi njema~ki
magazin Focus na temelju uvida u dokumente tajne slu`be
Stasi u Magdeburgu. Konkretno se radi o spisima u kontekstu
europske kup-utakmice (nekada{nji Kup prvaka) izme|u
Bayerna i Magdeburga odigrane krajem 1974. Operacijom
Vorstoß II (Proboj II) zapovijedao je general-major Rudi
Mittig, kasniji zamjenik {efa Stasija Ericha Mielkea. Kako
pi{e Focus, Stasi je u hotelu u Magdeburgu u kojem je bila
smje{tena delegacija minhenskog nogometnog kluba “ubacio“
nekoliko desetaka suradnika.
utakmici na svom stadionu pobijedio 3:2 (iako su gosti vodili
2:0), a klub u kojem su tada nastupali Franz Beckenbauer,
Gerd Müller i Uli Hoeneß slavio je i u uzvratu u Magdeburgu.
Uzgred, godinu dana ranije Bayern je u evropskim vodama
snage odmjerio s jo{ jednim klubom iz DDR-a. Minhenski je
klub tada bio bolji od Dynama iz Dresdena. A Stasi je i tada
bio aktivan. Akcija nadgledanja “neprijatelja“ sa Zapada zvala
se - Vorstoß. S
trogo povjerljivim planom bilo je predvi|eno da {pijuni na
licu mjesta “ciljano djeluju na odre|enim katovima, na
recepciji i na mjestima gdje se okupljaju ljudi“. Na taj
na~in Stasi je po nalogu MfS-a o~ito htio sprije~iti
“neprijateljske negativne kontakte“. U izvje{tajima policije
grada Magdeburga, koja je naravno vrlo tijesno sura|ivala sa
Stasijem, Focus je pona{ao banalne primjedbe. Magazin
navodi neka zapa`anja {pijuna DDR-a: 1) Trener Bayerna
Udo Lattek je podijelio “20 autograma gra|anima DDR-a koji
su ~ekali na njega“. 2) Kratko nakon toga su se s autogramkartama pojavili i “igra~i Meier i Hönes“ (Sepp Maier i Uli
Hoeneß). U strahu od mogu}ih politi~ki motiviranih
incidenata, Stasi je nadzirao i prodaju ulaznica za Bayernova
gostovanja u DDR-u, odnosno za utakmice isto~nonjema~kih
klubova u Münchenu. Njema~ki magazin osvr}e se posebice
na me~ Magdeburga i Bayerna u bavarskoj metropoli, odigran
23. oktobra 1974. Zahtjeve kandidata za ograni~eni broj
ulaznica, “koji ne odgovaraju kadrovskim na~elima“, ve} se
na “okru`noj razini treba odbaciti“, pi{e u dokumentima koje
je analizirao Focus. A svi fanovi koji su u{li u u`i izbor, “svim
su raspolo`ivim sredstvima“ bili pra}eni od strane {pijuna
Stasija.
N
akon povratka Magdeburgovih navija~a u DDR, Stasi
je zadovoljno bilancirao: “DDR-turisti nisu se dali
provocirati“ od strane “klasnog neprijatelja“ u
Bavarskoj. A provokacija je, sude}i po zapa`anjima DDRovih {pijuna, bilo mnogo. Mielkova “nju{kala“ kao najgoru
provokaciju na gostovanju u Bavarskoj ozna~ili su “svjetle}u
reklamu na Bayernovom stadionu“. Tom se reklamom tra`ila
radna snaga za Olimpijski park u Münchenu, odnosno
elektri~ari, vrtlari... “Turisti DDR-a tu su reklamu shvatili kao
ciljani poku{aj njihovog privla~enja na `ivot i rad“ u Saveznoj
Republici, zaklju~ilo je Ministarstvo za dr`avnu sigurnost
biv{eg DDR-a. Uzbudljivi me~ Bayerna i Magdeburga zavr{io
je ina~e pobjedom minhenskog kluba. Bayern je u prvoj
78
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
PATINA:PATINA.qxd
2.11.2011
23:57
Page 79
PATINASTA KUTIJA
Gra|anin Welles
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
SVE ZA ORSONA
Briljantni glumac
Welles igrao je i u filmu
Bitka na Neretvi
Veliki je to bio glumac! I, zauvijek
ostao. Ime mu je Orson Welles. Imao je
dvadeset i tri godine kada se “desio” Rat
svjetova!
“Na zao glas do{ao je svojom radiodramom H.G. Wellsa Rat svjetova, od 30.
oktobra 1938., kojom je izazvao masovnu
paniku. Welles i njegovi biografi kasnije su
tvrdili kako izla`e lakovjernost ameri~ke
publike u strahu od Drugog svjetskog rata.
Sredinom tridesetih su postale legendarne
adaptacije vudu Macbetha (sa postavom
crnoputih glumaca) i alegorijskog Julija
Cezara u njujor{kom pozori{tu. Welles je
bio i priznati iluzionist, nastupaju}i u
mno{tvu spektakala tokom ratnih godina”,
pi{e na Wikipediji.
Ka`u da je bio blizak i sa tada{njim
predsjednikom SAD-a Rooseveltom. No,
ni{ta mu ne bi bilo od pomo}i da nije bio
genijalac. I kao takav je re`irao, producirao i
igrao glavnu ulogu u filmu Gra|anin Kane iz
1941., jednom od najboljih filmova svih
vremena.
“Ostatak njegove karijere }e obilje`iti
manjak sredstava, nekompetentno upletanje
studija i lo{a sre}a, a tokom egzila u Evropu
i kratkih povrataka u Hollywood. Unato~
ovim pote{ko}ama, Othello je 1952. osvojio
Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u
Cannesu, a Dodir zla glavnu nagradu na
Svjetskoj izlo`bi u Bruxellesu, dok je sam
Welles svojim najboljim djelima smatrao
Proces i Pono}na zvona”, pi{u upu}eni.
Odigrao je genijalnu ulogu i u filmu Bitka
na Neretvi, reditelja Veljka Bulaji}a. STRIP ARTIST
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
79
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
2.11.2011
19:15
Page 80
by ALMIR PANJETA
Foto: Milutin Stoj~evi}
Ahmed Burić:
s
“Volio bih otplesati tango”
Kemalom Malovčićem
1. Kad }ete napisati novu knjigu?
Kad mognem. A i {to da pi{em, svaki dan
izlazi na desetine knjiga, pa ljudi imaju {ta
~itati. Ja volim kad nemaju.
2. Da li ste kao m
ali sanjali da }ete
biti pisac?
Ma, kakvi. Sve {to
sam `elio je da bu
dem
astronaut.
3. Kako se osje}ate u Sa
Naje`eno.
rajevu?
4. [ta morate imati u fri`ideru?
Da Dino [aran u Avazu nije rekao da mora
imati “struje”, bio bih prvi. Ovako nemam
pametan odgovor.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Jednu malu, ne zna{ je ti.
6. [ta svaka `ena mora imati u
nov~aniku a mu{karac u ta{ni?
Za `enu ba{ i nisam siguran, za
mu{karca, mo`da dnevnu ponudu
kladionice kad se igra Liga {ampiona.
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Lista je duga~ka: rijeka Neretva, poja~alo Jimija
Hendrixa, orao...
8. Da je sutra smak svijet
a, {ta biste danas u~inili?
Oti{ao bih u D`ehenem,
da preduhitrim bol.
13. [ta opsujete kad Vas na ki{nom
danu iz lokve poprska vlasnik
skupocjenog automobila?
Boga tranzicije.
9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?
Kako to da znam, kad ne znam ni
{ta sam u ovom?
10. Jeste li meteoropata?
Imam sve vrste “patija”, ni ta
me nije zaobi{la.
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?
Ne bih se upisao ni u jednu stranku.
11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade
se usranom do potoka”?
To }u znati nakon bara`a s Portugalom.
12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili
ru`an i glup?
Najbolje je biti zdrav, lijep i pametan. To
bi trebalo pitati nekoga ko je bio i jedno i
drugo i tre}e i ~etvrto.
80
15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i?
Kralj tranzicijske zabave. Roker a narodnjak.
Bandit a umjetnik. Treba li jo{?
16. Omiljena grupa i muzi~ar?
Uh, danas Neville Brothers. I Tom Waits.
17. S kim biste voljeli otplesati tango?
Sa Kemalom Malov~i}em.
18. Osoba koja
vas `ivcira?
Ministar kulture.
19. Nosite li hranu
na pla`u i koju?
Koju pla`u?
20. [ta obla~ite kad `elite
izgledati sexy?
[picoke sa ugra|enim
lajsnama.
21. Poruka ~itaocima
na{eg magazina?
Valjda izdr`imo. Nema
nam druge.
SLOBODNA BOSNA I 3.11.2011.
Reagiranja:Reagiranja.qxd
2.11.2011
17:08
Page 81
REAGIRANJA
Petar Cvjetinovi} Maljutka –
Uredni{tvu
Sramota je za Tužilaštvo
BiH da se na slobodi
nalaze Milorad Pelemiš,
Petar Salapura, Velo
Popović, Žigić Zijad Žiga
Pre izvesnog vremena sam dnevnom
listu PRESS Republike Srpske dostavio
podatke, ta~ne i precizne, na okolnosti
izvr{enja te{kih krivi~nih dela, ratnih
zlo~ina na Vojnoj ekonomiji Branjevo u
Domu kulture u Pilici i zlo~ina na
Tuzlanskoj kapiji. Morao sam reagovati jer
Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine BiH na
najdrasti~niji na~in falsifikuje doga|aje
zahvaljuju}i podmetanjima paraobavje {tajnih struktura Vojske RS-a. Te strukture
predvode pukovnik Petar Salapura i
Milorad Pelemi{ koji su glavni organizatori
gore navedenih zlo~ina. @elim da Vas
podsetim da su Milorad Pelemi{ i Petar
Salapura nalo`ili i organizovali ubistvo
Ljubi{e Savi}a Mauzera zbog dokaza i
dokaza ljudi kao {to sam ja, a ~ija imena
ne mogu navesti. Poznate su mi sve
~injenice oko ubistva Mauzera. Po{tovani,
ove paravojne strukture su ubile, u}utkale
mnoge ljude kako ne bi pri~ali o
zlo~inima.
Po{tovani, ja sam 15. jula 1995.
godine bio na Vojnoj ekonomiji Branjevo
kod Zvornika gde sam li~no video svojim
o~ima da je Milorad Pelemi{ svojom
rukom streljao 31- 32 lica bo{nja~ke
nacionalnosti. On je terao sve ljude da
vr{e masovna ubistva. Mene je poku{ao
naterati da ja ubijem 31 ~oveka i da se to
snimi na televiziji i da stranim novinarima,
jer sam ja bio te{ko ranjen i da se to
prika`e kao osveta ranjenih srpskih
boraca. Mene su ina~e muslimanske
snage `ivog zapalile, ali sam pre`iveo.
Po{tovani, li~no sam po naredbi Petra
Salapure do{ao na Branjevo u dogovoru
sa nekom nema~kom novinarkom, te je
organizovano da se ovo streljanje snimi.
Obzirom da snimci postoje i danas,
odre|ene parastrukture koje imaju svoje
ljude i u vlasti `ele da se to uni{ti. Sramota
je za Tu`ila{tvo BiH za ratne zlo~ine da se
na slobodi nalaze Milorad Pelemi{, Petar
Salapura, Velo Popovi}, @igi} Zijad @iga.
@iga je popio vi{e tableta i za oko ~etiri
sata ubio 200 ljudi na Branjevu. Velo
Popovi} je po naredbi Pelemi{a mu slimanskim dje~acima odsijecao glave
3.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
sabljom. Marko Bo{ki} je tako|e ubio vi{e
od sto ljudi i dobio deset godina zatvora, i
sada na sudu kao svedok saradnik la`e, a
novac dobija od Pelemi{a i Salapure.
Pelemi{ je suvlasnik fabrike stiropora u
Bijeljini i ima veliku finansijsku mo}.
Tako|e Petar Salapura ima brata koji je
izuzetno finasijski mo}an i koji je spre~io
da se objave imena ovih ljudi u PRESS R.
Srpske. Dok sam boravio u KPZ Sremska
Mitrovica do 27.10.2011. godine, Petar
Salpura i Milorad Pelemi{, kao i jedno
sve{teno lice srpske pravoslavne crkve su
poku{ali da me nagovore da {utimo o
ovome.
Nudili su nam novac, ~ak su i bez mog
znanja upla}ivali svote na zatvorsku
kantinu. Milorad Pelemi{ je preko
osu|enih lica poku{ao namestiti da me
ubiju, ali zahvaljuju}i upravniku Milanu
Pavlovi}u, to je spre~eno. U toku 2009.
godine dva puta Franc Kos i @igi} Zija su
me poku{ali ubiti u Beogradu sa jo{
jednim licem su me oteli ispred bazena 25.
maj. Odvezli su me na Avalu, mu~ili da
ka`em gdje je materijal koji je imao
Mauzer. Hteli su me ubiti, posuti solnom
kiselinom, ali sam se uspeo otrgnuti i
pobe}i. Po{tovani, Milorad Pelemi{ i @igi}
Zijad su za potrebe jednog ha{kog
optu`enika ubili jednog za{ti}enog
svedoka. Taj svedok je imao ogromne
dokaze protiv Pelemi{a. Milorad Pelemi{
je organizovao ubistvo jednog srpskog
vojnika kako bi inscenirao saobra}ajnu
nezgodu i navodno le`ao u Bijeljini u
bolnici da bi imao alibi da nije bio na
Branjevu. Za ovo postoje dokazi.
Po{tovani, 15. jula 1995. godine Milorad
Pelemi{ je sa Branjeva oplja~kao od
Bo{njaka vi{e od 4 kg suvog zlata.
Ljudima su vadili zube, sekli prste, skidali
prstenje itd. Po{tovani, imam osje}aj da
Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine Srbije i BiH
{tite Pelemi{a i Salapuru. Ja imam dosta
dokaza, ali se pla{im da ih dam da }e biti
uni{teni i u sve ovo je upetljano jedno
sve{teno lice koje ima veliku mo}, a ~ije
ime ne smem re}i bez dobre za{tite.
Po{tovani gospodine Senade, sve {to
sam napisao, napisao sam po punom
krivi~nom i materijalnom odgovorno{}u i
spreman sam svedo~iti. Novak \oki} je
nevin ~ovek, taj zlo~in su po~inili oni koji
po Beogradu i u Bijeljini tro{e krvave pare
i u{utkuju svedoke, ali istina se nikad ne
mo`e sakriti. Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine
{uti o ovome iako sam obavestio detaljno
o svemu zamenika tu`ioca Vuki~evi}a,
Sne`anu Stanojkovi}. Molim Vas da ovo
objavite kao moju izjavu.
Petar Cvjetinovi} Maljutka
81
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
2.11.2011
21:49
Page 3
Omot-3:CRNA.qxd
2.11.2011
12:49
Page 78
Omot-4:CRNA.qxd
2.11.2011
12:51
Page 78

reklama portal.cdr - Kenan Trebincevic

NAĆI SAM POSAO

Ballova piramida – kap iz vedra neba!

projektiranje kontrole pristupa i evidencije radnog vremena

Iznajmljivanje opreme - Metalvar d.o.o. Zagreb

Postoji li mogućnost obnove etničkog nasilja u BiH?

“PROJEKT ZA PROŠIRENJE RASADNIKA JAGODIČASTOG

Izbor iz djela

postar 37_postar 17.qxd.qxd

PDF izvadak - Hrvatski institut za povijest

LIJEČENJE AKUPUNKTUROM Mr.sci. Miljković dr Siniša

POLITIČKE TEORIJE

pridruživanje hrvatske europskoj uniji

Venga - uputstva (372 str. / 10,4MB)

ABS - Kia.ba

Picanto - uputstva (422 str. / 8MB)