close

Enter

Log in using OpenID

Bosna i Hercegovina 2025 - Bibliothek der Friedrich-Ebert

embedDownload
www.fes.ba
BOSNA I HERCEGOVINA 2025: SCENARIJI BUDUÆĆEG RAZVOJA DOGAÐĐAJA Uredio Paul Pasch
Publikacija „„Bosna i Hercegovina 2025: Scenariji buduæćeg razvoja dogaðđaja““ nudi pet razlièčitih pogleda na to kako bi zemlja mogla izgledati 2025. godine.
Dvadeset osoba iz razlièčitih drušštvenih sfera radilo je na projektu tokom 2011. godine primjenjujuæći metodološški okvir Shellovih scenarija, a u tom procesu odabrali su razlièčita imena vozova kako bi metaforièčki prikazali napredak zemlje na putu evropskih integracija.
#ILJÒ OVEÒ PUBLIKACIJEÒ NIJEÒ DAÒ DONESEÒ PREDLOÞAKÒ ZAÒ POSTUPANJEÒ
donositeljima odluka, nego da ponudi dodatnu vrijednost KONTINUIRANOJÒ DEBATIÒ PRUÞANJEMÒ JEDNOGÒ NEKONVENCIONALNOGÒ
pogleda na moguæća i vjerovatna kretanja u zemlji. BOSNA I HERCEGOVINA 2025:
SCENARIJI BUDUÆĆEG RAZVOJA DOGAÐĐAJA
Uredio Paul Pasch
BOSNA I HERCEGOVINA 2025:
SCENARIJI BUDUÆĆEG RAZVOJA DOGAÐĐAJA
Uredio Paul Pasch
Sarajevo, 2012.
Izdavaèč: Friedrich-­Ebert-­Stiftung (FES)
Kuprešška 20
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel.: +387 (0)33 722-­010
E-­mail: [email protected]
www.fes.ba
© Friedrich-­Ebert-­Stiftung Odgovoran: Prijevod: Lektura: Ilustracije: DTP: &OTOGRA´JEÑ
Dr. Paul Pasch
Senada Kreso
Gwen Jones Zinaida Lakiæć
Mirza Ibrahimspahiæć
Filip Andronik
Dr. Paul Pasch
CIP -­ Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
316.422:[323:338(497.6)””2011/2025””(083.92)
"/3.!ÑIÑ(ERCEGOVINAÑ: scenarij buduæćeg razvoja dogaðđaja / uredio Paul Pasch ;; [prijevod Senada Kreso ;; ilus tracije Mirza Ibrahimspahiæć]. -­
Sarajevo : Friedrich-­Ebert-­Stiftung, 2012. -­ 87 str. : ilustr. ;; 24 cm
"IBLIOGRAµJAÒSTRÒ;=
ISBN 978-­9958-­884-­10-­8
1. Pasch, Paul
COBISS.BH-­ID 19407366
"OSNAÑIÑ(ERCEGOVINAÑ
3CENARIJIÑBUDUāEGÑRAZVOJAÑ
dogaðđaja
Uredio Paul Pasch
3ADRÞAJ
Predgovor ......................................................................................................... 7
UVOD ............................................................................................................ 13
Metoda scenarija ............................................................................................. 15
0OTREBAÒZAÒSVJEÞIMÒPOGLEDOM .......................................................................... 17
)ZVRÛNIÒSAÞETAK ................................................................................................. 19
3#%.!2)*)Ñ:!Ñ"/3.5Ñ)Ñ(%2#%'/6).5Ñ: .............................................. 23
Dayton Mail -­ Status quo ................................................................................ 24
4RANSÒ"I(Ò!RROWÒÒ&UNKCIONALNAÒDECENTRALIZIRANAÒDRÞAVAÒ .................................. 28
"I(Ò5NIONÒ%XPRESSÒÒ&UNKCIONALNAÒCENTRALIZIRANAÒDRÞAVAÒ ................................... 34
Western Balkan Inter City -­ Ponovno regionalno povezivanje ............................ 40
Tripartite Border Train -­ Disolucija ..................................................................... 46
0/:!$).!Ñ`3#%.!2)*!Ñ"i(Ñi ............................................................. 53
Planiranje politièčkih scenarija: kratki vodièč ........................................................ 55
Put ka scenarijima „„BiH 2025.““ ....................................................................... 62
Pojedinaèčne prièče uèčesnika .............................................................................. 65
Neki daljnji rezultati Radne grupe o regionalnom povezivanju ........................... 77
ANEKS ........................................................................................................... 83
Tim za izradu scenarija ................................................................................... 85
"IBLIOGRAµJA ..................................................................................................... 88
Predgovor
Globalna ekonomska kriza svom snagom je pogodila Bosnu i Herce-­
govinu. Socioekonomska situacija je vrlo tešška. Prevladava politièčki zastoj. Meðđu-­
narodna zajednica je jošš uvijek veoma ANGAÞIRANAÒ-NOGOÒSEÒPISALOÒkÒAÒIÒDALJEÒ
SEÒPIÛEÒkÒOÒOVOJÒZEMLJIÒ-IÒIPAKÒPONEKADÒ
imamo pogreššne percepcije o Bosni i Hercegovini. sa svojom kompleksnom strukturom POLUAUTONOMNIHÒ ENTITETAÒ kÒ 2EPUBLIKEÒ
Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine (s njenih deset kantona), ne pogoduje EµKASNOMÒFUNKCIONIRANJUÒDRÞAVNIHÒINSTI-­
tucija. Godine 1995. Dejtonski mirovni sporazum bio je veoma dobrodoššlo do-­
stignuæće, ali su se, s ambicijom Bosne i Hercegovine da pristupi NATO-­u i EU-­u, stvari promijenile. FES-­ov projekt „„Bosna i Hercegovina ÒkÒ3CENARIJIÒBUDUĀEGÒRAZVOJAÒDOGA-­
ðđaja““ nudi pet razlièčitih scenarija o tome kako bi zemlja mogla izgledati 2025. godine. Scenariji nastoje isprovocirati kontinuiranu debatu tako ššto æće ponu-­
diti jedan nekonvencionalan pogled na situaciju.
ÈČini se kako su sada svi svjesni da Bo-­
sni i Hercegovini treba ustavna reforma. Potrebno je osigurati bolje funkcionira-­
NJEÒDRÞAVNIHÒINSTITUCIJAÒ5ÒOKTOBRUÒÒ
GODINEÒ ODRÞANIÒ SUÒ OPĀIÒ IZBORIÒ :AÒ DRÞA-­
vu koja je poèčela zaostajati za ostatkom regiona to je trebao biti poèčetak izlaza iz politièčkog zastoja. Meðđutim, liderima Meðđunarodna zajednica je predana ššest vodeæćih politièčkih stranaka trebalo pomaganju Bosni i Hercegovini kako bi je 15 mjeseci natezanja da bi doššli do ra-­
se prevladale sjene traumatièčne prošš-­ zvodnjenog kompromisa koji je omogu-­
losti i pomoglo zemlji na njenom putu æćio naèčelni dogovor o formiranju Vijeæća ka transatlantskim i evropskim integra-­ ministara. cijama te postizanju statusa moderne i Postoji stoga, velika potreba za do-­
funkcionalne evropske zemlje.
noššenjem jasnih odluka od strane nove Sadaššnji ustav, kao jedan od anek-­ vlasti vezanih za buduæćnost Ureda vi-­
sa Dejtonskog mirovnog sporazuma, sokog predstavnika (OHR), Distrikta 7
Hercegovina mogla izgledati 2025. go-­
dine dati materijala za razmiššljanje po-­
litièčarima i kreatorima politike. Kad se suoèče s moguæćim scenarijima, koji mogu biti u skladu s njihovim vizijama o buduæć-­
Meðđunarodna zajednica je sve višše NOSTIÒVLASTITEÒZEMLJEÒILIÒONIÒKOJEÒBIÒÞELJELIÒ
uvjerena da pokretaèčka sila tih promjena svim sredstvima sprijeèčiti, kreatori politi-­
treba doæći od naroda i njegovih voðđa. Re-­ ke i i politièčari mogli bi postati odluèčniji formski proces treba da se odvija konti-­ u provoðđenju svojih politièčkih strategija. nuirano i postepeno. Usklaðđivanje ustava Oèčito je da je odgovornost doma-­
s Evropskom konvencijom o ljudskim pra-­
VIMAÒUSVAJANJEÒZAKONAÒOÒDRÞAVNOJÒPOMO-­ æćih aktera jedini naèčin da se garantira ĀIÒKAOÒIÒIZNALAÞENJEÒKOMPROMISAÒOÒZAKONUÒ ishod potrebnih reformi. Meðđutim, pre-­
o popisu stanovnišštva prvi su koraci koje ma sadaššnjim scenarijima meðđunarodna treba poduzeti. Nadalje, trebaju biti po-­ zajednica jošš uvijek ima nekih obaveza šštovani vladavina prava i princip pravne koje treba ispuniti kako bi pomogla u sigurnosti. Ali prije svega treba doæći do nastojanjima da se prevlada disfunkci-­
promjene paradigme kako bi pomirenje onalna dejtonska struktura. Zato Bosnu i Hercegovinu treba dovesti do toga da meðđu narodima moglo dati rezultate. postigne napredak u reformama. Ustavna reforma mora biti dobro Scenariji ne daju donositeljima od-­
pripremljena i dogovorena s domaæćim politièčarima kako bi se mogla formirati LUKAÒ PREDLOÞAKÒ ZAÒ POSTUPANJEÒ ALIÒ NUDEÒ
koalicijska vlada. Mora se iznaæći rješšenje poruku iz koje njeni primatelji mogu za meðđusobno suprotstavljene koncepte izvuæći vlastite zakljuèčke. Ova publikacija KONFEDERACIJEÒ VSÒ SAVEZNEÒ DRÞAVEÒ Sve u ima za cilj ponuditi dodatnu vrijednost svemu, potrebne reforme treba shvatiti kontroverznoj javnoj debati, koja æće, na-­
kao situaciju u kojoj su svi na dobitku. To damo se, doprinijeti prevladavanju za-­
stoja. Narod Bosne i Hercegovine, kao i je, dakako, lakšše reæći nego uèčiniti. SVIÒ NARODIÒ :APADNOGÒ "ALKANAÒ ZASLUÞUJEÒ
Ovakvo stanje politièčkog zastoja je da ima mirnu, prosperitetnu i socijalno bilo polazna taèčka u kojoj smo prvi put pravednu perspektivu u okviru evropske RAZMOTRILIÒ MOGUĀNOSTÒ DAÒ VJEÞBAÒ IZRADEÒ porodice naroda. SCENARIJAÒ MOÞEÒ DAÒ NAÒ KONSTRUKTIVANÒ NA-­
Projekt ove publikacije bio je mo-­
èčin doprinese procesu. Nadamo se da æćemo predstavljanjem moguæćih i uvjer-­ guæć zahvaljujuæći zajednièčkim nastojanji-­
ljivih scenarija o tome kako bi Bosna i ma vrlo predanog tima koji je radio na Brèčko, ispunjavanje obaveza iz Sporazu-­
MAÒOÒSTABILIZACIJIÒIÒPRIDRUÞIVANJUÒāLANSTVOÒ
u NATO-­u, te dobijanje statusa kandida-­
ta za pristupanje EU-­u.
8
scenarijima;; tim je èčinilo 20 ljudi iz svih bosanskohercegovaèčkih drušštvenih slo-­
jeva te koordinacijski tim FES-­a. Svi èčla-­
novi tima uèčestvovali su u izradi scenarija UÒSVOMÒLIāNOMÒSVOJSTVUÒ3CENARIJIÒNUÞNOÒ
PREDSTAVLJAJUÒ KOMPROMISÒ IÒ ODRAÞAVAJUÒ
konsenzus koji je postigao cijeli tim za izradu scenarija. Ovdje upuæćujem svoju zahvalnost svim èčlanovima tima, koji su tokom cijele godine bili tako odluèčni u NAMJERIÒDAÒOVAJÒPROJEKTÒUSPIJEÒÙELIOÒBIHÒ
posebno zahvaliti Winfriedu Veitu, Me-­
rimi Aliæć, Miji Karamehiæć i Tanji Topiæć za njihov predani rad tokom cijelog ovog jednogodiššnjeg procesa. Njihova ulo-­
GAÒ UÒ KOORDINACIJIÒ ISTRAÞIVANJUÒ PISANJUÒ IÒ
tehnièčkoj obradi uèčinila je ovaj projekt moguæćim. Zahvalnost upuæćujem i Mirzi Ibrahimpaššiæću i Filipu Androniku za dra-­
gocjen rad na ilustriranju i dizajniranju ove publikacije.
Za publikaciju je odgovoran jedino njen urednik. Paul Pasch 9
UVOD
13
-ETODAÑSCENARIJA1
““Mi jednostavno ne znamo.”” Ovo je èčuveni komentar o buduæćnosti *OHNAÒ-AYNARDAÒ+EYNESAÒkÒIÒGLAVNAÒMO-­
tivacija za izradu scenarija. Ljudi su stolje-­
æćima pokuššavali predvidjeti buduæćnost;; u drevnim vremenima su to èčinili tako ššto SUÒKONSULTIRALIÒDELµJSKEÒPROROāICEÒAÒDANASÒ
TOÒāINEÒSOµSTICIRANOMÒPRIMJENOMÒTEHNIKAÒ
ekstrapolacije. Posebno su vojni stratezi oduvijek bili skloni izradi scenarija kako bi se pripremili za razlièčite situacije. Kasnije je tehnika scenarija prilagoðđena i postala operativna i u poslovnom svijetu. Neizvjesnosti kompliciraju proces izrade scenarija. Buduæći da je buduæćnost potpuno nepoznata, sve je zamislivo, iako bi se moglo smatrati nevjerovat-­
nim. Peter Schwartz je bio u pravu kada je rekao da su „„scenariji instrumenti koji NAMÒPOMAÞUÒDAÒDANASÒDONOSIMOÒODLUKEÒ
s razumijevanjem kako bi mogle ispasti”” (Schwartz, 1991: 4).
Kako funkcioniraju scenariji? Oni ne kazuju jedinu moguæću buduæćnost, veæć Ò
prije ocrtavaju razlièčite buduæćnosti. Po-­
tom je na onima koji donose odluke da odluèče o tome kojoj buduæćnosti su sklo-­
niji i koju strategiju æće izabrati za njezino postizanje. Skeptici prema scenarijima mogu kritizirati da je neki odreðđeni trend prenaglaššen ili da je utjecaj odreðđenih faktora precijenjen. Oni koji zagovaraju tehniku scenarija mogli bi tvrditi kako bi se scenariji mogli koristiti kao ogledalo koje pokazuje stvarnost na jedan nedo-­
tjeran naèčin. +AKOÒ SEÒ IZRAąUJUÒ SCENARIJIÒ 6JEÞBAÒ
izrade scenarija poèčinje analizom ono-­
ga ššto je veæć poznato, to jest sadaššnje situacije. Dogovore se kljuèčna aktualna PITANJAÒ UÒ SPECIµāNOMÒ PODRUāJUÒ IDENTI-­
µCIRAÒ SEÒ DINAMIKAÒ KOJAÒ BIÒ MOGLAÒ IGRATIÒ
kljuèčnu ulogu u buduæćnosti, te se uzmu u obzir vanjski dogaðđaji koji bi mogli dovesti do temeljnih promjena. Scena-­
rije bi trebao raditi heterogeni tim, èčiji su èčlanovi iz razlièčitih sredina i imaju ra-­
zlièčite perspektive. Scenariji nemaju za cilj postizanje konsenzusa, nego upravo /VAJÒSEGMENTÒÒJEÒUGLAVNOMÒIZVEDENÒIZÒ`ÙENEVSKIHÒSCENARIJAÒOÒGLOBALNOMÒEKONOMSKOMÒUPRAVLJANJUÒ
hÒ&%3ÒÙENEVAÒ
dogaðđaji koji sada nisu posebno pred-­
vidljivi, ali koji u dobroj mjeri potpadaju u domenu moguæćeg razvoja dogaðđaja te time mogu osujetiti proces planiranja? ÖTAÒ SEÒ MOÞEÒ UāINITIÒ DAÒ SEÒ TOÒ SPRIJEāIÒ 5Ò
dijalogu izmeðđu raznih drušštvenih grupa OVAÒMETODAÒPRUÞAÒPREDNOSTÒTIMEÒÛTOÒOPI-­
SUJEÒRAZLIāITEÒBUDUĀEÒSCENARIJEÒIÒPOMAÞEÒ
u postizanju konsenzusa oko raznih ver-­
zija buduæćnosti, kao ššto se to deššava pri-­
likom argumentacije o moguæćem budu-­
æćem scenariju. Meðđutim, svaki uèčesnik Posljednjih godina metoda izrade mora biti spreman priznati vjerovatnost scenarija primjenjuje se kao instrument buduæćih scenarija koje prezentiraju nje-­
i za stratešško planiranje u socijalnoj i po-­ govi politièčki protivnici. litièčkoj sferi. Kako bi dao i ilustraciju scenarija, tim 3RÞÒRAZMATRANJAÒNIJEÒNEKIÒāVRSTOÒUTVR-­ je odabrao metaforu razlièčitih vozova. ðđeni cilj, niti naèčin i sredstvo da se taj cilj Takve ilustracije su privlaèčne, a pokazale postigne, veæć prije pitanje: „„ŠŠta ako...?““ su se i vrlo uèčinkovitim tokom javnih pre-­
Naprimjer, ššta æće biti ako se dese zentacija i diskusija o scenarijima. suprotno, njima su potrebne kontro-­
verzne debate kako bi se dale razlièčito nijansirane slike buduæćnosti. Scenariji treba da budu dosljedni i uvjerljivi, èčak i AKOÒ`NEKEÒSTRANEÒKOJEÒUāESTVUJUÒUÒVJEÞBIÒ
izrade scenarija mogu odreðđene scena-­
rije smatrati izuzetno nevjerovatnim ili NEPOÞELJNIMÒALIÒNIKOÒNEÒBIÒTREBAOÒBITIÒUÒ
moguæćnosti dokazati da je bilo koji od scenarija nemoguæć““ (Lempert, Popper, Bankes, 2003: 30).
16
0OTREBAÑZAÑSVJEÞIMÑPOGLEDOM
Kako æće bosanskohercegovaèč-­
ko drušštvo izgledati 2025. godine? I kroz koja deššavanja æće proæći do tada? Hoæće li uspjeti prevladati duboke podjele koje ga danas karakteriziraju? A ako neæće, koje opcije za buduæćnost Bosna i Hercegovi-­
na ima na raspolaganju? Pokuššaj da se naðđu odgovori na ova pitanja bio je cilj VJEÞBEÒPLANIRANJAÒSCENARIJAÒKOJAÒJEÒPROVE-­
dena izmeðđu marta i novembra 2011. godine sa 20 uèčesnika iz svih aspekata ÞIVOTAÒBOSANSKOHERCEGOVAāKOGÒDRUÛTVA
se pokrenuti diskusija meðđu onima koji formuliraju politike i donose odluke kako bi se elaborirali koraci potrebni da bi odreðđeni buduæći scenariji postali mo-­
guæći ili, prije, kako bi se sprijeèčilo da se oni ostvare. Tim za planiranje scenarija èčinilo je 20 osoba iz politièčkog, ekonomskog, AKADEMSKOGÒMEDIJSKOGÒIÒDRUÛTVENOGÒÞI-­
vota, razlièčitih politièčkih struja i razlièčitog etnièčkog porijekla. U veoma dinamièč-­
nom procesu diskusije i analize, uèčesni-­
Projekt je pokrenuo Friedrich-­Ebert-­ CIÒ VJEÞBEÒ PLANIRANJAÒ SCENARIJAÒ USPJELIÒ SUÒ
Stiftung (FES), a uraðđen je prema modelu se dogovoriti, unatoèč svojim razlièčitim i SCENARIJAÒ kÒ SIMULACIJSKEÒ IGREÒ `-ONTÒ &LE-­ djelomièčno suprotstavljenim politièčkim ur““, s kojim je ured FES-­a u Cape Townu i ideološškim pozicijama, o pet moguæćih pratio prijelaz s aparthejda na demokra-­ scenarija o buduæćnosti, koji su predstav-­
ljeni simbolièčki metaforama razlièčitih na-­
TIJUÒUÒ*UÞNOJÒ!FRICIÒPOāETKOMÒIHÒ
ziva vozova:
Od poèčetka je svim uèčesnicima bilo JASNOÒBUDUĀNOSTÒSEÒNEÒMOÞEÒPREDVIDJE-­ x $AYTONÒ-AILÒkÒStatus quo ti. Umjesto toga, planiranje scenarija je x Trans BiH ArrowÒkÒ&UNKCIONALNAÒDE-­
CENTRALIZIRANAÒDRÞAVAÒ
INTELEKTUALNAÒ VJEÞBAÒ KOJAÒ SEÒ KORISTIÒ KAOÒ
instrument stratešškog planiranja. Tako je x BiH Union Express kÒ &UNKCIONALNAÒ
CENTRALIZIRANAÒDRÞAVA
cilj planiranja scenarija opisati na osno-­
vu jasne analize jedan broj opcija za bu-­ x Western Balkan Inter City kÒ0ONOVNOÒ
regionalno povezivanje
duæćnost i moguæćih puteva koji do njih vode. Na osnovu tih scenarija mogla bi x Tripartite Border Train kÒ$ISOLUCIJA
17
ÈČlanovi grupe naššli su zajednièčki jezik ne samo kako bi opisali moguæće buduæće scenarije nego i sadaššnjost svojih zajed-­
nica. Svi uèčesnici su svjesni akutne opa-­
snosti koja je ukorijenjena u sociološške i ideološške podjele drušštva. Tako i 2025. godina kao konceptualna taèčka razlièčitih SCENARIJAÒIMAÒTEKÒSIMBOLIāNOÒZNAāENJEÒkÒ
opisani razvoji dogaðđaja u scenarijima mogli bi veæć sutra postati realnost. „„situacije koja trenutno postoji““. Kon-­
cept status quo èčesto se koristi kada se govori o politièčkim ili socijalnim prilika-­
ma. Ta ideja je èčesto predmetom debate u odnosu na dijalektiku izmeðđu sistema moæći koji uèčvrššæćuju status quo i onih koji TRAÞEÒDAÒSEÒONÒPREOKRENE
Osim toga, treba naglasiti da nijedan èčlan tima koji je radio na izradi scenarija nije bio sklon scenariju disolucije. Ipak, Takoðđer, èčlanovi grupe su smatrali svi èčlanovi tima to smatraju vjerovatnom DAÒ JEÒ POTREBNOÒ POJASNITIÒ NJIHOVUÒ DEµNI-­ moguæćnoššæću iako s moguæćim razlièčitim ciju pojma status quo kao „„postojeæćeg ishodima.
stanja stvari (u odreðđenom trenutku)““ ili 18
)ZVRÛNIÑSAÞETAK
Publikacija FES-­a „„Bosna i (ERCEGOVINAÒ Ò kÒ 3CENARIJIÒ BUDUĀEGÒ
razvoja dogaðđaja““ nudi pet razlièčitih scenarija o tome kako bi zemlja mogla izgledati 2025. godine. Njihov cilj je da SEÒONIÒKOJIÒDEµNIRAJUÒPOLITIKEÒSENZIBILIZIRA-­
ju za moguæće posljedice vlastitih odluka, bilo da se radi o djelovanju ili o nedje-­
lovanju. Oni su namjerno pretjerani, ali NISUÒNEVJEROVATNIÒ3CENARIJIÒTEÞEÒDODATNOÒ
isprovocirati aktualnu debatu o potreb-­
NIMÒ REFORMAMAÒ OPISUJUĀIÒ JEDANÒ SVJEÞÒ IÒ
nekonvencionalan pogled na stvari. Kako bi se omoguæćilo poreðđenje, svi scenariji su strukturirani na isti na-­
èčin. Imaju sljedeæća zajednièčka polaziššta: osvræću se unatrag na vrijeme od 2025. godine, poèčevšši sa situacijom u postiz-­
bornoj 2011. godini, te se razvijaju od te taèčke slijedeæći putanju opisanog sce-­
narija. Svaki scenarij potom razvija svoju jedinstvenu dinamiku, koja vodi do razli-­
èčitih rezultata. $AYTONÑ-AILÑkÑStatusÑquoÑ
Godine 2025. ustavna struktura Bo-­
sne i Hercegovine i dalje je ostala ista –– dva entiteta i Brèčko Distrikt, 10 kantona u Federaciji BiH, tri konstitutivna naroda, ‘‘ostali’’ i graðđani. Iako su neke provede-­
ne reforme omoguæćile BiH da stekne sta-­
TUSÒ KANDIDATAÒ ZAÒ āLANSTVOÒ UÒ %5Ò DRÞAVAÒ
je u loššoj ekonomskoj situaciji u poreðđe-­
nju sa susjednim zemljama i suoèčena je s nepodnoššljivom javnom potroššnjom, ogromnim unutarnjim i vanjskim dugom te kaššnjenjem u isplati plaæća i socijalnih davanja. Funkcioniranje sistema i dalje zavisi od odreðđenih politièčkih intere-­
sa politièčara. Promjene se dogaðđaju, ali uvijek na isti naèčin: krajnje sporo ili kao rezultat lièčnog politièčkog interesa da se ostane na vlasti, te pod razlièčitim meðđu-­
narodnim, regionalnim i unutarnjim pri-­
TISCIMAÒ(RVATSKAÒSEÒPRIDRUÞILAÒ%5ÒÒ
AÒÒGODINEÒIÒOSTALEÒSUSJEDNEÒDRÞAVEÒ
dobile su status kandidata.
3LIJEDIÒ SINOPSISÒ PREDLOÞENIHÒ MOGUĀIHÒ
ishoda. 19
4RANSÑ "I(Ñ !RROWÑ kÑ &UNKCIONALNAÑ
DECENTRALIZIRANAÑDRÞAVAÑ
Do 2025. godine, Bosna i Hercegovi-­
na –– èčlanica Evropske unije –– funkcional-­
NAÒJEÒIÒDECENTRALIZIRANAÒDRÞAVAÒSÒVLADAVI-­
nom prava, pošštivanjem ljudskih prava i ekonomijom u procvatu, ššto je rezultat znaèčajnih ustavnih promjena. Novous-­
postavljene politièčke elite uspjele su pre-­
vladati prepreke starog politièčkog siste-­
ma, koji je bio zasnovan na partikular-­
nim etnièčkim interesima, i stvoriti novu strukturu s jasnom socioekonomskom POLITIKOMÒKOJAÒSLUÞIÒINTERESIMAÒSVIHÒGRA-­
ąANAÒ UÒ DRÞAVIÒ TEÒ JEÒ USPOSTAVILAÒ ZAÛTITNEÒ
mehanizme kako bi se osigurala ljudska prava razlièčitih grupa.
"I(Ñ5NIONÑ%XPRESSÑkÑ
&UNKCIONALNAÑCENTRALIZIRANAÑ
DRÞAVA
Godine 2025. Bosna i Hercegovina JEÒ FUNKCIONALNAÒ CENTRALIZIRANAÒ DRÞAVAÒ
i èčlanica Evropske unije. Centralizira-­
ni politièčki sistem, uspostavljen nakon nasilnih sukoba i kasnije meðđunarodne vojne intervencije, omoguæćio je pojed-­
nostavljenje procesa donoššenja odluka, ššto je rezultiralo politièčkim, ekonomskim i reformama pravosuðđa. Zakoni o ljud-­
skim pravima se provode, ekonomija na-­
preduje, stopa nezaposlenosti opada a socijalna kohezija jaèča. 7ESTERNÑ"ALKANÑ)NTERÑ#ITYÑkÑÑ
0ONOVNOÑREGIONALNOÑPOVEZIVANJE
Godine 2025. Bosna i Hercegovina je dio Evropske unije zajedno sa Srbi-­
jom, Hrvatskom, Crnom Gorom, Make-­
donijom i Kosovom. Kao rezultat toga, stvorena je nova politièčka paradigma, a podjela na nacionalnoj ili etnièčkoj osnovi postala je besmislena. Ali prije nego ššto je doššao do te taèčke integracije, region je proššao kroz decenije dug proces po-­
novnog povezivanja koji je bio voðđen s NEKOLIKOÒVAÞNIHÒMOTIVACIJSKIHÒELEMENATAÒ
ekonomska meðđuzavisnost, iste sportske i kulturne vrijednosti, ista perspektiva èčlanstva u EU, nepostojanje jezièčkih bari-­
jera, kulturološška regionalizacija itd. De-­
cenije politièčkog zaostajanja, ekonomske IÒµSKALNEÒKRIZEÒKOJEÒSUÒOPUSTOÛILEÒSOCIJAL-­
ne programe u svakoj od zemalja ogolile su nacionalistièčke ideologije i potpuno razotkrile njihov dugoroèčni destruktivni potencijal. Poššto te ideologije nisu bile u stanju ponuditi niššta novo osim iste stare mantre o etnièčkoj podjeli, tlu, krvi i hi-­
storijskim sjeæćanjima, ljudi su postepeno POāELIÒTRAÞITIÒALTERNATIVUÒ4REZVENIJEÒIÒPRA-­
gmatièčnije snage dobile su svoju priliku. Ponovno regionalno povezivanje postalo je modus operandi kojim se prihvaæćaju taèčke povezivanja, a ne razdvajanja. 4RIPARTITEÑ"ORDERÑ4RAINÑk
Disolucija
Godine 2025. Bosna i Hercegovina višše ne postoji u svom prethodnom obli-­
KUÒ4INJAJUĀIÒETNIāKIÒSUKOBÒKOJIÒJEÒTRAJAOÒ
decenijama, kulminirao je disolucijom "I(Ò NAÒ TRIÒ ZASEBNEÒ DRÞAVEÒ PODÒ OKRILJEMÒ
meðđunarodne zajednice kako bi se spri-­
JEāIOÒNASILNIÒSUKOBÒ4EÒNOVEÒZEMLJEÒSADAÒ
su usredotoèčene na unutarnje struk-­
turalne promjene na njihovom putu ka evropskim integracijama. Ekonomije no-­
VONASTALIHÒ DRÞAVAÒ RAZVIJAJUÒ SEÒ ZAHVALJU-­
juæći prilivu direktnih stranih investicija i meðđunarodnoj pomoæći.
3#%.!2)*)Ñ:!Ñ"/3.5Ñ)Ñ
(%2#%'/6).5ÑÑ
Godine 2025. ustavna struktura Bosne i Hercegovine i dalje je ostala ista –– dva entiteta i Brèčko Distrikt, 10 kantona u Federaciji BiH, tri konstitutivna naroda, ‘‘ostali’’ i graðđani. Iako su neke provedene reforme omoguæćile BiH da stekne status kandidata za āLANSTVOÒUÒ%5ÒDRÞAVAÒJEÒUÒLOÛOJÒEKONOMSKOJÒSITUACIJIÒUÒPOREąENJUÒSAÒSUSJEDNIMÒZEMLJAMAÒ
i suoèčena je s nepodnoššljivom javnom potroššnjom, ogromnim unutarnjim i vanjskim $AYTONÑ-AIL
Status quo dugom te kaššnjenjem u isplati plaæća i socijalnih davanja. Funkcioniranje sistema i dalje zavisi od odreðđenih politièčkih interesa politièčara. Promjene se dogaðđaju, ali uvijek na isti naèčin: krajnje sporo ili kao rezultat lièčnog politièčkog interesa da se ostane na vlasti, te pod razlièčitim meðđunarodnim, regionalnim i unutarnjim pritiscima. Hrvatska se pridru-­
ÞILAÒ%5ÒÒAÒDOÒÒGODINEÒIÒOSTALEÒSUSJEDNEÒDRÞAVEÒDOBILEÒSUÒSTATUSÒKANDIDATA
Nakon vrlo duge i bolne procedure beskrajnih pregovora o for-­
miranju vlade, pogorššana politièčka situ-­
acija nastala nakon opæćih izbora 2010. godine izazvala je politièčki zastoj, ššto je dodatno doprinijelo ekonomskom padu. ÈČak i nakon ššto je krajem 2011. godine postignut dogovor o formiranju Vijeæća ministara, nije doššlo do znaèčajnijeg po-­
boljššanja politièčke i ekonomske situacije, ššto je takoðđer bila i posljedica globalne ekonomske krize. Socijalni pad, prijetnja DUÞNIāKEÒ KRIZEÒ TEÒ JOÛÒ NIÞIÒ ÞIVOTNIÒ STAN-­
dard stanovnišštva doveli su do šštrajkova i daljnjih nemira. Evropska Unija je ustra-­
jala na punom pošštivanju osnovnih prin-­
cipa vladavine prava. Uz veliki otpor time pogoðđenih elita, neki sluèčaje-­
vi koji su upuæćivali na korupci-­
ju izvedeni su pred sud. Sljedeæći opæći izbori donijeli su promjene u sa-­
stavu parlamenata, ššto je dovelo do postavljanja konstruktivnijeg vodstva bu-­
duæći da su stare elite shvatile da je temelj njihove moæći postao krhak. To je rezultiralo preispitivanjem ve-­
like veæćine prethodno donesenih odluka, prije svega onih iz oblasti ekonomije. S obzirom na èčinjenicu da su vladama oèčaj-­
nièčki bile potrebne reforme i strane inve-­
sticije, Vijeæće ministara i druge vlade su FORMIRANEÒMNOGOÒBRÞEÒPRIÒāEMUÒSUÒMINI-­
starstva ekonomije dijelom èčinili tehnièčki struèčnjaci. To je bilo stoga ššto politièčari nisu bili skloni preuzimanju odgovornosti za bolne odluke u oblasti socijalnih pita-­
nja i restrukturiranja socijalnog i admini-­
strativnog sistema. V r e -­
m e n s k i pritisak da se zapoèč-­
ne ciklus na-­
pretka i ostane na vlasti prisilio je politièčke stranke da olabave prepre-­
ke funkcionalnosti institucija na svim nivoima stvarajuæći uèčinkovite mehanizme koordinacije oko EU pitanja te uspostavom zajednièčkog pravnog okvira u smislu jedinstvenog ekonomskog prostora, zdravstva i stan-­
darda obrazovanja. Efekt tih reformi tre-­
bao je biti u stvaranju pomaka u pravcu smanjenja siromašštva i ekonomskog ra-­
sta, poveæćanja moguæćnosti za investira-­
nje, unapreðđenja zdravstva i ohrabrivanja MIRNOGÒGRAąANSKOGÒANGAÞMANAÒ-EąU-­
tim, ishod, barem kratkoroèčno i sred-­
njoroèčno, nije bio u svemu pozitivan. . prosperitet sa ciljem postizanja puno-­
pravnog èčlanstva u Evropskoj uniji. To je uzrokovalo sve veæću izolaciju BiH, a āINJENICAÒ DAÒ SUÒ ZEMLJUÒ OKRUÞILEÒ VANJSKEÒ
granice Evropske unije na kojima vladaju izmijenjeni standardi dovela je do dodat-­
nih potešškoæća za izvoz njenih proizvoda. Pored toga, postojao je unutarnji pritisak siromaššnog stanovnišštva i vanjski priti-­
SAKÒ MEąUNARODNIHÒ µNANSIJSKIHÒ INSTITUCI-­
ja, kao i formalnih ili neformalnih centa-­
ra moæći. Kao posljedica toga dolazi do reformskih nastojanja, iako mukotrpno i iznimno sporo. Unatoèč neispunjavanju pretpristupnih obaveza, Evropska Unija je BiH odobrila kandidatski status pri-­
marno iz politièčkih i stratešških razloga.
Godine 2025. BiH i dalje ima struk-­
turu utvrðđenu u Dejtonskom mirovnom sporazumu, ali s manje prepreka izme-­
ðđu razlièčitih administrativnih jedinica i s funkcionalnijim ekonomskim prostorom, ššto je prvenstveno rezultat soci-­
jalnog pritiska, ekonomske Godine 2013. Hrvatska je postala potrebe i ispunjenja oba-­
punopravna èčlanica EU-­a i BiH je odjed-­ veza koje proizlaze iz NOMÒ IZGUBILAÒ VELIKIÒ DIOÒ TRÞIÛTAÒ ZAÒ SVOJEÒ zahtjeva koje na-­
proizvode, dok je uvoz poveæćan. Isto-­ meæće proces vremeno, BiH je optereæćena otplatom e v r o p s k i h duga nastalog po osnovu stand-­by aran-­ integracija. ÞMANAÒ SÒ --&OMÒ 3USJEDNEÒ ZEMLJEÒ SUÒ
na vrijeme postavile svoje prioritete i poèčele provoditi potrebne reforme kako BIÒ POBOLJÛALEÒ MEHANIZMEÒ TRÞIÛNEÒ PRI-­
vrede, osigurale socijalnu pravdu i viššu stopu zaposlenosti, te postigle relativni Do 2025. godine, Bosna i Hercegovina –– èčlanica Evropske unije –– funkci-­
ONALNAÒ JEÒ IÒ DECENTRALIZIRANAÒ DRÞAVAÒ SÒ VLADAVINOMÒ PRAVAÒ POÛTIVANJEMÒ LJUDSKIHÒ PRAVAÒ IÒ
ekonomijom u procvatu, ššto je rezultat znaèčajnih ustavnih promjena. Novouspostav-­
ljene politièčke elite uspjele su prevladati prepreke starog politièčkog sistema, koji je bio 4RANSÑ"I(Ñ!RROW
Funkcionalna
ÒDECENTRALIZIRANAÒDRÞAVAÑ
zasnovan na partikularnim etnièčkim interesima, i stvoriti novu strukturu s jasnom so-­
CIOEKONOMSKOMÒPOLITIKOMÒKOJAÒSLUÞIÒINTERESIMAÒSVIHÒGRAąANAÒUÒDRÞAVIÒTEÒJEÒUSPOSTAVILAÒ
zašštitne mehanizme kako bi se osigurala ljudska prava razlièčitih grupa.
Iz godine u godinu, situaci-­
ja u Bosni i Hercegovini se pogorššava-­
LAÒ%KONOMIJAÒZEMLJEÒBILAÒJEÒNAÒSVEÒNIÞOJÒ
taèčki. Nezaposlenost, raspad sistema so-­
cijalne zašštite te sveukupno siromašštvo izazvali su masovne socijalne nemire. Po-­
kazalo se da je disfunkcionalni politièčki sistem glavna prepreka u procesu euro-­
atlantskih integracija. Zbog nedostatka stabilnosti i pravne nesigurnosti nisu se mogla privuæći direktna strana ulaganja koja bi bila iskorišštena za razvoj ogro-­
mnog hidropotencijala u zemlji. Nacio-­
NALISTIāKAÒ RETORIKAÒ ÛOVINIZAMÒ IÒ MRÞNJAÒ
poticani diskursom politièčkih partija i medija u zemlji, izazivali su sporadièčne akte meðđuetnièčkog nasilja èčiji je cilj bio SKRENUTIÒ PAÞNJUÒ SAÒ SVEÒ GOREÒ EKONOMSKEÒ
situacije, nepostojanja razvojnih strate-­
gija i ogromne nezaposlenosti. su bili prazni, a vlada je nametnula nove poreze pokuššavajuæći oèčuvati funkcionira-­
NJEÒVELIKEÒIÒSLOÞENEÒADMINISTRACIJEÒ3VEÒSO-­
cijalne naknade za demobilizirane vojnike i ZAÒÞRTVEÒRATAÒSUÒOBUSTAVLJENEÒAÒPOTICAJIÒZAÒ
izvozno orijentirana preduzeæća su ukinuti. Nezadovoljstvo naroda se iskazivalo kroz rastuæću opoziciju vladajuæćim etno-­nacio-­
NALISTIāKIMÒOLIGARHIJAMAÒKOJEÒSUÒOPTUÞENEÒ
da potièču etnièčke sukobe kako bi prikrile UÞASNEÒEKONOMSKEÒIÒSOCIJALNEÒPRILIKEÒUÒZE-­
MLJIÒ 3INDIKATIÒ IÒ NOVOOSNOVANAÒ UDRUÞENJAÒ
graðđana organizirali su niz šštrajkova diljem zemlje. Kako bi se sprijeèčila destabilizacija ze-­
mlje, sazvana je nacionalna skupšština pod okriljem meðđunarodne zajednice, koja je okupila predstavnike civilnog drušštva, akademske zajednice, sindikata i razlièčitih drušštvenih grupa. Njezin zadatak je bio $RUGAÒ GLOBALNAÒ EKONOMSKAÒ IÒ µNANSIJ-­ promijeniti ustav i izabrati prijelaznu vladu. ska kriza 2015. godine tešško je pogodila U tom kontekstu, meðđunarodna zajedni-­
Bosnu i Hercegovinu. Cijene energije na CAÒJEÒPONUDILAÒµNANSIJSKUÒPODRÛKUÒIÒPRAV-­
SVJETSKOMÒTRÞIÛTUÒSUÒEKSTREMNOÒSKOāILEÒÛTOÒ nu ekspertizu kako bi pomogla prijelaznoj se odrazilo i na cijene energije u zemlji. Ve-­ vladi da provede potrebne reforme. liki dio drušštva nije si višše mogao priušštiti &ORMIRANAÒJEÒNOVAÒDRÞAVNAÒSTRUKTURAÒ
grijanje u svom domu i izaššli su na ulice da ISKAÞUÒBUNTÒ$OÒKRAJAÒGODINEÒJAVNIÒBUDÞETIÒ KOJAÒSEÒSASTOJALAÒODÒTRIÒNIVOAÒVLASTIÒ$RÞAVNIÒ
nivo trebalo je da èčine jedan predsjednik, potpredsjednici, dvodomni parlamentar-­
ni sistem i centralna vlada. Ova vlada je TREBALAÒ BITIÒ NADLEÞNAÒ ZAÒ DRÞAVNUÒ VOJSKUÒ
jedinstvene policijske snage, unutarnju SIGURNOSTÒ MONETARNUÒ IÒ µSKALNUÒ POLITIKUÒ
energetsku politiku, prirodne resurse, vanjsku politiku i meðđunarodne odno-­
se, kao i visoko obrazovanje, tercijarnu zdravstvenu zašštitu i sektor komunikacija. 0OSEBNAÒ PAÞNJAÒ POSVEĀENAÒ JEÒ ODRÞIVOMÒ
razvoju i upravljanju prirodnim resursima, s posebnim naglaskom na hidroelektra-­
ne i obnovljive izvore energije. Novoo-­
snovani Vrhovni sud trebao je osigura-­
ti jednakost svih ljudi. Srednji nivo vlasti bi èčinile teritorijalne jedinice s vlastitom administracijom kon-­
CIPIRANOMÒTAKOÒDAÒRADIÒEµKASNOÒIÒBEZÒNE-­
potrebnih trošškova. Teritorijalne jedinice su trebale biti uspostavljene u skladu s geografskim, infrastrukturnim, ekonom-­
skim i kulturalnim faktorima, uzimajuæći u obzir etnièčku disperziju stanovnišštva gdje god je to moguæće. Sve jedinice su trebale dobiti mehanizme zašštite od dis-­
KRIMINACIJEÒāIMEÒSEÒDODATNOÒOSNAÞIVALOÒ
MEąUETNIāKOÒ UVAÞAVANJEÒ TEÒ SPREāAVALOÒ
BUDUĀEÒ UGROÞAVANJEÒ BILOÒ KOJEÒ ETNIāKEÒ
vjerske ili drušštvene grupe. Jedinice su trebale biti povezane nizom razvojnih infrastrukturnih programa, kao i preko-­
granièčnom saradnjom. Ti programi bi se µNANSIRALIÒ IZÒ POTPORAÒ IÒ RAZVOJNIHÒ KREDITAÒ
s niskom kamatnom stopom koje bi osi-­
gurala meðđunarodna zajednica, a koji bi potaknuli zapoššljavanje u proizvodnim sek-­
torima. Trebalo je uspostaviti i Vijeæće teritorijal-­
nih jedinica kao s a v j e t o d a v n o tijelo koje je za-­
DUÞENOÒ ZAÒ PLA-­
niranje i predla-­
GANJEÒ DRÞAVNOJÒ
vladi mjera za so-­
cijalni i ekonomski razvoj teritorijalnih jedinica te praæćenje njiho-­
vog provoðđenja. 31
uklonile administrativne prepreke za ulaganja i osigurala zdravija klima za mala i srednja preduzeæća te postiglo smanjenje poreza i osigurale subvencije kojim bi se poveæćala zaposlenost, pove-­
æćao izvoz i poboljššao ekonomski rejting zemlje. Postignuta politièčka, ekonomska i socijalna stabilnost dovodi do popuššta-­
nja etnièčkih napetosti i rezultira viššim ni-­
voom socijalne kohezije. Sve je to dovelo do toga da Bosna i Hercegovina stekne status kandidata za èčlanstvo u EU 2020. i da 2025. godine pristupi Evropskoj uniji. Tr e æć i , o p æć i n s k i nivo, koji ko-­
ordinira Vijeæće opæći-­
na, trebao je dobiti jake NADLEÞNOSTIÒ IÒ OVLASTIÒ ZAÒ
ispunjavanje veæćine po-­
TREBAÒGRAąANAÒIÒPRUÞANJEÒ
Iako je struktura politièčkog sistema usluga u skladu s Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, koja se rukovodi ÒGODINEÒJOÛÒUVIJEKÒSLOÞENAÒPROCESIÒ
planiranja, donoššenja odluka i proved-­
principom supsidijarnosti. be se odvijaju na mnogo funkcionalniji Reforme koje je provela prijelazna IÒ EµKASNIJIÒ NAāINÒ ÛTOÒ JEÒ IMALOÒ POZITIVNEÒ
vlada, kao i nova vlada izabrana 2018. posljedice za ekonomiju Bosne i Her-­
godine, stabilizirale su zemlju. Refor-­ CEGOVINEÒ IÒ REZULTIRALOÒ VIÛIMÒ ÞIVOTNIMÒ
mirano je zakonodavstvo kako bi se standardom. 'ODINEÒÒ"OSNAÒIÒ(ERCEGOVINAÒJEÒFUNKCIONALNAÒCENTRALIZIRANAÒDRÞAVAÒ
i èčlanica Evropske unije. Centralizirani politièčki sistem, uspostavljen nakon nasilnih sukoba i kasnije meðđunarodne vojne intervencije, omoguæćio je pojednostavljenje "I(Ñ5NIONÑ%XPRESSÑ
Funkcionalna
ÒCENTRALIZIRANAÒDRÞAVAÑ
procesa donoššenja odluka, ššto je rezultiralo politièčkim, ekonomskim i reformama pravosuðđa. Zakoni o ljudskim pravima se provode, ekonomija napreduje, stopa ne-­
zaposlenosti opada a socijalna kohezija jaèča. Situacija u Bosni i Hercego-­
vini se pogorššavala iz godine u godinu. Do 2015. godine ekonomija zemlje bila JEÒNAÒNAJNIÞOJÒTAāKIÒ.EZAPOSLENOSTÒPRO-­
padanje sistema socijalne zašštite te sve-­
ukupno siromašštvo izazvali su masovne socijalne nemire. Pokazalo se da je dis-­
FUNKCIONALANÒ IÒ SLOÞENÒ POLITIāKIÒ SISTEMÒ
glavna prepreka u procesu euroatlant-­
SKIHÒ INTEGRACIJAÒ .AKONÒ IZBORAÒ ODRÞANIHÒ
2010. godine, i nakon izuzetno dugog KAÛNJENJAÒ UÒ FORMIRANJUÒ DRÞAVNEÒ VLADEÒ
opæći izbori 2014. godine su bili jošš veæća katastrofa u pogledu izgradnje stabilne politièčke koalicije na entitetskom i dr-­
ÞAVNOMÒ NIVOUÒ .ACIONALISTIāKAÒ RETORIKAÒ
ÛOVINIZAMÒ IÒ MRÞNJAÒ POTAKNUTIÒ GOVOROMÒ
politièčkih partija i medija u zemlji, pokre-­
nuli su sporadièčne akte meðđuetnièčkog NASILJAÒ āIJIÒ JEÒ CILJÒ BIOÒ SKRENUTIÒ PAÞNJUÒ SAÒ
sve gore ekonomske situacije, nepo-­
stojanja razvojnih strategija i ogromne nezaposlenosti. stavljeno na èčekanje, ššto je izazvalo ne-­
zadovoljstvo njenih graðđana i destabilizi-­
ralo politièčku situaciju u zemlji, posebno zbog zahtjeva za veæćom autonomijom 6OJVODINEÒIÒ3ANDÞAKAÒALIÒIÒZBOGÒJOÛÒUVI-­
jek neriješšenog pitanja Kosova.
Do kraja te godine politièčke elite u BiH JOÛÒ UVIJEKÒ NISUÒ USPJELEÒ FORMIRATIÒ DRÞAVNUÒ
vladu, ššto je dovelo do kulminacije neza-­
dovoljstva. U isto vrijeme, meðđunarodna zajednica je insistirala na ustavnim pro-­
MJENAMAÒKOJEÒBIÒOJAāALEÒDRÞAVNEÒNADLEÞ-­
nosti, a ššto je bilo neprihvatljivo za politièč-­
ke stranke u Republici Srpskoj. Politièčari iz Republike Srpske su tvrdili da zastoj u spreèčavanju ekonomskog razvoja i podri-­
VANJEÒPOLITIāKEÒSTABILNOSTIÒUTJEāUÒIÒNAÒDRÞA-­
vu i na entitete. Nije postojala zajednièčka DRÞAVNAÒEKONOMSKAÒSTRATEGIJAÒAÒµSKALNAÒ
politika je izazivala nezadovoljstvo, pogo-­
tovo kada se radilo o raspodjeli poreza i SREDSTAVAÒ SÒ DRÞAVNOGÒ NIVOAÒ PREMAÒ ENTI-­
tetima i Brèčko Distriktu. Politièčari iz RS-­a Godine 2015. susjedna Hrvatska je predstavljali su to kao jošš jedan razlog veæć punopravna èčlanica EU-­a, a Srbija je zaššto je, po njihovom miššljenju, Bosna i u završšnoj fazi procesa kandidature. Me-­ (ERCEGOVINAÒKAOÒDRÞAVAÒNEODRÞIVAÒ3TOGAÒ
ðđutim, zbog zamora od prošširenja unu-­ SUÒ DONIJELIÒ ODLUKUÒ OÒ ODRÞAVANJUÒ REFEREN-­
tar Evropske unije, pristupanje Srbije je duma o otcjepljenju Republike Srpske od 36
Bosne i Hercegovine. Reakcije iz Federa-­
cije bile su masovne i s tendencijom da prerastu u nasilje jer se referendum do-­
ÞIVLJAVAOÒKAOÒOBJAVAÒRATAÒ
Na poèčetku 2016. godine sve tri et-­
nièčke grupe su se mobilizirale, potaknu-­
te ubrzanom kulminacijom etnièčkih na-­
petosti, neprijateljskim i otvoreno agre-­
sivnim javnim govorom, koji su mediji PODRÞAVALIÒ IÒ PROVODILIÒ ïESTIÒ NAPADIÒ NAÒ
povratnike u obama entitetima, formira-­
NJEÒPARAVOJNIHÒGRUPAÒIÒIZBIJANJEÒORUÞANIHÒ
sukoba zaprijetili su da æće eskalirati u graðđanski rat. Eskalacija nasilja potaknu-­
la je NATO da pokrene vojnu intervenci-­
ju. Brza reakcija meðđunarodne zajednice bila je rezultat nauèčenih lekcija iz proššlo-­
sti, pogotovo greššaka poèčinje-­
nih u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-­1995. Svrha misije nije bila samo smi-­
riti sukob, veæć i konaèčno stabilizirati stanje u regionu stvaranjem funkcionalnog DRÞAVNOGÒ OKVIRAÒ .AKONÒ
godina rada s brojnim in-­
stitucijama i predstavni-­
cima 14 razlièčitih vlasti, EU i ostatak meðđuna-­
rodne zajednice zau-­
zeli su se za centra-­
LIZIRANUÒ DRÞAVUÒ KAKOÒ
bi olakššali komunikaciju i saradnju s vlastima i uèči-­
NILIÒIHÒBRÞIMÒIÒEµKASNIJIMÒ3RBIJAÒSEÒSNAÞ-­
no usprotivila intervenciji, tvrdeæći da su UGROÞENIÒ INTERESIÒ 3RBAÒ UÒ "OSNIÒ IÒ (ERCE-­
GOVINIÒ ALIÒ JEÒ NAKONÒ SNAÞNOGÒ POLITIāKOGÒ
pritiska meðđunarodne zajednice odusta-­
la od svog protivljenja. Cilj te misije nije bio samo smiriti sukob, nego i oduzeti vlast etabliranim etnièčkim politièčkim elitama, od kojih je veæćina bila na vlasti jošš od rata. Nakon smirivanja na terenu, meðđunarodna za-­
jednica je sazvala nacionalnu skupšštinu, koju su èčinili predstavnici civilnog drušš-­
tva, akademske zajednice, sindikata i razlièčitih drušštvenih grupa, kako bi se iz-­
mijenio ustav i izabrala prijelazna vlada.
37
Izvrššen je pritisak na politièčare da usvoje ustav kojim se Bosna i Hercego-­
VINAÒDEµNIRAÒKAOÒCENTRALIZIRANAÒDRÞAVAÒSÒ
ugraðđenim mehanizmima za zašštitu pro-­
tiv bilo kakve vrste diskriminacije. Novi ustav, usvojen krajem 2016. godine, de-­
µNIRAOÒJEÒSVEÒLJUDEÒUÒ"OSNIÒIÒ(ERCEGOVINIÒ
kao graðđane s jednakim pravima i indi-­
vidualnim slobodama, dok je politièčki sistem bio tako koncipiran da ga èčine jedan predsjednik, jedna jaka centralna vlada, dvodomni parlament i opæćine. Meðđutim, donesen je i novi izborni za-­
kon kako bi se zašštitila etnièčka i manjin-­
ska prava kroz primjenu principa rotacije mandata na svim nivoima izmeðđu triju najveæćih et-­
nièčkih grupa i ostalih. Time je sprijeèčena bilo kakva mo-­
g u æć n o s t blokade f u n k c i -­
oniranja DRÞAVEÒ IÒ
i z b o r n i h prevara u buduæćnosti.
Nakon ššto su opæći izbori 2017. godine donijeli nove 38
politièčke elite, koje su se pojavile u pe-­
riodu od godinu dana nakon prijelazne vlade kao rezultat intenzivnog lobiranja meðđunarodnih aktera prisutnih u bo-­
sanskohercegovaèčkom drušštvu, meðđu-­
narodna zajednica saèčinila je ekonomski plan slièčan èčuvenom „„Marshalovom pla-­
nu““, kojim se jaèčaju infrastruktura, za-­
poššljavanje i ekonomija. To je rezultiralo popušštanjem etnièčkih napetosti uslijed ZNATNOGÒPOBOLJÛANJAÒKVALITETAÒÞIVOTAÒIÒÞI-­
votnog standarda za graðđane BiH. Nova DRÞAVNAÒSTRUKTURAÒOMOGUĀILAÒJEÒSTVARANJEÒ
JEDINSTVENEÒIÒSNAÞNEÒEKONOMSKEÒPOLITIKEÒ
IÒ ODRÞIVEÒ RAZVOJNEÒ STRATEGIJEÒ KOJEÒ SUÒ UÒ
kombinaciji s paketom zakonskih refor-­
mi, stvorile stabilnu klimu za direktna strana ulaganja. Smanjenje glomazne administracije, znaèčajne subvencije i programi podršške domaæćim preduzeæći-­
ma rezultirali su stabilnim i stalnim ra-­
STOMÒDOMAĀEÒPRIVREDEÒkÒNAÒVELIKOÒZADO-­
voljstvo graðđana BiH i meðđunarodne za-­
jednice. Regionalna saradnja je dodatno poboljššana, a zemlja je postigla znaèčajan napredak prema euroatlantskim integra-­
cijama, uz pomoæć svojih susjeda Hrvat-­
SKEÒ IÒ 3RBIJEÒ kÒ KOJEÒ SUÒ SADAÒ OBJEÒ āLANICEÒ
EU-­a. BiH je stekla status kandidata za pri-­
stupanje EU-­u u 2019. godini i postala njenom èčlanicom u januaru 2025. Sta-­
BILNOÒPOLITIāKOÒIÒSOCIJALNOÒOKRUÞENJEÒUÒZE-­
mlji pozitivno je utjecalo na cijeli region. Godine 2025. Bosna i Hercegovina je dio Evropske unije zajedno sa Srbi-­
jom, Hrvatskom, Crnom Gorom, Makedonijom i Kosovom. Kao rezultat toga, stvo-­
rena je nova politièčka paradigma, a podjela na nacionalnoj ili etnièčkoj osnovi postala je besmislena. Ali prije nego ššto je doššao do te taèčke integracije, region je proššao KROZÒDECENIJEÒDUGÒPROCESÒPONOVNOGÒPOVEZIVANJAÒKOJIÒJEÒBIOÒVOąENÒSÒNEKOLIKOÒVAÞNIHÒ
motivacijskih elemenata: ekonomska meðđuzavisnost, iste sportske i kulturne vri-­
jednosti, ista perspektiva èčlanstva u EU, nepostojanje jezièčkih barijera, kulturološška 7ESTERNÑ"ALKANÑ)NTERÑ#ITY
Ponovno regionalno
povezivanje
REGIONALIZACIJAÒITDÒ$ECENIJEÒPOLITIāKOGÒZAOSTAJANJAÒEKONOMSKEÒIÒµSKALNEÒKRIZEÒKOJEÒ
su opustoššile socijalne programe u svakoj od zemalja ogolile su nacionalistièčke ideo-­
logije i potpuno razotkrile njihov dugoroèčni destruktivni potencijal. Poššto te ideolo-­
gije nisu bile u stanju ponuditi niššta novo osim iste stare mantre o etnièčkoj podjeli, TLUÒKRVIÒIÒHISTORIJSKIMÒSJEĀANJIMAÒLJUDIÒSUÒPOSTEPENOÒPOāELIÒTRAÞITIÒALTERNATIVUÒ4REZVE-­
nije i pragmatièčnije snage dobile su svoju priliku. Ponovno regionalno povezivanje postalo je modus operandi kojim se prihvaæćaju taèčke povezivanja, a ne razdvajanja.
Poššto nisu imale ni priliku ni sposobnost da se nose s velikim evrop-­
skim korporacijama na njihovom terenu, velike kompanije u zemljama zapadnog "ALKANAÒ TEÞILEÒ SUÒ TJEÛNJOJÒ EKONOMSKOJÒ
saradnji izmeðđu svojih zemalja kako bi poboljššale slabu infrastrukturu koja je predstavljala veliku prepreku za njiho-­
vo šširenje. Zbog podršške medija pod kontrolom ekonomskih oligarha i zbog stalnih socijalnih nemira, nove politièčke stranke i lideri koji su doššli na vlast na ta-­
lasu promjene ideološške paradigme pri-­
hvatili su ekonomsku meðđuzavisnost kao radnu platformu. Odluèčili su unaprijediti EKONOMSKOÒ OKRUÞENJEÒ IÒ UMJESTOÒ
igranja na iracionalnu kartu etnièčkih po-­
djela poèčeli su igrati na kartu regional-­
nih preferencija i ekonomskih interesa. Nadalje, u to vrijeme svi ratni zloèčinci na Balkanu su veæć bili procesuirani, a meðđu-­
etnièčke napetosti zamrle. ŠŠiroka kampa-­
nja za pomirenje pod sloganom „„Nikad višše rat!““ provedena je u cijelom regi-­
onu i praæćena je brojnim programima kulturne i sportske razmjene. Postojeæće regionalne strukture, poput Sporazuma o slobodnoj trgovini u Srednjoj Evropi (CEFTA) i Vijeæća za regionalnu saradnju (RCC), sa sjedišštem u Sarajevu, kori-­
šštene su kao platforma za ponovno regionalno po-­
vezivanje s globalnim ciljem bolje pri-­
preme zemalja za korišštenje struktu-­
ralnih i kohezijskih fondova EU-­a. To se podudarilo s namjerama EU-­a da stvori zajednièčki ekonomski prostor na svojoj jugoistoèčnoj granici, kao svoje-­
vrsnu „„èčekaonicu““ za èčlanstvo u EU. Regionalni lideri i predstavnici EU-­a ODRÞALIÒ SUÒ NIZÒ SASTANAKAÒ IÒ PRIPREMILIÒ TE-­
melj za buduæćnost. Ekonomska unija :APADNOGÒ"ALKANAhÒ7"%5ÒSLUÞBENOÒJEÒ
uspostavljena na regionalnom samitu u 3ARAJEVUÒODRÞANOMÒÒGODINEÒ'LAV-­
ni grad Bosne i Hercegovine izabran je ne samo zato ššto je bio sjediššte RCC-­a nego i stoga ššto je Bosna i Hercegovi-­
na geografski bila u središštu regiona i èčinila svojevrsnu „„mikrosferu““ kultur-­
no-­etnièčko-­religijske strukture regiona. WBEU nije bio zamiššljen ni kao dr-­
ÞAVAÒ NIÒ KAOÒ KONFEDERACIJAÒ per se, veæć višše kao ekonomski voðđena integracija u okviru zadatih mehanizama EU-­a. Svaka od zemalja u WBEU bi ostala potpuno NEZAVISNAÒ SAÒ SNAÞNOMÒ INDIVIDUALNOMÒ
perspektivom èčlanstva u EU. WBEU ne bi zamijenio ni EU kao zajednièčki cilj, niti je pretpostavljao da sve ukljuèčene zemlje treba da odustanu od svog ustavnog okvira, ustavne strukture i svog suvereni-­
teta. Stvaranje WBEU-­a nije znaèčilo stva-­
ranje nove Jugoslavije, veæć je prije pred-­
stavljalo integracijski polukorak ka EU. %VROPSKAÒUNIJAÒJEÒSLUÞILAÒKAOÒSVOJEVRSTANÒ
model za to: evropska integracija je po-­
èčela nakon Drugog svjetskog rata na vrlo skromnom nivou, uspostavom „„Evropske zajednice uglja i èčelika““, a njena glavna µLOZOµJAÒ BILAÒ JEÒ EKONOMSKAÒ INTEGRACIJAÒ
do tog nivoa da rat meðđu njenim èčlani-­
cama višše neæće biti moguæć. U igri nisu bila emocionalna pitanja, veæć trezveni ekonomski interesi. Do 2020. godine ekonomska pita-­
nja postala su glavnom temom, dok su etnièčka i nacionalna osjeæćanja, ššto je DUÞEÒ IÒ INTENZIVNIJEÒ TRAJAOÒ PROCESÒ SARAD-­
nje, gubila na znaèčaju. Velike investicije u infrastrukturu, koja je povezivala ze-­
mlje regiona, omoguæćile su razvoj veli-­
kog hidropotencijala u BiH, kao i pre-­
kogranièčnu saradnju na planu zašštite okolišša. To je dovelo ne samo do bolje ekonomske perspektive, kroz jaèčanje re-­
GIONALNEÒ TRGOVINEÒ NEGOÒ IÒ DOÒ SNAÞNIJEGÒ
osjeæćaja zajednièčkog kulturnog naslijeðđa i identiteta u zajednici od oko 20 milio-­
na ljudi koja je govorila isti jezik i dijelila isti kulturni i medijski prostor. Promoci-­
ja zajednièčkih ekonomskih interesa do-­
vela je do boljeg korišštenja kohezijskih i strukturalnih fondova EU-­a, kao i do zajednièčkih projekata ruralnog i poljopri-­
vrednog razvoja. Ponovno povezivanje infrastrukture kulminiralo je uspostavom REGIONALNEÒÞELJEZNIāKEÒKOMPANIJEÒ:AJED-­
nièčki poslovi, a ponekad èčak i zajednièč-­
ka diplomatska predstavnišštva WBEU-­a, otvoreni su diljem svijeta iako nije bilo CENTRALNEÒ VLADEÒ 5NIJEÒ VEĀÒ PRIJEÒ kÒ KAOÒ UÒ
veta na etnièčkoj osnovi koji je ugraðđen u svaki segment procesa odluèčivanja. To je POMOGLOÒEµKASNOSTIÒVLADEÒIÒOMOGUĀILOÒJOJÒ
da nadoknadi izgubljeno vrijeme i dosti-­
gne regionalnu dinamiku EU integracija. Sve u svemu, nove regionalne per-­ Godine 2025. Bosna i Hercegovina je, za-­
spektive stvorile su novu politièčku para-­ jedno sa ostalim zemljama u regionu, veæć digmu, a nacionalne ili etnièčke podjele bila èčlanica Evropske unije.
u Bosni i Hercegovini su potroššene. Kao posljedica toga, politièčki sistem u BiH postepeno se mijenjao ka funkcionalnoj federaciji, bez mehanizma ulaganja SLUāAJUÒ.JEMAāKEÒIÒ&RANCUSKEÒkÒZAJEDNIā-­
ki interes i potreba za ekonomskim rje-­
ššenjima. Bosna i Hercegovina je takoðđer POSTALAÒKAPIJAÒZAÒTURSKOÒIÒARAPSKOÒTRÞIÛTEÒ Godine 2025. Bosna i Hercegovina višše ne postoji u svom prethodnom OBLIKUÒ4INJAJUĀIÒETNIāKIÒSUKOBÒKOJIÒJEÒTRAJAOÒDECENIJAMAÒKULMINIRAOÒJEÒDISOLUCIJOMÒ"I(Ò
NAÒTRIÒZASEBNEÒDRÞAVEÒPODÒOKRILJEMÒMEąUNARODNEÒZAJEDNICEÒKAKOÒBIÒSEÒSPRIJEāIOÒNASILNIÒ
4RIPARTITEÑ"ORDERÑ4RAIN
Disolucija
SUKOBÒ4EÒNOVEÒZEMLJEÒSADAÒSUÒUSREDOTOāENEÒNAÒUNUTARNJEÒSTRUKTURALNEÒPROMJENEÒNAÒ
NJIHOVOMÒPUTUÒKAÒEVROPSKIMÒINTEGRACIJAMAÒ%KONOMIJEÒNOVONASTALIHÒDRÞAVAÒRAZVIJAJUÒ
se zahvaljujuæći prilivu direktnih stranih investicija i meðđunarodnoj pomoæći.
3USJEDNEÒ DRÞAVEÒ "OSNEÒ IÒ
(ERCEGOVINEÒ kÒ (RVATSKAÒ 3RBIJAÒ #RNAÒ
'ORAÒ KAOÒ IÒ -AKEDONIJAÒ kÒ PRIDRUÞILEÒ SUÒ
se Evropskoj uniji izmeðđu 2013. i 2020. godine, nakon ispunjavanja pretpristu-­
pnih uvjeta i rješšenja svojih nacionalnih pitanja. Do tog vremena BiH jošš uvijek nije uspjela riješšiti svoje nacionalno pita-­
nje, nije ispunila uvjete, te je stoga ostala izolirana u novom evropskom susjedstvu. .EOPHODNAÒ REFORMAÒ DRÞAVNEÒ STRUKTUREÒ
nije provedena, ššto je dovelo do šširenja i pogorššanja problema i uèčinilo da zemlja zaostane za višše od dvije decenije: previ-­
ÛEÒKRHKAÒNAÒDRÞAVNOMÒNIVOUÒUÒODNOSUÒNAÒ
entitete, koji su se sve višše ponaššali sa-­
MOSTALNOÒ DRÞAVAÒ SEÒ PROGRESIVNOÒ ETNIāKIÒ
DIJELILAÒUÒSVIMÒVIDOVIMAÒGRAąANSKOGÒÞIVO-­
ta, pogotovo u oblasti ekonomije i medi-­
ja. I 20 godina nakon rata demografska struktura zemlje jošš uvijek se razlikovala od one u predratnom periodu (1991). Izbjeglice se nisu vratile u svoje prijeratne domove. Raseljene osobe su se naselile i ORGANIZIRALEÒSVOJÒÞIVOTÒUÒhSVOJIMiÒENTITE-­
tima ili drugim zemljama diljem svijeta i time zacementirale rezultate etnièčkog èči-­
ššæćenja. Izborni rezultati proteklih godina takoðđer oèčituju etnièčke podjele zemlje. Uglavnom zbog odvojenih obrazovnih SISTEMAÒ POSLIJERATNEÒ GENERACIJEÒ SEÒ SNAÞ-­
no poistovjeæćuju sa svojim zajednicama. Pokuššaji da se potaknu meðđuetnièčki od-­
nosi nisu uspjeli. Donosioci odluka su za-­
govarali stavove da je etnièčko odvajanje potpuno normalna stvar i da je prirodno ÞIVJETIÒ JEDNIÒ POREDÒ DRUGIHÒ AÒ NEÒ JEDNIÒ SAÒ
drugima. Utjecaj religije bio je sve višše PRISUTANÒUÒSVIMÒSEGMENTIMAÒÞIVOTAÒOSO-­
bito u politici i obrazovnom sistemu. Stagnacija i ukorijenjena korupcija NAÒ SVIMÒ NIVOIMAÒ UÒ DRÞAVNIMÒ SLUÞBAMAÒ
dovela je stanovnišštvo u duboko siro-­
mašštvo, besperspektivnost i oèčaj. Kako su ti trendovi nastavljeni, politièčke elite su se sve višše okretale ka etnièčkim pita-­
NJIMAÒSÒCILJEMÒDAÒODVRATEÒPAÞNJUÒGRAąANAÒ
od sve gore ekonomske i socijalne krize. 0ODIJELJENIÒ MEDIJIÒ PODRÞAVALIÒ SUÒ POLITIKUÒ
svojih vlastitih entiteta tako ššto su izvje-­
šštavali na pristrasan i propagandistièčki naèčin. I dok je Republika Srpska postigla prilièčno funkcionalan nivo administraci-­
JEÒUKUPNIÒDRÞAVNIÒNIVOÒIÒNIVOÒ&EDERACIJEÒ
BiH postajali su sve višše disfunkcional-­
ni zbog napuhavanja javnih institucija u kojima je sve višše i višše ljudi dolazilo na javnu funkciju. To je rezultiralo glo-­
MAZNOMÒ BIROKRATIJOMÒ SMANJENOMÒ Eµ-­
KASNOÛĀUÒJAVNOGÒSEKTORAÒÛTOÒJEÒPRUÞALOÒ
idealnu klimu za nepotizam, politièčko favoriziranje i druge oblike korupcije. Od 2010. godine meðđunarodna za-­
jednica je pojaèčala svoje prisustvo po-­
novno rasporeðđujuæći bivšše zvanièčnike koji su veæć radili na Zapadnom Balkanu 1990-­ih, oèčito uviðđajuæći postojanje izvje-­
SNIHÒRIZIKAÒUÒGOTOVOÒPROPALOJÒDRÞAVIÒ"I(
5VJETEÒ DEµNIRANEÒ $EJTONSKIMÒ MIROV-­
nim sporazumom jošš uvijek je morala nadzirati meðđunarodna zajednica, speci-­
jalni predstavnik Evropske unije jošš uvijek je prisutan u Bosni i Hercegovini, boreæći SEÒDAÒNAąEÒNAāINAÒKAKOÒDAÒODRÞIÒZEMLJUÒ
jedinstvenom. Ni EU ni ostatak meðđuna-­
rodne zajednice nemaju jasnu strategiju oèčuvanja jedinstvene Bosne i Hercegovi-­
ne i zauzimaju nedosljedan i èče-­
sto kontraproduktivan pristup reguliranju razvoja dogaðđaja. Hercegovini vidjele su mirni razlaz, kao ššto je to postignuto u nekim drugim zemljama, kao jedino moguæće rješšenje. Boššnjaèčki politièčki predstavnici i veæćina boššnjaèčkog naroda bili su sve višše fru-­
strirani zbog stalnih neuspjeha u nasto-­
JANJIMAÒDAÒSEÒZEMLJAÒODRÞIÒCIJELOMÒIÒPO-­
mirili su se s èčinjenicom da se dvije od tri ETNIāKEÒ ZAJEDNICEÒ NEÒ MOGUÒ IDENTIµCIRATIÒ
SAÒ SVOJOMÒ DRÞAVOMÒ "OSNOMÒ IÒ (ERCEGO-­
vinom. U posljednjih nekoliko godina postignut je konsenzus izmeðđu Evropske UNIJEÒ3JEDINJENIHÒ!MERIāKIHÒ$RÞAVAÒ2U-­
sije i Turske da se pokrene proces diso-­
lucije. Rezultat intenzivnih diplomatskih aktivnosti bila je konferencija „„Dayton hÒODRÞANAÒÒGODINEÒKOJAÒJEÒREZUL-­
tirala sporazumom o disoluciji koji su potpisali èčel-­
nici triju Nakon posljednjeg talasa PROÛIRENJAÒ IÒ VELIKEÒ µNANSIJSKEÒ
krize 2015. godine, Evrop-­
ska unija je pokazala veliki interes za stabilizaciju posljednje problema-­
tièčne taèčke u regio-­
nu. I meðđunarodna zajednica i same zajednice u Bosni i Meðđunarodna zajednica ostala je ak-­
konstitutivnih naroda, a koji su po-­
DRÞALEÒ SUSJEDNEÒ ZEMLJEÒ KOJEÒ SUÒ VEĀÒ TIVNOÒ PRISUTNAÒ UÒ TRIMAÒ NOVIMÒ DRÞAVAMAÒ
bile èčlanice NATO-­a i Evropske unije. ukljuèčujuæći i vojno prisustvo, kako bi se smirili neredi i sprijeèčilo korišštenje disolu-­
Meðđutim, dio boššnjaèčkog stanovnišš-­ cije Bosne i Hercegovine kao izgovor za tva bio je protiv tog sporazuma te je svoje teroristièčke napade. razoèčarenje izrazio nasilnim akcijama.
Godine 2025. meðđunarodna zajedni-­
)PAKÒ STVORENEÒ SUÒ TRIÒ NOVEÒ DRÞAVEÒ IÒ ca, a posebno EU, ukljuèčena je u diplo-­
to tako ššto se gotovo pošštovala granica MATSKAÒNASTOJANJAÒDAÒODRÞIÒSVEÒTRIÒZEMLJEÒ
Republike Srpske i dvije grupe kantona, na putu ka evropskim integracijama. Na-­
jedna s boššnjaèčkom i druga s hrvatskom dalje, zadatak meðđunarodne zajednice veæćinom. Uèčinjene su neke granièčne teri-­ bio je da osigura zašštitu ljudskih prava, torijalne podjele, ukljuèčujuæći rješšenje sta-­ pogotovo u pogledu prisustva novostvo-­
tusa Brèčko Distrikta, kako bi se omoguæćilo RENIHÒ MANJINAÒ UÒ NOVIMÒ ETNIāKIMÒ DRÞAVA-­
njihovo teritorijalno jedinstvo. Srebrenica ma zbog prekrajanja granica u nekim di-­
je proglaššena eksteritorijalnim distriktom jelovima bivšše BiH.
sa statusom memorijalnog centra. Nova Nakon ššto su riješšena etnièčka pita-­
BOSANSKAÒ DRÞAVAÒ ZADRÞALAÒ JEÒ PRAVNIÒ KON-­
tinuitet prethodne zemlje, ukljuèčujuæći sve nja, nacionalne voðđe u trima novoosno-­
diplomatske misije u inostranstvu i mjesto VANIMÒ DRÞAVAMAÒ IÒ MEąUNARODNAÒ ZAJED-­
u Ujedinjenim nacijama. Uz ovaj proces, NICAÒUSMJERILIÒSUÒSEÒKAÒIZGRADNJIÒDRÞAVEÒIÒ
organizirana je donatorska konferencija regionalnoj ekonomskoj integraciji, èčime i pokrenute su šširoke akcije prikupljanja se otvorio put ka ispunjavanju uvjeta za SREDSTAVAÒ KAKOÒ BIÒ SEÒ µNANSIJSKIÒ PODRÞALAÒ ulazak u EU.
STABILIZACIJAÒNOVIHÒDRÞAVAÒIÒSPRIJEāIOÒ
potencijalni radikalizam. Turska i neke arapske zemlje su bile inten-­
zivno ukljuèčene u investicije u privredu. 0/:!$).!
`3#%.!2)*!Ñ"i(Ñi
0LANIRANJEÑPOLITIĂKIHÑSCENARIJAÑ
KRATKIÑVODIĂ1
Davno nekad bijašše jedno moæćno kraljevstvo zvano Lidija kojim je vladao kralj Krez, èčije ime je do dan-­da-­
nas ostalo sinonim za ogromno bogat-­
stvo. Na istoèčnoj granici Lidije pojavljiva-­
la se nova sila, Perzija, kojom je vladao KRALJÒ+IRÒ+REZÒJEÒÞELIOÒNAPASTIÒ0ERZIJUÒPRIJEÒ
nego ššto postane jaèča od njegovog kra-­
ljevstva. Ali, slijedeæći drevnu tradiciju, on JEÒPRVOÒPOSLAOÒGLASNIKEÒāUVENOJÒDELµJSKOJÒ
proroèčici, upitavšši je da li da napadne Perziju ili ne. Odgovor proroèčice bio je: „„Ako napadnešš Perziju, unišštit æćešš jedno veliko kraljevstvo.““ Kralj Krez je napao Perziju, ali je izgubio bitku, a njegovo vlastito kraljevstvo bijašše uniššteno. Ova prièča ukazuje na sušštinu i kori-­
snost scenarija. Poput drevnih proroèčica, ni scenariji ne daju izvjesna predviðđanja buduæćnosti, veæć prije nude razlièčite slike moguæće buduæćnosti, èčime omoguæćavaju onima koji donose odluke i onima kojih se te odluke tièču da prilagode svoje stra-­
tegije kako bi ostvarili ili izbjegli odreðđe-­
ni scenarij. Da je Krez bolje razmislio o 1 ODGOVORUÒPROROāICEÒMOÞDAÒNEÒBIÒNAPAOÒ
Perziju, veæć bi umjesto toga prvo proci-­
jenio vojne snage dva kraljevstva, a tek ONDAÒ POTRAÞIOÒ MOGUĀEÒ SAVEZNIKEÒ KAKOÒ
bi osigurao svoju superiornost. Njegova glavna grešška bila je ššto je pobrkao od-­
GOVORÒPROROāICEÒSÒVLASTITIMÒÞELJAMAÒ
Poput proroèčica, scenariji ne daju model za one koji donose odluke kako da djeluju, veæć upuæćuju poruku iz koje primaoci mogu izvesti vlastite zakljuèč-­
ke. To se desilo sa èčuvenim scenarijima `-ONTÒ&LEURhÒUÒ*UÞNOJÒ!FRICIÒPOāETKOMÒ
devedesetih godina proššlog stoljeæća, u kojima sam imao privilegiju uèčestvovati. Gotovo dvadeset godina kasnije ministar µNANSIJAÒ KOJIÒ JEÒ NAÒ TOMÒ POLOÞAJUÒ DUGOÒ
ostao, i glavni arhitekt ekonomske politi-­
KEÒ*UÞNEÒ!FRIKEÒ4REVORÒ-ANUELÒREKAOÒJEÒ
ZAÒTUÒVJEÞBUÒNAÒOSNOVUÒSCENARIJAÒ`-O-­
gao sam zatvoriti oèči i ponuditi vam te scenarije. Ja sam ih prihvatio, a kad neššto prihvatite kao svoje onda to provodite ci-­
JELIÒÞIVOThÒ:AÛTOÒJEÒ-ANUELÒPRIHVATIOÒKAOÒ
svoje scenarije „„Mont Fleur““? Zato ššto Autorsko pravo Winfrieda Veita. su imali veliki utjecaj na smjer ekonom-­
ske politike i ššto ga je nova vlada pod vodstvom Afrièčkog nacionalnog kon-­
GRESAÒPROVODILAÒIÒZATOÒÛTOÒTAÒVLADAÒkÒZAÒ
RAZLIKUÒODÒ+REZAÒkÒNIJEÒPOBRKALAÒVLASTITEÒ
ÞELJEÒSÒPORUKAMAÒSCENARIJAÒ$AÒSUÒVLASTITEÒ
ÞELJEÒPREVLADALEÒNOVAÒVLADAÒBIÒPROVODILAÒ
populistièčku ekonomsku politiku s ogro-­
MNIMÒDRÞAVNIMÒRASHODIMAÒALIÒIÒSÒTEÛKIMÒ
dugoroèčnim posljedicama, koje su jasno bile demonstrirane u jednom od scenari-­
ja. Umjesto toga, vlada je izabrala jedan drugi scenarij po kojem su vladine poli-­
TIKEÒBILEÒODRÞIVEÒAÒZEMLJAÒKRENULAÒPUTEMÒ
sveobuhvatnog rasta i demokratije koja je ukljuèčivala sve pripadnike drušštva.
Poèčeci i razlozi za izradu scenarija
Scenariji su prvobitno bili razraðđivani nakon Drugog svjetskog rata u vojne svr-­
HEÒKAKOÒBIÒSEÒORUÞANEÒSNAGEÒPRIPREMILEÒZAÒ
nepredvidljive dogaðđaje. Poèčetkom 1970-­
ih, suoèčene sa sve veæćom neizvjesnoššæću i kompleksnoššæću, privatne kompanije poèčele su razraðđivati scenarije i razvijati vlastite metodologije, od kojih je najpo-­
znatiji pristup scenariju onaj multinaci-­
onalne kompanije Shell Oil. Kasnije su vladine agencije, nevladine organizacije, fondacije i akademske zajednice prepo-­
znale korisnost planiranja na osnovu sce-­
narija kako bi i same procijenile politièčka, drušštvena i globalna deššavanja, pored do TADAÒPRETEÞNIHÒVOJNIHÒIÒPOSLOVNIHÒINTERESAÒ
Veæć 1972. godine „„Rimski klub““ objavio je svoju èčuvenu studiju „„Granice rasta““, u kojoj je koristio svojevrsni rani pristup zasnovan na izradi scenarija. Ova studija je imala veliki utjecaj na pokretanje de-­
bate o ekološškim pitanjima i formiranje ekološškog pokreta diljem svijeta. To je drugi primjer kako planiranje na osnovu SCENARIJAÒMOÞEÒUTJECATIÒNEÒSAMOÒNAÒDJELO-­
VANJEÒVLADEÒNEGOÒIÒMOÞEÒDOPRINIJETIÒJAVNOJÒ
debati te èčak promovirati formiranje civil-­
nog drušštva i politièčkih pokreta („„partije zelenih““). Upravo suprotno se desilo s jednom DRUGOMÒ VJEÞBOMÒ NAÒ OSNOVUÒ SCENARIJAÒ
KOJUÒ SAMÒ DOÞIVIOÒ UÒ )ZRAELUÒ Ò
AÒKOJAÒSEÒZVALAÒh)ZRAELÒÒkÒ3CENARIJIÒ
buduæćeg razvoja””. Zbog nestabilne unu-­
traššnje situacije, gdje manjinske partije mogu blokirati svaku politièčku odluku, uobièčajena politika nastavljena je unatoèč èčinjenici da su scenariji jasno ukazivali na katastrofalne posljedice takve jedne politike i iako su scenariji prezentirani kljuèčnim osobama koje donose odluke u gotovo svim politièčkim grupacijama. Samo deset godina kasnije, vremenski jošš daleko od 2025. godine, posljedice Sljedeæće opservacije oslanjaju se su veæć vidljive, dok neki od najgorih sce-­
uglavnom na moje vlastito iskustvo s narija postaju sve vjerovatniji. planiranjima na osnovu scenarija u ra-­
znim zemljama i na raznim kontinen-­
tima, ali i na neke od najutjecajnijih nevjerovatno lošše procjenjuju vjerovatno-­
sti zato ššto u velikoj mjeri precjenjuju vla-­
stito povjerenje u tok buduæćih dogaðđaja, dok istovremeno vjeruju da kršše osnovne zakone vjerovatnoæće. Ljudske predrasu-­
de, zajedno s nesposobnoššæću da se pra-­
Polaziššte za planiranje na osnovu sce-­ te implikacije dugih uzroèčno-­posljedièčnih narija je izjava Johna Maynarda Keynesa, lanaca, mogu onemoguæćiti prosudbe na èčuvenog ekonomiste i jednog od osni-­ naèčin koji nije lako prepoznatljiv”” (Lem-­
vaèča Meðđunarodnog monetarnog fon-­ pert i ostali, str. 25).
da nakon Drugog svjetskog rata: „„Mi Nasuprot tome, planiranje zasnovano jednostavno ne znamo.““ Keynes je time HTIOÒ REĀIÒ DAÒ NIKOÒ NEÒ MOÞEÒ PREDVIDJETIÒ na scenariju osmiššljeno je upravo zato da buduæćnost, èčak ni kad primjenjuje naj-­ se nosi s tim mnošštvom i nepredvidljivo-­
SOµSTICIRANIJEÒ KOMPJUTERSKEÒ PROGRAMEÒ ššæću. Stoga oni ne nude predviðđanja, niti „„Predviðđanje““ je dugo bilo, a dijelom je daju strategije. Umjesto toga, oni nude i danas, instrument koji pokuššava pred-­ slike moguæće buduæćnosti koje omoguæća-­
vidjeti buduæće razvoje dogaðđaja. Sve me-­ vaju onima koji donose odluke da poduz-­
TODEÒIÒTEHNIKEÒKAOÒÛTOÒSUÒ$ELµÒ&ORESIGHTÒ MUÒMJEREÒKAKOÒBIÒIZBJEGLIÒNEPOÞELJNEÒRA-­
ili Trend Exploration, zapravo na osnovu ZVOJEÒIILIÒDOPRINIJELIÒPOÞELJNOMÒOKRUÞENJUÒ
proššlosti procjenjuju kako æće se kljuèčni `3CENARIJIÒSUÒALATÒKOJIÒNAMÒPOMAÞEÒDAÒPO-­
faktori, i zajedno s njima cijeli kontekst, gledamo daleko u buduæćnost, u jedan svi-­
razvijati u buduæćnosti. Oèčiti nedostaci jet velike neizvjesnosti. To su prièče o putu tih metoda su ogranièčen vremenski ho-­ kojim bi svijet mogao krenuti sutra, prièče rizont i nepošštivanje diskontinuiteta (koji koje nam mogu pomoæći da prepoznamo se zovu i „„kritièčne neizvjesnosti““). Stoga i da se prilagodimo promjenjivim aspek-­
se svim pristupima dogodi da im snagu TIMAÒNAÛEGÒSADAÛNJEGÒOKRUÞENJAÒ+ADAÒJEÒ
ugrozi nesposobnost suoèčavanja sa izazo-­ planiranje na osnovu scenarija u pitanju, vom viššestruke vjerovatne buduæćnosti. To govorimo o izborima koje pravimo danas ima veze s ljudskom slaboššæću koja poka-­ s razumijevanjem kakav bi im ishod mo-­
zuje tendenciju da precjenjuje postojeæću gao biti kasnije”” (Schwartz, str. 3).
situaciju i zamiššlja da æće se stvari nasta-­
viti u buduæćnosti onako kako se deššava-­
Metodologija planiranja scenarija
ju danas: „„Suoèčeni s masom podataka, LJUDIÒāESTOÒPREPOZNAJUÒPOÞELJNEÒTRENDOVEÒ
Izrada scenarija je umjetnost, a ne tamo gdje oni uopæće ne postoje ili igno-­
RIRAJUÒNEPOÞELJNEÒALIÒREALNEÒMATRICEÒ,JUDIÒ nauka. Ona se ne koristi kvantitativnim metoda planiranja na osnovu scenarija, te institucija poput Shella, Global Busi-­
ness Network and z-­punkta, kao i od au-­
tora poput Petera Schwartza i Lemperta TEÒDRUGIHÒVIDJETIÒPRILOÞENUÒBIBLIOGRAµJUÒ
metodama, veæć kvalitativnim pristupom koji se zasniva na intuiciji, kreativnosti, hrabrosti i neortodoksnom naèčinu mi-­
ššljenja. U isto vrijeme, to je timski rad u kojem je proces (izrada scenarija) gotovo JEDNAKOÒ VAÞANÒ KAOÒ IÒ REZULTATIÒ TJÒ SCENA-­
RIJIÒ4OÒSEÒMOÞEÒJASNOÒVIDJETIÒNAÒPRIMJERUÒ
scenarija „„Mont Fleur““, koji ne samo da su utjecali na orijentaciju vlade nego su i doveli do veæćeg razumijevanja izmeðđu suprotstavljenih, èčak neprijateljskih pozi-­
cija èčlanova tima (Afrièčki nacionalni kon-­
gres nasuprot predstavnika bijele manji-­
ne), za ššto æće se kasnije ispostaviti da ima pozitivan efekt na miran ishod pregovo-­
RAÒ)STOÒVAÞIÒZAÒIZRAELSKEÒSCENARIJEÒGDJEÒSUÒ
se mirovni aktivisti, jevrejski naseljenici i predstavnici arapske manjine višše nego jednom sukobili tokom procesa izrade SCENARIJAÒALIÒSUÒSEÒKASNIJEÒSLOÞILIÒOKOÒāE-­
tiri scenarija i iskazali meðđusobno povje-­
renje iako je to bilo uzalud kada se radi o politièčkoj situaciji. ÈČak i na manje emoci-­
onalnom globalnom pitanju tešško je bilo DAÒSEÒNEKIÒāLANOVIÒTIMAÒÙENEVSKIHÒSCENA-­
rija o globalnom ekonomskom upravlja-­
nju, kojim sam rukovodio 2008/09. go-­
DINEÒ SLOÞEÒ SAÒ SVAÒ āETIRIÒ SCENARIJAÒ TEÒ SUÒ
voðđene skoro emocionalne rasprave o tom prilièčno trezvenom pitanju.
scenarijima treba da bude odraz razlièči-­
tih politièčkih, socijalnih, demografskih, rodnih, obrazovnih i profesionalnih slojeva jednog drušštva ili regije, a treba ukljuèčiti i vanjsku ekspertizu. Meðđutim, broj uèčesnika ne smije biti veæći od 20 do 25 ljudi. Razlog za to je ššto svaèčiji „„glas““ treba da se èčuje, te ššto treba do-­
voljno vremena da osoba artikulira svoje stavove, ali i to ššto su radionice izrade scenarija „„radne sesije““, a ne klasièč-­
NIÒ SEMINARIÒ 4OÒ SUÒ DEMOKRATSKEÒ VJEÞBEÒ
(„„okrugli stolovi““), gdje ne postoji hije-­
rarhija i gdje svaki uèčesnik ima isti zna-­
èčaj. Nema podjele izmeðđu „„govornika““ i „„publike““ i nema predavanja ni dugih rasprava meðđu uèčesnicima. Kako su scenariji „„kolektivni proi-­
zvod““, tim kao cjelina mora se s njima IDENTIµCIRATIÒ .EÒ TREBAÒ MEąUTIMÒ PO-­
stojati konsenzus, veæć prije pošštovanje pozicije drugih. Scenariji uvijek moraju BITIÒPODLOÞNIÒPITANJIMAÒSASVIMÒPRIRODNOÒ
ONIÒNEÒMOGUÒBITIÒZAVRÛENIÒNITIÒODRAÞAVATIÒ
sve vrijednosti i perspektive èčlanova tima koji dolaze iz razlièčitih sredina. Scenariji ne treba da izgledaju previšše „„uglaèča-­
no““;; upravo suprotno, treba smatrati uspjehom ako motiviraju na daljnju dis-­
kusiju i ako se njihova konzistentnost Ovi primjeri pokazuju koliko je va-­ i vjerovatnost moraju kasnije testirati. ÞANÒTIMÒKOJIÒRADIÒNAÒSCENARIJIMAÒIÒNJEGOVÒ .EKIÒUāESNICIÒUÒOVOJÒVJEÞBIÒMOGUÒSMATRA-­
sastav za ishod procesa planiranja sce-­ ti odreðđene scenarije krajnje nevjerovat-­
NARIJAÒ ALIÒ IÒ KOLIKOÒ PROCESÒ MOÞEÒ UTJECATIÒ NIMÒIÒNEPOÞELJNIMÒALIÒNIKOÒNEÒBIÒTREBAOÒ
i promijeniti „„uššanèčene““ pozicije i du-­ biti u moguæćnosti dokazivati da je bilo gotrajne predrasude. Tim koji radi na koji scenarij nemoguæć. Nema opæćenitog odgovora na pitanje koliko scenarija treba izraditi;; to ovisi o temi. Meðđutim, ne treba biti previšše sce-­
narija i treba izbjeæći da se oni posmatraju NAÒ POJEDNOSTAVLJENÒ NAāINÒ kÒ KAOÒ `POZI-­
tivni““, „„negativni““ ili kao da pripadaju „„srednjoj struji““. To bi višše imalo veze sa ÞELJAMAÒNEGOÒSAÒOZBILJNOMÒIZRADOMÒSCE-­
narija te treba uvijek imati na umu da nije sve pozitivno ni negativno za svakoga na isti naèčin. Zanimljiv primjer iz literature u ovom pogledu je „„Aleksandrijski kvar-­
tet““, zbirka od èčetiri romana Lawrencea Durrella. Svaki roman se bavi istom te-­
mom, ali iz perspektive èčetiriju razlièčitih osoba koje su blisko meðđusobno pove-­
zane. Rezultat su èčetiri razlièčita „„scenari-­
ja““ za isti kontekst s razlièčitim gledišštima kÒKNJIÞEVNIÒPRIMJERÒKAKOÒLJUDIÒGLEDAJUÒNAÒ
istu stvar kroz vlastite naoèčale. 4RIÒSTUPAÒIZRADEÒSCENARIJA
Kao ššto je gore objaššnjeno, postoji niz pristupa izradi scenarija, koji se op-­
æćenito vrlo malo razlikuju. Po mom mi-­
ššljenju, najdosljednija metodologija, koja se pokazala najboljom i bila primijenjena UÒSVIMÒMOJIMÒVJEÞBAMAÒIZRADEÒSCENARIJAÒ
JESTÒ 3HELLOVÒ PRISTUPÒ `ISTRAÞIVANJEÒ BUDUĀ-­
nosti““. Shell je bio jedna od prvih mul-­
tinacionalnih kompanija koja je provela planiranje na osnovu scenarija na siste-­
matièčan naèčin, a kasnije to prošširila sa usko poslovnih glediššta ka jednom op-­
æćenitijem pogledu pod naslovom „„Ljudi i veze: Globalni scenariji do 2020.”” To znaèči da je Shell u ranoj fazi prepoznao da se poslovni interesi ne mogu posma-­
trati bez uzimanja u obzir politièčkog, DRUÛTVENOGÒ IÒ EKOLOÛKOGÒ OKRUÞENJAÒ 3CE-­
narij „„Mont Fleur““, naprimjer, proveo je Adam Kahane, u to vrijeme ššef Shello-­
vog tima za scenarije, koji je tokom te VJEÞBEÒPREPOZNAOÒZNAāAJÒPOLITIāKIHÒIÒKUL-­
turalnih pitanja i koji je poslije postao meðđunarodni organizator, projektant i voditelj projekata izrade scenarija o pi-­
tanjima poput mirovnog procesa u Gva-­
temali, deblokiranja politièčkog zastoja na Filipinima, ili u rješšavanju pitanja sve dubljih kulturalnih i ideološških podjela u Izraelu. On je i autor nekoliko bestselera o planiranju na osnovu scenarija.
Da pojednostavim, Shellovi scenariji slijede tri koraka: orijentaciju, izradu i potvrðđivanje. Ta tri stupa planiranja sce-­
narija su obièčno teme triju radionica od kojih se svaka bavi jednom od njih. Ori-­
jentacijaÒ ZNAāIÒ KAOÒ PRVOÒ IDENTIµCIRANJEÒ
datog pitanja (ššto zvuèči lakšše nego ššto je ustvari);; drugo, uzimanje u obzir sa-­
daššnje situacije, pretpostavki koje stoje u pozadini po miššljenju svakog uèčesni-­
ka i uèčenje o izazovima s kojim se suo-­
èčava zemlja/region/organizacija;; i treæće, ISTRAÞIVANJEÒ BROJNIHÒ `POKRETAāKIHÒ SILAhÒ
koje bi mogle oblikovati buduæćnost. Pod pokretaèčkim silama podrazumijevamo „„agente““ promjene koji utjeèču na budu-­
æći razvoj, kako na predvidljiv tako i na nepredvidljiv naèčin (ovaj drugi se zove i „„kritièčna neizvjesnost““). Izrada znaèči da èčlanovi tima za izradu scenarija prièčaju „„prièče““ ili smiššljaju novinske naslove u vremenskom razdoblju kojim se bavimo. )ZÒTIHÒPRIāAÒOBIāNOÒMOÞEMOÒSKLOPITIÒOBRI-­
se ishoda onoga ššto æće kasnije postati scenarij i ššto æće biti razraðđeno u radnim grupama. Potvrðđivanje znaèči provjerava-­
nje ishoda scenarija, uglavnom u vezi s vjerodostojnoššæću i dosljednoššæću, èčime ga cijeli tim za izradu scenarija potvrðđuje, da bi se potom napisao sam scenarij. Orijentacija: prvi korak u ovoj fazi je prepoznavanje samog pitanja. To pitanje JEÒVAÞNIJEÒNEGOÒÛTOÒBIÒNEKOÒMOGAOÒPOMI-­
sliti. Ako postavite previšše uopæćeno pita-­
NJEÒMOÞETEÒIMATIÒPOTEÛKOĀAÒUÒIZNALAÞENJUÒ
dosljednih i vjerodostojnih scenarija. Ako GAÒ PAKÒ PREVIÛEÒ SUZITEÒ MOÞETEÒ PREVIDJETIÒ
VAÞNEÒFAKTOREÒIÒPITANJAÒÛTOÒTAKOąERÒMOÞEÒ
ozbiljno ogranièčiti dosljednost i vjerovat-­
nost scenarija. Dat æću dva primjera: ako pogledate buduæćnost ššvicarske poljopri-­
vrede opæćenito u narednih deset godina, NAÒ KRAJUÒ MOÞETEÒ DOBITIÒ SLJEDEĀIÒ SCENARIJÒ
„„ŠŠvicarska poljoprivreda æće i dalje posto-­
jati, površšina poljoprivrednog zemljiššta æće se smanjiti, a biološška poljoprivreda æće naglo porasti.““ To je scenarij koji nije previšše koristan za one koji donose od-­
luke. S druge strane, kada se razmatra buduæćnost poslovnog centra u jednom kongresnom hotelu u sljedeæćih deset go-­
dina, ne bi trebalo zaboraviti razmotriti buduæćnost hotela u cjelini, jer niko neæće odsjesti u hotelu samo zbog poslovnog centra (primjeri uzeti od Wilmsa, str. 71). U drugom koraku razmatramo sadaššnju situaciju i kako je vidi svaki èčlan tima. Iako SCENARIJIÒ OSLIKAVAJUÒ ÞIVOTÒ UÒ BUDUĀNOSTIÒ
oni moraju biti ukorijenjeni u onom ššto se deššava u sadaššnjosti. Oni moraju pokaza-­
ti slijed dogaðđaja, odluka, stavova i akcija koje nas vode u buduæći svijet koji se opi-­
suje u datom scenariju. To nema nikakve veze s ekstrapoliranjem ili predviðđanjem, veæć je samo uzimanje u obzir polaziššta u razradi našših scenarija, pri èčemu se isto-­
vremeno razjaššnjavaju pretpostavke koje stoje iza temeljne pretpostavke svakog uèčesnika u razradi scenarija i uèčenja (od vanjskih eksperata) o glavnim izazovima SÒKOJIMAÒSEÒSUOāAVAÒIDENTIµCIRANOÒPITANJEÒ
5ÒTREĀEMÒKORAKUÒIDENTIµCIRAMOÒPOKRETAā-­
ke snage;; to su faktori ili razvoji dogaðđa-­
ja koji „„guraju““ sistem (akteri, instituci-­
je) u jednom ili drugom smjeru. Oni „„su elementi koji pokreæću radnju scenarija, koji odluèčuju ishod prièče”” (Schwartz, str. 107). Postoje predvidljive i nepredvidlji-­
ve pokretaèčke sile, od kojih se ove dru-­
ge zovu i „„kritièčne neizvjesnosti““, a to su uznemirujuæći dogaðđaji ili diskontinuiteti koji bi mogli dovesti do radikalno pro-­
MIJENJENOGÒ OKRUÞENJAÒ /NIÒ SEÒ NEÒ MOGUÒ
predvidjeti, ali se mogu dogoditi i stoga se moraju uzeti u obzir. Izrada:Ò .AKONÒ ÛTOÒ SMOÒ IDENTIµCIRA-­
li dato pitanje i glavne pokretaèčke sile, MOÞEMOÒ POāETIÒ SAÒ IZRADOMÒ SCENARIJAÒ
Prvi korak je kada èčlanovi tima za izra-­
du scenarija prièčaju „„prièče““ o tome kako -­ Dosljednost: to znaèči da buduæći putevi i slike u datom scenariju trebaju biti usklaðđeni i ne smiju biti meðđusobno kontradiktorni u odreðđenim aspektima, ili se èčak uzajamno potpuno iskljuèčivati. -­ Diferencijacija: scenariji trebaju biti jasno prepoznatljivi. Moraju ponuditi alternativne slike buduæćnosti kako bi se mogli uporeðđivati. -­ Jasnoæća: razvoj i slike u jednom scenariju trebaju biti jasno razumljivi. To znaèči da trebaju biti dovoljno detaljni, ali da, s druge strane, ne smiju kombi-­
nirati previšše pokretaèčkih sila i kritièčnih neizvjesnosti. -­ Transparentnost: scenariji uvijek, bilo implicitno ili eksplicitno, utjelovlju-­
ju percepcije i prosudbe. To mora biti jasno navedeno, kako su se dogodile pretpostavke i opcije (npr. izbor kritièčnih Potvrðđivanje: Prema veæćini tehnika neizvjesnosti).
Sve to trebaju provjeriti èčlanovi tima izrade scenarija, dobar scenarij treba za izradu scenarija i vanjski struèčnja-­
imati sljedeæće karakteristike: -­ Vjerovatnost: to znaèči da opisane ci. Posljednji korak je pisanje (i u veæćini razvoje dogaðđaja treba smatrati mogu-­ sluèčajeva nekoliko puta revidiranje) ko-­
ĀIMÒÛTOÒNEÒZNAāIÒDAÒĀEÒSEÒNUÞNOÒIÒDOGO-­ naèčne verzije scenarija, ššto rade direktor diti. Buduæći putevi i slike opisane u sce-­ tima za izradu scenarija i koordinatori. nariju moraju se moæći zamisliti i ne treba ih smatrati nemoguæćim. zamiššljaju buduæćnost. Te prièče jošš uvijek nisu scenariji, ali su prvi korak ka njiho-­
voj izradi. Odreðđeni broj prièča se onda MOÞEÒ OBJEDINITIÒ UÒ RAZLIāITEÒ `BLOKOVEhÒ
koji kasnije mogu postati pravi scenari-­
ji. Drugi put u stvaranju scenarija je za-­
miššljanje buduæćih naslova novina koji æće biti objavljeni u vremenskom razdoblju scenarija (npr. 2025. godine). Primjer za to je skraæćena verzija izrade scenarija li-­
sta „„Balkans Daily““, koji je „„objavljen““ ÒGODINEÒKAOÒREZULTATÒVJEÞBEÒRAZRA-­
de scenarija koju su na podruèčju Balkana 2004/05. godine provele dvije meðđuna-­
rodne nevladine organizacije (CASIN i MI). Na osnovu tih blokova, koji su obièč-­
no veæć svojevrsna skica scenarija, nekoli-­
ko radnih grupa onda razraðđuje stvarne scenarije i predstavlja ih cijelom timu. 61
0UTÑKAÑSCENARIJIMAÑ`"I(Ñh
Projekt scenarija „„Bosna i Hercegovina 2025.““ trajao je od mar-­
ta do novembra 2011. godine. FES-­ov projekt scenarija „„Bosna i Hercegovina 2025.““ predvodili su direktor FES-­a za Bosnu i Hercegovinu i njegovi koordina-­
tori. U projektu scenarija kao moderator uèčestvovao je dr. Winfried Veit, koji ima dugogodiššnje iskustvo u planiranju sce-­
narija, naprimjer scenarija „„Mont Fleur““ IZÒ*UÞNEÒ!FRIKEÒÒSCENARIJAÒ`)ZRAELÒ
hÒ IZÒ Ò IÒ `ÙENEVSKIHÒ SCE-­
narija o globalnom ekonomskom uprav-­
ljanju 2020.““ iz 2008/09. Ovaj koordina-­
cijski tim vodio je proces i tim za izradu SCENARIJAÒ0RUÞAOÒJEÒTEHNIāKEÒINFORMACIJEÒIÒ
OBLIKOVAOÒCIJELUÒVJEÞBUÒ
Ñ/RIJENTACIJAÑ
a) Pregled sadaššnje situacije
U petak, 8. aprila, zapoèčeli smo fazu orijentacije s pregledom sadaššnje situacije, JERÒ ĀEÒ TOÒ POSLUÞITIÒ KAOÒ POLAZIÛTEÒ ZAÒ PREDVI-­
ðđanje buduæćnosti. ÈČlanovi tima su saèčinili dugaèčku listu uglavnom negativnih faktora koji naglaššavaju sadaššnju teššku situaciju u Bosni i Hercegovini. Situaciju smo nazvali „„Ujedinjeni u krizi““, a prvi zakljuèčak svih uèčesnika u vezi s današšnjim stanjem u Bosni i Hercegovini je da je zemlja u stalnoj krizi i DAÒDRÞAVAÒNEÒFUNKCIONIRAÒEµKASNOÒ/DÒTRE-­
nutka kada je zemlja 1992. godine stekla nezavisnost, nakon èčega je odmah uslijedio èčetverogodiššnji rat, kriza u Bosni i Hercego-­
Pri izradi scenarija primijenili smo vini bila je, i jošš uvijek je, kljuèčni atribut poli-­
metodološški okvir Shellovih scenarija. tièčke, socijalne i ekonomske situacije. Izrada scenarija sastoji se iz tri faze: ori-­
Glavni elementi politièčke krize koje je jentacije, izrade i potvrðđivanja. Slijedi de-­
TIMÒIDENTIµCIRAOÒSUÒSTRAHÒODÒUGROÞENOSTIÒODÒ
taljniji opis faze izrade scenarija.
druge etnièčke grupe/grupa;; prevlast etnièč-­
Orijentacija je ostvarena na radionici kog principa;; slabi/nepostojeæći meðđuetnièčki na Vlaššiæću od 7. do 9. aprila 2011. godine, odnosi;; etnièčka segregacija kroz nastavne u èčijem je drugom dijelu poèčela izrada sce-­ planove u šškolama i na univerzitetima;; ne-­
narija. Radionica je poèčela uvodom u me-­ dostatak ili èčak potpuno odsustvo kulture todologiju i „„zagrijavanjem““ èčlanova tima. kompromisa;; grešške poèčinjene u procesu izgradnje mira i pomirenja;; nepostojanje graðđanske kulture;; glomazna, skupa i nee-­
µKASNAÒADMINISTRACIJAÒMANIPULACIJAÒNARODI-­
ma od politièčkih faktora voðđena etnièčkim motivima;; neslaganje oko prirode anga-­
ÞMANAÒMEąUNARODNEÒZAJEDNICE
razlièčitim smjerovima. To su „„elementi koji pokreæću zaplet scenarija, koji odreðđuju is-­
hod prièče““ (Peter Schwartz).
Tim za izradu scenarija prepoznao je sljedeæćih 7 pokretaèčkih sila koje æće obliko-­
vati buduæćnost zemlje:
-­ Ekonomija
-­ $EMOGRAµJA
-­ Obrazovanje
-­ Mediji
-­ EU integracije
-­ Regionalna stabilnost
-­ Meðđunarodna zajednica
Kao glavne elemente ekonomske i DRUÛTVENEÒKRIZEÒTIMÒJEÒIDENTIµCIRAOÒSLJEDEĀEÒ
NEPOSTOJANJEÒ STRATEGIJEÒ ODRÞIVOGÒ RAZVOJAÒ
NEPOSTOJANJEÒ ODRÞIVOGÒ UPRAVLJANJAÒ PRIROD-­
nim resursima;; gotovo 20 posto stanov-­
NIÛTVAÒÞIVIÒISPODÒGRANICEÒSIROMAÛTVAÒVISOKAÒ
stopa nezaposlenosti od oko 44 posto;; SLABÒSISTEMÒSOCIJALNEÒZAÛTITEÒIÒPRAZNEÒDRÞAV-­
c) Prepoznavanje kritièčnih neizvjesnosti ne blagajne;; pogreššno proveden proces privatizacije, koji je doveo do uglavnom Kritièčne neizvjesnosti su remetilaèčki negativnog ekonomskog razvoja;; starenje drušštva i odljev mozgova;; negativne strane dogaðđaji ili diskontinuiteti koji bi mogli investicije i bijeg kapitala zbog pretjeranog DOVESTIÒDOÒRADIKALNIHÒPROMJENAÒOKRUÞENJAÒ
Oni se ne mogu predvidjeti, ali se mogu birokratiziranja i pravne nesigurnosti. dogoditi.
Politièčki, ekonomski i socijalni elementi 4IMÒZAÒIZRADUÒSCENARIJAÒIDENTIµCIRAOÒJEÒ
aktualne krize zahvaæćeni su spiralom me-­
ðđusobnih uzroka i posljedica koja stalno sljedeæće èčetiri kritièčne neizvjesnosti:
-­ Ljudska katastrofa u mediteranskoj vuèče nadolje. Da bi se taj trend promijenio, regiji
neophodna je istovremena intervencija na -­ Neslaganje o èčlanstva u NATO-­u
sva tri nivoa. Tim je tvrdio da æće, nastavi li -­ Socijalni nemiri
se ova situacija, problemi Bosne i Hercego-­
-­ EU implozija/Raspad EU-­a
VINEÒIÒDALJEÒBITIÒPOGORÛANIÒAÒMOÞDAÒIÒDOVE-­
sti do socijalnih nemira i produbiti sukobe, Ñ)ZRADA
ÛTOÒBIÒāAKÒMOGLOÒUGROZITIÒOPSTANAKÒDRÞAVE
b) Prepoznavanje pokretaèčkih sila
a) Prva faza: Vlaššiæć
Po okonèčanju faze orijentacije, od-­
Pokretaèčke sile su vanjski faktori koji posjeduju potencijal da pokrenu sistem u mah je zapoèčeta faza izrade. Na osnovu 63
rezultata faze orijentacije èčlanovi tima IZLOÞILIÒSUÒBROJNEÒKRATKEÒPRIāEÒILIÒ`NOVINSKEÒ
naslove““ iz 2025. godine, koje je potom koordinacijski tim grupirao. Rezultat je bio nekoliko vrlo grubih skica moguæćih scena-­
rija, koji su kasnije razmatrani i dalje razra-­
ðđivani u radnim grupama. Radne grupe su u subotu ujutro predstavile skice scenarija cijelom timu te su dalje razgovarali o nji-­
ma, posebno u pogledu njihove dosljed-­
nosti, vjerovatnoæće i logike. Tim za izradu scenarija saglasio se o pet nacrta scenarija:
-­ Funkcionalna decentralizirana DRÞAVA
-­ &UNKCIONALNAÒCENTRALIZIRANAÒDRÞAVA
-­ Regionalna ekonomska integracija
-­ Status quo
-­ Mirna disolucija
Ñ0OTVRĆIVANJE
Finalizirani scenariji su potom pred-­
stavljeni u drugom dijelu radionice cije-­
lom timu radi potvrðđivanja. ÈČetiri scenari-­
ja su jednoglasno prihvaæćena:
-­ Ponovno regionalno povezivanje
-­ Funkcionalna decentralizirana DRÞAVA
-­ &UNKCIONALNAÒCENTRALIZIRANAÒDRÞAVA
-­ Disolucija
Konsenzus o scenariju status quo, meðđutim, nije mogao biti postignut.
4REĀIÒ SASTANAKÒ ODRÞANÒ JEÒ NAÒ *AHORINIÒ
2. i 3. septembra 2011. godine. Na tom sastanku su djelomièčno ponovo revidira-­
na èčetiri scenarija. Cijeli tim ih je konaèčno Ovi nacrti scenarija su zatim dalje ra-­ potvrdio, a usvojene su i ilustracije. Radna zraðđeni, a koordinacijski tim ih je napi-­ grupa za scenarij status quo pripremila je sao odmah nakon radionice. Potom su novu verziju, koja je, meðđutim, jošš uvijek na vrijeme poslani svim èčlanovima tima imala nekih slabosti u pogledu dosljedno-­
kako bi se pripremili za drugu fazu pro-­ sti i logièčke strukture.
cesa izrade te dali komentare na nacrte.
Na završšnom sastanku u Bernriedu, .JEMAāKAÒ ODRÞANOMÒ ODÒ Ò DOÒ Ò NO-­
b) Druga faza: Neum
vembra 2011. godine, scenarij status quo Druga faza izrade scenarija dogodila se je revidiran i odobren od grupe, te poslan tokom prvog dijela druge radionice u Neu-­ elektronskom pošštom ostalim èčlanovima mu od 2. do 4. juna 2011. godine. Nacrti tima za izradu scenarija radi konaèčnog scenarija su dodatno razraðđeni u radnim potvrðđivanja. grupama, uzimajuæći u obzir primjedbe, iz-­
mjene i dopune te pitanja èčlanova tima. 0OJEDINAĂNEÑPRIĂEÑUĂESNIKA
Lejla ÈČaušševiæć-­Suæćeska
Bosna i Hercegovina, 15. jula 2025.
Bosna i Hercegovina æće biti domaæćin sljedeæćim Zimskim olimpijskim igrama 2030. godine. Ova odluka je usvo-­
jena juèčer i izazvala je veliko slavlje diljem zemlje. To predstavlja najveæće dostignuæće CIJELEÒDRÞAVEÒ"OSNEÒIÒ(ERCEGOVINEÒNAKONÒ
rata koji je završšen prije trideset godina. To je, naravno, rezultat ogromnih napo-­
ra koje je Bosna i Hercegovina uèčinila to-­
kom posljednjih deset godina, a pogoto-­
vo u periodu nakon ššto je postala èčlanica EU-­a 2020. godine. Graðđani æće konaèčno imati priliku jošš jednom pokazati svijetu da su u moguæćnosti biti domaæćini tako VELIKOGÒIÒVAÞNOGÒDOGAąAJAÒKAOÒIÒISKAZA-­
ti svoju svjetski poznatu gostoljubivost. Oèčekuje se da æće zbog potrebe izgrad-­
nje svih neophodnih objekata biti otvo-­
reno 100.000 radnih mjesta. Potrebno je obnoviti olimpijska boriliššta na Bjelaššni-­
ci, Igmanu i Jahorini, kao i na Vlaššiæću, te æće domaæće graðđevinske kompanije imati priliku da obave sve potrebne radove. /āEKIVANIÒ REZULTATÒ JEÒ POTPUNIÒ µNANSIJSKIÒ
oporavak ove privredne grane u Bosni i Hercegovini. Našša zemlja æće konaèčno biti povezana s regionalnim autoputom i ve-­
æćina sadaššnjih problema u prijevozu æće biti riješšena. Dakle, tokom narednih ne-­
koliko godina sigurno æćemo biti najveæće evropsko gradiliššte. Meðđutim, radnici u graðđevinskom sektoru nisu jedini koji su primili informaciju Meðđunarodnog olim-­
pijskog komiteta sa osmijehom na licu. Bilo je mnogo radosti juèčer i meðđu tu-­
ristièčkim radnicima, zaposlenima u me-­
talnoj industriji, trgovinskom sektoru... Mi æćemo morati izgraditi oko 30 novih hotela, brojne motele i hostele, naravno IÒMNOGEÒRESTORANEÒKAµĀEÒIÒDRUGAÒSLIāNAÒ
mjesta na kojima æće se posjetioci i turisti tokom Igara moæći smjestiti, odmoriti, i GDJEÒĀEÒMOĀIÒUÒPOTPUNOSTIÒUÞIVATIÒUÒSVOMÒ
boravku u Bosni i Hercegovini. Stoga, svi radnici iz navedenih sektora, kao i ostali graðđani u naššoj zemlji vide priliku za višše posla i veæće plaæće za vrijeme priprema za predstojeæće Olimpijske igre, kao i u peri-­
odu tokom i nakon Igara. To æće svakako smanjiti naššu stopu nezaposlenosti, koja promijenjeno sadaššnje zakonodavstvo i JEÒ NAÞALOSTÒ JOÛÒ UVIJEKÒ MEąUÒ NAJVIÛIMÒ UÒ drugi relevantni dokumenti, koji æće omo-­
guæćiti Organizacionom odboru da nasta-­
EU.
vi s radom na najbolji moguæći naèčin. Tu Mnoge politièčke odluke moraju biti ima mnogo posla koji se mora uraditi, ali usvojene u narednih nekoliko mjese-­ mi æćemo ga raditi korak po korak.
ci i to æće biti veliki izazov za donosio-­
ce odluka u naššoj zemlji. Morat æće biti 66
Dušška Juriššiæć
BiH –– 2025.
Hašški tribunal za bivššu Jugoslaviju je za-­
tvoren. Jošš uvijek ne postoji jedinstven pogled na nedavnu povijest, to jest na period od 1991. do 1995. godine, ali je atmosfera meðđu ljudima razlièčitih nacio-­
nalnosti bolja. Oni nemaju iste stavove o povijesti, ali imaju zajednièčku zemlju te ekonomska i socijalna pitanja. ÈČlanstvo u EU-­u i NATO-­u najvišše je doprinijelo situaciji u kojoj obièčni ljudi višše razmiššlja-­
ju o svakodnevnim pitanjima (podizanju djece, studiranju, radu) nego o politièč-­
Iako je BiH postala èčlanicom EU-­a, ona kim podjelama. se i dalje suoèčava sa nizom ekonomskih i Postoji jedan predsjednik sa dva pot-­
socijalnih problema zbog visokog nivoa korupcije i sporosti u provoðđenju politièčkih predsjednika, s manje-­višše slièčnim ovla-­
i ekonomskih reformi. BDP je jošš uvijek je-­ stima koje su imali njihovi prethodnici. DANÒODÒNAJNIÞIHÒUÒREGIONUÒUÒISTOJÒGRUPIÒSAÒ $RÞAVNEÒINSTITUCIJEÒSUÒJAāEÒZATOÒÛTOÒJEÒTOÒ
Kosovom i Albanijom. Zemlja se suoèčava s bio jedan od uslova za èčlanstvo u EU.
problemima u poljoprivredi, a veæćina proi-­
Ured visokog predstavnika višše ne zvoda se uvozi, posebno iz Srbije i Hrvatske.
postoji. OHR je zatvoren 2015. godine. Koridor 5c je gotovo završšen. Politièčari Visoki predstavnik je proslavio 20. go-­
razmatraju moguæćnost za njegovo otvara-­ diššnjicu Dejtonskog sporazuma, a zatim nje tokom predizborne kampanje 2026. napustio Bosnu i Hercegovinu. godine. Provedba Aneksa 7 Dejtonskog spo-­
Sud Bosne i Hercegovine jošš uvijek razuma je propala. Nije bilo povratka zna-­
radi na nekoliko predmeta ratnih zloèčina. èčajnijeg broja izbjeglica u vlastite domove. "OSNAÒIÒ(ERCEGOVINAÒJEÒDRÞAVAÒ
sa dva entiteta koji imaju visoki stepen au-­
tonomije, ali se ne proizvode politièčke i dru-­
ge tenzije, kao ššto je to bio sluèčaj u proššlo-­
sti, poššto je BiH sada èčlanica Evropske unije. Mada ima odreðđenog poboljššanja u kvali-­
tetu obrazovanja, tešškoæće iz prethodnih decenija utjecale su najvišše na mlade ljude. Zbog ekonomske krize, nedostatka posla i vizije buduæćnosti mnogi od njih su odluèčili PRONAĀIÒBOLJEÒMJESTOÒZAÒÞIVOTÒIZVANÒZEMLJE 67
Muharem Bazdulj
Iako znam da se od nas ne oèčekuje da razmiššljamo o scenarijima za `"I(ÒhÒBILOÒUÒSMISLUÒÞELJAÒILIÒUÒSMISLUÒ
strahovanja, ja sam napisao dva kratka niza naslova, od kojih prvi predstavlja naslove iz „„pozitivne““ verzije buduæćno-­
sti, a drugi iz „„negativne““. Naslovi I
-­ BOSANSKI BDP DOSTIGAO 70 POSTO OD PROSJEKA U EU
-­ DA SE NE PONOVI VIDEOTON: &+ÒÙ%,*%:.)ï!2Ò5Ò0/,5&).!,5Ò
EVROPSKE UEFA LIGE1
Naslovi II
-­ BOSNA I HERCEGOVINA JE JEDINA ZEMLJA NA ZAPADNOM BALKANU KOJA NIJE DIO EU-­a
-­ 45Ù.!Ò'/$)Ö.*)#!ÒÒ'/$).!Ò
OD PRVE SUSPENZIJE BOSANSKOG FUDBALSKOG SAVEZA KOJI JE JOŠŠ UVIJEK POD SUSPENZIJOM UEFA-­e I FIFA-­e
-­ TRAGIÈČNA NESREÆĆA U BOSANSKIM PLANINAMA: MINSKA POLJA JOŠŠ UVIJEK POSTOJE -­ BOSANSKE PLANINE -­ CENTAR EVROPSKOG ZIMSKOG TURIZMA
Ò
68
/VOÒJEÒALUZIJAÒNAÒNAJSLAVNIJIÒPORAZÒ&+ÒÙELJEZNIāARÒKADAÒJEÒÒGODINEÒNJEGOVÒTIMÒIZGUBIOÒUÒPO-­
LUµNALUÒ+UPAÒ5%&!EÒODÒMAąARSKOGÒ6IDEOTONAÒ$AÒJEÒÙELJEZNIāARÒPOBIJEDIOÒUÒµNALUÒBIÒIGRAOÒSAÒ
èčuvenim Real Madridom.
Amer Kapetanoviæć
BiH u srcu regionalnog povezivanja
Do 2025. godine Bosna i Hercegovina æće uæći u Evropsku uniju i NATO. Nakon decenija nacionalizma, et-­
no-­nacionalnog separatizma i kolektiviz-­
ma politièčke elite izgubile su radikalizam, naprosto zato ššto ga je politièčki raciona-­
lizam nadmudrio. Prolazeæći kroz „„tunele standardizacije““ EU-­a i NATO-­a, BiH se uspjela potpuno transformirati uspostav-­
ljajuæći nove drušštvene parametre: prospe-­
ritet pojedinca umjesto kolektivne krinke;; prosperitet cijelog drušštva zasnovanog na obrazovanju, ekonomskom napretku i meðđuovisnosti, umjesto monoetnièčkog autizma. Buduæći da su to vrijednosti koje su sklone ponovnom povezivanju umjesto razdvajanju, one su potaknule interesne GRUPEÒNAÒPRIHVAĀANJEÒNOVEÒPOLITIāKEÒµLO-­
ZOµJEÒ )STIÒ JEZIKÒ ISTAÒ KULTURAÒ EKONOMSKAÒ
meðđuovisnost i prilièčno veliko i privlaèčno TRÞIÛTEÒ NAVELIÒ SUÒ POLITIāAREÒ DAÒ RAZMIÛLJAJUÒ
kako da pridobiju obièčne ljude tako ššto ĀEÒ IMÒ PRUÞITIÒ PRILIKUÒ DAÒ SEÒ IDENTIµCIRAJUÒ SÒ
JEDNIMÒÛIRIMÒENTITETOMÒODÒVLASTITEÒDRÞAVEÒ
kÒREGIONOMÒKOJIÒJEÒDOVOLJNOÒVELIKIÒIÒUTJECA-­
jan da se uzima kao igraèč u okviru EU-­a. SUÒ NACIONALIZMIÒ DRÞALIÒ ZAÒ TAOCAÒ ZEMLJEÒ
regiona su konaèčno odluèčile da, kori-­
steæći strukturalne fondove EU-­a, stvo-­
REÒ BOLJUÒ CESTOVNUÒ IÒ ÞELJEZNIāKUÒ MREÞU Infrastruktura
Do 2014. godine Bosna i Hercegovi-­
na i Hrvatska (u to vrijeme jedina èčlanica EU-­a iz regiona) zajedno su aplicirale za kredit EBRD-­a i fondove EU-­a kako bi za-­
vrššile dio Koridora 5c od Sarajeva preko Mostara do Luke Ploèče, gdje se on spaja SÒ AUTOPUTOMÒ :AGREBÒ kÒ 3PLITÒ kÒ 0LOāEÒ kÒ IÒ
dijelom bh. teritorije u podruèčju Trebinje kÒ$UBROVNIK
S druge strane, BiH i Crna Gora su zajedno pripremile studiju izvodljivosti ZAÒ ÞELJEZNIāKIÒ KORIDORÒ IZMEąUÒ 3ARAJE-­
va i Podgorice koji æće dalje iæći ka Sko-­
plju do Atine te prema Tirani i Draèču. Na temelju regionalnih povelja o energiji i transportu, BiH, Crna Gora, Makedonija i Kosovo su zajedno osnova-­
li regionalnu aviokompaniju Star Allian-­
Nakon dugog zastoja u meðđusobnom CEÒVRIJEDNUÒÒMILIONAÒEURAÒSAÒ¹OTOMÒ
povezivanju infrastrukture u regionu koji od 40 aviona. To je bio rezultat dugog 69
nastojanja svih strana da se postigne ODRÞIVOSTÒNAÒPLANUÒZRAāNOGÒPROMETA
Politièčka saradnja
Slijedeæći uspješšni skandinavski pri-­
mjer, BiH, Srbija, Crna Gora i Hrvatska uspostavile su zajednièčke kulturne centre u New Yorku, Moskvi, Pekingu, Tokiju, Berlinu, Parizu i Londonu. Godine 2020. èčetiri zemlje su organizirale zajednièčki prijem za nacionalni praznik na osnovu bilateralnog sporazuma o zajednièčkim diplomatskim naporima koji su vlade potpisale 2018. Prema tom sporazumu, ZEMLJEÒ POTPISNICEÒ SUÒ OBAVEZNEÒ PRUÞITIÒ
jedne drugima diplomatske i konzularne usluge u zemljama i na podruèčjima gdje ta druga zemlja nema vlastitu ambasadu niti konzularno predstavnišštvo. Studija izvodljivosti koja je prethodila potpisiva-­
nju ovog sporazuma pokazala je da bi svaka zemlja provedbom tog sporazuma ušštedjela oko 10 miliona eura godiššnje. Ekonomija
Koristeæći dijagonalnu kumulaciju EU-­a kao polaziššte, BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija su uspjele pokrenuti brojne zajednièčke poslove, posebno na polju poljoprivredne industrije, tekstilne industrije i obnovljivih izvora energije. One su mudro koristile takozvanu diver-­
ZIµKACIJUÒIZVORAÒKAKOÒBIÒDOPUNILEÒMEąU-­
sobna nastojanja u postizanju maksimal-­
NEÒPRODUKTIVNOSTIÒIÒPRISUTNOSTIÒNAÒTRÞIÛTUÒ
%5AÒIÒTREĀIMÒTRÞIÛTIMAÒ
Sport
Prvi put nakon raspada bivšše Jugosla-­
vije, BiH, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Ma-­
kedonija i Kosovo uspostavili su zajednièč-­
ku nogometnu ligu. Srbija, BiH i Hrvatska su se zajedno prijavile da budu domaæći-­
ni Svjetskog nogometnog prvenstva. Ñ
Srðđan Mazalica
2025. Balkan Press (agencijske vijesti)
Mostar: Evropska prijestolnica kulture u 2026?!
Novine su otiššle u historiju?!
U BiH su prestale izlaziti posljednje Ministar kulture Herceg-­Bosne lo-­ ÛTAMPANEÒ NOVINEÒ ZBOGÒ µNANSIJSKIHÒ PRO-­
birao je na sastanku Vijeæća ministara u blema. „„Dnevni avaz““, novine koje su u Bruxellesu da Mostar bude proglaššen PROÛLOSTIÒIMALEÒNAJVEĀIÒTIRAÞÒUÒ"I(ÒZATVO-­
evropskom prijestolnicom kulture u ren je. 2026. godini umjesto Sarajeva.
Vlasnik „„Dnevnog avaza““ Fahrudin Prema principu rotacije entitetskih 2ADONāIĀÒ REKAOÒ JEÒ DAÒ SUÒ µNANSIJSKIÒ PRO-­
ministara na sastanku Vijeæća ministara BLEMIÒIZAZVANIÒPADOMÒTIRAÞAÒJERÒSEÒNEKO-­
EU gospodin Komadina je imenovan da liko hiljada internetskih portala i blogova zastupa Bosnu i Hercegovinu na ovom èčita na mobilnim telefonima. Dodao je posljednjem sastanku. On je zloupotrije-­ da æće nastaviti izdavati ““Dnevni avaz““ bio tu priliku kako bi promovirao nomi-­ kao internetski portal, ali i da æće otpustiti naciju Mostara za evropsku prijestolnicu veliki broj novinara i radnika. kulture 2026. iako je u Bosni i Hercego-­
vini postignut opæći konsenzus o nomina-­
Kriza Facebooka
CIJIÒ3ARAJEVAÒÛTOÒJEÒPODRÞALAÒIÒ6LADAÒ23AÒ
Zastupnici Facebook partije u parla-­
0RESSSLUÞBAÒGRADONAāELNIKAÒ3ARAJEVAÒ
JEÒULOÞILAÒPROTESTÒPOÛTOÒSUÒOVIMÒPREKRÛENIÒ mentu ucijenili su vodeæće partije zahtje-­
prethodni sporazum i princip da se „„u vom da dobiju pola ministarskih pozicija. Nekoliko èčlanova parlamenta, uglavnom Bruxellesu govori jednim glasom““.
mladih ljudi bez politièčkog iskustva, rekli su da svakodnevno putem interneta od svojih biraèča dobijaju zahtjeve za promjenama u zemlji. Ostale staromodne partije tvrde da 71
ŠŠveðđani, uglavnom iz grada Lulea, ponosni su ššto su na ovaj naèčin postali dio zajednice. Nakon ššto se arktièčki led TOPIOÒBRÞEÒNEGOÒÛTOÒSEÒOāEKIVALOÒIÒNAKONÒ
poveæćanja prosjeèčnog nivoa mora u svije-­
tu, mnogi ljudi iz skandinavskih zemalja PRESELILIÒSUÒUÒJUÞNEÒSLABOÒNASELJENEÒMEDI-­
TERANSKEÒZEMLJEÒSAÒBLAÞOMÒKLIMOMÒÖVE-­
ðđani, poššto su donijeli svoju tehnologiju Srpska otvara svoje srce
u Banju Luku, poboljššali su ekonomiju i Okonèčan je poziv za podnoššenje za-­ smanjili stopu nezaposlenosti na 10 po-­
htjeva u Vladi Republike Srpske za višše sto, ššto je mnoge Srbe, uglavnom or-­
od 200 mladih iz druga dva entiteta koji GANIZIRANEÒ UÒ RAZNEÒ DRUÛTVENEÒ MREÞEÒ NAÒ
æće iduæće godine doæći u posjetu Srpskoj, internetu, navelo da glasaju za Johana njenim institucijama, nevladinim organi-­ Soderbergha.
zacijama, te obiæći razna druga odrediššta i odsjesti kod porodica domaæćina. 2EPUBLIKAÒ3RPSKAÒSEÒPRIDRUÞILAÒ"&!
0RESSSLUÞBAÒ6LADEÒ23AÒNAGLAÛAVAÒDAÒ
Nakon ššto su potroššene rezerve uglja OVAJÒ PROJEKTÒ PODRÞAVAÒ RAZMJENUÒ STUDE-­
nata i studijske posjete kako bi se pro-­ u Ugljeviku i Gacku, a termoelektrane movirala saradnja i uzajamno razumije-­ ZATVORENEÒ2EPUBLIKAÒ3RPSKAÒSEÒPRIDRUÞILAÒ
vanje meðđu mladima u BiH. „„Našš interes "ALKANSKOMÒFUZIJSKOMÒUDRUÞENJUÒINVESTI-­
JEÒ POBOLJÛATIÒ IÒ STVORITIÒ BOLJIÒ IMIDÞÒ NAÛEGÒ rajuæći novac u zajednièčku elektranu koja ENTITETAÒÛTOÒMOÞEÒIMATIÒPOZITIVNEÒEFEKTEÒ proizvodi 60 posto energije za region.
i na naššu ekonomiju.““ Mada RS proizvodi 50 posto svo-­
je energije iz obnovljivih izvora energije (uglavnom u hidroelektranama), nedosta-­
ŠŠveðđanin naèčelnik Banje Luke
tak rezervi uglja izazvao je znaèčajan pad ŠŠvedska zajednica u Boèčcu kod Banje proizvodnje energije i rast njene cijene. Luke izabrala je svog prvog naèčelnika Ba-­
Imajuæći na umu da èčlanstvo u BFA nje Luke. Johan Soderbergh, novi naèčel-­
nik glavnog grada RS-­a, iskoristio je pred-­ PODRAZUMIJEVAÒUāEÛĀEÒKOMPANIJAÒDRÞAVAÒ
nost uèčeššæća mnošštva kandidata te osvojio èčlanica u izgradnji pogona i njihovo vla-­
oko 20 posto podršške i dobio uglavnom SNIÛTVOÒNADÒDIONICAMAÒTEÒSTJECANJEÒPROµ-­
ta, Vlada RS-­a opravdava ovu investiciju glasove mladih i liberalnih ljudi.
je, iako ova politièčka kriza nema utjecaja na ekonomiju, neostvarena ambicija jedi-­
ni razlog takvog ponaššanja. Postideološško doba donijelo je razne fenomene, kao ššto su Facebook partija, Stranka potroššaèča, Savez zabrinutih mušškaraca itd.
Izmjene zakona o porezu na prihod PREDLOÞENEÒSUÒUÒ.ARODNOJÒSKUPÛTINIÒ23AÒ
i razmatrat æće se na sljedeæćoj sjednici. Zvanièčnici RS-­a tvrde da je stopa pore-­
ZAÒ NAÒ PRIHODÒ ODÒ Ò POSTOÒ NAJNIÞAÒ UÒ *U-­
Porast stope poreza na prihod na goistoèčnoj Evropi i da je poveæćana zbog 15 posto
duga u penzionom fondu do kojeg je 5DRUÞENJEÒ STRANIHÒ INVESTITORAÒ KOJEÒ doššlo uslijed starenja stanovnišštva.
okuplja višše od 15 posto poslodavaca, protestiralo je kod Vlade RS-­a zbog po-­
rasta poreza na prihod na 15 posto.
BUDUĀIMÒBUDÞETSKIMÒPRIHODIMAÒIÒOTVARA-­
njem novih radnih mjesta. 73
Andrija Vrdoljak
Sajam organske hrane u Livnu
3ADAÛNJAÒ POTRAÞNJAÒ ZAÒ ZDRA-­
vom hranom sve višše hrabri proizvoðđaèče da proizvode prirodne, organske proi-­
zvode. Bosna i Hercegovina danas ne za-­
ostaje za najrazvijenijim zemljama Evro-­
pe na polju poljoprivrede. BiH je jedan od regionalnih lidera u toj proizvodnji. Najbolji primjer za to JEÒ SAJAMÒ ORGANSKEÒ HRANEÒ ODRÞANÒ UÒ ,IV-­
nu od 15. do 21. juna 2025. Sajam je okupio oko 900 proizvoðđaèča organ-­
ske hrane iz cijele BiH i velik broj proi-­
zvoðđaèča iz regiona Jugoistoèčne Evrope. Sajam je otvorio premijer Bosne i Hercegovine, koji je uvodnom go-­
voru rekao sljedeæće: „„Vlada i dalje namjerava uvelike investirati u moder-­
nizaciju i poboljššanje postojeæćih kapa-­
citeta zbog velikih prilika koje nam se PRUÞAJUÒ NAÒ SVJETSKIMÒ TRÞIÛTIMAÒ 6AÞNOÒ
je naglasiti da Bosna i Hercegovina pro-­
izvodi viššak na ovom polju u odnosu na sve zemlje regiona, i da ovaj sektor upoššljava znaèčajan broj graðđana BiH.”” Sajmu su prisustvovali predstavnici svih velikih lanaca supermarketa koji djeluju u regionu i predstavnici prehrambene in-­
dustrije iz gotovo svih zemalja EU. Oèče-­
kuje se da æće ovaj sajam pomoæći mnogim proizvoðđaèčima da sklope nove ugovore sa potencijalnim kupcima i preprodava-­
āIMAÒTEÒDONESUÒVEĀEÒPROµTEÒSAMIMÒPROI-­
zvoðđaèčima, kao i ekonomiji BiH u cjelini.
Aid Smajiæć
Hrvatska, BiH i Srbija domaæćini Evropskog fudbalskog prvenstva 2020. Danas, 20. juna 2014. godi-­
ne, graðđani Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske dobili su veliku vijest od Saveza EVROPSKIHÒ FUDBALSKIHÒ UDRUÞENJAÒ 5%&!Ò
Tri zemlje æće zajedno biti domaæćin slje-­
deæćeg Evropskog fudbalskog prvenstva, KOJEÒĀEÒSEÒODRÞATIÒUÒJUNUÒÒ
Ova vijest ne predstavlja iznenaðđe-­
nje. Tokom 2011. godine predstavnici triju nacionalnih fudbalskih asocijacija ja-­
sno su signalizirali UEFA-­i svoj interes da budu domaæćini Eura 2020. Nakon ššto je Evropska fudbalska asocijacija odluèčila u vanrednoj proceduri razmotriti zajednièč-­
KUÒ KANDIDATURUÒ TRIJUÒ UDRUÞENJAÒ KOJAÒ SUÒ
njeni èčlanovi, tri zemlje su 2012. godine podnijele konaèčnu kandidaturu da budu DOMAĀINIÒ OVOGÒ PRESTIÞNOGÒ FUDBALSKOGÒ
turnira. Ostali kandidati su bili Turska i zajednièčka kandidatura ÈČešške Republi-­
KEÒIÒ3LOVAāKEÒ-EąUTIMÒSNAÞNAÒPODRÛKAÒ
vlada samih zemalja i efektna kampanja promocije i lobiranja kod nacionalnih fudbalskih asocijacija urodile su plodom te je „„koalicija““ pobijedila nakon ššto je nadjaèčala Tursku u posljednjem krugu selekcije. S obzirom na stalne meðđuetnièčke i politièčke tenzije i ozbiljno ekonomsko zaostajanje u najveæćem dijelu balkanskog regiona posljednjih godina, lokalne vlasti i ljudi gledaju na ovaj dogaðđaj s velikim optimizmom i velikim oèčekivanjima. Za njih je Euro 2020 mnogo višše od sport-­
skog turnira. Kako uspješšna organiza-­
cija ovog dogaðđaja zahtijeva obnovu (i izgradnju) sportske i komunikacijske in-­
frastrukture, izgradnju hotela i opæćenito poboljššanje turistièčkih kapaciteta, oèčeku-­
je se da æće ovaj dogaðđaj donijeti znaèčajno jaèčanje triju privreda i otvoriti nova radna mjesta za nezaposlene. Takva oèčekiva-­
nja posebno su visoka meðđu graðđanima Bosne i Hercegovine, èčija je stopa neza-­
poslenosti prema najnovijim statistikama jošš uvijek meðđu najviššim u EU. !LIÒ ÛTOÒ JEÒ JOÛÒ VAÞNIJEÒ TAKVAÒ ZAJED-­
NIāKAÒNASTOJANJAÒTRIJUÒDRÞAVAÒMOGLAÒBIÒUÒ
MEąUVREMENUÒ SNAÞNOÒ NAGLASITIÒ ZNAāAJÒ
zajednièčkih ekonomskih interesa za regi-­
onalni prosperitet i politièčku stabilnost, postavljajuæći to kao osnovni princip nji-­
hovih meðđusobnih odnosa koji æće nad-­
vladati etnièčke razlike i tenzije. Nakon proššlogodiššnjeg pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, i sad, kad su Srbija i BiH takoðđer dobile status kandidata, u biti su etnièčke razlike i meðđuetnièčke tenzi-­
je koje nastaju kao rezultat tih razlika, kao i teret nedavne proššlosti, glavna prepreka na putu ka EU ovih dviju ze-­
malja. Takav kooperativni stav i projekti mogu ukloniti tu barijeru i dvjema ze-­
mljama predstavljati konaèčni poticaj ka 76
evropskim integracijama. S obzirom na pozitivnu atmosferu koja u njima prevla-­
dava i vremenski okvir od ššest godina, veoma je moguæće da Srbija i BiH postanu i domaæćini Eura 2020, okupljanja fudbal-­
SKIHÒREPREZENTACIJAÒIÒDRÞAVAÒāLANICAÒ%5Ò5Ò
meðđuvremenu, jedno je sigurno: kao ššto SUÒSEÒDOGOVORILEÒDRÞAVEÒDOMAĀINIÒZAVRÛ-­
ni meèč æće se igrati u glavom gradu Bosne IÒ(ERCEGOVINEÒkÒ3ARAJEVU
.EKIÑDALJNJIÑREZULTATIÑ
2ADNEÑGRUPEÑOÑ
REGIONALNOMÑPOVEZIVANJU
Iste sportske i kulturne vrijednosti
Opæćenito gledano, region je oduvi-­
JEKÒ DOÞIVLJAVANÒ KAOÒ JEDANÒ /DÒ POZNATIHÒ
µLMSKIHÒ FESTIVALAÒ SVAKOVRSNIHÒ KULTURNIHÒ
susreta, do pojedinih kulturnih prezen-­
tacija, balkanska kulturna tradicija je korišštena u velikoj mjeri. Sarajevo Film Festival i ““Exit”” u Novom Sadu postali su regionalni kulturni brendovi, zajed-­
no sa slièčnim kulturnim dogaðđanjima u razlièčitim podruèčjima. Regionalna kultu-­
RALNAÒ IDENTIµKACIJAÒ µNANSIJSKIÒ JEÒ PODRÞA-­
vana podjednako od velikih regionalnih KOMPANIJAÒ %5Ò FONDOVAÒ IÒ SAMIHÒ DRÞAVAÒ
Godine 2015. Bosna i Hercegovina, Sr-­
bija, Crna Gora i Hrvatska zajedno su aplicirale za regionalne partnere Meðđu-­
narodne turistièčke berze (ITB), najveæćeg svjetskog skupa te vrste. Nijedna od tih zemalja pojedinaèčno ne bi mogla dobiti taj status. To je zapravo prisililo ambasa-­
de tih zemalja i njihova ministarstva da blisko saraðđuju na promociji. Ministar-­
stva turizma RS-­a i Federacije BiH tijesno SUÒSARAąIVALAÒKAKOÒBIÒDEµNIRALIÒZAJEDNIā-­
ku platformu za predstavljanje Bosne i Hercegovine. Nakon ššto su se uspješšno predsta-­
vile na ITB-­u, zemlje su odluèčile da se zajednièčki kandidiraju za domaæćina prvog evropskog nogometnog prven-­
STVAÒ IKADAÒ ODRÞANOGÒ NAÒ TLUÒ "ALKANAÒ Ista perspektiva èčlanstva Srbija je 2012. godine dobila status kandidata, a Bosna i Hercegovina je iste godine podnijela zahtjev za èčlanstvo (Hr-­
vatska je pristupila EU 2013., Crna Gora i Makedonija veæć imaju status kandidata, dok je EU put za Kosovo ostao sporan u pogledu kandidatskog statusa). Hrvatska i Crna Gora su pomogle Sr-­
biji i Bosni i Hercegovini da bolje pripre-­
me odgovore na upitnik relevantan za status kandidata. Struèčnjaci iz Slovenije, 77
i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske, International Media Corporation je po-­
krenula regionalne programe i poèčela izdavati regionalne dnevne novine i èča-­
sopise. TV Al Jazeera je bila prva koja je uspostavila regionalnu News TV, a neke medijske grupe su kupile razlièčite novine i usmjeravale ih višše na regionalni nego nacionalni ureðđivaèčki pristup. Domaæći i strani izdavaèči poboljššali su saradnju Nepostojanje jezièčke barijere
u regionu uspostavom prve balkanske S obzirom na èčinjenicu da ne posto-­ KNJIÞEVNEÒNAGRADEÒZAÒAUTOREÒKOJIÒPIÛUÒNAÒ
ji jezièčka barijera izmeðđu Srbije, Bosne JUÞNOSLAVENSKIMÒJEZICIMAÒ
Hrvatske, Makedonije i Crne Gore po-­
mogli su Bosni i Hercegovini i Srbiji da se pripreme za usvajanje svih relevantnih di-­
jelova pravne tekovine EU-­a (acquis). Sve zemlje su potpisale bilateralne sporazu-­
me o meðđusobnoj saradnji i tehnièčkoj po-­
moæći u vezi s pitanjima koja se tièču EU-­a.
78
ANEKS
83
4IMÑZAÑIZRADUÑSCENARIJAÑ
*URIÛIāÑ$UÛKA, diplomirana pravnica "AZDULJÑ -UHAREM, publicist i no-­
VINARÒ2OąENÒUÒ4RAVNIKUÒÞIVIÒUÒ3ARAJEVUÒ IÒ MAGISTRICAÒ ÞURNALISTIKEÒ 0OÒ ZANIMANJUÒ
NOVINARKAÒÙIVIÒIÒRADIÒUÒ3ARAJEVU
Pišše za dnevne novine „„Osloboðđenje““.
#ENIāÑ3VETLANA, diplomirala na Eko-­
nomskom fakultetu u Sarajevu. Postdi-­
plomske studije završšila na Cambridge univerzitetu, doktorant je u ŠŠvicarskoj. Radila je u spoljnoj trgovini, kao kon-­
sultant u višše inostranih preduzeæća, bila savjetnik predsjednika Republike Srpske $RAGANAÒïAVIĀAÒ"ILAÒJEÒMINISTRICAÒµNAN-­
sija u Vladi Republike Srpske (2007/08. godine). Predavala je grupu predmeta na privatnim fakultetima u Banjoj Luci.
+APETANOVIāÑ !MER, diplomirani politikolog. Viššegodiššnji diplomat, radi u Ministarstvu vanjskih poslova BiH i vodi odjel za Evropsku uniju. Predsjed-­
nik je Upravnog odbora Fondacije za KINEMATOGRAµJU
-ARTINOVIāÑ!LEKSANDRA, diplomira-­
la ekonomiju na Univerzitetu u Beogra-­
DUÒ ÙIVIÒ IÒ RADIÒ UÒ "ANJOJÒ ,UCIÒ ïLANICAÒ JEÒ
Odbora direktora Transparency Interna-­
tionala BiH. Bavi se borbom protiv ko-­
rupcije u ekonomskoj i politièčkoj sferi.
ðAUÛEVIā3UāESKAÑ,EJLA, diplomira-­
na novinarka, voditeljica ureda za meðđu-­
-AZALICAÑ 3RĆAN, poslanik u Narod-­
narodnu saradnju i informisanje Samo-­
stalnog saveza sindikata BiH. Roðđena u NOJÒ 3KUPÛTINIÒ 23Ò $IPLOMIRANIÒ INÞENJERÒ
ELEKTROTEHNIKEÒÙIVIÒUÒ"ANJOJÒ,UCIÒZAPO-­
:ENICIÒÞIVIÒUÒ3ARAJEVU
slen u Elektroprenosu BiH, operativno $ÞUMHURÑ *ASMINKA, ekspertica za podruèčje Banja Luka.
ljudska prava. Po zanimanju diplomi-­
.IKOLIāÑ0REDRAG, predsjednik Centra rana pravnica i magistrica kriminalistièč-­
KIHÒÒNAUKAÒ2OąENAÒUÒ:ENICIÒÞIVIÒIÒRADIÒUÒ za strateššku saradnju u Banjoj Luci. Lje-­
kar, klinièčki farmakolog. Roðđen u Tuzli, Sarajevu.
ÞIVIÒ UÒ "IJELJINIÒ āLANÒ 3RPSKEÒ DEMOKRATSKEÒ
stranke.
4RIFUNOVIāÑ!LEKSANDAR, urednik me-­
/SMANĂEVIāÑ %NESÒ DOKTORÒ ÞURNALI-­
stièčkih nauka. Predaje na Filozofskom fa-­ dijskog projekta Buka u Banjoj Luci. Objav-­
kultetu u Tuzli i na Fakultetu politièčkih ljuje u medijima u zemlji i inostranstvu.
nauka u Sarajevu. Objavio èčetiri knjige, 6RDOLJAKÑ !NDRIJA, NGO aktivist, povremeno pišše komentare i osvrte za #ENTARÒMLADIHÒÙIVIÒIÒRADIÒUÒ,IVNU
razlièčite novine. :AIMOVIā5ZUNOVIāÑ .ERMINA, pro-­
2AMIā-ESIHOVIāÑ ,EJLA, magistran-­
tica na Fakultetu politièčkih nauka u Sa-­ fesorica mehanike i mjerenja na univerzi-­
RAJEVUÒ /DSJEKÒ DIPLOMATIJEÒ ÙIVIÒ IÒ RADIÒ UÒ tetima u Zenici i Sarajevu. Poslanica SDP-­
a BiH u Parlamentarnoj skupšštini BiH.
Sarajevu.
2ONDIāÑ !DNAN, novinar na meðđu-­
narodnoj informativnoj TV stanici Al-­Ja-­
zeera. Po zanimanju novinar, diplomski i magistarski studij završšio na Fakultetu POLITIāKIHÒNAUKAÒUÒ3ARAJEVUÒÙIVIÒIÒRADIÒUÒ
Sarajevu.
:UROVACÑ,JILJANA, roðđena u Zrenjani-­
NUÒÞIVIÒIÒRADIÒUÒ3ARAJEVUÒ$IPLOMIRALAÒTE-­
atrologiju i dramaturgiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Autorica pozoriššnih drama, TV serija i TV drama. Radila kao radio-­novinarka. Bila direktorica Visoke šškole novinarstva u Sarajevu. Trenutno izvrššna direktorica Vijeæća za šštampu BiH.
3MAJIāÑ!ID, doktor psihološških nau-­
ka i docent na Fakultetu islamskih nau-­
ÙIVANOVIāÑ !LEKSANDAR, nezavisni ka. Posebno se bavi propitivanjem mje-­
STAÒ RELIGIJEÒ UÒ ÞIVOTUÒ POJEDINCAÒ IÒ DRUÛTVAÒ konsultant u oblastima organizacijskog !NGAÞIRANÒUÒNEVLADINOMÒSEKTORUÒUÒ#EN-­ razvoja, komunikacija, pregovaranja i al-­
ternativnog rješšavanja sporova. Jedan je tru za napredne studije.
od osnivaèča i nekadaššnji izvrššni direktor 3TANIāÑ "OJAN, politièčki aktivist. Ro-­ 5DRUÞENJAÒ MEDIJATORAÒ UÒ "OSNIÒ IÒ (ERCE-­
ąENÒUÒ:ENICIÒÞIVIÒUÒ-OSTARUÒ0ROFESORÒHR-­ govini, koje je nosilac aktivnosti razvoja vatskog i engleskog jezika. Direktor HKK i primjene medijacije u zemlji. Radio je kao rukovodilac programa u Helsinšš-­
„„Zrinjski““ iz Mostara.
kom parlamentu graðđana Banja Luka, te 4EÛANOVIāÑ .ATAÛA, profesorica nje-­ kao novinar i urednik nekoliko domaæćih MAāKOGÒ JEZIKAÒ IÒ KNJIÞEVNOSTIÒ /DÒ Ò i stranih medija. Diplomirao je novinar-­
direktorica je Alternativne televizije u Ba-­ stvo na Filozofskom fakultetu Univer-­
ziteta u Banjoj Luci, gdje sada završšava njoj Luci.
magistarski studij savremene sociologije.
86
+OORDINACIJSKIÑTIMÑZAÑIZRADUÑ
SCENARIJAÑ
4OPIāÑ4ANJA, nauèčna saradnica, Frie-­
drich-­Ebert-­Stiftung, ured u Banjoj Luci 6EITÑ7INFRIED, fasilitator scenarija, profesor na Univerzitetu u Freiburgu
!LIāÑ-ERIMA, nauèčna saradnica, Fri-­
edrich-­Ebert-­Stiftung, ured u Sarajevu
0ASCHÑ0AUL, direktor Friedrich-­Ebert-­
Stiftung BiH, ko-­fasilitator scenarija +ARAMEHIāÑ-IA, asistentica na projektu
87
"IBLIOGRA´JA
Global Business Network, Why scenari-­ Schwartz, Peter, 4HEÒ !RTÒ OFÒ THEÒ ,ONGÒ
View. Planning for the Future in an os? An Overview of scenario thinking Uncertain World, 1991.
concepts, www. gbn.com.
Institute for Social Development, 4HEÒ Shell International, Scenarios: An Explorer’’s Guide, 2003.
Mont Fleur Scenarios, South Africa 1992-­2002, University of the Western Steinmüller, Karlheinz / Schulz-­Montag, Cape, 1992.
Beate, z-­szenarioprozess. !USÒ 4RENDSÒ
und Zukunftsbildern Strategien für Kahane, Adam, 0OWERÒANDÒ,OVEÒ!Ò4HE-­
morgen und übermorgen entwickeln, ory and Practice of Social Change, 2005.
2010.
Lempert, Robert J./Popper, Steven W./ Veit, Winfried (ed.), Israel 2025, Scenari-­
os of future developments, 2001.
Bankes, Steven C., Shaping the Next One Hundred Years. New Methods FORÒ 1UANTITATIVEÒ ,ONG4ERMÒ 0OLICYÒ Veit, Winfried (ed.), 4HEÒ 'ENEVAÒ 3CENA-­
rios on Global Economic Governance Analysis, RAND, 2003. 2020, 2009.
Meadows, Dennis L. et al., 4HEÒ,IMITSÒTOÒ
Growth, Universe Books, New York, Wilms, Falko E.P. (ed.), Szenariotechnik. Vom Umgang mit der Zukunft, 2006.
1972.
Millennium Institute and Centre for Applied Studies in International Ne-­
gotiations (CASIN), Balkans Daily, 2007. Available at: birn.eu.com/
attachment/000000015.pdf 88
www.fes.ba
BOSNA I HERCEGOVINA 2025: SCENARIJI BUDUÆĆEG RAZVOJA DOGAÐĐAJA Uredio Paul Pasch
Publikacija „„Bosna i Hercegovina 2025: Scenariji buduæćeg razvoja dogaðđaja““ nudi pet razlièčitih pogleda na to kako bi zemlja mogla izgledati 2025. godine.
Dvadeset osoba iz razlièčitih drušštvenih sfera radilo je na projektu tokom 2011. godine primjenjujuæći metodološški okvir Shellovih scenarija, a u tom procesu odabrali su razlièčita imena vozova kako bi metaforièčki prikazali napredak zemlje na putu evropskih integracija.
#ILJÒ OVEÒ PUBLIKACIJEÒ NIJEÒ DAÒ DONESEÒ PREDLOÞAKÒ ZAÒ POSTUPANJEÒ
donositeljima odluka, nego da ponudi dodatnu vrijednost KONTINUIRANOJÒ DEBATIÒ PRUÞANJEMÒ JEDNOGÒ NEKONVENCIONALNOGÒ
pogleda na moguæća i vjerovatna kretanja u zemlji. BOSNA I HERCEGOVINA 2025:
SCENARIJI BUDUÆĆEG RAZVOJA DOGAÐĐAJA
Uredio Paul Pasch
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
1 734 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content