close

Enter

Log in using OpenID

24 najčešćih pitanja i odgovora o meliorativnoj gnojidbi

embedDownload
www.gnojidba.info
Specijal 12/2012: Najčitaniji članak za 2012. godinu na portalu gnojidba.info
24 NAJČEŠĆIH PITANJA I ODGOVORA
O MELIORATIVNOJ GNOJIDBI ZA TRAJNE NASADE DRVENASTIH KULTURA
1. Što je meliorativna gnojidba?
Meliorativna gnojidba je zahvat kojim u tlo dodajemo određenu
količinu gnojiva (hranjiva) kako bi tlo, prije podizanja nasada
opskrbili optimalnim količinama hranjiva za rast i razvoj vinove loze
ili masline.
2. Na osnovi čega se daje proračun meliorativne gnojidbe?
Proračun meliorativne gnojidbe računa se na osnovi tablica optimalne opskrbljenosti
hranivima za pojedini tip tla. Do tih vrijednosti došlo se je dugogodišnjim znanstvenoistraživačkim radom brojnih znanstvenika, iz svih krajeva svijeta. Dobiveni rezultati
istraživanja su javno vlasništvo, te se redovito razmjenjuju između znanstvenika, kako bi se
postojeće vrijednosti mogle korigirati. Na osnovi tih tablica, izrađeni su različiti kompjuterski
programi, kako bi se ubrzao proces izračuna potrebnih količina gnojiva.
Urednik portala: dr.sc. David Gluhić
e-mail: [email protected] tel: 098/435-129
www.gnojidba.info
Specijal 12/2012: Najčitaniji članak za 2012. godinu na portalu gnojidba.info
3. Da li je za proračun gnojidbe dovoljan samo kompjuterski program?
Iako su kompjuterski programi vrlo kvalitetni, za kvalitetetan proračun potrebno je i
određeno praktično iskustvo inžinjera koji daje proračun.
4. Koji se elementi analiziraju prilikom analize tla za meliorativnu gnojidbu?
Za potrebe meliorativne gnojidbe analiziraju se slijedeći parametri: pH vrijednost tla (u vodi i
KCl), količina organske tvari u tlu, količina ukupnog dušika, fosfora i kalija u tlu, te po potrebi
količina karbonata (vapna; za karbonatna alkalna tla) u tlu i hidrolitski aciditet (kod kiselih
tala).
5. Zašto su količine preporučenih NPK gnojiva često vrlo visoke, preko 3.500 kg/ha ?
Visoke količine NPK gnojiva, moraju se dodati u tlo u kojima je izmjerena vrlo niska količina
fosfora i kalija. Uglavnom su to tla koja se tek privode poljoprivrednoj proizvodnji, ili tla koja
su dugo u poljoprivrednoj proizvodnji, ali na kojima nije primjenjivana pravilna gnojidba.
6. Postoji li razlika između NPK gnojiva ?
Između NPK gnojivima postoje određene razlike. Prije svega razlikuju se po količini fosfora i
kalija. Drugi i treći broj na oznaci (NPK 7:20:30) odgovaraju postotku fosfora i kalija u gnojivu.
U navedenom primjeru to znači da sadrži 20% fosfora i 30% kalija, ili 20 kg fosfora i 30 kg
kalija u 100 kg gnojiva (dvije vreće). Osim koncentracije, NPK gnojiva se razlikuju se i po
oblicima fosfora i kalija. Fosfor je uglavnom topiv u vodi (skuplja gnojiva) i topiv u kiselinama
(jeftinija gnojiva). Kalij može biti u kloridnom ili sulfatnom obliku. Gnojiva u kojima je kalij u
kloridnom obliku namjenjena su za kisela tla, dok su gnojiva u kojima je kalij u sulfatnom
obliku namjenjena karbonatnim (vapnenim) tlima. Gnojiva u kojima je kalij u sulfatnom
obliku imaju oznaku S (NPK 5:20.30S). Treće razlika između NPK gnojiva je i način
proizvodnje, te se na tržištu nalaze kao mješana (mješanje pojedinačnih dušičnih, kalijevih i
fosfornih gnojiva) ili kao kompleksna (gdje je u jednoj granuli-zrnu sva tri hraniva – dušik,
fosfor i kalij).
7. Koje su formulacije NPK gnojiva preporučene za meliorativnu gnojidbu?
Za meliorativnu gnojidbu preporučuju se formulacije koje sadrže veće količine fosfora i kalija.
To su NPK 5:20:30S (za vapnena tla), NPK 7:20:30, NPK 8:26:26. NPK 5:15:30 i slična.
8. Koja se mineralna gnojiva, osim NPK, mogu koristiti u meliorativnoj gnojidbi?
U tlima u kojima je posebno izražen nedostatak samo jednog hranjiva (fosfor ili kalij) mogu
se dodati pojedinačna gnojiva. Ukoliko je izražen nedostatak fosfora, potrebno je dodati 16%
ili 46% Superfosfat. Ukoliko je izražen nedostatak kalija, potrebno je dodati 50% kalij-sulfat
(za vapnena tla) ili 60% kalij-klorid.
Urednik portala: dr.sc. David Gluhić
e-mail: [email protected] tel: 098/435-129
www.gnojidba.info
Specijal 12/2012: Najčitaniji članak za 2012. godinu na portalu gnojidba.info
Ukoliko su tla vrlo siromašna fosforom, preporuča se kod
sadnje primjeniti lokalno (u zoni korijena) posebno
formulirana fosforna gnojiva, kao što je gnojivo Microphos,
koje sadrži 46% ukupnog fosfora (P2O5)
9. Postoji li mogućnost izostavljanja meliorativne gnojidbe,
ili smanjenja količine dodanih gnojiva?
Proračun za meliorativnu gnojidbu izvodi se na temelju
vjerodostojnih podataka i usklađuje se za svaki tip tla, te se
stoga meliorativna gnojidba mora provesti sa navedenim
količinama gnojiva kako bi se osigurali optimalni uvijeti za
rast i razvoj vinove loze ili masline.
10. Može li se gnojidbom samo u brazdu prilikom sadnje, smanjiti količina gnojiva
potrebna za gnojidbu?
Gnojidba u brazdu sa mineralnim gnojivima se ne preporuča iz nekoliko razloga. Ukoliko je
meliorativna gnojidba kvalitetno provedena prilikom pripreme tla za sadnju, na svakoj se
dubini tla nalazi jednaka količina hraniva. Takvom raspodjelom hraniva u tlu, potičemo jači
razvoj korijena koji kasnije osigurava jači rast loze ili masline, te znatno veću otpornost na
sušu. Ukoliko je gnojidba obavljena u brazdu u vrijeme sadnje,
korijen nema potrebe rasti u širinu i dubinu, već raste samo tamo
gdje nalazi hranjiva u tlu. U tom slučaju, u prve dvije godine je
porast mladog trsa ili masline vrlo izražen, međutim zbog vrlo male
mase korijena, već u slijedećih nekoliko vegetacija, primjećuje se
znatno zaostajanje u rastu loze ili masline. I ne manje značajno,
dolaskom ljetnog suhog perioda, takvi trsovi ili masline značajno
usporavaju rast i imaju znatno smanjneni prinos.
11. Može li se meliorativna gnojidba provoditi u 2-3 navrata, u 2-3 godine, kako bi se
smanjio početni visoki trošak za gnojiva?
Meliorativna gnojidba, se kako je navedeno u predhodnim pitanjima, upravo radi jednolične
raspodjele hranjiva po čitavom volumenu tla, mora obaviti prilikom rigolanja tla. Upotreba
podrivača u 2 ili 3 godini ne može imati učinak kvalitetno izvedene meliorativne gnojidbe.
12. Što je sa dušikom kod meliorativne gnojidbe?
Iako se u većini NPK formulacija koje se nalaze na tržištu, nalazi 5-8% dušika, dušik je
potpuno nepotreban u meliorativnoj gnojidbi.
Urednik portala: dr.sc. David Gluhić
e-mail: [email protected] tel: 098/435-129
www.gnojidba.info
Specijal 12/2012: Najčitaniji članak za 2012. godinu na portalu gnojidba.info
13. Što je sa gnojidbom stajskim gnojem?
Stajski gnoj se u meliorativnoj gnojidbi dodaje radi povećanja količine organske tvari u tlu.
Kod primjene stajskog gnoja dodaju se i vrlo male količine dušika, fosfora i kalija. Kod
upotrebe stajskog gnoja potrebno je koristiti samo zreli stajski gnoj.
14. Kakav je to zreli stajski gnoj?
Zreli stajski gnoj je rastresita masa tamne, crne boje, koja je nastala iz sviježeg stajskog gnoja
nakon najmanje 12 mjeseci, te je potpuno bez mirisa (ne smrdi).
15. Zašto se ne smije dodavati sviježi stajski gnoj?
Sviježi stajski gnoj je nepovoljan iz više razloga. Prije svega, ukoliko korijen dođe u direktan
kontakt sa sviježim stajskim gnojem doći će do znatnog oštećenja korijena i zaostajanje u
rastu. Sviježi stajski gnoj je kisele reakcije te dodatno zakiseljuje tlo. Isto tako prilikom
razgradnje sviježege stajskog gnoja, dolazi do povećane potrošnje dušika u tlu, koje je
potrebno za rad bakterija koje razgrađuju ostatke u sviježem stajskom gnoju. Prilikom
razgradnje sviježeg stajskog gnoja u tlu (bez prisutnosi
zraka) razvijaju se štetni plinovi koji nepovoljno djeluju
na korijen u tlu.
16. Kako napraviti dobar zreli stajski gnoj?
Dobar stajski gnoj potrebno je pripremiti u godini koja
predhodi sadnji vinograda. Sviježi stajski gnoj stavlja se
na u boksove sa nepropusnim dnom. U takoj hrpi
potrebno je održavati povoljnju vlažnost kako bi proces
sazrijevanj gnoja tekao bez prekida. Ukoliko duže
vremena nema oborina, potrebno je gnoj polijevati sa
vodom. Iste hrpe potrebno je svakih 3-4 mjeseca presložiti kako bi gnoj dobio “zraka”.
Prilikom preslagivanja poželjno je na svakih 1 m3 gnoja dodati 10-15 kg 46% Superfosfata.
Time se gnoj obogaćuje fosforom potrebnim za razvoj korijena vinove loze. Prilikom
posljednjeg preslagivanja gnojiva, potrebno je gnoj dezinficirati sredstvom za dezinfekciju tla
(potražiti sredstvo u lokalnoj agrariji) kako bi se uništili razni štetnici u gnoju. Tako
proizveden gnoj je tamna rahla masa, mrvičasta bez mirisa i može se korisitit u gnojidbi
vinograda.
17. Da li se pileći (kokošji) gnoj može koristiti za meliorativnu gnojidbu?
U načelu, pileći gnoj se ne koristi za meliorativnu gnojidbu iz više razloga. Jedan od razloga je
to da sadrži vrlo male količine organske tvari i vrlo je bogat sa dušikom, poglavito sa
nitratnom formom, koja se lako ispire iz tla. Nitratna forma dušika također zakiseljuje tlo.
Isto tako, gnoj sa pilećih farmi sadrži veće količine ostataka antibiotika, koji nepovoljno
djeluju na korijen vinove loze. Ukoliko se posjeduje veća količina pilećeg gnoja, poželjno ga je
Urednik portala: dr.sc. David Gluhić
e-mail: [email protected] tel: 098/435-129
www.gnojidba.info
Specijal 12/2012: Najčitaniji članak za 2012. godinu na portalu gnojidba.info
pripremiti kao i stajski gnoj ili kompostirati sa biljnim ostacima (slama, sijeno, suha trava,
lišće i slično).
18. Postoji li zamjena za stajski gnoj?
Zamjena za zreli stajski gnoj su tvornički prerađeni stajski gnoj.
Najčešće se na tržistu nalazi kao “Stallatico” ili „Siforga“ il nekog
drugog sličnog naziva. To su dobra organska gnojiva, međutim
imaju nešto veću cijenu nego “obični” stajski gnoj. Njihova
prednost je da su već sterilizirana i uglavnom se nalaze u obliku
granula ili peleta, pa se lakše razbacuju po površini.
19. Zašto u preporuci za meliorativnu gnojidbu piše da je
potrebno dodati vapno u tlo?
Vapno ili kalcijev karbonat, dodaju se u tlo ako je tlo vrlo kiselo.
Ukoliko je tlo vrlo kiselo, (uglavnom neki tipovi crvenica ili tla
koja su prije sadnje vinograda bila pod šumom), rast vinove loze
je vrlo slab. Dodavanjem vapna, smanjuje se kiselost u tlu. Sama cijena vapna je niska i to je
svakako poželjna operacija prilikom uređivanja terena za sadnju vinograda. Jedini problem
kod primjene vapna je “prašenje” koje se javlja prilikom razbacivanja, pa je vapno potrebno
razbacivati po mirnom vremenu.
20. Koji su problemi kod primjene vapna u tlu?
Ukoliko se mora dodavati vapno prilikom meliorativne gnojidbe, onda se gnojidba fosfornim
gnojivima (Superfosfat) mora obaviti kasnije, obično prilikom jesensko-zimske obrade tla.
Ukoliko bi se primjenili zajedno vapno i Superfosfat, došlo bi do njihove međusobne
reakcije, a takav oblik fosfora biljka ne može iskoristiti.
21. Koje vapno koristiti?
Najjeftinije, vapno u vrećama koje se koristi za građevinske radove ili neki drugi jeftini
vapneni materijal kao što je mljeveni vapnenac.
22. Što ako je tlo karbonatno?
Ukoliko je tlo karbonatno, znači da sadrži velike količine vapna. Takvo je tlo također
nepovoljno za uzgoj vinove loze (bijela i siva zemlja). Na takvim tlima obavezna je upotreba
podloga koje podnose veće količine vapna. Osim toga, potrebno je često vršiti i folijarnu
gnojidbu mladih trsova kako bi se dovoljno razvio korijen. Uglavnom se koriste posebno
formulirana mineralna gnojiva koja sadrže veće količine fosfora i sumpora.
Urednik portala: dr.sc. David Gluhić
e-mail: [email protected] tel: 098/435-129
www.gnojidba.info
Specijal 12/2012: Najčitaniji članak za 2012. godinu na portalu gnojidba.info
23. Kada dodavati dušik?
U meliorativnoj gnojidbi se ne dodaje dušik. Dušik se dodaje mladim trsovima u proljeće i
početkom ljeta. Na kiselim tlima koristi se KAN 27% N a na vapnenim tlima amonij-sulfat 21%
N.
24. Ukoliko je tlo kiselo, a nedostaje fosfora, koji je oblik gnojiva potrebno dodati u
meliorativnoj gnojidbi?
Ukoliko je tlo kiselo a nedostaje fosfora, potrebno je planiranu količinu fosfornog gnojiva
podijeliti u više obroka, obično u 3-5. Prvi obrok (oko 40-50% od ukupne količine) dodaje se
prilikom rigolanja tla, dok se slijedeći obroci dodaju na kraju vegetacije, širom po cijeloj
površini, te se obavezno unose u tlo kultiviranjem (linijom).
Urednik portala: dr.sc. David Gluhić
e-mail: [email protected] tel: 098/435-129
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
242 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content