Načelnik Kumrovca Dragutin Ulama spreman "udomiti" Titovu bistu Dužnik u "švicarcima" dobio tužbu protiv banke : Broj 3 www.zagorje-international.hr 24. veljače 2015. Robertu Matovini ,branitelju iz Krapinskih Toplica to je uspjelo prvome u Hrvatskoj str.2 Kajkavski književni jezik dobio svjetsko priznanje HRVATSKA KUMROVEC Porez na dohodak može se prijavitijoš do ponedjeljka Uspjeh učenica u sjeni negativnog publiciteta str. 3 str.4 Od 1. siječnja bez položenog tečaja vinogradari neće moći špricati svoja trsja Udrugama koje djeluju na području Zagorja gotovo 2 mil. kuna Str. 2 Prvostupanjska presuda Općinskog suda u Zaboku: Dužnik u „švicarcima“ Robert Matovina odnio prvu pojedinačnu pobjedu nad bankom Kako nam je rekao voditelj i povjerenik Udruge „Franak“ za Krapinsko - zagorsku, Varaždinsku i Sisačko – moslavačku županiju Marijan Petruša, u vezi rješavanja problema kredita s klauzulom u švicarskim francima, dužnici su odnijeli prvu pobjedu. Naime, Općinski sud u Zaboku usvojio je tužbu klijenta Splitske banke iz Krapinskih Toplica Roberta Matovine te je banci naložio povrat nezakonito preplaćenih kamata na stambeni kredit za adaptaciju njegove obiteljske kuće u Krapinskim Toplicama, koje su nastale zbog promjenjive kamatne stope, a Viši trgovački sud proglasio ih je ništetnima. Dužni isplatiti5.924,52 CHF Presudom suda, naloženo je Splitskoj banci da tužitelju isplati iznos od 5.924,52 CHF, u kunskoj protuvrijednosti prema prodajom tečaju tuženika na dan isplate, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. Naime, tužitelj je kao korisnik kredita sklopio 2006. godine ugovor o kreditu od 78.000 CHF u kunskoj protuvrijednosti obračunatoj prema prodajnom deviznom tečaju na dan korištenja kredita, dok se tužitelj obvezao isti iznos vratiti s pripadajućim kamatama, koja je na dan sklapanja ugovora iznosila 4,20 posto. Kako se navodi u presudi, kamatna stopa po ugovoru o kreditu mijenjala se isključivo jednostranom odlukom banke, te se o promjeni nije pojedinačno pregovaralo. Banka je svojom jednostranom odlukom mijenjala kamatnu stopu te o tome obavještavala tužitelja samo pisanom obavijesti. Tuženik je tako jednostranom odlukom, protivno načelu savjesnosti i poštenja, mijenjao i uvećavao kamatnu stopu, čime je tužitelj ukupno preplatio mjesečne anuitete u iznosu od 5.924,52 CHF. Vjera u pravosudne organe - Navedenom presudom, doduše prvostupanjskom, prvi put u jednom sudskom procesu u Hrvatskoj naloženo je jednoj banci da mora tužitelju isplatiti dio novca koji je neopravdano stekla, zbog toga što je nezakonito mijenjala kamatnu stopu i time oštetila mene kao korisnika kredita. Nadam se da će ova, a i sljedeće privatne tužbe ubuduće postati i pravomoćne. Dosad sam uredno plaćao kredite i sve uvećane rate u „švicarcima“. Legalist sam i imam vjeru u naše pravosudne organe i sustav – rekao nam je tužitelj Robert Matovina, hrvatski branitelj, dragovoljac i 70 postotni invalid Domovinskog rata iz Krapinskih Toplica. (Mladen Mandić) Robert Matovina (slika gore) i njegova kuća za čiju adaptaciju je digao kredit od 78.000,00 CHF (slika desno) Str. 3 Porez na dohodak može se prijaviti još do ponedjeljka U Zagorju se očekuje preko 20 tisuća prijava Porezna uprava je do 16. veljače 2015. godine na području Krapinsko-zagorske županije zaprimila 3845 prijava poreza na dohodak za 2014. godinu. Tijekom prošle godine na području cijelog Zagorja zaprimljene su 21.141 prijave. - Očekivani broj prijava poreza na dohodak u 2015. je u okviru prošle godine.Da bi porezni obveznik ostvario pravo na povrat više uplaćenog poreza i prireza na dohodak, važno je da je uz prijave priložena i sva potrebna dokumentacija i da su poslodavci podmirili obveze poreza i prireza na dohodak za svoje posloprimce. U poreznim ispostavama godišnje prijave poreza na dohodak za 2014. zaprimat će se ove godine iznimno i 2. ožujka, u ponedjeljak, i to do 19 sati – rekao nam je glasnogovornik Porezne uprave Marko Nenadić. Inače, zagorske porezne ispostave radit će u petak do 19 sati, u subotu do 15 sati, a iznimno ove godine i u ponedjeljak 2. ožujka do 19 sati. Na nivou cijele Hrvatske očekuje se oko 730 godišnjih prijava, a dosad ih je podneseno oko 300 tisuća, pa se apelira na sve koji žele podnijeti prijave da to učine što prije kako se ne bi u posljednji čas stvarale nepotrebne gužve. Pravo na povrat novca imaju svi koji nisu svih 12 mjeseci redovito dobivali plaće, a ukinuti su pak povrati poreza na brdsko – planinska područja, na područja od posebne državne skrbi, kao i porezne olakšice na zdravstvene usluge, kupnju stana, životna osiguranja i sl. (Mladen Mandić) Uz Dan obrtnika Međuopćinskog udruženja obrtnika Klanjec Dodijeljena priznanja najuspješnijima te jubilarcima U restoranu Zelenjak održana je već tradicionalna Obrtnička noć Međuopćinskog udruženja obrtnika Klanjca, Kumrovca, Kraljevca na Sutli, Tuhlja i Zagorskih Sela. Izabrano je novo rukovodstvo predsjednik je ponovo Mladen Županić, potpredsjednici Udruženja su Branko Greblički Ventek i Dragutin Ulama, a članovi Upravnog odbora Želimir Krištofić, Tomislav Greblički, Darko Novosel, Kruno Krčelić, Ljiljana Javorić-Ilić, Ivica Mlinarić i Danijel Kodrnja. Diplome za rad u obrtništvu uručene su Kruni Krčeliću, Dragi Pregleju starijemu, Srećku Ivekoviću, Ivici Lunku, Ivici Pogačiću, Željko Katančiću, Robertu Šplajtu i Nikoli Ulami. Za 20 godina uspješnog vođenja obrta priznanja su uručena i Dubravku Gašparu, Damiru Šobanu te Obrtu za trgovinu i ugostiteljstvo "Zagorec", a za 25 godina uspješnog opstanka u obrtništvu Cvjećarni "Ivančica", Zvonimiru Borošaku i Dragutinu Ulami. Za 40 godina uspješnog vođenja obrta priznanje je dobio Srećko Iveković. (mlm) Str. 4 Uspjehe kumrovečkih osnovaca na Vjeronaučnoj olimpijadi zasjenilo politikantstvo Ako su naše cure „mladi Titoisti“, zar bi one u senjskom zaleđu trebalo zvati „mladim ustašama"? N akon što je ekipa Osnovne škole Josipa Broza iz Kumrovca u četvrtak pobijedila na Vjeronaučnoj olimpijadi Zagrebačke nadbiskupije na kojoj je tema bila Drugi vatikanski koncil, mještane Kumrovca, Općinu , ali i Osnovnu školu uznemirili su medijski natpisi koji već dugogodišnje najbolje poznavatelje vjeronauka u našoj Nadbiskupiji nazivaju „Mladim titoistima“. Ravnateljica kumrovečke škole Željka Topfer ništa nije htjela komentirati, tek nas je uputila na školsku internetsku stranicu na kojoj je roditeljima četiriju djevojčica koje su nastupale napisala: "U vezi članka objavljenog u subotu u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista, a već ranije na internetskim stranicama, mogu tek reći da se ovdje na senzacionalistički način iskorištavaju uspjesi Vaše djece, a naših učenika, na Vjeronaučnoj olimpijadi, nazivajući ih "mladim titoistima". Obavještavam Vas da ću u ponedjeljak podnijeti prijavu i pravobraniteljici za djecu – napisala je ravnateljica. Ravnateljica je, doznali smo, podnijela prijavu, no već u petak prijavu je dječjoj pravobraniteljici podnio i učitelj te škole Branko Pratengrazer. - Doista je van svake pameti uspjehe naših učenica vezati uz politiku i nazivati ih "titoistima". Naši učenici i učenice zajedno sa svojim vjeroučiteljem Tomislavom Krušlinom već su deset godina najbolji u Državi i otkud sada najednom toliko senzacionalistički pristup prema njihovim uspjesima – rekao nam je Pratengrazer. Reagirao je i kumrovečki općinski načelnik Dragutin Ulama. - Ovo što sam pročitao o uspjehu naših učenika, nešto je najbjednije od novinarstva što sam vidio u zadnjih 20-ak godina. Sramotno je da se s uspjesima djevojčica od svega 14,15 godina netko na tako bezobziran način izruguje – kaže Ulama. Osnovna škola Josipa Broza u Kumrovcu Učenice koje su pobijedile na Vjeronaučnoj olimpijadi I mještani Kumrovca su se digli na noge. - Kakvi su to Titoisti? Pa cure se nisu natjecale u poznavanju lika i djela Josipa Broza Tita, već u vjeronauku. Zar bi sada primjerice i djecu u selima senjskog zaleđa od kuda potječu roditelji Ante Pavelića, trebali po medijima nazivati „mladi ustaše“ – rekao nam je jedan revoltirani Kumrovčan ogorčen što se već i osnovnoškolsku djecu uvodi u mračni svijet politikantstva i političkih podjela. (Mladen Mandić) Obavještavam Vas da ću u ponedjeljak podnijeti prijavu i pravobraniteljici za djecu – napisala je ravnateljica. Str. 5 Načelnik Kumrovca Dragutin Ulama: "Ako se HDZ srami Tita, mi smo ga spremni udomiti" N ajava kako će nova hrvatska predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović s Pantovčaka ukloniti bistu Josipa Broza Tita, ujedinila je Kumrovčane koji žele preuzeti bistu kako ne bi skupljala prašinu u nekom od podruma predsjedničkih dvora. - U rodnoj kući Josipa Broza Tita već imamo dvije njegove biste, pa zašto ne bi bila i treća. Turistima koji posjećuju Kumrovec, osobito strancima, bilo bi doista zanimljivo pročitati na koji je način ova posljednja bista završila baš kod nas u Kumrovcu. Ako se HDZ srami Tita i njegova djela, mi smo ga u Kumrovcu spremni "udomiti". Bolje da je tu kod nas nego da negdje po vlažnim i tamnim podrumima skuplja prašinu – rekao nam je kumrovečki načelnik Dragutin Ulama. Dodaje kako u Titovoj statui koja Načelnik Kumrovca Dragutin Ulama je postavljena na Pantovčak vidi samo kontinuitet hrvatske državnosti koja nam je podarila antifašizam, vraćanje zauzetih teritorije od strane Talijana i izlazak na hrvatske granice te Ustav iz 1974. godine. - Bivši predsjednik Franjo Tuđman se za razliku od ovih današnjih čelnika u HDZ-u nikad ne bi sramio svog nekadašnjeg vrhovnog zapovjednika i siguran sam da ga nikad ne bi micao s Pantovčaka – rekao nam je kumrovečki općinski načelnik Ulama koji u ovom svom stavu ima potporu i većine mještana Kumrovca. (Mladen Mandić) Jedna od dvije Titove biste u njegovoj rodnoj kući (slika gore) Rodna kuća Josipa Broza Tita (slika desno) Str. 6 SVJETSKO PRIZNANJE Kajkavski književnijezik dobio je internacionalni ISO 639-3 kod Nakon procedure koja je trajala dvije godine, kajkavski književni jezik dobio je internacionalni ISO 639-3 kod. Kako je za Novi list objasnio Mario Jembrih iz udruge Kajkavska renesansa, taj se kod dodjeljuje jednom na godinu, a želi obuhvatiti sve svjetske jezike, prošle i sadašnje. Zahtjev za jezični kod sam kreirao unutar projekta udruge Kajkavska renesansa, poduprli su ga hrvatski jezikoslovci, a kod izrade zahtjeva i u komunikaciji pomoglo mi je i internacionalno iskustvo u radu s klijentima poput US State Departmenta i Nizozemske vlade. Rezultat zahtjeva je internacionalni jezični kod »kjv« za kajkavski književni jezik od 16. do 19. stoljeća, uz pojedina djela iz 20. stoljeća – objasnio je Jembrih. Istaknuo je pritom da dobivanje ovog koda puno znači za kajkavski književni jezik. Kajkavski književni jezik time stupa na svjetsku pozornicu jezika. Dobiva status koji mu pripada te tako postaje poznat u svijetu. Sada se može koristiti u vodećim svjetskim elektronskim medijima, poput Wikipedije, što se prije nije moglo. Ta nemogućnost pisanja Wikipedije na kajkavskom književnom jeziku nas je zapravo i prisilila na traženje koda. Internacionalni jezični kod za kajkavski književni jezik omogućuje točno klasificiranje kajkavske književnosti te kroz to povećava njezinu razumljivost internacionalno, a njegova visoko razvijena književnost doprinosi i poznatosti Hrvatske u svijetu – istaknuo je Jembrih za Novi list. Piše: Doc.dr.sc. Rajko Fureš, prim.dr.med. Horvatski jezik Doc.dr.sc. Rajko Fureš, prim.dr.med. Vesel je vsaki kaj Horvatsku domaju rad ma i kaj mu horvatska je reč materinjska. Moreju se nekteri pitati zakaj sme te veseli i čemu se te veselime. Te je zate kaj su nam z stranjskoga svieta priznali, kaj mnogi med nami niesu šteli priznati, da jezik materinjski kaj kak najvrednejše blage ga čuvame, med stranjskami jeziki priznati je postal. Te vsemi kaj za kaj najdrajši živiju, nekaj je najvrednejše, jer niesme zabadav povedali i delali da se rieč domača - horvatska, zdigne i živi. Kak god da su nam govorili da z našem jezikem govoriju kumeki, da te nie jezik, kak god da sebe niesu videli, horvatsku rieč nam hništili niesu, reč nam naša živi, kak god da su se nadali da je več prie sto i pedeset let bile je nebu. Vse une vriedne kaj na našem horvatskom kajkavskom jeziku je zgovorene, napisane, kaj je ostale i kaj živi, nekaj je najvrednejše kaj Horvatska domaja ma. Horvatskoga jezika nemre biti ak hunjem ma same "što", ak nema "ća" i ak nema i "kaj". Vse te skup vsem nam je najvekše blage, kaj triebame ga čuvati za navek. Zate veseli morame biti, glave z veseljem zdignuti morame, jer vrieme se je zišle, da nam je naš jezik priznati po cielomu svietu postal. A mi nigdar niesme drugoga jezika meli nek jezika Horvatskoga, a niti bile druge ni niesme nek sme te kaj jesme - horvati. Str. 7 Mnogi Zagorci ovih dana ponovno u školskim klupama Od 1. siječnja bez položenog tečaja, vinogradari više neće moći špricati svoja trsja U sklopu nacionalnog Programa „Održiva uporaba pesticida“ na cijelom području Krapinsko - zagorske županije ovih se dana održavaju tečajevi osposobljavanja poljoprivrednika i svih korisnika sredstava za zaštitu bilja. Kako nam je rekao Georg Gal, viši stručni savjetnik Savjetodavne službe u Krapini, tečaj u organizaciji Savjetodavne službe traje tri dana u vremenu od po pet sati. Cijena tečaja iznosi 380 kuna, a u nju je također uključena i brošura, izlazak na ispit trećeg dana po završetku predavanja, te iskaznica koja vinogradarima omogućava nabavku sredstava za zaštitu bilja u prodajnoj mreži.. Postoji također i mogućnost povrata svih ili dijelova troškova edukacije od strane Županije, gradova i općina ili vinarsko – vinogradarskih udruga. - Tečajeve osposobljavanja provodit ćemo kontinuirano tijekom cijele godine, jer primjena novog zakona počinje od 1. siječnja iduće godine. Tako od Nove godine više nitko neće moći moći kupiti nijedan pesticid bez da je predočio iskaznicu o završenom tečaju. Isto tako, mada su se otvorile granice, od 1. siječnja bit će zabranjen i protok sredstava za zaštitu bilja preko granice. Dakle Zagorci legalno neće moći kupovati pesticide ni u Sloveniji – rekao nam je Georg Gal. Na upit što će se dogoditi ako vinogradari koji će imati iskaznicu pesticide budu kupovali za one koji je neće imati, Gal je odgovorio da će se to provjeravati inspekcijskim nadzorom na terenu. Budu li naime inspektori u vinogradu zatekli nekoga tko šprica, a da nema iskaznicu i račun o kupnji pesticida u Hrvatskoj, predviđene su i visoke kazne koje mogu iznositi i više tisuća kuna. (Mladen Mandić) Tako od Nove godine više nitko neće moći moći kupiti nijedan pesticid bez da je predočio iskaznicu o završenom tečaju. Isto tako, mada su se otvorile granice, od 1. siječnja bit će zabranjen i protok sredstava za zaštitu bilja preko granice. Dakle Zagorci legalno neće moći kupovati pesticide ni u Sloveniji– rekao nam je Georg Gal. Str. 8 KRAPINSKO – ZAGORSKA ŽUPANIJA Udrugama koje djeluju na području Zagorja gotovo dva milijuna kuna Predstavnici devet udruga civilnog društva koje djeluju na području Zagorja potpisali su u ponedjeljak u Krapini sa županom Željkom Kolarom ugovore o dodjeli potpora, vrijedne ukupno 1.968.000 kuna. Najviše je za svoj program u ovoj godini dobila Športska zajednica KZŽ, ukupno 840.000 kuna. - Bez tih sredstava sport bi teško mogao funkcionirati i pomaže nam da uz novac koji dobivamo iz proračuna gradova i općina zaokružimo financijsku konstrukciju. S ukupno 32 udruge u našoj su Zajednici najzastupljeniji nogometaši, a iz njih atletika, stolni tenis te košarka. Na području županije imamo 26 sportova, što je pravo čudo. Što se tiče dobivenog novca, moramo biti zadovoljni s obzirom na gospodarsku situaciju u zemlji. Križ recesije moramo svi podnijeti, pa tako i sport, rekao je predsjednik Zajednice Stjepan Fotivec. Mreža udruga Zagor, koja okuplja 15 članica dobila je ukupno 118.000 kuna, od toga 35.000 kuna za Županijski program djelovanja za mlade, 75.000 za Centar za mlade te 8000 kuna za informativni web portal za mlade i udruge Zagor.info. Župan Željko Kolar pritom je naglasio kako su ove godine sredstva za potpore udrugama smanjena za 159.000 kuna zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o financiranju lokalne i regionalne samouprave, zbog kojih će se županijski proračun slabije puniti. - Iako s manje novca, ipak nismo željeli ugroziti opstojnost udruga koje su naše bogatstvo i u Zagorju ih je više od 1300. Krajem tjedna ćemo raspisati još jedan natječaj za ostale udruge, kojim je predviđeno dodatnih 500.000 kuna. No, moram napomenuti da smo od prošle godine krenuli s novim načinom raspisivanja natječaja i mnoge su udruge, zbog toga jer se nisu snašle, ostale bez novca. To je procedura koji je vezana za EU fondove i ako je omotnica krivo napisana, može biti savršen program, ali ga nitko neće pogledati. Stoga ćemo kroz godinu napraviti dodatnih šest edukacija, upravo kako bismo predstavnike udruga upoznali s natječajem i na koji mu način pristupiti, kako ispuniti obrasce i na što treba posebno obratiti pažnju, kako se ne bi dogodilo da nam odlični programi ostanu izvan ocjenjivanja, a time i bez novca, najavio je župan Kolar, dodajući da će Županija, ukoliko se nastavi trend povećavanja novozaposlenih u Zagorju, za udruge izdvajati još više novca. Inače, u ovom su krugu dodjele potpora novac dobili još i Udruga slijepih KZŽ, Matica umirovljenika KZŽ, Centar za urbanu kulturu - Regenerator, Zajednica tehničke kulture KZŽ, Zajednica KUD-ova KZŽ, Savez školskih sportskih klubova KZŽ te Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje iz Zagreba - 80.000 kuna za SOS telefon i savjetovalište za žene žrtve nasilja u Krapinsko – zagorskoj županiji. (ZI) Stjepan Fotivec, predsjednikŠportske zajednice KZŽ Str. 9 Uz prvu korizmenu nedjelju Blagoslovljen Križni put u Tuhlju Prve korizmene nedjelje, u Tuhlju su između Župnog dvora i Župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, blagoslovljene postaje Križnoga puta. Misno slavlje i blagoslov predvodio je prečasni Franjo Glas, umirovljeni svećenik iz Kraljevca na Sutli, i to uz koncelebraciju domaćeg tuheljskog župnika Dragutina Šengule i župnika iz Velike Erpenje Ivana Režeka. Postaje su izrađene od kvalitetnih materijala bronce i trespe. Župnik je zahvalio svim donatorima, a osobito predstavnicima lokalne vlasti – zagorskom županu Željku Kolaru i općinskom načelniku Renatu Iliću koji su poduprli projekt. Izvođači radova su Miro Čanžavec i ljevaonica Dragutina Ulame, a sudjelovali su i Vinko Iveković te Ivan Burić.Uz postaje Križnoga puta će se s dolaskom proljeća i hortikulturno urediti park kraj. (Mladen Mandić) Klanječki umirovljenici naučili osnove rada na računalu Ovih je dana u Klanjcu završeno osposobljavanje prve grupe klanječkih umirovljenika iz osnova rada na računalu. Pod vodstvom Paule Kosić iz Kulturnog centra u informatičkoj radionici Osnovne škole Antuna Mihanovića koja je opremljena potrebnom opremom, 19 umirovljenika svladalo je osnove poznavanja Windowsa, programa Word, pretraživanja internetskih stranica, slanja elektroničke pošte te se upoznalo s programom Skype. To je posebno zanimljivo bilo onima čija su djeca, unuci i bliski rođaci u inozemstvu. (ZI) Povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede u Kraljevcu na Sutli Uređenje šumskih staza u Radakovom financirat će i Europska unija Udruga šumoposjednika "Hosta" iz Kraljevca na Sutli u suradnji s Lovačkom udrugom "Fazan",prijavila se na natječaj za dodjelu potpore projektima i programima za područje zaštite okoliša i održivog razvoja. Za projekt "Rekreativno poučna staza Radakovo", Krapinsko - zagorska županija im je odobrila 11 tisuća kuna. Kako su istakli predsjednici dviju udruga, Ivan Zorman i Ignac Štrucl, Udruga se svojim Programom javila i na natječaj Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, koji će trajati do 2023. godine. Za uređenje svojih šuma nadaju se da će dobiti i novac iz fondova Europske unije. - Naše šume obišla je komisija Ministarstva poljoprivrede, koja pregledava program gospodarenja šumama šumoposjednika za gospodarsku jedicu Klanjec - Radakovo. U toku dosadašnjeg postupka, uuvrđeno je kakvo je stanje šuma na ovom području i date su nam smjernice i propisi za gospodarenje šumama u sljedećih 10-ak godina, rekli su nam. (mlm) Str. 10 Plan obrane od poplave Započinje sanacija potoka Zlatarščica, Batina i Reka Hrvatske vode, Vodnogospodarska ispostava Krapina-Sutla, ovih dana započinju radove na regulaciji potoka na području Grada Zlatara, javlja Radio Zlatar.Radi se o redovnom programu obrane od poplave za 2015. godinu, kojima se nastavlja i dio radova iz prosinca prošle godine, a započeli su sanacijom dijela vodotoka Zlatarščica i Batina, dok će ne na potoku Reka interventno sanirati erozije nastale tijekom kišnog perioda. Zlatarščica se sada uređuje u dijelu Ratkovca, u duljini oko 800 metara, a investicija je oko 220 tisuća kuna. Paralelno s tim kreće i sanacija potoka Batine vrijedna 450 tisuća kuna, u duljini od jednog kilometra, s osiguranjem jednog mosta na županijskoj. Za suhi period ostaje oko 300 tisuća kuna vrijedna sanacija pojedinačnih erozija na Reci, u dijelu koji prolazi kroz naselje Zlatar. Potok Zlatarščica, koji je 2013. i prošle godine bio uzrok poplavama kroz naselje Zlatar, trenutno je osiguran, a trajnom uređenju vodotoka, planira se prići 2016. godine. Prije toga potrebno je riješiti dokumentaciju za projekt kompletne sanacije Zlatarščice, od ušća uzvodno četiri kilometra. Potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu, za koju su ugovori potpisani lani i mogla bi biti riješena sredinom ove godine, a zatim slijedi parcelacijski elaborat, pojedinačno rješavanje imovinsko - pravnih odnosa, kako bi se zemljište uz potok upisalo kao javno vodno dobro, čime se osigurava pojas za buduće održavanje. Do najavljenih radova potok će se držati po kontrolom, kako bi se spriječile daljnje poplave. Ukupne planirane investicije Hrvatskih voda, sa interventnim zahvatima krajem prošle godine, na području grada Zlatara kreću se preko milijun kuna. (ZI) Osam zagorskih škola u projektu „e – Škole“ Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet objavila je popis prvih 150 škola koje će se u sljedeće tri godine uključiti u pilot projekt “e-Škole: Razvoj sustava digitalne zrelosti škola”. U prvoj fazi, već na jesen ove godine, uključit će se prvih 20 škola, dok će se ostalih 130 uključiti početkom 2016. godine. Odabirom prvih 150 škola, nacionalni strateški projekt “e-Škole” kreće u prvu fazu implementacije, vrijednu 300 milijuna kuna. Na javni poziv za sudjelovanje u Pilot projektu stiglo je 705 prijava, među kojima tridesetak osnovnih i srednjih škola iz Krapinskozagorske županije. Od 630 škola koje su zadovoljile nužne uvjete, prema kriterijima za odabir škola objavljenima u Javnom pozivu, odabrano je ukupno 150 koje predstavljaju reprezentativni uzorak prijavljenih škola. Među odabranima su dvije zagorske srednje škole – Krapina i Oroslavje te šest osnovnih škola – Mače, Brestovec Orehovički, Marija Bistrica, Sveti Križ Začretje, Hum na Sutli i OŠ pri Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice. S odabranim školama, kao i njihovim osnivačima, pristupit će se potpisivanju ugovora s definiranim pravima i obvezama prema planu pilot projekta. Druge škole trebat će pričekati do 2019. godine, kada se planira uključivanje sljedećih 700 škola u drugu fazu projekta. (ZI) Str. 11 U tijeku prijave za 5. izložbu bučinog ulja sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske Počele su pripreme za 5. Izložbu bučinog ulja sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske, na kojoj sudjeluju i proizvođači iz Krapinsko-zagorske županije. Izložba se održava u cilju postizanja regionalne prepoznatljivosti i popularizacije bučinog ulja te unaprjeđenja proizvodnje i povećanja konkurentnosti proizvođača bučinog ulja s područja Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Manifestacija obuhvaća ocjenjivanje ulja, tematsko predavanje i prezentaciju rezultata ocjenjivanja te prodaju bučinog ulja i srodnih proizvoda. Krapinsko-zagorska županija uputila je poziv proizvođačima da se prijave za sudjelovanje, najkasnije do 4. ožujka, a svi detalji o prijavama mogu se pronaći na županijskim internetskim stranicama. Izložba će se ove godine održati u Čakovcu, 10. travnja. (ZI) Branko Krkalo i dalje na čelu Stolnoteniskog saveza Krapinsko – zagorske županije U Krapini je održana izborna skupština Stolnoteniskog saveza Krapinsko–zagorske županije, a za predsjednika je za novi četverogodišnji mandat izabran Branko Krkalo iz Stolnoteniskog kluba Krapina. Novi tajnik je Krešimir Puljko, također iz STK Krapina, a izabran je i novi saziv Izvršnog odbora. U njemu su, uz predsjednika Saveza, po jedan član iz svakog od šest zagorskih stolnoteniskih klubova: Krešo Puljko, Ivica Vrančić, Sunčica Martinec, Tomislav Kačavenda i Ivan Krušelj, dok će Stolnoteniski klub Oroslavje svojeg člana dati naknadno. U izvješću o radu u proteklih četiri godine rad Saveza je ocijenjen uspješnim, posebno je istaknut rad s mladima, čemu će se posebna pažnja posvetiti i u narednom razdoblju. Na izbornoj skupštini ujedno je dodijeljena posebna plaketa Luki Cvetku, članu Stolnoteniskog kluba Zabok, kao najboljem igraču Krapinsko–zagorske županije u prošloj sezoni. (ZI) Održana prva izvještajna godišnja Skupština zabočke udruge sv. Marta U vatrogasnom domu DVD-a Zabok održana je izvještajna godišnja Skupština zabočke udruge sv. Marta. Uz članove Udruge, Skupštini je prisustvovalo i 15-ak gostiju, predsjednik zabočkog Gradskog vijeća Žarko Ivančić, zabočki župnik Marijan Culjak, predstavnici udruga sa područja Zaboka i drugi gosti. Uz već uobičajeno prihvaćanje izvješća o radu i financijskom poslovanju u prošloj godini te donošenje plana rada i financijskog plana za 2015. godinu, Skupština je razgovarala i pripremi novog Statuta Udruge koji će biti usuglašen s novim Zakonom o udrugama, rekao je predsjednik Udruge Darko Fiket. Kao zahvalu za rad, potporu i djelovanje rada Udruge dodijeljena su zahvalnice gostima, kao i svim članicama Udruge. (ZI) Str. 12 Državna cesta Krapina – Petrovsko "Ljudi pauci" postavljaju mreže na kamene stijene Radovi na rekonstrukciji državne ceste 206 - Krapina – Petrovsko – Valentinovo, trenutno miruju, no ovih dana intenzivirali su se oni uz samu prometnicu. Naime, otapanjem snijega, visoke kamene stijene opasno prijete odronjavanjem na cestu, pa su ovih dana angažirani građevinari kako bi spriječili moguću tragediju. Opasne stijene "ljudi – pauci" zaštićuju i velikim žičanim mrežama. Za to vrijeme, promet se na nekoliko stotina metara dionice te ceste, uz prometnu signalizaciju semaforima, odvija jednim kolničkim trakom. (mlm) IMPRESSUM ZAGORJE INTERNATIONAL besplatne digitalne novine MARKETING Goran Kunštek GLAVNI UREDNIK Mladen Mandić TEHNIČKA PODRŠKA Datorum Tractatio d.o.o. www.datorumtractatio.com NOVINAR Alen Brodar GRAFIČKO OBLIKOVANJE Matea Kunštek IZDAVAČ Zagorje International d.o.o. Kardinala Stepinca 2 49 000 Krapina OIB: 41644317854
© Copyright 2024 Paperzz
