Psihologija - International University of Sarajevo

INTERNATIONAL UNIVERSITY OF SARAJEVO
INTERNACIONALNI UNIVERZITET U SARAJEVU
Fakultet umjetnosti i društvenih nauka
Odsjek društvenih nauka
Studijski program
psihologije
Akademska godina: 2014/15.
Copyright IUS ©2014.All rights reserved.
FASS
Faculty of Arts and Social Sciences
-3-
SADRŽAJ
1
O Univerzitetu
1
2
O Fakultetu umjetnosti i društvenih nauka
3
3
Naši studenti
4
4
Osiguranje kvaliteta
5
5
Evropski sistem prijenosa bodova (ECTS)
6
6
Trajanje studija,dodjeljivanje ECTS bodova i dodatka diplomi
7
7
Oblici provođenja nastave i provjere znanja studenata
7
8
Uvod u naučnu oblast i opći opis studija
9
9
Ciljevi studijskog programa
10
10 Mogućnost zaposlenja
10
11 Akademsko osoblje
12
12 I ciklus studija
15
12.1
Ciljevi i profil I ciklusa studija
15
12.2
Predviđeni ishodi učenja I ciklusa studija
15
12.3
Nastavni plan i program I ciklusa studija
17
12.4
Uvjeti za upis i ponovni upis na I ciklus studijskog programa
20
13 II ciklus studija
23
13.1
Ciljevi i profil II ciklusa studija
23
13.2
Predviđeni ishodi učenja II ciklusa studija
26
13.3
Nastavni plan i program II ciklusa studija
27
13.4
Uvjeti za upis i ponovni upis naII ciklus studija
27
14 III ciklus studija
29
14.1
Ciljevi i profil III ciklusa studija
29
14.2
Predviđeni ishodi učenja III ciklusa studija
30
14.3
Nastavni plan i program III ciklusa studija
31
14.4
Uvjeti za upis naIII ciklus studija31
-4-
1
O Univerzitetu
Internacionalniuniverzitet u Sarajevu neprofitna je i nezavisna visokoškolska ustanova koja samostalno osigurava sredstva za
svoj rad i nudi obrazovanje na sva tri ciklusa studija, kao i posebne programe za profesionalno usavršavanje u registriranim
oblastima. Obrazovanje se realizira putem naučnih i umjetničkih programa koji se međusobno prožimaju omogućujući
simbiozu tradicionalnih i novih disciplina. Univerzitet podstiče i promovira akademsku, kulturnu i društvenu saradnju s
regionalnim i međunarodnim univerzitetima srodne orijentacije.
Internacionalni univerzitet u Sarajevu akreditiran je od strane Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo i
upisan i državni Registar akreditrianih visokoškolskih ustanova u BiH koji se vodi pri Agenciji za razvoj obrazovanja i osiguranje
kvaliteta. IUS je i pridruženi član Evropske asocijacije univerziteta (European University Association - EUA).
Međunarodni karakter Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, sa studentimaiz cijelog svijeta i akademskim osobljem sa
značajnim međunarodnim iskustvom, studijskim programima daje poseban kvalitet. Neposrednom interakcijom studenti
Univerziteta imaju privilegiju upoznavati različite kulture što im omogućava ne samo usvajanje znanja, kompentencija i vještina
iz uže oblasti studijskog programa već i stjecanje drugih vještina i iskustava koja suu globaliziranom svijetu izuzetno važna.
Pohađanje nastave na engleskom jeziku i praćenje međunarodnih naučnih i stručnih časopisa, uz korištenje najbolje literature
iz relevantnih oblasti, osigurava studentima kvalitetno obrazovanje iz oblasti specifičnih za Studijski programa psihologije kao
i uvid u savremene tokove ove moderne nauke.
Nastavni plan i program usklađen je sa bolonjskim sistemom obrazovanja i bh. nacionalnim okvirom kvalifikacija. Kroz veliki
broj izbornih predmeta studenti imaju mogućnost upoznati se i sa sadržajima iz drugih naučnih oblasti koje se izučavaju na
Univerzitetu čime je omogućena horizontalna prohodnost studenata.Svršeni studenti dobijaju dvojezičnu diplomu i dodatak
diplomi na engleskom i na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini.
Nastavni plan i program I ciklusa studija također ispunjava uvjete za stjecanje diplome bakalaureata iz oblasti psihologije u
Republici Turskoj na način koji je utvrdilo Vijeće za visoko obrazovanje Republike Turske (YÖK).
Osnivač IUS-a
Osnivač IUS-a je„Fondacija za razvoj obrazovanjaSarajevo“. Osnovana je u Sarajevu 2001. godine kao nevladina organizacija
neprofitnog karaktera s ciljem kreiranja uvjeta za unapređenje obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
Misija IUS-a
Misija IUS-a je formiranje kompetentnih i pouzdanih ljudi koji pored sposobnosti samostalnog i kritičkog mišljenja imaju i
snažan osjećaj socijalne odgovornosti. Univerzitet želi doprinositi razvoju nauke i tehnologije kao i prenošenju znanja za dobrobit društva.
VizijaIUS-a
IUS će formirati kulturu izvrsnosti koja će zadovoljiti potrebe i institucije čiji je primarni cilj kvalitetno obrazovanje ali će kroz
interdisciplinarnu obrazovnu infrastrukturu stvarati i prenositi znanje te postati međunarodnareferentna tačka u obrazovanju
i nauci.
-5-
Organizacione jedinice
Univerzitet ima sljedeće organizacione jedinice:
• Fakultet prirodnih i tehničkih nauka (FENS);
• Fakultet menadžmenta i javne uprave (FBA);
• Fakultet umjetnosti i društvenih nauka (FASS);
• Istraživački institut sa centrima.
Kampus
Kampus Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS) smješten je na Ilidži, u blizini prirodnih izvora ljekovite vode i
arheološkog nalazišta iz rimskog razdoblja. Okružen prirodnim ljepotama, omeđen obalom rijeke Željeznice, naš univerzitet je
blizu poznatog sarajevskog parka Vrelo Bosne.
Dobro povezan s centrom Ilidže, središtem grada, aerodromom i drugim važnim odredištima, a lijepim pogledom na planine,
kampus je miran i prijatan za učenje.
Moderne prostorije za učenje i istraživački centri, ljubazno osoblje, i mnogobrojne mogućnosti kojima se akademski život
dopunjuje sa društvenim i kulturnim pružaju jedinstvenu kombinaciju studiranja mladima iz cijeloga svijeta.
Bogati resursi IUS-a, bibliotekai čitaonice, bežični pristup internetu, pristup naučnim bazama podataka (kao što je npr. JSTOR),
smještajni kapaciteti, sportski tereni, restorani, snažna su podrška nastavnim i vannastavnim aktivnostima studenata.
2
O Fakultetu umjetnosti i društvenih nauka
Fakultet umjetnosti i društvenih nauka pruža mogućnost za stjecanje akademskih zvanja iz različitih oblasti umjetnosti,
društvenih i kulturoloških nauka. Na Fakultetu se trenutno realiziraju sljedeći studijski programi:
ODSJEK UMJETNOSTI
Vizuelne umjetnosti i dizajn vizuelnih komunikacija;
ODSJEK DRUŠTVENIH NAUKA
Društvene i političke nauke;
Psihologija.
ODSJEK KULTUROLOŠKIH STUDIJA
Kulturološke studije;
Engleski jezik i književnost.
Cilj studijskih programa na Fakultetu umjetnosti i društvenih nauka jeste uspostavljanje ravnoteže između profesionalnog
obrazovanja u glavnoj oblasti interesovanja studenata i stjecanja dodatnih znanja obuhvaćenih izbornim predmetima iz
srodnih oblasti unutar nastavnog plana i programa, a sve u cilju širenja perspektiva i pripreme za ulogu visokoobrazovanih
-6-
stručnih građana. Pored toga, fokus realizacije svih programa je na postizanju usklađenosti između potrebnog teorijskog
znanja koje zahtijeva matična oblast i kritičkog intelektualnog i/ili umjetničkog senzibiliteta neophodnog za prilagođavanje u
konstantno promjenljivom i zahtjevnom svijetu.
3
Naši studenti
Uključenost studenata u odlučivanjei unapređenje nastavnih procesa
Studentski parlament (SPIUS) predstavlja i zastupa studente i na taj način aktivno učestvuje u ostvarenju njihovih prava.
Studentski parlament (SPIUS) također delegira predstavnike studenata u članstvo tijela Univerziteta čime omogućava
punopravno ostvarivanje njihovih prava i uključenost u procese donošenja odluka.
Predstavnici studenata također su uključeni u procese izrade evaluacije te u periodične analize studijskih programa.
Savjetovanje studenata
Univerzitet pridaje posebnu važnost akademskom savjetovanju studenata u toku njihovog studija. Dekan svakom studentu
neformalno dodjeljuje akademskog savjetnika koji ima obavezu da nadgleda i ocjenjuje napredak studenta te ga savjetuje
o obaveznim i izbornim predmetima koje treba prijaviti kako bi što uspješnije napredovao tokom studija. Za vrijeme prijave
(registracije) predmeta, odnosno ovjere semestara, student je obavezan konsultirati se sa svojim akademskim savjetnikom
oko izbora i prijave predmeta u narednom semestru. Prije početka semestra, akademski savjetnik studentu odobrava listu
predmeta za naredni semestar.
Promoviranje mobilnosti studenata
Ured za međunarodnu saradnju Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IRO) intenzivno radi na promoviranju mobilnosti
studenata kroz različite programe razmjene kao što su Erasmus+ i Mevlana. Pri tome se studentima osigurava priznavanje ECTS
studijskih bodova ostvarenih prilikom razmjene, a osoblje Ureda savjetuje studente i pomaže im da naprave odgovarajući
izbor.
Studentski klubovi
Kako bi akademsko iskustvo bilo što potpunije, studentima IUS-a omogućene su raznovrsne vannastavne aktivnosti. Trenutno
je aktivno 19 studenskih klubova od kojih ćemo spomenuti IUS Rock Bend, Poduzetnički klub, Klub za intelektualne aktivnosti,
Fudbalski klub, Klub za razvoj kulture, umjetnosti, društvenih i sportskih vještina, Istraživački klub, Klub studenata arhitekture
i Klub fotografije.
4
Osiguranje kvaliteta
Osiguranje kvaliteta obuhvata i sam proces izrade studijskog programa tokom kojeg je definirana obaveza konsultiranja
nastavnog osoblja, stručnjaka iz date oblasti, studenata, predstavnika privrede i poslodavaca telokalne zajednice.
U toku implementacije provode se redovne analize svih bitnih indikatora realizacije studijskog programa što se ogleda u
periodičnim sistemskim analizama i izvještajima.
Sistem implementacije nastavnog procesa i ocjenjivanja rada studenata daje dovoljno autonomije svakom nastavniku kako
bi prilagodio nastavne metode i ocjenjivanje svakom pojedinom predmetu, ali uz poštivanje jasno definiranih standarda na
-7-
nivou Univerziteta. Na ovaj način osigurana je transparentnost procesa ocjenjivanja, ali i data mogućnost prilagođavanja
svakom nastavniku i studentu.
5
Evropski sistem prijenosa bodova (ECTS)
U cilju efikasne mobilnosti studenata nastavni plan i program organiziran je kroz predmete čije su vrijednosti izražene
jedinicima evropskog sistema prijenosa bodova (ECTS).
Ukupan predviđeni broj ECTS bodova dodjeljuje se nakon polaganja ispita i ocjenjivanja, a razlike u stepenu ostvarivanja
definiranih ishoda učenja izražavaju se ocjenama u skali od F, FX do A, odnosno od 5 do 10. ECTS sistem primjenjuje se kod svih
studentskih prelaza.
Svi predmeti navedeni su prema nivou (studijskoj godini) unutar određenog ciklusa studija, i to brojčano: 100-199; 200-299;
300-399 i 400-499 za četiri godine I ciklusa studija, 500-599 za II ciklus studija i 600-899 za III ciklus studija. Prvi broj upućuje na
godinu studija na kojoj se predmet izvodi. Svi predmeti imaju kratak naziv, tj. skraćenicu ispred broja, koja jasno upućuje na
program na kojem se taj predmet nudi (npr. ARCH - arhitektura). Razlika u sadržaju i bodovnim vrijednostima unutar predmeta
iskazana je kroz broj sati koji su planirani za predavanja, vježbe, odnosno samostalan rad (3+0 ili 2+2 ili 2+1+2).
Svaki studijski program na Univerzitetu određuje i obavezu uspješnog obavljanja studentske prakse u trajanju od najmanje 30
dana.
6
Trajanje studija,dodjeljivanje ECTS bodova i dodatka diplomi
U donjoj tabeli prikazani su podaci o trajanju i dodjeli ECTS studijskih bodova studentima nakon uspješnog okončanja
određenog ciklusa studija i to:
Ciklus studija
Ostvareni ECTS studijskibodovi nakon okončanog ciklusa
studija:
Trajanje
I ciklus
240
4 godine
II ciklus
60
1 godina
III ciklus
180
3 godine
Studentima koji diplomiraju dodjeljuje se diploma i dodatak diplomi koji sadrže: stečeno zvanje, nazive položenih predmeta,
realizirane projekte, završni rad/projekt, postignute ocjene, ostvareni broj ECTS bodova, prosjek ocjena za svaki semestar i
ukupan prosjek ocjena na ciklusu studija i druge zakonom propisane elemente.
7
Oblici provođenja nastave i provjere znanja studenata
Nastavne aktivnosti koje se primjenjuju na Univerzitetu razlikuju se u ovisnosti od fakulteta i naučnih disciplina. Općenito,
predmeti prirodnih nauka imaju tendenciju veće strukturiranosti i više sati provedenih u direktnom radu sa studentima u
odnosu na predmete društvenih i humanističkih nauka. Važna komponenta studiranja na Univerzitetu predstavlja samostalan
rad studenata, a individualnim konsultacijama sa studentima Univerzitet posvećuje posebnu pažnju. Akademsko osoblje
koristi kombinaciju više nastavnih oblika kako bi se postigli predviđeni ciljevi učenja i povećala zainteresiranost studenata za
rad.
Nastavne aktivnosti
Vrijeme provedeno na nastavi i u radu sa drugim studentima može imati nekoliko oblika, ali obično uključuje kombinaciju
-8-
dolje navedenog:
- Predavanja prilikom kojih se najčešće koriste štampani materijali, slajdovi ili prezentacije, ali je glavni fokus na slušanju
izlaganja.
- Vježbe gdje asistenti interaktivno rade s manjim brojem studenata nadopunjujući predavanja obradom specifičnih tema ili
rješavanjem zadataka.
- Većina predmeta uključuje i određene oblike praktične nastave, kao što su laboratorijske vježbešto može podrazumijevati i
sedmični rad u laboratoriju gdje studenti usavršavaju profesionalne vještine i stječu prektična iskustva.
- Studentska praksa u trajanju od najmanje 30 radnih dana u poslovnom okruženju studentima pruža mogućnost da donesu
informirane odluke o svojim budućim pozivima.
Individualni rad studenata
Osim pohađanja predavanja i vježbi, studenti provode veliki dio radne sedmice u samostalnom učenju koje uključuje čitanje
relevantih studijskih materijala, istraživanje, boravak u biblioteci, izradu zadaće, pripremu seminarskih radova i referata te rad
na različitim grupnim ili individualnim projektima i prezentacijama.
Oblici provjere znanja studenata
Internacionalni univerzitet u Sarajevu primjenjuje pismene, usmene i praktične oblike provjere znanja studenata. Ocjenjivanje
studenata provodi se testiranjem, odnosno, vrednovanjem pisanih i praktičnih radova i ispitivanjem u skladu sa predviđenim
programom, postavljenim ciljevima učenja i procedurama ocjenjivanja. Ispiti iz umjetničkih oblasti polažu se komisijski. Svi su
oblici provjere znanja javni.
Konsultacije
Predmetni nastavnici održavaju redovne konsultacije sa studentima koristeći različite vidove kao što su kabinetske konsultacije,
konsultacije u učionici, putem emaila ili savremenih računarskih aplikacija, kao što je Moodle, kako bi omogućili studentima da
što uspješnije savladaju nastavno-naučne sadržaje i postignu obrazovne ciljeve.
Vrednovanje znanja studenata
Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS
skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 bodova;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 bodova;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima, nosi 65-74 bodova;
-9-
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova;
f ) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
8
Uvod u naučnu oblast i opći opis studija
U modernom društvu područje psihologije sve više dobiva na značaju. Psiholozi su direktno ili indirektno uključeni u skoro
sve oblasti društvenih nauka a posebno u oblasti obrazovanja, zdravstva ili industrije. Psihologija se uglavnom dovodi u
vezu s psihološkom terapijom i kliničkom praksom dok se mnoge druge bitne grane psihologije, poput kognitivne, razvojne,
industrijske/organizacijske i socijalne psihologije često zanemaruju.
Bez obzira da li rade direktno s ljudima ili indirektno u drugim poljima, psiholozi su uvijek uključeni u rad koji zahtijeva kritičko
mišljenje i vještine potrebne za rješavanje problema. U posljednje dvije dekade psiholozi su se usmjerili na prevenciju u oblasti
mentalnog zdravlja kao i na sistematsku izgradnju kompetencija kod ljudi, a ne samo na ispravljanje slabosti. Novi trendovi
usmjereni su na kreiranje nauke o ljudskoj snazi s ciljem razumijevanja i usvajanja tih vrijednosti kod mladih ljudi. Promocija
ovih novih trendova bit će jedan od naših obrazovnih ciljeva.
Novi ekonomski razvoj u društvu zahtijeva prilagođavanje ljudi ovim promjenama kako u organizacionom tako i u psihološkom
smislu. Potreba za boljim razumijevanjem novih društvenih zahtjeva kao i otkrivanjem ponašanja koje će osigurati adekvatan
odgovor na nove izazove, postaju imperativ ljudskog razvoja. Ovaj proces će biti izazov i za čovjeka i za društvo u cjelini. Pored
ostalih profesionalaca, psiholozi imaju važnu ulogu u olakšavanju tog procesa prilagođavanja djeci i odraslim te je stoga jedan
od naših ciljeva priprema naših studenata za ovaj izazovan proces.
Na našem univerzitetu studij psihologije organiziran je u tri ciklusa, i to: I ciklus (zvanje: bakalaureat psihologije), II ciklus
(zvanje: magistar psihologije) i III ciklus studija (zvanje: doktor nauka iz oblasti psihologije).
Prvi ciklus studija, nakon kojeg se stječe akademsko zvanje bakalaureat (BA) psihologije, strukturiran je na način da svim
studentima osigura priliku da steknu neophodna znanja i vještine iz oblasti psihologije. Studenti ovog programa moraju
ostvariti 240 ECTS bodova tokom četiri godine studija. Predviđeno je da u toku prve dvije godine studenti steknu opća
interdisciplinarna znanja, kao i znanja iz teoretskih psiholoških disciplina. Pored obaveznih predmeta studenti će birati i izborne
predmete koji im pružaju mogućnost da se usmjeravaju u psihološke discipline koje ih posebno interesiraju.
Kandidati mogu aplicirati za II ciklus nakon što ostvare 240 ECTS bodova na I ciklusu studija. Cilj II ciklusa jeste da studentima
ponudi naprednija znanja iz oblasti kliničke psihologije. Na program II ciklusa studija mogu se prijaviti kandidati koji imaju BA
diplomu iz psihologije, ili neke od srodnih naučnih disciplina. Kako bi uspješno završili II ciklus studija studenti moraju ostvariti
60 ECTS bodova.
Nakon što steknu 300 ECTS bodova u toku I i II ciklusa studija, kandidati mogu aplicirati na III ciklus. Kandidati koji imaju
zvanje magistra psihologije također mogu aplicirati na III ciklus studija. Međutim, kandidati koji su završili magistarski studij iz
drugih srodnih društvenih nauka mogu aplicirati na doktorski studij, ali se od njih može tražiti da polože dodatne predmete iz
psihologije prije upisa.
Studenti moraju ostvariti ukupno 180 ECTS studijskih bodova tokom III ciklusa studija, od čega stječu 60 ECTS bodova kroz
pohađanje nastave i polaganje obaveznih i izbornih predmeta u skladu sa nastavnim planom i programom. Dodatnih 120 ECTS
bodova stječu kroz izradu i odbranu završnog (doktorskog) rada. Studij III ciklusa studija traje najmanje tri akademske godine.
- 10 -
9
Ciljevi studijskog programa
Osnovni ciljevi studijskog programa psihologije usmjereni su na stjecanje općih i specifičnih kompetencija u zavisnosti od
ciklusa studija. Cilj nam je da ovaj program studentima pruži dobru teoretsku osnovu kao i razumijevanje važnosti istraživanja
u psihologiji. Pored toga, želimo da studenti budu osposobljeni identificirati odgovarajuće načine rješavanja psiholoških
problema. Studenti će razviti kapacitet da shvate da će psihološka obrazloženja vrlo često biti kompleksna i s određenim
tendencijama i nejasnoćama.
10
Mogućnost zaposlenja
Moderno društvo ima veliku potrebu za stručnjacima iz oblasti psihologije. Skoro da i ne postoji oblast u društvu gdje psiholozi
nisu direktno ili indirektno uključeni.
Studenti koji završe I ciklus studija na našem studijskom programu imaju mogućnost da traže zaposlenje odmah nakon
završetka studija ili da nastave edukaciju na II ciklusu studija. Oni koji traže zaposlenje otkrit će kako je psihologija jedna od
glavnih disciplina, između ostalog, u oblasti obrazovanja, socijalnog rada, marketinga, ljudskih resursa, mentalnog zdravlja,
sudske prakse i gerontoloških centara.
Bitno je istaći da I ciklus ne pruža neophodne sposobnosti za potpuno neovisnu psihološku praksu. Upravo zbog toga, mnogi
studenti nastavljaju obrazovanje na II ciklusu studija u oblastima poput kliničke psihologije, savjetovanja ili školske psihologije,
mentalnog zdravlja, industrijske ili psihologije rada te u oblasti drugih nauka.
Studenti koji završe II ciklus psihologije bit će osposobljeni za rad u različitim oblastima. Karijera magistra psihologije uključuje,
između ostalog, privatnu praksu, rad u školama, bolnicama i centrima za očuvanje mentalnog zdravlja te u drugim institucijama
na radnim mjestima pri odjelima ljudskih resursa.
Studenti koji završe III ciklus studija bit će osposobljeni za rad u različitim oblastima, prvenstveno u akademskoj zajednici, ali
i u drugim naučnim oblastima u kojima je potrebno napredno znanje i vještine istraživanja u društvenim naukama. Studenti
koji završe II ciklus studija u oblasti kliničke i savjetodavne psihologije, a potom izaberu istu užu naučnu oblast na doktorskom
studiji, imat će mogućnost raditi u vrlo širokim oblastima savjetodavne, kliničke i zdravstvene struke. S obzirom na to da
doktorski program dozvoljava studentima specijaliziranje u užoj obasti interesovanja, studenti III ciklusa mogu iskazati svoja
interesovanja u određenim užim naučnim oblastima.
- 11 -
11
Akademsko osoblje
Program raspolaže akademskim kadrom sa značajnim iskustvom u radu na visokoškolskim ustanovama širom svijeta te
relevantnim naučnim referencama. U nastavku donosimo kratke biografije naših predavača:
dr. Senija Tahirović, vanredna profesorica, koordinator programa
ured: F2.24
tel.: +387 33 957306
email: [email protected]
CV link: http://psy.ius.edu.ba/senija-tahirovic
•
•
•
•
•
postdoktorsko obrazovanje u oblasti primjenjene
kliničke prakse sa ukupno 4336 NBCC u toku;
doktorat na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, BiH,
2007;
magisterij na Univerzitetu u Sarajevu, 2002;
specijalizacija na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, 1996,
Univerzitet u Sarajevu, 1981.
Predmeti:
Razvojna psihologija
Edukacijska psihologija
Dječija psihopatologija
Psihologija odrasle dobi i starenja
Polja istraživanja: dječija psihologija, igra kao terapijski metod u tretmanu psiholoških poremećaja kod djece
- 12 -
doc. dr. Bisera Mavrić
ured: F 2.4
tel. +387 33 957 308
email: [email protected]
• doktorat na Internacionalnomuniverzitetu u
Novom Pazaru, Srbija, 2010;
• specijalizacija naWilliam Glasser Institute – Los
Angeles, USA 2011;
Predmeti:
Uvod u psihologiju I i II
Psihologija religioznosti
• magisterij na Univerzitetu u Sarajevu, , 2008,
Stavovi i kolektivna ponašanja
• Univerzitet u Sarajevu, 2002.
Historija psihologije
Intergrupni odnosi i procesi
Poljaistraživanja: socijalna i religijska psihologija, psihologija rada i industrijska psihologija, savjetovanje i psihoterapija.
CV link: http://psy.ius.edu.ba/bisera-mavric
doc. dr. Anela Hasanagić
ured: F 1.6
tel. +387 33 957 318
email: [email protected]
Obrazovanje:
Predmeti:
• doktoratna Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, Statistika u psihologiji I i II
2010,;
• magisterij na Filozofskom fakultetu u Sarajevu,
2006;
• Univerzitet u Sarajevu, 2001.
Istraživačke metode u psihologiji
Eksperimentalna psihologija
Adolescencija i kultura mladih
Psihologija ličnosti
- 13 -
Polja istraživanja: razvojna psihologija, edukacijska psihologija.
CV link: http://psy.ius.edu.ba/anela-hasanagic
doc. dr. Nina Bosankić
ured: F 2.32
tel. +387 33 957 307
email: [email protected]
Obrazovanje:
Predmeti:
• doktorat na Univerzitetu u Novom Sadu, Srbija, Psihologija u praksi
2012;
• magisterij na Sheffield Hallam University,
Engleska, 2006;
Organizacijska psihologija
Profesionalna orijentacija
• specijalizacija na Univerzitetu u Novom Sadu, Kadrovska psihologija
Srbija, 2006;
• Univerzitet u Sarajevu, 2003.
Psihologija religije
Polja istraživanja: profesionalna orijentacija i selekcija, kroskulturalna komunikacija, rod i religija
CV link: http://psy.ius.edu.ba/nina-bosankic
- 14 -
viša asistentica mr.Selvira Draganović
ured: F 2.32
tel.: +387 33 957 307
email: [email protected]
Obrazovanje:
Predmeti:
• doktorat u pripremi na Univerzitetu u Sarajevu,
Psihopatologija
• specijalizacija na Psihijatrijskoj klinici u Sarajevu, Psihologija traume
• magisterij na Univerzitetu u Sarajevu, 2008,
Mentalno zdravlje
• International Islamic University, Malezija.
Psihoterapija
Pozitivna psihologija
Polja istraživanja: mentalno zdravlje, psihoterapija, psihopatologija
CV link: http://psy.ius.edu.ba/selvira-draganovic
viša asistentica mr. Alma Jeftiċ
ured: F2.32
tel. +387 33 957 307
email: [email protected]
- 15 -
Obrazovanje:
Predmeti:
• doktorat u pripremi na Univerzitetu u Beogradu, Uvod u psihologiju I
Srbija;
• magisterij Univerzitetu u Sarajevu, 2009;
• Univerzitet u Sarajevu, 2007.
Uvod u psihologiju II
Kognitivna psihologija
Emocije i kognicija
Psiholingvistika
Eksperimentalna psihologija
Statistika u psihologiji I
Statistika u psihologiji II
Uvod u organizacijsku psihologiju
Metode istraživanja u psihologiji
Polja istraživanja: kognitivna psihologija, emocionalno pamċenje,emocionalna inteligencija,
psiholingvistika, upravljanje ljudskim potencijalima u državnim institucijama
CV link: http://psy.ius.edu.ba/alma-jeftic
12
I ciklus studija
12.1 Ciljevi i profil I ciklusa studija
Glavni je cilj I ciklusa studija psihologije studentima pružiti mogućnost stjecanja općih i specifičnih kompetencija u oblasti
psihologije. U tom smislu studenti će učiti o psihologiji kao disciplini, teorijskim perspektivama, principima i historijskim
trendovima, detaljnije razumjeti uže naučne oblasti i upoznavati se sistraživačkim metodama i tehnikama. Program
psihologije na IUS-u ima za cilj da kod studenata razvije vještine primjene znanja stečenih istraživanjama, rad sa klijentima
te razumijevanjeponašanja pojedinaca i grupa u različitim socijalnim kontekstima. Osim toga, cilj nam je da kod studenata
razvijamo profesionalne i lične kompetencije koje će ih pripremiti za rad u struci ili za nastavak obrazovanja te omogućiti
im cjeloživotni lični razvoj. Poseban fokus bit će stavljen na razvoj vještina komunikacije, kritičkog mišljenja u razumijevanju
kompleksnih psiholoških pitanja i primjeni etičkih i multikulturalnih principa.Vrijeme potrebno za završetak I ciklusa studija je
četiri studijske godine odnosno osam semestara.
Vijeće fakulteta svaki semestar utvrđuje listu ponuđenih predmeta kojima se obezbjeđuje optimalna realizacija usvojenih
nastavnih planova i programa na nivou semestra.
Lista ponuđenih predmeta za svaki naredni semestar predstavlja optimalan broj obaveznih i izbornih predmeta u tom
semestru. Time se studentu omogućava optimalno opterećenje, s jedne strane (prijava predmeta do 30 ECTS bodova),
odnosno optimizacija opterećenja angažovanog nastavnog osoblja, s druge strane. U kontekstu realizacije nastave, ovo znači
da se akademsko osoblje imenuje za naučne oblasti (veći broj predmeta) gdje se obavezni predmeti daju svake godine dok se
izborni predmeti nude i realiziraju u skladu s iskazanim interesovanjem studenata.
Nakon uspješnog okončanja I ciklusa student stječe pravo na dodjelu stručnog zvanja:
bakalaureat psihologije.
- 16 -
12.2 Predviđeni ishodi učenja I ciklusa studija
Ishodi učenja I ciklusa studija formulirani su po uzoru na nacionalnu i internacionalnu praksu. Prilikom definiranja ishoda
učenja studijskog programa psihologije uzete su u obzir jasne direktive EQF-a i NQF-a, postojeća praksa u BiH, potrebe društva,
konsultirani su studenti, predstavnici poslodavaca i šire zajednice, inostrani i domaći eksperti.
Ishodi učenja podijeljeni su u nekoliko kategorija: znanja koja studenti stječu sa završenim studijem, vještine (primjena znanja)
te opće kompetencije koje mogu biti lične i profesionalne.
Razumijevanje i osnovna znanja o prirodi psihologije kao discipline (pristupi, historijat i posebna pitanja u
određenim psihološkim disciplinama).
Studenti znaju objasniti glavne perspektive u psihologiji (npr. bihevioralne, biološke, kognitivne, evolucijske,
humanističke, psihodinamske i socio-kulturalne).
Svršenici programa mogu opisati osnovne karakteristike znanstvenog metoda kao i njegovu primjenu u
psihologiji (kvantitativne, kvalitativne i eksperimentalne metode).
ZNANJA
Studenti usvoje osnovne koncepte, znanja i principe opće teorije, mjerenja i psihološkog testiranja i
razumijevanja problema determiniranja pouzdanosti i valjanosti psiholoških mjernih instrumenata.
Znanje i razumijevanje iz određenih užih teoretskih područja (opće psihologije, biološke, kognitivne, razvojne,
socijalne i kros-kulturalne psihologije, psihopatologije, te psihologije ličnosti).
Bakalaureati psihologije s našeg univerziteta prepoznaju situacijski kontekst, razumiju spolne i etničke razlike,
status ljudi sa posebnim potrebama, te druge varijable koje su bitne u razumijevanju teorije mjerenja.
- 17 -
Sposobnost analiziranja i kritičkog evaluiranja tačnosti zaključaka izvedenih tokom psiholoških istraživanja.
Sposobnost interpretiranja glavnih pitanja u primijenjenim oblastima psihologije (npr. psihodijagnostika,
savjetovanje, obrazovanje, socijalna psihologija, psihologija rada i organizacijska psihologija).
Sposobnost primjene psihološke vještine u procjeni, tretmanu i evaluaciji klijenata i grupa.
Studenti mogu organizirati eksperimentalno i neeksperimentalno istraživanje koje uključuje primjenu
statističkih i metodoloških znanja i kvalitativne analize.
Primjena postojećih mjernih instrumenata i interpretacija rezultata.
PROFESIONALNE
Svršenici I ciklusa konstruiraju mjerne instrumente, urade normativne analize mjernih instrumenata, evaluiraju
postojeće mjerne instrumente (pouzdanosti, valjanost, objektivnost i osjetljivost).
Primjenjuju verbalne komunikacijske vještine i tehnike koristeći dva jezika (engleski i bosanski jezik).
Primjenjuju etičke principe i profesionalnu etiku u svim aspektima nauke, psihološke prakse i istraživanja.
Prepoznaju i poštuju ljudske različitosti i razumiju da psihološka objašnjenja mogu biti različita, što zavisi od
kulture i konteksta.
Koriste kritičko i kreativno mišljenje u radu i u cjeloživotnom učenju.
LIČNE
(OPĆE) KOMPETENCIJE
VJEŠTINE (primjena znanja)
Vještina analiziranja kako psihološki principi mogu biti korišteni za objašnjenje socijalnih pitanja.
Diskutiraju i koriste nepsihološke teoretske principe i pristupe (filozofiju, biologiju, sociologiju, antropologiju)
u profesionalnom radu kao i svakodnevnom životu.
Primjenjuju interpersonalne i timske radne vještine koje su neophodne za nastavak studija i buduće
zaposlenje.
Demonstriraju vještine prikupljanja informacija, vještine proučavanja bibliotečke i bibliografske građe, te
čitanja i pisanja radova.
- 18 -
12.3 Nastavni plan i program I ciklusa studija
Psihologija (PSY)
Grupa
predmeta
Univerzitetski
predmeti
Fakultetski
predmeti
Kod predmeta
Tip
predmeta
ECTS
Preduvjet
Engleski jezik
ENG111
obavezni
4
Komunikacija i izvještavanje
MAN111
obavezni
4
Matematika I
MATH101
obavezni
6
Ekonomija
ECON101
obavezni
6
Nauka i tehnologija
HUM101
obavezni
6
Historija civilizacije
HIST191
obavezni
6
Pravo i etika
SPS103
obavezni
6
Turski jezik I/Bosanski jezik I
TURK111/
BOS111
obavezni
Turski jezik II/Bosanski jezik II
TURK112/
BOS112
obavezni
Izborni
Izborni
ECTS
60
30
Naziv predmeta
2
2
TURK111/
BOS111
izborni
6
izborni
6
Izborni
izborni
6
Historija psihologije
PSY205
obavezni
6
Mentalno zdravlje
PSY304
obavezni
6
Psihologija komunikacije
PSY418
obavezni
6
Izborni
izborni
6
Izborni
izborni
6
Metode istraživanja u psihologiji
PSY202
obavezni
6
PSY103
126
Statistika u psihologiji I
PSY105
obavezni
6
PSY103
Statistika u psihologiji II
PSY211
obavezni
6
PSY105
Socijalna i kros-kulturalna
psihologija
PSY301
obavezni
6
PSY103
Razvojna psihologija
PSY302
obavezni
6
PSY103
Psihologija lIčnosti
PSY303
obavezni
6
PSY103
Organizacijska psihologija
PSY311
obavezni
6
PSY103
Biološka psihologija
PSY204
obavezni
6
PSY103
Programski
predmeti
Kognitivna psihologija
PSY305
obavezni
6
PSY103
Edukacijska psihologija
PSY314
obavezni
6
PSY302
Psihodijagnostika
PSY417
obavezni
6
PSY103
Psihopatologija
PSY412
obavezni
6
PSY103
Psihometrija
PSY329
obavezni
6
PSY211
Psihologija odrasle dobi i starenja
PSY414
obavezni
6
PSY302
Eksperimentalna psihologija
PSY402
obavezni
6
PSY211
izborni
izborni
6
izborni
izborni
6
izborni
izborni
6
izborni
izborni
6
izborni
izborni
6
izborni
izborni
6
- 19 -
Izborni
predmeti
Praksa
0
Final project
6
total
izborni
izborni
6
18 izborni
izborni
6
izborni
izborni
6
U skladu sa IUS procedurama i pravilima o obavljanju studentske prakse.
Diplomski rad
PSY490
240 obavezni
6
položeni svi
predmeti
Lista predmeta sa univerzitetske liste prikazana je u tabeli dolje:
Izborni univerzitetski predmeti
Obavezni univerzitetski predmeti
IUS Univerziteski predmeti
Naziv predmeta
Kod
ECTS
1
Engleski jezik
ENG111
4
2
Ekonomija
ECON101
6
3
Nauka i tehnologija
HUM101
6
4
Matematika I
MATH101
6
5
Komunikacija i izvještavanje
MAN111
4
6
Historija civilizacije
HIST191
6
7
Pravo i etika
SPS103
6
8*
Bosanski jezik I
BOS111
2
9*
Bosanski jezik II
BOS112
2
8*
Turski jezik I
TURK111
2
9*
Turski jezik II
TURK112
2
1
Matematika II
MATH102
6
2
Fizika
NS102
6
3
Hemija života
NS101
6
4
Kontrukcione tehnologije
ARCH105
6
5
Opća hemija
NS104
6
6
Osnovni dizajn komunikacija
ARCH101
6
7
Uvod u psihologiju
PSY103
6
8
Uvod u vizuelne komunikacije
VA102
6
9
Uvod u sociologiju
SOC102
6
10
Uvod u političke nauke
POLS102
6
11
Menadžment
MAN102
6
12
Osnove međunarodnih odnosa
IR102
6
13
Globalizacija i biznis
ECON102
6
Lista fakultetskih predmeta data je u tabeli koja slijedi:
FASS Fakultetski predmeti
Naziv predmeta
Kod
ECTS
Globalizam i glokalizam
ANTH211
6
Kultura i oglašavanje
CULT205
6
Akademsko pisanje
ELIT201
6
Historija Balkana
HIST202
6
Književnost u filmu
LITE308
6
- 20 -
Uvod u filozofiju
POLS201
6
Politika i mediji
POLS211
6
Historija psihologije
PSY205
6
Mentalno zdravlje
PSY304
6
Psihologija komunikacija
PSY418
6
Socijalna teorija
SOC201
6
Novi mediji I
VA206
6
Slike sa porukom I
VA207
6
Historija kinematografije I
VA219
6
U tabeli koja slijedi prikazana je lista obaveznih programskih predmeta na studijskom programu psihologije:
Naziv predmeta
RB
Kod
predmeta
ECTS
Preduvjet
1
Metode istraživanja u psihologiji
PSY202
6
PSY103
2
Statistika u psihologiji I
PSY105
6
PSY103
3
Statistika u psihologiji II
PSY211
6
PSY105
4
Socijalna i kros-kulturalna psihologija
PSY301
6
PSY103
5
Razvojna psihologija
PSY302
6
PSY103
6
Psihologija ličnosti
PSY303
6
PSY103
7
Organizacijska psihologija
PSY311
6
PSY103
8
Biološka psihologija
PSY204
6
PSY103
9
Kognitivna psihologija
PSY305
6
PSY103
10
Edukacijska psihologija
PSY314
6
PSY302
11
Psihodijagnostika
PSY417
6
PSY 103
12
Psihopatologija
PSY412
6
PSY103
13
Psihologija odrasle dobi i starenja
PSY414
6
PSY 302
14
Psihometrija
PSY329
6
PSY211
15
Eksperimentalna psihologija
PSY402
6
PSY211
Izborni predmeti
RB
Kod
predmeta
Naziv predmeta
ECTS
Preduvjet
1
Psihologija u praksi
PSY200
6
nema
2
Adolescencija i kultura mladih
PSY206
6
PSY 302
3
Psihoterapija i savjetovanje
PSY336
6
nema
4
Primijenjena psihologija ličnosti
PSY403
6
PSY303
5
Primijenjena kognitivna psihologija
PSY404
6
PSY305
6
Primijenjena edukacijska psihologija
PSY405
6
PSY314
7
Pozitivna psihologija
PSY406
6
nema
8
Psiholingvistika
PSY407
6
PSY305
9
Sportska psihologija
PSY408
6
nema
10
Dječija psihopatologija
PSY409
6
PSY302
11
Psihologija umjetnosti
PSY416
6
nema
12
Virtuelni razvoj mladih
PSY419
6
nema
12
Stavovi i kolektivno ponašanje
PSY420
6
PSY301
14
Psihologija religije
PSY421
6
nema
- 21 -
15
Ppsihologija traume
PSY422
6
nema
16
Intergrupni odnosi i ponašanje
PSY432
6
PSY301
17
Kadrovska psihologija
PSY434
6
PSY311
18
Emocije i kognicija
PSY457
6
PSY305
19
Neuropsihologija
PSY458
6
PSY305
20
Profesionalna orjentacija - Karijerno usmjeravanje
PSY463
6
PSY303
21
Politička psihologija
PSY464
6
nema
22
Obiteljska psihologija
PSY465
6
nema
12.4 Uvjeti za upis i ponovni upis na I ciklus studijskog programa
Za upis na I ciklus studija potrebno je da kandidat ima završeno srednje obrazovanje u četverogodišnjem trajanju što se
dokazuje važećom diplomom.
S obzirom da se nastava na Univerzitetu realizira isključivo na engleskom za upis na prvu godinu neophodno je posjedovanje
naprednog znanja engleskog jezika koje se dokazuje posjedovanjem međunarodnog certifikata kao što je TOEFL, IELTS ili
slično u skladu sa kriterijima utvrđenim općim aktima Univerziteta.
Ukoliko ne posjeduju niti jedan od certifikata potrebnih za oslobađanje od obaveze polaganja Testa osposobljenosti vladanja
engleskim jezikom (Proficiency exam), kandidati su obavezni položiti Proficiency Exam koji organizira Škola engleskog jezika
(ELS) na Univerzitetu.
Opći kriteriji za upis kandidata utvrđuju se konkursom koji se raspisuje prije početka svake akademske godine.
Rangiranje kandidata može se vršiti na osnovu sljedećih kriterija:
1. prethodno ostvarenog uspjeha u srednjoj školi;
2. ostvarene ocjene na intervjuu koji se organizira prilikom apliciranja kandidata na konkurs;
3. bodova ostvarenih na Općem testu znanja koji Univerzitet održava u cilju ostvarivanja prava na stipendiju;
4. drugih kriterija koji se utvrđuju konkursom.
Na formiranje konačne rang liste kandidata i prijem studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija utjecat će i uspjeh ostvaren
tokom srednjoškolskog obrazovanja iz pojedinih predmeta i oblasti značajnih za odgovarajući studij.
Kandidati iz Republike Turske obaveznisu, pored prethodno navedenih kriterija, položiti i prijemni ispit za dodiplomski studij
(LYS-Lisans Yerleștirme Sinavi) te na istom ostvariti minimalan broj bodova propisan od strane nadležnog tijela za visoko
obrazovanje Republike Turske, odnosno osvojiti minimalno 1000 bodova na SAT testu (Scholastic Aptitude Test/Scholastic
Assesment Test).
Studenti koji prelaze sa drugih visokoškolskih ustanova obavezni su priložiti zahtjev za upis (prijelaz) i uvjerenje o položenim
predmetima (transkript položenih predmeta) na visokoškolskoj ustanovi sa koje prelaze. Zahtjev se prosljeđuje nadležnoj
komisiji fakulteta. Nakon provedene procedure, dekan donosi konačno rješenje.
Osoba koja izgubi status studenta na jednom od tri ciklusa studija može ponovno steći status pod uvjetom:
- 22 -
1. da Univerzitet ima prostorne i kadrovske uvjete za omogućavanje redovnog izvršenja obaveza studenta,
2. da student polaže ispite po nastavnom planu i programu koji važi u vrijeme ponovnog stjecanja statusa studenta,
3. da student nema neizmirenih finansijskih obaveza prema Univerzitetu.
Uz zahtjev za donošenje odluke o ponovnom stjecanju statusa studenta, obavezno se prilaže obrazložen zahtjev.
13
II ciklus studija
13.1 Ciljevi i profil II ciklusa studija
Glavni cilj II ciklusa studija programa psihologije je osposobiti studente za sistematično razumijevanje stečenih znanja
iz psihologije te njihovo proširivanje iz oblasti kliničke psihologije i savjetovanja. Osim toga, studenti će razvijati osnovne
vještine za procjenu, terapiju i intervenciju kao i za istraživanje iz oblasti kliničke psihologije. U okviru razvoja profesionalnih
i ličnih kompetencija posebnu pažnju ćemo posvetiti razvoju sposobnosti studenata da integriraju nauku i praksu u procjeni,
tretmanu i preventivnim intervencijama te razvijanju interpersonalnih vještina i vještine samostalnog učenja.
Klinička psihologija je “područje koje se bavi primjenom psihologije kao nauke u procjeni i tretmanu mentalnih poremećaja”
(Američko psihološko udruženje, 1991). Istraživanja iz oblasti kliničke psihologije bave se proučavanjem faktora koji su uzročnoposljedično povezani i utječu na pojavu, održavanje i tretman mentalnih poremećaja. Klinički psiholozi primjenjuju ta znanja
u tretmanu različitih oblika psihopatologije u različitim uvjetima.
II ciklus studija ovog programa bit će organiziran u skladu s općim aktima Internacionalnog univerziteta u Sarajevu kao
i relevantnim zakonskim odredbama o visokom obrazovanju u BiH. Osnovna oblast II ciklusa bit će klinička psihologija i
savjetovanje.
II ciklus studija iz oblasti kliničke psihologije i savjetovanja zahtijeva intenzivnu praksu kao i izradu seminarskih radova i učešće
u diskusijama. II ciklus traje jednu akademsku godinu tokom koje se ostvaruje ukupno 60 ECTS bodova što zajedno sa I ciklusom
iznosi ukupno iznosi 300 ECTS bodova.
Nastavni plan II ciklusa studija uključuje predmete, kliničku praksu i završni rad na temu iz oblasti kliničke psihologije. Predmeti
II ciklusa koncipirani su kao obavezni i izborni predmeti. U grupi obaveznih nalaze se četiri predmeta od kojih se tri odnose na
usvajanje naprednih znanja iz oblasti psihoterapije i savjetovanja a jedan iz oblasti istraživanja i akademskog pisma.
U grupi izbornih predmeta ponuđeno je sedam predmeta od kojih student bira dva. Student ima mogućnost da ta dva
predmeta bira i s drugih srodnih studijskih programa ili drugih visokoškolskih ustanova s kojima Univerzitet ima potpisan
sporazum o zajedničkoj saradnji.
Praksa
Studenti II ciklusa studija iz kliničke i savjetodavne psihologije imaju obaveznu praksu od 15 ECTS bodova. Postoji nekoliko
načina za realizaciju prakse a jedan od njih je praksa prema vlastitom izboru u jednoj od institucija u regionu.
Koordinator programa posjeduje listu institucija koje nude mogućnost za obavljanje prakse. Unutar odabrane institucije
imenuje se osoblje koje će biti odgovorno za dnevnu superviziju studenta. Student i supervizor u instituciji potpisuju ugovor o
- 23 -
obavljanju prakse s ciljem formalnog opisivanja zahtjeva prakse i praćenja uspješnosti realizacije prakse.
Praksa unutar Univerziteta
Univerzitet će omogućiti studentima da realiziraju praksu na jedan od sljedećih načina:
- učešće na istraživačkim projektima u organizaciji IUS-a,
- asistiranje u procesu izvođenja nastave na I ciklusa uz direktnu superviziju profesora,
- rad u Psihološkom savjetovalištu sa studentima uz direktnu superviziju profesora.
Bit će posebno podsticana međunarodna praksa s ciljem proširivanja perspektive studenata. U svakom slučaju, osoblje
Univerziteta nadgledat će praksu na individualnoj razini ili grupnim sastancima.
Završni (magistarski) rad
Magistarski rad (15 ECTS bodova) omogućit će studentu da stekne iskustvo u implementaciji svih faza empirijskog istraživanja
i primijeni stečena znanja i vještine u različitim predmetima kroz praksu. Cilj izrade završnog rada jeste podstaknuti studenta
na samostalno rješavanje problema u okviru kompleksnih psiholoških pitanja.
Student bira temu u skladu sa svojim interesovanjima i mentora prema broju istraživačkih radova u domenu odabrane
specijalizacije. Student ima mogućnost da provodi istraživanje unutar institucije u kojoj je završio praksu.
Postupak izrade i odbrane magistarskog rada detaljno je reguliran Pravilima studiranja za II ciklus studija na Internacionalnom
univerzitetu u Sarajevu.
Postdiplomski studij: sažetak uvjeta za uspješno okončanje studija
Kategorija
Predmeti nivoa 500 ili više (najviše
jedan predmet u vrijednosti od 6
ECTS studijskih bodova može biti
sa nivoa 400.
Bilješka:
30
Studenti trebaju položiti tri obavezna i dva izborna predmeta. Dva obavezna
predmeta se tiču usvajanja naprednog znanja u oblasti psihoterapije i
savjetovanja dok treći obavezni predmet podrazumjeva usvajanje istraživačkih
vještina i znanja i akademskog pisanja.
U grupi izbornih predmeta ponuđeno je sedam predmeta, od kojih student bira
dva.
Studentska praksa na II studijskom ciklusu podrazumjeva naučni rad ili kliničku i
savjetodavnu kliničku psihološku praksu koja je izražena u vrijednosti od 15 ECTS
15 studijskih bodova.
Naučni rad, praktični rad ili klinička
praksa.
- 24 -
Izrada završnog rada (u vrijednosti od 15 ECTS studijskih bodova) omogućava
studentima da steknu iskustvo u implementaciji svih faza empirijskog istraživanja
te primjene usvojeno znanje i vještine na različite predmete kroz praksu. Krajnji
cilj izrade magistarske teze jeste da se studenti ohrabre da neovisno rješavaju
15 probleme iz kompleksnih psiholoških oblasti. Studenti biraju teme u skladu sa
svojim interesovanjima i uputama akademskog savjetnika. Studentima se pruža
mogućnost da provedu istraživanje u okviru institucije u kojoj su obavljali praksu.
Izrada magistarske teze
60
ukupno
Nakon uspješnog okončanja II ciklusa studija psihologije na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu student stječe pravo na
dodjelu akademske titule i zvanja magistra psihologije
13.2 Predviđeni ishodi učenja II ciklusa studija
U II ciklusu ishodi učenja podijeljeni su u znanja koja studenti stječu tokom studija, vještine i kompetencije (lične i
profesionalne):
Pokažu sistematično razumijevanje znanja i prošire ih novim iz kliničke psihologije i savjetovanja.
Demonstriraju znanje o trenutnim izazovima i kontraverzama u psihologiji.
ZNANJA
Primijene znanje u kreiranju istraživačkih projekata i pisanju akademskih radova
Usvoje znanja o ulozi i primjeni savjetovanja i terapije u prevenciji i tretiranju tjelesnih oboljenja.
Demonstriraju osnovna znanja o primjeni i ulozi farmakoterapije u kliničkoj psihologiji i
savjetovanju.
Usvoje napredna znanja iz najefikasnijih terapijskih intervencija.
Pokažu znanje o značaju i podsticanju optimalnog razvoja pojedinaca, grupa i organizacija.
- 25 -
Kritički razumiju spoznaje stečene u okviru osnovnih teorija i modela kliničke psihologije i
savjetovanja te ih koriste u svrhu dijagnosticiranja i tretmana psiholoških poremećaja.
Sprovode klinički intervju, demonstriraju vještinu pisanja anamneze i kliničke procjene.
VJEŠTINE
(primjena znanja)
Demonstriraju sposobnost ranog prepoznavanja rizičnih faktora u oblasti mentalnog zdravlja i
prevencije bolesti.
Primjenjuju znanja o uzrocima traume, stresa i profesionalnog sagorijevanja i identificiranju i
usmjeravanju najefikasnijih terapijskih intervencija.
Sposobost primjene adekvatne terapijske tehnike u skladu sa specifičnostima razvojne dobi klijenta.
Primjenjuju znanja iz oblasti metodologije istraživanja u vidu izrade vlastitog istraživačkog projekta
koji predstavlja originalni doprinos specifičnom području kliničke psihologije.
Razviju vještine primjene specifičnih tehnika u savjetovanju i terapiji.
Sposobnost kritičke analize savremenih kontraverzi u istraživanju aspekata cjeloživotnog razvoja i
primjene istog u savjetovanju i terapiji.
(OPĆE) KOMPETENCIJE
Ponašanje u skladu sa etičkim kodeksima i principima profesionalnosti u kliničkoj praksi i
istraživanju, uključujući i osjetljivost prema pitanjima različitosti.
Studenti će imati sposobnost integracije nauke i prakse u procjeni, tretmanu i preventivnim
intervencijama.
PROFESIONALNE
Studenti će steći kompetencije da kritički razmišljaju o širokom spektru problema iz oblasti
psihologije i drugih srodnih oblasti, te da donose sudove o različitim etičkim i socijalnim
problemima u okviru specifičnog konteksta.
Studenti će biti kompetentni da razumiju i kritički analiziraju nalaze istraživanja u oblasti kliničke
psihologije i savjetovanja.
LIČNE
Studenti će steći interpersonalne vještine i vještine samostalnog i timskog rada kao i vještine učenja
primjerene različitim kontekstima zaposlenja i/ili nastavka studija.
13.3 Nastavni plan i program II ciklusa studija
Pregled predmeta II ciklusa programa psihologije predstavljen je u tabeli ispod:
Postdiplomski studij na Studijskom programu psihologije
Predmetna
grupa
ECTS
obavezni
33
Šifra
predmeta
Naziv predmeta
Tip
predmeta
ECTS
Preduvjet
PSY510
Napredna psihoterapija i savjetovanje
obavezni
6
PSY412
PSY511
Klinička psihopatologija
obavezni
6
PSY412
PSY514
Dizajn istraživanja i akademsko pisanje u
psihologiji
obavezni
6
PSY202,
105, 211
PSY513
Istraživacka aktivnost ili klinička
(savjetodavna) praksa
obavezni
15
- 26 -
izborni
12
PSY512
Klinički intervju i procjena
izborni
6
PSY336
PSY515
Napredna edukacija iz terapeutskih
intervencija
izborni
6
PSY516
Psihologija djetinstva i adolescencije II
izborni
6
PSY517
Primijenjena klinička gerontologija
izborni
6
PSY518
Zdravstvena psihologija
izborni
6
PSY519
Klinička psihofarmakologija
izborni
6
PSY520
Mentalna zdravlja i prevencija II
izborni
6
PSY521
Trauma, stres, suočavanje, profesionalno
sagorijevanje
izborni
6
izborni
6
obavezni
15
PSY522
Magistarska
teza
15
ukupno
60
Savjetovanje i terapija iz razvojne perspektive
Magistarska teza
Ukupan broj ECTS bodova II ciklusa studija= 60 ECTS bodova
Ukupan broj ECTS bodovas I ciklusom = 240 + 60 = 300ECTS bodova.
13.4 Uvjeti za upis i ponovni upis naII ciklus studija
Pored općih zakonskih uvjeta, pravo upisa na drugi ciklus studijskog programa imaju kandidati sa završenim prvim ciklusom
studija, odnosno kandidati koji su ostvarili 240 ECTS bodova te kandidati koji su završili dodiplomski studij po predbolonjskom
sistemu obrazovanja.
Za upis na II cikluspsihologije prihvatljivi su oni kandidati koji su uspješno okončali dodiplomski studij i stekli stručno zvanje
bakalaureata iz oblasti psihologijeili drugih srodnih naučnih oblasti.
Da bi ispunili uvjete za upis, studenti su dužni dokazati da posjeduju napredno poznavanje engleskog nekim od međunarodno
priznatih certifikata ili uspješnim polaganjem testa osposobljenosti na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (Proficiency
Exam), u skladu sa općim aktima Univerziteta. Osim toga,za dokazivanje naučno-stručne osposobljenosti za nastavak II ciklusa
studija Univerzitet može zahtijevati i polaganje posebnog testa ili intervjua.
Rangiranje kandidata za upis na II ciklus studija može se vršiti na osnovu sljedećih kriterija:
1. ostvarenog uspjeha na prethodnom ciklusu studija;
2. prolazne ocjene na intervjuu odnosno ispitu koji se organizira prilikom apliciranja kandidata na studij;
3. drugih kriterija koji se utvrđuju konkursom.
U slučaju kada je broj kandidata koji su ispunili formalne uvjete za upis veći od predviđenog broja kandidata za upis, prednost
imaju oni kandidati koji su prema stečenom uspjehu u prethodnom ciklusu studija i na osnovu postignute ocjene na intervjuu
ostvarili veći broj bodova.
- 27 -
14
III ciklus studija
14.1 Ciljevi i profil III ciklusa studija
Cilj doktorskog studija jeste da osposobljava psihologe za najsloženije naučno-istraživačke i stručne poslove, samostalno
bavljenje znanstvenim radom te za akademsku i profesionalnu karijeru.
Program pruža mogućnost stjecanja naprednih znanja iz različitih oblasti psihologije, kao što su: metodologija psiholoških
istraživanja, kognitivna psihologija, socijalna psihologija, psihologija cjeloživotnog razvoja, klinička i savjetodavna psihologija
te psihologija rada i organizacijska psihologija. Kandidati imaju obavezne predmete iz oblasti istraživačkih metoda i etičkih
pitanja te izborne predmete iz oblasti njihovog interesovanja koji su usko vezani za oblast istraživanja u okviru doktorske teze.
Poseban naglasak stavlja se na intenzivan rad s mentorom usmjeren na uže znanstveno područje interesovanja studenta.
Od kandidata se očekuje da rezultate svog istraživanja objavi u naučnim žurnalima te domaćim i međunarodnim naučnim
skupovima. Doktoranti će imati mogućnost da pod nadzorom profesora učestvuju u realizaciji nastave na I i II ciklusu studija.
Na taj način pružit će se i dodatna mogućnost doktorantima da jačaju svoje istraživačke kompetencije.
Važan dio studija je istraživački rad koji čini osnovu doktorske teze i odvija se pod direktnim mentorstvom profesora, ali u
velikom dijelu treba predstavljati samostalan rad doktoranta i istraživanje u do sada neistraženim područjima.
Kod izbora teme doktorske disertacije vodit ćemo se sljedećim principima:
originalnost istraživačkog projekta,
doprinos unapređenju nauke,
aktuelnost teme,
doprinos rezultata istraživanja
Posebno držimo važnim razvoj ličnih i profesionalnih kompetencija doktoranta koje će se usvajati kroz realizaciju nastave,
individualne i grupne konsultacije, radionice, istraživački rad te izradu doktorske teze.
III ciklus traje tri studijske godine (šest semestara) i vrednuje se s 180 ECTS bodova. Doktorska teza nosi 120 ECTS bodova.
Doktorski studij: sažetak uvjeta za uspješno okončanje studija
Kategorija
ECTS
Bilješka:
Predmeti
Naučni rad
(Istraživački
seminar)
60
Doktorska
teza
120
Ukupno
180
III studijski ciklus na Studijskom programu psihologije traje tri godine (šest
semestara) i vrjednovan je sa 180 ECTS studijskih bodova. Kandidati trebaju
položiti tri obavezna predmeta i sedam izbornih. Doktorska teza se vrjednuje sa
120 ECTS studijskih bodova.
Nakon uspješnog okončanja III ciklusa studija student stječe pravo na dodjelu akademske titule i naučnog zvanja doktora
nauka iz oblasti psihologije.
- 28 -
14.2 Predviđeni ishodi učenja III ciklusa studija
U III ciklusu studija ishodi učenja podijeljeni su na znanja, vještine i kompetencije (lične i profesionalne).
Razumiju, sistematiziraju, kritički evaluiraju i generaliziraju spoznaje iz oblasti
psihologije.
ZNANJA
Demonstriraju znanja iz kvalitativnih i kvantitativnih istraživačkih metoda.
Pokazuju razumijevanje etičkih, multikulturalnih i interdisciplinarnih pitanja.
VJEŠTINE
(primjena znanja)
Imaju sposobnost samostalnog planiranja i realizacije istraživačkog projekta u
skladu sa naučnim metodološkim istraživačkim zahtjevima.
Sposobnost generaliziranja vlastitih spoznaja dobivenih kroz provedbu naučnih
istraživanja.
Sposobnost aktivnog uključivanja u rad akademske zajednice.
(OPĆE) KOMPETENCIJE
Sposobnost za kritičku analizu, vrednovanje, sintezu i razvoj novih složenih i na
naučnom principu zasnovanih ideja u oblasti psihologije.
PROFESIONALNE
Sposobnost davanja vlastitog naučnog doprinosa koji proširuje granice spoznaje u
užoj naučnoj oblasti kojom se doktorant bavi.
Sposobnost prenošenja i prezentiranja znanja i naučno-istraživačkih postignuća u
okviru akademskih aktivnosti.
Pokažu otvorenost prema interdisciplinarnim pristupima u istraživanju, ali i
elaboriranju kompleksnih društvenih pitanja.
LIČNE
Pokažu istraživački duh i orijentaciju na istraživačku praksu.
Pokažu fleksibilnost i fluentnost u razmišljanjima, kao i kreativnost i autonomiju.
- 29 -
14.3 Nastavni plan i program III ciklusa studija
Doktorski studij na Studijskom programu psihologije
Predmetna
grupa
obavezni
predmeti
Šifra
predmeta
ECTS
18
Tip
predmeta
Naziv predmeta
PSY603
Kvantitativne istraživačke metode u
psihologiji
obavezni
6
PSY602
Kvalitativna analiza
obavezni
6
PSY604
obavezni
Etička i multikulturalna pitanja u psihologiji
izborni
predmeti
42
120
6
Preduvjet
PSY601
Psihologija cjeloživotnog razvoja
izborni
6
PSY605
Psihoanalitičke teorije i terapija
izborni
6
PSY606
Napredna kognicija
izborni
6
PSY607
Emocionalna memorija kroz cjeloživotni
razvoj
izborni
6
PSY608
Nove perspektive kolektivnog ponašanja,
stavovi i vrijednosti
izborni
6
PSY609
Psihološki aspekti tolerancije i pomirenja
izborni
6
PSY610
Istrazivačke aktivnosti iz oblasti psihologije
cjeloživotnog razvoja
izborni
6
PSY601
PSY611
Istraživačke aktivnosti iz oblasti kognitivne
psihologije
6
P S Y 6 0 6 ,
PSY607
PSY612
ECTS
Istraživačke aktivnosti iz oblasti socijalne
psihologije
izborni
izborni
6
PSY613
Istraživačke aktivnosti iz oblasti psihologije
rada i organizacijske psihologije
izborni
6
PSY614
Istraživačkeaktivnosti iz oblasti psihologije
licnosti
izborni
6
PSY615
Istraživačke aktivnosti iz oblasti kliničke i
savjetodavne psihologije
izborni
6
Doktorska disertacija
obavezni
120
P S Y 6 0 8 ,
PSY609
PSY605
14.4 Uvjeti za upis naIII ciklus studija
Pored općih uvjetapropisanih zakonom i konkursom, pravo upisa na studij III ciklusa (doktorski studij) imaju svi kandidati sa
završenim drugim ciklusom prema bolonjskom modelu studija, odnosno kandidati koji su ostvarili 300 ECTS bodova, kao i svi
koji su završili postdiplomske studije prema ranijem modelu studija i stekli zvanje magistra nauka (bolonjski i predbolonjski
plan i program magistarskog studija), odnosno i kandidati koji su obrazovanje stekli izvan Bosne i Hercegovine, a za koje je nakon postupka nostrifikacije odnosno ekvivalencije utvrđeno da imaju završeno adekvatno obrazovanje za nastavak školovanja.
Za upis na studij III ciklusa Studijskog programa psihologije prihvatljivi su kandidati koji imaju zvanje magistra nauka iz psihologije ili drugih srodnih naučnih oblasti.
Rangiranje kandidata za upis na III ciklus može se vršiti na osnovu sljedećih kriterija:
1. prethodno ostvarenog uspjeha na II ciklusu studija, pri čemu se kandidatima koji su magistarske studije završili po
starom sistemu može priznati do 60 ECTS, u skladu sa ocjenom posebne komisije;
2. ocjene na intervjuu odnosno ispitu koji se organizira prilikom apliciranja kandidata na studij;
- 30 -
3. drugih kriterija koji se utvrđuju konkursom.
U slučaju kada je broj kandidata koji su ispunili formalne uvjete za upis veći od predviđenog broja kandidata za upis, prednost
imaju oni kandidati koji su prema stečenom uspjehu u prethodnom ciklusu studija i na osnovu postignute ocjene na intervjuu
ostvarili veći broj bodova.
- 31 -

Download Report