Vodič za psihoterapiju

Serbokroatisch
Vodič za psihoterapiju
Višejezički savjetnik za migrantkinje/migrantice
i migrante koji žive u Bavarskoj
Impressum
Wegweiser Psychotherapie
Mehrsprachiger Ratgeber für die in Bayern lebenden
Migrantinnen und Migranten
Herausgeber:
BKK Landesverband Bayern
Züricher Straße 25
81476 München
www.bkk-bayern.de
Bayerisches Staatsministerium für Umwelt und Gesundheit
Rosenkavalierplatz 2
81925 München
www.stmug.bayern.de
Ethno-Medizinisches Zentrum e.V.
Königstraße 6
30175 Hannover
www.ethno-medizinisches-zentrum.de
Redaktion:
Karl Heinz Möhrmann
(Landesverband Bayern der Angehörigen psychisch Kranker e.V.)
Gudrun Greitemeyer (BKK Landesverband Bayern)
Elena Kromm-Kostjuk, Ahmet Kimil, Tanja Hohmann,
Alexey Milstein, Ramazan Salman
(Ethno-Medizinisches Zentrum e.V.)
Ein Teil der in dieser Broschüre enthaltenen Informationen wurde uns
freundlicherweise von der PAL Verlagsgesellschaft mbH zur Verfügung
gestellt.
Lektorat: Bernd Neubauer, Göttingen
Übersetzung: Dolmetscherservice – Ethno-Medizinisches Zentrum e.V.
COM.IT.ES. München (Italienisch)
Satz: Bernd Neubauer, Göttingen
Druck: unidruck, Hannover
Dieser Leitfaden ist in folgenden Sprachen erhältlich:
Arabisch, Deutsch, Englisch, Italienisch, Polnisch, Russisch,
Serbokroatisch, Türkisch
Stand: Dezember 2010
Kada se u ovom vodiču navode grupe lica/osoba, u daljem tekstu koristi se oblik za
muški rod. Međutim, pri tome se podjednako misli i na žene i na muškarce. Ovaj princip
koristi se radi lakšeg čitanja i ne treba ga smatrati vidom diskriminacije.
Vodič
Sadržaj
Uvod 5
1 Šta/što se podrazumijeva pod psihoterapijom?
6
2 Kod kojih duševnih problema psihoterapija može
pomoći?
7
3 Kada je potrebna psihoterapija? 8
4 Koje vrste psihoterapije postoje?
9
5 Koja lica/osobe nude psihoterapiju i na koje razlike
ukazuju različiti stručni nazivi? 10
6 Ambulantna, djelimično/djelomice stacionarna i
stacionarna psihoterapija 11
7 Koje oblike terapije plaćaju zdravstvene blagajne i
koji uslovi/uvjeti se moraju ispuniti za to?
12
8 Koliko dugo traje psihoterapija?
13
9 Kako da nađem oblik terapije koji mi odgovara?
14
10 Kako da nađem odgovarajućeg psihoterapeuta?
15
11 Neka opšta/opća pravila psihoterapije
19
12 Da li je moguća promjena psihoterapeuta
tokom/tijekom psihoterapije?
19
13 Po čemu primjećujem da je moja psihoterapija
uspješna? 19
14 Dopunske mjere 20
15 Adrese
21
Korisne adrese na internetu
30
Preporuka literature 31
Pozdravna riječ
Drage čitateljke/čitateljice i dragi čitaoci/čitatelji,
broj psihičkih oboljenja znatno je porastao posljednjih godina. To se vidi svakodnevno
i na poslu. Privremena radna nesposobnost usljed psihičkih oboljenja kontinuirano
raste. Za oboljela lica/osobe ovo oboljenje ima za posljedicu, uglavnom, veoma veliko
ograničenje kvaliteta života.
Potreba za informacijama o psihičkim oboljenjima i mogućnostima njihovog liječenja
kod oboljelih lica/osoba i članova njihovih porodica/obitelji velika je u mjeri koliko su
različiti pojavni oblici bolesti. U tom kontekstu naročito/osobito je važno zdravsteno
prosvjećivanje.
Ovim vodičem želimo dati doprinos tome i informisati/informirati migrantkinje/
migrantice i migrante koji žive u Bavarskoj o mogućnostima liječenja psihoterapijom.
Istovremeno/istodobno želimo uputiti na osobe za kontakt i organizacije koje rade u
ovom području, uz poznavanje određene kulture, i koji savjetuju i prate migrante.
Ovaj vodič oslanja se na brošuru „Vodič za psihoterapiju“, koju je izdao BKK
Landesverband Bayern, ali je dopunjen temama koje su migrantkinjama/migranticama
i migrantima posebno/osobito važne. Veliko interesovanje za temu psihičkih oboljenja
i potreba da se dobiju precizne informacije postala je očita u praktičnom radu na
zdravstvenom projektu „Sa migrantima za migrante“, koji je pomoglo Bavarsko
ministarstvo zdravlja i BKK LV Bayern. U središtu projekta nalazi se obuka na zanimljive
teme o prevenciji i zdravlju, koje specijalno edukovani migranti (tzv. interkulturni
zdravstveni vodiči) prenose dalje na svoje sunarodnike.
Višejezički „Vodič za psihoterapiju“ je drugo izdanje u zdravstvenom projektu „Sa
migrantima za migrante – interkulturno zdravlje u Bavarskoj“. On slijedi poslije vodiča
„Ostanite zdravi“, koji je izdat 2009. godine na 15 jezika.
„Sa migrantima za migrante“ provodi se u Bavarskoj od 2008. godine, u okviru
bavarske zdravstvene incijative „Zdrav život u Bavarskoj.“ i inicijative nosilaca/nositelja
zdravstenog osiguranja na saveznom nivou/saveznoj razini „Više zdravlja za sve“.
Glavni cilj ovog projekta jeste omogućiti migrantima ravnopravan pristup, bez barijera,
ovdašnjim zdravstvenim ustanovama.
Nadamo se će ovaj vodič pomoći mnogim licima/osobama i članovima njihovih porodica/
obitelji da se izbore sa teškim životnim situacijma i koriste postojeće vrste pomoći.
Sigrid König
Dr. Markus Söder MdL
Načelnica/predstojnica
Bavarski državni ministar
BKK Landesverband Bayern
za okolinu/okoliš i zdravlje
4
Vodič
Uvod
Više od polovine/polovice svh ljudi oboli jednom u životu od psihičkog poremećaja.
Posebno/osobito opterećenje za takve ljude jeste što su duševni problemi tabu tema
u mnogim društvima. Odavno se o njima ne govori tako otvoreno kao o tjelesnim
oboljenjima. Potreba za informacijama o ovim problemima (s)razmjerno je velika,
prvenstveno kod doseljenika koji se još ne snalaze u (s)vezi s(a) mogućnostima
liječenja u Bavarskoj i Njemačkoj, osim toga možda moraju savladati i jezičku barijeru.
„Vodič za psihoterapiju“ traba da pruži osnovnu orijentaciju migrantima kojima je
potrebna pomoć. On obrađuje pitanja s kojima se trebaju suočiti sva lica/osobe prije
početka psihoterapije. Osim toga, on nudi i adrese važnih savjetovališta i ustanova
specijalizovanih/specijaliziranih za migrante u Bavarskoj i Njemačkoj.
Psihički problemi mogu se javiti u svakom životnom dobu/životnoj dobi, čak i kod
djece i omladine/mladeži. Najraširenija psihička oboljenja su depresija, strahovi i
bolesti zavisnosti/ovisnosti, kao što je zloupotreba/zlouporaba alkohola.
Za mnoge doseljenike migracija predstavlja poseban izazov. Mnogi je, doduše,
dobro savladaju. Ali u najnepovoljnijim okolnostima ona može izazvati zdravstvene i
psihičke poremećaje, naročito/osobito ako uz nju idu bolna iskustva iz lične/osobne
odn. porodične/obiteljske pred(h)istorije, npr. u vidu izbjegličkih i/ili ratnih doživljaja.
I neispunjena očekivanja u Njemačkoj (npr. nepriznavanje stečenih profesionalnih
zvanja), problemi u integraciji, u partnerskim odnosima, problemi sa djecom mogu
ugroziti psihičko zdravlje. Ali pravovremena/pravodobna podrška/potpora putem
savjetovanja može doprinijeti da se sačuva psihičko zdravlje. Ako i pored toga dođe do
psihičkog oboljenja, i za to postoje razne vrste pomoći.
Većina psihičkih oboljenja može se dobro liječiti putem psihoterapije. Psihoterapiju u
Njemačkoj, u pravilu, plaćaju zdravstvene blagajne. Što se prije počne sa terapijom, to
je veća vjerovatnoća da tegobe neće postati hronične/kronične. Postoji i mogućnost
da se psihička oboljenja liječe lijekovima ili kombinacijom lijekova i psihoterapije.
5
1 Šta/što se podrazumijeva pod
psihoterapijom?
Psihoterapija (grčki psycho = „duša“ i therapía = „liječiti“) je zajednički
termin za razne oblike psiholoških metoda liječenja.
Putem psihoterapijskih razgovora, vježbi ponašanja, postupaka opuštanja
ili metoda koje potpomažu/podupiru korisne misli, identifikuju/identificiraju
se i liječe poremećaji mišljenja, osjećanja, doživljaja i djelovanja. U to se
ubrajaju npr. poremećaji kao što su depresija, strahovi, prisile, poremećaji
u ishrani/prehrani, poremećaji ponašanja kod djece i
Pod „psihoterapijom“ se
podrazumijeva liječenje omladine/mladeži, bolesti zavisnosti/ovisnosti, kao i bolesti
duševnih problema uz koje su uslovljene/uvjetovane psihosomatski ili kod kojih
pomoć naučno priznatih postoji i psihosomatska uslovljenost/uvjetovanost.
terapijskih postupaka.
Psihoterapijske mjere koriste se i kao dopuna medicinskom
liječenju, kao npr. kod hroničnih/kroničnih bolova, kancerogenih bolesti ili
oboljenja srca i krvotoka.
6
Vodič
2 Kod kojih duševnih problema psihoterapija
može pomoći?
Psihoterapija vam može pomoći da se bolje nosite s(a) nekim duševnim
problemom ili duševnim poremećajem i da bolje savladate teške životne
okolnosti, ponekad i uz dopunsku terapiju lijekovima. Psihoterapija može
biti od pomoći i članovima porodice/obitelji psihičkih bolesnika.
Psihoterapijom se mogu liječiti npr. sljedeći problemi:
4 depresija
4 strahovi, npr. panični napadi, generalizovani/generalizirani strah,
fobije, socijalni strah
4 prisile
4 poremećaji u ishrani/prehrani (anoreksija, bulimija, prekomjerna
težina)
4 Zavisničko/ovisničko ponašanje (zloupotreba/zlouporaba alkohola,
nikotina, droga ili lijekova)
4 poremećaji ponašanja kod djece i omladine/mladeži
4 duševno uslovljeni/uvjetovani poremećaji tjelesnih funkcija
(hipertenzija, poremećaj sna, poremećaj seksualnosti)
4 tjelesna oboljenja koja su nastala i zadržavaju se usljed duševnih
faktora
4 posljedice trauma (npr. od silovanja, nesrećnog slučaja, rata ili
mučenja)
4 kontrola, rehabilitacija i praćenje kod teških tjelesnih ili hroničnih/
kroničnih oboljenja
4 poremećaji ličnosti
4 životne krize, npr. izazvane razvodom/rastavom braka ili smrću
bliske osobe
7
3 Kada je potrebna psihoterapija?
Može postojati mnogo razloga za psihoterapiju. Pošto ne postoje opšte/
opće važeći kriterij(um)i za to kada potražiti psihoterapeuta, mnoga lica/
osobe kojima je to potrebno teško se odlučuju da počnu s(a) terapijom.
Neko se plaši i predrasuda druglih lica/osoba odn. misli da je on „lud“
ili „nije normalan“ ako zatraži pomoć psihoterapeuta. Ako se i vi tako
osjećate, budite sigurni: upravo je suprotno. Vi niste ludi, nego ste zabrinuti
za sebe ako se odlučite za terapiju. To je pokazatelj da ste prepoznali
probleme i želite raditi na tome da ih prevladate. Isto kao što kod pravnih
problema idete advokatu/odvjetniku, trebalo bi i kod duševnih problema
koristiti profesionalnu pomoć/potporu, npr. stručnjaka u savjetovalištima,
psihoterapeuta i ljekara/lliječnika.
Trebali biste potražiti psihoterapeuta
4 ako više niste u stanju da ispunjavate svoje svakodnevne ob(a)veze;
4 ako ste već i sami pokušali pomoći sebi/si, ali više ne znate kako;
4 ako je vaša patnja već tolika da razmišljate o samoubistvu/
samoubojstvu;
4 ako svoje probleme „rješavate“ alkoholom ili drugim opojnim
sredstvima;
4 ako duže od četiri nedjelje/tjedna patite od strahova ili depresije;
4 ako patite od bolova, poremećaja sna, gubitka seksualne želje,
poremećaja srčanog ritma, vrtoglavice ili drugih tjelesnih tegoba,
a vaš ljekar/liječnik ne može utvrditi tjelesni uzrok.
8
Vodič
4 Koje vrste psihoterapije postoje?
Na području psihoterapije postoje različite vrste liječenja. Zdravstvene
blagajne u Njemačkoj plaćaju tri naučno priznata postupka psihoterapije:
Terapija ponašanja
Kod terapije ponašanja diferencirano se analizira poremećaj u biografiji i
aktuelna/aktualna životna situacija. Pokušava se izvršiti promjena aktuelne/
aktualne problematike u mišljenju, osjećanju i ponašanju – i uz pomoć
konkretnih vježbi. Zbog čega pacijent ima tegobe u ovom trenutku? Kako
mora razmišljati, osjećati i djelovati drugačije, kako bi prevladao tegobe?
Pacijent može naučiti kako da zauzme nove stavove i načine ponašanja
u sadašnjosti i budućnosti, kako bi npr. savladao strahove ili ojačao
samopouzdanje.
Analitička psihoterapija
Analitička psihoterapija ima za cilj da pacijent postane svjestan duže/dulje
postojećih, neriješenih ili potisnutih konflikata. Tokom terapije pacijent uči
da bolje razumije povezanost potisnutih konflikata i aktuelnih/aktualnih
opterećenja. To mu pomaže da razvije strategije rješavanja. Ovaj razvojni
proces donosi pacijentu duševno olakšanje i omogućava/omogućuje
promjenu strukture ličnosti.
Psihoanaliza
Psihoanaliza se razvila iz analitičke psihoterapije. I ovaj oblik liječenja
temelji se na pretpostavci da aktuelna/aktualna problematična situacija
potiče/potječe od unutrašnjeg/unutrarnjeg psihičkog konflikta. Ali kod
psihoanalize u prvom planu je aktuelni/aktualni događaj, a trajanje terapije
je bitno kraće.
Za liječenje psihičkih poremećaja kod djece i omladine/mladeži postoje
posebno obrazovani psihoterapeuti za djecu i omladinu/mladež. Ovi
psihoterapeuti rade, takođe(r), uz pomoć ova tri navedena oblika
psihoterapije: terapije ponašanja, analitičke psihoterapije i psihoanalize.
Kod liječenja psihoterapijom djece i omladine/mladeži, na seanse dolaze i
roditelji. Posebna pažnja se poklanja aktuelnom/aktualnom stanju razvoja
i specifičnoj životnoj situaciji.
9
5 Koja lica/osobe nude psihoterapiju i na koje
razlike ukazuju različiti stručni nazivi?
Lica/osobe koja nude psihoterapiju i za koja plaćaju zdravstvene blagajne,
u Njemačkoj su po struci ljekari i psiholozi, kao i psihoterapeuti za djecu
i omladinu/mladež, koji ispunjavaju potrebne stručne i
Za razliku od psihologa –
zakonske uslove/uvjete (osposobljenost).
psihoterapeuta, ljekari/
liječnici – psihoterapeuti,
psihijatri i neurolozi imaju
pravo da propisuju lijekove.
Psiholozi – psihoterapeuti su diplomirani psiholozi, koji su
završili studij psihologije i dodatno, državno verifikovano/
verificirano, školovanje za terapeuta u trajanju od najmanje
tri godine. Psiholozi – psihoterapeuti ne koriste u liječenju psihičkih
poremećaja nikakve ljekove, oni rade isključivo uz pomoć psiholoških
metoda liječenja (npr. radi promjene mišljenja i ponašanja i radi promjene
unutrašnjih psihičkih konflikata).
Psihoterapeuti za djecu i omladinu/mladež su diplomirani psiholozi,
pedagozi (nastavnici) ili socijalni pedagozi/socijalni radnici, koji su završili
državno verifikovano školovanje za terapeuta u trajanju od najmanje tri
godine.
Ljekari/liječnici – psihoterapeuti su ljekari/liječnici čije obrazovanje/
izobrazba obuhvata temu psihoterapije ili koji su prošli dodatno
obrazovanje/izobrazbu za psihoterapiju ili psihoanalizu.
Psihijatri su ljekari/liječnici specijalisti za psihijatriju.
Neurolozi su ljekari/liječnici specijalisti za neurologiju.
10
Vodič
6 Ambulantna, djelimično/djelomice
stacionarna i stacionarna psihoterapija
Ambulantna psihoterapija pogodna/podesna je za pacijente koji i
pored svog psihičkog oboljenja mogu funkcionisati/funkcionirati u
svakodnevnom životu.
Pored ambulantnnog liječenja postoji i mogućnost stacionarnog
psihoterapijskog liječenja u nekoj klinici. Ovaj vid liječenja primjenjuje se
kod ljudi koji se nalaze u teškim životnim krizama, s(a) kojima ne mogu
da se izbore u svakodnevnom životu i u uobičajenom okruženju, ili kod
kojih se čini efikasnim/učinkovitim prostorno udaljavanje od kućnog
okruženja.
Boravak na klinici može biti efikasan/učinkovit i za pacijente koji, osim
psihičkog, pate i od tjelesnog oboljenja.
Stacionarna psihoterapija nudi se, na primjer, u bolnicama za psihijatriju i
psihoterapiju ili bolnicama s(a) odjeljenjima/odjelima za psihosomatiku.
Informacije o stacionarnoj psihoterapiji (nužnost, upućivanje, odgovarajuća
ustanova, (t)ko snosi troškove itd.) u normalnim slučajevima dobićete/
dobit ćete od svog ordinirajućeg ljekara/liječnika ili psihoterapeuta.
U hitnim situacijama možete se obratiti neposredno/izravno klinici.
Ako je zbog psihičkog oboljenja u pitanju radno mjesto, kod odraslih lica/
osoba moguća je i stacionarna psihoterapijska rehabilitacija. Za ovo je
nadležno Njemačko penzijsko/mirovinsko osiguranje.
Djeca, studenti i umirovljenici mogu koristiti mjeru rehabilitacije i preko
svoje zdravstvene blagajne.
Neke klinike nude i djelimično/djelomično stacionarno liječenje u dnevnoj
bonici. Ovdje se pacijenti liječe tokom/tijekom dana, a uveče(r) i preko
vikenda idu kući.
11
7 Koje oblike terapije plaćaju zdravstvene
blagajne i koji uslovi/uvjeti se moraju
ispuniti za to?
Zdravstvene blagajne ob(a)veznog zdravstvenog osiguranja trenutno/
trenutačno snose troškove tri opisana postupka psihoterapije:
4 terapija ponašanja
4 analitička psihoterapija
4 psihoanaliza
Za to moraju biti ispunjeni sljedeći uslovi/uvjeti:
4 Mora biti dijagnostikovan/dijagnosticiran psihički poremećaj koji ima
karakter bolesti.
4 Terapiju mora provoditi psiholog ili ljekar/liječnik – psihoterapeut koji
ima ugovor sa zdravstvenom blagajnom. U posebnim slučajevima
zdravstvene blagajne nadoknađuju, na zahtjev, troškove liječenja
kod privatnih psihoterapeuta. To je slučaj npr. kada nije dostupan
– fizički i vremenski – neki psihoterapeut koji ima ugovor sa
zdravstvenom blagajnom (tzv. postupak nadoknade troškova).
4 U principu/načelu psihoterapija se može provoditi i uz pomoć
tumača, ako pacijent ne poznaje dovoljno njemački jezik. Istina,
plaćanje tumača u Njemačkoj još nije zakonom regulisano/
regulirano. Zbog toga zdravstvene blagajne ne snose
Uputstvo/uputa: Pošto
pojmovi „terapeut“ i ove troškove. Postoje neke psihijatrijske bolnice i
„terapija“ nisu zaštićeni, psihosocijalne službe koje finansiraju korištenje tumača.
ponekad postoje i manje
ozbiljne terapije i ponuđači
tih terapija. Informišite/
informirajte se o tome prije
početka psihoterapije!
Svi navedeni oblici terapije mogu se provoditi kao
individualna ili grupna terapija, ovo važi/vrijedi i za odrasle i
za omladinu/mladež.
Stacionarne ustanove nude veliki broj ostalih terapija (npr. tjelesna terapija
ili terapija kretanjem, muzikoterapija/terapija glazbom, terapija slikanjem,
psihodrama itd). Za određenu terapiju u okviru stacionarnog liječenja ne
obračunavaju se, u pravilu, nikakvi dodatni troškovi.
12
Vodič
Pored zdravstvenih blagajni ob(a)veznog zdravstvenog osiguranja, u
Njemačkoj postoje i privatne zdravstvene blagajne. Njihove usluge zavise/
ovise od vrste tarife/o vrsti tarife. Najbolje da se prethodno informišete/
informirate kod svoje zdravstvene blagajne.
8 Koliko dugo traje psihoterapija?
Trajanje psihoterapije zavisi od terapijskog postupka/ovisi o terapijskom
postupku, individaulnog cilja terapije, kao i od toka/tijeka terapije.
Terapija ponašanja traje, u pravilu, jedan sat nedjeljno/tjedno, ukupno do
45 sati. U posebnim slučajevima može se produžiti/produljiti na 80 sati.
Analitička psihoterapija traje duže/dulje od drugih oblika terapije. Obično
se određuju dva do tri sata nedjeljno/tjedno. Ova terapija traje, u pravilu,
160 sati. U posebnim slučajevima može se produžiti/produljiti na 300
sati.
Psihoanaliza traje, u pravilu, jedan sat nedjeljno/tjedno, ukupno do 50
sati. U posebnim slučajevima može se produžiti/produljiti na 100 sati.
13
9 Kako da nađem oblik terapije koji mi
odgovara?
Put do početka psihoterapije može izgledati različito. Važno je da terapijsku
pomoć prihvatate po slobodnoj odluci, s(a) nadom u poboljšanje svoje
životne situacije.
Podrška/potpora od strane ljekara/liječnika
Svoj problem možete pomenuti, na primjer, svom ljekaru/liječniku (kućnom
ljekaru/liječniku, psihijatru, neurologu) i zamoliti ga za podršku/potporu.
On vas može posavjetovati u (s)vezi s(a) odgovarajućom
Nemojte da vas ne(t)
terapijskom metodom. On, možda, poznaje odgovarajućeg
ko drugi nagovori na
psihoterapiju ako vi sami terapeuta ili može čak i sam da provodi terapiju.
niste uvjereni u to.
Kod psihičkih poremećaja djece i omladine/mladeži, prvi
sagovornik može biti ordinirajući pedijatar, nadležni školski psiholog ili
dječji psihijatar.
Ustanove za savjetovanje
Postoje ustanove u kojima možete dobiti savjet o tome da li psihoterapija,
kao vid liječenja, uopšte/uopće dolazi u obzir, koja vrsta terapije bi
odgovarala i (t)ko bi je provodio. U ovakve ustanove za savjetovanje
ubrajaju se, npr:
4 psihijatrijske klinike i ambulante
4 službe za socijalnu psihijatriju
4 savjetovališta dobrotvornih udruženja/udruga (AWO, Caritas i dr.)
4 gradska savjetovališta za vaspitanje/odgoj, za djecu i omladinu/
mladež
Takođe(r) može biti od pomoći ako se kod drugih pacijenata raspitate
o njihovim iskustvima. U principu/načelu dopušteno vam je da sami
potražite nekog psihoterapeuta.
14
Vodič
10 Kako da nađem odgovarajućeg
psihoterapeuta?
Najprije se kod gore navedenih sagovornika trebate informisati/informirati
o tome koje terapijske metode su odgovarajuće u vašem slučaju. Od
svog sagovornika dobićete/dobit ćete, uglavnom, adrese psihoterapeuta
kojima se možete obratiti. Zdravstvene blagajne imaju liste u kojima su
navedeni svi registrovani/registrirani psihoterapeuti, sa odgovarajućom
terapijskom specijalizacijom. Ako želite da se poslužite internetom,
na adresi www.psychotherapeutenkammer.de naći ćete informacije
Bavarske komore psihoterapeuta za lica/osobe koja traže savjete i
pacijente (Bayerische Psychotherapeutenkammer für Ratsuchende und
Patienten). U poglavlju 15 ove brošure naći ćete adrese mnogobrojnih
drugih ustanova, kod kojih, takođe(r), možete dobiti podatke za kontakt sa
psihoterapeutima u Bavarskoj. Od pomoći može biti i Udruženje/udruga
ljekara/liječnika Bavarske, koji imaju ugovor sa zdravstvenim blagajnama
(Kassenärztliche Vereinigung Bayerns) – vidi spisak/popis adresa). Ovo
udruženje/udruga nudi na svojoj internet strani pomoć kod traženja
mjesta gdje biste provodili terapiju.
Kod izbora/odabira terapeuta razmislite o sljedećim
kriterijumuma/kriterijima:
4 Ako njemački nije vaš maternji jezik, najprije razmislite da li vam
je bitno da terapiju obavljate na svom maternjem jeziku. Ako vam
jeste bitno, onda ciljano tražite terapeute na maternjem jeziku.
Ovdje vam mogu pomoći savjetovališta i ustanove koje rade
u oblasti migracije i integracije. Osim toga, na internet stranici
Udruženje/udruga ljekara/liječnika Bavarske, koji imaju ugovor sa
zdravstvenim blagajnama (Kassenärztliche Vereinigung Bayerns)
i Bavarske komore psihoterapeuta možete potražiti terapeute sa
poznavanjem raznih jezika.
Ali imajte na umu da nema dovoljan broj terapeuta za sve jezike i
da zato morate računati sa dugim vremenom čekanja. Osim toga,
može se desiti da nema terapeuta koji govori vašim maternjim
jezikom.
Druga mogućnost je prihoterapija uz pomoć profesionalnog tumača.
Bavarski centar za transkulturnu medicinu (Bayerisches Zentrum für
Transkulturelle Medizin e.V.) (vidi spisak/popis adresa) ima tumače
sa odgovarajućom kvalifikacijom u Minhenu (München). Prethodno
biste se trebali raspitati kod svog psihoterapeuta ili ordinirajućeg
ljekara/liječnika o tome da li bi i koji nosilac/nositelj osiguranja,
eventualno, u vašem slučaju snosio troškove tumača.
15
4 Psihoterapija se zasniva na povjerljivom razgovoru između pacijenta
i terapeuta. Osnovni uslov/uvjet za uspješnu terapiju jeste, zato,
izgradnja otvorenog i povjerljivog odnosa između ove dvije osobe.
Zbog toga je važno da između vas i psihoterapeuta postoji „hemija/
kemija“. Trebate osjećati da vas vaš terapeut prihvata i razumije.
Ako imate osjećaj da mu ne možete sve reći otvoreno i
Čak i ako mislite da
ste našli terapeuta koji iskreno, onda je to važan signal. Odluku o tome nemojte
vam odgovara: ostanite prepustiti samo terapeutu ili čak trećim licima/osobama,
kritični i stvarajte svoju nego kao najvažniji kriterij(um) za odluku o izboru/odabiru
sopstvenu sliku. terapeuta uzmite svoj lični/osobni utisak. Imajte na umu:
radi se o vašem životu i u pitanju su vaši problemi, za čije
rješenje tražite podršku/potporu. Intimne detalje o sebi povjeravate
nepoznatoj osobi. Zato morate sami odlučiti s(a) kim možete
zamisliti povjerljiv odnos i u skladu s tim želite uspostaviti saradnju/
suradnju.
4 Ako počinjete s(a) traženjem odgovarajuće terapije, najprije se
raspitajte putem telefona: kratko opišite svoj problem i svoja
razmišljanja o tome koja terapijska metoda se vama čini efikasnom/
učinkovitom. Zamolite terapeuta za mišljenje o tome. Da li se slaže
s(a) vama? Može li ponuditi ovu metodu? Ili vas može uvjeriti nekim
alternativnim prijedlogom? Slobodno upitajte terapeuta o njegovom
obrazovanju. Dobro se pripremite za razgovor. Napravite sebi/si (za)
bilješke.
4 Pitaje koliko dugo se čeka na termin za terapiju. Ako vam se to
učini predugim, uvijek možete kontaktirati nekog drugog terapeuta.
Posebno/osobito dugo se čeka na termin kod psihoterapeuta koji
nude psihoterapiju na različitim jezicima, kao što su turski i ruski.
Nemojte da vas to obeshrabri. Ako vam je terapija na maternjem
jeziku važna i neophodna, onda se isplati čekati na liječenje kod
odgovarajućeg terapeuta. Možete se, takođe(r), istovremeno upisati
na više lista/popisa čekanja.
16
Vodič
Ako ste osigurani kod zdravstvene blagajne ob(a)veznog
osiguranja:
4 Raspitajte se da li psihoterapeut svoju uslugu može obračunati
preko zdravstvene blagajne i koliko će terapija trajati. Koristila bi
npr. i sljedeća pitanja: „Koji terapijski postupak koristite?“ „Imate li
iskustva u liječenju depresije kod migranata?“
4 Iduće pitanje neka bude u vezi s(a) terminom za prvi razgovor. Za to
vam nije potreban uput od ljekara/liječnika, ali i kod psihoterapeuta
morate doplatiti 10,00 € po kvartalu ako nemate uput. Imate
mogućnost da iskoristite najviše pet probnih seansi kod terapije
ponašanja i najviše osam seansi kod psihoanalize. Probne
seanse služe da bliže upoznate terapeuta i razgovorate s njim o
ciljevima terapije, terapijskim postupcima i obimu/
Psihoterapeutu
opsegu terapije. Poslije toga odlučite zajedno s(a)
možete ići
terapeutom da li da on zatraži terapiju za vas kod
sa svojom
karticom osiguranja.
zdravstvene blagajne. Ako niste zadovoljni svojim
terapeutom, smijete dogovoriti probne seanse kod
drugog terapeuta. Ako ste odabrali psihologa – psihoterapeuta,
poslije probnih seansi morate se obratiti nekom ljekaru/liječniku
(to može biti i vaš kućni ljekar/liječnik), kako bi vam on razjasnio
da li sa medicinskog gledišta postoji nešto što je protiv liječenja
psihoterapijom (konzilijarni izvještaj/izvješće).
Ako ste osigurani kod privatne zdravstvene blagajne:
Najprije razjasnite sa svojom privatnom zdravstvenom blagajnom da li
ona snosi troškove psihoterapije. Precizno se raspitajte:
4 Koje kriterijume/kriterije mora ispunjavati psihoterapeut: Da li mu
je potrebna osposobljenost? Mora li biti registrovan/registriran kod
blagajne obaveznog zdravstvenog osiguranja? Koji vidovi terapije se
priznaju? Koliko seansi ukupno ili godišnje blagajna plaća? Na koje
ostale uslove/uvjete se mora obratiti pažnja/pozornost prije početka
terapije? Da li vam je potrebno npr. stručno mišljenje vještaka?
4 U svakom slučaju sačekajte da vam dostave pisanu informaciju o
uslugama prije nego što počnete sa psihoterapijom.
Ako ste principijelno/načelno razmislili, potražite ciljano odgovarajućeg
psihoterapeuta koji ima ugovor sa zdravstvenom blagajnom.
17
Ako koristite usluge prema Zakonu o tražiocima/tražiteljima azila:
Korisnici osnovnih usluga prema Zakonu o tražiocima/tražiteljima azila
dobivaju u prvih 48 mjeseci usluge medicinskog zbrinjavanja od Socijalne
službe (Sozialamt). Medicinsko zbrinjavanje obavlja se prema § 4 Zakona
kod akutnih oboljenja i bolnih stanja. Osim toga, prema § 6 Zakona mogu
se odobriti usluge koje su neophodne za osiguranje zdravlja.
Ako kao tražilac/tražitelj azila želite započeti ambulantnu psihoterapiju,
morate kod Socijalne službe (Sozialamt) podnijeti zahtjev da ona snosi
troškove. Uz to, potrebna je i potvrda ljekara/liječnika Službe ili specijaliste
kojeg ovaj navede. Preuzimanje troškova ambulantne psihoterapije
temelji se, u pravilu, na § 6 Zakona o tražiocima/tražiteljima azila. Savjete
i pomoć u realizaciji/realiziranju zahtjeva nude savjetovališta za migrante,
kao što su Refugio (adresa u poglavlju 15). U pravilu je realizacija prava
mukotrpna. Ali pri tome se mogu snositi troškovi angažovanja i putni
troškovi tumača, koje osiguranici sa ob(a)veznim osiguranjem moraju
snositi kao vlastita davanja.
Poslije 48 mjeseeci korištenja osnovnih usluga, korisnici usluga dobivaju
karticu zdravstvenog osiguranja – ukoliko zloupotrebom prava nisu sami
uticali/utjecali na dužinu/duljinu trajanja svog boravka. Uz ovu karticu
mogu, u slučaju potrebe za psihoterapijskim liječenjem, ponašati se kao
osiguranici sa ob(a)veznim zdravstvenim osiguranjem.
18
Vodič
11 Neka opšta/opća pravila psihoterapije
4 Psihoterapijski odnos temelji se na međusobnom uvažavanju i
povjerenju.
4 Psihoterapeut podliježe ob(a)vezi čuvanja tajne. To znači da
informacije o pacijentu ne smije davati trećim licima bez pacijentove
saglasnosti/suglasnosti.
4 Psihoterapeut poštuje ob(a)vezu apstinencije, što znači da u terapiji
ne smije slijediti lične/osobne interese niti se tokom terapije
upuštati u privatne kontakte s(a) klijentom.
4 Ako pored psihoterapije potražite i tradicionalnog iscjelitelja ili
duhovnika (kao npr. hodžu), morate tokom terapije otvoreno
razgovarati o tome sa svojim terapeutom.
12Da li je moguća promjena psihoterapeuta
tokom/tijekom psihoterapije?
Ako je odnos povjerenja poremećen ili se tokom/tijekom trajanja
psihoterapije ispostavi da je neki drugi terapijski postupak efikasniji/
učinkovitiji, moguća je promjena terapeuta. Najprije razgovarajte sa
svojim psihoterapeutom ako vas nešto ljuti ili remeti. Možda je to bitno
za terapijski proces. Kao i kod svakog odnosa sa drugim
ljudima, može tu i tamo doći do nesporazuma. Nametnite Ako u nekom konfliktu ne
nalazite rješenje sa svojim
razgovor i ako imate utisak na nema napretka u terapiji. psihoterapeutom, možete
otići nekom drugom
psihoterapeutu.
13Po čemu primjećujem da je moja psihoterapija uspješna?
Ciljevi psihoterapije su promjene u mišljenju, osjećanju i djelovanju, odn.
ponašanju. Naposletku, svako određuje sam koje ciljeve sebi/si postavlja.
Tokom terapije morali biste bolje upoznati i razumjeti sami sebe, kao i
steći sposobnost da promijenite svoje ponašanje s obzirom na ciljeve.
Ali, psihoterapija ne teče u pravoj liniji. Potpuno je normalno da se u
međuvremenu vraćate u stari obrazac mišljenja i ponašanja.
19
14Dopunske mjere
Psihološka edukacija
Pacijentima i članovima njihovih porodica/obitelji pomaže psihološka
edukacija, t.j. opširno razjašnjenje duševnih oboljenja.
Psihološka edukacija, u principu/načelu, sastavni je dio svake terapije, a
u stručnim klinikama uglavnom se nudi i nezavisno od terapije/neovisno
o terapiji. U pojedinim slučajevima postoje i mogućnosti ambulantne
edukacije. Zdravstvena blagajna snosi, pod određenim uslovima/
uvjetima, ove troškove, ali često ima i adekvatne brošure o raznim
slikama bolesti.
Pokrajinsko udruženje/udruga članova porodica/obitelji psihičkih bolesnika
u Bavarskoj (Landesverband Bayern der Angehörigen psychisch Kranker
e.V.) nudi članovima porodica/obitelji psihičkih bolesnika psihološku
edukaciju (adresa u poglavlju 15). Kod postojanja bipolarnog poremećaja
postoje ponude Njemačkog društva za bipolarne poremećaje (Deutsche
Gesellschaft für bipolare Störungen e.V., www.dgbs.de).
Grupe samopomoći
Od pomoći je i posjet(a) nekoj od grupa samopomoći. Ovdje ćete naći
ljude sa sličnim problemima, razumjeće vas i shvatiti ozbiljno. Možete se
promijeniti i profitirati od iskustava drugih pacijenata.
U lokalnim centrima samopomoći ili u organizacijama samopomoći za
pacijente reći će vam kome se možete obratiti. Članovi porodice/obiteljiji
mogu se obratiti Pokrajinskom udruženju/udruzi članova porodice/obitelji
psihičkih bolesnika (Landesverband Bayern der Angehörigen psychisch
Kranker e.V.).
Ponude socijalne psihijatrije
Kod teških, hroničnih/kroničnih psihičkih poremećaja (npr. psihoza ili
zavisnosti/ovisnosti o drogama) postoji u Bavarskoj mnoštvo ponuda
socijalne psihijatrije. Lica kojima je potrebna pomoć mogu se obratiti
Službama socijalne psihijatrije (Sozialpsychiatrische Dienste, SPDi), koje
postoje u svakom okrugu/kotaru u Bavarskoj, u velikim gradovima, kao
i u pojedinim gradskim opštinama/općinama. Ove službe posreduju u
kontaktima sa radnim projektima za psihičke bolesnike, domovima za
stanovanje, ponudama ambulantnog i stacionarnog praćenja.
20
Vodič
15Adrese
Bayerische Landeskammer der Psychologischen Psychotherapeuten
und der Kinder- und Jugendlichenpsychotherapeuten (PTK-Bayern)
Poštanska adresa: Postfach 151506 · 80049 München
Kućna adresa: St.-Paul-Straße 9 · 80336 München
Tel.: 089 515555-0 · Fax: 089 515555-25
E-Mail: [email protected] · www.ptk-bayern.de
Bavarska pokrajinska komora psihologa – psihoterapeuta i psihoterapeuta za
djecu i omladinu/mladež (Bayerische Landeskammer der Psychologischen
Psychotherapeuten und der Kinder- und Jugendlichenpsychotherapeuten) je
zakonsko strukovno predstavništvo bavarskih psihologa – psihhoterapeuta
i psihoterapeuta za djecu i omladinu/mladež. U raznovrsne zadatke PTKBayern spada npr. i interesno zastupanje psihoterapeuta u Bavarskoj,
očuvanje profesionalnog prava, prevencija psihičkih oboljenja, procjena
potrebe za zbrinjavanjem psihičkih oboljelih lica/osoba i hednikepiranih ljudi,
organizovanje/organiziranje usavršavanja stručnjaka i drugih. Na internet
stranici PTK naći ćete pretraživač/tražilicu za pronalaženje verifikovanih/
verficiranih psihoterapeuta u Bavarskoj (sa funkcijom traženja željenog jezika
na kojem želite liječenje).
Bayerischer Flüchtlingsrat
Augsburger Straße 13 · 80337 München
Tel.: 089 762234 · Fax: 089 762236
E-Mail: [email protected] · www.fluechtlingsrat-bayern.de
Bavarski savjet/vijeće za izbjeglice je organizacija za zaštitu ljudskih prava,
koja se zalaže za prava izbjeglica i migranata.
Težište rada ove organizacije su, pored ostalog, posredovanje u pravnom
savjetovanju, pomoć u pojedinačnim slučajevima, rad na projektima, u
kampanjama i predavanja.
Bayerischer Landesverband Psychiatrie-Erfahrener e.V.
c/o MüPE, Thalkirchnerstraße 10 · 80337 München
Tel. & Fax: 089 26023025
E-Mail: [email protected] · www.psychiatrie-erfahrene-bayern.de
Ovo Udruženje/udruga je skup osoba sa psihijatrijskim iskustvom u Bavarskoj.
U ciljeve i zadatke ovog udruženja/ove udruge spada, pored ostalog,
zastupanje interesa psihijatrijskih pacijenata i bivših pacijenata, unapređivanje
službi/ureda za kontakt i informisanje radi samopomoći, samopomoći kao
takve, poboljšanje pravnog, socijalnog i ekonomskog/gospodarskog položaja
psihiijatrijskih pacijenata, kao i edukacija i informisanje/informiranje o
mogućnostima, granicama i rizicima psihijatrijskog liječenja.
21
Bayerisches Zentrum für Transkulturelle Medizin e.V.
Sandstraße 41 · 83035 München
Tel.: 089 189378760 · Fax: 089 189378769
E-Mail: [email protected] · www.bayzent.de
Bavarski centar za transkulturnu medicinu (Bayerisches Zentrum für
Transkulturelle Medizin) postavio je sebi za cilj poboljšanje medicinskog i
psihosocijalnog zbrinjivanja migranata. Radi prevazilaženja jezičke barijere
i uvažavanja kulturno uslovljenog gledanja na bolesti, krize ili socijalne
probleme, ovaj Centar koordinira prevodilački/prevoditeljski servis na
opštinskom nivou/općinskoj razini za zdravstvene i socijalne ustanove
u Monhenu (München). Kao partner u pokrajinskom projektu, Centar
koordinira projekat „MiMi-Projekt Bayern“.
Dalje, ovaj Centar organizuje/organizira skupove, obuku, usavršavanje za
interkulturne kvalifikacije i unapređuje interdisciplinarnu saradnju/suradnju
saradnika/suradnika u radu sa migrantima iz oblasti rada i istraživanja u
medicini, socijalnim pitanjima, psihologiji i etnologiji.
Dachverband der transkulturellen Psychiatrie, Psychotherapie und
Psychosomatik im deutschsprachigen Raum e.V.
Postfach 2622 · 59016 Hamm
E-Mail: [email protected] · www.dtppp.com
DTPPP e.V. je krovno udruženje/udruga profesionalnih saradnika/suradnika
i institucija koji se angažuju/angažiraju u oblasti transkulturne psihijatrije,
psihoterapije i psihosomatike. Udruženje/udruga želi da doprinese boljem
umrežavanju udruženja/udruga, lica/osoba i organizacija koje rade na
ovom polju.
Pored izrade i pripreme transkulturnih rezultata istraživanja i terapijskih
koncepata, ovo krovno udruženje/udruga organizuje/organizira i
obrazovanje/izobrazbu i usavršavanje ljekara/liječnika i psihologa i naučne/
znanstvene simpozije.
22
Vodič
Deutsche Gesellschaft für Psychiatrie, Psychotherapie und Nervenheilkunde (DGPPN) Referat Transkulturelle Psychiatrie und Migration
Reinhardtstraße 14 · 10117 Berlin · www.dgppn.de
DGPPN je naučno/znanstveno udruženje/udruga ljekara/liječnika i
naučnika/znanstvenika koji u Njemačkoj rade u oblasti psihijatrije,
psihoterapije, psihosomatike u neuropsihijatrije.
Oko 150 psihijatara, psihoterapeuta, psihologa, sociologa, etnologa i
saradnika/suradnika drugih struktovnih grupa koje rade u psihijatriji, i koji
govore njemački, organizovani/organizirani su u referatu „Transkulturna
psihijatrija i migracija“. Ovaj referat razvija kulturno osjetljive metode
kako bi se poboljšalo zbrinjavanje psihički bolesnih ljudi iz drugih kultura,
organizuje/organizira usavršavanje i podržava/potpomaže transkulturna
istraživanja.
Deutsch-Russische Gesellschaft für Psychiatrie, Psychotherapie und
psychosoziale Gesundheit e.V.
c/o Krisendienst Mittelfranken · Hessestraße 10 · 90443 Nürnberg
E-Mail: [email protected] · www.drgpp.de
DRGPP je forum za sve grupe srodnih zanimanja u psihosocijalnom
području, koje rade sa ljudima sa ruskog govornog područja u Njemačkoj.
Cilj je da se stvori mreža radi međusobne podrške/potpore.
DRGPP želi da poboljša psihosocijalno zbrinjavanje migranata sa ruskog
govornog područja u Njemačkoj. U zadatke/zadaću Društva spada
i organizovanje/organiziranje manifestacija za migrante, koje služe
unapređenju duševnog zdravlja.
Osim toga, cilj Društva je i unapređenje kontakta i razmjene s(a) kolegama
u zemljama ruskog govornog područja.
23
Deutsch-Türkische Gesellschaft für Psychiatrie, Psychotherapie und
psychosoziale Gesundheit e.V.
c/o Klinik für Psychiatrie und Psychotherapie
Cappeler Straße 98 · 35039 Marburg
Tel.: 030 23112786 · Fax: 030 23112787 · www.dtgpp.de
Cilj DTGPP jeste da se unaprijedi psihijatrijsko i psihoterapijsko zbrinjavanje
turskih migranata u Njemačkoj. Osim toga, DTGPP unapređuje naučnu/
znanstvenu i praktičnu razmjenu između turskih i njemačkih ljekara/
liječnika, psihologa, socijalnih radnika, njegovatelja i drugih koji učestvuju
u psihijatrijskom i psihoterapijskom zbrinjavanju stanovništva.
Deutsch-Türkische Medizinergesellschaft Bayern e.V.
Allersberger Straße 81 · 90461 Nürnberg
Tel.: 0911 476363 · Fax: 0911 473477 · www.dtm-bayern.de
Njemačko-tursko ljekarsko društvo Bavarske je regionalno aktivno
udruženje/udruga ljekara turskog i njemačkog porijekla/podrijetla.
Ciljevi udruženja/udruge jesu, pored ostalog, sticanje/stjecanje i širenje
stručnog medicinskog znanja, unapređenje međusobnog razumijevanja
između predstavnika Društva koji potiču/potječu iz Turske i Njemačke,
kao i integracija turskih građana koji žive ovdje, uključujući i pomoć u
rušenju socijalno-kulturnih barijera i predrasuda.
Deutsch-Türkische Medizinergesellschaft e.V.
Schmiedestraße 31 · 30159 Hannover
Tel.: 0511 2352350 · Fax: 0511 2352366 · www.dtmev.de
Članovi Njemačko-turskog ljekarskog/liječničkog društva jesu turski i
njemački ljekari i studenti medicine koji su zainteresovani za kolegijalnu
razmjenu. Udruženje/udruga organizuje usavršavanje i skupove za ljekare/
liječnike i zainteresovane/zainteresirane laike, unapređuje kolegijalnu
razmjenu i krovno je udruženje/udruga za četiri regionalna njemačko-turska
ljekarska/liječnička društva u Bavarskoj, Berlinu, Baden-Württembergu i
Nordrhein-Westfalen.
24
Vodič
Bračna, životna i porodična/obiteljska savjetovališta
Adrese bračnih, životnih i porodičnih/obiteljskih savjetovališta u vašem
mjestu naći ćete na adresi:
www.stmas.bayern.de/familie/beratung/ehefamilie/index.htm
Spektar savjetovanja u bračnim, životnim i porodičnim/obiteljskim
savjetovalištima seže od pripreme za partnerstvo i brak, preko savjetovanja
o pitanjima braka, partnerstva, porodice/obitelji i života, preko edukacije
o planiranu porodice/obitelji u smislu odgovornog roditeljstva, do
savjetovanja kod razdvajanja i razvoda/rastave braka.
Bračna i porodična/obiteljska savjetovališta katoličke crkve i krovnih
udruženja/udruga slobodne dobrotvorne njege obavljaju ovo savjetovanje
(iz)vankonfesionalno, individualno i grupno.
Savjetovališta o vaspitanju/odgoju u Bavarskoj
Adrese savjetovališta o vaspitanju/odgoju u vašem mjestu naći ćete na
adresi: www.stmas.bayern.de/familie/beratung/erziehung/index.htm
Savjetovališta o vaspitanju/odgoju su stručne službe organizacije za
pomoć omladini/mladeži. Ova savjetovališta pomažu roditeljima, ostalim
licima/osobama zaduženim za vaspitanje/odgoj, djeci, omladini/mladeži i
adolescentima, naročito/osobito kod problema unutar porodice/obitelji,
razdvajanja i razvoda/rastave braka, traumatskih iskustava, urođenih
dispozicija i postojećih faktora rizika. Zadaci/zadaća savjetovaja o
vaspitanju/odgoju jeste prevladavanje stresnih i traumatskih iskustava
i aktiviranje podsticajnih/poticajnih i zaštitnih uslova/uvjeta i resursa za
razvoj/razvitak djece. Savjetovanje je besplatno i povjerljivo.
exilio Hilfe für Flüchtlinge und Folterüberlebende e.V.
Reutinerstraße 5 · 88131 Lindau
Tel.: 08382 409450 · Fax: 08382 409454
E-Mail: [email protected] · www.exilio.de
exilio e.V. zalaže se, kao neprofitno udruženjo/udruga, za prava migranata
i izbjeglica i nudi, naročito/osobito žrtvama mučenja, psihološku i
medicinsku pomoć.
25
Stručne službe za članove porodice/obitelji koji njeguju bolesnog
člana porodice/obitelji u Bavarskoj
Adrese stručnih službi u vašem mjestu naći ćete na adresi:
www.stmas.bayern.de/pflege/ambulant/ang-fachst.htm
Zadatak/zadaća Stručnih službi jeste psihosocijalno savjetovanje, prateća
podrška/potpora i rasterećenje članova porodice/obitelji koji obavljaju
njegu. Ponuda Stručnih službi dopunjava savjetovanje o tuđoj pomoći i
njezi prema § 7a SGB XI i menadžment zbrinjavanja prema § 11 IV SGB
V. Ponuda je namijenjena svim članovima porodica/obitelji koji njeguju
bolesnog člana porodice/obitejli, a naročito/osobito važna pomoć nudi
se članovima porodica/obitelji ljudi oboljelih od demencije, putem grupa
članova porodica/obitelji, grupa za staranje/skrb i grupa dobrovoljnih
pomagača.
Gesellschaft für türkischsprachige Psychotherapie und
psychosoziale Beratung e.V. (GTP)
c/o Sanem Aygün · Am Langen Seil 74a · 44803 Bochum
E-Mail: [email protected] · www.aktpt-online.de
GTP (nekadašnja radna grupa psihoterapeuta sa turskog govornog
područja) je skup psihoterapeuta koji govore turski i radnika/djelatnika
u psihosocijalnoj oblasti, koji kvalitet svog profesionalnog rada sa
doseljenicima iz Turske žele poboljšati kolegijalnim umrežavanjem i
usavršavanjem.
Na internet stranici GTP naći ćete kontakt listu psihoterapeuta u cijeloj
Njemačkoj koji govore turski.
Kassenärztliche Vereinigung Bayerns (KVB) Landesgeschäftsstelle
Kućna adresa: Kassenärztliche Vereinigung Bayerns
Elsenheimerstraße 39 · 80687 München
Poštanska adresa: Kassenärztliche Vereinigung Bayerns ·
80684 München · E-Mail: [email protected] · www.kvb.de
Kao zastupstvo registrovanih ljekara/liječnika i psihoterapeuta, Udruženje/
udruga ljekara/liječnika Bavarske koji imaju ugovor sa zdravstvenom
blagajnom (Kassenärztliche Vereinigung Bayerns, KVB) obezbjeđuje/
osigurava ambulantno i psihoterapijsko zbrinjavanje stanovništva
Bavarske. Na internet stranici KVB osiguranici i pacijenti mogu da koriste
pretraživač/tražilicu za registrovane ljekare/liječnike i psihoterapeute (sa
funkcijom traženja željenog jezika na kojem žele da se liječe).
Uz to, na servisnom broju 01805 / 809680* Služba za koordinaciju u
psihoterapiji daje informacije o terapeutima koji su prijavili slobodna
mjesta za terapiju u svojim ordinacijama.
26
Vodič
Uz to, KVB nudi putem telefonskog servisa 01805 / 797997* i na e-mail
adresi [email protected] kompetentne informacije u vezi sa
ambulantnim ljekarskim/liječničkim zbrinjavanjem u Bavarskoj. Pored
toga, na internet stranici www.kvb.de naći ćete koristan informativni
materijal o različitim temama zdravlja (npr. vakcinacija/cijepljenje, rano
otkrivanje raka, Alzheimer i dr).
*0,14€/min. iz fiskne mreže u Njemačkoj, mx. 42 centa po minuti iz
mobilnih mreža
Krisendienst Mittelfranken –
Hilfe für Menschen in seelischen Notlagen
Hessestraße 10 · 90443 Nürnberg
Tel.: 0911 4248550 (na njemačkom)
0911 42485520 (na ruskom)
Uto 18.00–20.00 h, čet 20.30–22.30 h, sub 17.00–19.00 h
0911 42485560 (na turskom)
Pon, srijeda, pet i sub 20.00–22.00 h
www.krisendienst-mittelfranken.de
Služba za krizne situacije Srednje Franačke (Mittelfranken) nudi u
večernjim i noćnim satima pomoć ljudima u duševnim kriznim situacijama
i članovima njihovih porodica/obitelji, prijateljima ili poznanicima koji brinu
o njima. Služba za krizne situacije pokriva okrug/kotar Mittelfranken.
Ponuda službe za krizne situacije obuhvata, pored ostalog, telefonsko
savjetovanje na njemačkom, ruskom i turskom, i lične/oosbne razgovore
u njihovim prostorijama.
Landeshauptstadt München Referat für Gesundheit und Umwelt
Fachstelle Migration und Gesundheit
Bayerstraße 28a · 80335 München
Tel.: 089 23347928 · Fax: 089 23347903
E-Mail: [email protected] · www.muenchen.de
Stručna služba „Migracija i zdravlje“ zalaže se za unapređenje zdravlja
migranata, tako što inicira i provodi razne mjere u interesu zdravlja
migranata, kao npr. rad na projektima, umrežavanje, rad sa multiplikatorima,
rad sa javnošću, otvaranje stručnih službi za interkulturno djelovanje, kao
i stručno mišljenje o zdravlju i migraciji.
U Stručnoj službi dobićete/dobit ćete informacije o službama za
savjetovanje i terapijske ponude za migrante u Minhenu (München).
27
Landesverband Bayern der Angehörigen psychisch Kranker e.V.
(LApK)
Pappenheimstraße 7 · 80335 München
Tel.: 089 51086325 · Fax: 089 51086328
Termini za razgovor: Pon–pet 10.00–14.00 h
E-Mail: [email protected] · www.lvbayern-apk.de
Pokrajinsko udruženje/udruga članova porodica/obitelji psihičkih bolesnika
u Bavarskoj e.V. je neprofitna krovna organizacija grupa samopomoći za
članove porodica/obitelji u Bavarskoj. U ovoj organizaciji objedinili su
se pojedinačni članovi, grupe i udruženja/udruge samopomoći, kako bi
poboljšali životnu situaciju psihičkih bolesnika i članova njihovih porodica/
obitelji. LApK obavlja sljedeće aktivnosti: lično/osobno savjetovanje i
informisanje/informiranje, podrška/potpora grupama članova porodice/
obitelji, informativni i trening programi, manifestacije u cilju edukacije
vođa/voditelja grupa, tematski skupovi za članove porodice/obitelji i dr.
LApK savjetuje i one koji nisu njeni/njezini članovi.
open.med
Görresstraße 43 · 80797 München
Open.med-Hotline: 0177 5116965 (Pon–pet 9.30–17.00 h)
Termini za razgovor: Uto 17.00–20.00 h i pet 10.00–13.00 h
http://www.aerztederwelt.org/projekte/openmed-muenchen.html
open.med je mjesto kome se, iz medicinskih razloga, prvo obraćaju
oni koji nisu osigurani, pripada organizaciji „Ljekari svijeta“ (u saradnji/
suradnji sa Café 104).
Ljekari/liječnici open.med nude anonimnu i besplatnu medicinsku
pomoć, savjetovanje, posredovanje ponuda pomoći, edukaciju i pomoć
radi prevencije zdravlja.
Psychologischer Dienst für Ausländer
Caritasverband der Erzdiözese München und Freising e.V.
Landwehrstraße 26 · 80336 München
Tel.: 089 23114950 · Fax: 089 23114959
E-Mail: [email protected] · www.czm-innenstadt.de
Psihološka služba za strance nudi anonimno, besplatno savjetovanje
na maternjem jeziku za migrante i njihove porodice/obitelji.Ovdje ćete,
npr. dobiti savjete i podršku/potporu u vezi sa vaspitanjem/odgojem,
problemima u međusobnim odnosima, kao i u slučaju psihičkih kriznih
situacija.
Nadziranjem bolesnika koji žive sami pomažu se migranti sa psihičkim
oboljenjima.
28
Vodič
Psychologischer Dienst für Migrantinnen und Migranten
Beratungsdienste der Arbeiterwohlfahrt München gemeinnützige
GmbH
Goethestraße 53 · 80336 München · Tel.: 089 54424753
Cilj Psihološke službe AWO jeste psihosocijalno zbrinjavanje migranata na
maternjem jeziku, od strane tima psihologa koji dovoljno poznaju određenu
kulturu. Psihološka služba je partner za kontakt ljekarima/liječnicima,
klinikama, školama, socijalnim službama i drugim savjetovalištima, kao
i samim migrantima. Služba nudi pojedinačno savjetovanje, kratkotrajnu
terapiju, intervenciju u slučaju krize, savjetovanje o vaspitanju/odgoju,
kao i bračno i porodično/obiteljsko savjetovanje. Jezici na kojima se daju
savjeti jesu njemački, turski, bosanski, srpski i hrvatski.
REFUGIO München
Mariahilfplatz 10 · 81541 München
Tel.: 089 9829570 · Fax: 089 98295757
E-Mail: [email protected] · www.refugio-muenchen.de
Centar za savjetovanje i liječenje izbjeglica i žrtava mučenja REFUGIO
nudi psihoterapiju, socijalno savjetovanje, ljekarsku/liječničku dijagnostiku
i stručno vještačenje izbjeglicama i žrtvama mučenja u Minhenu
(München). Za djecu izbjeglice postoje posebne ponude terapije putem
umjetnosti i igre. Razni projekti proširuju i diferenciraju rad REFUGIO.
Rummelsberger Dienste für junge Menschen gGmbH
Psychosoziales Zentrum für Flüchtlinge (PSZ)
St.-Johannis-Mühlgasse 5 · 90419 Nürnberg
Tel.: 0911 39363-55 · Fax: 0911 39363-61
E-Mail: [email protected]
Kao nadregionalno savjetovalište za prostor sjeverne Bavarske,
Psihosocijalni centar nudi svoje službe izbjeglicama besplatno, bez obzira
na njihovu nacionalnost, vjeroispovjest/vjeroispovjed i status boravka.
Težište djelatnosti ovih savjetovališta jesu, pored ostalog: psihoterapijsko
liječenje i psihološko savjetovanje izbjeglica sa psihičkim poremećajem,
psihosocijalno i psihološko savjetovanje i terapija maloljetnih izbjeglica
bez pratnje, kao i obuhvatno socijalnopedagoško savjetovanje u vezi sa
pitanjima boravka azilanata i socijalnopravnim pitanjima.
Jezici na kojima se savjetovanje obavlja: njemački, engleski, slovački,
češki, ruski i francuski.
29
Sozialpsychiatrische Dienste in Bayern
Adrese službi u vašem mjestu dobićete/dobit ćete npr. preko lokalnih
Zdravstvenih službi (Gesundheitsamt) ili kod Udruženja/udruge bavarskih
okruga/kotara (Verband der Bayerischen Bezirke: www.bay-bezirke.de).
Listu bavarskih Zdravstvenih službi na internetu naći ćete na adresi:
www.oegd-bayern.de/html/bayerische_gas.html
Socijalnopsihijatrijske službe nude besplatno savjetovanje i pomoć ljudima
sa oboljenjima zavisnosti/ovisnosti, gerontopsihijatrijski oboljelim ljudima
i ljudima sa psihičkim oboljenjima. Socijalnopsihijatrijskim službama
mogu da se obrate ne samo oboljela lica/osobe, nego i članovi njihove
porodice/obiteji, prijatelji, poznanici i kolege s posla. Saradnici/suradnici
službe podliježu ob(a)vezi čuvanja tajne. Neke službe nude savjetovanje
na više jezika, uzimajući u obzir specifičnost kulture.
Korisne adrese na internetu:
www.kompetenznetz-depression.de
www.kompetenznetz-schizophrenie.de
www.psychotherapie-netzwerk.de
www.buendnis-depression.de
www.emdria.de
www.zwaenge.de
www.asylnetz.de
www.dgbs.de
30
Vodič
Preporuka literature:
Borde, T. & David, M. (Hrsg.). (2007). Migration und seelische Gesundheit, psychische
Belastungen und Potentiale. Frankfurt am Main: Mabuse Verlag.
Collatz, J. & Heise, T. (Hrsg.). (2002). Psychosoziale Betreuung und psychiatrische
Behandlung von Spätaussiedlern. Das transkulturelle Psychoforum (Bd. 3).
Berlin: VWB-Verlag.
Erim, E. (2009). Klinische Interkulturelle Psychotherapie – Ein Lehr- und Praxisbuch.
Stuttgart: Kohlhammer Verlag.
Hausotter, W. & Schouler-Ocak, M. (2007). Begutachtung bei Menschen mit Migrationshintergrund. München: Urban & Fischer Verlag.
Hax-Schoppenhorst, T. & Jünger, S. (2010). Seelische Gesundheit von Menschen mit
Migrationshintergrund. Wegweiser für Pflegende. Stuttgart: Kohlhammer Verlag.
Hegemann, T. & Lenk-Neumann, B. (Hrsg.). (2002). Interkulturelle Beratung. Grundlagen,
Anwendungsbereiche und Kontexte in der psychosozialen und gesundheitlichen
Versorgung. Forum Migration Gesundheit Integration (Bd. 2). Berlin: VWB-Verlag.
Hegemann, T. & Oesterreich, C. (2009). Einführung in die interkulturelle systemische
Beratung und Therapie. Heidelberg: Carl-Auer-Systeme Verlag.
Hegemann, T. & Salman, R. (Hrsg.). (2010). Handbuch Transkulturelle Psychiatrie.
Bonn: Psychiatrie Verlag.
Golsabahi, S., Küchenhoff B. & Heise T. (Hrsg.). (2010). Migration und kulturelle Verflechtung. Beiträge zum 3. Kongress des DTPPP in Zürich 2009.
Das transkulturelle Psychoforum (Bd. 17). Berlin: VWB-Verlag.
Gün, A. K. (2007). Interkulturelle Missverständnisse in der Psychotherapie. Gegenseitiges Verstehen zwischen einheimischen Therapeuten und türkeistämmigen Klienten.
Freiburg: Lambertus.
Kimil, A. & Salman, R. (2008). Sozialpsychiatrische Versorgungssituation von Migrantinnen und Migranten in der Region Hannover. Eine Studie der Fachgruppe Migration
und Psychiatrie. Sozialpsychiatrische Schriften (Bd. 2). Hannover.
Kizilhan, J. (2009). Interkulturelle Aspekte der somatoformen Schmerzstörung.
Psychotherapeut. 54, (4), S. 81– 88.
Kizilhan, J. (2010). Migration, Identität und Gesundheit. Familiendynamik. 35, (1),
S. 50 – 59.
Machleidt, W., Salman, R. & Calliess, I. T. (Hrsg.). (2006). Sonnenberger Leitlinien:
Integration von Migranten in Psychiatrie und Psychotherapie. Erfahrungen und
Konzepte in Deutschland und Europa. Forum Migration Gesundheit Integration (Bd. 4).
Berlin: VWB-Verlag.
Peseschkian, H. (2002). Die russische Seele im Spiegel der Psychotherapie. Ein Beitrag
zur Entwicklung einer transkulturellen Psychotherapie. Das transkulturelle Psychoforum
(Bd. 7). Berlin: VWB-Verlag.
Schepker, R. & Toker, M. (2009). Transkulturelle Kinder- und Jugendpsychiatrie – Grundlagen und Praxis. Berlin: MWV.
Uslucan, H.- H. (2010). Diversity-Kompetenz in der Schule. In E. van Keuk, C. Ghaderi,
L. Joksimovic & D. David (Hrsg.), Diversity. Transkulturelle Kompetenzen in klinischen und
sozialen Arbeitsfeldern (S. 313–323). Suttgart: Kohlhammer Verlag.
Wagemann, G. (2005). Verständnis fördert Heilung. Der religiöse Hintergrund von
Patienten aus unterschiedlichen Kulturen. Ein Leitfaden für Ärzte, Pflegekräfte,
Berater und Betreuer. Forum Migration Gesundheit Integration (Bd. 3). Berlin: VWB-Verlag.
31
Zahvalnost/zahvala
Zahvaljujemo svim stručnjacima i institucijama koji
su učestvovali/sudjelovali u nastanku ove brošure:
Ltd. MR Karl-Heinz Arians (Bayerisches Staats
ministerium für Arbeit und Sozialordnung, Familie
und Frauen), Prof. Dr. med. Wolfgang H. Caselmann
(Bayerisches Staatsministerium für Umwelt und
Gesundheit), Dr. Maria Gavranidou (Landeshauptstadt
München, Referat für Gesundheit und Umwelt),
Dr. med. univ. Solmaz Golsabahi-Broclawski (HellwegKlinik Bielefeld), Dr. Thomas Hegemann (Bayerisches
Zentrum für Transkulturelle Medizin e.V.), Dr. med.
Beatrix Heilig (Bayerisches Staatsministerium für
Umwelt und Gesundheit), Prof. Dr. J. Kizilhan (AG
Migration und Rehabilitation, Institut für Psycho
logie, Universität Freiburg), Britta Lenk-Neumann
(Bayerisches Zentrum für Transkulturelle Medizin e.V.),
Gabriela Lerch-Wolfrum (Bayerisches Staatsministerium für Arbeit und Sozialordnung, Familie und Frauen),
Tina Mannfeld (Bundeswehrkrankenhaus Hamburg),
Dr. Manfred Ruoß (Bayerische Landeskammer der
Psychologischen Psychotherapeuten und der Kinderund Jugendlichenpsychotherapeuten), Ella Schindler
(Deutsch-Russische
Gesellschaft
für
Psychiatrie,
Psychotherapie und psychosoziale Gesundheit e.V.),
Prof. Dr. Haci-Halil Uslucan (Universität DuisburgEssen, Zentrum für Türkeistudien und Integrationsforschung), MR Dr. Georg Walzel (Bayerisches
Staatsministerium für Umwelt und Gesundheit),
Robert Zitzlsperger (BKK Landesverband Bayern)