close

Enter

Log in using OpenID

1.vi. 2012.

embedDownload
svibanj 2012.
ISSN-1512-827X
[email protected]
www.fircom.biz
godina XVIII
INFORMIRA VAS
VELIKA PODUZEĆA
SREDNJA PODUZEĆA
NAPOMENA:
MALA PODUZEĆA
sukladno Zakonu o računovodstvu i reviziji
nisu obvezni raditi reviziju financijskih izvještaja.
Međutim , u praksi se pojavljuje da Uprava
Društva ili vlasnik imaju zahtjeve za revizijom
financijskih izvještaja kako bi imali kompletniji
uvid u poslovanje Društva ili ukoliko im to traži
Banka zbog ispitivanja kreditne sposobnosti
Društva.
su pravne osobe koje na dan sastavljanja
financijskih izvještaja ispunjavaju najmanje dva
od tri uvjeta:
- prosječan broj zaposlenih u tijeku godine je
od 50 do 250,
- prosječna vrijednost poslovne imovine na
kraju poslovne godine iznosi od 1.000.000
KM do 4.000.000 KM i
- ukupan godišnji prihod iznosi od 2.000.000
KM do 8.000.000 KM.
NAPOMENA: U srednje pravne osobe
razvrstavaju se i one čije vrijednosti su veće od
gornjeg iznosa jednog od navedenih uvjeta
su pravne osobe koje prelaze navedene
vrijednosti u kriterijima srednjih poduzeća iz
najmanje dva uvjeta navedena za srednje pravne
osobe.
Osim pravnih osoba klasificiranih na ovaj način,
velike pravne osobe u smislu obveze revizije su
banke, mikro-kreditne organizacije, štednokreditne zadruge, društva za osiguranje, leasing
društva, društva za upravljanje investicijskim
fondovima, društva za upravljanje obveznim
odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima,
brokersko-dilerska društva i druge financijske
organizacije.
OSTALA
PODUZEĆA
Obvezi revizije podliježu i
financijski izvještaji svih ostalih
pravnih osoba čijim se vrijednosnim papirima trguje ili se vrši
priprema za njihovo emitiranje na organiziranom tržištu
vrijednosnih papira, te financijski
izvještaji pravnih osoba ukoliko
je to propisano posebnim propisima kojima se uređuje njihovo
poslovanje.
FINANCIJSKI PROPISI I PRAKSA • broj 4 • SVIBANJ 2012.
TKO SU OBVEZNICI
REVIZIJE
FINANCIJSKIH
IZVJEŠTAJA
Radujemo se budućoj suradnji!
REVIZIJA FIRCON d.o.o. MOSTAR
DRUŠTVO ZA REVIZIJU I DRUGE SRODNE USLUGE
Kneza Višeslava 77A
Telefon: 036/318-360; 333-243; 333-244;
Fax: 036/318-360
e-mail: [email protected]
U pripremi seminar:
POREZNI I RAČUNOVODSTVENI OBUHVAT
SPECIFIČNIH ISPORUKA U TRGOVINI I USLUGAMA
23.V. – 1.VI. 2012.
(program seminara - prilog u časopisu)
Nakladnik FIRCON d.o.o. Mostar K. Višeslava 77a, 88000 Mostar
Tiskanica-poštarina plaćena kod pošte 88101 Mostar
Na temelju odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH, broj: 10/11
časopis “Financijski propisi i praksa” se priznaje kao program
KPE računovodstvene profesije u BiH.
1
svibanj 2012.
organizira seminar
POREZNI I RAČUNOVODSTVENI OBUHVAT SPECIFIČNIH
ISPORUKA U TRGOVINI I USLUGAMA
PREDAVAČI: prof. dr.sc.Vinko Belak i Augustin Mišić
MJESTA ODRŽAVANJA:
23. 05. 2012. ŠIROKI BRIJEG, Hotel „ROYAL“ 24. 05. 2012. MOSTAR, Hotel „ERO“ kongresna dvorana
25. 05. 2012. VITEZ, Franšizni centar BiH, kongresna dvorana PC 30. 05. 2012. ORAŠJE, Hotel „RIVIERA“
31. 05. 2012. SARAJEVO, P.C. „UNITIC“ amfiteatar 01. 06. 2012. LIVNO, Hotel „PARK“
Početak seminara je u 10 sati
Cilj edukacije: Polaznicima
seminara na prikazu praktičnih
primjera prenijeti znanja koja će im
pomoći da pravilno utvrde porezni
tretman transakcija koje se odnose na
neke od specifičnih isporuka dobara i
usluga i provedu postupke poreznog
i računovodstvenog evidentiranja tih
isporuka.
(registracija
polaznika
odrobe
9,00i sati)
4. Odustajanje
od isporuke
1. Isporuka dobara u neposlovne
svrhe
-
Razlike u isporukama ili korištenju
dobara i usluga za poslovne svrhe i
neposlovne svrhe i porezni obuhvat
- Razlikovanje između reprezentacije u
poslovne svrhe i isporuka ili korištenja
dobara i usluga u neposlovne svrhe
2. Prodaja dobara uz odobrene
popuste
-
- - - Popusti pri isporuci iskazani na računu
Naknadni popusti u trgovini
Robni popusti u maloprodaji
Akcijske prodaje i sniženja
- Sniženja cijena do visine marže
- Sniženja cijena ispod nabavne
vrijednosti robe
- Davanje poklona male vrijednosti
(reklama ili reprezentacija?)
3. Povrati robe od kupaca
- Povrat robe u garantnom roku
- Zamjena robe u garantom roku
- Prodavatelj priznaje pravo na povrat
robe ali u dogovoru s kupcem ne
preuzima robu nego robu ostavlja
kupcu
otpisi potraživanja
- Odustajanje od isporuke u slučaju
danih predujmova
- Odustajanje od isporuke u slučaju
primljenih predujmova
- Otpis potraživanja za obavljene
isporuke i ispravak PDV-a
Pravne i formalne pretpostavke za
provođenje postupka ispravke poreza
u slučaju naknadne promjene porezne
osnovice. Prikaz specifičnih primjera
ispravke poreza.
5. Računovodstvo programa
nagrađivanja
lojalnosti kupaca - (IFRIC 13)
- računovodstveni obuhvat u slučaju
kad subjekt sam isporučuje nagrade
za lojalnost kupaca
- mjerenje fer vrijednosti nagrada
- računovodstveni obuhvat u slučaju
kad nagrade za lojalnost kupaca
isporučuje treća strana
- računovodstveni postupak u slučaju
kad troškovi ispunjenja nagrade
premašuju iznos odgođenog prihoda
– rezerviranje za štetne ugovore
6. Prodaja robe u tranzitu
- prodaja u tranzitu “franco skladište
krajnjeg kupca“- PRIMJER
- prodaja robe u tranzitu “franco
skladište dobavljača”
- prodaja robe u tranzitu “franco
skladište dobavljača”kad se roba
izvozi iz BiH
SEMINAR SE PRIZNAJE KAO 7 SATI KPE
certificiranih računovođa, ovlaštenih revizora i certificiranih računovodstvenih tehničara
7. Komisijska prodaja robe- trgovačko
zastupanje
- prodaja u tuđe ime i za tuđi račun
- prodaja u svoje ime a za tuđi račun
- prodaja rabljene robe u komisiji
prema posebnim uvjetima za obračun
PDV-a
8. Izrada ili izgradnja dugotrajne
imovine u vlastitoj izvedbi
- Izrada opreme u vlastitoj izvedbi
- Izgradnja građevinskog objekta u
vlastitoj izvedbi
9. Davanje opreme na korištenje s
ciljem poboljšanja prodaje dobarapomoćni promet
10. Oplemenjivanje materijala u
vlastitoj izvedbi i “lohn poslovi”
- Oplemenjivanje materijala kod
drugog poduzetnika
- Proizvodnja za drugog poduzetnika
s njegovim materijalom bez ostatka
vrijednih nusproizvoda ili otpadaka
- Proizvodnja za drugog poduzetnika
s njegovim materijalom s ostatkom
nusproizvoda ili otpadaka čija
vrijednost prelazi 5% vrijednosti naše
isporuke
- Lohn poslovi za izvoz
Identificiranje problema koji se
pojavljuju u praksi kod „dvostrukih
isporuka“ i isporuka bez naknade
i sugestija rješenja kroz prikaz
praktičnih primjera iz dosadašnje
prakse.
PITANJA I ODGOVORI, DISKUSIJE
broj: 04/12
2
svibanj 2012.
04/12
Fircon d.o.o. Mostar
FINANCIJSKO-RAČUNOVODSTVENO
I POREZNO SAVJETOVANJE
POSJETITE NAŠE
WEB STRANICE
www.fircon.biz
Kneza Višeslava 77a, Mostar, BiH
Identifikacijski broj: 4227069180000
PDV broj: 227069180000
Šifra djelatnosti: 22. 110
Unicredit bank d.d. Mostar
Transakcijski račun: 3381002201671975
Devizni račun: 3380604815675816
HYPO-ALPE-ADRIA BANK d.d. Mostar
Transakcijski račun: 3060010000794933
Devizni račun: 3060203700736103
OPĆE INFORMACIJE: tel: 036/ 333-065
SAVJETNIČKA SLUŽBA:
Brojevi na koji se ostvaruje kontakt za korisnike koji
poziv ostvaruju putem telekom operatora: JP Hrvatske
telekomunikacije d.d. Mostar su:
- 090 840-700
za pretplatnike časopisa „Financijski propisi i praksa
- 090 850 701 za ostale,
Brojevi na koji se ostvaruje kontakt za korisnike koji poziv
ostvaruju putem telekom operatora:
BH Telekom d.d. Sarajevo su:
- 090 250-523
za pretplatnike časopisa „Financijski propisi i praksa
- 090 260-524 za ostale
ČLANOVI FIRCON KLUBA: 036/ 333-066 i 036/ 333-067
KONTAKTI ELEKTRONSKIM PUTEM:
[email protected] (za opće informacije);
[email protected] (za savjetničku službu)
OSTALE INFORMACIJE: www.fircon.biz
Glavni urednik: Augustin Mišić
Zamjenik glavnog urednika: Mr. Željko Bošnjak
Uređuje: Uređivački kolegij
Oblikovanje i tisak: Fram-Ziral, Mostar
Časopis izlazi u deset brojeva godišnje.
Godišnja pretplata za 2012. godinu iznosi 234 KM
(s uračunatim PDV-om).
Cijena pojedinačnog primjerka prema internom cjeniku.
broj: 04/12
SAVJETNIČKE ULUGE
Poduzeće Fircon d.o.o. Mostar nudi usluge:
• poreznog savjetovanja i poreznog
zastupanja
• savjetovanja iz oblasti računovodstva i
financija i vođenja poslovnih knjiga
• pravne pomoći u upravnom postupku
i izradi općih normativnih akata, izradi
ugovora i sl.
• stručne pomoći u procjeni, preuzimanju
i statusnim promjenama društva
NAKLADNIČKA DJELATNOST
SEMINARI I SAVJETOVANJA
svibanj 2012.
SADRŽAJ
AKTUALNA TEMA
Oporezivanja dohotka koji ostvare nerezidenti
obavljanjem samostalne djelatnosti na teritoriji FiH
Augustin Mišić, dipl. oec. ..................................................... 4
TRENDOVI I OSCILACIJE
Test izdržljivosti
mr.sc. Mirjana Popović......................................................... 9
RAČUNOVODSTVO
Računovodstvo kapitala – dobit i rezerve
Dragan Gabrić, dipl.oec...................................................... 12
Računovodstveni tretman promjene amortizacijskih
stopa
Dragan Gabrić, dipl.oec...................................................... 24
JAVNE FINANCIJE
Platna bilanca Bosne i Hercegovine
Zoltan Ćorić dipl.oec . ........................................................ 29
Leasing i porez na dodanu vrijednost
Maja Bubalo dipl.oec.......................................................... 33
Novi koncept oporezivanja energenata u EU
dr. sc. Dinka Antić............................................................... 37
Upravno sudska praksa suda bih u oblasti neizravnih
poreza
Milan Kuridža, dipl. pravnik
Mr. Duško Miloica, dipl. pravnik.......................................... 44
Privremeni smještaj robe
Frano Dogan dipl.oec......................................................... 50
GOSPODARSTVO
Primjena zatezne kamate kod nekih instituta
obligacijskog prava
Ivan Milinković, dipl.iur ...................................................... 55
Informacija i znanje kao resurs imovine
Mr. oec. Erdin Hasanbegović............................................. 59
3
ODGOVORI NA PITANJA
Pitanja i odgovori iz oblasti carine
Tihana Bevanda, dipl. iur. .................................................. 66
Pitanja i odgovori iz oblasti radnih odnosa
Ernevaza Hrustanović, dipl. iur. ......................................... 83
Vi ste pitali – Fircon odgovara.............................................. 87
NOVI PROPISI
Službene novine FBIH........................................................ 91
Službeni glasnik BIH.......................................................... 92
GOSPODARSKA STATISTIKA
Vanjskotrgovačka razmjena BIH......................................... 94
Vanjska trgovina ................................................................ 96
Turizam............................................................................... 96
Industrijska proizvodnja.................................................... 97
Cijene................................................................................. 99
Plaće................................................................................ 100
POSLOVNE OBAVIJESTI
Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez
poreza.............................................................................. 101
Osobni odbici prema članku 24. Zakona o porezu na
dohodak............................................................................ 104
Odluka o visini dnevnice za službena putovanja za
proračunske korisnike
u Federaciji Bosne i Hercegovine . .................................. 105
Stope i osnovice poreza na dohodak i doprinosa............ 106
Depozitni računi za prikupljanje javnih prihoda................ 108
Šifre općina...................................................................... 120
Prosječne plaće uposlenih .............................................. 121
Koeficijenti rasta cijena u 2012. god............................. 121
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda.122
Zatezne kamate na novčana potraživanja........................ 123
Pregled konformnih kamatnih stopa 12% . ...................... 124
Nazivi i vrste javnih prihoda u BIH . ................................. 125
www.fircon.biz
broj: 04/12
AKTUALNA TEMA
4
svibanj 2012.
Augustin Mišić dipl. oec.
OPOREZIVANJE DOHOTKA
KOJEG OSTVARE NEREZIDENTI
OBAVLJANJEM SAMOSTALNE
DJELATNOSTI NA TERITORIJI FBiH
Je li praksa uvažava propise?
U članku koji slijedi autor raspravlja pitanje oporezivanja dohotka koji ostvare nerezidenti obavljanjem samostalne djelatnosti na teritoriju Federacije.
Poseban osvrt je učinjen na utvrđivanje i plaćanje dohotka od povremenog
obavljanja samostalnih djelatnosti u onim slučajevima kada se takva isplata
vrši osobi koja ima status rezidenta u zemlji s kojom je BiH ratificirala ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Informacije iz prakse ukazuju
na mogući pogrešan pristup ovom pitanju. Što bi mogao biti razlog takve
pogreške i kakve su posljedice sustavne pogreške, su pitanja na koja autor
daje osvrt u tekstu koji slijedi.
UVOD
Aktualni Zakon o porezu na dohodak1 (u daljnjem tekstu Zakon) je primjeni već četiri godine i prema tom „stažu“ on ne bi trebao biti neka
posebna enigma za primjenu. Tijekom proteklog
vremena raspravljana su neka od otvorenih pitanja u primjeni Zakona i po tom su mjerodavni ili
praksa (ako nije bilo stajališta mjerodavnih) iznijeli stavove, tako da je u tom dijelu ostalo malo
nepoznanica, odnosno dvojbenih situacija. Međutim, unatoč činjenici da je zakon apsolviran u
smislu njegove primjene kroz proteklo razdoblje,
uvijek treba imati na umu da smo pametniji nakon
nekog vremena, odnosno da utvrđivanje gradiva
1. Zakon o porezu na dohodak („Službene novine FBiH“, br. 10/08,
9/10 i 44/11).
broj: 04/12
nekada rezultira drugačijim zaključcima u odnosu
na one koji su donijeti u fazi prvog(ih) čitanja.
Konkretan razlog za istaknutu dvojbu jeste temeljitije čitanje odredaba Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (u daljnjem tekstu
Ugovor) koje je zaključila BiH sa drugim državama, kojima se regulira oporezivanje dohotka
ostvarenog od obavljanja samostalne djelatnosti.
Neposredan povod za raspravu ove teme je
odredba članka 62. točka 4. Pravilnika o primjeni
odredaba zakona o porezu na dohodak2 (u daljnjem tekstu Pravilnik) prema kojoj:
„Rezidentni isplatitelji dohotka koji vrše isplatu
dohotka nerezidentnim poreznim obveznicima
koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u
2. Pravilnik o primjeni odredaba zakona o porezu na dohodak
(„Službene novine FBiH“, broj: 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i
20/12)
TRENDOVI I OSCILACIJE
travanj 2012.
državama s kojima Bosna i Hercegovina ima zaključen i ratificiran ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dužni su prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak
na način utvrđen ugovorom.
Ako se ravnamo prema navedenoj odredbi onda
bi za potrebe pravilnog i zakonitog obračuna poreza na dohodak, koji ostvare nerezidenti na teritoriji Federacije, trebalo uvažiti i odredbe Ugovora, ako se radi o nerezidentu koji ima prebivalište
u zemlji s kojom BiH ima ratificiran Ugovor. U tom
smislu istaknuto pitanje bi trebalo preformulirati
na način:
Primjenjuju li se, kod oporezivanja dohotka koji ostvare nerezidenti obavljanjem samostalne djelatnosti na teritoriji Federacije,
odredbe Ugovora, u onim slučajevima kada je
obveznik nerezident iz zemlje s kojom je BiH
ratificirala Ugovor o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja?
Za potrebe rasprave navedenog pitanja bit će
potrebno dati:
- obrazloženje pojma samostalna djelatnost
kako ga definira Zakon i Ugovor,
- prikazati obračun poreza na dohodak koji
ostvari nerezident obavljanjem samostalne
djelatnosti na teritoriji FBiH kada se primjenjuju odredbe Zakona,
- prikazati obračun poreza na dohodak koji
ostvari nerezident obavljanjem samostalne
djelatnosti na teritoriju FBiH kada se primjenjuju odredbe Ugovora i na temelju
toga pokušati izvući zaključak i pouku.
1. POJAM SAMOSTALNE
DJALATNOSTI
Pojam samostalne djelatnosti nije na isti način
definiran u Zakonu i Ugovoru pa bi ta činjenica
mogla imati utjecaja na pogrešno utvrđivanje ove
kategorije, a samim time i na njezin porezni tretman. U tom smislu dajemo izvadak iz definicije
pojma samostalne djelatnosti prema Zakonu i definiranje tog pojma prema Ugovoru.
5
1.1. Samostalna djelatnost prema Zakonu
Zakon ne daje posebnu definiciju samostalne
djelatnosti već se taj pojam promatra u kontekstu
svih djelatnosti koje se kategoriziraju kao samostalna djelatnost. Sukladno odredbama članka
12. Zakona pod samostalnom djelatnošću smatra
se djelatnost koja se obavlja u formi:
1) obrta i djelatnosti srodnih obrtu, 2) poljoprivrede i šumarstva, 3) slobodnih zanimanja, 4) drugih samostalnih djelatnosti.
Prema navedenoj kategorizaciji, a uvažavajući
različit način utvrđivanja poreza na dohodak, po
navedenim djelatnostima, samostalnu djelatnost
bi mogli podijeliti u dvije skupine:
- samostalna djelatnost koja se obavlja kao
stalna djelatnost, a na temelju rješenja o
obavljanju djelatnosti mjerodavnog organa
u Federaciji, i
- samostalna djelatnost koja se obavlja povremeno bez prethodno dobivenog rješenja o obavljanju te djelatnosti od nekog organa u Federaciji.
U članku 31. Pravilnika daju se dodatna pojašnjenja samostalne djelatnosti pa se za te potrebe
ističu bitna obilježja koja ima samostalna djelatnost. Bitna obilježja samostalne djelatnosti su:
ulaganje kapitala, poslovni rizik, slobodno odlučivanje o vremenu, mjestu i načinu obavljanja djelatnosti, rad za više korisnika, obavljanje djelatnosti osobno ili preko zaposlenika.
Ako se uzmu u obzir navedene odredbe Zakona
i Pravilnika onda se može zaključiti da se samostalna djelatnost ne može promatrati kao jedinstven pojam već se ona treba promatrati kao set
različitih djelatnosti koje imaju neka zajednička obilježja.
1.2. Samostalna djelatnost prema Ugovoru
Utvrđivanje jedinstvene definicije samostalne djelatnosti prema Ugovoru je malo teža mi-
www.fircon.biz
broj: 03/12
6
TRENDOVI I OSCILACIJE
sija u odnosu na prethodno utvrđenu definiciju
prema Zakonu. Razlog ove tvrdnje jeste što
se sa svakom od država zaključuje poseban
Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pa u tom slučaju postoji mogućnost da
određene odredbe Ugovora nisu na isti način
formulirane ili dogovorene. Iz tog razloga porezni tretman dohotka koji ostvari nerezident
obavljanjem samostalne djelatnosti moći će
se pravilno utvrditi samo ako se ima na uvidu
konkretan Ugovor s državom u kojoj nerezident ima prebivalište.
Na primjer:
Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja zaključen između BiH i Turske nema poseban članak u kojem se regulira način oporezivanja dohotka ostvarenog obavljanjem samostalne djelatnosti.
Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja zaključen između BiH i Hrvatske ima posebnu odredbu (članak 14.) kojom se regulira način
oporezivanja dohotka ostvarenog od samostalne djelatnosti.
Uvid u ostale Ugovore koji su zaključeni s
drugim državama mogao bi potvrditi pristup
da se kod jednog broja Ugovora (oni koji su
zaključeni poslije 2000. godine) ne regulira u
posebnoj odredbi oporezivanje dohotka ostvarenog obavljanjem samostalne djelatnosti, a u
drugom slučaju (ugovori koji su zaključeni prije 2000. godine ili su preuzeti iz bivše SFRJ)
se posebnom odredbom regulira pitanje oporezivanja dohotka ostvarenog od samostalne
djelatnosti.
No, bez obzira kakvo rješenje bilo u Ugovoru,
pojam samostalne djelatnosti se i u ovom slučaju
definira kao:
- djelatnost koja se obavlja putem stalnog
mjesta za obavljanje te djelatnosti registriranog kod mjerodavnog organa u Federaciji, i
- druga samostalna djelatnost koja se obavlja povremeno bez stalnog mjesta poslovanja u Federaciji i bez prethodno dobivenog
rješenja o obavljanju te djelatnosti.
Zaključak po pitanju definicije samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona u odnosu na
odredbe Ugovora bi mogao biti da se pod tim
pojmom, u oba slučaja, podrazumijevaju iste
djelatnosti.
broj: 03/12
travanj 2012.
2. PRIKAZ OBRAČUNA POREZA
NA DOHODAK KOJI OSTVARI
NEREZIDENT OBAVLJANJEM
SAMOSTALNE DJELATNOSTI
NA TERITORIJI FBIH KADA SE
PRIMJENJUJU ODREDBE ZAKONA
Sa stajališta načina oporezivanja samostalne
djelatnosti porezom na dohodak koji se ostvari
obavljanjem takve djelatnosti možemo je kategorizirati u dvije vrste:
- samostalna djelatnost koja se obavlja putem registriranog obrta sa sjedištem u FBiH
- samostalna djelatnost koja se obavlja
povremeno.
2.1.1. Utvrđivanje dohotka od obrtničke
djelatnosti i djelatnosti srodnih
obrtničkim djelatnostima
Nerezident ima isti porezni status kao i svaki drugi obrtnik koji ima status rezidenta. Prema
tome način utvrđivanja dohotka i obračun i plaćanje poreza na dohodak ostvaren po ovoj osnovi je
isti za rezidenta i za nerezidenta.
Za ovu vrstu djelatnosti postupak oporezivanja
se provodi kroz dvije osnovne faze. Prva faza jeste utvrđivanja dohotka ostvarenog od obavljanja
obrtničke djelatnosti. Dohodak se utvrđuje sučeljavanjem prihoda i rashoda, a na temelju propisanih evidencija.
U drugoj fazi provodi se postupak oporezivanja
tako utvrđenog dohotka, a okvir u kojem se to vrši
jeste Godišnja prijava koju je dužan sastaviti i
podnijeti poreznoj upravi vlasnik obrta.
U ovom slučaju imamo situaciju kada će nerezident biti u obvezi podnijeti Godišnju prijavu
poreza na dohodak. U godišnju prijavu će uključiti samo dohodak ostvaren od obavljanja samostalne djelatnost na teritoriji Federacije, ako nije
ostvario dohodak po još nekoj osnovi u Federaciji.
2.2.2. Utvrđivanje dohotka ostvarenog od
drugih samostalnih djelatnosti i od
povremenog obavljanja samostalne
djelatnosti
Obračun i plaćanje poreza na dohodak po ovoj
osnovi vrši isplatitelj dohotka rezident.
„Porez na dohodak na prihode koje na teritoriju Federacije ostvari nerezident povremenim
obavljanjem samostalne djelatnosti (umjetnici,
sportaši, književnici, i dr.), uključujući i djelatnosti
travanj 2012.
TRENDOVI I OSCILACIJE
vezane za novinarstvo, radio, televiziju, te organizaciju zabavnih priredbi, obračunava se i plaća po
odbitku, primjenom stope 10% na osnovicu koju
čini ukupan ostvareni prihod, bez prava na osobni odbitak iz članka 24. Zakona. Sukladno članku
30. stavak (1) Zakona, obračunani i plaćeni porez
smatra se konačnom poreznom obvezom i porezni obveznik - nerezident koji je te prihode ostvario nije obvezan za ovaj prihod podnositi godišnju
poreznu prijavu“3.
Navedena odredba Pravilnika na jasan način
daje obrazloženje obračuna poreza na dohodak
koji ostvari nerezident povremenim obavljanjem
samostalnih djelatnosti. Pored navedenog treba
napomenuti da je isplatitelj dohotka obvezan obavijestiti mjerodavnu ispostavu porezne uprave o
obračunanom i plaćenom porezu po ovoj osnovi
na obrascu PDN-1033.
3. PRIKAZ OBRAČUN POREZA
NA DOHODAK KOJI OSTVARI
NEREZIDENT OBAVLJANJEM
SAMOSTALNE DJELATNOSTI
NA TERITORIJI FBIH KADA SE
PRIMJENJUJU ODREDBE UGOVORA
Sukladno odredbama članka 62. stavak 4.
Pravilnika:
„Rezidentni isplatitelji dohotka koji vrše isplatu dohotka nerezidentnim poreznim obveznicima
koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište
u državama s kojima Bosna i Hercegovina ima
zaključen i ratificiran ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dužni su prilikom isplate
obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na način utvrđen ugovorom“.
Navedena odredba nedvojbeno upućuje na obveznu i prioritetnu potrebu uvažavanja odredaba
Ugovora prilikom isplate dohotka od obavljanja
povremene samostalne djelatnosti osobama koje
imaju prebivalište u zemlji s kojom je BiH ratificirala Ugovor.
Cilj Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja jeste da se izbjegne dvostruko oporezivanje jedne te iste kategorije dohotka u onim
slučajevima kada je obveznik taj dohodak ostvario izvan zemlje u kojoj ima prebivalište, odnosno
u kojoj ima status rezidentnog obveznika poreza.
Iako Ugovor u naslovu sadrži pojam dvostrukog
oporezivanja, u ovi slučajevima je isto tako važ-
7
no voditi računa i o eventualnom izbjegavanu
od oporezivanja. U tom kontekstu i Ugovori su
koncipirani na način da se izbjegne bilo koja od
navedenih krajnjih situacija.
Činjenica da je s određenom državom zaključen Ugovor ne znači da je obveznik koji ostvari
dohodak u drugoj državi ugovornici oslobođen od
plaćanja poreza na dohodak koji ostvari u drugoj
državi. Naprotiv, u dosta slučajeva tako ostvareni
dohodak podliježe oporezivanju u zemlji gdje je
on ostvaren.
Porezni status pojedinih vrsta dohodaka u Ugovorima se rješava na način da se tako ostvareni
dohodak oporezuje:
- samo u državi gdje primatelj dohotka
ima prebivalište (u ovom slučaju se koristi
termin „oporezuje se samo u toj državi“) ili
- u obje države ugovornice (u ovom slučaju
se koristi termin „može se oporezivati u toj
drugoj državi“).
Ako je u Ugovoru navedena prva situacija onda
se postupak oporezivanja provodi samo u državi gdje obveznik ima status rezidenta. U takvim
slučajevima uobičajena je praksa da se poreznim
propisima regulira zvanični dokument - obrazac
na kojem se poreznoj upravi prikazuje isplata
dohotka koji ne podliježe oporezivanju u zemlji isplatitelja dohotka. Cilj tog obrasca jeste
da se takav dohodak prijavi u zemlji gdje obveznik
ima status rezidenta i da se izbjegne neoporezivanje takvog dohotka.
U nastavku dajemo prikaz primjera Ugovora u
kojima je regulirano da se dohodak od povremene samostalne djelatnosti oporezuje samo u zemlji gdje primatelj dohotka ima prebivalište:
(Izvadak iz Ugovora o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja koji je zaključila BiH s Hrvatskom)
3. Članak 62. stavak 2. Pravilnika o primjeni odredaba zakona o
porezu na dohodak
broj: 03/12
8
TRENDOVI I OSCILACIJE
Članak 14. Ugovora – Samostalna
djelatnost
„1. Dohodak koji ostvari rezident države ugovornice od profesionalne djelatnosti ili drugih
samostalnih djelatnosti oporezuje se samo u
toj državi, osim:
a) ako u drugoj državi ugovornici ima stalno
sjedište koje mu redovito stoji na raspolaganju za obavljanje njegovih djelatnosti; u tom
slučaju, samo onaj dio dohotka koji se može
pripisati tom stalnom sjedištu može se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici, ili
b) ako boravi u drugoj državi ugovornici u
razdoblju ili razdobljima koja iznose ili u zbroju
prelaze 183 dana u bilo kojem dvanaestomjesečnom razdoblju koje započinje ili završava
u predmetnoj poreznoj godini; u tom slučaju
samo onaj dio dohotka ostvaren od njegovih djelatnosti obavljenih u toj drugoj državi
ugovornici može se oporezovati u toj drugoj
državi.
2. Izraz „profesionalne djelatnosti“ uključuje
posebno samostalne znanstvene, književne,
umjetničke, obrazovne ili nastavne djelatnosti
te samostalne djelatnosti liječnika, pravnika,
inženjera, arhitekata, zubara i knjigovođa“.
Iz navedene odredbe Ugovora se može zaključiti da se u Federaciji BiH može oporezivati
samo dohodak od samostalne djelatnosti koji
ostvari rezident RH od obavljanja registrirane
djelatnosti sa stalnim sjedištem u Federaciji i u
slučaju kada osoba boravi na teritoriji FBiH više
od 183 dana, a za to vrijeme ostvaruje dohodak po ovoj osnovi. U svim drugim slučajevima isplate dohotka od obavljanja povremene
samostalne djelatnosti rezidentima iz RH ne
bi trebalo obračunavati porez na dohodak,
jer se taj dohodak oporezuje samo u državi
rezidentnosti.
NAPOMENA: Slično rješenje je i u članku 14.
Ugovora koji je zaključen sa Srbijom i Crnom
Gorom i još znatnim brojem zemalja.
Je li se odredba Ugovora, prema kojoj se dohodak oporezuje samo u državi gdje obveznik ima prebivalište, primjenjuje u praksi?
Osobno još nisam naišao na slučaj u praksi
da nije obračunan porez na dohodak koji je nerezident ostvario od obavljanja povremene samostalne djelatnosti.
travanj 2012.
4. ZAKLJUČAK
U prethodnom broju časopisa4 objavljen je
članak pod naslovom „Oporezivanje nerzidenata porezom po odbitku“ u kojem je dan jedan osvrt na oporezivanje nerezidenta - pravne
osobe gdje je ukazano na neke probleme kod
obračuna poreza po odbitku utvrđenog na dobit
koju nerezident - pravna osoba ostvari na teritoriji Federacije.
U ovom članku je otvoreno drugo pitanje: način oporezivanja nerezidenta - fizičke osobe i
to na način da je dan kratak osvrt samo na jednu
vrstu dohotka koju ostvari nerezident na teritoriji Federacije. No, i to je bilo dovoljno da upozori
na potencijalni problem: Problem zakonitog
postupanja kod obračuna poreza na dohodak,
odnosno aktualiziranja našeg polaznog pitanja.
Vrijeme, a i prostor u časopisu nisu dozvoljavali
da se učini sličan osvrt i na druge vrste dohotka koje ostvaruju nerezidenti - fizičke osobe na
teritoriji Federacije, što ne znači de se isto pitanje ne pojavljuje i kod ostalih vrsta dohotka. Ako
se potvrdi iznijeta sumnja u pogrešnu primjenu
odredaba važećih propisa onda se otvara ozbiljno pitanje:
Kako ispraviti greške učinjene u dosadašnjoj praksi i koje su posljedice tih pogrešaka?
Za razliku od Zakona o porezu na dobit, koji
je propisao način postupanja u slučaju kada je
isplata dobiti nerezidentima oslobođena plaćanja poreza na dobit temeljem Ugovora, trenutno
važeći Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o
njegovoj primjeni nisu ponudili nikakvo rješenje
da se isplate po osnovi dohotka koji nerezident
ostvari od povremenog obavljanja samostalne
djelatnosti oslobode od plaćanja poreza na dohodak. S druge strane evidentno je da Ugovori
reguliraju i takve opcije.
Što to znači?
Da zakonodavac nije propisao sve instrumente i rješenja za potpunu primjenu Zakona.
Može li u takvom slučaju posljedice snositi
obveznik?... Tema je otvorena.
4. Časopis „Financijski propisi i praksa“ broj 3/12.
broj: 03/12
travanj 2012.
TRENDOVI I OSCILACIJE
9
Mr.sc.Mirjana Popović
TEST IZDRŽLJIVOSTI
Nakon što je u ožujku ove godine Standard &
Poor’s, jedna od najuglednijih svjetskih kreditnih
agencija, Bosni i Hercegovini potvrdila dotadašnji kreditni rejting “B”, a izglede s dotadašnjih na
“promatranju - negativno” poboljšala na “stabilne
izglede”, u travnju je stigla manje ugodna vijest.
Podjednako poznata rejting kuća Moody’s Investors Service snizila je svoju ocjenu BiH na B3,
te promijenila očekivanja sa B2/negativan u “ B3/
na promatranju - negativno”. O tim je promjenama potom javnost izvijestila Centralna banka BiH
podsjetivši da su te ocjene u kategoriji neinvesticijskog rejtinga, te da ukazuju na kreditnu sposobnost sa špekulativnim elementima i s visokim
kreditnim rizikom.
I bosanskohercegovačke vlasti, kao uostalom i
hrvatske i sve druge u svijetu, s velikom pozornošću očekuju i prate izvješća međunarodnih
rejting agencija. Čak i onda kada osporavaju njihove ocjene kao što se to zbilo kada su u jeku
globalne dužničke krize agencije snizile ocjene
ekonomskim moćnicima poput Francuske i Austrije. Uzbuna je u Europi bila utoliko veća jer se
tri najveće agencije, Moody’s, Standard & Poor’s
i Fitch, nalaze se na teritoriju SAD-a. To, naime,
trajno otvara put sumnjama u njihovu objektivnost
kada ocjenjuju prilike u drugim zemljama, a osobito u konkurentskim zemljama eurozone. U svijetu ekonomije silno je velika moć njihovih slova
(od trostrukog A do D) u koja je sažeta procjena
slabosti ili financijske snage neke ekonomije ili
kompanije. Ta slova signaliziraju potencijalnim investitorima njihovu kreditnu vjerodostojnost i na
taj način sugeriraju odgovor na pitanje: ulagati ili
ne, a ukoliko se ulaže pod kojim uvjetima. Ključna
riječ je – rizik.
U svijetu posluje oko 150 kreditnih agencija,
ali tri privatne kompanije, Moody’s, Standard &
Poor’s i Fitch, kontroliraju 94 posto tržišta. One
su svakako najmoćnije i najpoznatije, te iako im je
primarni zadatak stvaranje profita za vlasnike, realno su u poziciji suca svjetske ekonomije, ocjenjivača poslovanja pojedinih nacionalnih ekonomija
i svih velikih kompanija. I kao takvi imaju moć da
svojim ocjenama usmjeravaju buduća zbivanja.
Zemlju i poduzeće, koji već ima problema, mogu
gurnuti u još veće, jer će ih zaobilaziti potencijalni
investitori, a krediti će im, zbog procijenjenog većeg rizika, poskupjeti.
Kako je svaka ekonomska kategorija istodobno
i socijalna i politička, veza među njima je neupitna. Zbog lošeg stanja u financijama padaju u
poduzećima menedžerske glave, a u državama
se smjenjuju Vlade, pa su rejting ocjene jedan od
najoštrijih mačeva od čije oštrice strahuju i jedni
i drugi. Nije onda čudo da se u Europi već dugo
razmišlja, pa se otišlo i dalje od toga, da se osnuje europska rejting agencija koja bi parirala američkima. I bila bi, nadaju se predlagači, mnogo
objektivnija prema Europi. I dok se oko te ideje
još lome koplja, netko se dosjetio drugog načina
na koji bi se umanjila šteta koju nekome može nanijeti loša ocjena. Razmotrena je mogućnost da
se agencijama ograniči objavljivanje rejting ocjena, osobito kada su cijele države u pitanju, bez
suglasnosti domicilnih vlada. I dok se osnivanje
europske agencije zasada nasukalo na sumnje u
to bi li investitori vjerovati u njihove procjene, pa
bi njihovo forsiranje lako moguće postao opasan
politički i ekonomski autogol, ni ideja o vremenskoj cenzuri izvješća nije bolje prošla. Teško bi
bilo, ako ne i nemoguće američkim agencijama
ograničiti pravo objave rezultata, jer bi se to kosilo
s pravilima igre u SAD. Ona, naime, ne predviđaju
takvu mogućnost. Barem ne oficijelno.
DOBROVOLJNO I BEZ ALTERNATIVE
Dok još veliki moćnici poput francuskih i njemačkih, mogu razmišljati o tome kako i da li pripustiti analitičare rejting agencija svojim ekonomijama, u malim, zaduženim zemljama nije uputno
o tome niti razmišljati. Odbijanjem uvida u svoje
financije samo bi dolili ulje na vatru sumnji investitora i bilo bi to pogubnije čak i od moguće loše
ocjene. Stoga je i Vijeće ministara BiH sklopilo
ugovore o izradi i praćenju kreditnog rejtinga zemlje s dvije od tri najveće međunarodne rejting
broj: 03/12
10
TRENDOVI I OSCILACIJE
agencije, s Moody’s Investors Service (2003.) i
Standard & Poors (2008.). I unaprijed se složilo
s mogućim reperkusijama koje mogu proizaći iz
ocjena analitičara agencije. Poput prijetnje, primjerice, Standard & Poors agencije da će sniziti
rejting BiH ukoliko bi donošenje proračuna za ovu
godinu znatnije kasnilo. Pritom je S&P u svojemu
priopćenju nabrojao još opomena, tonom nediplomatski izravnim: “Ako uočimo kašnjenja u pravovremenom servisiranju dugova, kao što se dogodilo u ovogodišnjem siječnju, mogli bismo smanjiti
rejting za više od jedne razine. Nadalje, dodatno
pogoršanje u vanjskom okruženju moglo bi pritiskati gospodarski rast te stvoriti pritiske na bankovni sustav, u kojem među vlasnicima dominiraju
austrijske i talijanske banke, što bi nas također
moglo navesti na snižavanje rejtinga”. Činjenicu
da su, unatoč kritičkim opaskama na račun političke i ekonomske situacije, ipak BiH ostavili kreditni
rejting nepromijenjen, analitičari S&P obrazložili
su svojim očekivanjima da će se političko ozračje
u zemlji ipak stabilizirati. Računali su na činjenicu
da je uspostavljena Vlada što bi trebalo omogućiti
bolje upravljanje državnim financijama. Osobito
ukoliko se u sve to uključi i Međunarodni monetarni fond, o čemu se u BiH sve više i sve glasnije
spekulira kao o optimalnom rješenju.
Pritom valja reći da se mnogi u BiH, prije svega
u Centralnoj banci BiH, slažu s ocjenama stranih
analitičara. Osobito oko ocjene da je jedan od najvećih, a nerijetko se smatra i najvećim problemom
u zemlji, politički zastoj koji pogoduje odgađanjima ekonomskih i ustavnih reformi. To ne samo da
opasno ljulja kreditni rejting zemlje, a preko njega
i dolazak stranih investitora i međunarodnog kapitala, već je ozbiljna prepreka i na bosanskohercegovačkom putu u Europsku uniju. Što je još jedan
bumerang koji pogađa, umanjujući joj razvojne
šanse, bosanskohercegovačko gospodarstvo.
INVESTICIJE, INVESTICIJE
U zemlji kojoj nedostaje razvojnih projekata i kapitala, koju više od dva desetljeća napušta kvalitetna radna snaga, a ostaju joj socijalni slučajevi i
ljudi za koje nema odgovarajućeg posla, pa raste
broj nezaposlenih, dolazak stranih investitora je
sine qua non. Nešto bez čega se ne može takvo
gospodarstvo dovoljno brzo izvući iz financijskih,
ali i razvojnih teškoća. Stoga ne zvuče optimistički
podaci o prošlogodišnjih tek nešto preko 300 milijuna eura, koje su strani investitori uložili u BiH.
broj: 03/12
travanj 2012.
S bitno promijenjenim izvorom sredstava. Dok je,
naime, prije investicijski kapital dolazio uglavnom
iz zapadnih zemlja, sada prednjači istok.
Prema podacima Agencije za promociju stranih ulaganja, u prvih devet mjeseci prošle godine
najviše je kapitala (70 milijuna eura) došlo iz Rusije i iz Srbije (oko 50 milijuna eura). Na trećem
je mjestu Austrija s 33,5 milijuna eura, a slijede
Slovenija, Nizozemska, Njemačka, Turska. Rusi
su, uglavnom, ulagali u Rafineriju nafte u Brodu i
Rafineriju ulja u Modriči, a iz Srbije se kao investitor angažirao Telekom Srbije. Nijemci su pak nešto kapitala uložili u Tvornicu streljiva i naoružanja
u Goraždu, a među većim investicijama spominje
se i Al Jazeera Balkans.
Razlozi tako skromnog dotoka stranog kapitala
i zanimanja ulagača dijelom je u još uvijek tinjajućoj globalnoj krizi odnosno recesiji u velikom broju
razvijenih zemalja, ali i u nepovoljnoj investicijskoj
klimi u BiH. Najčešće se tu spominje politička nestabilnost, duge tri godine su glavne institucije u
zemlji bile na privremenom financiranju, a onda i
cijeli niz drugih prepreka. Spor i neučinkovit pravosudni sustav, problemi oko građevinskih dozvola, spori povrat PDV-a, visoki fiskalni i parafiskalni
nameti. . . Prema jednoj studiji Svjetske banke
koja obuhvaća 22 grada u jugoistočnoj Europi, investicijski su uvjeti osobito nepovoljni u Sarajevu,
Banja Luci i u Mostaru. To, dakako, nije novost
niti za domaće, a kamoli za strane investitore koji
se s tim problemima dnevno suočavaju. Ali jest
novost da se o tome sve glasnije i češće govori,
te da postaje i političkim strukturama jasno kako
se nešto u investicijskom okruženju mora mijenjati. Ne samo zbog ekonomije već i zbog politike
same, koja na njoj temelji svoju poziciju i moć.
VELIKI PLANOVI
Nemali optimizam vezan uz investicije u idućih
nekoliko godina polaže i bosanskohercegovačka
Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP). U njezinom najnovijem dokumentu «Perspektive 20122015»)(SA april/travanj 2012.) stoje očekivanja
da će se u BiH u tom razdoblju dogoditi izravne
strane investicije u vrijednosti do 3,76 milijardi
KM, nakon što je lani zabilježen priliv od skromna
392 milijuna KM.
Budući da priliv stranog kapitala ovisi u velikoj
mjeri o ekonomskoj situaciji u zemlji izvoznici kapitala, oči bosanskohercegovačkih planera primarno su uprte u razvijene zemlje Europe. Kako
travanj 2012.
TRENDOVI I OSCILACIJE
ova godina, sudeći po svemu, za EU27 znači stagnaciju (0 posto rasta), BiH smatra ambicioznim
već i svoje očekivanje da će svoj bruto domaćeg
proizvoda uspjeti povećati za 0,8 posto. Već u
2013. godini, međutim, u BiH se računa na stopu
realnog rasta veću i od 2 posto i to prije svega
zahvaljujući ekonomskom oporavku Europe. Investicije bi porasle za 6 posto, povećao bi se uvoz
i izvoz, istina, povećao bi se i deficit robne razmjene, ali bi se ipak gospodarstvo pokrenulo. Iduća,
2014. godina trebala bi biti još bolja, donijeti veću
zaposlenost i veći rast potrošnje, investicije bi se
povećale za 10 posto, a stopa ukupnoga gospodarskog rasta bi trebala iznositi 3,5 posto. U 2015.
godini je realno očekivati i 4,4 posto, smatraju u
DEP-u.
U svijetu financija, prevedeno na količinu novca, u tim bi godinama u BiH došlo prilično stranog
kapitala. O njemu, dakako, dijelom govore i stope
gospodarskog rasta. Tako bi se, računaju u Direkciji za ekonomsko planiranje, ukupna strana ulaganja u BiH ove godine mogla bi kretati
u rasponu od 460 do 660 milijuna KM. Već u
idućoj godini bi se povećala na iznose u rasponu od 590 do 990 milijuna KM. U 2014. godini bi iznosila između 680 i 990 milijuna KM, a
u 2015. godini bi se mogla popeti i do zavidne
brojke od 1,12 milijardi KM.
PRIVATIZACIJA I INFRASTRUKTURA
DEP u svojemu dokumentu “Perspektive 2012
- 2015” poimence nabraja projekte u kojima bi
strani kapital mogao biti angažiran. Veliki broj
njih je vezan uz započete i najavljene privatizacijske i infrastrukturne projekte, a prije svega u
elektroenergetskom sektoru. Tako se, na primjer,
spominje već započeta izgradnja termoelektranetoplane Zenica iza koje stoji kazahstanska kompanija “KazTransGas”, a koja bi s općinom Zenica
trebala do 2015. investirati oko 500 milijuna KM.
Računa se i na oko 95 milijuna KM koji bi se priskrbilo prodajom državnih tvrtki kao što su sara-
11
jevska Hidrogradnja, Šipad Export Import, UNIS i
Energopetrol.
U DEP-a računaju i na investicije grupacije EFT
(Energy Finacing Team) u izgradnju termoelektrane i proširenje postojećeg rudnika u Stanarima,
kod Doboja, te izgradnju hidroelektrane Ulog.
Ukupna vrijednost ulaganja do kraja 2016. godine procjenjuje se na 1,1 milijardu KM. Na popisu
velikih investicijskih projekata jest i modernizacija
i proširenje prerađivačkih kapaciteta «Rafinerije
Bosanski Brod». Nju potpisuje ruski “Zarubezhnefta” koji bi u razdoblju do 2015. godine trebao
uložiti oko 1,6 milijardi KM. Od toga bi ove godine
trebalo biti investirano 20 do 100 milijuna KM, a
u iduće, razdoblju i do 15o milijuna KM godišnje.
U idućoj se godini očekuje i početak izgradnje
TE Ugljevik 3, vrijednost ulaganja oko 800 miliona
KM u razdoblju od tri do četiri godine, a investitor je ciparska firma s ruskim kapitalom “Comsar
Energy”.
U DEP-u kao najveća nova ulaganja u 2014.
godini navode početak gradnje sedmog bloka
TE Tuzla snage 450 megavata ukupne vrijednosti od 1,647 milijardi KM, od čega bi u prvoj
godini bilo uloženo do 140 milijuna KM. Trebala bi početi i realizacija projekta hidroenergetskog sustava Gornja Drina, ali po uvjetom da
se uspije pronaći strateški partner Vlade RS i
“Elektroprivrede RS”. U prvoj godini bi se u tom
slučaju investiralo 50 milijuna KM, a potom po
100 milijuna godišnje.
U 2015. godini bi, računa se u DIP-u, strana
ulaganja mogla iznositi 720 milijuna do 1,120 milijarde km. Ukoliko se energetski projekti u Tuzli i
u gornjem slivu Drine pokažu uspješnima, postoji
velika vjerojatnost da bi se 2015. moglo početi
s ulaganjima u osmi blok TE Kakanj (ukupna vrijednost projekta 1,224 milijarde KM), odnosno u
projekt HES Srednja Drina (1,622 milijarde KM).
DEP je «Perspektive» kao analitički dokument
napravio za Vijeće ministara BiH, a temelj su mu
službeni podaci statističkih sustava i agencija u
Bosni i Hercegovini.
www.fircon.biz
broj: 03/12
računovodstvo
12
svibanj 2012.
Dragan Gabrić, dipl.oec.
RAČUNOVODSTVO KAPITALA –
DOBIT I REZERVE
Predmet razmatranja u ovom članku su prije svega promjene u kapitalnim
stavkama dobiti i rezervi kod društava kapitala – dioničkih društava i društava
sa ograničenom odgovornošću u FBiH. Kada se raspravlja o institucionalnom
okviru promjena u kapitalu, onda su tu najmjerodavnije odredbe Zakona o
gospodarskim društvima u FBiH. Dobit se može promatrati kao stavka financijskog položaja i kao stavka financijske uspješnosti Rezerve su također
bilančna stavka financijskog položaja koja svoje izvore nalazi upravo u dobiti
društva (u većini situacija). U narednom tekstu, autor pravi teorijski i praktični
osvrt na računovodstveni i porezni tretman praćenja promjena u dobiti i rezervama.
1. UVOD
Kapital se sastoji od dva osnovna dijela: uloženog kapitala, odnosno dijela koji je uložen prilikom
osnivanja društva, i zarađenog kapitala, odnosno
dijela koji je zarađen (stvoren) tijekom poslovanja.
Osnovni oblik zarađenog kapitala je dobit poslovanja. Dobit se može promatrati kao stavka financijskog položaja i kao stavka financijske uspješnosti. U kontekstu financijskog položaja dobit je
stavka realiziranog kapitala koja predstavlja najvažniji interni izvor rasta ukupnog kapitala. S druge strane, poslovna dobit je i rezultanta financijske
uspješnosti, odnosno situacija u kojoj su ostvareni prihodi poslovanja premašili nastale rashode i
troškove za određeno obračunsko razdoblje.
Rezerve su također bilančna stavka realiziranog kapitala (izuzev revalorizacijskih rezervi1)
koja svoje izvore u većini situacija (ne isključivo)
nalazi upravo u dobiti društva. Rezerve su posebna kapitalna stavka koja se formira s određenim
ciljem i svrhom realiziranja. Zakonska legislativa
u FBiH (Zakon o gospodarskim društvima) defini1. Detaljnije o revalorizacijskim rezervama i nerealiziranim dobitcima (gubitcima) vidjeti u Gabrić, D.: Računovodstvo kapitala – revalorizacijske rezerve i nerealizirani dobitci (gubitci), Financijski propisi
i praksa, broj 08/2011, Fircon d.o.o., Mostar, str.3.-16.
broj: 04/12
ra obvezu formiranja zakonskih rezervi kojima je
osnovna svrha osiguranje potraživanja vjerovnika
i pokriće potencijalnih gubitaka u poslovanju.
Predmet razmatranja u ovom članku su prije
svega promjene u kapitalnim stavkama dobiti i rezervi kod društava kapitala – dioničkih društava
(d.d.) i društava sa ograničenom odgovornošću
(d.o.o.) u FBiH. Zbog svega prethodno navedenog, cilj ovog rada je osigurati teorijski i praktični
osvrt na računovodstveni i porezni tretman praćenja promjena u dobiti i rezervama kao stavkama
realiziranog kapitala.
2. INSTITUCIONALNI OKVIR
DEFINIRANJA DOBITI I REZERVI
Poslovna dobit i rezerve društva su stavke realiziranog kapitala. Dok se rezerve mogu promatrati
kao element financijskog položaja, dobit se također može promatrati kao element financijskog položaja, ali i kao element financijske uspješnosti.
2.1. Pojmovno određenje poslovne dobiti
Dobit, odnosno akumulirana dobit je osnovni
interni izvor povećanja kapitala. Radi se zapravo
o zarađenom kapitalu kroz obavljanje osnovne
svibanj 2012.
računovodstvo
djelatnosti društva. S druge strane, dobit (tekuće godine) je kategorija financijske uspješnosti.
Naime, ukoliko je društvo u obračunskom razdoblju ostvarilo višak prihoda nad rashodima i troškovima razdobljima, ostvarena je poslovna dobit
(neto). U suprotnom, društvo iskazuje poslovni
gubitak2 razdoblja.
Okvir za sastavljanje i prezentiranje financijskih
izvještaja definira opća računovodstvena načela
u kontekstu pojmovnog određenja dobiti kao
računovodstvene kategorije. Dobit se često koristi
kao mjerilo uspješnosti ili kao osnovica za druga
mjerenja, kao što je povrat od ulaganja ili zarada
po dionici. Elementi koji su u izravno povezani s
mjerenjem dobiti su prihodi i rashodi. Priznavanje
i mjerenje prihoda i rashoda, pa stoga i dobiti,
ovise dijelom o konceptima kapitala i očuvanja
kapitala, koje pravna osoba koristi za pripremanje
svojih financijskih izvještaja (Okvir, točka 69.).
Okvir definira dva osnovna oblika koncepta kapitala, financijski i fizički koncept očuvanja kapitala.
Prema konceptu očuvanje financijskog kapitala dobit je zarađena samo ako financijski (ili
novčani) iznos neto sredstava na kraju razdoblja
premašuje financijski (ili novčani) iznos Neto sredstava na početku razdoblja, nakon isključivanja
svih raspodjela vlasnicima ili uplata od strane
vlasnika tijekom razdoblja. Očuvanje financijskog
kapitala može se mjeriti ili u nominalnim monetarnim jedinicama ili u jedinicama stalne kupovne
moći.
Prema konceptu očuvanje fizičkog kapitala,
dobit je zarađena samo ako fizička proizvodna
sposobnost (ili poslovna sposobnost) pravne osobe (ili resursa ili sredstava potrebnih za postizanje te sposobnosti) na kraju razdoblja premašuje
fizičku proizvodnu sposobnost na početku tog
razdoblja, nakon isključivanja svih raspodjela
vlasnicima ili uplata od strane vlasnika tijekom
razdoblja (Okvir, točka 104.).
2.2. Pojmovno određenje rezervi
Rezerve se, kao kapitalna stavka, mogu promatrati isključivo u kontekstu financijskog položaja.
Radi se o stavci realiziranog kapitala. Dakle, treba praviti razliku između revalorizacijskih rezervi
kao stavke nerealiziranog kapitala i ostalih (za2. Detaljnije o poslovnim i poreznim gubitcima vidjeti u Gabrić, D.:
Računovodstvo kapitala – gubitak do i iznad visine kapitala, Financijski propisi i praksa, broj 09/2011, Fircon d.o.o., Mostar, str.3.-16.
13
konskih, statutarnih, namjenskih i drugi) rezervi
kao stavki realiziranog kapitala.
Slika 1. – Klasifikacija rezervi kao stavki kapitala
prema stupnju realiziranosti
Rezerve se obično formiraju, odnosno svoje
izvorište pronalaze u internim izvorima, odnosno
zarađenom kapitalu kao što je dobit (u najvećem
broju slučajeva). U određenim slučajevima, rezerve se mogu formirati i unosom izvana i tada
se može govoriti o kapitalnim rezervama u užem
smislu riječi (unos imovinskih stavki bez povećanja temeljnog kapitala).
Okvir definira da iako je kapital definiran kao
preostali iznos (nakon odbitka obveza od imovine), on se može dalje raščlaniti u bilanci stanja.
Primjerice, u dioničkom društvu, kao posebne
stavke mogu se prikazati dionički kapital, neraspoređena dobit, rezerve koje predstavljaju raspodjelu neraspoređene dobiti (realizirani kapital)
rezerve koje predstavljaju usklađivanja radi očuvanja kapitala (nerealizirani kapital).
Formiranje rezervi se ponekad zahtijeva zakonom ili drugim propisima, radi pružanja dodatnih
mjera zaštite od gubitaka pravnoj osobi i njezinim
vjerovnicima. Ostale rezerve mogu se formirati,
ako ih nacionalni porezni zakon izuzima iz porezne osnovice ili odbija od porezne obveze kada
se sredstva prenose u takve rezerve (Okvir, točke
65. i 66.).
2.3. Institucionalni okvir odlučivanja o
dobiti i rezervama u FBiH
Kada se raspravlja o institucionalnom okviru
promjena u kapitalu kod društava kapitala (d.o.o.
i d.d.), onda su tu najmjerodavnije odredbe Zakona o gospodarskim društvima u FBiH (“Sl. novine
FBiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05,
91/07, 84/08, 7/09 i 63/10). Tretman dobiti i rezervi kao stavki kapitala ovisi o pravnom obliku
organiziranja društva, odnosno da li se radi o dioničkom društvu ili društvu sa ograničenom odgovornošću. Međutim, te razlike su proceduralne
naravi, dok su načela za evidentiranje promjena
u dobiti i rezervama u mnogome istovjetna. Od-
broj: 04/12
14
računovodstvo
luku o rasporedu, tretmanu, namjeni dobiti, kao i
o formiranju, namjeni ili realizaciji rezervi donosi
skupština društva (d.d. i d.o.o.).
U tom kontekstu je definiran i vremenski okvir
za donošenje odluke o tretmanu financijskog rezultata. Naime, skupština je dužna najkasnije šest
mjeseci od završetka poslovne godine odlučiti o
godišnjem izvješću društva, koje uključuje financijske izvještaje i izvješće revizora, nadzornog
odbora i odbora za reviziju, te o rasporedu dobiti
ili načinu pokrića gubitka za tu poslovnu godinu
(članak 248. Zakona).
3. RAČUNOVODSTVENI TRETMAN
POSLOVNE DOBITI
Osnovni cilj poslovanja svakog profitno orijentiranog subjekta je ostvarenje odgovarajuće razine
profitabilnosti kapitala, odnosno dobiti u poslovanju koja može izvorom povrata uloženog kapitala
vlasnicima (u obliku dividende i drugo). Posebno
zanimljivo područje računovodstva kapitala je računovodstveni i porezni tretman rasporeda dobiti
poslovanja.
3.1.Računovodstveno praćenje obračuna
financijskog rezultata – dobiti
Dobit je računovodstvena kategorija koja se utvrđuje prvenstveno kao element financijske uspješnosti kroz bilancu uspjeha za određeno razdoblje.
U tom kontekstu, ukoliko su kroz bilancu uspjeha
iskazani prihodi u većem iznosu od prezentiranih rashoda i troškova poslovanja, nakon odbitka
poreznog rashoda, društvo je ostvarilo dobit. U
suprotnom, društvo je ostvarilo poslovni gubitak.
Dobit, posebice ona akumulirana je i element financijskog položaja jer pokazuje zarađeni kapital,
odnosno interni izvor povećanja kapitala.
Propisana shema Bilance uspjeha – izvještaja
o ukupnom rezultatu razdoblja za gospodarska
društva – poduzeća u Federaciji BiH sačinjena je
prema metodi prirodnih vrsta rashoda. Ovaj se financijski izvještaj sastoji od dva glavna dijela, i to:
üRačuna dobiti ili gubitka razdoblja, i
üIzvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili
gubitku.
U postupku utvrđivanja dobiti ili gubitka razdoblja u bilanci uspjeha iskazuju se odvojeno rezultati – dobit ili gubitak od neprekinutog poslovanja,
te kao posebna stavka dobit ili gubitak od prekinutog poslovanja.
Dobit prije poreza od neprekinutog poslovna
(dobit prije poreza) se u konačnici mora korigirati za iznos poreznog rashoda, odnosno u
većini situacija iznosa porezne obveze utvrđene kroz poreznu bilancu za određeno porezno
razdoblje. Porezna obveza se utvrđuje kroz poreznu bilancu i prijavu poreza na dobit sukladno pozitivnim poreznim propisima određene
zemlje. U konkretnom slučaju u FBiH, može se
govoriti o Zakonu o porezu na dobit („Sl. novine
FBiH“, br. 97/07, 14/08 i 39/09) i Pravilnika o
primjeni Zakona o porezu na dobit („Sl. novine
FBiH“, br. 36/08 i 79/08).
Primjer
Društvo Alfa d.o.o. je gospodarsko društvo
registrirano za obavljanje trgovačke djelatnosti,
sa temeljnim kapitalom u iznosu od 10.000 KM.
Društvo ima neraspoređene (akumulirane) dobiti iz ranijeg razdoblja u iznosu od 250.000 KM.
Društvo je tijekom 2011. godine iskazalo ukupne
prihode u iznosu od 1.500.000 KM i rashode u
ukupnom iznosu od 1.200.000 KM, te poreznu
obvezu u poreznoj prijavi u iznosu od 50.000
KM, odnosno neto dobit razdoblja u iznosu od
250.000 KM.
Na temelju podataka danih u primjeru, u nastavku se daju prikazi pojednostavljenog evidentiranja
obračuna financijskog rezultata – dobiti kroz glavnu knjigu.
www.fircon.biz
broj: 04/12
svibanj 2012.
svibanj 2012.
računovodstvo
Prethodni prikaz obračuna i evidentiranja financijskog rezultata – dobiti u glavnoj knjizi je pojednostavljen, bez upotrebe konta razreda 7 (Otvaranje i zaključak konta stanja i uspjeha), čija je
upotreba obvezna sukladno novom Pravilniku o
kontnom okviru, sadržaju konta i primjeni kontnog
okvira za gospodarska društva („Sl. novine FBiH“,
br. 82/10).
3.2. Računovodstveno praćenje rasporeda
dobiti
U kontekstu računovodstvenog praćenja poslovne dobiti najzanimljivije pitanje, kako s računovodstvenog, tako i s poreznog aspekta, je
problematika rasporeda dobiti nakon oporezivanja (neto dobiti). Predmet rasporeda može
biti samo onaj dio neto dobiti nakon oporezivanja, odnosno nakon umanjenja za pripadajući
iznos porezna na dobit. Odluku o rasporedu
dobiti donosi skupština društva kapitala. Dobit
se kao kapitalna stavka može rasporediti u bilo
koji drugi oblik kapitala (izravno ili neizravno)
ili isplatiti izvan vlasnicima društva. Zakonski
okvir rasporeda dobiti reguliran je s jedne strane Zakonom o gospodarskim društvima u FBiH,
a s druge strane Zakonom o računovodstvu i
reviziji u FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 83/10), te
u konačnici poreznim propisima o oporezivanju
dobiti i dohotka u FBiH.
15
Zakon o gospodarskim društvima definira okvir
rasporeda dobiti kod društava kapitala, s tim što
ne postavlja u potpunosti kriterije i prioritete koji
bi se trebali poštovati kod rasporeda dobiti. Kod
dioničkih društava se eksplicitno propisuje obveza da se od eventualno ostvarene neto dobiti nakon oporezivanja, mora izdvajati 10%, odnosno
20% neto dobiti u zakonske rezerve sve dok iznos
istih ne dostigne 25% od iznosa temeljnog kapitala. Kod rasporeda dobiti bi se pored zakonskih
obveznih odredbi, trebala uvažiti i dobra računovodstvena praksa, te se prilikom rasporeda dobiti
rukovoditi sljedećim kriterijima, odnos prioritetima
rasporeda dobiti:
99 Dio dobiti namijenjen za formiranje zakonskih rezervi,
99 Dio dobiti namijenjen za pokriće gubitka
iznad visine kapitala,
99 Dio dobiti namijenjen za pokriće gubitka do
visine kapitala,
99 Dio dobiti namijenjen za formiranje statutarnih i ostalih rezervi društva,
99 Dio dobiti namijenjen za formiranje ili prijenos u neki drugi oblik kapitala,
99 Dio dobiti namijenjen za isplatu vlasnicima
društva (dividenda ili udio u dobiti),
99 Dio dobiti namijenjen i tretiran kao neraspoređena dobit društva.
Nakon ispunjena eventualnih zakonskih obveza
kod rasporeda dobiti, praksa pokazuje da najveći
broj: 04/12
računovodstvo
16
svibanj 2012.
broj društava raspoređuje neto dobit razdoblja kao neraspoređenu dobit što je prihvatljivo i donekle
razumljivo budući da se time ostavlja najveći „manevarski“ prostor za (pre)raspored dobiti u narednom
razdoblju sukladno poslovnoj politici i potrebama društva.
Primjer
Društvo Alfa d.d. je gospodarsko društvo registrirano za obavljanje trgovačke djelatnosti, sa temeljnim kapitalom u iznosu od 100.000 KM. Društvo ima gubitak iznad visine kapitala iz ranijeg razdoblja
u iznosu od 50.000 KM, te gubitak do visine kapitala u iznosu od 100.000 KM. Društvo je tijekom 2011.
godine iskazalo ukupne prihode u iznosu od 1.500.000 KM i rashode u ukupnom iznosu od 1.200.000
KM, poreznu obvezu u poreznoj prijavi u iznosu od 50.000 KM, odnosno neto dobit razdoblja u iznosu
od 250.000 KM. Društvo na redovnoj sjednici skupštine donosi odluku o rasporedu dobiti na sljedeći
način.
Alfa d.d.
Vukovarska b.b.
Mostar
Na temelju članka 269. Zakona o gospodarskim društvima („Sl. novine FBiH“, br. 23/99, 45/00, 2/02,
6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 7/09 i 63/10), članka 30. stavak 2. Zakona o računovodstvu i reviziji
FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 83/09) i Statuta gospodarskog društva, skupština gospodarskog društva
donosi
ODLUKA
o rasporedu dobiti nakon oporezivanja za 2011. godinu
I.
Skupština gospodarskog društva Alfa d.d. donosi ODLUKU o rasporedu dobiti nakon oporezivanja za
2011. godinu u iznosu od 250.000 KM.
II.
Poslovna dobit iz točke I. ove Odluke raspoređuje se na sljedeći način (redoslijedom):
1.
2.
3.
4.
5.
dio dobiti za namijenjen za zakonske rezerve ................. 25.000 KM
dio dobiti za pokriće gubitka iznad visine kapitala ........ 50.000 KM
dio dobiti za pokriće gubitka do visine kapitala ............... 100.000 KM
dio dobiti za isplatu vlasnicima - dividenda .................... 25.000 KM
dio dobiti za neraspoređenu dobit društva ....................... 50.000 KM
III.
Za izvršenje ove Odluke zadužuje se direktor društva.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
Broj: 01-03/2012
Mostar, 31.03.2012.
broj: 04/12
Predsjednik Skupštine
svibanj 2012.
računovodstvo
Budući da se radi dioničkom društvu donesena
je odluka da se prvo dio dobiti (u iznosu od 20%)
izdvoji u zakonske rezerve, dok se ne postigne
iznos rezervi od 25% od temeljnog kapitala društva. Naknadno bi se taj dio zakonskih rezervi mogao iskoristiti za pokriće poslovnih gubitaka do i
iznad visine kapitala, jer je to i jedna od zakon-
3.3. Računovodstveni i porezni tretman
isplate dobiti3
Najzanimljiviji dio rasporeda dobiti, posebice s
poreznog aspekta, je isplata vlasnicima društva.
Raspored dobiti tekućeg i prethodnih razdoblja,
kao dio dobiti namijenjen za isplatu ovisi prije svega od poreznog opterećenja potencijalnih isplata
dividendi i udjela u dobiti. Vlasnicima – članovima
gospodarskih društava, isplate dividendi i udjela u
dobiti najčešće se vrše u novcu. Iznimno, dio dobiti se može isplatiti i u naravi (u obliku materijalne
imovine ili u obliku usluga). Pored toga, zakonodavstva pojedinih zemalja dopuštaju dioničkim
društvima distribuciju dividendi u obliku dionica
koje se nazivaju dividendne dionice.
3. prilagođeno prema Bošnjak, Ž.: Raspodjela dobiti gospodarskih
društava na temelju financijskih izvještaja za 2009. godinu, Financijski propisi i praksa, broj 03/2010, Fircon d.o.o., Mostar, 2010.,
str.17.-28.
17
skih namjena fonda rezervi. Nadalje, dio dobiti je
raspoređen na ime pokrića nepokrivenog gubitka iznad i do visine kapitala, a preostali iznos se
raspoređuje ravnopravno za isplatu vlasnicima u
obliku dividende, odnosno prestali iznos kao kapitalnu stavku neraspoređene (akumulirane) dobiti
društva.
U računovodstvu rasporeda i isplate dobiti su
relevantna tri datuma, a to su:4
99 Datum izglasavanja dividendi ili udjela u
dobiti je datum u razdoblju poslije razdoblja za koji je utvrđen rezultat. Na taj datum
uprava ili skupština (ovisno tko prema zakona ili statutu ima pravo donijeti odluku o
izglasavanju dividendi) izglasava dividende
ili udjele u dobiti. Tom prilikom utvrđuje se
dio neto dobiti ili zadržane dobiti koji će se
rasporediti u dividende ili udjele u dobiti.
Ukupan iznos izglasan za dividende ili udjele u dobiti poduzeće će evidentirati kao svoju obvezu vlasnicima.
99 Datum sastavljanja liste dioničara ili vlasnika je datum kada se sastavlja konačna
lista dioničara ili vlasnika kojima poduzeće
ima obvezu isplatiti dividende ili udio u dobiti. Konačnoj listi prethode radnje “čišće4. Meigs, Meigs, Accounting: The basis for Business decisions, Mc
Graw Book Company, New York, 1987. str. 593.
broj: 04/12
18
računovodstvo
nja” knjige vlasnika s imenima onih koji su
prodali prethodno vlasničkih instrumenata,
te upisivanje imena novih vlasnika.
99 Datum isplate je datum kada se vrše isplate novčanih dividendi ili udjela u dobiti, distribuiraju se dividende dionice, odnosno
isplaćuju dividende ili udjeli u dobiti u obliku
nenovčane imovine i usluga. U računovodstvu ovaj datum je relevantan zbog evidentiranja podmirivanja obveza za izglasane
dividende ili udjele u dobiti.
3.3.1. Isplata dividendi i udjela u dobiti u
novcu
Za dividendu i udjel u dobiti prema članovima
društva financijska obveza za društvo prema odluci na­staje danom donošenja odluke skupštine
ili drugog tijela društva koje odlučuje o raspodjeli
dobiti. Dividenda, udjeli u dobiti i dobit vlasnika
mogu se isplatiti u gotovini5 ili na žiro račun.
Ako je tijekom godine već isplaćivan predujam
na ime dividende ili udjela u dobiti6 za tekuću godinu, pri odlučivanju o iznosu dividende ili udjela u
dobiti na temelju financijskih izvještaja za tu godinu treba najmanje pokriti iznos isplaćenih predujmova dividende ili udjela u dobiti. Ako su isplaćeni
predujmovi dobiti u iznosu većem od neto dobiti
tekuće godine, tada bi iznos razlike trebalo pokriti
iz zadržane (akumulirane) dobiti, a potom iz statutarnih i ostalih rezervi (ako postoje). Ako društvo nema zadržane dobiti (niti statutarnih i ostalih rezervi), tada se nepokriveni iznos isplaćenih
predujmova iskazuje kao potraživanje od članova
društva za predujmove dobiti.
Porezni aspekt isplate dobiti je regulirana
odredbama Zakona o porezu na dobit i Zakona o
porezu na dohodak. Sukladno odredbama važećeg Zakona o porezu na dobit, prilikom isplate dividendi i udjela u dobiti domaćim pravnim osobama ne obustavlja se porez po odbitku. Međutim,
5. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti se ne smatraju dohotkom,
odnosno ne podliježu oporezivanju porezom na dohodak, mogu
isplatiti i u gotovini, sukladno članku 71. stavak 2. točka 1. Pravilnika
o primjeni zakona o porezu na dohodak (Sl. novine FBiH“, br. 67/08
i 4/10).
6. U odredbama ZGD-a koje se odnose na isplatu udjela u dobiti
nije posebno regulirano pitanje isplate predujma udjela u dobiti tijekom godine. Međutim, kako ne postoji niti odredba o zabrani isplate
predujmova udjela u dobiti tijekom poslovne godine, primjenom načela da je „dopušteno sve što nije izričito zabranjeno“, isplate predujma udjela u dobiti sporadično se pojavljuju u praksi kod društava s
ograničenom odgovornošću u Federaciji BiH. Međutim, eventualne
isplate predujma udjela u dobiti trebale bi biti utemeljene na ostvarenom (iskazanom) periodičnom poslovnom rezultatu.
broj: 04/12
svibanj 2012.
prilikom isplate dividendi i udjela u dobiti stranim
pravnim osobama obustavlja se porez po odbitku.
Pritom, treba naglasiti da kod poreza po odbitku
porezna obveza (za isplatitelja dividende) nastaje
kod isplate dividende (a ne kod obračuna odnosno donošenja odluke o isplati), što znači da se
za isplate dividendi treba primijeniti porezna stopa od 5% (sukladno odredbi iz članka 41. Zakona
o porezu na dobit) ili poreznu stopu prema međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja.
U slučajevima isplate dividendi (domaćim i stranim) fizičkim osobama, domaće pravne osobe
kao isplatitelji nemaju obvezu obračuna niti uplate
poreza po toj osnovi. Naime, sukladno članku 5.
točki 1. Zakona o porezu na dohodak (Sl. novine
FBiH“, br. 10/08 i 9/10), prihodi po osnovi sudjelovanja u raspodjeli dobiti gospodarskih društava
(dividende ili udjeli) svrstani su među prihode koji
se ne smatraju dohotkom (nisu oporezivi).
Sukladno članku 207. Zakona o gospodarskim
društvima, skupština dioničkog društva može
donijeti odluku o isplati dividende kada je dioničko
društvo sposobno izvršavati obveze iz poslovanja
i kada je tržišna vrijednost imovine najmanje jednaka iznosu ukupnih godišnjih obveza dioničkog
društva. Skupština dioničkog društva može donijeti odluku da se dividenda ne isplaćuje, kojom
istovremeno određuje svrhu upotrebe dobiti koja
pripada dioničarima.
Zanimljivo je istaknuti i odredbu članka 339. Zakona o gospodarskim društvima u kontekstu isplate udjela u dobiti, a koja se odnosi na društva sa
ograničenom odgovornošću. Naime, društvo
može se zahtijevati povrat iznosa isplaćenog članu društva na ime dobiti jedino kada uslijed isplate dobiti društvo nije u mogućnosti ispuniti obveze
prema trećim osobama, i to do iznosa potrebnog
za namirenje vjerovnika, s tim što zahtjev za povrat isplaćene dobiti zastarijeva u roku od tri godine od dana isplate.
3.3.2. Isplata dividendi i udjela u dobiti u
naravi
Institucionalni okvir, kako onaj iz Zakona o gospodarskim društvima, tako i onaj porezni, ne priječi isplatu dobiti u nenovčanom obliku (naravi),
dakle u obliku dobara ili usluga. Takav način ispate dobiti članovima društva je posebno zanimljiv
u situacijama nedovoljne likvidnosti, odnosno nedostatka novčanih sredstava za isplatu dobiti u
svibanj 2012.
računovodstvo
19
novcu. Pri isplati dividende, odnosno udjela u dobiti u obliku dobara ili usluga, isporučena dobra i usluge
se obračunavaju po tržišnim cijenama s uključenim PDV-om. Obveznik PDV-a je isporučitelj dobra ili
usluge. Ako se dobit isplaćuje prijenosom nekretnina, porezni obveznik (poreza na promet nekretnina)
je stjecatelj nekretnine.
Primjer
Društvo Alfa d.o.o. je gospodarsko društvo registrirano za obavljanje trgovačke djelatnosti, sa temeljnim kapitalom u iznosu od 10.000 KM. Društvo ima neraspoređene dobiti iz ranijih razdoblja u
iznosu od 500.000 KM. Društvo je tijekom 2011. godine iskazalo dobit nakon oporezivanja u iznosu
od 200.000 KM.
Budući da društvo trenutno nema dovoljno likvidnih novčanih sredstava za isplatu udjela u dobiti,
skupština društva je donijela odluku o udjela u dobiti u naravi, odnosno u obliku nekretnine. Društvo u
svom vlasništvu ima stan u Mostaru, površine 110 m2, nabavne vrijednosti 200.000 KM, akumulirane
amortizacije 30.000 KM. Stan je nabavljen 2008. godine, bez odbitka ulaznog PDV-a. Skupština društva je donijela odluku da se dio dobiti tekuće i prethodnih razdoblja raspoređuje za isplatu vlasnicima
(fizičkim osobama) – udjeli u dobiti u ukupnom iznosu od 170.000 KM (pretpostavlja se da tržišna
vrijednost nekretnine odgovara knjigovodstvenoj).
U konkretnom slučaju zanimljiv je prije svega porezni aspekt ovakvog prometa dobara. Izuzimanje dobara ili usluga za potrebe isplate dividendi ili udjela u dobiti predstavlja oporezivi promet, te bi postojala
obveza obračuna i plaćanja pripadajućeg iznosa PDV-a. Međutim, budući da se radi o nekretninama,
sukladno članku 25. Zakona o PDV-u oslobađa se od plaćanja PDV-a promet nepokretne imovine, izuzev prvog prijenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgrađenom nepokretnom imovinom. Ovdje se može postaviti pitanje ispravke odbitka ulaznog PDV-a budući da se radi o otuđenju nekretnine
prije isteka roka od 10 godina od razdoblja nabavke iste. Međutim, u konkretnom slučaju navedeno pitanje nije interesantno, budući da prilikom nabave nekretnine (stana) nije korišten odbitak ulaznog PDV-a.
Prihodi fizičkih osoba po osnovu dividendi i udjela u dobiti gospodarskih društava, bez obzira u kojem
su obliku te dividende ostvarene, ne podliježu oporezivanju sukladno članku 5. Zakona o porezu na
dohodak u FBiH. U konkretnom slučaju, stjecatelj nekretnine bio bi u obvezi da plati porez na promet
nekretnine sukladno županijskom propisu gdje se nekretnina nalazi, kako bi ostvario pravo na vlasništvo
nad nekretninom.
Isplata dobiti u naravi može se izvršiti i u drugim oblicima dobara (proizvodnji ili prodajni asortiman
društva) ili usluga društva koji mu u danom trenutku stoji na raspolaganju. Temelj za utvrđivanje iznosa
rasporeda dobiti koja se isplaćuje u naravi je tržišna vrijednost dobara ili usluga (s uključenim PDV-om).
broj: 04/12
20
računovodstvo
3.3.3. Isplata dobiti u obliku dividendnih
dionica
Dionička društva se ponekad odlučuju za izglasavanje i distribuciju dividendi u obliku dionica
koje se nazivaju dividendne dionice. Pritom, svaki
će dioničar dobiti onoliko dividendnih dionica koliko ima udjela u vlasništvu dioničkog društva. Tako
npr. ako netko ima u dioničkom društvu 5% redovnih (običnih) dionica prije distribucije dividendnih
dionica dobit će 5% dividendnih dionica, čime se
zadržava prethodna struktura vlasništva.7
Postoji više razloga za izglasavanje dividendnih
dionica među kojima se najčešće navode slijedeći
razlozi:8
99 Zadržavanje novca - kada se poduzeće nalazi u povoljnoj konjukturi na tržištu,
novac se može iskoristiti za ekspanziju. U
tome slučaju dividendne dionice mogu biti
pogodna poslovna domišljatost prema dioničarima bez slabljenja likvidnosti,
99 Dodatna emisija dividendnih dionica utječe na smanjenje tržišne vrijednosti dionica.
Povećanjem broja dionica povećava se ponuda i time često dolazi do pada tržišne vrijednosti dionica. Ipak, manja tržišna cijena
dionica čini te dionice dostupnijim i atraktivnijim za potencijalne ulagače,
99 Izglasavanjem dividendnih dionica dioničari
izbjegavaju plaćanje poreza na dividende koje ulaze fizičkim osobama u njihov
dohodak.
Primjer
Društvo Alfa d.d. je gospodarsko društvo registrirano za obavljanje trgovačke djelatnosti,
sa temeljnim kapitalom u iznosu od 1.000.000
KM, koji je podijeljen na 50.000 dionica nominalne vrijednosti 20 KM po dionici. Društvo ima
akumulirane dobiti iz ranijeg razdoblja u iznosu
od 700.000 KM. Društvo je tijekom 2011. godine iskazalo neto dobit u iznosu od 300.000 KM.
Društvo na redovnoj sjednici skupštine donosi odluku o rasporedu dobiti iz 2010. godine u
iznosu od 400.000 KM na način da se:
ü Dio dobiti u iznosu od 80.000 KM rasporedi u zakonske rezerve društva (20%),
7. Gulin, D., Računovodstveno praćenje raspoređivanja dobiti i pokrića gubitaka poduzetnika, Računovodstvo i financije
br. 3/09, HZRiF, Zagreb, 2010., str. 39.
8. Meigs, Meigs, op.cit.. str. 596.
broj: 04/12
svibanj 2012.
ü Dio dobiti u iznosu od 40.000 KM rasporedi u za statutarne rezerve (10%),
ü Dio dobiti u iznosu od 211.000 KM rasporedi u neraspoređenu dobit društva,
ü Dio dobiti u iznosu od 69.000 KM rasporedi za dividendne dionice.
Dividendne dionice će se distribuirati svim
postojećim vlasnicima čime se neće utjecati
na vlasničku strukturu. Broj dividendnih dionica koje će se distribuirati je 20% od postojećeg
broja dionica, što iznosi 3.000 dionica (10.000
dionica x 30%). Tržišna vrijednost dionice društva na dan rasporeda dobit je 23 KM po dionici.
U Zakonu o gospodarskim društvima nema
posebnih odredaba o dividendnim dionicama
odnosno o isplati dividende u obliku dionica gospodarskog društva. Treba istaknuti da zakonske
odredbe ne reguliraju posebno pitanje emisije dividendnih dionica, ali također da ne priječe takav postupak kod dioničkih društava. Međutim, u
odredbama članaka 160. do 164. koje uređuju postupak povećanja temeljnog kapitala iz sredstava društva, navodi se da se povećanje temeljnog
kapitala iz vlastitih sredstava može vršiti samo iz
fonda rezervi, zakonskih za iznos iznad obvezne
visine fonda rezervi ili ostalih rezervi. Ovo praktično znači da se povećanje temeljnog kapitala iz
vlastitih sredstava može vršiti samo za iznos raspoređen u fond rezervi, tj. da ZGD ne dozvoljava
povećanje temeljnog kapitala izravno iz zadržane
dobiti.
svibanj 2012.
računovodstvo
Budući da se radi o novoj emisiji dionica (dividendnih), Zakon o gospodarskim društvima propisuje da cijena dionice prilikom emisije ne može
biti niža od njene nominalne vrijednosti. S druge
strane, nema ograničenja ostvarivanja više prodajne od nominalne cijele dionice prilikom primarne ili nove emisije dionica. Upravo ta razlika cijene dionice prilikom emisije iznad njene nominalne
cijene čini emisijsku (dioničku) premiju (članak
130. Zakona).
4. RAČUNOVODSTVENI TRETMAN
REZERVI
Formiranje fonda rezervi (zakonom obveznih)
regulirano je Zakonom o gospodarskim društvima. Zakon također propisuje institucionalni okvir
formiranja zakonskih, statutarnih i ostalih rezervi društva. Računovodstveni tretman formiranja
rezervi društava kapitala je istovjetan bez obzira
da li se radi o zakonskim ili ostalim rezervama
društva. U većini situacija izvor formiranja fonda
rezervi je dobit, tekuća ili akumulirana (neraspoređena). Ipak, treba naglasiti, da izvor formiranja
fonda rezervi mogu biti i druge kapitalne stavke ili
unos imovine izvana.
4.4. Računovodstveno praćenje formiranje
fonda rezervi
Dionička društva obvezno izdvajaju u fond rezervi (zakonske rezerve) najmanje 10% godišnjeg iznosa neto dobiti sve dok fond rezervi ne
21
dostigne najmanje 25% temeljnog kapitala. Ukoliko se izdvajanjima 10% godišnjeg iznosa neto
dobiti u fond rezervi ne dostigne visinu najmanje
25% temeljnog kapitala do kraja pete poslovne
godine, po godišnjem obračunu za petu i naredne
poslovne godine dioničko društvo je obvezno povećati izdvajanja u fond zakonskih rezervi na 20%
godišnjeg iznosa neto dobiti, sve dok fond rezervi
zakonom propisanu razinu (članak 188. Zakona).
Društva kapitala mogu sukladno svojim internim
aktima formirati i druge oblike rezervi, namjenske,
statutarne i ostale rezerve društva. Namjena i svrha formiranja tih fondova rezervi propisuje se kroz
interne akte društva.
Primjer
Društvo Alfa d.d. je gospodarsko društvo registrirano za obavljanje trgovačke djelatnosti, sa
temeljnim kapitalom u iznosu od 100.000 KM.
Društvo ima neraspoređene (akumulirane) dobiti iz ranijeg razdoblja u iznosu od 250.000 KM.
Društvo je tijekom 2011. godine ostvarilo neto
dobit u iznosu od 200.000 KM.
Društvo je tijekom 2011. godine donijelo odluku o formiranju zakonskih rezervi u iznosu od
20% od ostvarene neto dobiti iz 2010. godine
(150.000 KM) što iznosi 30.000 KM. Društvo također izdvaja i 10% neto dobiti iz prethodnog
razdoblja u statutarne rezerve za izvanredne
troškove u poslovanju, što iznosi 15.000 KM.
U konkretnom slučaju društvo bi trebalo osigurati formiranje zakonom obveznog fonda rezervi u
broj: 04/12
22
računovodstvo
svibanj 2012.
iznosu od najmanje 25.000 KM (25% od temeljnog kapitala društva). Temelj za evidentiranje promjena
u fondu rezervi društva je odluke skupštine društva o izdvajanju u fond rezervi (zakonskih ili ostalih).
Prezentiranje promjena u fondu rezervi društva
pokazuje da je su rezerve društva u trenutku formiranja neutralne u kontekstu prirasta kapitala,
budući da se iste u većini situacija formiraju na teret neraspoređene zadržane dobiti društva (osim
kada se radi o formiranju rezervi unosom novih
imovinskih stavki izvana).
4.5. Računovodstveno praćenje realiziranja
fonda rezervi
Fond zakonskih rezervi, za koji postoji obveza
formiranja kod dioničkih društava, ima svoje namjenu, te se koristi primarno za pokriće gubitka
i drugih nepredviđenih troškova u poslovanju.
Fond rezervi iznad iznosa 25% temeljnog kapitala, može se koristiti i za:
üdopunu dividendi, najviše do 5% temeljnog
kapitala,
üpovećanje nominalne vrijednosti dionica dokapitalizaciju, i
üemisiju besplatnih dionica.
Također, društva kapitala koja formiraju statutarne i ostale rezerve, svrhu i namjenu istih definiraju
kroz svoje interne akte (statut, pravilnik i drugo).
Primjer
Društvo Alfa d.d. je gospodarsko društvo registrirano za obavljanje trgovačke djelatnosti,
sa temeljnim kapitalom u iznosu od 100.000
KM. Društvo ima neraspoređene (akumulirane) dobiti iz ranijeg razdoblja u iznosu od
405.000 KM, te statutarne rezerve u iznosu
od 15.000 KM i zakonske rezerve u iznosu
od 30.000 KM. Društvo je tijekom 2011. godine ostvarilo dobit u iznosu od 100.000 KM.
Društvo je tijekom 2011. godine donijelo odluku o formiranju zakonskih rezervi u iznosu od
20% od ostvarene neto dobiti iz 2010. godine
(200.000 KM) u iznosu od 40.000 KM. Društvo
također donosi odluku o povećanju temeljnog
kapitala iz internih izvora, odnosno iz rezervi
društva u ukupnom iznosu 40.000 KM, i to iz
statutarnih rezervi iznos od 15.000 KM, te iz
zakonskih rezervi iznos od 25.000 KM.
Fond rezervi je isključivi interni izvor za povećanje temeljnog kapitala. Ako se radi o fondu
zakonskih rezervi, mora se voditi računa da dokapitalizacija ne teret fonda zakonskih rezervi ne
rezultira iznosom istih ispod zakonom propisanog
minimuma (25% od temeljnog kapitala).
www.fircon.biz
broj: 04/12
svibanj 2012.
računovodstvo
Fond rezervi se može koristi i u situacijama
pokrića potencijalnog gubitka iznad i do visine
kapitala, kao i za pokriće nekih nepredviđenih izdataka ili troškova u poslovanju, što je jedna od
osnovnih funkcija fonda rezervi propisanih kroz
zakonske odredbe.
5. UMJESTO ZAKLJUČKA
Kada se raspravlja o institucionalnom okviru promjena u kapitalu društava kapitala (d.o.o. i d.d.),
onda su tu najmjerodavnije odredbe Zakona o gospodarskim društvima u FBiH (“Sl. novine FBiH”, br.
23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08,
7/09 i 63/10). Dobit se može promatrati kao stavka financijskog položaja i kao stavka financijske
uspješnosti. U kontekstu financijskog položaja dobit
je stavka realiziranog kapitala koja predstavlja najvažniji interni izvor rasta ukupnog kapitala. Rezerve
su također bilančna stavka realiziranog kapitala koja
svoje izvore nalazi upravo u dobiti društva (u većini situacija). Rezerve su posebna kapitalna stavka
koja se formira s određenim ciljem.
Posebno zanimljivo područje računovodstva kapitala je područje računovodstvenog i poreznog
tretmana rasporeda dobiti. Vlasnicima društava je
uvijek zanimljivo, ukoliko za to postoje mogućnosti, izvršiti isplatu dobiti i tu također postoje različiti
modaliteti. Dobit se može isplaćivati u obliku novca,
naravi (dobra, usluge, nekretnine), te u obliku dividendnih dionica. U tom kontekstu svaka od navedenih oblika isplate dividendi ili udjela u dobiti ima
specifičan računovodstveni i porezni tretman.
U konačnici, računovodstvo kapitala ima za cilj
osigurati odgovarajući računovodstveni i porezni
tretman kapitalnih stavki dobiti (tekuće i neraspoređene) i rezervi, kako u razdobljima priznavanja,
23
tako i u razdobljima rasporeda i realizacije istih
(isplate, rasporeda i ostalo).
LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Bošnjak, Ž.: Raspodjela dobiti gospodarskih društava
na temelju financijskih izvještaja za 2009. godinu, Financijski propisi i praksa, broj 03/2010, Fircon d.o.o.,
Mostar, 2010., str. 17.-28.
Gulin, D., Računovodstveno praćenje raspoređivanja
dobiti i pokrića gubitaka poduzetnika, Računovodstvo i
financije br. 3/09, HZRiF, Zagreb, 2010.
Guzić, Š.: Promjene u kapitalu trgovačkih društava i
plaćanje poreza, RRiF, broj 4/08, Zagreb, 2008., str.
34.-42.
Međunarodni standardi financijskog izvještavanja
(MSFI), uključujući i Međunarodne računovodstvene
standarde (MRS), Savez računovođa, revizora i financijskih djelatnika Federacije BiH, Mostar, 2010.
Meigs, Meigs, Accounting: The basis for Business decisions, Mc Graw Book Company, New York, 1987.
Pravilnik o sadržaju i formi obrazaca Izvještaja o promjenama na kapitalu (“Sl. novine FBiH”, br. 82/10)
Pravilniku o sadržaju i formi obrazaca financijskih izvještaja za gospodarska društva (“Sl. novine FBiH”, br.
82/10)
Spajić, F. (red.): Računovodstvo trgovačkih društava, uz
primjenu MSFI/MRS i poreznih propisa,Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2006.
Švigir, A.: Kapital i dugoročne obveze, Financije i porezi, broj 11/06, TEB poslovno savjetovanje, Zagreb,
2006., str. 29.-32.
Zakon o porezu na dobit („Sl. novine FBiH“, br. 97/07,
14/08 i 39/09)
Zakon o porezu na dodanu vrijednost („Sl. glasnik BiH“,
br. 9/05, 35/05 i 100/08)
Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine Federacije
BiH“, br.10/08 i 9/10)
Zakonu o gospodarskim društvima (“Sl. novine FBiH”,
br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08,
7/09 I 63/10)
Zakonu o računovodstvu („Sl. novine FBiH“, br. 83/09)
Žager, L., et.al.: Analiza financijskih izvještaja, drugo
prošireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008.
www.srr-fbih.org/msfi_mrs.asp
broj: 04/12
računovodstvo
24
svibanj 2012.
Dragan Gabrić, dipl.oec.
RAČUNOVODSTVENI TRETMAN
PROMJENE AMORTIZACIJSKIH
STOPA
Klasičan primjer računovodstvene procjene je procjena vijeka upotrebe ili
očekivani obrazac potrošnje budućih ekonomskih koristi utjelovljenih u imovini koja se amortizira. Promjena procijenjenog vijeka uporabe ili očekivanog
obrasca potrošnje budućih ekonomskih koristi utjelovljenih u imovini koja
se amortizira utječe na rashod amortizacije u tekućem razdoblju i u svakom
budućem razdoblju tijekom preostalog vijeka uporabe te imovine. U narednom tekstu autor pravi osvrt na računovodstveni tretman promjene korisnog
vijeka upotrebe stalnih sredstava (amortizacijskih stopa).
1. UVOD
Računovodstveni tretman amortizacije, pa tako
i promjene amortizacijskih stopa, odnosno korisnog vijeka upotrebe stalnih sredstava, je regulirano kroz nekoliko međunarodnih računovodstvenih standarda. Prije svega, mjerodavne su
odredbe MRS-a 16 – Nekretnine, postrojenja i
oprema1, te MRS-a 38 - Nematerijalna imovina2
kada se raspravlja o amortizaciji nematerijalnih
stalnih sredstava. Međutim, budući da je procijenjeni korisni vijek upotrebe stalnih sredstava pitanje računovodstvene procjene, to se u obzir moraju uzeti i odredbe MRS-a 8 – Računovodstvene
politike, promjene računovodstvenih procjena i
pogreške.
2. AMORTIZACIJA – PROCJENA
KORISNOG VIJEKA UPOTREBE
1. Nekretnine, postrojenja i oprema jesu materijalna imovina: koju
subjekt posjeduje za korištenje u proizvodnji ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe, i koja se
očekuje koristiti duže od jednog razdoblja (MRS 16, točka 6.).
2. Nematerijalna imovina je nemonetarna imovina bez fizičkih obilježja koja se može identificirati (MRS 38, točka 8.)
broj: 04/12
Amortizacija3 je računovodstveni pojam koji
označava sustavni raspored amortizirajućeg
iznosa imovine tijekom korisnog vijeka upotrebe. Amortizirajući iznos je trošak imovine ili drugi
iznos koji zamjenjuje trošak umanjen za procijenjeni ostatak vrijednosti. U najvećem broju slučajeva u praksi amortizirajući iznos je trošak nabave
ili stjecanja predmetne imovine.
Kao rezultat nesigurnosti svojstvenih poslovnim
aktivnostima, velik broj stavki u financijskim izvještajima nije moguće točno mjeriti, već se mogu
samo procijeniti. Postupak procjenjivanja uključuje prosudbe zasnovane na zadnjim raspoloživim
pouzdanim informacijama. MRS 8 navodi da je
klasičan primjer računovodstvene procjene, pro3. Amortizacija imovine započinje kad je imovina spremna za upotrebu, tj. kad se nalazi na lokaciji i u uvjetima potrebnim za korištenje
koje je namijenila uprava. Amortizacija imovine prestaje prije datuma
kad je imovina razvrstana kao imovina koja se drži za prodaju (ili je
svrstana u skupinu raspoloživa za trgovanje koja je klasificirana kao
ona koja se drži za prodaju) u skladu s MSFI-om 5 i datuma prestanka priznavanja kao imovine ovisno o tome koji je raniji. Prema tome,
amortizacija ne prestaje kad se imovina prestaje koristiti i povlači iz
upotrebe osim u slučaju ako je to imovina u potpunosti amortizirano.
Međutim, kod upotrebe nekih metoda amortizacije, iznos amortizacije može biti nula ako nema proizvodnje (MRS 16, točka 55.)
svibanj 2012.
računovodstvo
cjena vijeka upotrebe ili očekivani obrazac potrošnje budućih ekonomskih koristi utjelovljenih u
imovini koja se amortizira.
Osnovno pitanje kod obračunavanja i iskazivanja amortizacije je pitanje procjene korisnog vijeka upotrebe stalnog sredstva (bez obzira da li se
radi o dugotrajnoj materijalnoj ili nematerijalnoj
imovini). Naime, pogrešna je percepcija (ukoliko postoji) da se amortizacijske stope određenih
stalnih sredstava izravno utvrđuju. Amortizacijske stope su neizravna kategorija koja se izvode
iz procijenjenog vijeka upotrebe stalnih sredstava.
Vijek upotrebe je:
25
ürazdoblje u kojem se očekuje da će imovina
biti na raspolaganju za upotrebu subjektu ili
übroj proizvoda ili sličnih jedinica koje subjekt
očekuje ostvariti od te imovine (MRS 16,
točka 6. i MRS 38, točka 8.).
Iz prethodnog proizlazi da utvrđivanje amortizacijskih stopa ovisi i o odabranoj metodi amortizacije. Kod funkcionalnih metoda amortizacijska stopa se utvrđuje na osnovu procjene broja prodanih
ili proizvedenih jedinica, dok se kod vremenskih
metoda amortizacijska stopa izvodi iz procijenjenog korisnog vijek upotrebe stalnog sredstva na
vremenskoj osnovi.
Primjer
Društvo je nabavilo proizvodni stroj nabavne vrijednosti 200.000 KM. Društvo procjenjuje da je korisni vijek upotrebe predmetnog stroja 7 godina, te da nema procijenjenog ostatka vrijednosti.
Dakle, u konkretnom slučaju temeljem početne
procjene korisnog vijeka upotrebe za predmetno
stalno sredstvo u trajanju od 7 godina, neizravno
se izvodi godišnja amortizacijska stopa od 14,30%
koja će se koristi za obračun amortizacije.
3. RAČUNOVODSTVO PROMJENE
PROCJENE KORISNOG VIJEKA
UPOTREBE
Procijenjeni ostatak vrijednosti i korisni vijek
upotrebe imovine (dugotrajnih materijalnih i nematerijalnih stalnih sredstava) treba preispitati
barem jednom na kraju svake poslovne godine,
te ako se očekivanja razlikuju od prethodnih procjena, promjene se priznaju kao promjena računovodstvenih procjena u skladu s MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih
procjena i pogreške. Naime, prema MRS-u 8 procjena će se možda morati promijeniti ako nastupe promjene okolnosti na kojima se temeljila ili
kao rezultat novih informacija ili većeg iskustva.
Po svojoj prirodi promjena procjene ne odnosi
se na prethodna razdoblja i nije ispravljanje
pogreške.
Učinak promjene računovodstvene procjene,
osim one na koju se primjenjuje točka 37., priznat
će se uključivanjem u dobit ili gubitak u:
ü(tekućem) razdoblju promjene, ako promjena utječe samo na to razdoblje, ili
ü(tekućem) razdoblju promjene i budućim
razdobljima, ako promjena utječe na oboje
(MRS 8 , točka 36).
Promjena računovodstvene procjene može
utjecati samo na dobit ili gubitak tekućeg razdoblja, ili na dobit i gubitak tekućeg i budućih razdoblja. Primjerice, promjena procijenjenog vijeka
uporabe ili očekivanog obrasca potrošnje budućih
ekonomskih koristi utjelovljenih u imovini koja se
amortizira utječe na rashod amortizacije u tekućem razdoblju i u svakom budućem razdoblju tijekom preostalog vijeka uporabe te imovine.
Učinak promjene, koja se odnosi na tekuće razdoblje, priznaje kao prihod ili rashod tekućeg razdoblja. Učinak na buduća razdoblja, ako postoji,
priznaje se kao prihod ili rashod u tim budućim
razdobljima.
3.1. Smanjenje korisnog vijeka upotrebe
stalnih sredstava
Zbog nastalih novih okolnosti i dostupnih novih
informacija, uprava društva može u postupku revidiranja procijenjenog korisnog vijeka upotrebe
stalnog sredstava procijeniti da se vijek upotrebe
u odnosu na prethodna razdoblja smanjio, odnosno da je kraće razdoblje u kojem se očekuje da
će stalno sredstvo biti na raspolaganju za upotrebu subjektu.
broj: 04/12
računovodstvo
26
svibanj 2012.
Smanjenje procijenjenog vijeka upotrebe stalnih sredstava izravno utječe na povećanje amortizacijskih stopa za predmetno stalno sredstvo, odnosno na povećanje troškova amortizacije u tekućem i
narednim obračunskim razdobljima.
Primjer
Društvo Alfa d.o.o. u svom vlasništvu ima proizvodni stroj nabavne vrijednosti 300.000 KM nabavljen
31.12.2006. godine. Početna procjena korisnog vijeka upotrebe je bila razdoblje od 10 godina, odnosno primjena amortizacijske stope od 10% godišnje.
Nakon tri godine, 01.01.2010. godine Društvo revidira procjenu korisnog vijeka upotrebe proizvodnog stroja na način da se procjenjuje da će stalno sredstvo biti na raspolaganju za upotrebu subjektu
u razdoblju od 7 godina.
U ovoj situaciji, odgovarajući računovodstveni tretman podrazumijeva da se preostala neto knjigovodstvena vrijednost stalnog sredstva, razmjerno rasporedi sukladno novom procijenjenom korisnom vijeku upotrebe, što će imati učinak na tekuće i naredna obračunska razdoblja kroz povećanje troškova amortizacije.
Iako je novo procijenjeni korisni vijek upotrebe predmetnog stalnog sredstva sedam (7) godina, obračun amortizacije u preostalom vijeku upotrebe stalnog sredstva neće se vršiti po stopi od 14,30% (100%
/ 7 godine), već po godišnjoj amortizacijskoj stopi od 17,50% (70% / 4 godine).
Tablica 1. – Pregled amortizacije tijekom korisnog vijeka upotrebe proizvodnog stroja
R.
br.
Opis
Datum
Amortizirajući
iznos
Amort.
stopa %
Tekuća
amortizacija
Knjigovodstveni
neto iznos
1.
Amortizacija 2007.
31.12.2007.
300.000 KM
10,00 %
30.000 KM
270.000 KM
2.
Amortizacija 2008.
31.12.2008.
300.000 KM
10,00 %
30.000 KM
240.000 KM
3.
Amortizacija 2009.
31.12.2009.
300.000 KM
10,00 %
30.000 KM
210.000 KM
4.
Amortizacija 2010.
31.12.2010.
300.000 KM
17,50 %
52.500 KM
157.500 KM
5.
Amortizacija 2011.
31.12.2011.
300.000 KM
17,50 %
52.500 KM
105.000 KM
6.
Amortizacija 2012.
31.12.2012.
300.000 KM
17,50 %
52.500 KM
52.500 KM
7.
Amortizacija 2013.
31.12.2013.
300.000 KM
17,50 %
52.500 KM
0 KM
UKUPNO
300.000 KM
Dakle, nakon treće godine procjena korisnog vijeka upotrebe se smanjuje sa 10 godina na sedam (7)
godina. Budući da je sredstvo već amortizirano tijekom prve tri (3) godine, preostalo razdoblje amortizacije iznosi četiri (4) godine (7 godina – 3 godine). Tijekom prve tri godine upotrebe stalnog sredstva,
amortizacija je obračunavana po stopi od 10% godišnje, odnosno u prve tri godine je amortizirano 30%
amortizirajućeg iznosa (nabavne vrijednosti), tako da je preostalo za amortizirati 70% preostale knjigovodstvene vrijednosti predmetnog stalnog sredstva.
Od četvrte (4) godine upotrebe predmetnog stalnog sredstva, zbog smanjenja procijenjenog korisnog
vijeka upotrebe istog, odnosno povećanja amortizacijske stope, iznos amortizacije je u razdoblju od
2010. do 2013. godine povećan sa 30.000 KM na 52.500 KM. Promjena procijenjenog vijeka upotrebe
nema utjecaja na prethodna razdoblja, već samo na obračun amortizacije za naredna razdoblja, uključujući i tekuće razdoblje u kojem je revidirana amortizacijska stopa, odnosno procijenjeni korisni vijek
upotrebe stalnog sredstva.
broj: 04/12
računovodstvo
svibanj 2012.
27
3.2. Povećanje korisnog vijeka upotrebe stalnih sredstava
Zbog nastalih novih okolnosti i dostupnih novih informacija, uprava društva može u postupku revidiranja procijenjenog korisnog vijeka upotrebe stalnog sredstava procijeniti da se vijek upotrebe u odnosu
na prethodna razdoblja povećao, odnosno da je dulje razdoblje u kojem se očekuje da će stalno sredstvo biti na raspolaganju za upotrebu subjektu.
Povećanje procijenjenog vijeka upotrebe stalnih sredstava izravno utječe na smanjenje amortizacijskih stopa za predmetno stalno sredstvo, odnosno na smanjenje troškova amortizacije u obračunskom
razdoblju.
Primjer
Društvo Alfa d.o.o. u svom vlasništvu ima građevinski objekt nabavne vrijednosti 1.000.000 KM nabavljen 31.12.2006. godine. Početna procjena korisnog vijeka upotrebe je bila razdoblje od 10 godina,
odnosno primjena amortizacijske stope od 10% godišnje.
Nakon dvije godine, 01.01.2009. godine Društvo revidira procjenu korisnog vijeka upotrebe građevinskog objekta na način da se procjenjuje da će stalno sredstvo biti na raspolaganju za upotrebu
subjektu u razdoblju od 30 godina.
U ovoj situaciji, odgovarajući računovodstveni tretman podrazumijeva da se preostala neto knjigovodstvena vrijednost stalnog sredstva, razmjerno rasporedi sukladno novom procijenjenom korisnom
vijeku upotrebe, što će imati učinak na tekuće i naredna obračunska razdoblja kroz smanjenje troškova
amortizacije.
Iako je novo procijenjeni korisni vijek upotrebe predmetnog stalnog sredstva 30 godina, obračun
amortizacije u preostalom vijeku upotrebe stalnog sredstva neće se vršiti po stopi od 3,33% (100% / 30
godina), već po godišnjoj amortizacijskoj stopi od 2,86% (80% / 28 godina).
R.
br.
Tablica 1. – Pregled amortizacije tijekom korisnog vijeka upotrebe građevinskog objekta
Amortizirajući
iznos
Amort.
stopa %
31.12.2008.
1.000.000 KM
10,00 %
100.000 KM
800.000 KM
31.12.2009.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
771.400 KM
Amortizacija 2010.
31.12.2010.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
742.800 KM
Amortizacija 2011.
31.12.2011.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
714.200 KM
6.
Amortizacija 2012.
31.12.2012.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
685.600 KM
7.
Amortizacija 2013.
31.12.2013.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
657.000 KM
8.
Amortizacija 2014.
31.12.2014.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
628.400 KM
9.
Amortizacija 2015.
31.12.2015.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
599.800 KM
1.0
Amortizacija 2016.
31.12.2016.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
571.200 KM
Opis
Datum
1.
Amortizacija 2007.
31.12.2007.
2.
Amortizacija 2008.
3.
Amortizacija 2009.
4.
5.
1.000.000 KM
10,00 %
Tekuća
amortizacija
100.000 KM
Knjigovodstveni
neto iznos
900.000 KM
11.
Amortizacija 2017.
31.12.2017.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
542.600 KM
12.
Amortizacija 2018.
31.12.2018.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
514.000 KM
13.
Amortizacija 2019.
31.12.2019.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
485.400 KM
14.
Amortizacija 2020.
31.12.2020.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
456.800 KM
15.
Amortizacija 2021.
31.12.2021.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
428.200 KM
broj: 04/12
računovodstvo
28
svibanj 2012.
16.
Amortizacija 2022.
31.12.2022.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
399.600 KM
17.
Amortizacija 2023.
31.12.2023.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
371.000 KM
18.
Amortizacija 2024.
31.12.2024.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
342.400 KM
19.
Amortizacija 2025.
31.12.2025.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
313.800 KM
20.
Amortizacija 2026.
31.12.2026.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
285.200 KM
21.
Amortizacija 2027.
31.12.2027.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
256.600 KM
22.
Amortizacija 2028.
31.12.2028.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
228.000 KM
23.
Amortizacija 2029.
31.12.2029.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
199.400 KM
24.
Amortizacija 2030.
31.12.2030.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
170.800 KM
25.
Amortizacija 2031.
31.12.2031.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
142.200 KM
26.
Amortizacija 2032.
31.12.2032.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
113.600 KM
27.
Amortizacija 2033.
31.12.2033.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
85.000 KM
28.
Amortizacija 2034.
31.12.2034.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
56.400 KM
29.
Amortizacija 2035.
31.12.2035.
1.000.000 KM
2,86 %
28.600 KM
27.800 KM
30.
Amortizacija 2036.
31.12.2036.
1.000.000 KM
2,86 %
27.800 KM
0
UKUPNO
Dakle, nakon druge godine procjena korisnog
vijeka upotrebe se povećava sa 10 godina na 30
godina. Budući da je sredstvo već amortizirano
tijekom prve dvije (2) godine, preostalo razdoblje amortizacije iznosi 28 godina (30 godina – 2
godine). Tijekom prve dvije (2) godine upotrebe
stalnog sredstva, amortizacija je obračunavana
po stopi od 10% godišnje, odnosno u prve dvije
godine je amortizirano 20% amortizirajućeg iznosa (nabavne vrijednosti), tako da je preostalo za
amortizirati 80% preostale knjigovodstvene vrijednosti predmetnog stalnog sredstva.
broj: 04/12
1.000.000 KM
Od treće (3) godine upotrebe predmetnog stalnog sredstva, zbog povećanja procijenjenog korisnog vijeka upotrebe istog, odnosno smanjenja amortizacijske stope, iznos amortizacije je u
razdoblju od 2009. do 2036. godine smanjen sa
100.000 KM na 28.600 KM. Promjena procijenjenog vijeka upotrebe nema utjecaja na prethodna
razdoblja, već samo na obračun amortizacije za
naredna razdoblja, uključujući i tekuće razdoblje
u kojem je revidirana amortizacijska stopa, odnosno procijenjeni korisni vijek upotrebe stalnog
sredstva.
svibanj 2012.
javne financije
29
Zoltan Ćorić, dipl. oec.
PLATNA BILANCA
BOSNE I HERCEGOVINE
Platna bilanca predstavlja vjerodostojan pokazatelj ukupne ekonomske aktivnosti zemlje sa inozemstvom. Ona mjeri sveukupne ekonomske transakcije jedne zemlje sa ostalim svijetom, odnosno sa nerezidentnim ekonomskim
subjektima, te se koristi za ocjenu uspješnosti i izloženosti ekonomije prema
inozemstvu.
U ovom tekstu dan je osvrt na platnu bilancu Bosne i Hercegovine za 2011.
godinu.
1. ELEMENTI PLATNE BILANCE
Platnu bilancu sačinjavaju dvije temeljne
podbilanci:
1) Bilanca tekućih transakcija-tekući račun i
2) Bilanca kapitalnih i financijskih transakcijakapitalni i financijski račun.
U podbilanci-tekući račun, podaci o izvozu i uvozu roba koje je objavila Agencija za statistiku BiH
korigirani su u skladu sa metodologijom MMF-a,
a odnose se na korekcije izvornih podataka: obuhvata, vrijednosti, vrijeme evidentiranja i klasifikacija transakcija.
Prilagođenje obuhvata izvoza, osim procjene
neprijavljenog izvoza robe, odnosi se i na vrijednost izvoza robe iz carinskih skladišta, slobodnih
trgovinskih zona ili drugih prostora pod carinskom
kontrolom i nadzorom. Vrijednost prilagođenja
izvoza od uvođenja PDV-a više se ne vrši.
Prilagođenje obuhvata uvoza, osim uvoza koji
nije evidentiran od strane carine, uključuje i vrijednost robe koja iz inozemstva ulazi u carinska
skladišta, slobodne trgovinske zone ili na druge
prostore pod carinskom kontrolom i nadzorom,
kao i privremeni uvoz robe, bez promjene vrijednosti. Vrijednost uvoza umanjuje se za procijenjenu vrijednost robe koju su uvezle nerezidentne institucije i organizacije u BiH. Također radi
se i prilagođenje uvoza robe s aspekta njegove
podcijenjenosti.
Vremenska prilagođenja se vrše zbog toga što
su carinski statistički podaci bazirani na fizičkom
kretanju robe preko granice zemlje, dok se za podatke statistike platne bilance primjenjuje metodologija promjena vlasništva nad robom, a ovo se
ne dešava uvijek u isto vrijeme.
Klasifikacijsko prilagođenje se vrši tako što se
vrijednost carinskih podataka o uvozu smanjuje
za troškove transporta i osiguranje robe, jer se u
statistici platne bilance primjenjuje svođenje vrijednosti uvoza robe na vrijednost FOB, tj. troškovi
osiguranja i transporta robe isključuju se iz vrijednosti uvoza iskazanim u carinskim ispravama.
Vrijednost transporta, špedicije i osiguranja robe
klasificiraju se u razmjenu usluga.
Izvoz i uvoz usluga klasificiran je u tri skupine: transportne usluge, usluge putovanja i ostale usluge.
Transportne usluge obuhvaćaju transakcije vezane za prijevoz robe i putnika, te ostale prihode i troškove vezane za obavljanje transportnih
usluga, koje rezidenti iz BiH pružaju nerezidentima i obratno. U vrijednost usluga transporta robe
uključuje se i procjena razlika između vrijednosti
izvoza i uvoza robe po paritetu CIF i vrijednosti
izvoza i uvoza robe po paritetu FOB.
broj: 04/12
30
javne financije
Usluge putovanja obuhvaćaju priljev-odljev za
robu i usluge pružene nerezidentima u BiH i usluge rezidentima za vrijeme njihovog putovanja u
inozemstvo (službeno i privatno), a koja su vremenski kraća od jedne godine. Potrošnja turista
se dijeli na službena i privatna putovanja, koja
obuhvaćaju turizam, obrazovanje i liječenje.
Ostale usluge obuhvaćaju komunikacijske, građevinske, usluge osiguranja i reosiguranja, financijske te ostale poslovne usluge i usluge vlade.
U Platnoj bilanci dohodak je izražen kao kompenzacija zaposlenima i dohodak od ulaganja.
Kompenzacija zaposlenima je iznos plaća i naknada rezidentima BiH isplaćenih od nerezidentnih poslodavaca, a kao rezidenti podrazumijevaju se i strano osoblje koje boravi u BiH duže od
jedne godine.
Dohodak od ulaganja obuhvaća prihode i rashode od izravnih, portfolio i ostalih ulaganja. Prihodi od izravnih ulaganja čine reinvestirane zarade
bh. poduzeća koja imaju izravna strana ulaganja
u inozemstvo. Rashodi izravnih ulaganja obuhvaćaju isplaćene dividende izravnim stranim ulagačima u BiH, zadržane zarade banaka i poduzeća
s izravnim ulaganjem u BiH, kao i kamate na pozajmice od izravnih ulagača.
Dohodak od ostalih ulaganja uključuje kamate
na depozite CBBiH kod nerezidentnih banaka,
kao i otplatu kamate po osnovu vanjskog duga
BiH.
Također, dohodak od ulaganja čine kamate na
kratkoročne kredite BiH poduzeća koja se bave
uvozom i izvozom robe, kao i kamate na depozite
u inozemstvu.
Tekući transferi su oni transferi kojima se ne
prenosi vlasništvo na stalnim sredstvima, nisu povezani s nabavkom ili davanjem na raspolaganje
stalnih sredstava i ne uključuju oprost duga od
strane kreditora. Tekući transferi se klasificiraju
na sektor opće vlade i na transfere koji uključuju
ostale domaće sektore. Tekući transferi koji se odnose na sektor opće vlade obuhvaćaju mirovine,
reparacije i pomoć vlade jedne zemlje drugoj, a
transferi ostalih sektora obuhvaćaju doznake djelatnika iz inozemstva i transfere po osnovu osiguranja i reosiguranja, kao i podatke o mirovinama
u inozemstvo i iz inozemstva.
Kapitalni transferi predstavljaju neto promjene dugovanja i potraživanja kapitala BIH prema
inozemstvu. S njima se prenosi vlasništvo nad
stalnim sredstvima te oni transferi koji uključuju
oprost duga od strane kreditora. Kapitalni tran-
broj: 04/12
svibanj 2012.
sferi sektora opće vlade raščlanjuju se na oprost
duga i ostale transfere, a kapitalni transferi iz
inozemstva ostalim sektorima raščlanjuju se na
transfere migranata, oprost duga i ostale transfere, i uključuju procjenu transfera migranata u nenovčanom obliku (automobili, oprema, aparati za
domaćinstvo i sl.), te procjenu iznosa doznaka iz
inozemstva u obliku kapitalnih dobara.
Financijski račun obuhvata transakcije po osnovu promjena vlasništva nad financijskom aktivom
i pasivom između rezidenata i nerezidenata. Financijski račun čine tokovi ulaganja i promjene
međunarodnih pričuva. Ulaganja su klasificirana
na: izravne, portfolio i ostala ulaganja.
Izravno strano ulaganje je klasificirano u ulaganje u formi vlasničkih udjela, zadržanih zarada i
ostalog kapitala (međukompanijski zajmovi, obveznice, instrumenti tržišta novca, trgovinski krediti i
ostala dugovanja). Portfolio ulaganja obuhvaćaju
financijske instrumente u obliku imovinskih i dužničkih vrijednosnih papira, a koja nisu klasificirana
kao izravna ulaganja ili rezervna aktiva. Dužnički
vrijednosni papiri su obveznice i instrumenti tržišta novca (vrijednosni papiri izdati s rokom dospijeća do 1 godine). Ostala ulaganja se klasificiraju
kao trgovinski krediti, zajmovi, valuta i depoziti, te
ostala sredstva i obveze.
Pričuvnu aktivu sačinjavaju devizne pričuve,
specijalna prava vučenja i rezervne pozicije kod
MMF-a, monetarno zlato i ostala potraživanja.
Neto greške i propusti je stavka koja se iskazuje radi izravnanja salda dvije temeljne podbilance
platne bilance zemlje. Ova statistička odstupanja
prvenstveno su rezultat nemogućnosti preciznog
mjerenja vrijednosti držanja stranih valuta izvan
bankarskog sektora. Pored toga nemoguće je
precizno izmjeriti devizne doznake iz inozemstva
i u potpunosti obuhvatiti transakcije međunarodne
zajednice u BIH.
2. PLATNA BILANCA BOSNE I
HERCEGOVINE U 2011. GODINI
U 2011. godini deficit tekućeg računa iznosi 2,23
milijarde KM, što je za 0,83 milijardi KM više nego
u 2010. godini, a vanjskotrgovinski deficit iznosi
7,10 milijardi KM, što je za 0,78 milijarde KM više
nego u 2010.godini (vidjeti Tabelu).
Od ukupnog deficita tekućeg računa i dalje je
trgovinski deficit jedini uzrok deficita tekućeg računa, a ostale stavke tekućeg računa, ostale su
slične kao u 2010. godini.
svibanj 2012.
javne financije
U biti, veliki trgovinski deficit od 7,10 milijardi
KM, a koji je nastavio trend pogoršanja iz ranijih
godina može biti označen kao glavni “krivac” za
neravnotežu u tekućem računu.
Izvoz roba u 2011. godini u odnosu na prethodnu godinu veći je za 15,9%, a uvoz roba veći je za
14,0% nego u 2010. godini.
Pokrivenost uvoza izvozom u 2011. godini iznosi 52,96% ili na 100 KM uvoza dolazi 52,96 KM
izvoza.
Najznačajniji izvozni proizvodi u strukturi robne razmjene sa svijetom su: sjedala sa 5,97%
(vrijednosno 503.463.494 KM), aluminij u sirovim oblicima sa 5,60% (472.329.777 KM), nafta
i ulja dobivena iz bitumenskih minerala sa 4,56%
(384.489.132 KM), a uvozni proizvodi su: nafta i
ulja dobivena iz bitumenskih minerala-sirovine sa
8,51% (1.286.718.890 KM), nafta i ulja dobivena
iz bitumenskih minerala sa 6,68% (1.010.715.295
KM) i kameni ugalj, briketi i sl. kruta goriva sa
3,73% (564.002.643 KM).
Najveći izvoz ostvaren je u sektorima „proizvodnja baznih metala“, „proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda“, „proizvodnja namještaja“ i
„proizvodnja prehrambenih proizvoda“, a uvoz u
sektorima „proizvodnja prehrambenih proizvoda“,
„vađenje sirove nafte i prirodnog plina“, „proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda“ i „proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda“.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH prema ukupnom obujmu razmjene uvoza i izvoza
robe su: Hrvatska sa ukupnim obujmom 3.962.165
KM, Srbija sa ukupnim obujmom 2.717.226 KM,
Njemačka sa ukupnim obujmom 2.600.882 KM,
i Slovenija sa ukupnim obujmom 2.117.723 KM.
Suficit trgovinske razmjene ostvaruje se sa Crnom Gorom, Albanijom, Moldovom, Švedskom,
Litvanijom, Portugalom i UNMIK (Kosovo). Glavni
trgovinski partneri na strani izvoza su Njemačka i
Hrvatska, a na strani uvoza Hrvatska i Srbija.
Vanjskotrgovinska razmjena BiH još uvijek najvećim dijelom odvija se u jednom ograničenom
području, uz dominantno učešće malog broja zemalja, iz čega proizlazi da se ne osvajaju nova
tržišta i ne koriste se njihovi potencijali za poboljšanje ukupnog vanjskotrgovinskog položaja BiH.
Deficit tekućeg računa je, nesumnjivo, veliki, ali
se postavlja pitanje koliko je veliki u odnosu na
ostale ekonomije. Nedostatak podataka ne omogućava preciznu usporedbu podataka koje ima
Centralna banka BiH (CBBiH) s onim iz ostalih
država, no raspoloživi podaci potvrđuju da je on
31
vrlo visok. Postojanje deficita tekućeg računa ne
predstavlja automatski ekonomsku katastrofu za
neku zemlju. Prije svega, deficit omogućava da
u zemlji domaća potrošnja bude veća od domaće
proizvodnje (a to je u BiH neophodno). Osnovno
pitanje koje treba postaviti u zemlji sa visokim deficitom tekućeg računa je kako se on financira.
Prema definiciji, deficit jedne komponente bilance
mora biti financiran suficitom druge komponente
platne bilance.
Podaci za 2011. godinu pokazuju da je 2,23 milijardi deficita tekućeg računa financirano sa 2,10
milijardi suficita kapitalnog i financijskog računa.
U financiranju deficita tekućeg računa izravne
strane investicije sudjelovale su u financiranju deficita tekućeg računa. Izravna strana ulaganja u
2011. godini iznose 584,3 milijuna KM, a ostala
ulaganja iznose 1,10 milijarde KM.
Aktivu ostalih ulaganja čini strana aktiva komercijalnih banaka, zajmovi privatnom sektoru kod
komercijalnih banaka, tokovi trgovinskih kredita,
držanje strane valute izvan bankarskog sustava,
financiranje neregistriranog izvoza i uvoza robe,
isplata stanarina i plata rezidentima, te priljev
strane gotovine od boravka nerezidenata u BiH.
Pasivu ostalih ulaganja čine tokovi trgovinskih
kredita za uvezenu i izvezenu robu, tokovi koji se
odnose na zajmove sektoru vlade, tokovi ostalih
financijskih obveza rezidenata prema nerezidentima, te naplaćene premije životnog osiguranja nerezidenata kod rezidenata društava za osiguranje
i zajmovi ostalim sektorima.
Promatrano po djelatnostima, došlo je do odljeva izravnih stranih ulaganja u proizvodnji baznih
metala i proizvodnji motornih vozila, prikolica i
poluprikolica. Kod ostalih djelatnosti registriran
je priljev kod poslovanja nekretninama, trgovini
na veliko i posredovanje u trgovini, financijsko
posredovanje i proizvodnja kemijskih proizvoda.
Najveća vrijednost izravnih stranih ulaganja podrijetlom je iz Rusije, a najveći odljev je registriran
kod Švicarske.
Ukupni vanjski dug, a odnosi se na razinu BiH i
uključuje izravno zaduženje entitetskih vlada, iznosi 6,65 milijardi KM, što je 5,69% više u odnosu na
2010. godinu, 1,80 milijardi KM ili 27,11% ukupnog
iznosa vanjskog duga odnosi se na Svjetsku bankuIDA, 0,83 milijardi KM ili 12,41% odnosi se na Pariški klub (dug prije 1992.g.), dug prema Londonskom
klubu u iznosu od 0,54 milijardi KM.
U ukupnom vanjskom dugu nisu uključena sredstva u iznosu od 1,99 milijardi KM, a odnose se
broj: 04/12
javne financije
32
na ugovorena, a još ne angažirana sredstva, od
čega se najveći dio odnosi na Europsku banku za
obnovu i razvoj (26,6%) i na Europsku investicijsku banku (21,6%).
Vanjski dug u 2011. g. servisiran je sukladno planu otplate i ukupno je plaćeno 340,0 milijuna KM
od čega na otplatu glavnice odnosi se 69,30%, a
na otplatu kamata 30,70%.
Nema većih naznaka da će doći do problema u servisiranju javnog duga ili valutne krize
u BiH, iako nema mjesta ni za pretjerani optimizam. Veliki deficit tekućeg računa obilježje je
većine zemalja u tranziciji, te BiH u tom pogledu nije izuzetak.
svibanj 2012.
Nije iznenađujuće da je BiH od 1998. godine imala
deficit tekućeg računa, ali je jasno da veliki deficit
tekućeg računa neće biti podnošljiv u dugoročnom
smislu ukoliko ne budu ubrzane strukturalne reforme, izvoz roba i usluga ne poraste i dobije stabilan
rast, a stope rasta uvoza se ne smanje.
Drugim riječima, na osnovi dostupnih podataka
vanjska likvidnost BiH nije upitna, a omjer servisiranja vanjskog duga je na zadovoljavajućoj razini. Monetarni sektor u bh. ekonomiji sada ima mnogo jaču
poziciju prema stranim ekonomskim subjektima nego
ranijih godina, tako da, barem za sada, nema većih
naznaka da će doći do neredovitog servisiranja javnog duga ili valutne krize u BiH.
PLATNA BILANCA BOSNE I HERCEGOVINE U RAZDOBLJU 2007. – 2011.
u milionima KM
2007
I - TEKUĆI RAČUN (1+2+3+4)
1. ROBA
Izvoz robe, fob
- Izvoz robe prema statistici vanjske trgovine
- Prilagođenja (obuhvat, vrijednost i sl.)
Uvoz robe, fob
- Uvoz robe prema statistici vanjske trgovine
- Prilagođenja (obuhvat, vrijednost i sl.)
2. USLUGE
Izvoz
Uvoz
3. DOHODAK
Prihodi
Rashodi
4. TEKUĆI TRANSFERI
Prihodi
Rashodi
II - KAPITALNI I
FINANCIJSKI RAČUN (1+2)
1. KAPITALNI RAČUN
Kapitalni transferi, prihodi
Kapitalni transferi, rashodi
2. FINANSIJSKI RAČUN
2.1.Izravna ulaganja
2.2.Portfolio ulaganja
2.3.Ostala ulaganja
2.3.1 Aktiva
2.3.2 Pasiva
2.4.PRIČUVNA AKTIVA
III - NETO GREŠKE I PROPUSTI (I-II)
Izvor podataka: CBBiH; Statistika platne bilance
broj: 04/12
2008
2009
2010
2011
-2.328,5
3.464,3 -1.521,0 -1.406,8 -2.233,3
-8.101,1 -9.432,2 -6.669,1 -6.321,6 -7.097,3
6.046,5
6.888,4
5.711,5
7.357,6
8.502,4
5.936,5
6.711,6
5.531,2
7.095,5
8.222,1
109,9
176,7
180,3
262,1
280,2
-14.147,6 -16.320,6 -12.380,6 -13.679,3 -15.599,7
-13.898,2 -16.292,5 -12.355,1 -13.616,2 -15.525,4
-249,4
-28,1
-25,4
-63,0
-74,3
1.250,6
1.299,1
1.101,5
1.109,1
1.063,5
2.076,6
2.214,0
2.004,6
1.906,1
1.804,0
-826,0
-914,8
-903,1
-796,9
-740,4
656,7
893,5
813,9
411,0
320,4
1.459,7
1.563,0
1.178,1
803,5
874,5
-803,0
-669,4
-364,2
-392,4
-554,1
3.865,2
3.775,1
3.232,5
3.394,5
3.480,1
4.149,3
4.094,7
3.553,1
3.727,1
3.833,3
-284,1
-319,5
-320,5
-332,5
353,2
2.383,2
3.435,7
1.465,7
1.307,3
2.098,6
433,9
433,9
0,0
1.949,3
2.932,5
-1,1
264,7
-1.580,9
1.845,7
393,6
393,6
0,0
3.042,1
1.315,4
-11,7
1.335,7
-770,1
2.105,8
358,4
358,4
0,0
1.107,3
344,4
-253,9
912,7
-313,3
1.226,1
379,7
379,7
0,0
927,6
277,6
-122,4
1.030,8
405,5
625,2
358,1
358,1
0,0
1.740,4
584,3
26,3
1.096,6
147,9
948,6
-1.246,8
402,8
104,0
-258,4
33,0
-54,7
28,5
55,2
99,4
134,7
svibanj 2012.
javne financije
33
Maja Bubalo, dipl.oec.
LEASING I POREZ NA DODANU
VRIJEDNOST
1. Uvod
Temelj gospodarskog rasta i društvenog razvoja
svake države trebalo bi biti poduzetništvo, no u
vrijeme globalne recesije osobito je teško opravdati naziv poduzetnik koji, uz prihvaćanje svih
financijskih i društvenih rizika, formira uspješnu
gospodarsku djelatnost. Nije svako poduzeće ili
pojedinac u mogućnosti nabaviti opremu potrebnu za pokretanje, proširenje ili modernizaciju vlastitog poslovanja. Krediti i zajmovi od banaka i
sličnih kreditnih institucija jedno su od rješenja no
međutim, ne zadovoljava svaki poduzetnik odnosno trgovačko društvo uvjete za odobrenje novčanih sredstava od strane banaka i sličnih institucija
niti raspolaže odgovarajućim sredstvima koja bi
moglo ponuditi kao osiguranje za njih. Rješenje
za takve probleme predstavlja leasing. Leasing
pruža mogućnost primateljima leasinga da pribave potrebnu opremu, omogućuje poduzetnicima
modernizaciju poslovanja, omogućuje im povećanje učinkovitosti te postizanje konkurentske
prednosti.
Leasing je, dakle, specifičan posao koji, ovisno o ugovornim odredbama, može imati obilježja običnog najma (operativni leasing) i obilježja
kupoprodaje (financijski leasing). Prednost zbog
koje je sve više zastupljen u aktivnostima poslovnih subjekata je ta što korisnik leasniga ne mora
koristiti novčana sredstva koja bi mu bila potrebna pri kupnji predmeta leasinga pa tako može financirati druge poslovne aktivnosti. Također, korištenjem operativnog leasinga izbjegava se rizik
tehnološkog zastarijevanja opreme jer se ugovor
o leasingu zaključuje na razdoblje kraće od roka
tehnološkog vijeka predmeta leasinga. Međutim,
korištenje leasinga ima i negativne financijske posljedice obzirom da su leasing društva obvezna
zaračunavati porez na dodanu vrijednost na obračunane kamate, zbog čega korisnik leasinga mora
angažirati dodatna novčana sredstva. S gledišta
poreza na dodanu vrijednost različita su postupanja ovisno o vrsti sklopljenog ugovora o leasingu,
financijskom odnosno operativnom. U nastavku
članka pojašnjavamo obilježja i razlike pojedinih
vrsta leasinga te razlike u njihovu oporezivanju.
2. Najam – leasing s aspekta
Zakona o leasingu
S pravnog gledišta leasing je uređen Zakonom o
leasingu (“Službene novine Federacije BiH “ broj:
85/08). Člankom 5. Zakona o leasingu pojmovno
se određuje posao leasinga kao pravni posao u
kojem davatelj leasinga prenosi pravo posjedovanja i korištenja predmeta leasinga na korisnika
leasinga na određeni vremenski rok, a zauzvrat
korisnik leasinga se obvezuje da mu za to plaća
ugovorenu leasing naknadu. Zakon o leasingu u
navedenom članku vrši podjelu leasinga s obzirom na njegova obilježja kao posao financijskog
leasinga i posao operativnog leasinga. Ova je klasifikacija bitna kako s računovodstvenog tako i s
poreznog stajališta jer se u računovodstvenim i
poreznim evidencijama bitno razlikuje evidentiranje ugovora o financijskom leasingu od ugovora o
operativnom leasingu.
Zakonom o leasingu se, među ostalim, propisuje tko sve može obavljati poslove leasinga, što
sve može biti predmet laesinga, koja su prava, a
koje obveze subjekata u poslovima financijskog i
operativnog leasinga itd.
U poslovima leasinga pojavljuju se sljedeći subjekti: davatelj leasinga, primatelj leasinga i dobavljač predmeta leasinga. Kod sklapanja ugovora o leasingu davatelj leasinga na korisnika pre-
broj: 04/12
34
javne financije
nosi pravo uporabe imovine koja može biti materijalna i nematerijalna, u određenom ugovorenom
razdoblju.
Financijski leasing je pravni posao u kojem davatelj leasinga na temelju kupoprodajnog ugovora s
dobavljačem predmeta leasinga, stječe pravo vlasništva na predmetu leasinga i primatelju leasinga na temelju ugovora o leasingu odobrava pravo
korištenja predmeta leasinga na određeno razdoblje, a za što mu primatelj leasinga plaća određenu naknadu. Kod ove vrste leasinga odnosno
najma s najmodavca na najmoprimca prenesni su
gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom.
Također, kod financijskog leasinga primatelj predmeta leasinga plaća davatelju leasinga naknadu
koja uzima u obzir ukupnu vrijednost predmeta
lesinga te snosi troškove amortizacije. Primatelj
leasinga, ako izabere mogućnost kupnje, može
steći vlasništvo nad predmetom leasinga po cijeni
koja je u trenutku odabira takve opcije manja od
stvarne vrijednosti predmeta leasinga. Financijski
leasing je poseban po tome što predstavlja posao
koji će poprimiti svojstva kupoprodaje s evidentiranjem predmeta leasinga u poslovnim knjigama
primatelja predmeta leasinga. Bitno je naglasiti da
kod financijskog leasinga, iako je riječ o najmu, za
primatelja leasinga dolazi do financijskog troška
odnosno kamate i otplate duga s osnove najma.
Za razliku od financijskog leasinga operativni leasing je pravni posao u kojem primatelj leasinga,
u razdoblju korištenja predmeta leasinga, davatelju leasinga plaća određenu naknadu koja ne
mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost predmeta leasinga. Troškove amortizacije snosi davatelj leasinga, a najmoprimac evidentira u poslovnim knjigama samo trošak najamnine. Primatelj
leasinga kod operativnog leasinga nema opciju
kupnje predmeta leasinga.
Posebnost leasing poslova je ta što je to ustvari
oblik financiranja koji, za razliku od najma u doslovnom smislu, dopušta korisniku leasinga da
utječe na svotu financiranja ovisno o udjelu (jamstvu, akontaciji ili udjelu), trajanju ugovora o leasingu i sl., pri čemu korisnik leasinga ne koristi
vlastiti kapital za nabavu predmeta leasinga. Dakle, pri sklapanju ugovora u leasingu primatelj leasinga uplaćuje određeni dio učešća, koji se kod
financijskog leasinga oduzima od ukupne vrijednosti predmeta leasinga, dok se kod operativnog
leasinga najčešće uplaćuje određena jamčevina.
Ta jamčevina se istekom ugovora o najmu vraća
najmoprimcu, a moguće je izvršiti i prijeboj s preo-
broj: 04/12
svibanj 2012.
stalim obvezama za najam predmeta operativnog
leasinga.
Specifičan posao kod poslova leasinga odnosno najma događa se kod slučaja prodaje i povratnog najma (sale and leaseback) u kojem vlasnik predmeta leasinga prodaje sredstvo leasing
društvu te ga zatim unajmljuje od istog leasing
društva. Navedenim načinom poslovanja prvi vlasnik predmeta leasinga osigurava sebi potrebna
sredstva za poslovanje odnosno poboljšava svoju
likvidnost, a najčešće se susreće kod poslovanja
nekretninama. Takve transakcije omogućuju poduzetnicima izmjenu strukture ročnosti svojih dugovanja, od kratkoročnih na dugoročne.
3. Oporezivanje leasinga
porezom na dodanu
vrijednost
Oporezivanje leasinga odnosno najma porezom
na dodanu vrijednost regulirano je odredbama
članka 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost
(“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, broj
9/05, 35/05 i 100/08, u daljnjem tekstu: Zakon).
Navedenim člankom Zakona propisano je da se
prometom dobara smatra prijenos prava raspolaganja na stvarima osobi koja tim dobrima može
raspolagati kao vlasnik. Stavak 3. istog članka
Zakona propisuje da se prometom dobara smatra
i isporuka dobara na temelju ugovora o iznajmljivanju na određeno razdoblje na temelju kupoprodajnog ugovora s odgođenim plaćanjem kojim je
predviđeno da se pravo vlasništva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate.
Financijski leasing dakle predstavlja isporuku
dobara temeljem ugovora o najmu na određeno
vrijeme, na temelju kupoprodajnog ugovora s odgođenim plaćanjem, kojim se pravo vlasništva
stječe najkasnije otplatom posljednje rate. Plaćanje predmeta leasinga vrši se u mjesečnim ratama, no kod financijskog leasinga porezna obveza
nastaje odmah prilikom isporuke dobra te se porez na dodanu vrijednost obračunava i plaća na
ukupnu ugovorenu vrijednost predmeta leasinga
na kraju obračunskog razdoblja u kojem je dobro
isporučeno. Iako kamata kao takva predstavlja cijenu financiranja odnosno naknadu za posuđenu
glavnicu, ona kod poslova financijskog leasinga,
a za potrebe poreza na dodanu vrijednost, predstavlja cijenu najma, te se na nju obračunava i
plaća porez kroz mjesečne obračune rata za najam predmeta leasinga.
svibanj 2012.
javne financije
U slučaju kada ugovorom o leasingu nije predviđeno, nije ugovoren otkup dobra koje je predmet
leasinga, odnosno kod operativnog leasinga, porez na dodanu vrijednost obračunava se i plaća u
dinamici i visini ugovorenih obroka plaćanja odnosno na iznos mjesečnih najamnina. Porez na dodanu vrijednost obračunava se i plaća na svaku
ugovorenu ratu obzirom da se u ovom slučaju radi
o čistom najmu.
Leasing društvo primatelju predmeta leasinga
često naplaćuje i druge troškove, kao što su: pristojbe, porezi, premije, bankovne usluge, sudski
troškovi i sl. pa se često postavlja pitanje mogu
li leasing društva zaračunavati porez na dodanu
vrijednost na fakturiranje navedenih troškova. Ako
leasing društva kao obveznici poreza na dodanu
vrijednost, ono što prime ili izdaju, rade u ime i za
račun primatelja tada se to ne bi trebalo smatrati naknadom niti ulaziti u poreznu osnovicu. Međutim, leasing društva pružaju uslugu najma pa
izdaci kao što su osiguranje, porezi i slično, čine
trošak leasing društva koje ono, temeljem ugovornih odnosa, prevaljuje na korisnika leasinga.
U tom smislu „prefakturirani“ troškovi čine nadoknadu izdataka leasing društva te čine dio ukupne
naknade odnosno osnovice za obračun poreza
na dodanu vrijednost.
4. Prijevremeni raskid ugovora
o leasingu i ispravak
pretporeza
Kod poslova leasinga, osim ugovora o leasingu,
važno je posebno obratiti pažnju na opće uvjete
poslovanja davatelja leasinga koji nadopunjuju
ugovor i uređuju prava i obveze primatelja leasinga za vrijeme trajanja leasinga te postupanje u
slučaju raskida ugovora.
Postoji više razloga za raskid ugovora o leasingu međutim dva su osnovna i to: raskid ugovora
zbog neisporuke i raskid zbog neplaćanja naknade. Također, Zakonom o leasingu propisani su i
ostali razlozi za raskid ugovora, a propisani su u
općim uvjetima za zaključenje ugovora o leasingu. Među ostalim, to su: normalan istek ugovora, šteta na predmetu leasinga, krađa predmeta
leasinga, mijenjanje namjene predmeta leasinga
(npr. što je slučaj kod podnajma), zatim ako sredstva osiguranja postanu nevažeća itd.
Kod raskida ugovora o leasingu postupa se različito, ovisno o vrsti ugovora o leasingu te razlozima za prijevremeni raskid.
35
Na primjer, u slučaju da se radi o ugovoru o financijskom leasingu, a do prijevremenog raskida
ugovora o leasingu je došlo zbog nemogućnosti
otplate predmeta leasinga, vrši se obračun odnosno utvrđuje se iznos svih potraživanja (dospjelih
nepodmirenih te svih nedospjelih potraživanja)
od korisnika leasinga. Člankom 7. stavkom 4.
Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (“Službeni glasnik BiH”, br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07,
100/07, 35/08 i 65/10 u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da ukoliko odredbe u ugovoru o
leasingu ne budu do kraja ispoštovane, odnosno
dođe do raskida ugovora prije prijenosa vlasništva, davatelj leasinga ima pravo ispraviti obvezu
poreza na dodanu vrijednost, pod uvjetom da dobro bude vraćeno davatelju leasinga. Stavak 5.
istog članka Pravilnika propisuje da se ispravak
vrši proporcionalno trajanju leasinga, i to u poreznom razdoblju u kojem je došlo do prestanka
ugovornog odnosa.
U takvim slučajevima primatelj leasinga trebao
bi, u skladu s ugovornim obvezama, vratiti predmet leasinga davatelju leasinga. Nakon toga, leasing društvo, u većini slučajeva, izdaje primatelju
leasinga odobrenje ili storno račun u svoti nedospjelih obveza, temeljem čega primatelj leasinga
stornira iznos pretporeza, a stornira i dugoročnu
obvezu s isknjiženjem predmeta leasinga iz svoje
imovine.
Člankom 20. stavkom 11. Zakona propisano je da
ako se osnovica naknadno izmijeni, zbog vraćanja
dobara isporučitelju, popusta koji kupac dobije nakon primljenih dobara ili pruženih usluga, ili ako se
iznos naknade ne može naplatiti nakon iscrpljivanja
svih zakonskih sredstava, obveznik koji je izvršio
promet dobara ili usluga može, primjenom članka
55. stavak 6. Zakona, izvršiti ispravku iznosa poreza na dodanu vrijednost. Nadalje, obveznik koji je
izvršio promet dobara i usluga može ispraviti iznos
poreza na dodanu vrijednost samo ako obveznik
kome je izvršen promet dobara i usluga izmijeni
odbitak ulaznog poreza na dodanu vrijednost i pod
uvjetom da o tome pismeno obavijesti isporučitelja, sukladno odredbama članka 20. stavka 12. Zakona. Prema tome, primatelj predmeta leasinga u
navedenom slučaju treba pisano potvrditi ispravak
pretporeza kako bi leasing društvo moglo u svojim
poreznim evidencijama ispraviti obvezu za porez na
dodanu vrijednost, sukladno odredbama čl. 7. st. 4.
i 5. Pravilnika.
Neka leasing društva, kao sredstvo osiguranja
da će u slučaju prijevremenog raskida ugovora
broj: 04/12
36
javne financije
moći ispraviti obvezu za obračunani porez na dodanu vrijednost, traže i unaprijed potpisanu ispravu odnosno ispravu s bjanko potpisom o storno
pravu na odbitak pretporeza. U pogledu navedenog, Zakon i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost propisuju samo postupanje u slučaju naknadne promjene porezne osnovice koja nije i ne
može biti unaprijed dogovorena. Dakle, u navedenom slučaju unaprijed potpisanom ispravom o naknadnom storniranju korištenog prava na odbitak
pretporeza korisnik leasinga preuzima određenu
odgovornost jer svojim potpisom unaprijed omogućuje da druga strana provede naknadno storniranje korištenog pretporeza. Međutim, osoba koja
daje bjanko potpis na takav način odgovorna je
suštinski u dijelu koji se odnosi na svjesnost u pogledu potpisivanja takve isprave zbog mogućnosti
nezakonite uporabe isprave u pravnom odnosu ili
prometu.
Pri raskidu ugovora o operativnom leasingu,
leasing društvo poziva primatelja predmeta leasinga na vraćanje predmeta leasinga. Ako je primatelj leasinga sve dotadašnje obveze uredno
podmirio, vraća mu se svota jamčevine, no ako
ima preostalih dugovanja, leasing društvo ih podmiruje iz primljene jamčevine. Po isteku ugovora
nema zakonske odredbe koja brani otkup predmeta leasinga od strane primatelja, osim ako
nije drukčije ugovoreno. Međutim, za razliku od
financijskog leasinga, kod operativnog leasinga
otkup se može obaviti samo po tržišnoj vrijednosti
predmeta leasinga, a nikako po ostatku vrijednosti koja je u pravilu jednaka jamčevini.
5. Leasing u zemljama Europske
unije
Zakon o porezu na dodanu vrijednost Federacije
Bosne i Hercegovine velikim je dijelom usklađen
sa pravnom stečevinom Europske unije odnosno
Direktivom 2006/112/EZ. Odredbama članka 25.
Zakona prihvaćene su smjernice u pogledu oporezivanja financijskih usluga, u skladu odredbama članka 135. stavak 1. točka b. do g. Direktive.
Međutim, iako je cilj Direktive bio ujednačavanje
različitih nacionalnih odredbi o porezu na doda-
nu vrijednost, to često nije moguće postići zbog
toga što se odredbe o poreznim oslobođenjima
nadopunjuju pojmovima nacionalnog prava. Zbog
navedenog razloga često dolazi do određenih odstupanja. Jedna od njih je i oporezivanje kamate
kod financijskog leasinga koja, zbog određenih
razlika u stavovima i tumačenjima u državama
članicama EU, ima različit porezni tretman.
U susjednoj Republici Hrvatskoj također je provedeno usklađivanje Zakona o porezu na dodanu
vrijednost s Direktivom 2006/112/EZ u pogledu
oporezivanja odnosno oslobođenja financijskih
usluga. Do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu
vrijednost (Narodne novine, br. 87/09) 01. siječnja 2010. godine, leasing društva su, isto kao i u
Bosni i Hercegovini, obračunavala i plaćala porez
na dodanu vrijednost na kamatu kako kod financijskog tako i kod operativnog leasinga. Međutim
stupanjem na snagu izmijenjenog Zakona o porezu na dodanu vrijednost leasing društva su za
obračunane kamate kod usluga financijskog leasinga oslobođena plaćanja poreza iz razloga što
se, iako je suštinski riječ o najmu, financijski leasing tumači kao oblik financiranja, a i samim Zakonom o kreditnim institucijama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 117/08, 74/09, 153/09)
u članku 5. propisano je da se usluga financijskog najma odnosno leasinga smatra jednom od
osnovnih financijskih usluga.
6. Zaključak
Leasing je trend koji je prisutan u cijelom svijetu
te je postao vrlo popularan alternativni instrument
financiranja. Mnoge vlade ga potiču kao oblik investicijske inicijative, obzirom na to da omogućuje poslovnim subjektima, osobito malim i srednjim
poduzećima, početak ili razvoj poslovanja s minimalnim početnim ulaganjima.
Međutim, iako leasing ima prednosti u odnosu na
druge načine financiranja, ima i nedostatke. Svaki
poduzetnik treba donijeti procjenu i odluku hoće li
se financirati iz sredstava dobivenih kreditom ili putem leasinga te odabrati koja će vrsta leasinga biti
primjerenija i povoljnija za njegovo poslovanje.
www.fircon.biz
broj: 04/12
svibanj 2012.
svibanj 2012.
javne financije
37
dr. sc. Dinka Antić
NOVI KONCEPT OPOREZIVANJA
ENERGENATA U EU
Energetskom strategijom, popularno nazvanom „Strategija 20-20-20“, Europska unija se obvezala da će do 2020.godine smanjiti emisiju stakleničkih
plinova za 20%, povećati energetsku efikasnost za 20% i povećati korištenje
obnovljivih izvora energije za 20%. Ciljevi strategije su usklađeni sa ciljevima
razvitka EU do 2020., ali i sa obvezama iz Kyoto protokola o globalnom zagrijavanju. Strateški ciljevi EU u energetskom sektoru su usmjereni ka smanjenju štetnog utjecaja potrošnje energije na životni okoliš i klimatske promjene,
stimuliranju korištenja obnovljivih izvora energije umjesto fosilnih i racionalnijoj uporabi energenata od strane građana i gospodarskih subjekata. Energetskom smjernicom iz 2003.g. propisano je oporezivanje trošarinom svih
energenata, uključujući i električne energije, koksa i uglja, čime je omogućena
ravnopravna konkurencija energenata na tržištu Unije. Međutim, širenje opsega oporezivanja trošarinom nije bilo dovoljno da se osigura ispravno funkcioniranje jedinstvenog tržišta Unije, budući da su omogućene mnogobrojne
olakšice u vidu oslobađanja, smanjenih stopa trošarine ili povrata plaćene
trošarine, ali i zadržavanje povoljnijeg poreznog tretmana dizela u odnosu
na bezolovni benzin. Dugogodišnje favoriziranje dizela dovelo je do promjena u preferencijama potrošača i povećane potražnje automobila na dizel,
što se odrazilo i na proizvodnju i pravce razvitka automobilske industrije u
EU. Nakon što su analize pokazale da je najštetnije pogonsko gorivo motorni
benzin, a da dizel u većem stupnju zagađuje okoliš od bezolovnog benzina,
Unija se opredijelila za eliminiranja motornog (olovnog) benzina iz uporabe i
za izjednačavanje trošarina na pogonska goriva, bez obzira na vrstu. U proceduri pred Europskim parlamentom nalazi se nova energetska smjernica.
Smjernica donosi potpuno novi pristup oporezivanja energenata trošarinom
koji uvažava faktore zagađivanja okoliša i efikasnosti potrošnje. Očekuje se
da će se sa primjenom novih pravila oporezivanja energenata trošarinom u
članicama Unije započeti 1. siječnja 2013. godine.
1. Komponente sustava
trošarina na energente
U okviru Unije postoji konsenzus oko stajališta
da je oporezivanje energenata prema razini emisije CO2 efikasan instrument za smanjenje emisije
stakleničkih plinova do razine na koju se Unija obvezala. S druge strane, članice trebaju oporeziva-
ti energente za pogon i zagrijavanje, te električnu
energiju i u drugačije svrhe koje nisu nužno i isključivo povezane sa smanjenjem emisije stakleničkih plinova. Kako bi se uskladila oba zahtjeva,
da se trošarinama na energente ostvare mnogobrojni ciljevi oporezivanja (fiskalni, ekonomski,
socijalni, zdravstveni), a da se istodobno osigura
broj: 04/12
38
javne financije
i energetska efikasnost, uštede i izmjena strukture energenata u smislu ostvarenja globalnih klimatskih ciljeva, Unija zagovara izmjenu temeljnih
principa oporezivanja energenata trošarinom.
Novi koncept oporezivanja energenata u EU
treba da se temelji na dvije komponente:
i. energetskoj efikasnosti
ii. ekološkoj prihvatljivosti .
Komponenta energetske efikasnosti u strukturi trošarine osigurava se oporezivanje potrošnje
energije, a komponenta ekološke prihvatljivosti
oporezivanjem emisije CO2 koji nastaje potrošnjom energenta. Članice, prilikom utvrđivanja
stopa trošarine na energente, treba da posebno
utvrde visinu trošarine po svakoj komponenti oporezivanja na bazi objektivnih kriterija, s tim da je
potrebno osigurati jednak porezni tretman različitih izvora energije i ukloniti svaki vid diskriminacije, odnosno favoriziranja, koji egzistira u još važećoj Smjernici 2003/96/EC. Istodobno, potrebno
je razlikovati gorivo koje se dobiva iz biomase od
fosilnih goriva. U svrhu Smjernice “biomasa” se
definira kao biološki razgradiva frakcija proizvoda, otpada ili ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede (uključujući biljne i životinjske supstance), šumarstva i povezanih industrija, uključujući
ribarstvo i akvakuluturu, kao i biološki razgradiva
frakcija industrijskog i komunalnog otpada.
Prilikom utvrđivanja trošarine prema emisiji CO2
potrebno je koristiti elemente za izračun emisije
CO2 za svaki energent u skladu da Odlukom Komisije 2007/589/EC, kojom se daju smjernice za
nadzor i izvještavanje o emisiji stakleničkih plinova, i Smjernicom 2003/87/EC, kojom je uspostavljena shema trgovanja dozvolama za emisiju
štetnih plinova unutar EU1.
1. Oporezivanje prema potrošnji energije
Oporezivanje prema potrošnji energije treba se
temeljiti na sadržaju energije različitih energetskih
proizvoda i električne energije sukladno odredbama Smjernice 2006/32/EC2 o efikasnosti krajnje
potrošnje energije i energetskih usluga. Trošarina
na potrošnju energije biće iskazana u EUR za jedan giga džul (GJ) energije, a izračunavat će se
1. . Directive 2003/87/EC of the European Parliament and of the
Council of 13 October 2003 establishing a scheme for greenhouse
gas emission allowance trading within the Community and amending
Council Directive 96/61/EC.
2. Directive 2006/32/EC of the European Parliament and of the Council of 5 April 2006 on energy end-use efficiency and energy services and repealing Council Directive 93/76/EEC.
broj: 04/12
svibanj 2012.
na osnovu neto kalorične vrijednosti energetskog
proizvoda i električne energije. Prilikom oporezivanja prema potrošnji energije potrebno je voditi
računa o ekološkim zahtjevima. U smislu tog zahtjeva potrebno je utvrditi povoljniji porezni tretman biomase i goriva iz biomase. Ovi proizvodi
se, ukoliko zadovoljavaju faktore koji su propisani
Odlukom 2007/589/EC3, trebaju oporezivati prema emisiji CO2, a ukoliko to nije slučaj kao ekvivalentna pogonska goriva ili goriva za zagrijavanje.
U slučaju oporezivanja biomase ili proizvoda iz
biomase vrijednosti se preuzimaju iz Smjernice
2009/28/EC4. Međutim, ove vrijednosti u slučaju
„bio-tekućina“ i „bio-goriva“ se primjenjuju samo
ukoliko navedeni proizvodi zadovoljavaju kriterije održivosti propisane tom Smjernicom, s obzirom na njihov doprinos odražavanju razine CO2 i
uvažavajući manji sadržaj energije po količinskoj
jedinici u odnosu na fosilna goriva. Ukoliko je to
slučaj ista razina oporezivanja će se primijeniti i
na pogonska goriva i na goriva za zagrijavanje. U
suprotnom slučaju primjenjivat će se razina oporezivanja koju članice primjenjuju za fosilna pogonska goriva i goriva za zagrijavanje. „Bio-tekućine“ predstavljaju tekuća goriva proizvedena iz
biomase koja se koriste u energetske svrhe osim
za prijevoz, uključujući i rasvjetu, zagrijavanje,
hlađenje. „Bio-goriva“ podrazumijevaju tekuće ili
plinovito gorivo za prijevoz koje je proizvedeno iz
biomase.
2. Oporezivanje prema emisiji CO2
Oporezivanje prema emisiji CO2 treba biti usklađeno sa odredbama Smjernice 2003/87/EC. Trošarina prema emisiji CO2 biće iskazana u EUR za
jednu tonu (t) emisije CO2. U načelu, potrebno je
osigurati ravnopravan porezni tretman energenata bez obzira na uporabu ukoliko prilikom uporabe
u instalacijama nastaje emisija CO2, osim u slučaju da instalacije u kojima nastaje emisija CO2
već nisu podložne pravilima sheme trgovanja
emisijskim dozvolama. Naime, primjena oba instrumenta, oporezivanja trošarinom emisije CO2 i
pravila trgovine dozvolama za emisiju CO2, na istu
3. Commission Decision 2007/589/EC of 18 July 2007 establishing
guidelines for the monitoring and reporting of greenhouse gas emissions pursuant to Directive 2003/87/EC of the European Parliament
and of the Council.
4. Directive 2009/28/EC of the European Parliament and of the
Council of 23 April 2009 on the promotion of the use of energy from
renewable sources and amending and subsequently repealing Directives 2001/77/EC and 2003/30/EC.
svibanj 2012.
javne financije
instalaciju (postrojenje, opremu) bi povećalo troškove kompanijama, a, s druge strane, ne bi omogućilo smanjenje emisije izvan dostignute razine.
Da bi se to onemogućilo potrošnja energenata u
instalacijama koje su uključene u shemu trgovanja emisijom CO2 u EU neće se oporezivati prema
emisiji CO2, već samo prema potrošnji.
2. Opseg oporezivanja
trošarinom
Smjernica se primjenjuje na energente (derivate
nafte, plin, ugalj i koks) i električnu energiju. Definicije energenata na koje se primjenjuje Smjernica su izražene preko oznaka Kombinirane nomenklature (Tablica 1).
Tablica 1: Popis energenata koji se oporezuju
trošarinom
energent
CN oznaka
benzin
2710 11 31
2710 11 41
2710 11 45
2710 11 49
2710 11 51
2710 11 59
dizel
2710 19 41 - 2710 19 49
kerozin
2710 19 21
2710 19 25
LPG
2711 12 11 - 2711 19 00
prirodni plin
2711 11 00
2711 21 00
ugalj i koks
2701
2702
2704
električna energija 2716
Nova politika trošarina na energente fokusirana
je na ekstenzivnu uporabu energenata dobivenih
iz biomase. U tom smislu nova Smjernica sadrži listu energetskih proizvoda koja uključuje biogoriva
koja je usklađena s važećom Kombiniranom nomenklaturom Unije. Istodobno, u cilju sprječavanja pojave porezne evazije proizvodi pod kodom
CN 3811 se uključuju u nadzor i sustav suspenzije
u skladu s odredbama Smjernice 2008/118/EC5,
kojom se propisuju opći aranžmani i procedure za
sve trošarinske proizvode.
Nova smjernica se ne primjenjuje na oporezivanje prometa energije za grijanje i oporezivanje
5. Council Directive 2008/118/EC of 16 December 2008 concerning
the general arrangements for excise duty and repealing Directive
92/12/EEC
39
proizvoda koji potpadaju pod oznake CN 4401 i
4402, kao i na sljedeće korištenje energenata i
električne energije:
- energente koji se koriste za svrhe drugačije nego kao motorno gorivo ili gorivo za
grijanje,
- dvojnu uporabu energenata – energenti imaju dvojnu uporabu kada se koriste i
kao gorivo za grijanje i za svrhe drugačije od motornog goriva i goriva za grijanje.
Uporaba energenata za kemijske redukcije
i u elektrolitskim ili metalurškim procesima
može se smatrati dvojnom uporabom,
- električnu energiju u principu korištena za
svrhe kemijske redukcije i u elektrolitskim ili
metalurškim procesima,
- mineraloške procese6.
3. Minimalna razina oporezivanja
Izmjene Smjernice idu u pravcu osiguranja načela fiskalne neutralnosti, odnosno izjednačavanja minimalnih stopa trošarina na svaku vrstu
energetskih proizvoda. U tom smislu na svaku
komponentu oporezivanja energenata, na svaku
vrstu energenata koje se koriste za danu svrhu,
primijenit će se iste minimalne stope oporezivanja. Pri tome, nije dovoljno načelo fiskalne neutralnosti primijeniti samo na razini minimalnih standarda oporezivanja u EU, nego i u nacionalnim
propisima. Članice, ukoliko primjenjuju više stope od minimalnih, dužne su osigurati istu razinu
oporezivanja na sve energetske proizvode koji se
stavljaju u potrošnju unutar nacionalnih granica.
Dinamika povećanja minimalne razine oporezivanja potrošnje energenata treba se zasnivati na
važećoj minimalnoj razini oporezivanja, što znači
da će se i dalje zadržati viša razina oporezivanja
potrošnje pogonskih goriva u odnosu na goriva
koja služe za zagrijavanje.
Minimalna razina oporezivanja prema emisiji
CO2 treba biti utvrđena u skladu s nacionalnim ciljevima članica. Prema propisima EU svaka članica utvrđuje nacionalnu shemu smanjenja emisije
stakleničkih plinova, koje, promatrane kao cjelina, trebaju dovesti do ukupnog smanjenja emi-
6. “Mineraloški procesi” predstavljaju procese klasificirane prema
NACE nomenklaturi pod oznakom DI23 “proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda”, sukladno Regulaciji Vijeća (EEC) br.
1893/2006 kojom se uspostavlja statistička klasifikacija ekonomskih
aktivnosti u Europskoj uniji.
broj: 04/12
40
javne financije
sije CO2 u EU do razine predviđene Strategijom
20-20-20.
U cilju održavanja realne razine oporezivanja i
ukupnih prihoda koji će se ostvariti oporezivanjem
energenata, te ostvarenja ciljeva novog koncepta
oporezivanja energenata, potrebno je pravodobno usklađivati stope trošarina. Međutim, metoda
usklađivanja se razlikuje ovisno o komponenti
oporezivanja. U slučaju komponente oporezivanja prema emisiji CO2 uzimaju se u obzir tržišni faktori. Zbog povezanosti oporezivanja prema
emisiji CO2 i trgovanja dozvolama za emisiju CO2
potrebno je kontinuirano pratiti cijene dozvola na
tržištu EU. U slučaju oporezivanja potrošnje energenata, da bi se očuvala njihova realna vrijednost,
vršit će se redovito automatsko usklađivanje stope trošarina na bazi harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena na razini EU. Iz metodoloških
razloga prilikom izračuna spomenutog indeksa
biti će isključene cijene energenata i neprerađene
hrane.
4. Oporezivanje pogonskih
goriva
Dosadašnji povoljniji porezni tretman dizela u
odnosu na benzin je doveo do snažnih distorzija
na tržištu utječući na preferencije kupaca u pogledu nabavke automobila na jeftiniji pogon na dizel.
Na taj način je proizvodnja ekološki prihvatljivijeg
benzina diskriminirana, a na drugoj strani poreznom politikom je favorizirana proizvodnja automobila na dizel. U cilju eliminacije distorzivnih
elemenata trošarinske politike izmjene Smjernice
predviđaju postepeno usklađivanje trošarine na
dizel na sljedeći način:
- do 1.1.2013.g. minimalna trošarina na dizel
će se izjednačiti sa sadašnjom minimalnom
trošarinom koja se primjenjuje na benzin.
Izraženo u postotku za godinu dana trošarina na dizel bi trebala porasti za 8,7%;
- do 1.1.2015.g. minimalna trošarina na dizel
će se povećati za dodatnih 6,4%;
- do 1.1.2018.g minimalna trošarina na dizel
će se povećati za dodatnih 7,8%.;
- trošarina na benzin se zadržava na razini iz
2012.godine.
Predočeni dinamički plan povećanja trošarine
na dizel podrazumijeva da će od 2018.g. trošarina na dizel biti veća od sadašnje trošarine na
benzin za 14,8%, kako bi se neutralizirali efekti
dosadašnje povoljnije trošarinske politike na dizel
i adekvatno oporezivalo veće zagađenje okoliša
broj: 04/12
svibanj 2012.
koje proizvodi potrošnja dizela. Predviđeno je i
ogromno povećanje trošarina na tečna plinska
ulja (LPG) i prirodni plin (Grafikon 1).
Grafikon 1
Dosadašnja mogućnost da se razina trošarina
diferencira prema vrsti uporabe dizela na poslovnu i izvan poslovnu uporabu, koja je podrazumijevala da su trošarine na pogonska goriva koja se
koriste za poslovnu uporabu oporezuju po nižim
stopama u odnosu na izvan poslovnu uporabu,
biti će ukinuta budući da je u koliziji sa sve većim zagađenjem okoliša koje prouzrokuje sektor
transporta i zahtjevom da se poveća energetska
efikasnost uporabe goriva.
5. Diferencirano oporezivanje
energenata
Karakteristika važeće Smjernice jeste širok dijapazon situacija kada se članicama dozvoljava
diferencirano oporezivanje energenata. Politika
diferenciranih stopa trošarina uključuje nekoliko
modaliteta:
- primjenu snižene stope trošarine,
- primjenu oslobađanja,
- povrat plaćene trošarine,
- balansiranje niže stope PDV-a i standardne
stope trošarine.
Izmjene Smjernice idu u pravcu da politika diferenciranih stopa trošarine bude u funkciji ostvarenja ciljeva Energetske strategije EU – veće energetske efikasnosti i manjeg zagađenja. U slučaju
standardnog oporezivanja taj cilj se želi postići
visokim porezima na goriva koja u većoj mjeri zagađuju okoliš, dok u slučaju diferenciranog oporezivanja povoljniji porezni tretman se uvjetuje
provođenjem mjera u povlaštenim sektorima koje
trebaju dovesti do ušteda energije, efikasnije uporabe energije i korištenja ekološki prihvatljivijih
energenata.
svibanj 2012.
javne financije
U cjelini nova politika diferenciranja trošarina na
energente je znatno restriktivnija nego trenutačno
važeća politika. Diferencirana politika oporezivanja trošarinama podrazumijeva mogućnost primjene nižih stopa trošarina ili oslobađanja samo
na energetsku komponentu trošarine, odnosno
potrošnju energije. U takvim slučajevima i dalje
se oporezuje komponenta emisije CO2. Oslobađanje od obje komponente trošarine se primjenjuje samo u strogo ograničenom broju slučajeva
i to za određenu uporabu od strane kućanstava i
karitativnih organizacija.
Restriktivnija politike diferenciranja trošarina na
energente trebala bi donijeti rast prihoda od trošarina po osnovu porasta stopa trošarine i širenja
porezne osnovice.
5.1. Diferencirana politika oporezivanja
potrošnje energije
a) Prijedlogom izmjena Smjernice briše se
odredba kojom su određene članice imale pravo
da lož-ulje oporezuju nižim stopama trošarine od
propisane minimalne trošarine na lož-ulje na razini EU, budući da je bila distorzivna za tržište Unije
i ravnopravan tretman energenata.
b) Osiguravši primjenu minimalne visine oporezivanja koja je propisana Smjernicom izmjenama se
predlaže da se diferencirane stope oporezivanja primjenjuju samo na oporezivanje potrošnje energije,
pod fiskalnom kontrolom, i to sljedećim slučajevima:
- kada su diferencirane stope izravno povezane sa kvalitetom proizvoda;
- kada diferencirane stope ovise o razini potrošene količine električne energije i energenata koji se koriste za grijanje;
- za sljedeće uporabe: lokalni javni prijevoz
(isključujući taksi prijevoznike), za sakupljanje otpada, oružane snage i javnu administraciju, invalidne osobe, ambulantna
vozila.
U pogledu namjena za koje se mogu primijeniti diferencirane trošarine u odnosu na sadašnju
Smjernicu novina je što se namjeravaju isključiti
taxi prijevoznici iz povoljnijeg trošarinskog tretmana isključe. S obzirom da je u taxi prijevozu
uglavnom angažiran privatni sektor koji isključivo
posluje na tržišnoj osnovi i ne smije podlijegati
subvencijama vlade logično je da nove odredbe
donose diferencirani tretman samo za javne i komunalne usluge, te javne institucije, uz izuzetak
invalidnih osoba.
41
c) Oslobađanja energetske komponente trošarina biće moguće u sljedećim slučajevima:
- na oporezive proizvode pod fiskalnom kontrolom na polju pilot-projekata za razvitak
tehnologije za proizvodnju proizvoda koji su
u skladu sa politikom zaštite okoliša ili goriva iz izvora koji se obnavljaju;
- na energetske proizvode i električnu energiju
koja se kombinirano koristi za grijanje i pogon;
- na električnu energiju;
- na električnu energiju proizvedenu kombinirano od postrojenja za grijanje i pogon,
osiguravši da su kombinirana postrojenja u
skladu sa politikom zaštite okoliša;
- na energetske proizvode ili električnu energiju koja se koristi za prijevoz dobara i putnika željeznicom, metroom, tramvajem i
trolejbusom.
U pogledu oporezivanja električne energije članicama je dopušteno da oslobode plaćanja energetske komponente trošarine, djelomično ili u cijelosti, sljedeće vrste električne energije:
- solarnu, energiju koja se proizvodi pomoću
vjetra, snage valova, plime i oseke, energiju
geotermalnog podrijetla;
- hidrauličkog podrijetla proizvedenu u
hidroelektranama;
- proizvedenu iz biomase ili proizvoda koji se
proizvode iz biomase;
- proizvedenu iz metana koji se ispušta u napuštenim rudokopima;
- proizvedenu od naftnih bušotina.
Umjesto oslobađanja trošarine članice mogu izvršiti povrat proizvođaču dijela ili cjelokupnog iznosa
poreza plaćenog od strane potrošača električne
energije proizvedene iz gore navedenih izvora.
d) Izmjenama Smjernice se omogućava članicama da smanje ili oslobode plaćanja trošarine samo na energetsku komponentu potrošnje
energenata i električne energije koja se koristi
u poljoprivredi, hortikulturi, ribogojstvu i šumarstvu. Na navedene korisnike primijenit će
se aranžmani koji moraju dovesti do povećane
energetske efikasnosti koja bi mogla biti ostvarena u slučaju pune primjene stopa trošarina. S
druge strane, za razliku od dosadašnjeg poreznog tretmana, navedeni sektori će plaćati trošarinu koja se obračunava prema udjelu CO2 koji
emitiraju određeni energenti.
e) Prema važećim odredbama Smjernice zemlje
članice mogu primijeniti nižu stopu trošarine na
potrošnju energetskih proizvoda koji se koriste za
broj: 04/12
42
javne financije
grijanje, za potrošnju u stacionarnim motorima
ili za postrojenja i strojeve koji se koriste u građevinarstvu, konstrukcijama i javnim radovima.
U ovim slučajevima izmjene Smjernice omogućavaju primjenu niže trošarine na emisiju CO2, ukoliko
se zaključe aranžmani sa poslovnim subjektima ili
udruženjima malih poslovnih subjekata, te ukoliko
se primjenjuje shema trgovinskih dozvola ili ekvivalentne mjere koje vode smanjenju emisije CO2.
f) Prema važećim odredbama moguće je primijeniti niže stope trošarine na energente koje koriste energetski intenzivna poduzeća. Prema
sadašnjim pravilima „energetski intenzivno poduzeće“ podrazumijeva poslovni subjekt kod kojeg
nabavka energenata i električne energije iznosi
najmanje 3% od vrijednosti proizvodnje. Izmjenama Smjernice oslobađanja trošarine u navedenim
slučajevima se zadržavaju, ali samo za komponentu oporezivanja potrošnje energiju u strukturi
stope trošarine, dok se komponenta oporezivanja
udjela emisije CO2 obvezno primjenjuje.
g) Budući da je fokus energetske politike na
vežem korištenju obnovljive energije dosadašnja
oslobađanja trošarina na prirodni plin i LPG koji
se koristi kao pogonsko gorivo mogu se zadržati
samo do 2023. godine, od kada će biti oporezivana standardnim stopama.
5.2. Politika oslobađanja trošarine na obje
komponente
Izmjenama Smjernice je omogućeno oslobađanje plaćanja trošarina u cijelosti ili djelomično na
obje komponente trošarina na sljedeće proizvode:
- na energetske proizvode koji se koriste za
zagrijavanje,
- električnu energiju koja se koristi od strane kućanstava ili humanitarnih/karitativnih
organizacija.
Oslobađanje se primjenjuje samo na izvan
poslovnu uporabu od strane kućanstava ili humanitarnih/karitativnih organizacija, s tim, da se
u slučaju da kućanstvo ili humanitarne/karitativne organizacije obavljaju i poslovne djelatnosti,
oslobađanje vrši razmjerno udjelu izvan poslovne
uporabe. U konačnici, ukoliko je udjel poslovne
uporabe dominantan u potrošnji energenata primijenit će se puno oporezivanje trošarinom.
6. Posebna ovlaštenja Komisije
Europska komisija je dužna da svakih pet godina izvijesti Vijeće o primjeni nove Smjernice.
broj: 04/12
svibanj 2012.
Izvještaj treba uključiti analizu stopu trošarine s
obzirom na komponentu emisije CO2 u svjetlu
trendova tržišne cijene dozvola za emisiju stakleničkih plinova, utjecaja inovacija i tehnološkog
razvitka, kao i procjenu opravdanosti nastavka
primjene oslobađanja ili smanjenja trošarina. Redovitom pregledu bit će podvrgnuti svi sektori koji
su rizični sa stajališta zagađivanja okoliša emisijom CO2.
Smjernicom su dana nova ovlaštenja Komisiji
da po potrebi donese delegirani akt (engl. delegated act) kojim će revidirati definicije energetskih proizvoda na koje se primjenjuje trošarine,
uvažavajući izmjene u Kombiniranoj nomenklaturi Unije. Nove ovlasti Komisije proizlaze iz
odredaba članka 290 Lisabonskog ugovora7, kojima se, po prvi put od osnutka Unije, omogućava
delegiranje nadležnosti Europskog parlamenta i
Vijeća Komisiji. Parlament i Vijeće mogu prenijeti ovlasti Komisiji u domeni donošenja propisa Unije, pod određenim uvjetima, samo u cilju
mijenjanja tehničkih elemenata u legislativi. Na
taj način se rasterećuje rad Parlamenta i Vijeća,
koji, umjesto trošenja energije na tehničke rasprave, fokus svojih aktivnosti mogu usmjeriti na
donošenje bitnih politika i zakona Unije. S druge
strane, osigurana je potrebna fleksibilnost i efikasnost u primjeni novih propisa, čime se sprječava da gospodarski subjekti trpe zbog sporosti
izmjene propisa. Prema istom članku Parlament
i Vijeće u svako vrijeme mogu opozvati delegirane ovlasti Komisiji ili delegiranje mogu vremenski ograničiti. Ukoliko Vijeće i Parlament obavijeste Komisiju da prihvaćaju delegirani akt ili
ne ulože prigovor Komisiji u roku predviđenom
u propisu koji omogućava delegiranje nadležnosti (u slučaju nove energetske smjernice u roku
od šest mjeseci) delegirani akt će se objaviti u
Službenim novinama EU, odmah po dostavljanju
obavijesti ili istekom roka za prigovor. Delegirani akt koji temeljem delegiranih ovlasti donese
Komisija postaje novi izvor sekundarnog prava
EU. Bitno je naglasiti da Vijeće može u svim slučajevima delegirati određene nadležnosti Komisiji ukoliko postoji kvalificirana većina. Ovim je
u određenoj mjeri relaksirano odlučivanje u području oporezivanja, za koje je, u cilju zaštite
fiskalnog suvereniteta članica, inače potrebna
jednoglasna odluka svih članica EU.
7. Treaty on European Union and the Treaty on the Functioning of
the European Union, consolidated version, OJ C 115, 9.5.2008.
javne financije
svibanj 2012.
43
7. Implikacije nove Smjernice na
BiH
Usvajanjem novog Zakona o trošarinama BiH je
započela složeni proces harmonizacije trošarina
sa minimalnim trošarinama u EU. Pozitivan korak
u procesu harmonizacije predstavlja uvođenje
dodatne putarine u cijeni naftnih derivata, čime
se ukupna trošarina na naftne derivate približila
minimalnim standardima EU8. Međutim, to je bilo
kratkog efekta, budući da je EU od 1. 1. 2010.
povećala minimalne stope trošarina na dizel, što
je povećalo raspon između trošarina između BiH
i EU. Kako EU planira da u narednih šest godina izjednači trošarine na dizel/kerozin i bezolovni
benzin, pa potom trošarine na dizel značajno poveća, očekuje se da će jaz između trošarina u EU
i trošarina u BiH, ukoliko ne dođe do promjene u
trošarinskoj politici u BiH, postati sve veći, od sadašnjih 0,10 KM/l kod obje vrste derivata, do 0,25
KM/l na dizelu (Grafikon 2).
Grafikon 2
Dobivanje kandidatskog statusa predstavljat
će signal da Bosna i Hercegovina treba ozbiljnije
pristupiti harmoniziranju propisa iz područja oporezivanja trošarinom sa smjernicama iz EU kojima se propisuju opći aranžmani i postupanje sa
trošarinskim proizvodima i oporezivanje pojedinih
grupacija trošarinskih proizvoda (duhanski proizvodi, energenti, alkohol, pivo i vino). U području
oporezivanja energenata proces harmonizacije
treba obuhvatiti:
- proširenje opsega oporezivanja na ugalj,
koks, plin i električnu energiju;
- primjenu novog koncepta oporezivanja
energenata trošarinom;
- uspostavljanje dinamike harmonizacije ukupne stope trošarine na energente sa minimalnim standardima EU.
8. Putarine predstavljaju trošarine sa namjenskim karakterom potrošnje prikupljenih prihoda (tzv. destinirani porezi).
broj: 04/12
javne financije
44
svibanj 2012.
Milan Kuridža, dipl. iur.
mr. Miloica Duško, dipl. iur.
UPRAVNO SUDSKA PRAKSA
SUDA BIH U OBLASTI
NEIZRAVNIH POREZA
U prethodnom broju časopisa su objašnjeni razlozi za pobijanje konačnog upravnog akta Uprave za neizravno oporezivanje i vrste odluka koje donosi prvostupanjsko upravno vijeće Suda BiH prilikom ocjene zakonitosti konačnog akta
Uprave. U članku su dani izvodi iz nekoliko presuda Suda Bosne i Hercegovine donesenih u upravno sudskim sporovima ispitivanja zakonitosti konačnih
akata Uprave za neizravno oporezivanje (materija oporezivanja pdv-om).
U ovom članku će biti prikazani izvodi iz dvije presude Suda Bosne i Hercegovine u pitanjima koja se odnose na obračun carine i poreza na dodanu
vrijednost prilikom uvoznog carinjenja.
U prvom slučaju priređivači članka po prvi put dostavljaju izvod iz drugostupanjske parnične presude Suda BiH koju je ovaj sud donio u parničnom
postupku koji je tužitelj, pravna osoba – špediter vodio protiv Uprave za neizravno oporezivanje sa zahtjevom za naknadu štete koju je tužitelj pretrpio zbog
toga kao posljedicu uvoznog carinjenja. Presuda u svemu odgovara na pitanja
odgovornosti za uvozne dažbine koju špediter ima u postupku uvoznog carinjenja, zbog čega su je priređivači istakli u izvodu, iako presuda nije donesena
u upravno – sudskom sporu ispitivanja zakonitosti upravnog akta Uprave za
neizravno oporezivanje.
U nastavku je dan izvod iz presude kojom je ispitivana zakonitost konačnog
upravnog akta Uprave za neizravno oporezivanje, kojim upravnim aktom su
obračunane uvozne dažbine za opremu uvezenu u slobodnu zonu.
Odgovornost špeditera za
uvozne dažbine
Prvostupanjski sud je na temelju provedenih
dokaza, koji su navedeni u obrazloženju pobijane
presude, utvrdio da je tužitelj kao špediter 10. 06.
2005. godine po carinskoj prijavi D 2770 od 10.
06. 2005. godine na graničnom prijelazu V. ulazak u carinsko područje BIH izvršio prijavljivanje
pošiljke benzina u količini od 25.200 kg upućene
od strane T. G. iz B. za uvoznika M. C. d.o.o. M.,
broj: 04/12
koju je prevozio M. S. vozač R. T. d.o.o. B.. Tužitelj kao podnositelj prijave je dao garanciju broj
000540 od 12. 08. 2004. godine s rokom važenja
do 14. 08. 2005. godine da će navedena roba biti
prijavljena carinarnici CI M., radi konačnog carinjenja. Nakon podnošenja zahtjeva za prijevoz
Carinskom referatu na GP V., roba je stavljena
pod carinski nadzor, plombirano je prijevozno
sredstvo i roba je upućena na konačno carinjenje
CI M., obzirom da je roba upućena M. C. iz M.. Na
osnovu međunarodnog tovarnog lista NO 000200
svibanj 2012.
javne financije
utvrđeno je da je T. G. izvršila predaju predmetne
robe M. C. iz M. dana 10. 06. 2005. godine. Međutim, iz CI M. putem faksa GP V. istog dana prvo
stiže potvrda da je predmetna roba zaprimljena,
a nakon ponovne provjere podataka od stane referenta na GP V. od 23. 06. 2005. godine da se
potvrdi prijem robe, CI M. odgovara dana 04. 07.
2005. godine, da predmetna roba nije prijavljena
u CI M., radi podnošenja JCI radi carinjenja i plaćanja neizravnog poreza. CI V. vrši obračun carinskog duga u iznosu od 25.926,36 KM kao da
navedena roba nije prispjela u odredište. UNO
izdaje rješenje 19. 07. 2005. godine kojim obavezuje M. C. kao carinskog obveznika da plati na
ime carinske obaveze za uvezenu robu ukupno
iznos od 25.926,36 KM, međutim, ista je odbila
da postupi po navedenom rješenju, nakon čega
je UNO aktivirala garanciju tužitelja i s računa tužitelja kao garanta za plaćanje carinskih obaveza
za uvoznika, naplatila u cijelosti carinske dažbine
u navedenom iznosu.
S obzirom na ovako utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski sud je, i po ocjeni drugostupanjskog vijeća, pravilno odbilo tuženi zahtjev uz
obrazloženje da se u konkretnom slučaju ne radi
o stjecanju bez osnove Uprave za neizravno oporezivanje, jer nije proveden carinski postupak
na predmetnoj carinskoj robi, obzirom da roba
nije predana carinskom uredu koji je odobren od
carinskog organa, odnosno da je izuzeta ispod
carinskog nadzora, u situaciji kada se tužitelj u
okviru svoje djelatnosti pojavio kao garant da će
se carinski postupak provesti.
Naime, prema generalnom ovlaštenju danog
tužitelju 08. 06. 2005. godine, sasvim jasno proizlazi da je tužitelj kao špediter ovlašten da u ime
i za račun M. C. iz M. izvrši usluge špedicije koje
se sastoje od 1) prijavljivanja robe za carinjenje
na GP V. i 2) uvozno izvozno carinjenje u CI (koja
nije označena). Iz garantne potvrde broj 000540
od 12. 08. 2004. godine proizlazi da je …banka
kao jamac dala garanciju za više radnji prijevoza
s rokom važenja do 14. 08. 2005. godine i da će
svaki iznos carinskog duga i troškova uključujući
carinu i druge dažbine koje se naplaćuju pri uvozu,
izuzev novčanih kazni za koje tužitelj kao korisnik
garancije može biti ili postati obvezan zbog carinskog prekršaja ili neispravnosti počinjene tijekom
procedure prijevoza, kao jamac platiti Upravi…do
maksimalnog iznosa od 100.000,00 KM pri prvom
pismenom zahtjevu od strane carinskih organa
i bez mogućnosti za odgodu plaćanja. Carinska
45
uprava se suglasila da je tužitelj kao korisnik ovlašten da vrši prijevoz u BIH na graničnom prijelazu
V.. Osim toga i u ispravi JCI 3/8 je konstatirana
garancija pod brojem 000540, pa zato navodi žalbe da se od tužitelja nije moglo naplatiti više od
iznosa 15.634,72 KM sa kojim iznosom je tužitelj
garantirao, i s kojim se prvotužena suglasila svojim potpisom na carinskoj ispravi, su neosnovani.
Nesporno je utvrđeno da je tužitelj kao špediter dana 10. 06. 2005. godine izvršio prijavljivanje
robe za M. C. koja je dovezena na granični prijelaz V., prijevozno sredstvo plombirano i roba upućena na konačno carinjenje CI M.. Međutim, prema podacima iz CMR međunarodnog tovarnog
lista sasvim jasno proizlazi da je istog dana M. C.
u M., preuzeo robu od prijevoznika R. T. (ovjereno pečatom i potpisom). Prije preuzimanja roba je
trebala biti carinjena. Istina iz potvrde CI M. od 10.
06. 2005 godine proizlazi da je predmetna roba
primljena, ali to ne znači i da je predmetna roba
prijavljena odredišnoj carinarnici CI M. radi carinjenja što dokazuje i odgovor CI M. Od 04. 07.
2005. godine da ta roba nije prijavljena. Kako je
roba stavljena u promet prije okončanja carinskog
postupka i naplate carine, to je obračunana carina
i rješenjem UNO od 19. 07. 2005. godine obvezana M. C. iz M. da uplati na ime carine za uvezenu
predmetnu robu iznos od 25.926,36 KM.
Neosnovano žalba ukazuje na činjenicu da tužitelj protiv tog rješenja nije imao načina da se
brani, jer je rješenje dostavljeno i tužitelju koji nije
uložio žalbu. Naime, tužitelj kao zainteresirana
treća osoba ima položaj stranke u smislu odredbe članka 218. stavak 2. Zakona o upravnom postupku („Službeni glasnik”, broj: 29/02) i mogao
je podnijeti žalbu u roku koji važi za stranku, po
čijem zahtjevu je donijeto prvostupanjsko rješenje, odnosno o čijem pravu je riješeno. Rok za
žalbu za osobu koja radi zaštite svojih prava i
pravnih interesa ima pravo da sudjeluje u postupku (zainteresirana osoba) teče od dana kada joj je
dostavljeno rješenje.
Obzirom da je tužitelj kao ovlašteni špediter,
dao garanciju kojom se osigurava predaja robe
nadležnoj carinarnici i naplata carine i drugih uvoznih dažbina, a koju je on podnio prilikom prijavljivanja robe na graničnom prijelazu V., što je u
skladu sa pravnom prirodom garancije i obvezom
garanta kada je u pitanju pravni odnos kakav je
u ovom slučaju. Pošto uvezena roba nije predana nadležnoj carinarnici, niti je carinski obveznik
platio dužne zakonske obaveze, ove obaveze je
broj: 04/12
46
javne financije
dužan izmiriti tužitelj, kao garant, kako to pravilno
zaključuje prvostupanjski sud.
Neosnovano tužitelj tvrdi da je preuzeo garanciju i da je tu garanciju razdužio prijavljivanjem i
predajom robe CI M., jer je ta tvrdnja suprotna i
samoj svrsi garancije koja je dana, kada su u pitanju obaveze od strane garanta za slučaj da ih
carinski obveznik ne izmiri, jer ova garancija predstavlja instrument plaćanja carine i ostalih uvoznih dažbina. Osim toga odredbom članka 835.
Zakona o obligacijskim odnosima propisano je da
ukoliko nije drugačije određeno, nalog za otpremu
stvari preko granice sadrži obavezu špeditera da
provede carinske radnje i isplati carinske dažbine
za račun nalogodavca, pa kada se ove zakonske
odredbe dovedu u vezu s preuzetom tužiteljevom
garancijom i odredbama članka 187. stavak 1.
Zakona o carinskoj politici BIH, prema kojem se
garant obvezuje da će osobno platiti garantirani
iznos carinskog duga koji je dospio za plaćanje
onda je tužitelj kao ovlašteni špediter, u situaciji kada roba nije prijavljena nadležnoj carinarnici
radi carinjenja, niti je za tu robu plaćena carina
i ostale uvozne dažbine, kao i porez na promet,
dužan izmiriti te obaveze u postupku koji je C. pokrenula po službenoj dužnosti.
Drugostupanjska parnična presuda Suda Bosne i Hercegovine broj Pž-9/09 od 07. 06. 2010.
godine
Obveza plaćanja uvoznih
dažbina na opremu uvezenu u
slobodnu zonu
...Naime, rješavajući po službenoj dužnosti u
postupku naplate uvoznih dažbina za carinskog
obveznika - tužitelja V. S. d.o.o., upravni organi
tuženog su pravilno tumačili odredbe članka 29.
stavak 2. Zakona o slobodnim zonama u Bosni
i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj: 3/02
i 13/03), kojom je propisano da će oprema koja
se uvozi u slobodnu zonu i koja je namijenjena
za proizvodnju u slobodnoj zoni, biti izuzeta od
plaćanja carina i carinskih obaveza, isključujući carinsko evidentiranje, ukoliko drugačije nije
predviđeno odredbama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine. Također, pravilno je
primijenjena i Odluka o uvjetima kojima podliježe
povoljniji tarifni postupak iz koga određena roba
zbog konačne namjene može uživati određene
pogodnosti („Službeni glasnik BiH“, broj: 7/03).
Prema članku 3. navedene Odluke, stavljanje
robe u slobodni promet s povoljnim tarifnim po-
broj: 04/12
svibanj 2012.
stupkom zbog konačne namjene vrši se na temelju pisanog odobrenja koje se izdaje osobi koja
uvozi robu za slobodan promet. Odobrenje izdaje
nadležna carinarnica u entitetu u kojem se roba
prijavljuje za slobodni promet na temelju pisanog
zahtjeva zainteresirane osobe. U skladu s navedenim je i Autentično tumačenje stavka 2. članka
29. Zakona o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini, objavljeno u „Službenom glasniku BiH“,
broj: 7/05).
Međutim, po shvaćanju apelacijskog upravnog
vijeća Suda Bosne i Hercegovine, pogrešan je zaključak upravnih organa tuženog, koji je prihvatilo
i vijeće za upravne sporove Suda BiH, da tužitelj
nije podnosio pisani zahtjev za stavljanje uvezene
opreme u slobodan promet sa povoljnim tarifnim
postupkom zbog konačne namjene.
Naime, iz specifikacije uvezene opreme, koja
se nalazi u prilogu izvještaja Komisije Regionalnog centra S., broj: D-669/05 od 07. 06. 2005. godine, vidljivo je da je tužitelj u razdoblju od 07. 07.
2000. godine do 10. svibnja 2005. godine, vršio
kontinuiran uvoz opreme (specifikacija je raščlanjena po tranzitnom prijavama od rednog broja 1.
do 114.). Iz stanja spisa ove upravne stvari vidljivo je da su upravni organi tuženog u navedenom
razdoblju odbijali primjenu odredbe članka 29.
stavak 2. Zakona o slobodnim zonama u Bosni i
Hercegovini, smatrajući da Zakon o carinskoj politici nije bio u potpunosti usuglašen sa Zakonom
o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini, što
je imalo za posljedicu da je uslijedilo i Autentično tumačenje navedenih odredbi od strane Parlamentarne skupštine BiH. Iz spisa je također
vidljivo da se aktom, broj: 03-6187/03 od 30. 05.
2003. godine, Ministarstvo... BiH – Sektor za...,
obratilo Komisiji za... sa zahtjevom za donošenje podzakonskog akta za provođenje članka 29.
stavak 2. Zakona o slobodnim zonama u BiH. U
spisu se nalazi i akt Federalnog ministarstva... F
BiH – CU S., broj: 02-9570-2/03 od 06. 10. 2003.
godine, upućeno Ministarstvu... BiH, radi hitnog
davanja tumačenja za primjenu odredbe članka
29. stavak 2. Zakona o slobodnim zonama u BiH.
Također, u spisima se nalazi i akt predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, broj: 01-02-736-2/05
od 20. lipnja 2005. godine, upućen Upravnom odboru tužene Uprave za... BiH, u kome stoji da je
predsjedavajući informiran da se kompanije koje
posluju u slobodnim zonama nalaze pod stalnim
pritiskom prinudne naplate carina na uvoz strojeva i opreme koju koriste u slobodnoj zoni u pro-
svibanj 2012.
javne financije
cesu proizvodnje. U tom aktu, između ostalog,
se navodi da se, nažalost, ovakvim postupanjem
ozbiljno narušava poslovna klima za privlačenje
stranih investicija u zemlji i Ugovor o osnovama
suradnje sa V. S. d.o.o., koji je 17. 07. 1998. godine odobren od strane Vijeća Ministara BiH, a
kojim ugovorom je omogućen rad V. u slobodnoj
zoni u sladu sa Zakonom o slobodnim zonama
BiH, koji predviđa oslobađanje od carine za uvoz
strojeva i opreme namijenjenih za proizvodnju u
slobodnim zonama. Na kraju se predlaže razmatranje mogućnosti da se do konačnog stava po
tom pitanju na Upravnom odboru Uprave za ...
BiH, izda smjernica Upravi za ... da se obustave
sve radnje i postupci vezani za prinudne naplate
carinskih obaveza za opremu i strojeve koje se
koriste za proizvodnju u slobodnoj zoni. Također,
aktom predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, od
01. 07. 2005. godine, upućenog Upravnom odboru Uprave za ... – gospodin D. se moli da se
na prvoj narednoj sjednici razmotri mogućnost da
Upravni odbor Uprave za ... donese odluku na
temelju koje bi Uprava za ..., a na bazi važećeg
tumačenja Parlamentarne skupštine BiH, izdala
instrukciju da se obustave postupci naplate carine za opremu i strojeve koje se uvoze u slobodne
zone radi proizvodnje, do izmjena zakona. U vezi
s navedenim problemom zbog naplate carina na
opremu i strojeve koji su uvezeni radi proizvodnje
u slobodnoj zoni, u spisu se nalazi i akt (na njemačkom jeziku) predstavnika V. AG iz W. – gosp.
U. S., od 7. travnja 2004. godine, upućen ministru
Ministarstva ... BiH, kao i drugi akti koji svjedoče o postojanju navedenog problema, nejasnoća
i lutanja u primjeni navedenih propisa od strane
tuženog, a sve na štetu tužitelja, odnosno stranog
ulagača kojem je onemogućeno korištenje zakonskih olakšica, odnosno oslobađanje od carina za
uvoz strojeva i opreme namijenjenih za proizvodnju u slobodnoj zoni V. Sve ovo ukazuje da u BiH
još uvijek nije uspostavljeno sigurno pravno okruženje kao neminovni uvjet za strana ulaganja.
Usprkos svim navedenim problemima i nejasnoćama s kojima se susretala tužena, njezini organi
su obvezali tužitelja na plaćanje carine na navedenu uvoznu opremu, a s obrazloženjem da je tužitelj, da bi predmetnu opremu koristio, odnosno
upotrebljavao za proizvodnju u slobodnoj zoni,
morao podnijeti carinsku prijavu za puštanje robe
(opreme) u slobodan promet i pisani zahtjev za
izuzimanje od plaćanja carine i carinskih obveza
zbog konačne namjene, u smislu članka 29. sta-
47
vak 2. Zakona o slobodnim zonama, pa kako tako
nije postupljeno, nastao je carinski dug u smislu
odredbe članka 181. ranijeg Zakona o carinskoj
politici Bosne i Hercegovine, na čiju je isplatu obvezan tužitelj.
Pri tom, organi tužene kao i vijeće za upravne
sporove Suda BiH su propustili cijeniti akte-dopise
tužitelja V. S. d.o.o. od 22. 09. 2003. godine, upućen Carinarnici S. – Carinski referat V., kao i akt od
24. 09. 2003. godine, upućen CU Carinarnice S.,
na ruke upravnice. U ovim obraćanjima za stav po
pitanju carinjenja opreme u Slobodnoj zoni, tužitelj
navodi da su tijekom kolovoza i rujna te godine za
korisnika V. S.-V. smještena osnovna sredstva u
skladištu korisnika u Slobodnoj zoni V. i da carinjenje nije izvršeno, jer se čeka uputa za provođenje
odredbe čl. 4 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama u BiH („Sl. glasnik BiH“,
broj: 13/03). S obzirom da se radi o opremi potrebnoj za proizvodnju, ovim dopisom se moli davanje
suglasnosti za uzimanje robe iz skladišta i stavljanje u upotrebu uz prethodni pregled carinskog
djelatnika, a podnošenje deklaracije i carinjenje će
se izvršiti putem špeditera po dobivanju navedene upute i usklađivanja sa programom ASYCUDA.
Također, dopisom od 07. 03. 2005. godine, upućenom Upravi za ... – Odsjek za ..., Interšped S., kao
ovlašteni špediter tužitelja V. d.o.o. V., tražio je pojašnjenje procedure carinjenja opreme smještene
u Slobodnoj zoni V. i namijenjene za proizvodnju u
slobodnoj zoni, odnosno instrukciju za način carinjenja i podnošenje usuglašene dokumentacije. U
tom dopisu se napominje da program ASYCUDA
ne dozvoljava, bez podešavanja, podnošenje dokumentacije za carinjenje opreme uz oslobađanje
carine i carinskih dažbina, osim carinskog evidentiranja, te se očekuje instrukcija.
Sve ove dokaze organi tužene nisu uopće cijenili
kako pojedinačno tako ni u sklopu ostalih dokaza,
čime su počinili povredu odredaba upravnog postupka iz članka 13. u vezi sa člankom 230. stavak 1. Zakona o upravnom postupku („Službeni
glasnik BiH“, broj: 29/02 i 14/04).
Također, vijeće za upravne sporove Suda BiH
nije cijenilo sve navode tužbe i navedene dokaze
na okolnosti da je tuženi odbijao primjenu Zakona o slobodnim zonama, čime je počinio povredu
odredbi članka 39. stavak 1. Zakona o upravnim
sporovima, a što su sve razlozi za podnošenje
zahtjeva za preispitivanje sudske odluke u smislu
članka 49. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine.
broj: 04/12
48
javne financije
Iz stanja spisa ove upravne stvari ne proizlazi
da je tužena odgovarala na navedene dopise –
obraćanja tužitelja i njegovog špeditera, pa se navedeni dopisi, po shvaćanju apelacijskog upravnog vijeća Suda BiH, mogu usporediti s pisanim
zahtjevom tužitelja za davanje odobrenja za stavljanje robe u slobodan promet sa povoljnijim tarifnim postupkom, o kojim zahtjevima tužena nije
odlučivala.
Naprotiv, da je tužena znala da tužitelj uvezenu
opremu upotrebljava za proizvodnju u Slobodnoj
zoni V. i da je jedno vrijeme takvo postupanje tužitelja i odobravala, govori i Instrukcija Upravi za
... BiH, od 7. srpnja 2005. godine („Službeni glasnik BiH“, broj: 52/05), koju je donio Upravni odbor tužene. Prema stavku 1. navedene Instrukcije, carinske i ostale dažbine, isključujući carinsku
evidenciju, ne plaćaju se za opremu uvezenu u
slobodne zone koja je namijenjena za proizvodnju u slobodnoj zoni. Stavkom 2. je propisano da
će ova instrukcija biti na snazi do 31. 10. 2005.
godine, a ukoliko se do tog datuma ne usvoje zakonske regulative koje će otkloniti diskriminaciju
u ovoj oblasti, ova instrukcija se neće produžiti,
a naplata obveza će se izvršiti retroaktivno i za
razdoblje njezine primjene.
Vijeće za upravne sporove je, i po shvaćanju
apelacijskog upravnog vijeća, pravilno prihvatilo
zaključak prvostupanjskog organa tužene da se
u konkretnom slučaju primjenjuju propisi na dan
nastanka carinskog duga, te da je u konkretnom
slučaju carinski dug mogao nastati najranije na
dan 07. 06. 2005. godine, kada je od strane nadzornog carinskog ureda utvrđena upotreba robeopreme koja nije bh. roba. Dakle, s obzirom na
navedeni datum eventualnog nastanka carinskog
duga, u ovoj upravnoj stvari ima se primijeniti Zakon o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“,
broj: 57/04 i 51/06), a ne Zakon o carinskoj politici
(„Službeni glasnik BiH“, broj: 21/98 i 34/00), koji je
primijenio drugostupanjski organ tužene pri odlučivanju o žalbi.
Međutim, po shvaćanju apelacijskog upravnog
vijeća Suda BiH, zaključak upravnih organa tužene, koji je prihvatilo i vijeće za upravne sporove
ovog suda, da je u konkretnom slučaju zaista i
nastao carinski dug na čiju isplatu je obvezan tužitelj, je zasnovan na pogrešnoj primjeni odredbi
članka 197. stavak 1. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“,
broj: 57/04 i 51/06), odnosno članka 181. stavak
1. ranije važećeg Zakona o carinskoj politici Bo-
broj: 04/12
svibanj 2012.
sne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj:
21/98).
Naime, u smislu navedenih odredbi, carinski dug
pri uvozu nastaje prilikom potrošnje ili upotrebe u
slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu robe koja
podliježe plaćaju uvoznih dažbina pod drugim
uvjetima od onih koji su propisani važećim propisima. Međutim, u konkretnom slučaju tužitelj je
u slobodnoj zoni upotrebljavao uvezenu opremu
za registriranu proizvodnu djelatnost u slobodnoj
zoni, dakle upotrebljavao uvezenu opremu koja
s obzirom na namjenu i način upotrebe, ne podliježe plaćanju uvoznih dažbina – carine, osim
carinskog evidentiranja, u smislu članka 29. stavak 2. Zakona o slobodnim zonama, pa takvom
upotrebom uvezene opreme nije ni mogao nastati
carinski dug. Carinski dug je mogao nastati samo
upotrebom uvezene opreme pod drugim uvjetima
od onih koji su propisani važećim propisima.
Apelacijsko upravno vijeće smatra da osim što
su upravni organi tužene kao i vijeće za upravne
sporove Suda BiH pogrešno primijenili odredbe
članka 197. važećeg odnosno članka 181. stavak
1. ranijeg Zakona o carinskoj politici BiH, također
su propustili primijeniti i odredbu članka 205. važećeg Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni
glasnik BiH“, broj: 57/04 i 51/06), jer i kada se zanemari činjenica da, prema članku 197. Zakona o
carinskoj politici, carinski dug može nastati samo
za takvu upotrebu koja podliježe plaćanju carina,
i tada u konkretnom slučaju tuženi nije mogao biti
obvezan na plaćanje carinskog duga nastalog u
smislu odredbi članka 197. navedenog Zakona, s
obzirom da su se na strani tužitelja stekli uvjeti za
oslobađanje od plaćanja carine na uvezenu opremu propisani člankom 205. važećeg Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, a ti uvjeti su:
1) da je važećim propisima predviđeno povoljnije
postupanje s robom zbog krajnje upotrebe ili potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina u skladu s člankom 176. navedenog
zakona; 2) da ponašanje zainteresirane osobe ne
uključuje zlonamjerno postupanje ili očigledan nemar i 3) da su zadovoljeni drugi uvjeti za primjenu
povoljnijeg postupanja, olakšice ili oslobađanja.
Po shvaćanju apelacijskog upravnog vijeća, na
odnos koji je nastao za vrijeme važenja jednog
propisa, a traje i za vrijeme važenja kasnijeg propisa kojim se taj odnos drugačije regulira, primijenit će se taj kasnije donijeti propis ako je povoljniji po stranku i ako o stvari nije bilo pravosnažno
riješeno za vrijeme važenja ranijeg propisa. Ra-
svibanj 2012.
javne financije
niji zakon o carinskoj politici BiH nije sadržavao
povoljnosti regulirane odredbom članka 205. važećeg Zakona o carinskoj politici BiH, tako da se
u konkretnom slučaju ima primijeniti navedena
odredba važećeg zakona, kao povoljnijeg.
Po shvaćanju apelacijskog upravnog vijeća, sve
i kada bi se nepodnošenje pisanog zahtjeva za
stavljanje uvezene opreme u slobodan promet
uz oslobađanje od plaćanja carina i nepostojanje
odobrenja nadležnog carinskog organa, moglo
staviti na teret tužitelju, u tom slučaju tužitelj bi
mogao, eventualno, odgovarati samo za carinski
prekršaj iz članka 35. Zakona o slobodnim zonama ili neki drugi carinski prekršaj, ali u konkretnoj
situaciji carinski dug ne bi mogao nastati s obzirom da je uvezena oprema korištena za proizvodnju u slobodnoj zoni, dakle na način i u svrhu za
koju je uvezena i za koju je zakonom oslobođena
od plaćanja carine.
Stoga je, po mišljenju apelacijskog upravnog
vijeća, vijeće za upravne sporove, pogrešno primjenjujući zakone BiH, propustilo da, na temelju
dokaza provedenih u upravnom postupku, utvrdi
da tužitelj nije obveznik plaćanja carine, da mu je
carina nezakonito obračunana i naplaćena, što je
imalo za posljedicu da je nezakonito odbijen tužbeni zahtjev upravljen na poništenje rješenja tužene.
49
S obzirom na izloženo, apelacijsko upravno
vijeće Suda BiH ocijenilo je prvostupanjsku
presudu vijeća za upravne sporove ovog suda
nepravilnom i nezakonitom, a zahtjev za preispitivanje te presude osnovanim, te ga je uvažilo primjenom odredbe članka 54. stavak 2.
Zakona o upravnim sporovima BiH („Službeni
glasnik BiH“, broj: 19/02, 88/07 i 83/08), tako
što je preinačilo osporenu presudu vijeća za
upravne sporove, tužbu uvažilo i, na temelju
članka 34. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima, poništilo kao nezakonito konačno rješenje tužene Uprave za ... BiH, broj: 01/4-UP/
II-575/08 od 15. 10. 2008. godine, kao i rješenje prvostupanjskog organa Regionalnog centra S., broj: 03/4-2-UP-18-18-5472/07 od 17.
04.2008. godine u dijelu kojim je tužitelj obvezan na isplatu carine u iznosu od 3.880,36
KM za robu smještenu u Slobodnu zonu V. po
prijavi JCI broj: 46 od 21. 01. 2004. godine i
profakturi od 20. 01. 2004. godine, i u tom dijelu predmet vratilo prvostupanjskom organu na
ponovno rješavanje.
Presuda Suda Bosne i Hercegovine broj Uvl5/10 od 08.07.2010. godine donesena u postupku po zahtjevu za preispitivanje presude
prvostupanjskog – upravnog vijeća ovog suda
www.fircon.biz
broj: 04/12
50
javne financije
svibanj 2012.
Frano Dogan, dipl. iur.
PRIVREMENI SMJEŠTAJ ROBE
Roba podnesena (dopremljena) mjerodavnom
carinskom tijelu ima status robe u privremenom
smještaju sve dok joj se ne odredi carinsko odobreno (dopušteno/ dozvoljeno) postupanje ili uporaba robe. Privremeni smještaj može se definirati
kao smještaj robe pod carinski nadzor i pod uvjetima koje odobri carinsko tijelo, dok joj se ne odobri
carinsko odobreno postupanje ili uporaba.
Privremeni smještaj robe propisan je
odredbama:
- članka 47. do 50. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i
76/11), dalje u tekstu: Zakon;
- članka 96. do 98. Odluke o provedbenim
propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“,
broj 63a/04, 60/06 i 57/08), dalje u tekstu:
Odluka;
- članka 15. do 19. Upute o popunjavanju
carinske prijave podnijete u pisanom obliku i uporabom tehnike obrade podataka
i zbirne prijave broj: 01-18-10122/05 od
20.12.2005. godine, dalje u tekstu: Uputa o
popunjavanju carinske prijave i
- Upute o privremenom smještaju robe („Službeni glasnik BiH“, broj 31/06), dalje tekstu:
Uputa.
Prostor za privremeni smještaj
Prostor za privremeni smještaj je prostor iz članka 4. i 8. Upute odnosno to je mjesto gdje roba u
privremenom smještaju može biti smještena i koje
je odobrilo carinsko tijelo. Prostori za privremeni
smještaj mogu biti zatvorene prostorije ili ograđeni, pokriveni ili nepokriveni prostori u kojima se
roba smješta do određivanja carinsko odobrenog
postupanja ili uporabe. Izuzetno, mjerodavno carinsko tijelo može odobriti privremeni smještaj i na
drugom mjestu kao i uvjete pod kojima roba može
biti u privremenom smještaju.
broj: 04/12
Prostori za privremeni smještaj mogu biti prostori koji su stalno/trajno odobreni za privremeni
smještaj robe (prostori koji nisu u okviru prostora
carinskog skladišta), i oni se nazivaju „prostorima
za privremeni smještaj“ i kao takva moraju biti
odobrena od strane carinskog tijela. Privremeni
smještaj može se odobriti i u prostoru carinskog
skladišta, koji je fizički odvojen od dijela prostora
carinskog skladišta u kojem se smješta roba u postupku carinskog skladištenja. Držatelj carinskog
skladišta evidenciju o robi u privremenom smještaju mora voditi odvojeno od evidencije za robu
u postupku carinskog skladištenja.
Sukladno članku 6. Upute, odobrenje za ovu vrstu skladišta carinsko tijelo izdaje na temelju pisanog zahtjeva. Prostorom za privremenim smještajem mogu upravljati osobe koje ispunjavaju uvjete
za odobravanje prostora za privremeni smještaj ili
carinska tijela.
Sukladno članku 96. stavak (2) Odluke, carinska tijela, kada sami ne upravljaju prostorom za
privremeni smještaj, u cilju osiguranja primjene
carinskih propisa, mogu zahtijevati da prostor za
privremeni smještaj bude zaključan s dvije brave,
gdje jedan ključ drže oni te da osoba koja upravlja prostorom za privremeni smještaj vodi knjige
o zalihama koje omogućavaju praćenje kretanja
robe.
Pisani zahtjev se podnosi mjerodavnom carinskom tijelu prema mjestu gdje se nalazi prostor za
privremeni smještaj. Uz zahtjev u pisanom obliku
podnosi se i izvod iz registra mjerodavnog suda,
dokaz o posjedovanju ili zakupu prostora namijenjenog privremenom smještaju, skica i tehnički
opis prostorija ovjeren od podnositelja zahtjeva i
dokaz o registraciji kod Uprave za neizravno oporezivanje. Zahtjev i privici se podnose u dva primjerka od kojih jedan ostaje pismohrani carinskog
tijela koje je izdalo odobrenje, a drugi primjerak se
dostavlja mjerodavnom carinskom uredu zajedno
s odobrenjem. O zahtjevu za odobravanje prosto-
svibanj 2012.
javne financije
ra za privremeni smještaj odlučuje carinsko tijelo
koje je mjerodavno za izdavanje odobrenja za privremeni smještaj.
U skladištima za privremeni smještaj ne može se
provoditi postupak carinskog skladištenja robe.
U slučajevima kada se zahtjeva da se u prostoru
carinskog skladišta odobri dio prostora koji će biti
namijenjen za privremeni smještaj robe, u zahtjevu za odobravanje carinskog skladištenja navodi
se da će se dio prostora rabiti za privremeni smještaj robe. Ukoliko podnositelj zahtjeva već posjeduje odobrenje za carinsko skladište, podnosi se
zahtjev za dopunu odobrenja i za prostor koji će
se rabiti za privremeni smještaj. Ukoliko se radi o
posebnim prostorijama istog držatelja, donose se
dvije odluke i za držanje carinskog skladišta i za
držanje prostora za privremeni smještaj.
Prostor koji je odobren i kao carinsko skladište i kao prostor za privremeni smještaj ima dva
identifikacijska broja, odnosno jedan identifikacijski broj je broj prostora za privremeni smještaj,
a drugi za odobreno carinsko skladište. Držatelj
prostora koji je isključivo namijenjen za privremeni smještaj robe, odnosno kada se radi o skladištu
za privremeni smještaj, mora podnijeti i bankarsko jamstvo koje se utvrđuje na način predviđen
za određivanja bankarskog jamstva za carinsko
skladište. Druga osoba ne može položiti osiguranje za otvaranje prostora za privremeni smještaj
umjesto držatelja prostora.
Prostori koji su stalno odobreni za privremeni
smještaj robe, sukladno članku 98. Odluke, su
skladišta za privremeni smještaj. Iznimno, kao
prostorom privremenog smještaja carinsko tijelo
može odobriti prostor kojim raspolaže uvoznik, temeljem podnesenog pisanog zahtjeva, pod uvjetom da su ti prostori adekvatni za smještaj konkretne robe, te ako su ispunjeni i posebni uvjeti za
smještaj određene vrste robe. Zahtjev za privremeni smještaj robe kod uvoznika, pored ostalih
podataka, mora sadržavati i podatak koji prostor
se zahtjeva za privremeni smještaj odnosno, mjesto gdje će se roba privremeno smjestiti. Odobrenje za korištenje prostora uvoznika za privremeni
smještaj donosi se u obliku bilješke na podnesenom zahtjevu.
Odobravanje prostora za privremeni smještaj na
temelju pisanog zahtjeva regulirano je odredbom
članka 8. Upute. Carinsko tijelo odobrava prostor
za privremeni smještaj i uvjete pod kojima se vrši
smještaj te robe. Odobrenje za držanje prostora
za privremeni smještaj robe može se izdati na
51
neodređeno vrijeme, ali može biti i ograničeno.
Po prijemu zahtjeva mjerodavno carinsko tijelo
imenuje povjerenstvo od tri člana koja pregledom
isprava/dokumentacije i prostora utvrđuju jesu li
ispunjeni uvjeti za privremeni smještaj u ovisnosti od vrste prostora za privremeni smještaj. Povjerenstvo o utvrđenom stanju sastavlja zapisnik.
Ukoliko su ispunjeni svi potrebiti uvjeti Povjerenstvo je dužno u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva dostaviti zapisnik o utvrđenom stanju mjerodavnom carinskom tijelu koje će donijeti
odluku. U odobrenju za otvaranje prostora za privremeni smještaj mora se navesti šifra (identifikacijski broj) prostora za privremeni smještaj i šifra
carinskog ureda koji vrši nadzor nad prostorom.
Carinsko tijelo koje izdaje odobrenje dužno je
voditi posebnu evidenciju o odobrenim prostorima. Evidencija treba sadržavati redni broj, broj i
nadnevak odobrenja, podatke o imatelju odobrenja, podatke o lokaciji prostora, identifikacijski broj
prostora za privremeni smještaj robe, kao i naziv
carinskog ureda. Osoba kojoj je odobren prostor
za privremeni smještaj robe dužna je voditi evidenciju o zalihama robe u privremenom smještaju
koja omogućava praćenje robe.
Ulazak robe u carinsko
područje
Prigodom ulaska robe u carinsko područje Bosne i Hercegovine, ukoliko se roba odmah prijavljuje za carinski postupak provoza ne podnosi se
zbirna prijava za privremeni smještaj. Međutim,
ukoliko je potrebito provesti neke od carinskih radnji i postupaka (formalnosti) prije stavljanja robe u
postupak provoza i ukoliko postoje potrebiti uvjeti za privremeni smještaj na graničnom prijelazu,
uključujući i privremeni smještaj na prijevoznom
sredstvu, roba se može privremeno smjestiti na
temelju zbirne prijave za privremeni smještaj (primjerice kada na cestovnom graničnom prijelazu
nedostaje neka od isprava potrebita za provođenje postupka provoza).
Postupanje carinskog tijela
prigodom prijavljivanja robe za
privremeni smještaj
Robu pristiglu do odredišnog ureda ili drugog
mjesta što ga je carinsko tijelo-polazni ured naznačilo i odobrilo, podnosi osoba koja je robu unijela u carinsko područje BiH ili osoba koja je preuzela odgovornost za prijevoz robe nakon njezina
unošenja (članak 35. Zakona). Robu se, u pravilu,
broj: 04/12
52
javne financije
podnosi u uredovno vrijeme i u radnom prostoru
carinskog tijela ili na drugom mjestu što ga odobri
carinsko tijelo (članak 37. Zakona i 146. stavak
(1) Odluke). Uz odobrenje carinskog tijela, robu
se sukladno članku 146. stavak (2) Odluke, iznimno, može podnijeti carinskom tijelu izvan uredovnog vremena i izvan radnog prostora.
Od trenutka podnošenja robu se može pregledati i uzeti uzorke samo radi određivanja carinsko
odobrenog postupanja ili uporabe, uz odobrenje
carinskog tijela. Odobrenje se daje na zahtjevu
osobe ovlaštene odrediti robi carinski odobrenog postupanja ili uporabu (članak 39. Zakona).
Roba koja nije bh. (carinska/strana roba) koja se
prijavljuje carinskom tijelu može biti obuhvaćena
zbirnom prijavom za privremeni smještaj. Dakle, u
trenutku kada je ista unesena u carinsko područje
BiH i pokazana carinskim tijelima u mjestu koje
su oni odredili, smatra se da je u privremenom
smještaju sve dok joj se ne odredi carinsko odobreno postupanje ili uporaba. Isto se primjenjuje
i kod postupka provoza u trenutku kada je roba
pokazana odredišnom uredu i provozna prijava
razdužena.
Zbirna prijava za privremeni smještaj se podnosi čim se roba dopremi carinskom tijelu, a carinsko
tijelo može produljiti rok za podnošenje zbirne prijave najduže do isteka prvog radnog dana poslije
dopremanja robe (članak 40. stavak (2) Zakona).
Sukladno članku 97. Odluke, roba se smješta u
prostor za privremeni smještaj na temelju zbirne
prijave.
Zbirna prijava
Sukladno članku 41. stavak (1) Zakona zbirna
prijava sačinjava se na obrascu koji odgovara
modelu koji propišu carinska tijela. Međutim, carinska tijela mogu dozvoliti da se kao zbirna prijava rabi i neka druga komercijalna ili službena
isprava koja sadrži podatke potrebite za identifikaciju robe.
Sukladno članku 41. stavak (2) Zakona zbirnu
prijavu za privremeni smještaj podnosi osoba koja
je unijela robu u carinsko područje BiH, odnosno
svaka druga osoba koja preuzme odgovornost za
prijevoz robe nakon takvog ulaska ili druga osoba
u čije ime postupaju prethodno navedene osobe,
najkasnije u trenutku prijavljivanja robe. Na usmeni zahtjev, privremeni smještaj se može obaviti u
bilo kojem mjestu, ukoliko to dopusti carinsko tijelo kojem je predočena roba za koju se traži privremeni smještaj. Sukladno članku 13. Upute, u
broj: 04/12
svibanj 2012.
tom slučaju se podnesena zbirna prijava smatra
zahtjevom za odobravanje privremenog smještaja, a prihvaćanje zbirne prijave smatra se odobrenjem za privremeni smještaj.
Zbirna prijava za privremeni smještaj se podnosi na obrascu zbirne prijave za privremeni smještaj. Obrazac, uporaba seta obrazaca te način
popunjavanja polja zbirne prijave je propisano
člancima 15. - 19. Upute o popunjavanju carinske
prijave.
Sukladno članku 15. zbirna prijava je obrazac
koji se rabi za prijavljivanje robe carinskom uredu
i za stavljanje robe u privremeni smještaj. Obrazac Zbirna prijava se sastoji od tri primjerka, a listovi su označeni i namijenjeni su:
- list broj 1, otiskan crvenom bojom - mjerodavnom carinskom uredu,
- list broj 2, otiskan zelenom bojom
- deklarantu,
- list broj 3, otiskan plavom bojom - osobi koja
upravlja prostorom za privremeni smještaj
robe.
Ukoliko roba koja je dopremljena carinskom
uredu ostaje u prijevoznom sredstvu dok je u statusu privremenog smještaja podnose se samo
prva dva lista. Ukoliko se roba istovara sa prijevoznog sredstva u odobreni prostor za privremeni
smještaj do određivanja robi carinski odobrenog
postupanja ili uporabe, tada se podnosi i treći list
koji je namijenjen držatelju tog prostora.
Sukladno propisima o poštanskom prometu ili
robi što je putnici unose sa sobom, carinsko tijelo
neće zahtijevati podnošenje zbirne prijave, ako se
time ne ugrožava provedba carinskog nadzora i
ako su obavljene formalnosti za određivanje zahtijevana carinski odobrena postupanja ili uporabe robe prije isteka prvog sljedećeg radnog dana
nakon podnošenja robe (članak 42. Zakona).
Provozna prijava
Sukladno članku 19. Upute o popunjavanju carinske prijave stavljanje robe u privremeni smještaj može se odobriti i na temelju provozne prijave (TR prijave) koja je robu u postupku provoza
dopratila do odredišnog ureda. Kada se za privremeni smještaj rabi provozna prijava, postupa se
na sljedeći način:
- u slučaju kada deklarant za dio pošiljke obuhvaćene jednom provoznom prijavom zahtijeva
privremeni smještaj, a za dio ulazak u neko od
carinskih odobrenih postupanja, primjerice stavljanje robe u slobodan promet, provozna prijava
svibanj 2012.
javne financije
se razdužuje istovremeno podnošenjem zbirne
prijave za dio pošiljke koja se stavlja u privremeni
smještaj i prijave za dio pošiljke koji se stavlja u
određeno carinski odobreno postupanje;
- u slučaju kada se, po zahtjevu deklaranta,
cjelokupna pošiljka obuhvaćena jednom
provoznom prijavom stavlja u privremeni
smještaj, za privremeni smještaj robe ne
podnosi se zbirna prijava, već se privremeni smještaj odobrava na temelju provozne
prijave koja je dopratila robu, na sljedeći
način:
a. na primjerku 5 provozne prijave odredišni ured potvrđuje prijem robe polaznom
uredu,
b. na primjerku 4 provozne prijave koji zadržava odredišni ured (u polju „H“), angažirani carinski djelatnik odobrava privremeni smještaj stavljanjem zabilješke
koja treba da sadrži: naznaku „privremeni smještaj“, podatke o prostoru i držatelju, podatke o jamstvu kojim se osigurava
možebitni carinski dug, broj iz kontrolnika zbirnih prijava pod kojim je evidentirana provozna prijava, nadnevak i vrijeme
privremenog premještaja i rok do kojeg
je odobren privremeni smještaj,
c. prednju navedenu zabilješku potpisuje
angažirani carinski djelatnik, deklarant
i osoba koja upravlja prostorom u koji
je roba privremeno smještena, a potom
primjerak 4 provozne prijave zadržava
za službene potrebe, a po jednu njegovu presliku dostavlja deklarantu i osobi
koja upravlja prostorom za privremeni
smještaj.
Ako je u pitanju zbirna pošiljka odnosno JCI za
provozni postupak sa spiskom pošiljke ili JCI za
provozni postupak sa više naimenovanja, nakon
što se ista potvrdi u odredišnom uredu, obveza
je podnošenja onoliko obrazaca zbirnih prijava
za privremeni smještaj koliko ima primatelja, a
kojima se vrši razdvajanje zbirne pošiljke na pojedinačne, od kojih svaka razdužuje istu provoznu
prijavu.
Komercijalne i prijevozne
isprave kao zbirne prijave
Komercijalne i prijevozne isprave (račun, teretni list) koje prate robu, ukoliko sadrže sve potrebite podatke za identifikaciju robe (broj koleta,
težina, opis robe i slično), mogu se rabiti umjesto
53
obrasca Zbirne prijave. Kao uvjet za uporabu komercijalnih i prijevoznih isprava umjesto obrasca
Zbirne prijave je i to da carinski ured treba ocijeniti da te isprave sadrže sve potrebite podatke za
identificiranje robe.
Komercijalne i prijevozne isprave moraju biti priložene u dva primjerka, koji mogu biti i preslici navedenih isprava. Na poleđini izvornika i preslika
navedenih isprava, podnositelj upisuje:
- šifru prostora privremenog smještaja,
- identifikacijski broj,
- nadnevak privremenog smještaja,
- potpis i pečat ovlaštene osobe za privremeni smještaj,
- broj bankarskog jamstva.
Zbirna prijava za privremeni smještaj se ne podnosi ako je strana roba, najkasnije u trenutku podnošenja, prijavljena za carinski postupak ili je za
nju određeno drugo carinski odobreno postupanje
ili uporaba. Dakle, u slučaju kada je strana roba
u postupku provoza dopremljena do unutarnjeg,
odredišnog ureda, nije potrebito izvršiti privremeni
smještaj odnosno nije potrebito podnošenje zbirne prijave za robu, ukoliko se odmah po dopremi
robe podnosi carinska prijava za neki od carinskih
odobrenih postupaka.
Postupanje s robom u
privremenom smještaju
Sukladno članku 15. Upute nad robom u privremenom smještaju mogu se samo poduzimati radnje kojima bi se ona očuvala u nepromijenjenom
stanju, bez mijenjanja njenog izgleda ili tehničkih
karakteristika. To, između ostalog, uz odobrenje
carinskog tijela koje je odobrilo privremeni smještaj, mogu biti sljedeće radnje:
- ventilacija, rasprostiranje, sušenje, otklanjanje prašine, čišćenje, opravka pakiranja,
elementarne popravke oštećenja nastalih tijekom prijevoza i skladištenja, samo uporabom običnih radnji, uz stavljanje ili skidanje
zaštitnog ovoja za prijevoz,
- inventura, uzimanje uzoraka, vaganje robe,
stavljanje oznake i naljepnica, razvrstavanje različitih pošiljaka u skupine radi pripreme za daljnji prijevoz,
- izmještanje oštećenih ili zaraženih komponenti te zaštita od parazita i
- svaki postupak kojim se smanjuje temperatura, čak ako to rezultira i promjenom
osmoznamenkastog tarifnog stavka.
broj: 04/12
54
javne financije
Rokovi
Sukladno članku 46. stavku (1) Zakona carinske formalnosti koje su potrebite da se za robu
obuhvaćenu zbirnom prijavom odredi carinski
odobreno postupanje ili uporaba moraju se provesti u roku od :
- 45 dana od dana podnošenja zbirne prijave
za robu u pomorskom i riječnom prometu, ili
- 20 dana od dana podnošenja zbirne prijave za robu koja se prevozi na drugi način.
Dakle, ako je za robu podnesena zbirna prijava,
prema članku 16. Upute, formalnosti za određivanje carinski odobrenog postupanja ili uporabe
mora se ispuniti u roku 45 dana od dana podnošenja zbirne prijave za robu pomorskom prometu, odnosno 20 dana od dana podnošenja zbirne
prijave za robu što je se prevozi na drugi način.
Izuzetno, kada okolnosti to nalažu carinski ured
može odrediti kraći rok ili odobriti produljenje roka,
koji ne može da bude dulji od stvarno potrebitog
broj: 04/12
svibanj 2012.
vremena, sukladno tim okolnostima - članak 46.
stavak (2) Zakona. Dakle, u opravdanim okolnostima, carinsko tijelo može odrediti kraće ili duže
rokove.
Carinski ured kojem je podnesena zbirna prijava, unosi propisane podatke i vodi brigu da
li je za tu robu zahtijevano carinsko odobreno
postupanje ili uporaba robe u propisanim rokovima. Ako u roku kojeg je odredio carinski ured,
za robu ne bude podnesena carinska prijava za
zahtijevani carinski postupak, carinski ured će
bez odgode poduzeti sve potrebite radnje, radi
reguliranja položaja robe za koju nisu poduzete formalnosti potrebite za određivanje carinski
odobrenog postupanja ili uporabe robe. Carinsko tijelo može na rizik i trošak osobe koja je
u posjedu robe premjestiti robu na drugo/posebno mjesto pod njezinim nadzorom sve do
okončanja postupka s robom, odnosno do njene prodaje.
svibanj 2012.
GOSPODARSTVO
55
Ivan Milinković, dipl. iur
PRIMJENA ZATEZNE KAMATE
KOD NEKIH INSTITUTA
OBLIGACIJSKOG PRAVA
Zakon o obligacijskim odnosima, kao sistemski propis, obvezao je dužnika
koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze da uz glavnicu plati i zatezne kamate. Obračunavanje i plaćanje zatezne kamate u takvim slučajevima regulirano je posebnim zakonom. Ovdje se nastoji dati odgovor na pitanja koja se
tiču prava na zateznu kamatu kod nekoliko instituta obligacijskog prava i to
naknade štete, raskida ugovora i stjecanja bez osnova.
Zakašnjenje ispunjenja
novčanih i nenovčanih obveza i
zatezna kamata
Sukladno čl. 277. Zakona o obligacijskim odnosima (ZOO) („Službeni list RBiH“, br. 2/92,13/93 i
13/94 i „Službene novine FBiH“, br. 29/03 i 42/11)
dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zateznu kamatu po
stopi utvrđenoj posebnim zakonom. Obračunavanje i plaćanje zateznih kamata u slučajevima
kašnjenja dužnika s ispunjenjem novčane obveze uređeno je Zakonom o stopi zatezne kamate
(„Službene novine F BiH“, br.56/04, 68/04, 29/05
i 48/11). Osnovnim tekstom ovog Zakona iz 2004.
god. propisana je stopa zatezne kamate od 12%
godišnje, s tim što se kamata neće obračunavati
za razdoblje ratnog stanja od 18. 09. 1991. god.
do 23. 11. 1995. god. Zakonom o izmjeni Zakona o visini stope zatezne kamate na neizmirena
dugovanja („Službene novine FBiH“, br. 48/11) na
iznos naknade štete (glavnice) određene ovršnom
ispravom (sudska presuda ili sudsko poravnanje)
i izvansudsko poravnanje, iz osnova osiguranja
definiranog Zakonom o osiguranju imovine i osoba („Službene novine F BiH“, br. 2/95 i 6/98) za
razdoblje od 18. 09. 1991. god do 23. 12. 1996.
god plaća se zatezna kamata po stopi od 0,5%
godišnje.
Za godišnje razdoblje zatezna kamata se obračunava primjenom metode prostog kamatnog
računa, dok se na novčane obveze dužnika za
razdoblje kraće od godinu dana zatezne kamate
obračunavaju po tzv. metodu komfornog kamatnog načina obračuna.
Novac kao naročita vrsta stvari služi kao osnova za podjelu obligacijsko-pravnih odnosa na
one s novcem kao predmetom obveze i one koje
za predmet obveze imaju drugu stvar. Sukladno
tome sve se obveze dijele na novčane i nenovčane. Novčanim obvezama u ZOO-u posvećene
su odredbe čl. 277. do 279. Novčana obveza je
građansko-pravna obveza utemeljena na zakonu, ugovoru ili izvan ugovornog podrijetla koja za
predmet ima određeni iznos novca. Prema tome
novčana obveza dužnika sadržana je u isplati
određenog iznosa novca vjerovniku, a obveza vjerovnika je tu isplatu primiti.Za nenovčane obveze
zatezna kamata se posebno ne propisuje. Ako je
vjerovnik zbog zakašnjenja dužnika u ispunjenju
obveze pretrpio štetu može tražiti njenu naknadu,
broj: 04/12
56
GOSPODARSTVO
a može ugovoriti i ugovornu kaznu. Dužnik dolazi
u zakašnjenje kada ne ispuni svoju obvezu u roku
određenom za ispunjenje (čl. 324.st.1. ZOO-a). U
slučajevima u kojima nije određen rok ispunjenja
obveze nužna je i potrebna opomena dužnika od
strane vjerovnika. U tom slučaju, u pravilu, zakašnjenje nastupa odmah sljedećeg dana od vjerovnikove opomene dužnika. Uzroci koji dovode do
zakašnjenja mogu biti različiti, pa pravne posljedice koje nastupaju zbog toga nisu iste. Imajući u
vidu opća pravila o ugovornoj odgovornosti možemo zaključiti da dužnik koji se nalazi u zakašnjenju sa ispunjenjem svoje obveze uslijed slučaja
ili više sile, načelno ne može biti odgovoran zbog
nepravovremenog ispunjenja svoje obveze, ali je
na njemu teret odgovornosti ako je za zakašnjenje u ispunjenju obveze sam kriv.
Zakašnjenje u pravno tehničkom smislu i nije ništa
drugo nego zakašnjenje u ispunjenju dužnikove obveze uslijed njegove krivnje pa je ovakvo poimanje
zakašnjenja prihvaćeno i u stručnoj literaturi i u sudskoj praksi. Zapravo zakašnjenje predstavlja jedno
privremeno stanje koje nastaje u trenutku dospjelosti tražbine i traje sve dok dužnik ne ispuni svoju obvezu. Ukoliko je u pitanju novčana obveza kamata
teče sve dok je dužnik u zakašnjenju i dok ne isplati
dug, a u vezi s plaćanjem kamate na dospjela a neisplaćena potraživanja podsjećamo na odredbu čl.
325. ZOO-a u kojem slučaju kamata prestaje teći
kada vjerovnik dođe u zakašnjenje neopravdanim
odbijanjem da primi isplatu ili je svojim ponašanjem
spriječi. Pozivom na odredbu čl. 326. st. 1. ZOO-a
dolaskom vjerovnika u zakašnjenje prestaje zakašnjenje dužnika.
Naknada materijalne i
nematerijalne štete
Kada dužnik ne ispuni svoju obvezu ili padne u
zakašnjenje, vjerovnik ima pravo zahtijevati i naknadu štete koju je zbog toga pretrpio (čl. 262. st.
2.ZOO-a). Vjerovnik nema kumulativno pravo i na
naknadu štete i na zateznu kamatu. Na zateznu
kamatu ima pravo, bez obzira na to je li pretrpio
štetu ili ne. Ako je šteta koju je vjerovnik pretrpio
zbog dužnikova zakašnjenja veća od iznosa koji
mu pripada temeljem zatezne kamate onda ima
pravo zahtijevati razliku do potpune naknade štete. ZOO definira štetu u čl. 155. i to kao umanjenje nečije imovine (obična šteta) ili sprječavanje
njenog povećanja (izmakla korist) te nanošenje
drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta).
broj: 04/12
svibanj 2012.
Dakle razlika koja se u pravnoj teoriji pravi u
vezi s materijalnom štetom i štetom na dobrima
koja nisu predmet pravnog prometa, praktično
znači podjelu štete na materijalnu i nematerijalnu.
Stvarna šteta u užem smislu je umanjenje postojeće imovine što znači da je štetom pogođena
imovina oštećenika koja je već postojala u trenutku nastanka štete (damnum emergens). Sprječavanje povećanja imovine odnosno izmakla dobit
(lucrum cessans) postoji samo u slučaju ako se
povećanje imovine moglo osnovano očekivati u
slučaju da nije nastupio događaj koji je to spriječio. Radnjom štetnika može nastupiti ili samo
materijalna ili samo nematerijalna šteta, ili obadvije. Opće pravilo odgovornosti za nastalu štetu
je da onaj tko drugom prouzrokuje štetu dužan ju
je i nadoknaditi. Obveza naknade štete smatra se
dospjelom od trenutka nastanka štete. Postoje tri
osnovna oblika popravljanja štete:
- naturalna restitucija
- novčana naknada i
- satisfakcija.
Ovdje ćemo nešto više reći o novčanoj naknadi.
Za naturalnu restituciju bi se moglo reći da se ona
sastoji u uspostavljanju onakvog stanja kakvo je
ono bilo prije nego je šteta nastala. Međutim ako
uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno ili nije moguća, ili je stvar koja je oduzeta njenom titularu propala (čl. 187. ZOO-a) sud svojom
odlukom može odrediti da odgovorna osoba isplati
oštećeniku određeni iznos novca na ime naknade štete. Već po samoj prirodi novčana naknada
je moguća samo u slučajevima u kojima se šteta može procijeniti u novcu, jer novac predstavlja
sveopći ekvivalent tj. može zamijeniti svaku stvar.
Prema načelu potpune naknade u smislu čl. 190.
ZOO-a sud će dosuditi naknadu štete u iznosu koji
je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazio da
nije bilo štetne radnje ili propuštanja, a sve sukladno čl. 189. st. 2. prema kojem se visina naknade
štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje nešto drugo, a u cijenu su uračunati i svi čimbenici koji mogu utjecati na tržišnu vrijednost uništene stvari. Vodeći računa o materijalnom stanju
oštećenika sud može odrediti da odgovorna osoba
isplati manju naknadu, ali samo u slučaju ako šteta nije prouzrokovana namjerno ili krajnjom nepažnjom (čl. 191.ZOO-a). Isto tako ako je oštećenik
doprinio da dođe do štete ima pravo na razmjerno
manju naknadu (čl. 192 ZOO-a).
svibanj 2012.
GOSPODARSTVO
Tzv. nematerijalna šteta se često naziva i moralnom štetom, a pojavljuje se u više oblika kao što
su povreda časti, ugleda i sl. Za ovu vrstu štete
karakteristično je da ih osoba osjeća kao nanesenu štetu iako joj izravno ne pogađa imovinu. Obveza na naknadu nematerijalne štete pojavljuje
se u dva oblika:
- kao naknada u vezi sa uspostavljanjem stanja koje je postojalo prije prouzrokovanja
nematerijalne štete i
- novčana naknada nematerijalne štete
Uspostava ranijeg stanja koje je postojalo prije
prouzrokovanja nematerijalne štete, obzirom na
slučaj, nije uvijek moguće. Sukladno čl. 199.ZOOa sud može narediti, na trošak štetnika, objavljivanje presude odnosno ispravka, ili da štetnik povuče izjavu kojom je povreda učinjena, ili nešto drugo čime se može ostvariti svrha koja se postiže
naknadom. U pravnoj teoriji i sudskoj praksi mnogo je rasprava i stavova o novčanoj naknadi nematerijalne štete, ali se svi slažu u tome da je vrlo
teško odmjeriti ovakav oblik naknade, obzirom da
je svaki konkretni slučaj specifičan. Važno je napomenuti da je pravo na naknadu nematerijalne
štete osobno pravo i da ne prelazi na nasljednike.
Nasljednici samo mogu naslijediti potraživanje s
osnova prava na naknadu pod uvjetom da je to
potraživanje određeno pravomoćnom presudom.
Zatezna kamata kod naknade
Zatezna kamata na naknadu nenovčane materijalne štete dosuđena u novcu prema cijenama
u vrijeme presude, teče od dana donošenja prvostupanjske presude kojom je visina naknade
određena. Potraživanje oštećenika za naknadu
ne znači novčanu naknadu, jer je uspostavljanje
stanja kakvo je bilo prije prouzrokovanja štete
krajnji cilj instituta naknade. Obzirom da od podnošenja tužbenog zahtjeva do donošenja presude
može proteći dosta vremena, sudovi su zauzeli
stav prema kojem prilikom procjene štete i visine
naknade treba uzeti u obzir trenutak donošenja
presude. Pri tom će sud dosuditi iznos u visini
oštećene stvari na taj dan, čime se uspostavlja
prijašnje stanje, pa ne bi bilo opravdano na taj
iznos zaračunavati zateznu kamatu. U ovakvom
slučaju oštećenik ne može tražiti kamatu na dosuđeni iznos od dana nastanka štete ili od dana
podnošenja tužbe sudu, jer bi na taj način ostvario korist koja mu ne pripada tj. valoriziranu cijenu
određenu prvostupanjskom presudom i kamatu
od dana nastanka štete odnosno od dana podno-
57
šenja tužbe, što nije ni pravno ni moralno. Opseg
naknade nenovčane štete, kao i novčana obveza u smislu čl. 394. ZOO-a može biti poznat tek
onda kada je na pravno obvezujući način izražen
u novcu, a to nikad ne može biti prilikom samog
nastanka štete.
Pravična naknada za nenovčanu materijalnu
štetu prilikom prouzrokovanja štete zato još ne
predstavlja novčanu obvezu kao glavnicu (čl. 277.
ZOO-a) izraženu određenim brojem novčanih jedinica. Broj novčanih jedinica je određen tek presudom kojom je visina naknade određena, jer su
u tom trenutku ispunjeni svi uvjeti i to dospjelost
potraživanja naknade štete, a određivanje visine
naknadi za nenovčanu materijalnu štetu dalo je
karakter novčane obveze. Ako je oštećenik sam
otklonio štetu prije donošenja sudske odluke,
zatezna kamata teče od dana kad je šteta otklonjena ili od dana kada je nabavio novu umjesto
oštećene stvari.
Zatezna kamata na pravičnu naknadu nematerijalne štete teče od dana donošenja prvostupanjske presude kojom je naknada određena. Učinci
nematerijalne štete ne mogu se smanjiti drugim
odgovarajućim oblikom osim novčanom naknadom. Isto tako potrebno je ukazati na odredbu čl.
205. ZZO-a prema kojoj podijeljena odgovornost i
sniženje naknade koji vrijede za materijalnu štetu,
na odgovarajući se način primjenjuju i na nematerijalnu štetu. Pozivom na odredbe čl. 205. ZOO-a
zatezna kamata ne teče dok iznos same naknade
nije određen u novcu, a to je od dana donošenja
presude kojom je naknada određena. Od toga trenutka su ispunjeni svi uvjeti u pogledu zahtjeva za
zateznu kamatu na pravičnu naknadu nematerijalne štete.
Raskid ugovora i zatezna kamata
Kod prestanka ugovora treba praviti razliku
između poništenja i raskida ugovora. Poništenje predstavlja prestanak ugovora zbog nedostataka koji su postojali u trenutku zaključenja
ugovora, a kod raskida uzrok prestanka ugovora je nastao nakon zaključenja ugovora. Raskid
ugovora je zapravo način prestanka ugovora
voljom ugovornih strana, voljom samo jedne
ugovorne strane ili zbog zakonom predviđenih
razloga. Raskidom ugovora obje ugovorne strane su oslobođene svojih obveza, osim obveze
na naknadu eventualne štete, a ona strana koja
je već ispunila obvezu ima pravo tražiti vraćanje
onog što je dala (pravo na jednostranu restituci-
broj: 04/12
58
GOSPODARSTVO
ju) jer duga strana to drži bez pravnog osnova.
Odredbama čl. 128.ZOO-a utvrđena je mogućnost raskida ugovora i prije isteka roka za njegovo ispunjenje uz zahtjev za naknadu štete, ako
je očito da po proteku roka za ispunjenje druga
strana nije voljna ispuniti ugovornu obvezu pa
nije potrebno čekati dospjelost roka za ispunjenje obveze, ili njegovo određivanje od strane
vjerovnika ako rok nije određen. Način raskida
ugovora kod kojih je rok ispunjenja obveze bitan sastojak ugovora određen je odredbom čl.
125.st.1. ZOO-a. U ovakvim slučajevima neispunjenje obveze ima za posljedicu raskid ugovora po sili zakona, što znači bez vjerovnikove
izjave da ugovor raskida i bez ostavljanja roka
za ispunjenje. Ako su obje strane ispunile svoje
ugovorne obveze djelomično, obje imaju pravo
zahtijevati povrat danog i tada se govori o uzajamnoj (dvostranoj) restituciji. Uzajamna vraćanja vrše se po pravilima za izvršenje dvostranih ugovora. Strana koja vraća novac, dužna je
platiti i zateznu kamatu od dana kada je isplatu
primila u smislu odredaba čl. 277. do čl. 279.
ZOO-a. Obveza vraćanja kao i plaćanja zatezne kamate tereti obje strane bez obzira koja
je kriva za raskid ugovora. Ako do raskida dođe
pod drugim uvjetima kao i u slučaju poništenja
ugovora, zatezne kamate plaćaju se po odredbama čl. 214. ZOO-a kojima se regulira opseg
vraćanja onog što je stečeno bez osnove. U takvim slučajevima moraju se vratiti plodovi i platiti zatezna kamata i to ako je stjecatelj nesavjestan od dana stjecanja, a inače od podnošenja
zahtjeva (čl.214.ZOO-a). Isto tako sud će donijeti odluku i u slučaju raskida ugovora zbog promijenjenih okolnosti (rebus sic stantibus) o naknadi štete ugovornoj strani koja trpi štetu zbog
nastalih okolnosti pozivom na odredbu čl. 189.
st .2. ZOO-a. Visina naknade štete određuje se
prema cijenama u vrijeme donošenja presude,
izuzev ako zakon određuje nešto drugo. Zatezne kamate na presuđenu visinu naknade teku
od dana donošenja prvostupanjske presude.
Zatezna kamata kod stjecanja
bez oSnovE
Odredbama 210. do 219. ZOO je regulirao institut tzv. stjecanja bez osnove. Prema tim odredbama stjecanje bez osnove postoji ako takvo
stjecanje nema osnove u nekom pravnom poslu
ili zakonu. Za nastanak obveze iz stjecanja bez
osnove potrebno je da se steknu sljedeći uvjeti:
broj: 04/12
svibanj 2012.
- da se jedna strana obogatila, a to se bogaćenje sastoji u povećanju aktive ili smanjenju pasive,
- da postoji umanjenje imovine na drugoj
strani koje nastaje kad određena stvar izađe iz imovine nekog subjekta,
- da postoji uzročna veza između umanjenja
imovine na jednoj strani i povećanja na drugoj strani,
- nepostojanje odgovarajuće pravne osnove
za uvećanje odnosno smanjenje imovine,
- način na koji je došlo do stjecanja mora
biti zakonit tj. da do stjecanja nije došlo
povredom obveze odnosno protupravnom
radnjom.
Stjecanje nastalo povredom obveze ili protupravnom radnjom stvara obvezu na naknadu štete, a ne na povrat onoga što je stečeno bez osnove. Kod obveze iz stjecanja bez osnove osnovno
je pravilo da počinitelj niti bilo tko drugi ne može
zadržati imovinsku korist ostvarenu nedopuštenom osnovom. Stoga ZOO u čl. 210. st.1. određuje kada dio imovine na bilo koji način pređe u
imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove
u pravnom poslu ili zakonu, stjecatelj je dužan
stečeno vratiti (izvršiti naturalnu restituciju). Tek
onda ako to nije moguće dužan je nadoknaditi tu vrijednost. U pravilu stjecatelj ne vraća više
nego je stekao, niti druga strana od njega može
to tražiti, ovisno od toga je li stjecatelj savjestan
ili nesavjestan. Savjestan stjecatelj vraća stvar u
onom stanju u kakvom je bila prilikom podnošenja
zahtjeva, a nesavjestan u stanju u kakvom je bila
u trenutku stjecanja.
Kada se vraća stečeno bez osnove mora se
platiti zatezna kamata i to ako je stjecatelj nesavjestan od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva odnosno tužbe (čl. 214. ZOOa). Od utvrđivanja te činjenice ovisit će kada je
dužnik pao u zakašnjenje te pravo vjerovnika na
zateznu kamatu. Za obvezu plaćanja zateznih
kamata prilikom vraćanja stečenog bez osnove,
od dana stjecanja odnosno od dana podnošenja
zahtjeva, odlučujuće je je li stjecatelj bio savjestan ili ne.
Kada se ispune pretpostavke i nastane stjecanje bez osnove, jedino pravno sredstvo kojim se
može prisilno ostvariti pravo jeste tužba kojom se
traži povrat stečene koristi, tzv. kondikcija. Što se
tiče kondkicijskog zahtjeva ne postoji poseban
rok zastare, nego vrijedi opći rok zastare od pet
godina (čl. 371. ZOO-a).
svibanj 2012.
GOSPODARSTVO
59
Mr. oec. Erdin Hasanbegović
INFORMACIJA I ZNANJE
KAO RESURS IMOVINE
Rad koji nosi naslov „Informacija i znanje kao resurs imovine“ urađen je s
ciljem da se otvore vidici i ukaže važnost ovih resursa kao imovine. Činjenica
je da se na svakom koraku susrećemo s raznim informacijama. Napretkom
znanosti i tehnologija svakim danom informacije koje primamo i dajemo postaju sve veći. Pretpostavka je da čovjek tijekom svog radnog vremena gotovo
15 % troši na prikupljanju novih informacija koje se transformiraju u znanje.
Da bi rad bio uspješan bilo da je riječ o pojedincu ili nekoj organizacijskoj
strukturi, moraju se posjedovati pravovremene točne informacije. Kada je
riječ o informacijama, potrebno je govoriti i o znanju. Razlog zbog čega se
informacija veže za znanje je u tome što po svojoj prirodi informacija predstavlja saznanje o pojavama i problemima koje treba rješavati. I informacija
i znanje se može promatrati kao imovina bilo da se radi o pojedincu ili nekoj
organizacijskoj strukturi.
Vrijeme informacijskih tehnologija i brz znanstveno – tehnološki napredak,
donijelo je ogromne promjene, te su sve uvjerljivije tvrdnje da se suvremena
ekonomija zasniva na znanju, a ne na resursima kao što je kapital ili prirodni resursi i sl. Znanje kao resurs imovine na značenju dobiva krajem XX. i
početkom XXI. stoljeća. U ovom razdoblju može se uočiti da znanje kao imovina ima veći značaj od prirodnih resursa.
1. Pojam i oblik informacije kao
imovine
Riječ informacija potječe od latinske riječi Informatio, što označava pojmove kao što su: poučavanje, uputa, obavještenje. Općenito govoreći,
koncept informacije je usko povezan s notacijama
ograničenja, komunikacije, upravljanja, podataka, oblika, instrukcije, znanja, uzroka, opažanja i
predstavljanja.1
Kao mnogi pojmovi i informacija kao pojam ima
različita značenja. Međutim multiplikacija značenja informacije nije samo proizvod pomodnosti i
1. www.wikipedia.org (07.12.2011.)
značaja koji informacija ima danas u svijetu, nego
prije svega činjenice da je informacija pojava koja
presijeca ili se može naći u skoro svim disciplinama kojima se čovjek danas naučno bavi, i zbog
toga često izgleda da nadrast te pojedinačne
discipline, da je ono što je suštinsko, ono što je
osnovno, bazično, što je iznad i izvan klasičnih
naučnih disciplina.
Informacija se proučava u teorijskoj misli, ona
ima svoje mjesto u najnovijim ideološkim raspravama, proučava se u tako suvremenim disciplinama kao što su biologija, u tehničkim naukama,
ekonomiji itd.
Teorija informacija danas je razvijena u posebnu
nauku čiji je teorijski i praktični značaj u suvreme-
broj: 04/12
GOSPODARSTVO
60
nom svijetu velik i svakim danom je sve veći. Teorija informacija dobiva sve veći značaj u vezi sa
automatizacijom ljudske djelatnosti i sa razvojem
kibernetike kao teorijske nauke i tehnike upravljanja složenim samo-regulacijskim dinamičkim
sustavima.2
Za pojam informacije se obično vezuju dva
objekta:3
• objekt koji stvara informacije – izvor
informacija,
• objekt kome su namijenjene informacije
Jedna od najčešćih korištenih definicija, koja
ima i značajnu širinu u pogledu njezine primjene,
a dao ju je ruski filozof Ursul glasi:
“Informacija predstavlja preslikavanje stanja
jednog subjekta u stanje drugog subjekta. Pri
tome ovo preslikavanje na drugi subjekt ne mora
biti istovjetno kod svih subjekata.”4
Iz ove definicije može se vidjeti da je informacija
vezana za proces prenošenja, odnosno komuniciranja između subjekata. Subjekt u komunikaciji
može biti čovjek, stroj, knjiga i dr. U ovom lancu
stvara se veza između subjekata koji komuniciraju. Veza može biti putem govora, glazbe, pisma,
slika, odnosno velikog broja ljudskih aktivnosti.
Iz prethodnog teksta vidi se da postoje subjekti koji komuniciraju, kao i veza putem koje se
vrši komunikacija, odnosno proces informacija.
Osnovne komponente jednog komunikacijskog
procesa su:5
- informacijski izvor – koji šalje informacije
- prijemnik – koji prima informacije
- kanal veze - preko koga se informacije
prenose
Komponente prethodno nabrojane mogu se ilustrirati slijedećim grafikonom.
Grafikon 1. Pojednostavljen proces
komuniciranja
Izvor: Tenić, A. & Kozić, A.; Poslovna informatika, Univerzitet
Džemal Bjedić, Ekonomski fakultet, Mostar, 2000., p. 17
2. Latinović, B.; Informacioni sistemi, Panevropski univerzitet Apeiron, Banja Luka, 2006., p. 16
3. Ibidem, p. 18
4. Tenić, A. & Kozić, A.; Poslovna informatika, Univerzitet Džemal
Bjedić, Ekonomski fakultet, Mostar, 2000., p. 16.
5. Ibidem, p. 17.
broj: 04/12
svibanj 2012.
Komunikacija između pojedinih ljudi, poslovnih
funkcija i unutar svake od funkcija, predstavlja
osnovni preduvjet funkcioniranja i vođenje bilo
koje organizacije, a u kontekstu upravljanja marketingom može se označiti kao proces u kome se
podaci, ideje, informacije i razumijevanje prenose od jedne osobe drugoj na način da se ostvari
međusobno razumijevanje u skladu sa poduzetničkom vizijom, misijom, ciljevima i zadacima, te
odgovarajućim strategijama, politikama, procedurama i pravilima.6
S obzirom na način stvaranja informacije razlikujemo tri osnovne vrste informacija:7
• primarne informacije – izvorne informacije
• sekundarne informacije – uputne informacije
• tercijarne informacije – izvedene informacije
Vrste informacija se mogu prikazati grafikonom 2.
Grafikon 2. Vrste informacija
Izvor: Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo,
dostupno na: www.hidd.hr, (07.03.2012.)
Primarne ili izvorne informacije se mogu karakterizirati kao one informacije koje korisnik prima izravno s mjesta nastanka informacija. Ovakav tip informacija sadrži neposredne rezultate
naučno – istraživačkog rada, tj. nova znanja ili
nove interpretacije poznatih ideja i činjenica, kao
i umjetnička djela, te izvorne informacije iz svih
sfera događanja u univerzumu.
Sekundarne informacije čine informacije koje
primamo posredstvom drugih ljudi, knjige, radija,
televizije itd. To su informacije koje je neko drugi stjecao iz objektivne stvarnosti. Ako nam neko
drugi saopćava informaciju o stvarnosti, onda je
6. Galogaža, M.; Komunikologija, Marketing Menagment College,
Novi Sad, 2005., p. 68.
7. Latinović, B.; Op. cit., p.18.
svibanj 2012.
GOSPODARSTVO
to njegov stav o toj stvarnosti, odnosno njegova
idealizirana slika te stvarnosti.8 Ovaj oblik informacija ne nudi nove spoznaje nego samo u užem
obliku nudi informacije koje se nalaze u izvornim
informacijama, odnosno ovakav vid informacija
upućuje korisnika na izvore informacija.
Tercijarna informacija je tip informacije koja
se gradi na osnovu postojećeg iskustva i novoprimljenih informacija bilo posrednim ili neposrednim
putem. Kombinacijom novoprimljenih i posjedovanih informacija stvaraju se nove izvedene informacije koje se nazivaju tercijarnim informacijama.
Značaj ovog oblika informacija ocjenjuje se na
temelju učinka kojeg ona proizvodi na ponašanje
primatelja – korisnika informacija.
2. Pojam i vrste znanja kao
imovina
Pojam znanje je jedan od pojmova za koji svi
znaju njegovo značenje, ali ga je teško definirati. Pojmove poput činjenica, podatak, informacija
često vežemo uz pojam znanje. U kontekstu informacijske tehnologije znanje je mnogo općenitije od pojmova poput „podatak“ ili „informacija“.
Jezično srodno s grč. idein; lat. videre – gledati.
Kao glagol, prema svome porijeklu ‘znati’ , znači
nešto “što se već vidjelo” (te tako imati spoznaju
o nekoj stvari i biti upućen u ophođenje njome).
Znanje može razumjeti uvid u neku stvar i kao
pronicanje u nju,...“9
“Znanje je moć.” Ove energične i sadržajne riječi osnivača materijalističke suvremene nauke
Francisa Bacona (1561-1626),10, koje je izrekao
prije više od 400 godina, potvrđuje se sve većom
uvjerljivošću u suvremenom iskustvu naučnog,
tehničkog i tehnološkog napretka.
O znanju postoje brojne i razne definicije. Tako
se često u literaturi susreću ove definicije: “Znanje je naša sudbina”, “Znanje je način života”,
“Znanje je izgradnja načela koji će omogućiti da
se uočljive činjenice mogu determinirati”.11 Znanje
možemo smatrati kao kontekstualne i relevantne
8. Ibidem, p. 19
9. Belak, S.; Uvod u znanost, Visoka škola za turistički menadžment, Šibenik, 2005., p. 11.
10. Francis Bacon, engleski filozof, izvrstan esejist, državnik (lord
kancelar 1618.-1621.); dovršio naučni i filozofski raskid sa srednjovjekovnom skolastikom, afirmirao induktivnu i eksperimentalnu
spoznaju (“čovjek je samo ono što spoznaje”), pobijao apriorne hipoteze, ukorijenjene predrasude, lažne idole; vjesnik novog doba u
nauci, filozofiji, politici (...).
11. Cf. Zelenika, R.; Znanost o znanosti, peto izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet u Rijeci,
Rijeka, 2004., p. 10.
61
informacije sa sposobnošću djelovanja. Također,
znanje je neizmjerljiv poslovni resurs koji pomaže
ljudima da djeluju bolje nego što su to mogli bez
njega.
Znanje se može klasificirati u tri kategorije:12
• proceduralno znanje
• deklarativno znanje
• tacitno znanje
Činjenica je da znanje ima važnu ulogu pri donošenju dobrih odluka, odnosno za prepoznavanje i razumijevanje uzročno posljedičnih odnosa
koji utječu na poslovanje organizacija, a time i na
sposobnost predviđanja njezine budućnosti.
Znanje se može prikazati kroz nekoliko aspekata znanja (podatak, informacija, znanje, mudrost),
njegove svrhe i konteksta upotrebe. (Grafikon 3.)
Grafikon 3. Hijerarhija aspekta znanja
Izvor: Društvo ekonomista, Slavonski Brod, dostupno na:
www.desb.hr (07.03.2012.)
2.1. Eksplicitno i tiho znanje
Eksplicitno znanje je vrsta znanja koje se prenosi putem određenih medija. Ovaj tip znanja se
može uskladištiti “izvan ljudskog mozga” i prenositi dokumentima, npr. procedura izrade proračuna, podaci o konkurenciji, nacrt proizvoda. Eksplicitno znanje artikulirano je formalnim jezikom.
Ovakav vid znanja je izraženo riječima i brojevima
odnosno to je formalizirano znanje. Vrlo je jednostavno za prenijeti drugima. Eksplicitno znanje je
ono znanje koje korisnik može ponoviti. Ovaj oblik znanja se može lako prenositi u obliku
informacija između pojedinaca. To je deklarativno
znanje i znanje o djelovanju. Ono je pohranjeno
u knjigama i može se jednostavno “dohvatiti” procesom obrazovanja, upotrebljavati i preuzeti te
12. www.wikipedia.org (07.03.2012.).
broj: 04/12
62
GOSPODARSTVO
ugraditi u proizvode u oblicima kao što su tehničke specifikacije, nacrti ili standardizirani dizajn.
Svaki priručnik je dobar primjer eksplicitnog
znanja, napisani su na način koji omogućava
jednostavno i brzo korištenje raspoloživog znanja. U kontekstu organizacijskog znanja, eksplicitno znanje promatramo kao informaciju koju je s
obzirom na današnje mogućnosti poslovanja najlakše skupljati i prenositi pomoću informacijskih
tehnologija.13
Tiho znanje je ono znanje koje pojedinac nosi u
svom umu, te mu je stoga veoma teško prići. Teško ga je formalizirati, pa stoga dijeliti sa drugima.
Značaj tihog znanja je u tome što, zapravo sve
inovacije i kreativni procesi svoju osnovu nalaze
baš u ovoj vrsti znanja.14
2.2. Individualno i kolektivno znanje
Individualno znanje je dio organizacijskog znanja koji postoji u umovima i vještinama pojedinca. Ovo znanje se koristi za rješavanje pojedinih,
specifičnih zadataka i problema. Njegova glavna
karakteristika je autonomija u primjeni i prenosivost od pojedinca ka pojedincu.15
Kolektivno znanje zavisi od načina na koji se
znanje širi i dijeli među članovima organizacije.
Ova vrsta znanja akumulirana je u organizacijskim pravilima, procedurama, rutinama, i zajedničkim normama koje određuju kao načine rješavanja problema u praksi, tako i interakcije između
svojih članova. Kolektivno znanje je ono što nazivamo “organizacionom memorijom” ili “kolektivnim mišljenjem organizacije”. Kolektivno znanje
radije egzistira između, nego unutar pojedinca. U
zavisnosti od uspješnosti mehanizama kojima se
individualno znanje pretvara u kolektivno, kolektivno znanje predstavlja u manjoj, ili većoj mjeri,
zbroj individualnih znanja u organizaciji.16
svibanj 2012.
nici koji sudjeluju u stvaranju javne koristi. Dobro
upravljanje znanjem omogućit će isporuku kvalitetnijih, i građanima prilagođenijih javnih usluga,
kao što će i stvoriti uvjete za donošenje odluka
kojima se mogu poboljšati ishodi javnih politika.
Istodobno, stvaranje znanja kod građana o prirodi javnih politika i djelovanju tijela vlasti, doprinijeti će i rastu povjerenja. Posebno u donošenju
odluka, u vidu kakvih akata ili mjera, javne vlasti će se često morati nositi sa složenim i kaotičnim okruženjem, kakvo ljudsko društvo u stvari i
jest. Ovakvi izazovi će zahtijevati od donositelja
odluka konstantan pristup novim i relevantnim informacijama te rad u kolaborativnom okruženju.
Nasuprot tome, birokracije su tradicionalno monopolizirale i centralizirale znanje, te su ga slale u
pravcu prema gore na ljestvici, umjesto da su ga
činile široko dostupnim.17
Kako bi se ostvarila maksimizacija znanja ono
zahtjeva multiplikaciju zajedničkih prostora za
kreiranje novih znanja, njihovo spajanje i sudjelovanje što većeg broja nositelja znanja, odnosno ljudi. Spomenuti prostori za kreiranje znanja
mogu biti fizički, ali i sve važniji internet i drugi
oblici računarskih mreža. Kao rezultati prakse i
istraživanja može se utvrditi da su za upravljanje
znanjem potrebna četiri stupa (nositelja): vodstvo,
organizacija, tehnologija i učenje.18 Ova četiri nositelja su ishodište svakog sustava za upravljanje
znanjem u poduzeću i sa tog stajališta može se
definirati znanje kao ključni resurs za donošenje
odluka, predviđanja, dizajniranja, planiranja, analize, evaluacije i intuitivne prosudbe.19
Grafikon 4. Stupovi upravljanja znanja
3. Upravljanje informacijama i
znanjem
Pravovremena informiranost, kao i mogućnost
uspješnog akumuliranja, skladištenja i dijeljenja
znanja, kako između aktera u javnom sektoru,
tako i između javnog i privatnog sektora, te najvažnije, između vlasti i građana, važni su čimbe13. TAOPIS the autopoietic information system dostupno na: www.
autopoiesis.foi.hr (07.12.2011.).
14. Ibidem.
15. Ibidem.
16. Ibidem.
broj: 04/12
Izvor: Društvo ekonomista, Slavonski Brod, dostupno na:
www.desb.hr (09.03.2012.)
17. Brown, M. & Brudney, J.; Learning Organization the Public Sector, Public Administration Rewiew Vol. 63 – Issue 1., 2003., p.23.
18. Društvo ekonomista, Slavonski Brod, dostupno na: www.desb.
hr (07.12.2011.).
19. Ibidem.
svibanj 2012.
GOSPODARSTVO
3.1. Važnost upravljanja informacijama i
znanjem
Konkurentska prednost kompanije danas ovisi o tome koliko uspješno ona upotrebljava znanje i informacije svojih zaposlenika, i kako brzo
može naučiti i usvojiti nešto novo. Prema procjenama20 najveći dio znanja, između 50 i 95% i to
eksplicitnog, prenosi se usmenom, izravnom komunikacijom. Naravno da je danas u nesmiljenoj
konkurentskoj utakmici važno pronaći informacije
i zadržati ostatak neiskorištenog znanja u kompaniji i pretvoriti ga u intelektualni kapital. Sistemsko prikupljanje informacija i upotrebe znanja u
cilju generiranja novih ideja postiže se stvaranjem
odgovarajućeg okružja u kojem upotreba novih
informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT)
znatno olakšava svladavanje tog problema.
3.2. Pokretačke sile znanja
Rastuće značenje znanja kao resursa može se
svesti na tri međusobno uvjetovane pokretačke
sile koje su prikazane na Grafikonu 5.
Grafikon 5. Tri pokretačke sile povećanja
važnosti znanja
Izvor: www.nakladaslap.com (08.03.2012.)
Strukturna preobrazba (prekvalifikacija) s radno
i kapitalno intenzivnih aktivnosti na aktivnosti utemeljene na informacijama i znanju znači da poduzeća u sve većoj mjeri prodaju informacije, znanje
ili inteligentne proizvode i usluge.
20. Spremić, M.; Upravljanje znanjem od teorijskog modela do
praktičnog pristupa, Računovodstvo, revizija i financije, br. 9/2001,
p. 131.
63
www.fircon.biz
Globalizacija gospodarstva mijenja internacionalnu podjelu rada. Zemlje koje se danas nazivaju
industrijskim nacijama postaju nacijama znanja.
Fizička proizvodnja se sve više odvija u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Internacionalni procesi učenja se ubrzavaju, tako da novi
natjecatelji u sve kraćim vremenskim razmacima
prodiru na svjetsko tržište.
Informacijske i komunikacijske tehnologije omogućuju i ubrzavaju jeftine transakcije i stvaraju
svjetsku transparentnost informacija. Time se približavamo idealiziranom natjecanju uz “savršenu
informaciju”. Informacijske i komunikacijske tehnologije su takoreći energija, “vjetar” koji raspiruje
strukturnu preobrazbu i globalizaciju.
4. Intelektualni kapital (imovina)
Intelektualni kapital se može definirati kao nova
složena ekonomska kategorija koja predstavlja
sve čimbenike poslovanja koji nisu eksplicitno
izraženi u tradicionalnim financijskim izvještajima,
a da pri tome stvaraju dodatnu vrijednost u organizaciji i značajno utječe na profitabilnost i konkurentnost kompanije. Obično joj se ne posvećuje
dovoljno pažnje i još uvijek se najčešće promatra
kao trošak kompanije, a ne kao investicija i razvojni potencijal.
Pod pojmom intelektualnog kapitala isto tako
podrazumijeva se stvaralačka primjena znanja u
proizvodnji i bilo kojoj drugoj kreativnoj djelatnosti21, sposobnost da se nevidljiva imovina poput
znanja pretvara u proizvode i usluge koji donose
vrijednost.
Iako postoje razne definicije intelektualnog kapitala, većina teoretičara priklonila se stavu da se
intelektualni kapital sastoji od slijedeće strukture:22
• Ljudskog kapitala,
• Strukturalnog (ili organizacijskog) kapitala, i
• Relacijskog (ili potrošačkog) kapitala.
21. Sundić, D.; Znanje – temeljni ekonomski resurs, ekonomski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci, Rijeka,
2002., p.115
22. Sundić, D. & Švast, N.; Intelektualni capital – temeljni čimbenik
konkurentnosti poduzeća, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, 2009., p. 36
broj: 04/12
GOSPODARSTVO
64
Grafikon 6. Sinergična veza sastavnih
elemenata intelektualnog kapitala
Izvor: Sundić, D. & Švast, N.; Intelektualni capital –
temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, 2009., p. 57
Ljudski kapital se odnosi na znanje, inteligenciju i akumulirano iskustvo ljudi. Pored
znanja ljudski kapital uključuje i motiviranost,
spremnost na timski rad, suradnju, spremnost
na rizik i prilagodbu promjenama. Može se
podijeliti na inovacijski i upravljački kapital.
Inovacijski kapital je pokretač stvaranja novih
vrijednosti i stvaranja konkurentske prednosti
organizacije.
Strukturalni ili organizacijski kapital se odnosi
na sposobnost organizacije da koristi intelektualni i inovativni potencijal zaposlenika. On se
najčešće realizira kroz informacijski sustav, softver, vještine i iskustvo koje organizacija primjenjuje. Organizacijski kapital je ono što ostane
u organizaciji kada njezini zaposlenici napuste svoja radna mjesta po završetku radnog
vremena.
Relacijski ili potrošački kapital je takav oblik
kapitala koji predstavlja odnos između strateških poslovnih jedinica poduzeća, te međuodnose između poduzeća i vanjske okoline (potrošači, distributeri, partneri, i sve ostale skupine iz
vanjskog okruženja kompanije).
broj: 04/12
svibanj 2012.
5. Zaključak
Postojeći sustavi za upravljanje znanjem su veliki softverski sustavi smješteni u računskim centrima i ogromnim bazama podataka. Ovi sustavi u
budućnosti evoluiraju u ogromne sistemske mreže koji imaju ulogu čuvanja i obrađivanja potrebnih podataka i znanja. Pretpostavka je da će doći
do razvoja velikih struktura koje će predstavljati
super strukture velikih svjetskih mreža i spajat će
razne računarske centre koje će omogućavati korisnicima razne vrste usluga, bolji protok i korištenje podataka, informacija i znanja.
Danas ključnu ulogu u poslovnom svijetu ima
znanje sa ciljem stvaranja materijalnih i financijskih dobara. Upravljanje podacima, informacijama i znanjem, kao i njihovo širenje sve više
uzima maha u razvoju gospodarstva suvremenog
svijeta.
Nematerijalna imovina u koju se može svrstati i
znanje danas ima ključnu ulogu u poslovnom svijetu i stvaranju materijalnih i financijskih dobara.
Razvojem informacijskih sustava i posvećenost
sve više nematerijalnoj imovini kao što je znanje,
nagovještavaju da će se u budućnosti daleko više
voditi računa o ovom aspektu kapitala čiji je pravi
predstavnik IC.
Informacija je pored materije i energije, osnovni
resurs univerzuma, kao i resurs imovine bilo pojedinca ili neke organizacijske strukture. Danas
se život odvija u informacijskom društvu, čija je
priroda duboko zavisna od stvaranja i distribucije
informacija. Stoga treba da se zna kako i na koji
način iskoristiti informacijske resurse za optimalno korištenje materijalnih i energetskih resursa.
Znanje kao ljudski kapital ima veliki značaj za
gospodarski razvoj. Njegova važnost posljednjih
godina je prepoznata u pravoj vrijednosti. Može
se konstatirati da se danas znanje i informacija
smatra kao nužnost i ključ održivih konkurentskih
prednosti.
Literatura
1. Belak, S.; Uvod u znanost, Visoka škola za
turistički menadžment, Šibenik, 2005.
2. Brown, M. & Brudney, J.; Learning Organization the Public Sector, Public Administration Rewiew Vol. 63 – Issue 1., 2003.
3. Galogaža, M.; Komunikologija, Marketing
Menagment College, Novi Sad, 2005.
4. Latinović, B.; Informacijski sustavi, Panevropski univerzitet Apeiron, Banja Luka, 2006.
svibanj 2012.
GOSPODARSTVO
5. Spremić, M.; Upravljanje znanjem od teorijskog modela do praktičnog pristupa, Računovodstvo, revizija i financije, br. 9/2001
6. Sundić, D.; Znanje – temeljni ekonomski resurs, ekonomski fakultet Rijeka, Sveučilište u
Rijeci, Rijeka, 2002.
7. Sundić, D. & Švast, N.; Intelektualni kapital
– temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća,
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, 2009.
8. Tenić, A. & Kozić, A.; Poslovna informatika,
Univerzitet Džemal Bjedić, Ekonomski fakultet, Mostar, 2000.
65
9. Zelenika, R.; Znanost o znanosti, peto izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2004.10.
TAOPIS the
autopoietic information system dostupno na:
www.autopoiesis.foi.hr
11. Društvo ekonomista, Slavonski Brod, dostupno na: www.desb.hr
12. Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko
društvo, dostupno na: www.hidd.hr
13. www.nakladaslap.com
14. www.wikipedia.org
broj: 04/12
66
odgovori na pitanja
svibanj 2012.
Tihana Bevanda, dipl. iur.
PITANJA I ODGOVORI IZ
OBLASTI CARINE
PRIVREMENO IZVEZENA ROBA, PO
ODOBRENOM POSTUPKU VANJSKE
OBRADE RADI POPRAVKE, NEOVISNO
OBAVLJA LI SE POPRAVAK PO
STANDARDNOM SUSTAVU RAZMJENE,
PUŠTA SE U SLOBODAN PROMET UZ
POTPUNO ILI DJELOMIČNO OSLOBAĐANJE
OD PLAĆANJA UVOZNIH DAŽBINA, OVISNO
OD ČINJENICE JE LI POPRAVAK OBAVLJEN
S PLAĆANJEM ILI BEZ PLAĆANJA
1. Postoji li obveza plaćanja carinskih dažbina za privremeno izvezenu robu prilikom
povratka robe u Bosnu i Hercegovinu, za
koju je odobren popravak robe po standardnom sustavu razmjene?
Postupak vanjske obrade reguliran je odredbama članka 81. do 87., 120. i 141. do 156. Zakona
o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i
76/11 - u daljem tekstu Zakon), odredbama članka 299. do 320. i 382. do 390. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i
Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04,
60/06 i 57/08 - u daljem tekstu: Odluka) što uključuje i Priloge Odluke) i Uputa o carinskom postupku vanjske obrade („Službeni glasnik BiH”, broj:
21/09 - u daljem tekstu Uputa). Carinski propisi
u okviru postupka vanjske obrade radi popravka
u garancijskom roku (popravka koja je besplatna) omogućavaju i ponovni uvoz tako popravljenog proizvoda, bez obračuna uvoznih dažbina, pri
čemu je potrebito podnijeti dokaze kako se radilo
o popravku u garancijskom roku - jamstveni list, te
račun o besplatnoj usluzi. Uputom je posebno propisan popravak robe nekomercijalnog karaktera, a
podrazumijeva popravak na robi, uključujući vraćanje robe u prvotno stanje, a koji popravak se obavlja povremeno i odnosi se isključivo na robu koja
je namijenjena osobnim potrebama podnositelja
zahtjeva i njegove obitelji i koja obzirom na vrstu i
količinu, nema komercijalni karakter, a na koju se
broj: 04/12
primjenjuju odredbe o robi predmetom postupka
vanjske obrade i odredbe o plaćanju ili eventualno o oslobađanju od plaćanja dažbina. Razlikuju
se popravak robe prema standardnom sustavu
razmjene u vanjskoj obradi ovisno od okolnosti da
li je u pitanju bez ili uz prethodni uvoz. U praksi
se često dešava da inoisporučitelj zadrži dopremljenu robu za popravak, pošto nema ekonomski
opravdan razlog da izvrši popravku, u kojim slučajevima se primjenjuju odredbe iz članka 28. Upute
koja se odnosi na standardni sustav razmjene bez
prethodnog uvoza koja glasi:
“(1.) Standardni sustav razmjene može se odobriti samo u slučajevima kada se postupak vanjske obrade odnosi na popravak robe. Primjena
ovog sustava (npr. kada strani isporučitelj odluči
robu trajno zadržati zato što nije u stanju otkloniti
greške ili zato što to nije isplativo) dopušta da se,
umjesto kompenzirajućeg proizvoda, uveze drugi
uvozni proizvod (u daljem tekstu: zamjenski proizvod). Zamjenski proizvod mora ispunjavati uvjete iz članka 151. Zakona. Kod standardnog sustava razmjene privremeno izvezenu bh. robu nadomješta, odnosno zamjenjuje zamjenski proizvod
i privremeno izvezena roba se ne vraća u BiH,
a niti se zamjenski proizvod vraća u inozemstvo. (2.) Carinski organ iz članka 5. stavak (2.) ove
Upute prethodno provjerava da li su ispunjeni
uvjeti za primjenu standardnog sustava razmjene.
Podnositelj carinske prijave za korištenje ovog
sustava carinskom organu mora dokazati da razmjena nije ugovorena radi poboljšanja tehničkih
karakteristika robe, u koju svrhu, carinski organ
može provjeriti ugovore, račune i druge pripadajuće isprave u svezi s popravkom, pri čemu posebice treba obratiti pozornost na uvjete predviđene u tim ugovorima ili računima, posebice uvjete
plaćanja. Iz podnesenih isprava (ugovor, predračun, korespondencija između stranaka i dr.) mora
jasno proizlaziti da će popravak biti obavljen na
način da će biti isporučen zamjenski proizvod koji
ispunjava sve propisane uvjete”. svibanj 2012.
odgovori na pitanja
Odredbom iz članka 24. Upute propisano je
da “(1.) Vanjska obrada može se odobriti radi popravke privremeno izvezene robe koja se, nakon
obavljene popravke, ponovno uvozi u BiH. Vanjska obrada u svrhu popravke robe može se odobriti samo ako je roba koja se privremeno izvozi
podobna za popravak, odnosno ako se utvrdi da je
moguće izvršiti popravak robe koja se privremeno
izvozi. Radi navedenog, carinski organ iz članka
5. stavka (2.) ove upute je dužan, iz dokumenata
priloženih uz carinsku prijavu EX 2, provjeriti da li
je moguć popravak robe koja je deklarirana za privremeni izvoz radi popravke. Iz prepiski korisnika
vanjske obrade i strane osobe koja će obavljati
popravak (ugovor, ponude, obavijesti i sl.) mora
biti vidljivo da je moguće popraviti robu koja je
predmet vanjske obrade, u koje svrhe, carinski
organ može zatražiti i dodatne dokaze.Carinski
organ neće odobriti vanjsku obradu ukoliko utvrdi
da se vanjska obrada zahtijeva u svrhu poboljšanja tehničkih osobina robe. (2.) Odobrenje za vanjsku obradu radi popravke
može se odnositi na popravak robe: a. privremeno izvezene, koja će biti ponovno
uvezena, b. u standardnom sustavu razmjene, kada
se uvozi zamjenski proizvod u zamjenu za
izvezenu robu, c. u standardnom sustavu razmjene, uz prethodni uvoz zamjenskog proizvoda. (3.) Privremeno izvezena roba za koju je odobrena vanjska obrada radi popravke, neovisno o
tome da li se popravak obavlja u standardnom sustavu razmjene ili ne, može biti puštena u slobodan promet uz potpuno ili djelomično oslobađanje
od plaćanja uvoznih dažbina, ovisno od toga da li
je popravak obavljen sa ili bez plaćanja”. Nakon izvršenog popravka roba se može staviti u slobodan promet uz potpuno oslobađanje
od plaćanja uvoznih dažbina kada je popravljena besplatno, bilo zbog ugovorene ili propisane
obveze koja proizlazi iz jamstva ili zbog greške
u proizvodnji i u vrijeme kad je predmetna roba
prvotno stavljena u slobodan promet greška nije
uzeta u obzir kod utvrđivanja carinske vrijednosti. Korisnik odobrenja u svrhu dokazivanja ispunjenosti navedenih uvjeta pri ponovnom uvozu
i stavljanju u slobodan promet robe koja je bila
predmetom popravke, dužan je priložiti: - ispravu o jamstvenom roku, izjavu ili drugu
ispravu na temelju koje se može utvrditi da
67
se radi o besplatnoj popravci u jamstvenom
roku, - carinsku prijavu i dokumentaciju priloženu
uz istu koja se odnosi na prvotno stavljanje
robe u slobodan promet, radi provjere da li
je u vrijeme stavljanja u slobodan promet
greška uzeta u obzir ili ne kod utvrđivanja
carinske vrijednosti. U slučajevima kada je svrha procesa obrade
popravak robe za privremeni izvoz, ona se stavlja u slobodan promet uz potpuno oslobađanje od
plaćanja uvoznih dažbina kada se carinskim organima dokaže da je roba popravljena besplatno,
bilo zbog ugovorne ili zakonske obveze koja proizlazi iz jamstva ili zbog pogreške u proizvodnji.
u carinskoj prijavi IM 6 za puštanje u slobodan
promet, polje 24 popunjava se sa šifrom 53, sa
naznakom u polju 31 “Besplatna popravka - potpuno oslobađanje”. Potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina ne primjenjuje se u slučajevima kada je
greška već utvrđena,odnosno poznata u trenutku kada je roba bila prvi put stavljena u slobodan
promet i uzeta u obzir kod utvrđivanja carinske
vrijednosti.
Odredbom iz članka 26. Upute propisano je
djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina kod popravke robe, koja glasi:
“(1.) Sukladno članku 149. stavak 1. Zakona,
djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina gdje se kod popravke robe troškovi proizvodnje (popravke) uzimaju kao osnovica za obračun
uvoznih dažbina, može se odobriti: a. za robu čiji je popravak obavljen uz naknadu i b. kada je popravak obavljen besplatno, ali
nisu ispunjeni uvjeti iz članka 25. stavak (1.)
ove Upute. (2.) Djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina iz stavka (1.) ovoga članka odobrava se utvrđivanjem iznosa dažbina koji se primjenjuje na temelju elemenata za obračun dažbina
za kompenzirajuće proizvode (proizvod izvezen
na popravku) na dan prihvaćanja prijave za stavljanje u slobodan promet tih proizvoda, te uzimanjem u obzir iznosa koji je jednak troškovima
proizvodnje. U troškove proizvodnje uračunavaju
se sva plaćanja (u novcu, robi ili uslugama) koje
obavlja ili treba obaviti nositelj odobrenja u korist
osobe koja obavlja obradu, ili posredna ili neposredna plaćanja kao uvjet za obavljanje obrade
privremeno izvezene robe (u obzir se uzimaju svi
broj: 04/12
68
odgovori na pitanja
troškovi i izdaci sukladno članku 29. Zakona) i
ako su ti troškovi jedino plaćanje korisnika odobrenja, te na njih ne utječe bilo kakav oblik povezanosti nositelja odobrenja i osobe koja je obavilo
popravak. (3.) U slučaju iz stavka (1.) ovoga članka, u
carinskoj prijavi IM 6 za puštanje u slobodan promet, polje 24 popunjava se sa šifrom 52, sa naznakom u polju 31: “Popravak uz naknadu”. CARINSKI ORGAN POKREĆE POSTUPAK
PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI ZA NAPLATU
CARINSKOG DUGA ZA DIO ILI ZA SVU
ROBU KOJA NIJE STAVLJENA U ODOBRENI
POSTUPAK KRAJNJE UPORABE
2. Kada se kod provjere postupka krajnje
uporabe utvrdi da dio robe nije stavljen u
odobrenu krajnju uporabu, koji je vjerodostojan datum za određivanje nastanka carinskog duga?
Stavljanje robe u postupak krajnje uporabe propisano je odredbama članaka 17., 18., 79., 83.,
84., 85., 87., 196. i 200. Zakona o carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06,
93/08, 54/10 i 76/11- u daljem tekstu Zakon) i odredbama članaka 198. do 207. i članaka 471.
do 477. Odluke o provedbenim propisima Zakona
o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08- u
daljem tekstu: Odluka), koje uključuju Priloge 43,
44 i 46 Odluke i Uputom o postupku stavljanja
robe u slobodan promet na račun krajnje uporabe
(„Službeni glasnik BiH“, broj: 74/06). Zahtjev za
postupak krajnje uporabe, podnosi se na obrascu Priloga 43 Odluke, a može se podnijeti i pomoću carinske prijave kojom se roba stavlja u
postupak krajnje uporabe sukladno članku 199.
stavak 3. Odluke.To mogu biti iznimni slučajevi
u kojima bi svako odgađanje ili kašnjenje krajnje uporabe moglo izazvati ozbiljne ekonomske
poteškoće kao što je npr. obustava proizvodnog
procesa koji se mora u kontinuitetu odvijati, koje
podnositelj zahtjeva mora dokazati ili učiniti vjerojatnim, uz uvjet da: podnositelj zahtjeva odredi
propisanu krajnju uporabu cjelokupnoj robi i osigurava pravilno izvođenje radnji u svezi postupka
krajnje uporabe. Carinski organ će zahtijevati da
deklarant, uz carinsku prijavu, priloži i dokument
koji treba sadržavati neophodno podatke, ime
i adresu podnositelja zahtjeva, deklaranta i operatera, karakter krajnje uporabe, tehnički opis
broj: 04/12
svibanj 2012.
robe koja se stavlja u postupak krajnje uporabe
i proizvoda nastalih njihovom krajnjom uporabom
i sredstava za njihovo identificiranje, procijenjeni
normativ proizvodnje ili metodu pomoću koje se
taj normativ može odrediti, procijenjeni razdoblje
za određivanje krajnje uporabe robi, mjesto gdje
se roba stavlja u krajnju uporabu.U odobrenju
krajnje uporabe, određuje se rok njegovog važenja, ovisno o potrebama podnositelja zahtjeva,
koji ne može biti duži od tri godine. Računanje
roka teče od dana stupanja na snagu odobrenja
i u tom roku roba navedena u odobrenju se može
prijaviti za postupak krajnje uporabe. Rok važenja
odobrenja, za istu vrstu radnje i robe, može iznositi i duže od 3 godine i to za razdoblje trajanja
nepredviđenih okolnosti ili više sile ili poteškoća
u procesu proizvodnje.Bitno je imati u vidu da postoji razlika roka važenja odobrenja i roka za razduživanje postupka krajnje uporabe U odobrenju
se određuje i rok do kojeg se robi stavljenoj u
postupak krajnje uporabe mora odrediti propisana
krajnja uporaba koji počinje teći od dana prihvaćanja carinske prijave za ulazak robe u postupak
krajnje uporabe. Nadzorni carinski organ, može
produžiti rok razduženja postupka krajnje uporabe na zahtjev imatelja odobrenja, koji sadrži
opravdane razloge za produženje roka, razdoblje
produženja, količinu uvezene robe koja je preostala za razduživanje i druge podatke eventualno
potrebne za odobravanje zahtjeva. Uz zahtjev se
prilaže carinska prijava o ulasku robe u postupak
krajnje uporabe za koju se traži produženje roka.
Odluku o odobravanju zahtjeva nadzorni carinski
organ donosi u skraćenom postupku, u vidu zabilješke na zahtjevu, a odobreni rok produženja
upisuje u polje D/J (četvrti red) carinske prijave za
koju je odobreno produženje roka njezinog razduživanja. Imatelj odobrenja je dužan voditi i čuvati
evidenciju koja omogućava carinskim organima
da provedu provjere koje smatraju neophodnim
da se osigura uporaba robe za propisanu krajnju
uporabu i da se u svemu pridržava važećih propisa koji se odnose na odobreni postupak krajnje
uporabe. Roba se prijavljuje za postupak krajnje uporabe
prijavnom carinskom organu u navedenom roku
važenja odobrenja, podnošenjem uvozne carinske prijave IM 4, koja se popunjava sukladno propisima kojima je regulirano pitanje popunjavanja
carinskih prijava, s tim da se u polje 44 prijave,
pored ostalih podataka, obvezno unosi i naznaka:
“Krajnja uporaba “, te broj i datum odobrenja. Uz
svibanj 2012.
odgovori na pitanja
carinsku prijavu prilaže se odobrenje za postupak
i dokumenti predviđeni člankom 125. Odluke, kao
i dokument iz članka 5. stavak 2. navedene Upute. Roba koja je po odobrenju stavljena u postupak krajnje uporabe, sukladno članku 79. Zakona
i članka 207. Odluke, ostaje pod carinskim nadzorom i podliježe uvoznim dažbinama u slučaju robe
koja se može koristiti samo jedanput - sve dok
se prvi put, u odobrenom roku krajnje uporabe,
ne odredi odobrena krajnja uporaba, u slučaju
roba koje se mogu koristiti u ponovljenoj uporabi
(višekratno) - dvije godine nakon što su prvi put
korištene za odobrenu krajnju uporabu. Datum
prve uporabe imatelj odobrenja unosi u evidenciju
iz sve dok se ne izveze, uništi ili na drugi način
iskoristi sukladno odredbama članka 205. i 206.
Odluke. Otpadci i ostatci koji nastanu prilikom
obrade ili prerade robe ili prirodni gubitci, smatraju se kao roba uporabljena za odobrenu krajnju
uporabu. Za otpatke i ostatke koji nastanu kao
rezultat uništenja robe, carinski nadzor prestaje
kada im se odredi carinski odobreno postupanje
ili uporaba. Nadzorni carinski organ obvezan je
kod imatelja odobrenja uključujući i druge osobe
koja su poslovno izravno ili neizravno uključene u
radnje krajnje uporabe ili su u posjedu dokumenata u svezi s tim postupkom, ako je to potrebno, uz njegovu nazočnost ili nazočnost njegovog
ovlaštenog zastupnika, izvršiti kontrolu krajnje
uporabe, najkasnije u roku od 10 dana od dana
isteka odobrenog roka krajnje uporabe. Kada je
roba uporabljena za odobrenu krajnju uporabu
postupak se smatra završenim, a razdužuje se i
jamstvo, ako je po zahtjevu carinskog organa bilo
podneseno.
U slučaju poništenja odobrenja za postupak
krajnje uporabe, te ukoliko na temelju rezultata
provjera utvrdi da sva ili dio robe nije stavljena
u odobrenu krajnju uporabu, nadzorni carinski
organ odmah bez odgode, pokreće postupak za
naplatu nastalog carinskog duga za predmetnu
robu , sukladno članku 196. i članku 200. Zakona.
69
SVA ROBA KOJA SE UNOSI U BOSNU I
HERCEGOVINU SMATRA SE STRANOM
ROBOM I PODLIJEŽE MJERAMA
CARINSKOG NADZORA OD TRENUTKA
NJENOG UNOSA DO IZLASKA IZ BOSNE I
HERCEGOVINE
3. Podliježe li obvezi prijavljivanja na graničnom prijelazu prilikom ulaska u Bosnu i
Hercegovinu, registrirano putničko vozilo,
koje je natovareno na drugo vozilo, a koji su
u provozu kroz Bosnu i Hercegovinu?
Sukladno odredbama članka 34. Zakona o
carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik BiH”,
broj:57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljem
tekstu: Zakon) zatim odredbama članka 213. i
članka 223. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik
BiH” 63/04,60/06 i 57/08 - u daljem tekstu Odluka), sva roba koja se unosi u carinsko područje
Bosne i Hercegovine smatra se stranom robom,
te stoga podliježe mjerama carinskog nadzora
od trenutka njenog unosa do izlaska iz Bosne i
Hercegovine.
Takva roba ostaje pod carinskim nadzorom dok
se njezin status ne promijeni, odnosno dok se
roba ne smjesti u slobodnu zonu ili slobodno skladište, uništi (u skladu s odredbama članka 174.
Zakona) ili eventualno ponovno izveze.
Odredbama iz članka 34. Zakona, propisano
je:“1. Roba unesena u carinsko područje BiH
podliježe carinskom nadzoru od trenutka njezina
ulaska. Sukladno važećim propisima, može podlijegati i kontroli carinskih organa.
2. Roba ostaje pod takvim carinskim nadzorom
onoliko dugo koliko je potrebno da se utvrdi njezin
carinski status i, ako je to primjereno, u slučaju
robe koja nije bh. roba i bez odstupanja od odredaba članka 79. stavak 1. ovoga zakona, sve dok
se njezin carinski status ne promijeni, odnosno
dok ne uđe u slobodnu zonu ili slobodno skladište, ponovno izveze ili uništi sukladno članku 174.
ovoga zakona”.
Odredbama iz članka 174. Zakona propisano je:
“1. Roba koja nije bh. roba može se:
a. ponovno izvesti iz carinskog područja BiH;
b. uništi;
c. ustupiti mjerodavnom organu kada je takva
mogućnost predviđena važećim propisima.
2. Ponovni izvoz, kada je to potrebno, uključuje
primjenu radnji i postupaka predviđenih za robu
koja napušta carinsko područje BiH, uključujući
broj: 04/12
70
odgovori na pitanja
i mjere trgovinske politike. Slučajevi u kojima se
roba koja nije bh. roba može staviti u aranžman
obustave plaćanja s ciljem neprimjenjivanja mjera
trgovinske politike pri izvozu, mogu se odrediti u
provedbenim propisima ovoga zakona.
3. Osim u slučajevima utvrđenim u provedbenim
propisima ovoga zakona, ponovni izvoz ili uništenje robe unaprijed se najavljuje carinskim organima. Carinski organi zabranjuju ponovni izvoz ako
je to predviđeno radnjama i postupcima ili mjerama iz stavka 2. ovoga članka. Kada je roba koja
je stavljena u carinski postupak s ekonomskim
učinkom dok se nalazi na carinskom području BiH
namijenjena za ponovni izvoz, carinska se prijava
podnosi u smislu čl. od 56. do 75. ovoga zakona.
U takvim se slučajevima primjenjuje članak 157.
st. 3. i 4. ovoga zakona. Ustupanje se robe obavlja sukladno važećim propisima.
4. Uništenje ili ustupanje robe ne povlači bilo kakve troškove za mjerodavni organ.
5. Otpadnom materijalu ili ostacima koji nastanu
prilikom uništenja robe određuje se carinski odobreno postupanje ili uporaba propisana za robu
koja nije bh. roba. Otpadni materijal ili ostaci ostaju pod carinskim nadzorom do trenutka predviđenog člankom 34. stavak 2. ovoga zakona”.
Prema članku 223. Odluke, određeno je:“1.
Svakom provoznom prijavom obuhvaća se samo
ona roba koja je natovarena ili se treba natovariti
na jedinstveno prijevozno sredstvo za prijevoz od
jednog polaznog do jednog odredišnog organa. U
smislu ovog članka, slijedeće se smatra da čini
jedinstveno prijevozno sredstvo, pod uvjetom da
se roba koja se prevozi otprema zajedno:
a. drumsko vozilo sa svojom prikolicom (prikolicama) ili poluprikolicom (poluprikolicama);
b. kompozicija povezanih željezničkih putničkih ili teretnih vagona;
c. plovila koja predstavljaju jedinstven lanac;
d. kontejneri natovareni na jedno prijevozno
sredstvo sukladno s ovim člankom.
2. Jedinstveno prijevozno sredstvo može se koristiti za utovar robe u više polaznih organa i za
istovar u više odredišnih organa ”.
Postupak provoza dozvoljava se kretanje od
jednog do drugog mjesta unutar carinskog područja BiH, robe koja nije bh. roba, a ista ne podliježe plaćanju uvoznih i drugih dažbina ili mjerama trgovinske politike,kao i robe iz BiH, u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim provedbenim
propisima Zakona, a s ciljem sprječavanja da se,
glede proizvoda koji su obuhvaćeni izvoznim mje-
broj: 04/12
svibanj 2012.
rama ili koji imaju koristi od tih mjera, izbjegava ili
neopravdano stječe korist od takvih mjera.
Kretanje robe iz stavka odvija se pod pokrićem
TIR karneta (TIR Konvencije) pod uvjetom da je
takvo kretanje započelo ili će se okončati izvan
BiH ili da se odnosi na pošiljke roba koje se istovaraju u carinskom području Bosne i Hercegovine, a koje se prevoze zajedno s drugom robom
koja se treba istovariti u drugoj zemlji, zatim da je
kretanje izvršeno između dva mjesta u BiH kroz
područje druge zemlje pod pokrićem ATA karneta
(ATA Konvencije) koji se rabi kao provozni dokument, pod pokrićem svakog drugog dokumenta
predviđenim u određenoj konvenciji koju potpiše
Bosna i Hercegovina , zatim prema postupku provoza, kao i poštom uključujući pakete.
Prema odredbama članka 88. Zakona, postupak vanjskog provoza uz podnošenje carinske
prijave za postupak provoza, omogućava kretanje
strane robe od jednog do drugog mjesta unutar
carinskog područja Bosne i Hercegovine, a da
ona pri tome ne podliježe plaćanju uvoznih carina i drugih davanja ili mjerama trgovinske politike.
Prema navedenom razvidno je kako se predmetni, redovito registrirani osobni automobili, kao
strana roba utovarena na prijevozna sredstva,
mogu kretati preko carinskog područja Bosne i
Hercegovine jedino u postupku vanjskog provoza, uz obvezno podnošenje carinske prijave za
postupak provoza.
OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA CARINE
PRIMMJENJUJE SE NEOVISNO DA LI
PREDMETE UVOZE INSTITUCIJE ILI
ORGANIZACIJE KOJE SU REGISTRIRANE
ZA OBRAZOVANJE I PRUŽANJE POMOĆI
INVALIDNIM OSOBAMA ILI OVE PREDMETE
UVOZE HENDIKEPIRANE OSOBE
NEPOSREDNO
4. Postoji li razlika u postupku oslobođenja
od plaćanja carine kada predmete za potrebe hendikepiranih osoba uvoze institucije ili
organizacije koje su registrirane za obrazovanje i pružanje pomoći invalidnim osobama
ili ove predmete uvoze neposredno hendikepirane osobe?
Odredbom iz članka 12. Priloga Zakona o
carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik BiH”,
broj:57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljem tekstu: Zakon) određeno je oslobođenje od
plaćanja carine pri uvozu predmeta za potrebe
hendikepiranih osoba, kako za osobnu uporabu
svibanj 2012.
odgovori na pitanja
hendikepiranih (invalidnih) osoba, tako i za svaku
vrstu osobne ili profesionalne rehabilitacije takvih
osoba.Pod hendikepiranim smatraju se osobe s
ozbiljnim oštećenjima i smetnjama, kako fizičkih
smetnji, uključujući i senzorne smetnje, do mentalnih ili fizioloških oštećenja, koje ograničavaju ili
onemogućavaju aktivnosti ili funkciju koju inače
obavlja normalno ljudsko biće.Slijepe i slabovidne osobe, od plaćanja carine oslobođeni su predmeti posebno dizajnirani za obrazovno, naučno ili
kulturno uzdizanje slijepih osoba. To su uglavnom
posebno tiskane knjige i druge publikacije, slike,
fotografije, braillov papir, štapovi za slijepe, pisaći
strojevi, računala, audio uređaji, te drugi uređaj,
audio knjige i ostali mediji koji su prilagođeni za
uporabu od strane slijepih i slabovidnih osoba.
Kod drugih oblika hendikepiranosti, oslobođenje
od plaćanja carine odnosi se i na razna ortopedska i kirurška pomagala za slijepe i slabovidne,
kao i za druge invalidne osobe – npr. elektronske
orijentire, zvona, implantate, proteze, aparate za
rehabilitaciju, kulturno, znanstveno i obrazovno
uzdizanje i napredak hendikepiranih, te posebno
dizajnirane i prilagođene uređaje za zabavu i igru
invalidnih osoba.
Oslobođenje od plaćanja carine primjenjuje se
neovisno da li odnosne predmete uvoze institucije
ili organizacije koje su registrirane za obrazovanje i pružanje pomoći invalidnim osobama, ili ove
predmete uvoze hendikepirane osobe neposredno.Uz zahtjev za oslobađanje od plaćanja carine
mjerodavnom organu podnosi se dokumentacija propisana u Odluci o postupku ostvarivanja
prava na oslobađanje od plaćanja pod posebnim
uvjetima ( “ Službeni glasnik BiH”, broj: 19/05 i
52/05) i to:
- akt o registraciji institucije ili ustanove, odnosno udruženja hendikepiranih osoba u
kojima se obavlja obrazovanje i pružanje
pomoći hendikepiranim osobama, - pisanu izjavu da je uvezena roba isključivo
namijenjena za uporabu od strane hendikepiranih osoba, - potvrdu gospodarske komore da se predmetna roba ne proizvodi u BiH, - dokaz mjerodavne zdravstvene ustanove
da se radi o hendikepiranoj osobi. U slučaju kada se roba iz članka 12. stavak 3.
Priloga uvozi naknadno, podnosi se kopija carinske prijave o puštanju u slobodan promet robe iz
stavka 1. i 2. ovoga članka.
71
Carinski organ, pošto izvrši uvid u priloženu
dokumentaciju, ocjenjuje da li su ispunjeni uvjeti
za korištenje carinske povlastice po ovom osnovu i donosi rješenje. Kao odgovarajuća medicinska dokumentacija u smislu navedene Odluke,
smatra se povijest bolesti, rješenje o invalidnosti
mjerodavni službe - komisije, ili drugi slični dokumenti, koji su dovoljno dokazi da postoji potreba
korištenja određenoga predmeta, kao pomagala.
Predmeti koje radi profesionalne i druge rehabilitacije, kao i za obrazovanje, znanstveni i kulturni
razvoj hendikepiranih osoba uvoze organizacije,
ustanove ili udruženja za pružanje pomoći i rehabilitaciju takvim osobama, moraju ostati u vlasništvu navedenih institucija, te se iste ne smije
posuditi, iznajmljivati ili prenijeti, bilo uz plaćanje
ili besplatno, drugoj osobi.
Kada je primatelj organizacija, ustanova ili
udruženje koja je registrirana za obrazovanje ili
pružanje pomoći hendikepiranim osobama, može
od nadležnog carinskog organa zatražiti prijenos
prava korištenja ili vlasništva, ali isključivo u korist
druge organizacije, ustanove ili udruženja istoga
karaktera, koja se pri tome obveže kako će predmetne predmete koristiti u iste svrhe kao i ustupatelj prava, te da ovaj prijenos neće biti naplatnoga
karaktera.
Pisani zahtjev ustupatelj prava, podnosi carinskom organu koji je donio rješenje o oslobođenju, uz prilaganje akta o registraciji organizacije,
ustanove ili udruženja koja će biti novi korisnik,
te izjave njegove odgovorne osobe o besplatnom
primitku, uz obavezu navođenja svrhe, načina i
mjesta uporabe odnosnih predmeta.
LOKALNO IZVOZNO CARINJENJE
OMOGUĆAVA NJEGOVOM KORISNIKU
POJEDNOSTAVLJENO PUŠTANJE ROBE U
ODOBRENI CARINSKI POSTUPAK U IZVOZU
BEZ NEPOSREDNOG PODNOŠENJA ROBE
NADZORNOJ CARINSKOJ ISPOSTAVI
5. Ima li kod lokalnog izvoznog carinjenja
robe korisnik obvezu da robu stavi na raspolaganje carinskom organu radi omogućavanja eventualnog pregleda iste?
Lokalno izvozno carinjenje u izvoznim postupcima propisano je: odredbama članka 73. Zakona o carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik
BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08 i 76/11 - u daljem
tekstu: Zakon), odgovarajućim odredbama Glave 1 do Glave 4 u Naslovu VIII Pojednostavljeni
broj: 04/12
72
odgovori na pitanja
postupci Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik
BiH” broj 63a/04, 60/06 i 57/08- u daljem tekstu
Odluka),zatim Uputom o lokalnom izvoznom carinjenju (“Službeni glasnik BiH” ,broj: 46/09 - u
daljem tekstu Uputa) i propisima o popunjavanju
carinske prijave. Prema Uputi lokalno izvozno carinjenje je pojednostavljeni postupak prijavljivanja
robe za odobreni carinski postupak u izvozu zavođenjem u evidenciju korisnika postupka (knjigovodstveni upis), koji postupak se vrši u vlastitom
prostoru korisnika postupka ili na drugom mjestu
navedenom u odobrenju. Kod odobrenog lokalnog izvoznog carinjenja, knjigovodstveni upis ima
istu pravnu valjanost kao prihvaćanje carinske
prijave iz članka 59. Zakona, tj. kao prihvaćanje
carinske prijave u redovitom izvoznom carinskom
postupku. Lokalno izvozno carinjenje omogućava njegovom korisniku pojednostavljeno puštanje
robe u odobreni carinski postupak u izvozu bez
neposrednog podnošenja robe nadzornoj carinskoj ispostavi. Kod lokalnog izvoznog carinjenja
roba se iz odobrenog prostora korisnika pušta u
postupak izvoza i izravno upućuje izlaznom carinskom organu, s tim da roba mora biti na raspolaganju nadzornoj carinskoj ispostavi za određeno
vrijeme radi omogućavanja eventualnog pregleda
iste. Provedba postupka ostaje nepromijenjena
kod lokalnog carinjenja, pošto se radi se o promjeni mjesta carinjenja i pojednostavljenoj prijavi
koja je osnova za provedbu postupka. Dokumentarni i fizički pregled, određen je od strane nadzorne carinske ispostave prema analizi rizika, vrši
se kao u redovitom postupku, samo se radi o drugom mjestu izvođenja tih radnji (odobreni prostor
korisnika lokalnog izvoznog carinjenja sa kojeg
se roba otprema za izvoz). Ispravke, ukidanje i
poništavanje izvozne prijave za lokalno izvozno
carinjenje vrše se uz primjenu odredbi Zakona,
Odluka i drugih propisa koji se primjenjuju na carinske prijave i na provedbi drugih faza postupka
po carinskoj prijavi.
U članku 5.Upute, navedeno ja da “Podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za lokalno
izvozno carinjenje, treba ispuniti sljedeće uvjete: a. da je registriran u BiH i kod Uprave za
neizravno oporezivanje (u daljem tekstu:
UNO) po osnovi obavljanja vanjskotrgovinskog poslovanja, b. da je registriran kod UNO i po osnovi poslova međunarodnog otpremništva i da ima
ovlaštenje o pristupu informatičkom sustavu
broj: 04/12
svibanj 2012.
UNO za elektronsko podnošenje carinskih
prijava, ako se ne radi o situaciji iz članka 7.
ove Upute, c. da njegov knjigovodstveni upis omogućava vršenje učinkovitih kontrola, posebno
naknadnih, d. da može jamčiti učinkovitu kontrolu poštivanja izvoznih zabrana ili ograničenja ili bilo
kojih drugih mjera kojima se uređuje stavljanje robe u određeni postupak izvoza, e. da redovito prijavljuje robu za izvozne
postupke, f. da nije počinio ozbiljan prekršaj ili ponovljene prekršaje carinskih propisa, g. da ima potrebna važeća odobrenja ako traži
lokalno izvozno carinjenje u okviru postupaka s ekonomskim učinkom iz članka 1. stavak (2.) ove Upute (npr. da ima odobrenje
za unutarnju obradu ako traži razduženje
tog postupka ponovnim izvozom po lokalnom izvoznom carinjenju) i da poštuje obveze koje proizlaze iz tih odobrenja, h. da raspolaže sa odgovarajućim jamstvom
za osiguranje naplate neizravnih poreza
(kod ponovnog izvoza u unutarnjoj obradi i
u drugim izvoznim postupcima gdje je jamstvo potrebno), i. da je pouzdan i može ispuniti obveze koje
proističu iz lokalnog izvoznog carinjenja (da
ima odgovornu osobu koja poznaje postupak lokalnog izvoznog carinjenja, da ima
prihvatljiv sustav arhiviranja dokumentacije i evidencija, da knjigovodstveni sustav
održava sukladno računovodstvenim standardima prihvaćenim u BiH, da carinskim
organima za potrebe kontrole omogućava
fizički i elektronski pristup do svojih carinskih i transportnih dokumenata i evidencija,
da nije u postupku stečaja ili likvidacije), j. da nema neizmirenih dospjelih neizravnih
poreza po bilo kojoj osnovi”. Zahtjev za izdavanje odobrenja za lokalno
izvozno carinjenje podnosi se Sektoru za carine
u Središnjem uredu UNO na obrascu iz Priloga
1. Upute sa svim traženim podacima, te uz isti
trebaju biti priložene sve isprave neophodne za
odobravanje traženog lokalnog izvoznog carinjenja i to:
- podatke o podnositelju zahtjeva i podatke
o robi za koju se zahtijeva lokalno izvozno
carinjenje, tj. uz zahtjev se prilaže, u dva
primjerka, ovjeren spisak robe koji treba sa-
svibanj 2012.
-
-
-
-
-
odgovori na pitanja
državati: redni broj, trgovački naziv i potpun
opis robe, desetoznamenkastu tarifnu oznaku Carinske tarife BiH (prema slijedu tarifnih
oznaka), označenje zabrane, ograničenja ili
neke druge trgovinske mjere ili inspekcijske
kontrole pri izvozu koje se odnose na robu
iz spiska, te broj i datum iz evidencije podnositelja zahtjeva, carinske postupke za koje se zahtijeva lokalno izvozno carinjenje (zahtijevani i prethodni carinski postupak) i podatke o dinamici mjesečnog prometa u izvoznim postupcima za koje se traži lokalno izvozno carinjenje, nadzornu carinsku ispostavu ili više
njih ako se roba otprema iz više prostora, priložiti prijedlog izgleda i sadržaj knjigovodstvenog upisa,kao i način njegovog
vođenja (ručno, računalom, način zaštite
podataka), da je knjigovodstveni sustav uspostavljen
i održava li se sukladno računovodstvenim
standardima prihvaćenim u BiH i podatke
o odgovornoj osobi za provedbu lokalnog
izvoznog carinjenja koji treba sadržavati
ime i prezime odgovorne osobe, odnosno
odgovornih osoba ako ih ima više, naziv
radnog mjesta, odnosno poslova koje odgovorna osoba obavlja kod podnositelja
zahtjeva, za koji prostor otpreme robe je
odgovorna osoba ako ima više odobrenih
prostora, broj telefona, faksa i adresa elektronske pošte odgovorne osobe,
prijedlog načina ispunjenja propisanih obveza: vlastiti ili drugi prostor ili više prostora
gdje će se nalaziti roba koja će biti prijavljivana za lokalno izvozno carinjenje, odnosno iz kojih će se roba otpremati za izvoz po
tom postupku, način obavještavanja nadzorne carinske ispostave, predloženi rok za
dostavljanje nadzornoj carinskoj ispostavi
dodatne, odnosno odštampane izvozne prijave s pratećom dokumentacijom i način
ovjere primjerka 3 izvozne prijave, da li unaprijed ovjera praznog primjerka 3 u polju A
pečatom nadzorne carinske ispostave i potpisom službenika te ispostave ili ovjera posebnim pečatom i zahtijevani broj posebnih
pečata, u kom slučaju se uz zahtjev prilaže
i otisak posebnog pečata izrađen,
podatke o položenom jamstvu kojim se osigurava naplata mogućih neizravnih poreza,
samo u izvoznim postupcima u kojima je
73
jamstvo potrebno (npr. pri ponovnom izvozu robe u postupku unutarnje obrade, koja
je u osnovi bankovno jamstvo za unutarnju
obradu samog podnositelja zahtjeva ili njegovog ovlaštenog zastupnika), - u slučaju zastupanja kod lokalnog izvoznog carinjenja, ugovor zaključen s ovlaštenim zastupnikom o izravnom zastupanju,
te ovlaštenje za izravno zastupanje kod
lokalnog izvoznog carinjenja (prilaže se u
dva originalna primjerka) i interna uputa o
provedbi lokalnog izvoznog carinjenja kod
podnositelja zahtjeva i sve druge podatke
i isprave kojima raspolaže podnositelj zahtjeva, a koje mogu utjecati na odluku o
odobravanju traženog lokalnog izvoznog
carinjenja (dozvole inspekcija, mišljenja o
svrstavanju robe u Carinsku tarifu, odobrenje UNO za ovlaštenog izvoznika i drugo),
te druge podatke koji se prema sadržaju
obrasca zahtjeva traže. Osoba odgovorna za provedbu lokalnog izvoznog carinjenja, navedena u zahtjevu, treba poznavati carinske i druge propise koji se primjenjuju u carinskom postupku i podliježe provjeri
poznavanja navedenih propisa, koju provjeru,
usmeno, obavlja Grupa za kontrolu u predkontroli
podnesenog zahtjeva .
Odluku po zahtjevu za lokalno izvozno carinjenje donosi Sektor za carine, u roku od 60 dana od
dana podnošenja zahtjeva ili od dana kada je zaprimljen svaki u postupku po podnijetom zahtjevu
traženi nedostajući ili dodatni podatak, a nakon
dostavljanja mišljenja Grupe za kontrolu o ispunjenosti uvjeta za odobravanje traženog lokalnog
izvoznog carinjenja.
www.fircon.biz
broj: 04/12
74
odgovori na pitanja
PONIŠTENJE CARINSKE PRIJAVE MOŽE
IMATI ZA POSLJEDICU POVRAT CARINSKIH
DAŽBINA, POD UVJETOM DA SU ISTE
PLAĆENE I DA JE ZAHTJEV ZA POVRAT
DAŽBINA PODNESEN U PROPISANIM
ROKOVIMA
6. Može li se u slučaju nakon poništenja
carinske prijave, za koju su plaćene uvozne
dažbine zatražiti i vraćanje uvoznih dažbina,
te u kojem roku se podnosi zahtjev?
Postupak poništavanja carinske prijave pokreće se na inicijativu podnositelja carinske prijave uz
postojanje odgovarajućih dokaza koji opravdavaju zahtjev, a drugi uvjet je da se zahtjev podnese
prije odluke carinskog organa o namjeri carinskog
pregleda robe, što je jasno propisano odredbom
iz članka 63.Zakona o carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj:57/04, 51/06, 93/08, 54/10
i 76/11 - u daljnjem tekstu: Zakon) koja glasi:
“1. Carinski organi, na zahtjev deklaranta, poništavaju već prihvaćenu prijavu kada deklarant
pruži dokaz da je roba greškom prijavljena za carinski postupak koji je obuhvaćen tom prijavom ili
da, uslijed posebnih okolnosti, stavljanje robe u
carinski postupak za koji je prijavljena nije više
opravdano.
2. Međutim, kada carinski organi izvijeste deklaranta o svojoj namjeri da obave pregled robe,
zahtjev za poništenje prijave se ne prihvaća dok
se ne izradi pregled robe.
3. Prijava se ne poništava nakon što se roba
pusti, osim u slučajevima koji su definirani u provedbenim propisima ovoga zakona.
4. Poništenje prijave ne isključuje primjenu važećih kaznenih propisa”
Carinska prijava se može poništiti nakon puštanja robe, na način u slučajevima kako je propisano odredbom iz članka 158. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj:
63a/04, 60/06 i 57/08) u slučajevima:
Kada se utvrdi da je za robu bio greškom započeti carinski postupak radi kojeg je nastao carinski dug, umjesto da je roba deklarirana za drugi
carinski postupak , carinski organi takvu prijavu
poništavaju ako deklarant podnese zahtjev u
roku od tri mjeseca od dana prihvaćanja carinske
prijave, kada su ispunjeni uvjeti da: roba nije bila
upotrebljavana pod drugim uvjetima koje predviđa carinski postupak u koji je trebala biti stavljena, zatim da je roba u trenutku kad je deklari-
broj: 04/12
svibanj 2012.
rana za prvi postupak ispunjavala također uvjete
za odobravanje drugog postupka i da je roba bez
odlaganja prijavljena za postupak za koji je stvarno namijenjena.
Carinska prijava za drugi postupak važi od
dana prihvaćanja poništene prijave. Carinski organi izuzetno u opravdanim slučajevima mogu
dopustiti poništenje carinske prijave po proteku
roka od tri mjeseca.
Kada se utvrdi da je roba pogrešno prijavljena,
umjesto druge robe u carinski postupak radi kojeg je nastao carinski dug , carinski organi takvu
prijavu poništavaju, ako deklarant podnese pisani zahtjev u roku od tri mjeseca od dana prihvaćanja prijave, kada su ispunjeni uvjeti:
- da je roba za koju je bio postupak prvobitno započet nije bila upotrijebljena drugačije
nego kako je dopuštao prvi postupak, vraćena je u prvobitno stanje, te za nju obzirom na okolnosti slučaja također zahtijevano drugo carinski dopušteno postupanje ili
uporaba , u kom slučaju carinska prijava za
novi postupak ima učinak od dana prihvaćanja poništene carinske prijave .
- da je roba za koju bi morao biti započet
zahtijevani postupak, mogla u trenutku podnošenja prve carinske prijave podnesene
istom carinskom organu, te je deklarirana
za isti carinski postupak koji je bio naveden
u prvoj carinskoj prijavi.U opravdanim slučajevima carinski organ može prihvatiti zahtjev deklaranta za poništenje carinske prijave i po proteku roka od tri mjeseca . Kada
je roba kataloški naručena, carinski organ
poništava prijave za stavljanje u slobodni
promet, ukoliko je zahtjev podnesen u roku
od tri mjeseca od dana prihvaćanja prijave,
pod uvjetom da je roba izvezena na adresu dobavljača ili na ime osobe koju odredio
dobavljač.Kada se daje retroaktivno odobrenje vezano za članak 201.Odluke, koja
se odnosi na stavljanje u slobodni promet
uz povoljno tarifno postupanje ili po smanjenoj ili nultoj stopi dažbina na račun krajnje
upotrebe robe, te članak 306. Odluke koji se
odnosi na carinski postupak s ekonomskim
učinkom.
Kada je roba prijavljena za izvoz ili postupak
vanjske obrade, prijava se poništava , kada su ispunjeni uvjeti:
- u slučaju robe koja podliježe izvoznim dažbinama, zahtjevu za povrat uvoznih dažbina
svibanj 2012.
odgovori na pitanja
ili podliježe drugim posebnim mjerama prilikom izvoza, deklarant izlaznom carinskom
organu koji je prihvatio carinsku prijavu dostavi dokaz da roba nije napustila carinsko
područje BiH, da podnese carinskom organu sve primjerke carinske prijave, zajedno
sa svim drugim dokumentima koji su mu
izdati nakon prihvaćanja prijave, zatim podnosi dokaze da je vraćen uvozni dug i druge
poticajne mjere za izvoz robe ili da su nadležni organi poduzeli mjere, te u skladu sa
važećim propisima, mora izvršiti sve druge
obveze koje je s obzirom na okolnosti slučaja carinski organ odredio za rješavanje.
Nakon poništenja prijave otpis i količina po
potvrdama i drugim ispravama koje su priložene
uz izvoznu carinsku prijavu vraćaju se u prvobitno stanje.Kada se zahtijeva da roba prijavljena
za izvoz napusti carinsko područje BiH do određenog roka, nepoštivanje danog roka povlači za
sobom poništavanje odgovarajuće prijave o čemu
carinski organi pismeno obavještavaju deklaranta. ii. u slučaju druge robe, da je izvozni carinski
organ bio obaviješten sukladno s člankom 399.
Odluke, da prijavljena roba još nije napustila carinsko područje BiH.
Kada se domaća roba stavi u postupak carinskog skladištenja u smislu članka 95. stavak
1. točka b.) Zakona, poništavanje prijave za taj
postupak može se zahtijevati ili odobriti, ako deklarant dokaže da su ispunjeni uvjeti za neko od
dopuštenih postupanja ili uporaba
Ako do proteka roka koji je bio određen za
skladištenje, nije bio podnesen zahtjev za početak nekog od dopuštenih postupanja ili uporaba, carinski organi poduzimaju mjere predviđene
članka 95. stavak 1. točka b.) Zakona.Postupak
poništenja carinske prijave može imati za posljedicu povrat carinskih dažbina, pod uvjetom da
su iste plaćene i da je zahtjev za povrat dažbina
podnesen u propisanim rokovima.Uvozne ili izvozne dažbine vraćaju se kada se carinska prijava
poništi, a dažbine su plaćene, s tim da zainteresirana osoba podnese zahtjev u rokovima predviđenim za podnošenje zahtjeva za poništavanje
carinske prijave, kao što je već pojašnjeno.
www.fircon.biz
75
CARINSKI ORGANI NAKON PUŠTANJA
ROBE U SLOBODAN PROMET MOGU
IZVRŠTI PREGLED DOKUMENTACIJE
I IZVRŠITI IZMJENU PODATAKA NA
NAVEDENOJ CARINSKOJ PRIJAVI, A
U SKLADU SA NAVEDENIM OBVEZATI
UVOZNIKA NA NAKNADNU NAPLATU
CARINSKOG DUGA I EVENTUALNO I
KAMATE
7. Nakon puštanja robe u slobodan promet,
carinski organi u postupku naknadne kontrole izvršili su provjeru dokumentacije i
utvrdili neispravno tarifiranje uvezene robe,
sa obvezom plaćanja razlike manje plaćenog
carinskog duga. Da li je opravdano traženje
naplate zatezne kamate ?
Kontrolom dostavljene dokumentacije utvrđeno je da ste uvezli alkoholno piće i podnijeli carinsku prijavu kojom ste naveli tarifnu oznaku
2208.903300 sa obračunatom i naplaćenom trošarinom u iznosu od 8,00KM/l , a isti je trebalo
razvrstati u tarifnu oznaku 2208701000 kao nedenaturisani etil alkohol sa trošarinom u iznosu
15,00KM/l apsolutnog alkohola. Navedene činjenice nisu osporene i obzirom na prednje osnovano je da se izvrši izmjena podataka uvozno ocarinjene robe, sa posljedicom naplate razlike poreza
na dodanu vrijednost i trošarine, sukladno članku 75., 193. , 207., 210., 214. Zakona o carinskoj
politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik
BiH”, broj:57/04,51/06,93/08, 54/10 i 76/11- u daljem tekstu: Zakon), članka 63. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (‘’Službeni glasnik BiH’’,
broj:9/05, 35/05 i 100/08) i Odluke o visini stope
zatezne kamate.
U skladu sa člankom 193. stavak 1. a.) Zakona, carinski dug nastaje prilikom stavljanja robe
u slobodan promet, a koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina,a isti nastaje u trenutku prihvaćanja
carinske prijave.
Odredbom iz članka 75.Zakona, propisano je
pravo i obveza carinskog organa da izvrše pregled dokumenata i provedenog postupka carinjenja i glasi:
“1. Carinski organi mogu, na svoju inicijativu ili
na zahtjev deklaranta, napraviti izmjenu prijave
nakon puštanja robe.
2. Nakon puštanja robe, a da bi se uvjerili u točnost podataka iz prijave, carinski organi mogu napraviti pregled poslovnih dokumenata i podataka
koji se odnose na uvozne i izvozne radnje u svezi
s tom robom ili na naknadne komercijalne radnje
broj: 04/12
76
odgovori na pitanja
u koje je ta roba uključena. Takvi pregledi mogu
se napraviti u prostorijama deklaranta, svake druge osobe koja je poslovno izravno ili neizravno
uključena u navedene radnje ili svake druge osobe koja je u posjedu navedenog dokumenta i podataka u poslovne svrhe. Carinski organi mogu
obaviti pregled robe kada ju je još uvijek moguće
pokazati.
3. Kada revizija prijave ili pregled nakon carinjenja ukazuju na to da su propisi kojima se regulira
određeni carinski postupak primijenjeni na temelju
netočnih ili nepotpunih informacija, carinski organi, sukladno svim važećim propisima, poduzimaju
mjere neophodne za reguliranje nastale situacije,
uzimajući u obzir nove informacije koje su im na
raspolaganju.
Odredbom iz članka 193. Zakona, propisano je
da „1. Carinski dug pri uvozu nastaje prilikom:(a)
stavljanja u slobodan promet robe koja podliježe
plaćanju uvoznih dažbina; ili
(b.) stavljanja takve robe u postupak privremenog uvoza uz djelomično oslobađanje od plaćanja
uvoznih dažbina.
2. Carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja
predmetne carinske prijave.
3. Dužnik je deklarant. U slučaju neizravnog zastupanja, dužnik je osoba u čije se ime podnosi
carinska prijava.
4. Kada je carinska prijava u svezi s jednim od
postupaka iz stavka 1. ovoga članka sačinjena na
temelju podataka koji upućuju na to da nije izvršena naplata svih dažbina ili dijela dažbina koje se
zakonski potražuju, osobe koje su pružile podatke
potrebne za sačinjavanje prijave, a koje su znale
ili su objektivno trebale znati da su takvi podaci
netočni, također se mogu smatrati dužnicima sukladno važećim propisima BiH”.
Odredbom iz članka 210. Zakona propisano
je da „1. Svaki pojedini iznos uvoznih ili izvoznih
dažbina koji nastaje kao posljedica carinskog
duga (u daljnjem tekstu: iznos dažbine), carinski
organi obračunavaju čim dođu do potrebnih podataka i zavode ga u poslovne knjige ili u bilo koji
drugi ekvivalentni medij (knjiženje).
2. Stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se
kada je:
a. uvedena privremena antidamping carina ili
zaštita od umanjenih dažbina (kompenzacijska dažbina);
b. iznos dažbine koji se zakonski potražuje viši
od onoga koji je utvrđen na temelju obvezne
informacije;
broj: 04/12
svibanj 2012.
c. kada se propisima usvojenim u okviru provedbenih propisa ovoga zakona odustaje
od zahtjeva da carinski organi knjiže iznose
dažbine niže od određenog iznosa.
3. Carinski organi određuju praktične postupke za knjiženje iznosa dažbine. Ovi se postupci
mogu razlikovati u ovisnosti o tome jesu li, u pogledu okolnosti u kojima je nastao carinski dug,
carinski organi uvjereni da će se navedeni iznos
naplatiti”.
Odredbom iz članka 207. Zakona propisano
je da:“1. Ako to nigdje nije drugačije predviđeno
ovim zakonom i bez odstupanja od stavka 2. ovog
članka, iznos uvoznih ili izvoznih dažbina koji je
primjenjiv na robu utvrđuje se na temelju propisa
za utvrđivanje vrijednosti koji odgovaraju toj robi u
trenutku nastanka carinskoga duga.
2. Kada nije moguće točno odrediti moment nastanka carinskoga duga, za određivanje pravila
za procjenu vrijednosti koji odgovaraju predmetnoj robi mjerodavan je onaj moment kada carinski organi zaključe da se roba nalazi u situaciji
u kojoj nastaje carinski dug. Međutim, kada dostupni podaci omogućavaju carinskim organima
da utvrde da je carinski dug nastao prije trenutka
kada su došli do takvoga zaključka, iznos uvoznih
ili izvoznih dažbina koji se plaća na predmetnu
robu utvrđuje se na temelju propisa za utvrđivanje vrijednosti koji odgovaraju toj robi u najranijem
trenutku kada se iz dostupnih podataka može
utvrditi da je carinski dug nastao iz određene
situacije.
3. Zatezna se kamata obračunava na iznos dažbina koje nisu plaćene u propisanom roku, a po
stopi koju će utvrditi Upravni odbor za svaki dan
zakašnjenja, kako bi se spriječilo nezakonito stjecanje financijske koristi pomjeranjem nadnevka
kada je carinski dug nastao ili kada je zaveden u
evidenciju“.
Prema članku 63. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, propisano je da kod uvoza robe
obračunavanje, naplaćivanje i plaćanje poreza na
dodanu vrijednost nadzire UNO, u skladu sa propisima kao da porez na dodanu vrijednost predstavlja uvoznu carinsku dažbinu. Prema članku
20. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kada
se mijenja porez na dodanu vrijednost obračunat i plaćen na uvoz dobara, koji porezni obveznik
uzima u obzir kao odbitak ulaznog poreza može
se ispraviti za razliku koja se javlja na osnovu carinskih dokumenata ili odluke UNO. Porez na
dodanu vrijednost za uvoz dobara koji je odbijen
svibanj 2012.
odgovori na pitanja
kao ulazni porez , povećan smanjen ili je obveznik
oslobođen obveze plaćanja , obveznik je dužan
na osnovi carinskog dokumenta ili rješenja ispraviti odbitak ulaznog poreza u skladu s tom izmjenom.Odredbom iz članka 207.stavak 3. Zakona
propisano je da zatezna se kamata obračunava
na iznos dažbina koje nisu plaćene u propisanom
roku, a po stopi koju će utvrditi Upravni odbor za
svaki dan zakašnjenja, kako bi se spriječilo nezakonito stjecanje financijske koristi pomjeranjem
nadnevka kada je carinski dug nastao ili kada je
zaveden u evidenciju.
Prema članku 2. Odluke o visini stope zatezne
kamate koja se naplaćuje na iznos uvoznih i izvoznih dažbina koje nisu plaćene u roku („Službeni
glasnik BiH“, broj: 31/05), obračunava se i zatezna kamata po stopi od 0,06% dnevno za razdoblje od dospijeća do dana izmirenja dažbina,
a što je u konkretnom slučaju 285 dana. Prema
iznesenom predmetna robe se ispravno svrstava
u tarifnu oznaku 2208.701000, što nije osporeno,
te je opravdana izmjena podataka, kao i naknadna naplata manje naplaćenih uvoznih dažbina i
zatezne kamate.
PRIVREMENI UVOZ MOŽE SE KORISTITI UZ
POTPUNO OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA
UVOZNIH DAŽBINA PRIJEVOZNOG
SREDSTVA S REDOVNOM STRANOM
REGISTRACIJOM ZA KOMERCIJALNU ILI
PRIVATNU UPORABU KOJE JE UVEZLA
OSOBA SA SJEDIŠTEM, ODNOSNO
PREBIVALIŠTEM U INOZEMSTVU
8. Kakav je carinski postupak u svezi privremenog uvoza prijevoznog sredstva uz
potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih
dažbina, odnosno mogućnost privremenog
uvoza prikolice sa redovnim inozemnim tablicama, dovezeno na vučnom vozilu sa
bosansko-hercegovačkim
registarske
tablicama?
Privremeni uvoz je carinski postupak s ekonomskim učinkom, a ujedno i postupak s odgođenim
plaćanjem uvoznih dažbina.Radi se o carinskom
postupku kojim se dopušta uporaba inozemne
robe u carinskom području BiH u određene propisane svrhe, bez njenog podlijeganja mjerama
trgovinske politike, kada je ta roba namijenjena
za ponovni izvoz u određenom roku u kojem mora
ostati u nepromijenjenom stanju, osim uobičajenog smanjenja vrijednosti uslijed njene normalne
uporabe za vrijeme trajanja privremenog uvoza.
77
Privremeni uvoz reguliran je odredbama članka
81. do članka 87. članka 133. do 140. i članka
193. Zakona o carinskoj politici BiH (“Službeni
glasnik BiH”, broj:57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i
76/11 - u daljem tekstu: Zakon) i odredbama članka 136. članka 140.do 143., članka 299 do članka
320. i članka 350.do 381. Odluke o provedbenim
propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (‘’Službeni glasnik BiH’’, broj: 63a/04
,60/06 i 57/08- u daljem tekstu Odluka ).Prema
odredbama iz članaka 352., 355.do 359. Odluke,
privremeni uvoz može se koristiti uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina prijevoznih
sredstava s redovnom stranom registracijom za
komercijalnu ili privatnu uporabu, koje uvoze osobe sa sjedištem, tj. prebivalištem u inozemstvu.
Prema navedenim odredbama osnovno je pravilo
da se privremeni uvoz uz potpuno oslobađanje
od plaćanja uvoznih dažbina stranog prijevoznog
sredstva, što uključuje i priključno prijevozno
sredstvo, za komercijalnu uporabu može odobriti
ako su ista registrirana u inozemstvu (van carinskog područja BiH), a da ih koriste osobe koje su
zaposlene u inozemstvu.Ta prijevozna sredstva
mogu ostati u privremenom uvozu za vrijeme koje
je potrebno za vršenje radnji u svezi s prijevozom.
Komercijalna uporaba znači uporabu prijevoznog
sredstva za prijevoz osoba ili robe uz naknadu ili
u sklopu ekonomske djelatnosti tvrtke (dakle uz
naknadu ili bez naknade). Samo izuzetno osoba
sa sjedištem u Bosni i Hercegovini bi mogla koristiti komercijalno prijevozno sredstvo inozemnih
registracija uz punomoć njegovog vlasnika, te u
tom slučaju, uporaba stranog prijevoznog sredstva pa i priključnog prijevoznog sredstva strane registracije povezanog na sredstvo drumskog
prijevoza registriranog u BiH (članak 356. točka
b.)Odluke, podrazumijeva samo neophodne i
opravdane radnje kako bi se izvela jedna komercijalna operacija i da je ta uporaba u svezi sa svrhom privremenog uvoza. Takva mogućnost uporabe vezana je isključivo za situaciju kada zbog
nepredviđenih okolnosti (npr. kvara na vozilu,
prometne nezgode) ili zbog drugog objektivnog
razloga domaći prijevoznik (prijevoznik u Bosni
i Hercegovini) nije u mogućnosti iz inozemstva
dopremiti robu, te radi uspješnog okončanja tog
posla mora jednokratno iznajmiti strano vozilo ili
priključno vozilo u koje pretovara robu (ili putnike) i dovozi je u Bosnu i Hercegovinu. U takvim
situacijama, domaći prijevoznik koji je u pitanju
mora carinskim organima dokazati da li se radi o
broj: 04/12
78
odgovori na pitanja
takvoj situaciji-jednokratnoj uporabi stranog prijevoznog sredstva ili priključnog prijevoznog sredstva zbog razloga više sile, odnosno da se radi
o neophodnim i opravdanim radnjama ( punomoć
stranog vlasnika za jednokratnu uporabu stranog
prijevoznog sredstava ili priključnog prijevoznog
sredstva iz navedenih razloga), kada se može
odobriti privremeni uvoz uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina bez podnošenja
carinske prijave ili postoji ugovor o suradnji koji
omogućava da se domaći prijevoznik redovno koristi priključnim vozilima strane registracije u kom
slučaju podliježu odredbama privremenog uvoza
s djelomičnim oslobađanjem od plaćanja uvoznih
dažbina. U skladu sa člankom 193. stavak 1. točka b. Zakona, kod stavljanja robe u privremeni
uvoz uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina nastaje carinski dug. Prema članku
139. Zakona, iznos uvoznih dažbina koji se treba platiti za robu koja je stavljena u privremeni uvoz uz djelomično oslobađanje od plaćanja
uvoznih dažbina je 3% od iznosa uvozne dažbine
koje bi se platile za predmetnu robu ukoliko bi bila
stavljena u slobodan promet onog dana kada je
stavljena u privremeni uvoz uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina za svaki
mjesec ili dio mjeseca tijekom kojeg je roba bila
u tom postupku. Obračun uvoznih dažbina vrši
se po mjesecima, neovisno da li je roba korištena za puni mjesec ili samo dio mjeseca (nekoliko
dana) pri čemu se mjesec dana ne smatra kalendarski mjesec, nego sukladno članku 91. Zakona
o upravnom postupku, razdoblje od mjesec dana
počinje od dana kada je roba stavljena u postupak, a završava se na isti dan slijedećeg mjeseca.
Rok privremenog uvoza s djelomičnim oslobađanjem od plaćanja uvoznih dažbina prema članku
136 . stavak 2. Zakona, može iznositi 24 mjeseca.
U konkretnom slučaju činjenica da ista osoba u
svom vlasništvu ima tvrtku u Bosni i Hercegovini
i u inozemstvu, nije od utjecaja kod odlučivanja
kojem sustavu privremenog uvoza ( da li uz potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih
dažbina) podliježe prikolica sa stranim registarskim tablicama kojom se vrši prijevoz robe, a prikačena uz vučno vozilo registrirano u Bosni i Hercegovini. Bitno je utvrditi da li se u takvom slučaju
radi o jednokratnoj uporabi takve prikolice zbog
posebnih okolnosti ili se radi o tome da domaći
prijevoznik u obavljanju prijevozničke djelatnosti
koristi prikolicu stranih registarskih tablica prema
ugovoru o suradnji sa stranom osobom (koja je
broj: 04/12
svibanj 2012.
vlasnik prikolice) koji omogućava korištenje.Teret
dokazivanja navedenih činjenica je na domaćem
prijevozniku koji je i korisnik postupka privremenog uvoza, bez obzira za koji sustav privremenog
uvoza ispunjava uvjete i kod kojeg carinskog organa se taj postupak provodi. Nije korisnik privremenog uvoza strani vlasnik prikolice, pošto tvrtka
u inozemstvu na koju je registrirana prikolica
nosi inozemne registarske tablice,registrirana je i
ima sjedište u inozemstvu, a tvrtka u BiH na koju
je registrirano vučno vozilo sa registarskim tablicama BiH , registrirana je i ima sjedište u BiH,
znači dva zasebna subjekta sa sjedištem u različitim državama.Pitanje se odnosi na privremeni
uvoz drumskih prijevoznih sredstava za privatnu
uporabu uz potpuno oslobađanje od plaćanja
uvoznih dažbina, a u predmetnom slučaju radi se
o privremenom uvozu drumskih prijevoznih sredstava, odnosno priključnog prijevoznog sredstva
za komercijalnu uporabu, u kom slučaju dolazi u
obzir djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih
dažbina.
KADA DEPONENT NE PLATI CARINSKI DUG
ZA ROBU IZUZETU ISPOD NADZORA
IZ CARINSKOG SKLADIŠTA, DUŽNIKOM
SE SMATRA DRŽATELJ CARINSKOG
SKLADIŠTA I NAPLATA UTVRĐENOG DUGA
ĆE SE IZVRŠITI IZ POLOŽENOG JAMSTVA
9. U slučajevima kada deponent ne plati
nastali utvrđeni dug za robu koja je nestala
ili ukradena iz carinskog skladišta, na koji
način i od koga se vrši naplata istog i da li
se naplata može izvršiti iz položenog jamstva ?
Carinski dug u postupku skladištenja pojavljuje
se kao posljedica izuzimanja robe ispod carinskog nadzora ili zbog neprijavljivanja, odnosno
nepodnošenja dokumentacije za stavljanje u odgovarajući postupak robe smještene u skladište.U
takvim slučajevima carinski dug utvrđuje se kako
je propisano odredbama iz članka 195. i 196. Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik
BiH“, broj: 57/04,51/06, 93/08, 54/10 i 76/11) i
Uputom o odobravanju držanja carinskog skladišta i postupku carinskog skladištenja (“Službeni
glasnik BiH”, broj: 25/08, 76/08, 12/08 i 43/10- u
daljem tekstu: Uputa ). Odredbom iz članka 195.
Zakona carinskoj politici BiH propisan je nastanak
carinskog duga u slučajevima izuzimanja robe
ispod carinskog nadzora , a glasi :
svibanj 2012.
odgovori na pitanja
“1. Carinski dug pri uvozu nastaje prilikom nezakonitog izuzimanja ispod carinskog nadzora robe
koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina.
2. Carinski dug nastaje u trenutku izuzimanja
robe ispod carinskog nadzora.
3. Dužnici su:
(a.) osoba koja je izuzela robu ispod carinskoga
nadzora;
(b.) sve druge osobe koje su sudjelovale u takvom izuzimanju, a koje su znale ili su objektivno
trebale znati da je roba bila izuzeta ispod carinskoga nadzora;
(c.) sve druge osobe koje su stekle ili zadržale
takvu robu, a koje su u trenutku njezina stjecanja
ili primanja znale ili su objektivno trebale znati da
je roba bila izuzeta ispod carinskoga nadzora; i
(d.) kada je to primjereno, osoba koja je dužna
da ispuni obveze koje proizlaze iz privremenog
smještaja robe ili uporabe carinskog postupka u
koji se ta roba stavlja”, a odredbom iz članka 196.
istog Zakona propisano je:
“1. Carinski dug pri uvozu, u slučajevima drukčijim od onih u članku 195. ovoga zakona, nastaje:
(a.) zbog neispunjavanja jedne od obveza koje,
u pogledu robe koja podliježe plaćanju uvoznih
dažbina, proizlaze iz njezina privremenog smještaja ili uporabe carinskog postupka u koji se
stavlja; ili
(b.) zbog nepostupanja sukladno uvjetu kojim
se regulira stavljanje robe u taj postupak ili odobravanje smanjene ili nulte stope uvoznih dažbina
na temelju krajnje uporabe robe, osim ako se ne
utvrdi da ti propusti nemaju značajan utjecaj na
pravilan tijek postupka privremenog smještaja ili
određenog carinskog postupka.
2. Carinski dug nastaje u trenutku prestanka
ispunjavanja obveze čije neispunjavanje dovodi
do nastanka carinskoga duga ili u trenutku stavljanja robe u određeni carinski postupak kada
se naknadno ustanovi da uvjet kojim se regulira
stavljanje robe u navedeni postupak ili odobravanje smanjene ili nulte stope uvoznih dažbina
na temelju krajnje uporabe robe, u stvari, nije bio
ispunjen.
3. Dužnik je osoba koja je, prema danim okolnostima, dužna ili ispuniti obveze koje, u pogledu robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina,
proizlaze iz njezina privremenog smještaja ili iz
primjene carinskoga postupka u koji je stavljena,
ili postupati sukladno uvjetima kojima se regulira
stavljanje robe u taj postupak”.
Odredbom iz članka 30. Upute, propisano je:
79
“ (1.) U slučajevima kada dođe do nestanka
ili krađe robe iz carinskog skladišta, nastaje dug
koji se naplaćuje od deponenta, jer se takve situacije smatraju izuzimanjem robe ispod carinskog
nadzora. U slučaju da deponent ne plati nastali
utvrđeni dug u propisanom roku, dužnikom za isti,
sukladno članku 195. Zakona, postaje držatelj carinskog skladišta i naplata utvrđenog duga će se
izvršiti iz jamstva položenog za predmetno carinsko skladište. (2.) U slučajevima oštećenja, loma ili isteka
roka trajanja robe, ona se i dalje nalazi u postupku carinskog skladištenja, te se, sukladno članku
174. Zakona i članku 417. Odluke, može ponovno
izvesti ili prijaviti nadzornom carinskom organu
radi uništenja pod carinskim nadzorom ili staviti u
neko drugo carinski odobreno postupanje ili uporabu, uz ispunjenje propisanih uvjeta i primjenu
pravila za takvo postupanje ili uporabu. (3.) Kada okolnosti slučaja i isprave ukazuju
da je do neopravdanog gubitka ili potpunog uništenja uskladištene robe došlo zbog stvarnog karaktera same robe (prirodni gubitci), te da gubitak
nije nastao zbog nemarnosti ili nekog postupka
držatelja carinskog skladišta može se primijeniti
članak 198. stavak 1. točka (c.) Zakona, odnosno
članak 436.- 438. Odluke. (4.) Kada se prilikom kontrole carinskog skladišta (ili popisa robe na zalihama) utvrdi da se
stanje zatečenih zaliha razlikuje od stanja prema
evidenciji, odnosno kada se pojavi razlika između
ulaza i izlaza robe, postupa se na slijedeći način: a.) ako su stvarne zalihe robe veće, razlika se
prikazuje kao ulaz robe i za istu deponent mora
podnijeti carinsku prijavu IM 7, b.) ako su stvarne zalihe robe manje, a razlika je
nastala zbog prirodnog gubitka kojeg je, sukladno
članku 436.-438. Odluke, prihvatio nadzorni carinski organ pri razduženju postupka carinskog
skladištenja, količina robe za koju je prihvaćen
prirodni gubitak prikazuje se u evidenciji kao otpis
i razdužuje se, uz naznaku da se radi o prihvaćenom prirodnom gubitku. Prihvaćeni prirodni gubitak robe (količina i vrsta robe) nadzorni carinski
organ evidentira u carinskoj prijavi IM 7 na koju se
ista odnosi (u polju C) i u njenom inspekcijskom
aktu, kako na primjerku te prijave koji se nalazi u
službenoj evidenciji tog organa, tako i na primjerku kojeg posjeduje deklarant (deponent), c.) ako su stvarne zalihe robe manje, a nije u
pitanju prihvaćeni prirodni gubitak, količina i vrsta
robe koja nedostaje prikazuje se u evidenciji kao
broj: 04/12
80
odgovori na pitanja
puštanje robe u slobodan promet (uz naznaku da
se radi o manjku robe), u kom slučaju deponent
mora, najkasnije prvog radnog dana nakon vršenja kontrole ili popisa robe, podnijeti IM 4 carinsku
prijavu i po istoj platiti dug. U protivnom, nadzorni carinski organ će bez odgađanja poduzeti sve
potrebne radnje radi reguliranja nastale situacije, d.) ako je roba bez odobrenja izuzeta ispod
nadzora iz carinskog skladišta, postupa se kao u
točki c.) ovoga stavka. (5.) Postupanje kao u stavku (4.) ovoga članka
ne isključuje pokretanje prekršajnog postupka ili
primjenu drugih kaznenih propisa, u situacijama
gdje je to primjenjivo”. Odredbom iz članka 31. Upute, uređen je postupak kod nastanka duga u postupku carinskog
skladištenja, a ista glasi: „(1.) U slučajevima nastanka duga za robu
u postupku carinskog skladištenja prema članku
195. i 196. Zakona, a deponent nije podnio carinsku prijavu za stavljanje robe u odgovarajuće carinski odobreno postupanje ili uporabu, nadzorni
carinski organ će podnijeti zahtjev za pokretanje
postupka za naplatu duga. (2.) Zahtjev iz stavka (1.) ovoga članka, zajedno s carinskom prijavom IM 7 koja se odnosi na
robu koja je u pitanju i ostalom raspoloživom dokumentacijom, nadzorni carinski organ dostavlja
na upravni postupak Skupini za procedure regionalnog centra kojem organizacijski pripada. (3.) Postupak iz stavka (1.) i (2.) ovoga članka je, zbog eventualne naplate duga iz položenog
jamstva za carinsko skladište, žurne prirode, te
isti nadležni carinski organi moraju provoditi bez
odgađanja. (4.) U slučaju da deponent ne plati nastali utvrđeni dug u propisanom roku, dužnikom za isti, sukladno članku 195., odnosno 196. Zakona, postaje držatelj carinskog skladišta i naplata utvrđenog
carinskog duga će se izvršiti iz jamstva položenog
za predmetno carinsko skladište”. Prema iznesenom za izuzimanje robe ispod
nadzora iz carinskog skladišta odgovorne su:
osoba koja je izuzela robu ispod carinskoga nadzora , sve druge osobe koje su sudjelovale u takvom izuzimanju, a koje su znale ili su objektivno
trebale znati da je roba bila izuzeta ispod carinskoga nadzora, sve druge osobe koje su stekle ili
zadržale takvu robu, a koje su u trenutku njezina
stjecanja ili primanja znale ili su objektivno trebale
znati da je roba bila izuzeta ispod carinskoga nadzora i kada je to primjereno, osoba koja je dužna
broj: 04/12
svibanj 2012.
da ispuni obveze koje proizlaze iz privremenog
smještaja robe ili uporabe carinskog postupka u
koji se ta roba stavlja.
VRAĆENA ROBA PRI NJENOM
PONOVNOM IZVOZU I PUŠTANJU U
SLOBODAN PROMET U CARINSKO
PODRČJE BOSNE I HERCEGOVINE
OSLOBOĐENA JE OD PLAĆANJA POREZA
NA DODANU VRIJEDNOST, TROŠARINE,
CESTARINE I CARINSKOG EVIDENTIRANJA
10. Plaća li se, za vraćenu robu za koju je,
sukladno članku 177. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine odobreno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, porez
na dodanu vrijednost?
Postupak u svezi vraćene izvezene robe reguliran je:odredbama članka 177. do 179. Zakona
o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj 57/04, 51/06, 93/08 , 54/10 i
76/11- u daljem tekstu: Zakon),odredbama članka 419. do 429. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04, 60/06
i 57/08- u daljem tekstu: Odluka), uključujući i
Prilog 47 i 52 Odluke i Uputa o vraćanju izvezene robe (“Službeni glasnik BiH”, broj:74/11- u
daljem tekstu: Uputa),kao propisima o popunjavanju carinske prijave.Vraćena izvezena roba je
ona roba iz BiH, koja se nakon izvoza iz carinskog područja BiH, u nepromijenjenom stanju,
uključujući i izuzeća navedena u članku 6.Upute,
vraća u to područje. Izvozni carinski organ je
onaj carinski organ mjerodavan za postupak
izvoznog carinjenja, a carinski organ ponovnog
uvoza je carinski organ kod kojeg je za vraćenu robu podnesena carinska prijava za ponovni
uvoz i puštanje u slobodan promet. Prema članku 423., 425., 427. i 429. Odluke, to može biti
izvozni carinski organ kod kojeg je vraćena roba
prethodno bila izvozno ocarinjena ili neki drugi carinski organ kod kojeg je podnesena navedena
carinska prijava za vraćenu robu. Vraćena roba
pri njenom ponovnom uvozu i puštanju u slobodan promet u carinsko područje BiH, na zahtjev
zainteresirane osobe, oslobađa se od plaćanja
uvoznih dažbina pod uvjetima: da se u roku od
tri godine vraća (ponovno uvozi) u carinsko područje Bosne i Hercegovine , koje se uzimajući
u obzir posebne okolnosti može produžiti,zatim
da se vraća u nepromijenjenom stanju, odnosno
svibanj 2012.
odgovori na pitanja
u stanju u kojem je bila izvezena i da se sa sigurnošću vraćena roba može identificirati, odnosno utvrditi istovjetnost robe (da se kod izvezene
i vraćene robe radi o istoj robi).Sukladno članku
419. Odluke, uz ispunjenje uvjeta iz članka 177.
i 178. Zakona, vraćena roba, na zahtjev zainteresirane osobe, oslobađa se od plaćanja uvoznih dažbina i ako se vraća samo dio prethodno
izvezene robe. Navedeno se primjenjuje i kada
se vraćena roba sastoji od dijelova ili pribora koji
pripadaju strojevima, instrumentima, aparatima i
drugim proizvodima koji su bili prethodno izvezeni
iz carinskog područja Bosne i Hercegovine Vraćena roba za koju je, sukladno članku 177. Zakona, odobreno oslobađanje od plaćanja uvoznih
dažbina , sukladno članku 26. stavak (1.) točka 2.
Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Službeni
glasnik BiH“, broj: 90/05, 35/05 i 100/08) oslobođena je i od plaćanja poreza na dodanu vrijednost ako robu vraća ista osoba koja ju je i izvezla.
Ako robu vraća druga osoba tada vraćena roba
podliježe naplati poreza na dodanu vrijednost.
Vraćena roba za koju je, sukladno članku 177.
Zakona, odobreno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina i prema članku 30. stavak 1. točka
c.) i članku 38. Zakona o trošarinama u Bosni i
Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”,broj:49/09) i
članku 37. Pravilnika o primjeni Zakona o trošarinama u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik
BiH”, broj:50/09 i 80/11), oslobođena je i od plaćanja trošarine i cestarine.Vraćena roba za koju je
odobreno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, prema članku 177. Zakona, oslobođena je
i od plaćanja iznosa od 1% carinske vrijednosti
za carinsko evidentiranje, prema članku 2. Odluke o slučajevima kada se ne naplaćuje iznos od
1% carinske vrijednosti za carinsko evidentiranje
(“Službeni glasnik BiH”, broj:31/05).Radi ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih
dažbina sukladno članku 177. Zakona, zainteresirana osoba pri vraćanju robe, carinskom organu ponovnog uvoza podnosi carinsku prijavu za
ponovni uvoz i puštanje u slobodan promet uz
oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina i (IM
6 prijava), popunjenu sukladno propisima koji
reguliraju pitanje podnošenja i popunjavanja carinskih prijava. Podnošenje navedene carinske
prijave smatra se zahtjevom za oslobađanje od
plaćanja uvoznih dažbina po članku 177. Zakona.
Uz carinsku prijavu, zainteresirana osoba, pored
dokumenata podnosi i pisanu izjavu u kojoj, između ostalog, mora navesti podatke o izvoznoj
81
carinskoj prijavi po kojoj je odnosna vraćena roba
bila prethodno izvezena, kao i o dokumentima
priloženim uz tu prijavu, podatke o drugim dokumentima podnesenim u odnosnom postupku,
razloge vraćanja izvezene robe, podatak o tome
vraća li se sva roba koja je prethodno bila izvezena ili samo dio izvezene robe ili se vraćaju dijelovi
ili pribor koji pripadaju strojevima,instrumentima,
aparatima i drugim proizvodima prethodno izvezenim iz carinskog područja BiH, u kom slučaju
mora navesti i podatke o prethodno izvezenim
strojevima, aparatima, instrumentima i sličnoj robi
kojoj pripadaju ti dijelovi ili pribor, kao i druge podatke kojima raspolaže a mogu biti od utjecaja u
predmetnom postupku.Kao vraćena roba, sukladno članku 422. stavak 1. Odluke, prihvaća se roba
za koju zainteresirana osoba, uz carinsku prijavu
podnese i slijedeće dokumente: primjerak izvozne
carinske prijave, koji je izvozni carinski organ vratio izvozniku, sa ovjerom fizičkog istupa robe iz
carinskog područja BiH od strane izlaznog carinskog organa , a kod pojednostavljenih carinskih
postupka (na temelju računa i lokalni postupak
izvoznog carinjenja) primjerak pojednostavljene
carinske prijave i dodatne carinske prijave, ili presliku takvog dokumenta za koju je izvozni carinski
organ potvrdio da je vjerodostojan, ili listu s podatcima INF 3, te roba pod pokrićem karneta ATA
izdanog u Bosni i Hercegovini.Kada dokazi koji
su dostupni carinskom organu ponovnog uvoza
ili koji se mogu utvrditi uz pomoć zainteresirane
osobe, ukazuju da je roba koja je prijavljena za
ponovni uvoz i stavljanje u slobodan promet bila
prvobitno izvezena iz carinskog područja Bosne
i Hercegovine i istovremeno ispunjava uvjete za
prihvaćanje kao vraćena roba, nije potrebno prilagati primjerak izvozne carinske prijave. Carinska prijava za vraćenu robu se putem modula
selektiviteta u informatičkom sustavu, upućuje
se na crvenu traku zbog potpune kontrole robe i
dokumenata i radi provjere carinske prijave i priloženih dokumenata i pregleda prijavljene robe,
a u cilju utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina traženog
tom prijavom, a posebno utvrđivanja istovjetnosti
izvezene i vraćene robe.Provjera i pregled dokumenata i robe kod carinskog organa ponovnog
uvoza vrši se putem povjerenstva, a o utvrđenom
stanju sačinjava se zapisnik na obrascu iz Priloga
1. kao sastavnog dijela Upute. Zapisnik se sačinjava u dva primjerka, od kojih se jedan primjerak
zapisnika uručuje zainteresiranoj osobi uz potvr-
broj: 04/12
82
odgovori na pitanja
du primitka, a drugi primjerak zadržava carinski
organ ponovnog uvoza uz carinsku prijavu.Ako
carinski organ ponovnog uvoza, u postupku po
carinskoj prijavi, utvrdi da su ispunjeni uvjeti za
traženo oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina
po članku 177. Zakona, prihvaća carinsku prijavu,
koje prihvaćanje se smatra odobrenjem za traženo oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, pa
se u polju C prihvaćene carinske prijave unosi
zabilješka: “Oslobođeno po čl. 177. ZOCP”.
Kada carinski organ ponovnog uvoza, u postupku po carinskoj prijavi utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za traženo oslobađanje od plaćanja
uvoznih dažbina po članku 177. Zakona, a zainteresirana osoba izrazi neslaganje s time, carinski organ ponovnog uvoza predmetnu carinsku
prijavu sa zapisnikom i svom ostalom dokumentacijom dostavlja mjerodavnoj skupini za procedure na rješavanje predmetne stvari u redovitom upravnom postupku.Ako se roba, izvezena
po karnetu ATA izdanom u Bosni i Hercegovini
, vraća po tom karnetu u carinsko područje BiH
može se, sukladno članku 422. stavak 1. Od-
broj: 04/12
svibanj 2012.
luke, uz ispunjenje uvjeta iz članka 177. i 178.
Zakona, prihvatiti kao vraćena roba i osloboditi
od plaćanja uvoznih dažbina , pa i kada je rok
važenja karneta ATA istekao. Kada je u pitanju
ponovni uvoz i stavljanje u slobodan promet uz
oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina i robe
koja je prije izvoza iz carinskog područja BiH
bila stavljena u slobodan promet po smanjenoj
ili nultoj stopi uvoznih dažbina zbog njenog korištenja u posebne svrhe, kao npr. krajnja uporaba, sukladno članku 177. stavak 2. točka b.)
Zakona, oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, odobrava se jedino ako se ponovno uvozi odnosno vraća za istu svrhu.Kada se roba
ne uvozi ponovno za istu svrhu, iznos uvoznih
dažbina obračunat za tu robu umanjit će se za
iznos uvoznih dažbina plaćen prilikom njenog
prvog stavljanja u slobodan promet. Ako je iznos
uvoznih dažbina plaćenih pri prvom stavljanju
robe u slobodan promet veći od iznosa uvoznih
dažbina koje bi trebalo platiti pri ponovnom uvozu, neće biti odobren. povrat uvoznih dažbina
(članak 177. stavak 2. Zakona).
svibanj 2012.
odgovori na pitanja
83
Ernevaza Hrustanović, dipl. iur.
PITANJA I ODGOVORI IZ
OBLASTI RADNIH ODNOSA
MOGUĆNOST KORIŠTENJA GODIŠNJEG
ODMORA PRIJE ODLASKA U MIROVINU
1. Naš zaposlenik u prvoj polovini godine
ostvaruje pravo na mirovinu. Ima li pravo na
godišnji odmor u ovoj godini, odnosno prije
odlaska u mirovinu?
Zakonom o radu („Službene novine Federacije
BiH“, br. 43/99, 32/00 i 20/03) regulirano je pravo zaposlenika na plaćeni godišnji odmor, nakon
šest mjeseci neprekidnog rada.
Zaposlenik koji je stekao pravo na godišnji
odmor u smislu članka 42. stavak 1. Zakona,
ima pravo koristiti godišnji odmor u svakoj kalendarskoj godini, pa i u situaciji kada zaposlenik u toj kalendarskoj godini ostvaruje pravo na
mirovinu.
U konkretnoj situaciji zaposleniku se treba omogućiti korištenje punog godišnjeg odmora u ovoj
godini i nakon iskorištenog punog godišnjeg odmora, tom zaposleniku treba utvrditi prestanka
radnog odnosa radi odlaska u mirovinu.
UGOVOR O DJELU NE MOŽE SE
ZAKLJUČITI ZA POSLOVE OSNOVNE
DJELATNOSTI
2. Može li se sklopiti ugovor o djelu iz poslova osnovne djelatnosti?
Što se tiče Zakona o radu („Službene novine
Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03), člankom 20. regulirano je sklapanje ugovora o radu,
koji pored drugih podataka, treba da sadrži i podatke o mjestu rada.
Također, pravilnikom poslodavca su sistematizirani poslovi sa potrebnim uvjetima za obavljanje
rada. Zakonom o radu poslodavac sa zaposlenikom može sklopiti ugovor o radu na određeno ili
neodređeno radno vrijeme, te kao što i sami navodite, može sklopiti ugovor za obavljanje privremenih i povremenih poslova.
Poslovi za koje se sklapaju privremeni i povremeni poslovi su poslovi za koje se ne sklapa
ugovor o radu, što znači da ti poslovi nisu trajnog
karaktera i da traju ograničeno vrijeme odnosno,
ne traju duže od 60 dana u tijeku kalendarske godine, te da su utvrđeni kolektivnim ugovorom ili
pravilnikom o radu.
Osobi koja obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u tijeku rada pod istim
uvjetima kao i za zaposlenike u radnom odnosu
kao i druga prava, sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
Prema iznesenom, mišljenja smo da se ugovor
o djelu ne može sklopiti za poslove iz djelatnosti
pravne osobe, jer je ugovor o djelu takve naravi
da se izvođač obvezuje da izvrši određeni posao i
za isti primi ugovorenu naknadu, koji može obaviti
i izvan mjesta sjedišta poslodavca i mjesta rada,
što je suprotno ugovoru o radu, u kojem se, kao
što smo i naveli, pored ostalih podataka, navodi i
mjesto rada.
TRAJANJE UGOVORA O DJELU
3. Koliko je poslodavac u mogućnosti držati zaposlenika pod ugovorom o djelu, odnosno koliko ovakvih ugovora može sklopiti
sa istom osobom?
Ugovor o djelu po svom pravnom karakteru
je građansko-pravni ugovor, odnosno ugovor iz
oblasti obligacijskih odnosa u kome se zaposlenik obvezuje da obavi određeni posao, kao što je
izrada ili opravka neke stvari ili izvršenje nekog
fizičkog ili intelektualnog rada i slično, a naručitelj
se obvezuje da mu za to plati naknadu.
Određeni obligacijsko pravni ugovori su po svim
elementima ugovori o djelu, što se nabolje vidi iz
ugovornog odnosa i kod ugovora o građenju koji
je nominiran kao ugovor o djelu. Ugovor o djelu
koji je sklopljen u skladu s propisima iz obligacijskih odnosa nije ograničen u pogledu rokova i
broj: 04/12
84
odgovori na pitanja
može se sklopiti s istom osobom na kraće ili duže
razdoblje, što zavisi od naravi posla.
U oblasti radnih odnosa sklapa se ugovor o
obavljanju privremenih i povremenih poslova,
koji se razlikuje po materiji i obvezama ugovornih
strana, jer je to, za razliku od obligacijskog odnosa, zaseban ugovor i sklapa se za poslove pod
određenim uvjetima i za koji se ne sklapa ugovor
o radu.
Ugovori o obavljanju privremenih i povremenih
poslova, pored vrste posla, načina, roka i izvršenja i iznosa naknade za izvršeni posao, moraju
biti utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili pravilniku
o radu i ne mogu trajati duže od 60 dana u tijeku
kalendarske godine, a osobi koja ih obavlja osigurava se odmor u tijeku rada kao i zaposlenicima.
Ugovor o djelu je obligacijsko pravni ugovor i
sklapa se u skladu sa Zakonom o obligacijskim
odnosima, u oblasti radnih odnosa sklapa se ugovor o obavljanju povremenih i privremenih poslova koji ne mogu trajati duže od 60 dana u tijeku
kalendarske godine, koji su utvrđeni u kolektivnom ugovoru odnosno pravilniku o radu.
ODLAZAK U MIROVINU PPRIJE ISTEKA
STAROSNE GRANICE
4. Radila sam kod poslodavac koji mi je
rješenjem prekinuo radni odnos radi navodno napunjenih 40 godina radnog staža. Međutim u Federalnom zavodu za mirovinsko i
invalidsko osiguranje mi priznaju samo staž
ostvaren u Federaciji BiH, a ne priznaju mi
staž koji sam ostvarila u Srbiji. Izdali su mi
rješenje na prijevremenu mirovinu. Je li poslodavac bio u obvezi držati me u radnom
odnosu do navršenih 65 godina starosti.
Kod ostvarivanja prava zaposlenika - osiguranika pod stažom osiguranja podrazumijeva se razdoblje osiguranja ostvareni u Bosni i Hercegovini
i razdoblja osiguranja ostvareni u drugim zemljama sa kojima Bosna i Hercegovina ima sklopljene
sporazume o socijalnom osiguranju.
Kako se u konkretnom slučaju radi o stažu osiguranja upisanom u radnu knjižice, te se isti i mogao uzeti u obzir kod utvrđivanja činjenice o ukupno navršenom stažu osiguranja.
Kod utvrđivanja činjenice ispunjava li zaposlenik
uvjete za mirovinu svaka država zbraja mirovinski
staž ostvaren u drugoj državi s kojom je sklopljen
sporazum i tako priznaje pravo na mirovinu u ovisnosti od dužine staža ostvarenog u odnosnoj
državi.
broj: 04/12
svibanj 2012.
ODLAZAK U MIROVINU BEZ OTPREMNINE
5. Zbog odnosa poslodavca prema meni
bila sam prisiljena otići mirovinu s 37 godina. Poslodavac mi nije isplatio otpremninu
koja pripada. Kome se mogu obratiti radi zaštite svojih prava.
Pravo na otpremninu radi odlaska u mirovinu
regulirano je Općim kolektivnim ugovorom za teritorij Federacije Bosne i Hercegovine („Službene
novine Federacije BiH“, br. 54/05 i 62/08).
Tako je člankom 21. ovog ugovora utvrđeno da
zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu u visini tri prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH , prema posljednjim objavljenim podacima Zavoda za statistiku.
Granskim kolektivnim ugovorom odnosno pravilnikom o radu poslodavac može utvrditi i veći
iznos otpremnine, ali ne može utvrditi manji iznos
nego što je utvrđen kolektivnim ugovorom.
Treba napomenuti da je člankom 2. Općeg kolektivnog ugovora propisano da se isti primjenjuje
na sve poslodavce odnosno obvezujući je za poslodavce, bez obzira na strukturu kapitala.
Što se tiče Vašeg prava na otpremninu pismeno
se obratite poslodavcu sa zahtjevom, te ukoliko
istom ne udovolji obratite se inspekciji rada odnosno svoje pravo možete ostvariti pred nadležnim
sudom.
U GODIŠNJI ODMOR SE RAČUNA I SUBOTA
6. Ako je rad organiziran u manje od šest
radnih dana u tjednu, pri utvrđivanju trajanja
godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na šest radnih dana, što
znači da će se i subota računati u godišnji
odmor. Da li se u tom slučaju prilikom obračuna naknade plaće, obračunava i subota.
Prema Zakonu o radu („Službene novine FBiH“,
br. 43/99, 32/00 i 29/02) zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji
odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraće propisanog ovim ili drugim zakonom uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Ako je rad organiziran u manje od šest radnih
dana u tjednu, pri utvrđivanju trajanja godišnjeg
odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na šest radnih dana, ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drugačije uređeno.
svibanj 2012.
odgovori na pitanja
Ovdje se radi samo o tome da se pod određenim uvjetima subota računa u dane godišnjeg odmora, ali to ne znači da se za te subote zaposleniku isplaćuje naknada plaće,.
Naime, zaposlenicima pripada naknada plaće
za 40 sati tjedno, pet radnih dana puta osam sati,
a kada bi se obračunavala i subota bilo bi šest
radnih dana puta osam sati, te bi se desilo da zaposlenici koji su na godišnjem odmoru prime veću
plaću nego kada radi. Prema tome, zaposlenici
kojima je radno vrijeme organizirano kao petodnevni tjedan, a u godišnji odmor se uračunava i
subota, nemaju pravo na naknadu plaće za dane
godišnjeg odmora koji pada u subotu, jer je to inače neradni dan kod poslodavca.
STJECANJE DIPLOME VIŠEG STUPNJA I
PROMJENA RADNOG MJESTA
7. S poslodavcem sam sklopila ugovor o
radu na neodređeno radno vrijeme za poslove za koje se traži srednja stručna sprema.
U međuvremenu sam završila fakultet ali mi
poslodavac pri sklapanju novog ugovora o
radu nije uzeo u obzir završeni fakultet nego
je naveo da i dalje imam srednju stručnu
spremu. Je li poslodavac dužan izvršiti upis
u radnu knjižicu stručnu spremnu koju sam
završila odnosno je li dužan u ugovoru o
radu navesti da imam završen fakultet.
Zakonom o rad, točnije člankom 21. propisano
je koje podatke treba sadržavati ugovor o radu.
Navedena odredba ne utvrđuje obvezu poslodavca da upiše nove podatke o završenoj školskoj
spremi, jer su uvjeti za obavljanje poslova konkretnog radnog mjesta utvrđeni pravilnikom o
radu poslodavca.
Također, u konkretnoj situaciji poslodavac je s
vama sklopio ugovor za obavljanje poslova koje
ste do tada obavljali za koje je predviđen niži stupanj stručne spreme koji je i potreban za obavljanje poslova koje ste do tada obavljali. Prema
85
tome, poslodavac nije postupio suprotno Zakonu
o radu. Inače novi stupanj stručne spreme upisuje nadležni općinski organ sukladno Pravilniku o
radnoj knjižici.
ODLAZAK U MIROVINU PRIJE 65 GODINA
8. Imamo zaposlenicu koja iduće godine
stječe pravo na prijevremenu mirovinu. Ima
39 godina radnog staža, a ovaj mjesec napunit će 60 godina života. Na njezino radno
mjestu zaposliti drugog, mlađeg djelatnika,
postoji li zakonska zapreka za otkazivanje
ugovora o radu spomenutoj zaposlenici.
Može li ona odbiti ići u prijevremenu mirovinu, obzirom da je zakonski propisana dob 65
godina života?
Sukladno odredbi članka 86. Zakona o radu,
ugovor o radu prestaje smrću djelatnika, istekom vremena na koje je sklopljen ukoliko je
riječ o ugovoru na određeno vrijeme te kada
djelatnik navrši šezdeset pet godina života i
dvadeset godina staža osiguranja ili 40 godina
mirovinskog staža.
Ugovor o radu može se otkazati i ako se poslodavac i zaposlenik drukčije dogovore, sporazumom zaposlenika i poslodavca.
Dakle, stjecanje uvjeta za prijevremenu mirovinu ne navodi se i ne predstavlja razlog za prestanak ugovora o radu. Stjecanje uvjeta za prijevremenu mirovinu sukladno Zakonu o mirovinskom
i invalidskom osiguranju također nije opravdani
razlog za otkazivanje ugovora o radu od strane
poslodavca. Prijevremena mirovina predstavlja
pravo zaposlenika, koje ona može iskoristiti sukladno pozitivnim zakonskim propisima, ali i ne
mora. U slučaju da zaposlenik ispuni gore navedene
uvjete može se dogovoriti sa poslodavcem da nastavi raditi iako je napunio 65 godina života i 20
godina staža osiguranja, odnosno 40 godina mirovinskog staža.
www.fircon.biz
broj: 04/12
86
odgovori na pitanja
DUPLIKAT RADNE KNJIŽICE
9. Kako dobiti duplikat radne knjižice
koju sam izgubio, a nemam dokaz da je
izgubljena?
Pravilnikom o radnoj knjižici (“Službene novine
Federacije BIH”, br.42/00 i 32/00) utvrđen je način
izdavanja radne knjižice, kao i način postupanja
sa radnom knjižicom u slučaju smrti zaposlenika.
Prema članku 31. Pravilnika o radnoj knjižici utvrđeno je da se duplikat radne knjižice izdaje zaposleniku u slučaju kada je izgubio radnu knjižicu ili
kada je radna knjižica izgubljena. Duplikat radne
knjižice izdaje se na zahtjev zaposlenika.
Da bi zaposlenik dobio duplikat radne knjižice
potrebno je, prema Pravilniku o radnoj knjižici, da
pruži dokaz i potvrdu o izvršenoj uplati za objavljivanje oglasa o izgubljenoj radnoj knjižici u “Službenim novinama Federacije BIH”.
Pravilnikom je također predviđeno, da u slučaju
smrti zaposlenika, u radnu knjižicu se upisuje dan
prestanka radnog odnosa i trajanje zaposlenja uz
potvrdu o predaji radne knjižice članu uže obitelji
(bračni drug, punoljetna djeca, roditelji) odnosno
nadležnoj službi prema mjestu sjedišta ili prebivališta poslodavca.
Imajući u vidu da Pravilnikom o radnoj knjižici nisu predviđeni slučajevi izdavanja duplikata radne knjižice nakon prestanka radnog
odnosa i u slučaju kad je zaposlenik umro, a
radi onemogućavanja eventualnih zlouporaba i nepostojanja dokaza da je radna knjižica
stvarno izgubljena i oglašena izgubljenom, mišljenja smo da ne možete izdati duplikat radne
knjižice.
OBVEZA UPOŠLJAVANJA BROJA
DJALATNIKA PREMA UREDBI
10. Da li je na snazi Uredba o uvjetima koje
je poduzeće i druga pravna osoba dužna ispunjavati glede broja zaposlenih djelatnika
radi obavljanja registrirane djelatnosti i postoje li izuzeci za poduzeća koja zbog ekonomske situacije nisu u mogućnost da zaposle predviđeni broj djelatnika?
Uredbom o uvjetima koje je poduzeće odnosno druga pravna osoba dužna ispunjavati glede
broja zaposlenih djelatnika radi obavljanja registrirane djelatnosti (“Službene novine Federacije
BiH”, br. 15/98 i 5/99), propisani su uvjeti koje
u pogledu najmanjeg broja zaposlenih djelatnika
mora ispunjavati poduzeće odnosno druga prav-
broj: 04/12
svibanj 2012.
na osoba da bi moglo obavljati djelatnost za koju
je registrirano.
Tako je člankom 3. točka 5. navedene Uredbe
utvrđeno da je najmanji broj zaposlenih djelatnika u grani visokogradnje i niskogradnje petnaest
djelatnika.
Uredbom o dopuni Uredbe o uvjetima koje je
poduzeće odnosno druga pravna osoba dužna ispunjavati glede broja zaposlenih djelatnika
radi obavljanja registrirane djelatnosti, utvrđene
su novčane kazne u iznosu od 500.00 KM do
5.000,00 KM, za prekršaj poduzeća odnosno
druge pravne osobe koja počne obavljanje djelatnosti za koju su registrirani, a ne ispunjavaju
uvjete glede najmanjeg broja zaposlenih djelatnika iz članka 3.Uredbe.
Kako Uredbom nisu predviđeni nikakvi izuzeci glede minimalnog broja zaposlenih djelatnika,
prema našem mišljenju, poslodavci iz grane visokogradnje i niskogradnje, bez obzira na ekonomske uvjete u kojima se nalaze, dužni su ispuniti uvjete glede najmanjeg broja djelatnika, radi
obavljanja registrirane djelatnosti.
svibanj 2012.
odgovori na pitanja
87
VI STE PITALI – FIRCON
ODGOVARA
ZATEZNA KAMATA UTVRĐENA U SUDSKOM
POSTUPKU ULAZI U OSNOVICU ZA
OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA
Pitanje:
Obzirom da u 2010. Nismo isplaćivali naknade
članovima Odbora za reviziju, isti su nas tužili i
Banka je dobila Rješenje za postupanje po sudskoj presudi.
Moj upit je sljedeći:
Ukoliko banka sa računa skine naknade sa
uvećanim zateznim kamatama, da li firma ima
obavezu uplate poreza i doprinosa ( 10% poreza, 6% PIO i 4% ZZO) na navedene članove
i šta je u tom slučaju osnovica ( neto naknada
ili neto naknada uvećana za zatezne kamate)?
Odgovor:
Sukladno odredbama zakona o porezu na dohodak obveznik obračuna poreza (i pripadajućih
doprinosa utvrđenih prema zakonu o doprinosima) je isplatitelj dohotka ostvarenog temeljem
članstva u odborima. Ova kategorija naknade ima
karakter dohotka od povremenog od povremenog obavljanja drug ih samostalnih djelatnosti,
pa je isplatitelj dužan da prilikom isplate ove naknade izvrši obračun poreza na dohodak po stopi
od 10% na osnovicu koju čini ugovorena naknada umanjena za iznos naknade na ime zavoda
zdravstvenog osiguranja obračunanog po stopi
od 4%.
Činjenica da je u ovom slučaju naplata prihoda
po osnovu članstva u odboru za reviziju izvršena
prinudnim putem po sudskoj presudi nema utjecaja na drugačiji postupak društva koje je bilo obvezno isplatiti naknadu. U ovom slučaju članovi
odbora su dobili ugovorenu naknadu uvećanu za
zatezne kamate koje su obračunane po sudskoj
presudi. Obzirom da Zakon o porezu na dohodak
ne izuzima od obveze obračuna poreza na
dohodak naknade po osnovu zateznih kamata
plaćenih po zakašnjelom izvršenju obveza iste će
podlijegati obvezi obračuna poreza i pripadajućih
doprinosa.
U Ovom slučaju neto naknadu će predstavljati
ukupno isplaćeni iznos koji uključuje i zateznu kamatu pa će te Vi imati obvezu utvrditi osnovicu za
obračun poreza. Utvrđivanje osnovice za obračun
doprinosa i poreza po ovom osnovu možete izvršiti na način: neto naknada uvećana za zatezne
kamate x 1,5741 (koeficijent) .
AKONTACIJA POREZA NA DOBIT SE MOŽE
PLAĆATI U RAZLIČITOM IZNOSU TIJEKOM
GODINE
Pitanje:
Akontaciju poreza na dobit za 2012. godinu
plaćali smo na način da je za siječanj i veljaču
uplatili iznose akontacije u visini koja je utvrđena u prijavi poreza na dobit za 2010. godinu,
a za ožujak je uplaćen iznos akontacije koji je
utvrđen u prijavi poreza na dobit za 2011. godinu. Akontacija za 2011. je utvrđena u manjem
iznosu od akontacije za 2012. godinu. U ispostavi porezne uprave traže da uplatimo razliku
manje plaćenog iznosa akontacije za siječanj
i veljaču 2012. godine. Je li to ispravno postupanje i trebamo li postupiti po usmenom nalogu
referenta?
Odgovor:
Porez na dobit se utvrđuje podnošenjem Prijave poreza na dobit na obrascu PR-PD. Sukladno odredbama članka 51. Zakona o porezu
na dobit; „Obveznik je dužan pravilno i točno
popunjenu poreznu prijavu s poreznom bilancom podnijeti mjerodavnoj ispostavi Porezne
uprave u roku od 30 dana po isteku roka propisanog za podnošenje godišnjeg obračuna rezultata poslovanja“.
Ravnajući se navedenom odredbom obveznik
poreza na dobit je obveza da najkasnije do 30.
ožujka tekuće godine podnese poreznu prijavu
poreza na dobit za prethodnu godinu.
Porez na dobit se plaća sustavom akontacije
pa se u poreznoj prijavi poreza na dobit utvrđuje
se i iznos akontacije, koji obveznik treba plaćati u
tekućoj godini. Sukladno odredbama članka 41.
stavak 1. i 2. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit;
„Tijekom godine, porez na dobit se plaća u vidu
mjesečnih akontacija, najkasnije do kraja tekućeg
mjeseca za prethodni mjesec.
broj: 04/12
88
odgovori na pitanja
Visina akontacije iz stavka 1. ovoga članka se
utvrđuje u poreznoj prijavi za prethodno porezno
razdoblje i vrijedi do podnošenja nove porezne
prijave i utvrđivanja nove visine akontacije“.
Iz navedenih odredaba pravilnika je nedvojbeno
da obveza plaćanja akontacije utvrđene za tekuću godinu počinje teći tek nakon što je podnijeta
prijava poreza na dobit za prethodnu godinu. Porezni propisi ne poznaju kategoriju „razlike akontacije“ pa prema tome ne postoji pravni temelj za
plaćanje „razlike akontacije“ poreza na dobit.
Ako se uzme u obzir navedeno onda je moguće da se u jednoj godini plaća različit iznos
akontacije.
KORELACIJA ELEMENATA U SPECIFIKACIJI
UZ ISPLATU PLAĆE
Pitanje:
Imamo uposlenicu koja je na porodiljskom
dopustu. Prema propisima naše županije u takvim slučajevima rodiljama koje su bile u radnom odnosu isplaćuje se naknada u iznosu od
300,00KM iz fonda formiranog posebno za te
namjene.
Prilikom obračuna plaće za uposlenicu na porodiljskom vršimo obračun i uplatu doprinosa
bez isplate naknade na ime plaće. U tom slučaju
nam se u Specifikaciji uz isplatu plaća – obrazac
2001 –A ne koreliraju podaci o ukupnoj plaći i
obračunanom porezu i doprinosima. U ispostavi
porezne uprave neće da prihvate specifikaciju iz
razloga što ti podaci nisu u korelaciji?
Odgovor:
Obveza sastavljanja specifikacije o uplati doprinosa i poreza na dohodak regulirana je odredbama članka 31. Pravilnika o načinu obračunavanja
i uplate doprinosa. Sukladno stavku 1. navedene
odredbe Pravilnika:
„Isplatitelji plaća i drugih osobnih primitaka…
dužni su za svaku isplatu plaće, odnosno primanja, sačiniti specifikaciju o uplati doprinosa i poreza na dohodak i dostaviti je nadležnoj ispostavi
Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine
istog, a najkasnije narednog dana od dana isplate
plaće, odnosno primitka“. Specifikacija se dostavlja na obrascu 2001.
Temeljni podatak u specifikaciji je podatak o
ukupnoj plaći koja predstavlja plaću iz članka 6a
Zakona o doprinosima, a koja se sastoji od doprinosa iz osnovice, poreza na dohodak i iznosa koji
se isplaćuje uposleniku.
broj: 04/12
svibanj 2012.
Ostali podaci na specifikaciji su izraženi pojedinačno i zbrojna.
Pojedinačno su izraženi podaci koji se odnose
na: doprinose iz osnovice (na teret osiguranika),
doprinose na osnovicu ( na teret poslodavca).
Zbrojno su izraženi podaci o obvezama koji sadrže ukupne doprinose (iz i na) i obračunani porez na dohodak.
U slučaju kada poslodavac vrši isplatu plaće za
sve uposlenike onda se neće pojaviti problem korelacije elemenata u slučaju provjere.
U slučaju kada je uposlenik na bolovanju preko 42 dana naknada za vrijeme bolovanja ide na
teret fonda a doprinosi se obračunavaju na teret
poslodavca. U tom slučaju doći će do nerazmjera
između ukupne plaće i iznosa obračunanih doprinosa i poreza na dohodak. Razlog za to je što
u iznosu ukupne plaće poslodavac ne može
uključiti iznos naknade koju je isplati fond
uposleniku koji je na bolovanju preko 42 dana, a
s druge strane takva naknada je oslobođena od
plaćanja poreza na dohodak.
Svjesno „štimanje“ podataka u specifikaciji, iz
razloga da ista može biti prihvaćena od strane
porezne uprave, predstavlja unos pogrešnih podataka u poreznu prijavu, pa bi se takav pristup
mogao tretirati kao porezni prekršaj.
svibanj 2012.
odgovori na pitanja
KORIŠTENJE ODBITKA ULAZNOG PDV-a U
DRUGOM POREZNOM RAZDOBLJU
Pitanje:
Imamo PDV kontrolu koja pokriva razdoblje
veljača 2009- siječanj 2012.
Prethodna kontrola, koja je pokrivala razdoblje kolovoz 2006- siječanj 2009, je u zapisniku
konstatirala da nismo iskoristili pravo na odbitak
PDV iz uvoznih faktura ( PDV je bio plaćen, a u
PDV prijavi nije uvršten kao odbitni). Inspektorica iz te prve kontrole nije htjela da mijenja PDV
prijave za razdoblje u kojima su se te fakture
nalazile, već nam je usmeno rekla da možemo
iskoristiti taj odbitak PDV u prvom sljedećem
mjesecu poslije kontrole, tako što ćemo umanjiti obavezu za plaćanje PDV. Tako je to naše
priznavanje odbitnog PDV, odnosno umanjenje
obaveze za uplatu, palo u veljaču 2009., koji
je prvi mjesec ove sada kontrole. Sadašnja inspektorica osporava način na koji je to urađeno,
i neće da nam prizna taj odbitni PDV, jer kaže,
da je jedini ispravan način bio da se u zapisniku konstatira neiskorišteno pravo na odbitak po
mjesecima, i da nam se naloži da se sve te PDV
prijave izmjene.
Moje pitanje za vas je da li je to tačno, odnosno da li smo morali izmijeniti PDV prijave ili
smo mogli u prvom sljedećem mjesecu iskoristiti pravo iz prethodnog razdoblja. Napominjem,
odradili smo tačno tako kako nam je savjetovala
inspektorica koja je radila tu prvu kontrolu.
Odgovor:
Pravo na odbitak ulaznog PDV-a regulirano je
odredbama članka 32. Zakona o PDV u BiH. Pored općih odredaba i uvjeta koje treba ispuniti za
odbitak ulaznog poreza ovim člankom je regulirano razdoblje u kojem se to pravo može ostvariti.
Tako je u stavku 8. Navedenog članka regulirano:
„ Obveznik može odbiti ulazni porez od izlaznog
PDV-a, ako ga ima, u poreznom razdoblju u kojem je PDV obračunat sukladno članku 17. i 38.
ovog zakona“.
89
Obzirom da se u konkretnom slučaju radi o uvozu dobara pravo na odbitak ulaznog poreza se
može ostvariti u onom mjesecu kada je plaćen carinski dug po osnovu uvoza dobara.
Prema tome, inspektor je u pravu kada Vam je
osporio odbitak ulaznog PDV-a u obračunskom
razdoblju- mjesecu koji ne odgovara mjesecu
kada je plaćen carinski dug po osnovu uvoza
dobara.
Sustav oporezivanja PDV-om podrazumijeva
utvrđivanje porezne obveze za porezno razdoblje, a porezno razdoblje za koji se obračunava PDV je jedan kalendarski mjesec (članak 39.
Z).
Obveznik je dužan obračunati PDV za odgovarajuće porezno razdoblje temeljem ukupnog prometa dobara ili usluga iskazanih u fakturama u
tom poreznom razdoblju
U ovom slučaju Zakon o postupku neizravnog
oporezivanja (članak 76. Z) propisao je institut
zamjenske PDV prijave. Zamjenska prijava se
može dostaviti do isteka razdoblja od pet godina
od roka za redovito podnošenje isprave ili prijave
samooporezivanja, tj. Isteka roka UNO za utvrđivanje poreznog duga.
„Svrha dopuna ili izmjena samooporezivanja
je da dopuni ili zamijeni prethodno podnesene prijave samooporezivanja i one se mogu
podnositi kada je iznos za plaćanje veći od
prijavljenog u prethodnom samooporezivanju
ili kada je iznos za koji treba izvršiti povrat ili
prijeboj manji od prijavljenog u prethodnom
samooporezivanju“.
U ovom slučaju Vi bi bili obvezni izvršiti zamjenske PDV prijave za svako obračunsko
razdoblje- mjesec u kojem niste uključili ulazni račune za uvezenu robu za koju ste platili
carinske pristojbe.
Činjenica da je takav pristup sugerirao inspektor u prethodnoj kontroli nema značaj i ne može
imati utjecaja na drugačiji pristup od onoga koji
regulira zakonski propis.
www.fircon.biz
broj: 04/12
90
odgovori na pitanja
U MIP-1024 SE UNOSE MJESEČNI A NE
ZBROJNI PODACI
Pitanje:
Prema sudskoj presudi dužni smo izvršiti obračun i isplatu plaće uposlenici s kojom smo imali
sudski spor. U presudi je naveden ukupan iznos
obveze po osnovi plaće za razdoblje u kojem je
spor trajao, a on uključuje više mjeseci. nama je
jednostavnije izvršiti obračun poreza i doprinosa
na ukupan iznos naknade utvrđene po sudskoj
presudi nego vršiti obračun za svaki mjesec
na koji se odnosi naknada posebno. Možemo
li vršiti obračun poreza i doprinosa na ukupan
iznos naknade ili moramo razdvojiti obračun za
svaki mjesec posebno. Interesira nas kako će
se obračun plaća po sudskoj presudi odraziti na
porezne evidencije OLP i MIP ?
Odgovor:
U ovom slučaju radi se o isplati naknade koja
ima karakter dohotka od nesamostalne djelatnosti, odnosno plaće, pa će prema tome trebati provesti postupak obračuna poreza i doprinosa kao
za svaku drugu isplatu plaće. Specifičnost obračuna u ovom slučaju jeste što je sudskom odlukom utvrđen ukupan iznos naknade koji se ima
isplatiti za razdoblje od više mjeseci dok je trajao
spor. Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o
primjeni odredaba zakona su propisali postupak
obračuna dohotka od nesamostalne djelatnosti i
obveznu evidenciju koja se ima ustrojiti i dostavljati poreznoj upravi, a odnosi se na dohodak od
nesamostalnu djelatnost ili plaću.
Sukladno odredbama članka 23. i čl.24.
Pravilnika:
„Poslodavac je dužan evidentirati isplaćene
plaće i druge oporezive naknade po osnovi radnog odnosa na obrascu OLP-1021 – Obračunski
list plaća.
Obračunski list je evidencija o isplati plaća i
drugih oporezivih naknada po osnovi nesamostalne djelatnosti koju je poslodavac odnosno isplatitelj dužan voditi za svakog uposlenika posebno,
i u koju se unosi podatke o svakoj isplaćenoj plaći
broj: 04/12
svibanj 2012.
i/ili oporezivoj naknadi, kao i podatke o obračunanim i uplaćenim obveznim doprinosima iz plaće,
poreznim osnovicama i obračunanoj i uplaćenoj
mjesečnoj akontaciji poreza na dohodak“.
Podaci evidentirani u obračunskom listu služe
kao osnovica za unos podataka u Mjesečno izvješće o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima uposlenika
od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak – obrazac
MIP-1023.
Iz naputka o načinu popunjavanja navedenih
obrazaca se može zaključiti da postoji obveza
za poslodavca da po svakoj isplati pojedinačne
plaće izvrši obračuna poreza i doprinosa i da te
podatke evidentira u porezne evidencije (OLP) i
da ih u propisanoj formi (MIP-1023)dostavi u poreznu upravu.
Obrazac MIP-1023 je koncipiran na način
da se on podnosi za sve uposlenike pa svaka
naknadna izmjena podataka za bilo kojeg od
uposlenika bi zahtijevala da se izvrši izmjena
već dostavljenog MIP obrasca. U cilju rješenja
ovog problema kreiran je novi obrazac –MIP1024- Pojedinačno mjesečno izvješće o isplaćenim plaćama, obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne
djelatnosti, čiji je cilj da se izbjegne dostavljanje zamjenskog obrasca MIP-1023 u slučaju
kada se radi o promjeni podataka o obračunu
doprinosa za pojedinog zaposlenika.
Sve navedeno upućuje na zaključak da je poslodavac dužan osigurati podatke o iznosu mjesečne akontacije dohotka od obavljanja nesamostalne djelatnosti, kako bi mogao ispuniti obvezu
izvještavanja porezne uprave putem obrasca MIP.
Temeljem navedenog, a uvažavajući važeće
zakonske propise koji reguliraju ovo pitanje isplatitelj plaće temeljem sudske odluke bi bio u
obvezi da izvrši obračun doprinosa i poreza
posebno za svaki mjesec na koji se odnosi presuda i da za svaki mjesec obračuna dostavi poseban obrazac MIP-1024.
svibanj 2012.
NOVI PROPISI
91
NOVI PROPISI
A - SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BIH
Broj 27, od 28. ožujka 2012.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine
Ovim Zakonom reguliran je način objavljivanja
podataka o poreznom dugu u sredstvima javnog informiranja, brisanje odgovornosti osnivača
pravne osobe na porezni dug, procedura naplate
porezne obveze koju je razrezala Porezna uprave, kao i određivanje novih iznosa novčanih kazni
za porezne prekršaje.
Prvotni tekst Zakona objavljen je u „Sl.n. FBiH”,
br: 33/02, 25/04, 57/09 i 40/10.
Zakon je stupio na snagu 29. ožujka 2012.
godine.
(Sl.n. FBiH, br:27/12; str. 4.)
Pravilnik o financijskom izvještavanju i godišnjem obračunu Proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine
Federalni ministra financija ovim Pravilnikom
propisao je oblik i sadržaj financijskih izvješća,
uputu za izradu periodičnih izvješća i godišnjeg
obračuna, razdoblja za koja se sastavljaju, te obveze i rokove njihovog podnošenja.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika, prestaje da važi Pravilnik o financijskom izvještavanju i godišnjem obračunu Proračuna u Federaciji
Bosne i Hercegovine, objavljen u „Sl.n. FBiH”, br:
17/05, 66/08 i 73/08.
Pravilnik je stupio na snagu 29. ožujka 2012.
godine.
(Sl.n. FBiH, br:27/12; str. 118.)
Broj 28, od 30. ožujka 2012.
U ovom broju Službenih novina nema propisa
značajnih
za
financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.n. FBiH, br:28/12; str.1. do str.28.)
Broj 29, od 4. travnja 2012.
Odluka o četvrtoj emisiji obveznica Federacije Bosne i Hercegovine za izmirenje obveza
po osnovu verificiranih računa stare devizne
štednje
Vlada Federacije BIH ovom Odlukom utvrdila
je iznos, uvjete i postupak emisije obveznica radi
izmirenja obveze FBiH po osnovu verificiranih računa stare devizne štednje.
Odluka je stupila na snagu 5. travnja 2012.
godine.
(Sl.n. FBiH, br:29/12; str. 85.)
Broj 30, od 6. travnja 2012.
U ovom broju Službenih novina nema propisa
značajnih
za
financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.n. FBiH, br:30/12; str.1. do str.216.)
Broj 31, od 11. travnja 2012.
Odluka o uvjetima i procedurama emisije obveznica Federacije Bosne i Hercegovine
Ovom Odlukom uređuju se uvjeti, procedure i
pravila emisije obveznica FBiH, koje se emitiraju
radi prikupljanja sredstava za financiranje proračunskih rashoda.
Odluka je stupila na snagu 12. travnja 2012.
godine.
(Sl.n. FBiH, br:31/12; str. 66.)
Odluka o izmjenama Odluke o naknadama
za usluge Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine
Nadzorni odbor Registra vrijednosnih papira FBiH, ovom Odlukom utvrdio je naknade za
usluge registra vrijednosnih papira kod korištenja
informacijskog sistema i prijenosa vrijednosnih
papira.
Prvotni tekst Odluke objavljen je u „Sl.n. FBiH”,
br:8/10 i 64/10.
Odluka je donesena 16.3.2012.godine.
(Sl.n. FBiH, br:31/12; str. 81.)
Broj 32, od 13. travnja 2012.
U ovom broju Službenih novina nema propisa
značajnih
za
financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.n. FBiH, br:32/12; str.1. do str.8.)
broj: 04/12
92
NOVI PROPISI
Broj 33, od 18. travnja 2012.
Ispravka broj:01-1120/12
Prvotni tekst Odluke objavljen je u „Sl.n. FBiH”,
br: 3/03, 54/04, 68/05, 86/10, 06/11, 70/11 i 85/11.
(Sl.n. FBiH, br:33/12; str. 199.)
Broj 34, od 20. travnja 2012.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i
Hercegovine
Ovim Zakonom utvrđene su nadležnost agencije
za suglasnosti za imenovanje rukovodećeg osoblja banaka, mikrokreditnih organizacija i leasing
društava, nadležnost za mikrokreditne organizacije i leasing društva kod uvođenja privremenog i
likvidacionog upravnika, kao i utvrđena sva druga
prava agencije kod mikrokreditnih organizacija i
leasing društava. Također uspostavljena je samostalna organizaciona jedinica u okviru agencije u
kojoj djeluje ombdusmen za bankarski sustav i
utvrđena njegova prava i obveze.
Prvotni tekst Zakona objavljen je u „Sl.n. FBiH”,
br: 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03,
47/06, 59/06 i 48/08.
Zakon je stupio na snagu 28. travnja 2012.
godine.
(Sl.n. FBiH, br:34/12; str. 2.)
Uputa o izmjeni Upute o prikupljanju, evidentiranju i raspolaganju vlastitim prihodima
od strane korisnika proračuna
Federalni ministar financija ovom Uputom utvrdio je način knjiženja rashoda po osnovu vlastitih
prihoda.
Prvotni tekst Upute objavljen je u Sl.g. BiH, br:
94/07.
Uputa je stupila na snagu 21. travnja 2012.
godine.
(Sl.n. FBiH, br:34/12; str. 6.)
Uputa o izmjenama Upute o otvaranju posebnih namjenskih transakcijskih računa, načinu
planiranja, prikupljanja, evidentiranja i raspolaganja sredstvima s posebnih namjenskih
transakcijskih računa otvorenih kao podračuna u okviru Jedinstvenog računa Riznice
Federalni ministar financija ovom Uputom regulirao je način knjiženja u modulu Glavne knjige a
prilikom izvoda sa depozitnih računa Proračuna u
Riznici.
Prvotni tekst Upute objavljen je u Sl.g. BiH, br:
94/07 i 6/11.
broj: 04/12
svibanj 2012.
Uputa je stupila na snagu 21. travnja 2012.
godine.
(Sl.n. FBiH, br:34/12; str. 7.)
Koeficijenti rasta cijena u Federaciji Bosne i
Hercegovine u ožujku 2012.godine
Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak
o koeficijentima rasta cijena u FBIH ožujku 2012.
godine.
(Sl.n. FBiH, br:34/12; str.18.)
Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i
Hercegovine za veljaču 2012.godine
Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak
o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u FBIH za veljaču 2012.godine.
(Sl.n. FBiH, br:34/12; str.18.)
Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i
Hercegovine za veljaču 2012.godine
Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak
o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u FBIH za veljaču 2012.godine.
(Sl.n. FBiH, br:34/12; str.18.)
B – SLUŽBENI
HERCEGOVINE
GLASNIK
BOSNE
I
Broj 24, od 27. ožujka 2012.
Odluka o količinama dizel-goriva na koje se
ne plaća cestarina za 2012. godinu
Ovom Odlukom utvrđena je količina dizel goriva
koja se koristi za potrebe rudnika termoelektrana i
željeznica na koje se ne plaća cestarina za 2012.
godinu.
Odluka je stupila na snagu 28. ožujka 2012.
godine, a primjenjuje se od 1. siječnja 2012.
godine.
(Sl.g. BiH, br:24/12; str.10.)
Priopćenje
o
prosječnoj
isplaćenoj
mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Bosni i
Hercegovini za siječanj 2012.godine
Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o
prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u BIH za siječanj 2012.godine.
(Sl.g. BiH, br:24/12; str.12.)
svibanj 2012.
NOVI PROPISI
Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za siječanj 2012.godine
Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o
prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u BIH za siječanj 2012.godine.
(Sl.g. BiH, br:24/12; str. 12.)
Broj 25, od 2. travnja 2012.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.g. BiH, br:25/12; str.1. do str.112.)
Broj 26, od 3. travnja 2012.
Uputa o izmjeni i dopunama Upute o pojednostavljenom carinskom postupku na temelju
računa
Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje
ovom Uputom regulirao je broj imenovanih ovlaštenih zastupnika-međunarodnih otpremnika.
Prvotni tekst Upute objavljen je u Sl.g. BiH, br:
2/10.
Uputa je stupila na snagu 11. travnja 2012.
godine.
(Sl.g. BiH, br:26/12; str.4.)
Broj 27, od 9. travnja 2012.
Pravilnik o provođenju Zakona o postupku
prisilne naplate neizravnih poreza
Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje
ovim Pravilnikom regulirao je način na koji UINO
provodi zakon o postupku prisilne naplate neizravnih poreza.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje
važiti Pravilnik o provođenju Zakona o postupku
prisilne naplate neizravnih poreza, objavljen u
Sl.g. BiH, br:21/06 i 58/09.
Pravilnik je stupio na snagu 17. travnja 2012.
godine.
(Sl.g. BiH, br:27/12; str.18.)
Broj 28, od 10. travnja 2012.
Odluka o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za izdržavanja stranca za vrijeme
namjeravanog boravka u Bosni i Hercegovini
Vijeće ministara BIH ovom Odlukom utvrdio je
namjanji iznos sredstava potreban za izdržavanje
stranaca za vrijeme boravka u BIH, za izlazak iz
BiH, kao i za zaštitu stranaca.
93
Odluka je stupila na snagu 21. ožujka 2012.
godine.
(Sl.g. BiH, br:28/12; str.13.)
Broj 29, od 16. travnja 2012.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.g. BiH, br:29/12; str.1. do str.184.)
Broj 30, od 17. travnja 2012.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.g. BiH, br:30/12; str.1. do str.216.)
Broj 31, od 23. travnja 2012.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.g. BiH, br:31/12; str.1. do str.76.)
MEĐUNARODNI UGOVORI - DODATAK
Broj 4, od 6. travnja 2012.
Odluka o ratifikaciji Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade
Hašemitske Kraljevine Jordan o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja i sprječavanja utaje
poreza u odnosu na poreze na dohodak
Ovom Odlukom ratificiran je Sporazum između
Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Hašemitske Kraljevine Jordan o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprečavanja utaje poreza
u odnosu na poreze na dohodak.
Odluka je stupila na snagu 7. travnja 2012.
godine.
(Sl.g. BiH-Međunarodni ugovori, br:4/12; str.11.)
Odluka o ratifikaciji Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Malezije o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja i sprječavanja utaje
poreza u odnosu na poreze na dohodak
Ovom Odlukom ratificiran je Sporazum između
Bosne i Hercegovine i Malezije o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja i sprečavanja utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak.
Odluka je stupila na snagu 7. travnja 2012.
godine.
(Sl.g. BiH-Međunarodni ugovori, br:4/12; str.32.)
broj: 04/12
GOSPODARSKA STATISTIKA
94
svibanj 2012.
GOSPODARSKA STATISTIKA
VANJSKOTRGOVAČKA RAZMJENA BIH
Vanjskotrgovački deficit u razdoblju I-III 2012. godine u BiH iznosi 1.643.880 KM, pokrivenost uvoza izvozom u razdoblju 1.1.-31.3.2012.g. iznosi 51,76 % ili na 100 KM uvoza dolazi 51,76 KM izvoza.
U promatranom razdoblju ostvaren je izvoz roba i usluga u vrijednosti od 1.763.875 KM što je za 10,6%
manje u odnosu na isto razdoblje 2011.godine.
U uvozu je ostvarena vrijednost od 3.407.755 KM, odnosno, što je za 0,2% više u odnosu na isto razdoblje 2011.godine.
Izvoz i uvoz BiH po područjima i odjeljcima KD – proizvodni princip
(u tisućama USD)
IZVOZ
NAZIV PODRUČJA I ODJELJAKA KD
UKUPNO
A. POLJOPRIV., ŠUMARS.,RIBOLOV
B. RUDARSTVO
C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
PROIZ. PREHRA. PROIZVODA
PROIZ. PIĆA
PROIZ. DUHANSKIH PROIZVODA
PROIZVODNJA TEKSTILA
III 2012
UVOZ
I-III 2012
I-III 2011
I–III 2012
III 2012
I–III 2012
I-III 2012
I-III 2011
459.904
1.181.746
85,8
992.595
2.283.100
96,2
6.949
18.361
81,6
51.967
120.340
93,6
10.196
20.542
101,0
165.328
322.865
95,1
416.357
1.067.699
93,1
745.487
1.784.545
95,6
33.481
83.082
97,4
93.750
236.620
91,3
2.178
4.529
108,5
17.058
35.970
98,4
586
1.098
117,5
5.683
15.346
95,3
4.682
11.307
86,4
25.228
62.361
81,7
12.479
43.833
98,0
19.505
40.342
97,2
29.970
85.232
101,4
33.845
70.113
95,7
20.864
48.761
93,5
8.788
20.246
98,6
12.747
33.399
96,7
19.553
48.830
93,8
1
6
13,4
143
345
143,9
PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH DERIVATA I NUKLEARNOG
GORIVA
36.977
76.565
66,6
63.979
173.404
98,4
PROIZVODNJA KEMIKALIJA I KEMIJSKIH PROIZVODA
23.837
60.472
101,2
84.220
181.703
104,8
2.143
5.151
43,6
28.273
73.685
105,1
10.879
25.333
101,8
38.422
85.643
94,0
5.892
11.863
98,5
19.274
40.574
90,7
PROIZVODNJA METALA
76.198
199.374
88,0
63.375
154.890
98,5
PROIZVODNJA PROIZVODA OD METALA, OSIM STROJEVA I
OPREME
34.588
84.931
106,6
30.206
69.089
91,9
PROIZ.ODJEĆE; DOR.I BOJ. KRZNA
ŠTAVLJ.OBR.KOŽE; PROIZ.TORBI, SEDLAR. I REM. PROIZ. I
OBUĆE
PRERADA DRVA, PROIZ. PROIZ. OD DRVA I PLUTA, OSIM
POKUĆSTVA
PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I PROIZVODA OD PAPIRA
IZDAVAČKA I TISKARSKA DJELATNOST, TE UMNOŽAVANJE
PROIZVODNJA OSN. FARMACEUT. PROIZVODA
PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIKE
PROIZ. OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PROIZVODA
1.483
4.153
119,6
33.216
78.785
89,7
PROIZVODNJA ELEKTRIČNIH STROJEVA I APARATA, D.N.
PROIZVODNJA UREDSKIH STROJEVA I RAČUNALA
14.647
36.013
93,6
30.881
72.015
88,1
PROIZVODNJA MAŠINA I UREĐAJA
30.712
84.635
99,7
55.168
158.572
87,9
PROIZ. MOT.VOZ., PRIK.I POLUPRIK.
10.958
31.674
96,7
52.861
126.693
104,9
PROIZ.OSTALIH PRIJEV. SREDSTAVA
1.203
2.412
46,8
1.750
25.185
105,8
PROIZ.POKUĆ.PRERAĐ.INDUS., D.N.
48.014
127.948
98,8
9.198
18.349
104,7
OSTALA PRERAĐ.INDUSTRIJA
2.839
5.927
146,0
11.110
25.786
102,2
D. OPS.ELEK.ENER. PLINOM
3.122
15.775
14,5
23.034
40.435
192,3
E. OPSK.VODOM UKLANJ.OTP.VODA
22569
57452
74,7
1277
3563
99,1
710
1916
106,2
5452
11240
89,9
J. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
M. STRUČ.,NAUČ. I TEH. DJELATNO.
-
-
-
45
98
10,2
R. UMJETNOST, ZABAVA, REKREAC.
-
1
21,9
6
14
20,4
Izvor: Agencija za statistiku BIH
broj: 04/12
Tečaj USD za 03.2012.g.:
Tečaj USD za 02.2012.g.:
Tečaj USD za razdoblje 01-03.2012.g.:
Tečaj USD za razdoblje 01-03.2011.g.:
1.4810 KM za 1 USD
1.4799 KM za 1 USD
1.4926 KM za 1 USD
1.4324 KM za 1 USD
svibanj 2012.
GOSPODARSKA STATISTIKA
95
Izvoz i uvoz po zemlji namjene i porijekla
IZVOZ
OPIS
UKUPNO
RAZVIJENE ZEMLJE
ZEMLJE EU
Austrija
Belgija
Bugarska
Cipar
Češka
Danska
Estonija
Finska
Francuska
Grčka
Irska
Italija
Latvija
Litvanija
Luksemburg
Mađarska
Malta
Nizozemska
Njemačka
Poljska
Portugal
Rumunija
Slovačka
Slovenija
Španjolska
Švedska
Ujedinjeno Kraljevstvo
ZEMLJE EFTA
Island
Lihtenštajn
Norveška
Švicarska
OSTALE RAZVIJ. ZEMLJE
Australija
Japan
Kanada
SAD
Turska
OSTALE ZEMLJE
ZEMLJE U RAZVOJU
EUROP. ZEMLJE U RAZV.
ZEMLJE CEFTA
Crna Gora
Hrvatska
Makedonija
Srbija
OSTALE CEFTA ZEMLJE
OSTALE EUROP.ZEMLJE
Rusija
Ostale zemlje
AFRIČKE ZEMLJE U RAZ.
AZIJSKE ZEMLJE U RAZ.
Kina
AMERIČKE ZEM. U RAZ.
OCEANSKE ZEM. U RAZ.
Neraspoređeno
Izvor: Agencija za statistiku BIH III 2012
459.904
291.005
271.126
36.887
1.576
1.570
2.066
6.012
741
14
326
4.677
355
54.266
48
10
2.381
7.390
11
6.842
72.972
7.268
862
8.359
5.356
41.252
5.544
2.589
1.751
4.623
2
702
3.919
15.256
157
1.386
1.197
12.006
510
160.781
145.563
145.106
14.518
65.189
6.195
48.138
11.066
457
267
190
9.318
4.640
710
1.260
8.119
I–III 2012
1.181.746
792.030
734.879
92.334
5.464
4.558
4.357
14.842
1.420
40
431
15.051
908
146
147.987
147
43
7.627
22.382
13
21.489
205.529
14.627
2.311
22.415
19.198
106.085
16.188
7.283
5.003
16.211
2
39
1.831
14.340
40.940
356
69
3.253
2.719
33.537
1.007
367.004
339.709
336.398
34.392
159.545
15.162
105.851
21.449
331
2.898
414
12.211
13.146
1.477
1.937
22.713
I-III 2012
I-III 2011
85,8
95,7
96,5
95,2
105,7
297,6
388,4
89,0
16,5
43,3
432,4
116,4
155,6
60,9
89,7
149,2
0,9
91,9
78,4
143,7
94,3
97,2
109,5
187,1
171,1
109,8
91,2
123,0
83,8
124,9
45,5
916,0
109,9
42,2
135,2
219,9
112,0
537,0
85,5
153,9
22,5
69,6
69,8
70,6
60,0
78,1
87,6
64,3
65,6
31,6
36,4
16,4
59,4
67,7
122,6
243,2
101,6
(u tisućama USD)
UVOZ
III 2012
992.595
522.878
445.919
31.167
5.124
3.592
87
16.546
1.771
181
1.108
18.965
14.308
1.516
82.503
104
205
489
30.137
98
11.242
109.228
25.029
806
12.803
7.129
50.150
10.491
3.817
7.326
7.806
50
5
208
7.543
69.152
1.099
5.982
615
34.364
24.288
2.804
469.713
344.743
240.319
3.589
135.302
7.442
93.053
933
104.423
100.647
3.776
4.497
102.456
46.195
18.016
1
4
I–III 2012
2.283.100
1.235.015
1.061.706
73.203
14.825
8.862
422
41.247
4.319
398
3.041
45.532
36.467
6.190
193.308
224
605
1.318
67.734
168
24.932
259.207
47.149
1.668
31.489
16.930
122.268
34.579
8.918
16.701
15.281
211
10
580
14.479
158.028
3.385
13.126
1.603
73.557
59.359
6.998
1.048.074
788.408
544.114
9.114
321.769
18.269
193.166
1.795
244.294
236.688
7.606
8.367
204.634
118.698
46.662
4
11
Tečaj USD za 03.2012.g.:
Tečaj USD za 02.2012.g.:
Tečaj USD za razdoblje 01-03.2012.g.:
Tečaj USD za razdoblje 01-03.2011.g.:
I-III 2012
I-III 2011
96,2
95,2
99,2
100,6
118,5
79,3
92,1
103,4
62,7
95,2
112,9
89,3
94,3
103,1
94,2
54,6
183,7
98,0
113,7
132,4
96,8
104,7
100,1
88,7
86,9
100,4
97,1
127,2
56,1
100,8
93,4
206,8
212,9
88,1
92,8
74,8
18,4
92,5
77,7
71,7
89,0
95,7
97,4
93,1
94,3
159,1
93,2
99,2
93,8
102,1
90,
91,2
78,6
149,9
120,9
97,6
84,6
87,5
35,3
1.4810 KM za 1 USD
1.4799 KM za 1 USD
1.4926 KM za 1 USD
1.4324 KM za 1 USD
broj: 04/12
GOSPODARSKA STATISTIKA
96
svibanj 2012.
Izvoz i uvoz Federacije BiH po područjima klasifikacije djelatnosti
(u tisućama KM)
OPIS
IZVOZ
UVOZ
452.060
1.189.060
I-III 2012
I-III 2011
88,5
941.113
2.249.926
I-III 2012
I-III 2011
99,2
A. POLJOPRIVREDA, LOV, ŠUMARS.
4.788
12.240
91,8
42.446
100.757
93,6
C. RUDARSTVO
4.224
9.943
70,0
91.246
194.762
93,4
415.365
1.082.520
94,3
774.137
1.900.624
99,2
UKUPNO
D. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
E. OPS.ELEK.ENER. PLIN. I VODOM
OSTALO
Neraspoređeno po kategorijama
III 2012
I-III 2012
III 2012
I-III 2012
1.986
18.180
21,2
25.787
38.377
225,1
25.697
66.177
79,7
7.497
15.407
81,1
-
-
-
-
-
-
Izvor: Federalni Zavod za statistiku
VANJSKA TRGOVINA
Federacija BiH je u ožujku 2012. godine ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 452.060 tis. KM, što je
za 102.880 tis.KM ili 29,5% više u odnosu na veljaču 2012.godine, odnosno za 23.407 tis.KM ili 4,9%
manje u odnosu na ožujak prethodne godine.
U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti 941.113 tis. KM što je za 283.674 tis. KM ili 43,1% više
u odnosu na veljaču 2012. godine, odnosno za 51.545 tis. KM ili 5,8% više u odnosu ožujak prethodne
godine.
Sudjelovanje Federacije BIH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine za ožujak 2012.godine je 66,4%,
a u ukupnom uvozu 64,0%.
U istom mjesecu pokrivenost uvoza izvozom u Federaciji BiH je 48,0% i manji je za 5,1% u odnosu
na veljaču 2012.godine kada je pokrivenost iznosila 53,1%.
Trgovinski deficit Federacije BIH za ožujak 2012.g. iznosi 489.053 tis. KM.
U ožujku 2012.g. najviše se izvozilo u: Njemačku 92.518 tis. KM ili 20,5% ukupnog izvoza; Hrvatsku
64.302 tis. KM ili 14,2% i Italiju 43.379 tis. KM ili 9,6% ukupnog izvoza.
Izvoz u sve ostale zemlje iznosi 251.861 tis. KM ili 55,7% ukupnog izvoza.
U istom mjesecu najviše se uvozilo iz: Hrvatske 170.583 tis. KM ili 18,1% ukupnog uvoza, Njemačke
118.851 tis. KM ili 12,6% i Italije 85.099 tis. KM ili 9,0% ukupnog uvoza.
Uvoz iz svih ostalih zemalja iznosi 566.580 tis. KM ili 60,2% ukupnog uvoza.
TURIZAM
Smještajni kapaciteti tj. broj ležaja u veljači 2012. godine iznose 13.220 ležaja, što je manje za 19,6%
u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Bruto iskorištenost kapaciteta na području Federacije BIH, u veljači 2012. godine iznosila je 10,0%.
Ukupan broj dolazaka turista u veljači 2012. godine iznosi 18.404 i manji je za 9,6% u odnosu na isti
mjesec prethodne godine.
Turisti su u veljači 2012. godine ostvarili ukupno 38.155 noćenja što je za 4,9% više u odnosu na isti
mjesec prethodne godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja sudjelovanje domaćih turista je 49,4%,
a stranih turista 50,6%.
U ukupnom broju noćenja stranih turista u veljači 2012. godine, najveće sudjelovanje prema zemlji
prebivališta ostvarili su turisti iz sljedećih država: Hrvatske 28,0%, Slovenije 7,9%, %, Srbije 7,6%,
Njemačke 5,6% i Ostale vaneuropske zemlje 5,0%.
Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji na prvom mjestu su Ostale europske zemlje
sa prosječnim zadržavanjem od 4,2 dana, slijede Ostale vaneuropske zemlje sa 3,7 dana, Australija sa
3,2 dana, Irska sa 3,0 dana I Češka sa 2,9 dana.
broj: 04/12
GOSPODARSKA STATISTIKA
svibanj 2012.
97
Broj turista i noćenja u Federaciji BIH
OPIS
UKUPNO
Domaći
Strani
Broj ležaja
II 2012
18.404
9.348
9.056
13.220
DOLASCI TURISTA
II 2012
I-II 2012
I-II 2012
II 2011
I-II 2011
90,4
40.287
104,2
103,8
19.379
111,1
79,8
20.908
98,5
80,4
II 2012
38.155
18.844
19.311
NOĆENJA TURISTA
II 2012
I-II 2012
I-II 2012
II 2011
I-II 2011
104,9
80.291
113,1
128,7
36.162
121,5
88,9
44.129
107,0
Izvor: Federalni Zavod za statistiku
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA
Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u mjesecu ožujku 2012.godine u odnosu na prosječnu
mjesečnu proizvodnju iz 2011.godine manja je za 6,3%, u odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca
prošle godine manja je za 9,6%, dok je u odnosu na veljaču ove godine veća za 14,0%.
Ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju siječanj-ožujak 2012.godine u odnosu na isto razdoblje 2011. godine manja je za 9,6%, u području Vađenja ruda i kamena veća je za 0,5%, u području
Prerađivačke industrije manja je za 6,0% i u području Proizvodnje i opskrbe električnom energijom,
plinom i vodom manja je za 23,8%.
Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama industrijskih proizvoda u razdoblju siječanj-ožujak
2012.godine u odnosu na isto razdoblje 2011.godine, proizvodnja bilježi povećanje trajnih proizvoda za
široku potrošnju za 7,5%, dok je zabilježeno smanjenje energije za 19,3%, intermedijarnih proizvoda,
osim energije za 3,6%, kapitalnih proizvoda za 13,7% i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 9,5%.
broj: 04/12
GOSPODARSKA STATISTIKA
98
svibanj 2012.
Indeksi industrijske proizvodnje u Federaciji BIH
OPIS
UKUPNO INDUSTRIJA
RUDARSTVO
II 2012
Ө 2011
82,2
III 2012
Ө 2011
93,7
III 2012
II 2012
114,0
III 2012 I-III 2012
III 2011
I-III 2011
90,4
90,4
84,2
97,9
116,3
102,3
100,5
90,4
101,0
111,7
101,3
101,5
VAĐENJE RUDA METALA
57,0
104,2
182,3
107,3
74,8
VAĐENJE OSTALIH RUDA I KAMENA
45,2
85,2
166,4
102,9
89,9
76,6
94,2
123,0
94,7
94,0
85,3
101,6
119,1
102,0
101,6
VAĐENJE UGLJENA I TRESETA
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
PROIZVODNJA HRANE I PIĆA
PROIZVODNJA DUHANSKIH PROIZVODA
67,8
46,6
68,7
56,1
110,6
PROIZVODNJA TEKSTILA
90,8
100,7
110,9
76,9
77,8
PROIZVODNJA ODJEĆE, DORAD. I BOJENJE KRZNA
82,7
71,6
86,6
82,5
86,7
PRERADA KOŽE, IZRADA GALANTERIJE I OBUĆE
PRERADA DRVA I PROIZVODNJA PROIZ. OD DRVA, OSIM
NAMJEŠTAJA
PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I PROIZVODA OD PAPIRA
91,1
103,3
113,4
98,6
89,4
43,6
77,4
177,5
69,5
70,0
IZDAVAČKA I TISKARSKA DJELATNOST
PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH DERIVATA I NUKLEARNOG
GORIVA
PROIZVODNJA KEMIKALIJA I KEMIJ. PROIZVODA
86,2
113,0
131,1
137,5
95,3
80,1
86,6
108,1
104,1
106,5
67,5
92,3
136,7
72,6
70,8
85,7
87,5
102,1
92,1
88,6
73,8
103,4
140,1
118,9
120,3
22,9
89,9
392,6
106,5
84,4
80,7
106,9
132,5
99,7
96,9
59,6
80,5
136,1
88,2
88,7
PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIKE
PROIZVODNJA OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH
PROIZVODA
PROIZVODNJA METALA
PROIZVODNJA PROIZVODA OD METALA, OSIM STROJEVA I
OPREME
PROIZVOD. STROJEVA I UREĐAJA, D.N.
79,5
91,0
114,5
72,5
70,7
PROIZVODNJA URED.STROJEVA I RAČUNARA
46,7
61,8
132,3
51,9
36,4
PROIZ. EL.STROJEVA I APARATA, D.N.
PROIZ. MEDICINSKIH, PRECIZNIH, OPTIČKIH STROJEVA I
APARATA, D.N.
PROIZVODNJA MOTORNIH VOZILA, PRIKOLICA I
POLUPRIKOLICA
PROIZVODNJA OSTAL.PRIJEV.SREDSTAVA
70,2
109,2
155,6
123,0
93,3
110,9
85,3
76,9
96,9
134,0
113,1
17,4
103,8
106,2
104,1
72,5
88,5
122,1
134,5
86,2
PROIZ. POKUĆSTVA, PRERAĐ. INDUSTRIJA
RECIKLAŽA
OPSKRBA EL.ENERGIJOM, PLINOM I VODOM
128,5
116,1
90,4
107,0
121,1
43,8
119,3
272,4
101,1
76,0
96,9
89,4
92,3
72,6
76,2
Izvor: Federalni Zavod za statistiku
www.fircon.biz
broj: 04/12
GOSPODARSKA STATISTIKA
svibanj 2012.
99
Osnovni pokazatelji gospodarskih i drugih kretanja u Federaciji BIH
2009
2008
2010
2009
2011
2010
III 2012
II 2012
Indeksi industrijske proizvodnje
88,4
104,2
102,5
114,0
90,4
90,4
Indeksi potrošačkih cijena
99,7
101,8
103,6
100,2
101,9
102,3
96,91)
100,0
104,2
100,0
100,8
101,3
OPIS
Indeksi cijena proizvođača industrijskih
proizvoda
0 2010
437.501 3)
438.9493)
440.747
439.473
437.988
436.543
347.146
360.512
367.515
371.090
374.294
375.490
792,08
804,37
819,36
834,10
828,42
817,58
Prosječna bruto plaća (u KM)
1.203,55
Bruto domaći proizvod tekuće
15.230.561
cijene, 000 KM
Bruto domaći proizvod po
5.339
stanovniku, KM
Izvor: Federalni Zavod za statistiku
1.223,27
1.248,37
1.272,62
1.263,19
1.246,29
Broj nezaposlenih
Prosječna neto plaća (u KM)
XII 2011
I 2012
I-III 2012
I-III 2011
0 2009
Broj zaposlenih
0 2011
III 2012
III 2011
II 2012
15.615.077
5.450
CIJENE
Indeksi potrošačkih cijena
Ukupan indeks potrošačkih cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine u ožujku 2012.g. viši je za 0,2% u
odnosu na prethodni mjesec.
Ukupan indeks potrošačkih cijena u ožujku 2012.g. viši je za 1,9% u odnosu na isti mjesec predhodne i za 1,6% u odnosu na prosinac 2011.godine.
Za tri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje predhodne godine ukupan indeks potrošačkih cijena je
viši za 2,3%, a u posljednjih dvanaest u odnosu na predhodnih dvanaest mjeseci viši je za 3,3%.
Ukupan indeks potrošačkih cijena u ožujku 2012.g. viši je za 2,3% u odnosu na prosjek 2011.godine,
a u odnosu na prosjek 2010.godine viši je za 5,9%.
broj: 04/12
GOSPODARSKA STATISTIKA
100
svibanj 2012.
Indeksi cijena proizvođača industrijskih proizvoda
Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u ožujku 2012.g. nije se mijenjao u odnosu
na prethodni mjesec.
Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u ožujku 2012.g. viši je za 0,8% u odnosu
na isti mjesec prethodne godine, a u odnosu na prosinac 2011. godine viši je za 0,9%.
Za tri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje predhodne godine ukupan indeks cijena proizvođača
industrijskih proizvoda je viši za 1,3%, a u posljednjih dvanaest u odnosu na predhodnih dvanaest mjeseci viši je za 3,4%.
Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u ožujku 2012.g. viši je za 1,9% u odnosu na prosječan indeks iz 2011. godine, a u odnosu na prosinac 2006. godine (bazni mjesec) viši je za
10,7%.
Osnovni pokazatelji gospodarskih i drugih kretanja u Bosni i Hercegovini
Pokazatelj
Podatak
Razdoblje
3.837.737
Procjena od
30.6.2011.g.
Izvoz u tisućama KM
681.118
III 2012
Uvoz u tisućama KM
1.470.033
III 2012
788.915
III 2012
-8,6%
III 2012 / III 2011
18%
III 2012 / II 2012
Ukup. broj zapos.
687.138
II 2012
Ukup. broj nezap.
543.647
II 2012
Br.turista/Br.noć.
70.975 / 170.561
I-II 2012
Indeks broja turista-broj
noćenja
0,2%-9,2%
I-II 2012
I-II 2011
Mjesečna inflacija
0,4%
Godišnja inflacija
2,1%
Populacija u BIH
Vanjskotrgovinski bilans u
tisućama KM
Stopa promjene indeksa obima industrijske
proizvodnje
Izvor: Agencija za statistiku BIH
Pokazatelj
Podatak
Razdoblje
Živorođeni u BIH
25.264
I-IX 2011
Umrli u BIH
25.577
I-IX 2011
24.486
2010
6.371
2010
15.615
2010
8.307
2010
563
2010
Stopa nezaposlenosti po
ILO definiciji (ARS)
27,6
2011
III 2012 / II 2012
Stopa nezaposlenosti po
ILO definiciji (ARS)
27,2
2010
III 2012 / III 2011
Izvoz u tisućama KM
8.222.112
2011
15.525.428
2011
-7.303.316
2011
Bruto domaći proizvod
(GDP) u milionima KM
Bruto domaći proizvod po
stanovniku (GDP/C) u KM
Bruto domaći proiz. (GDP) u
mil. KM za FBIH
Bruto domaći proiz. (GDP) u
mil. KM za RS
Bruto domaći proiz. (GDP) u
mil. KM za Brčko Distrikt
Uvoz u tisućama KM
Vanjskotrgovinski bilans u
tisućama KM
PLAĆE
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za veljaču 2012.g. u Federaciji Bosne i
Hercegovine iznosi 817,58 KM, i nominalno je niža za 1,3%, a realno za 1,9% u odnosu na prethodni
mjesec.
U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom
za veljaču 2012.godine nominalno je viša za 2,5%, dok je realno gledano na istoj razini.
Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za veljaču 2012.g. u Federaciji Bosne i
Hercegovine iznosi 1.246,29 KM i nominalno je niža za 1,3%, a realno za 1,9% u odnosu na prethodni mjesec.
U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom
za veljaču 2012.godine nominalno je viša za 2,7%, a realno za 0,2%.
broj: 04/12
svibanj 2012.
poslovne obavijesti
101
PREGLED NAKNADA, POTPORA
I NAGRADA, PLAĆA, OSOBNIH
ODBITAKA, STOPA POREZA
NA DOHODAK I DOPRINOSA,
UPLATNIH RAČUNA, ŠIFRE
OPĆINA I PRIHODA U 2012.GODINI
I. Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza
Određene su člankom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (Sl.n FBIH, br:67/08,
4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i 20/12), kao prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti
i koji ne podliježu oporezivanju, samo ako se isplaćuju uposlenicima. Ako se ove naknade isplaćuju
fizičkim osobama koje nemaju status uposlenika, a nisu dopušteni Zakonom i Pravilnikom, ovi prihodi
smatrat će se naknadama po osnovu drugih samostalnih djelatnosti, odnosno naknadama isplaćenim
po osnovu ugovora o djelu ili autorskim honorarima.
PREGLED NEOPOREZIVIH SVOTA NAKNADA, POTPORA, NAGRADA
R. b
VRSTA ISPLATE
I.
NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA
Člankom 5. stavkom 2. i 3 Uredbe o naknadama troškova
za službena putovanja (“Sl.n. FBiH”, broj:63/10 i 9/11,
80/11). regulirano je da se dnevnica za službena putovanja
u zemlji utvrđuje u visini od najmanje 10% od prosječne
plaće ostvarene u FBIH u posljednja tri mjeseca. Iznimno, visina dnevnice za službena putovanja u zemlji od
1.12.2011.g. iznosi 25,00 KM.
Napomena: Člankom 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak,
usklađen je tekst čl.14. citiranog pravilnika sa čl.5. Uredbe
o naknadama troškova za službena putovanja.
IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE
01.01.2012.- do objavljivanja novog propisa dnevnica iznosi 48,00 KM
od 8.3.2012. neoporezivi iznos dnevnice iznosi 25,00 KM.
Dnevnica u slučaju kada je osigurana besplatna ishrana
prema Odluci o visini dnevnice za službena putovanja za
proračunske korisnike u FBiH, od 90 - 160 KM –Vidjeti pregled
po zemljama
umanjuje se za 30% dnevnica (70% od pripadajuće dnevnice)
Dnevnice za službena putovanja u inozemstvu
2.
Troškovi javnog prijevoza na službenom putovanju
u visini stvarnih troškova
3.
Troškovi noćenja na službenom putovanju
u visini stvarnih troškova u hotelu, izuzev de lux kategorije
4.
Naknada za korištenje vlastitog vozila u službene svrhe
20% cijene jedne litre utrošenog goriva po prijeđenom kilometru
4.1
Naknada za troškove smještaja ako nema hotelskog
smještaja ili ako se ne koristi
pripadajuća dnevnica uvećava se za 70%
II.
NAKNADE OSTALIH TROŠKOVA UPOSLENIKA
1.1
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla,(za
udaljenost preko 2km (1km)
u visini cijene koštanja mjesečne karte gradskog, prigradskog ili
međugradskog prijevoza
1.2
Naknada za korištenje osobnog automobila za prijevoz na
posao i sa posla suglasno unutarnjem aktu
20% cijene 1l benzina odgovarajućeg goriva po prijeđ. km, a max.do
iznosa cijene 1,5 mj.karte u javnom prometu na odobrenoj relaciji
broj: 04/12
poslovne obavijesti
102
2.
Naknada za
ishranu u tijeku
rada (topli obrok)
2% prosječne
neto plaće FBiH
prema posljednjem objavljenom
statističkom
podatku
svibanj 2012.
16.12.11.- 17.1.12.
(817,67x2% ) - 16,36 KM dnevno
18.1.12.-14.2.12.
(829,09x2% ) - 16,58 KM dnevno
15.2.12.-15.3.12.
(834,10x2% ) - 16,68 KM dnevno
od 16.3.12.-19.4.12.
(828,42x2% ) - 16,57 KM dnevno
od 20.4.12. do objavljivanja novog
podatka (817,58x2% ) - 16,35 KM
dnevno
3.
Naknada za smještaj rukovodećeg državnog službenika
čije je prebivalište udaljeno više od 120 km od sjedišta federalnog organa
300 KM mjesečno, a za troškove odvojenog života 50% od prosj. mj.
plaće ostvarene u FBiH prema posljednjem objavljenom podatku FZS.
Pravo za neoporezivi dio naknade za odvojeni život dozvoljeno je i za
gospodarska društva.
4
Naknada za smještaj rukovodioca federalnog organa
izvršne vlasti čije je prebivalište udaljeno više od 120 km
od sjedišta federalnog organa
500 KM mjesečno, a za troškove odvojenog života 70% od prosj. mj.
plaće ostvarene u FBiH prema posljednjem objavljenom podatku FZS
5.
Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) pod uvjetom
da se rad obavlja izvan mjesta zaposlenja i da rad traje
dulje od 30 dana neprekidno (od 8.3.2012.g.).
-ako je osiguran smješ.i ishrana, 20% od visine propisane dnevnice za
služ.putovanje
-ako je osiguran samo smještaj, u visini propisane dnevnice za služ.
putovanje
-ako je osigurana samo ishrana do 70% visine propisane dnevnice za
služ.putovanje
6.
Regres za godišnji odmor
u visini prosječne neto plaće u FBiH za prethodna tri mjeseca prije
isplate ili u visini 70% plaće uposlenika utvrđene Rješenjem o plaći
isplaćene u zadnja tri mjeseca
7
Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu
u visini šest neto plaća uposlenika koje su mu isplaćene u predhodnih
šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u FBIH prema posljednjem
statističkom podatku, ako je to povoljnije za uposlenika
8.
Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu, sukladno
člankom 100. Zakona o radu FBiH (čl.10. st.4. točka 6. Zakona o porezu na dohodak)
do iznosa 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije
prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca-isplatitelja otpremnine
9.
Naknada troškova liječenja uposlenika i članova njegove
uže obitelji (uža obitelj suklano članku 24. st.5. Zakona o
porezu na dohodak)
iznos stvarnih troškova prema računu-fakturi
10.
Naknada troškova pogreba u slučaju smrti uposlenika ili
člana njegove uže obitelji–član.obitelji nave.u čl. 15 Uredbe, kao i smrti umirovljenog uposlenika
u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše četiri prosječne mjesečne
plaće isplaćene u FBIH za predhodna četiri mjeseca, prije donošenja
rješenja o isplati naknade
Jubilarna nagrada za navršeni neprekidni radni staž kod
istog poslodavca
5 godina………...0,5 prosječne mjesečne plaće
prosječna mjesečna plaća u FBIH u predhodna tri mjeseca u trenutku
10 godina………….1 prosječna mjesečna plaća
isplate
11.
15 godina………1,25 prosječne mjesečne plaće
20 godina………1,50 prosječna mjesečna plaća
25 godina………1,75 prosječne mjesečne plaće
30 godina………….2 prosječne mjesečne plaće
35 godina………..2,5 prosječne mjesečne plaće
Napomena : Ako primici koji se isplaćuju zaposlenicima prelaze iznose koji se ne oporezuju, razlike se smatraju primitkom od nesamostalnog rada, odnosno plaćom. Isplate pod r.b. I nezaposlenim osobama smatraju se kao primanja od drugih samostalnih djelatnosti (porez
10%, 4 % za zdravstvo (iz), 6% za MOI (na), opća vodna naknada i – 0,5% i prirodne nepogode – 0,5%).
III
NOVČANE POTPORE UPOSLENICIMA
1.1
Novčana pomoć u slučaju nastanka teškog invaliditeta
(min.60% ) uposlenika
1.2
Novčana pomoć u slučaju teške bolesti uposlenika ili člana
njegove uže obitelji
1.3
Novčana pomoć u slučaju nužne kirurške intervencije uposlenika izvršene iz zdrav.razloga I po preporuci liječnika
IV
1.
2.
3.
jednokratno godišnje u visini tri plaće uposlenika isplaćene u prethodna
tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto plaće u FBiH, prema posljednjem objavljenom podatku.
Pod teškom bolešću podrazumijevaju se bolesti navedene u čl. 14. stav
3. Uredbe - ?
KORISTI UPOSLENIKA PO OSNOVU RADA ZA POSLODAVCA-smatraju se plaćom (obračun poreza i svih
doprinosa)
Korištenje službenog vozila i drugih sredstava za osobne
potrebe
Korištenje drugih dobara besplatno ili po cijeni nižoj od
tržišne
Koristi od beskamatnih pozajmica ili kredita sa kamatom
nižom od tržišne
broj: 04/12
u visini 20% cijene jednog litra goriva po “ne poslovnom” km
u visini tržišne cijene usluge ili dobra
u visini razlike do 10,03% kamate na godišjem nivou
svibanj 2012.
poslovne obavijesti
4.
Izmirenje privatnih troškova od strane poslodavca
u visini izmirenih privatnih troškova
5.
Izmirenje ili oprost dužničke obveze uposlenika od strane
poslodavca
Ostale privatne koristi uposlenika koje se ne smatraju poslovnim interesom
u visini izmirene ili oproštene privatne obveze
6.
V
PRIHODI KOJI NE ULAZE U DOHODAK
103
u visini tržišne vrijednosti ili cijene, sa PDV-om
1.
Darovi, sukladno članku 10. st.(4) točka 5. Zakona o porezu na dohodak, koje poslodavci daju uposleniku povodom
državnih, vjerskih i jubileja tvrtke
ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja
je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u
FBIH prema posljednjem objavljenom podatku
Sukladno Kolektivnom ugovoru I Pravilnikom o radu min. 1/3 pros.
mjes.plaće isplaćene uposleniku u poslj.3 mj. prije prestanka Ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca,
max.-vidi točku II.8.
2.
Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu sukladno
članku 100. Zakona o radu I Općem kolektivnom ugovoru
V
PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM
1
prihodi po osnovi sudjelovanja u raspodjeli dobiti gospodarskih društava (dividende ili udjeli);
prihodi po osnovi naknada za vrijeme neuposlenosti I spriječenosti
za rad koji su isplaćeni na teret izvanproračunskog fonda;
2
mirovina rezidenta, bilo da je stečena u inozemstvu ili u
Bosni I Hercegovini;
prihodi invalidnih osoba koje su uposlene u gospodarskom društvu,
ustanovi ili radionici za radno I profesionalno osposobljavanje I rehabilitaciju invalida;
3
potpore I druga primanja ostvarena po osnovi posebnih
propisa o pravima ratnih vojnih invalida I civilnih žrtava
rata, osim plaće;
prihodi po osnovi naknada za tjelesna oštećenja, umanjenu radnu
sposobnost I naknada za pretrpljene neimovinske štete;
4
socijalne potpore, primanja, odnosno donacije koje fizičke
osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih
osoba za zdravstvene potrebe, a koja nisu plaćena osnovnim, dopunskim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem
prihodi po osnovi naknada šteta uposlenicima po osnovi posljedica
nesreće na radu;
5
dječji dodatak I novčana sredstava za opremu
novorođenčeta;
6
nasljedstva I darovi, na koje se porez plaća po drugim federalnim ili kantonalnim propisima,
7
prihodi od prodaje imovine rabljene u osobne svrhe;
prihodi po osnovi stipendija učenika i studenata na redovitom
školovanju, a najviše do 75% prosječne neto plaće po uposlenom u
FBIH, prema posljednjem objavljenom podatku
8
nadoknada štete u slučaju elementarnih nepogoda;
prihodi koje ostvare učenici i studenti putem učeničkih i studentskih
udruga tijekom jedne kalendarske godine, do iznosa četiri prosječne
mjesečne plaće uposlenih u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnoga zavoda za statistiku;
9
osiguranje ili druga naknada štete načinjene na imovini,
u iznosu koji je rabljen za zamjenu ili popravak oštećene
imovine;
nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima, do
visine dvije prosječne neto plaće po uposlenom u FBIH, prema
posljednjem objavljenom podatku
10
nagrade osvojene, odnosno dobivene u novcu, stvarima
i/ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim
sličnim natjecanjima;
11
prihodi uposlenika po osnovi naknada, potpora i/ili nagrada, isplaćeni od poslodavca za jedno porezno razdoblje, najviše do iznosa utvrđenog čl.14 Pravilnika o primjeni
Zakona o porezu na dohodak
dobitci ostvareni sudjelovanjem u nagradnim igrama koje organiziraju gospodarska društva u propagandne svrhe, a koji se
isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka ne
prelazi iznos od 1.000,00 KM;
12
nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja,
kulture, znanosti i dr. koje dodjeljuju organi vlasti povodom
obilježavanja značajnih datuma.
PRIHODI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK
prihodi po osnovi nagrada članovima Akademije znanosti I umjetnosti Bosne I Hercegovine, I nagrada za tehničko-tehnološke
inovacije;
naknade osuđenim osobama za vrijeme odsluženja kazne u odgojno – popravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama;
naknade plaća isplaćene osobama za vrijeme trajanja prekida posla
za koji uposlenik nije kriv;
prihodi po osnovi kamate na štednju u bankama, štedionicama
i štedno-kreditnim zadrugama, bankovnim računima (žiroračun,
devizni računi i dr.) i kamate na državne obveznice.
VI
PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU KORISTI KOJE DAJE POSLODAVAC
1
Posebna radna odjeća sa znakom
poslodavca
3
Sistematski kontrolni liječnički pregled za sve uposlenike
2
Posebni liječnički pregledi po osnovu posebnih propisa
4
Razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja, a u vezi sa djelatnosti,
koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavaca, i sl.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
-
Zakon o porezu na dohodak (“Sl.novine FBiH”, br::10/08, 9/10 I 44/11)
Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Sl.novine FBiH”, br::67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i i 20/12)
Uredba o naknadama koje nemaju karakter plaće (“Sl.novine FBiH”, br:63/10, 22/11 i 66/11)
Uredba o naknadama troškova za službena putovanja (“Sl.novine FBiH”, br:63/10, 9/11 i 80/11)
Odluka o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji BiH (“Sl.novine FBiH”,
br:50/07, 10/08, 16/09 i 13/10)
broj: 04/12
104
poslovne obavijesti
svibanj 2012.
II. OSOBNI ODBICI PREMA ČLANKU 24. ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
Osobni odbitak
Faktor osobnog
odbitka
Svota osobnog odbitka
Mjesečno
Godišnje
Osnovni osobni odbitak
1,00
300,00
3.600,00
Uzdržavani bračni drug, odnosno
uzdržavani partner u izvanbračnoj
zajednici (zajednica najmanje 3 god.)
0,50
150,00
1.800,00
Uzdržavani bivši bračni drug, kojemu
obveznik plaća alimentaciju
0,50
150,00
1.800,00
Uzdržavano prvo dijete
0,50
150,00
1.800,00
Uzdržavano drugo dijete
0,7
210,00
2.520,00
Uzdržavano treće i svako sljedeće
dijete
0,9
270,00
3.240,00
Uzdržavanje djece iz predhodnog
braka, za koje obveznik plaća
alimentaciju
0,5; 0,7; 0,9
150,00-270,00
1.800,003.240,00
Ostali uzdržavani članovi uže obitelji
koji sa obveznikom žive u zajedničkom
domaćinstvu
0,3
90,00
1.080,00
Utvrđena osobna invalidnost i utvrđena
invalidnost svakog uzdržavanog člana
uže obitelji
0,3
90,00
1.080,00
Napomena: Ne smatraju se uzdržavanim članovima uže obitelji (roditelji poreskog obveznika i roditelji
njegovog bračnog druga, preci i potomci u prvoj liniji), niti uzdržavanom djecom i bračnim drugom
osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o
porezu na dohodak ne smatraju dohodkom, prelaze iznos 300,00 KM, odnosno 3.600,00 KM godišnje
u godini u kojoj se utvrđuje porez na dohodak.
broj: 04/12
poslovne obavijesti
svibanj 2012.
105
III. Naknade za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji
Bosne i Hercegovine
Dnevnica za službena putovanja u zemlji iznosi 25,00 KM od 1.12.2011.g., sukladno Uredbi o
izmjenama i dopunama Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja (Sl.n FBIH, broj: 80/11),
a za putovanje u inozemstvo, sukladno Odluci o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske
korisnike u Federaciji BiH (Sl.n. FBIH, broj:50/07, 10/08, 16/09 i 13/10), po zemljama iznosi:
Rb
NAZIV ZEMLJE
1.
9.
AFGANISTAN
ALBANIJA
ALŽIR
ANDORA
ANGOLA
ARGENTINA
ARMENIJA
AUSTRALIJA
AUSTRIJA
10.
11.
Iznos
u
KM
Rb
NAZIV ZEMLJE
90,00
90,00
90,00
120,00
120,00
90,00
90,00
125,00
140,00
34.
IRAN
IRSKA
ISLAND
ITALIJA
IZRAEL
JAMAJKA
JAPAN
JEMEN
JORDAN
AZERBAJDŽAN
90,00
43.
140,00
100,00
90,00
120,00
90,00
110,00
90,00
90,00
110,00
140,00
90,00
100,00
110,00
90,00
130,00
140,00
110,00
90,00
120,00
44.
29.
BELGIJA
BJELORUSIJA
BOLIVIJA
BRAZIL
BUGARSKA
CIPAR
CRNA GORA
ČILE
ČEŠKA
DANSKA
EGIPAT
ESTONIJA
ETIOPIJA
FILIPINI
FINSKA
FRANCUSKA
GRČKA
GRUZIJA
HONGKONG
62.
KANADA
KAZAHSTAN
KENIJA
KINA
KIRGISTAN
KOLUMBIJA
KONGO
KOREJA
KOREJA
KUBA
KUVAJT
LATVIJA
LIBANON
LIBERIJA
LIBIJA
LITVIJA
LUKSEMBURG
MAĐARSKA
MAKEDONIJA
30.
HRVATSKA
100,00
63.
MALEZIJA
31.
INDIJA
100,00
64.
32.
INDONEZIJA
IRAK
100,00
110,00
65.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
33.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
66.
Iznos
u
KM
Iznos
u
KM
Rb
NAZIV ZEMLJE
110,00
120,00
150,00
130,00
100,00
90,00
150,00
90,00
90,00
67.
75.
MONAKO
MOZAMBIK
NIZOZEMSKA
NORVEŠKA
NOVI ZELAND
NJEMAČKA
PAKISTAN
PANAMA
PERU
100,00
100,00
140,00
160,00
120,00
140,00
90,00
100,00
100,00
90,00
76.
POLJSKA
100,00
120,00
90,00
90,00
100,00
90,00
100,00
110,00
100,00
100,00
100,00
110,00
100,00
100,00
100,00
100,00
110,00
150,00
100,00
90,00
77.
PORTUGAL
RUMUNIJA
RUSIJA
SAD
SAUDIJSKA ARABIJA
SENEGAL
SINGAPUR
SIRIJA
SLOVAČKA
SLOVENIJA
SRBIJA
SUDAN
ŠPANIJA
ŠVEDSKA
ŠVICARSKA
TAĐIKISTAN
TUNIS
TURKMENISTAN
TURSKA
110,00
110,00
110,00
120,00
110,00
90,00
130,00
100,00
100,00
100,00
90,00
110,00
120,00
150,00
150,00
90,00
90,00
90,00
110,00
90,00
96.
UJEDINJENI ARAPSKI
EMIRATI
110,00
MALTA
120,00
97.
UJEDINJENO
KRALJEVSTVO
140,00
MEKSIKO
MOLDOVA
100,00
100,00
98.
UKRAINA
UZBEKISTAN
120,00
90,00
JUŽNOAFRIČKA
REPUBLIKA
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
99.
Napomena: Za sve ostale nepomenute zemlje visina dnevnice iznosi 90,00 KM
broj: 04/12
106
poslovne obavijesti
svibanj 2012.
IV. 1. STOPE I OSNOVICE POREZA NA DOHODAK I DOPRINOSA
STOPA POREZA NA DOHODAK
Stopom od 10% poreza na dohodak oporezuje se nesamostalna i samostalna djelatnost, imovina i imovinska prava,
ulaganje kapitala i dobici u igrama na sreću. Osnovicu poreza na dohodak rezidenata predstavlja razlika između ukupnih
oporezivih prihoda i ukupnih odbitaka (preneseni gubitak, dozvoljeni rashodi i osobni odbitak). Samostalne djelatnosti, a
koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, porez na dohodak mogu plaćati u paušalnom iznosu. Plaćanje poreza
od nesamostalne djelatnosti vrši se pri svakoj isplati, odnosno prvog narednog dana, za samostalnu djelatnost, naplatom
najamnine/zakupnine i paušalno plaćanje poreza do 15-tog u mjesecu za protekli mjesec, odnosno drugih samostalnih djelatnosti prilikom svake isplate/naplate, imovine i imovinskih prava prilikom svake naplate, od ulaganja kapitala i dobitaka od
igara na sreću prilikom svake isplate prihoda, odnosno dobitka.
Iz osobnih primanja i drugih prihoda
osiguranika-iz bruto plaće
STOPE DOPRINOSA
17,0% za mir.invalid. osiguranje
12,5% za osnovno zdrav.osiguranje
1,5% za osiguranje od nezaposlenosti
31,0% Ukupne stope dop.iz bruto plaće
Stope doprinosa za samostalne poduzetnike
23,0%
16,5%
2,0%
41,5%
za mirovinsko i invalidsko osiguranje
za osnovno zdravstveno osiguranje
za osiguranje od nezaposlenosti
Ukupne stope doprinosa na osnovicu za obračun
Pl.dop. IZ i NA vrši se na dan isplate.
Na teret poslodavca-na bruto plaću
Osnovica za obračun doprinosa samos.poduzet. u 2012.g.
6,0% za mir.invalid. osiguranje
4,0% za osnovno zdrav. osiguranje
0,5% za osiguranje od nezaposlenosti
10,5% Ukupne stope dop.na bruto plaću
Dopr. NA ne plaća se za rad kod hum.org.-nerezidenata, za rad kod inoz.posl. i za autor.prava
i vrhun.sport.
Obveznik
Samostalna djelatnost slobodnog zanimanja
koji dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga
Mj.osnovica
1.368,00
(1,1x1.244)
Samostalna djelatnost obrta koji dohodak utvrđuje
na osnovu poslovnih knjiga
809,00
(0,65 x 1.244)
Samostalna djelatnost obrta ili samostalna djelatnost slobodnog zanimanja koja porez na dohodak plaća paušalno
684,00
(0,55 x 1.244)
Dodatni doprinos za mirovin.in.osigur.
- 2,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem
se 12 mj.ef.rada računa kao 14 mj staža,
- 3,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem
se 12 mj.ef.rada računa kao 15 mj staža,
- 6,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem
se 12 mj.ef.rada računa preko 15 mj staža,
Nisko akumulacijske djelatnosti tradicion.
esnafskih zanata utvrđene posebnim propisom
kantonalne skupštine ukoliko osiguranik obavlja
samostalnu djelatnost obrta u skladu sa propisima
o porezu na dohodak, i dohodak po tom osnovu plaća paušalno
samost.djelatnost taksi prevoza
Osnovice doprinosa za :
- za zaposlenike u rud.uglja, tekstil.,kož. i indust.
obuće kojima se isplaćuje najniža plaća i nisko
akumul.djel.tradic.esnaf.zanata utvrđenim posebnim propisom župan.skupštine, iznosi min.
311,00
- za zapos.kod human.org.,- nerezidenata FBIH,
zapos.u inozem., min.iznos 1.244,00, pl.dopr. do
10-tog u mj.za protekli mj.
- zapos.upućene na rad ili struč.usav.u inozem.
od strane rezid. FBIH, min.iznos 1.244,00 i plaćanje poseb.dopr.za zdrav.osig.-Odluka Vlade,
pl..dopr. istodob.sa ispl.plaće.
Samostalna djelatnost poljoprivrede i šumarstva, koja ne plaća porez na dohodak ili ukoliko porez na dohodak plaća prema paušalnoj osnovi
311,00
(0,25 x 1.244)
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva, koja
porez na dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih
knjiga
435,00
(0,35 x 1.244)
311,00
(0,25 x 1.244)
Samostalni poduzetnici mogi izabrati i višu osnovicu uvećanu za dva,
odnosno tri puta. Plaćanje doprinosa se vrši do 10-tog u mjesecu za
protekli mjesec.
Stope doprinosa na primanja od druge samostalne djelatnosti i povremene nesamostalne djelatnosti, kao np. ugovori o djelu, ugovori o autorskom djelu, naknada članovima nadzor.odbora, upr.odbora, angažman naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka trgovačkih putnika, agenata, sportskih sudija, delegata i dr. koji ove
djelat.obavljaju pored neke svoje osnov.djel. ili sam. rada
Iz osnovice 4% za osnovno zdrav.osiguranje
Pl.doprinosa se vrši istov.sa isplatom primitka
broj: 04/12
Na osnovicu 6% za mirovinsko i invalidsko osiguranje
Pl. doprinosa se vrši istovremeno sa isplatom primitka
svibanj 2012.
poslovne obavijesti
107
VI.2. NAJNIŽA SATNICA I NAJNIŽA OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA
Najniža satnica
Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacijie BIH (Sl.n FBIH, br:54/05 i 62/08), nije utvrđena
najniža plaća, nego je utvrđena najniža bruto i neto satnica koja ne može biti manja od propisanog
iznosa i služi za obračun osnovne plaće zaposlenika. Odlukom Vlade FBIH (Sl.n FBIH, br 22/08) i
stavom Federalnog ministarstva financija broj:03-02-1074/09 od 17.2.2009.g., od 1.1.2009.godine:
Najniža neto satnica 2,05 KM (1,95 x 1,05263)
Najniža bruto satnica 2,97 KM (1,95 x 1,52555)
Najniža bruto plaća
Najniža bruto plaća koja služi i kao osnovica za obračun doprinosa utvrđuje se za svaki mjesec, kao
proizvod najniže bruto satnice (2,97 KM) i punog radnog vremena u mjesecu u kojem se vrši obračun
plaće (8 sati x broj radnih dana u tom mjesecu).
Najniža osnovica za obračun doprinosa
Za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće, kojima se isplaćuje najniža
plaća i niskoakumulacijskim djelatnostima, tradicionalnim esnafskim zanatima utvrđenim posebnim
propisima županijske skupštine, osnovica za obračun doprinosa je proizvod prosječne mjesečne plaće u Federaciji BIH za razdoblje siječanj-rujan tekuće godine za narednu godinu i iznosi 311,00 KM
(1244,00 x 0,25), a objavljen je u „Sl.n. FBiH, br: 83/11.
www.fircon.biz
broj: 04/12
108
poslovne obavijesti
svibanj 2012.
V. Depozitni računi za prikupljanje javnih prihoda
1. RAČUNI JAVNIH PRIHODA ZA PLAĆANJE NEIZRAVNIH POREZA, OSTALIH
PRIHODA I NAKNADA KOJE SE PLAĆAJU NA JEDINSTVENI RAČUN UPRAVE
ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE BIH *
2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH **
1. RAČUNI JAVNIH PRIHODA NEIZRAVNIH POREZA BIH
Račun za plaćanje
obveza pri uvozuizvozu, koji se
plaćaju na osnovu
carinske prijave (A)
Plaćanje se vrši
jednim platnim
nalogom za sve
obveze sa JCI
1320000000000155
5520020001634415
5550000007469891
5510010002066420
3380002200045141
1600200020608636
1540012000331351
5620990001785197
5671628201111137
Račun za plaćanje
obveza pri uvozuizvozu, a ne postoji
carinska prijava (np.
pristojba, trošarina,
cestarine, PDV, te
ostali prihodi i takse,
kao jednok.uplate,
naknade i sl.) (B)
Plaćanje se vrši
platnim nalogom za
svaku vrstu prihoda
Plaćanje se vrši
platnim nalogom
za svaku vrstu
prihoda, osim PDV-a
trošarina i cestarina
gdje se radi jedan
platni nalog
1320000000000446
5520020001637131
5550000407469858
5510010002067778
3380002200047954
1600200220608668
1540012000342409
5620990001786555
5671628204444445
Naziv banke
NLB Tuzlanska banka DD Tuzla
Hypo Alpe- Adria Bank AD B.Luka
Nova banka AD B.Luka
UniCredit Bank AD Banja Luka
UniCredit Bank DD Mostar
Vakufska banka D.D. Sarajevo
Intesa Sanpaolo banka DD Sarajevo
NLB Razvojna banka AD B.Luka
Volks banka AD B.Luka
Pavlović International Bank AD
5540010001370012
5540010002370082
5540010003370055
Bijeljina
3060190000594037
3060190000594134
3060190000594231 Hypo Alpe- Adria Bank DD Mostar
5681631200001243
5681631200001340
5681631200001437 Balkan Investment bank AD B.Luka
1610000046470092
1610000046470189
1610000046470286 Raiffeisen bank DD Sarajevo
 1610000046470092  1610000046470189
1610000046470286 Raiffeisen bank DD Sarajevo
Plaćanje obveza po osnovi cestarine u iznosu od 0,10 KM za izgradnju autocesta na naftne derivate iz uvoza i na
naftne derivate domaće proizvodnje
Broj bankovnog računa
Naziv banke
1321002006922054
NLB Tuzlanska banka DD Tuzla
5520020002396350
Hypo Alpe- Adria Bank AD B.Luka
5550000607469890
Nova banka AD B.Luka
5515001130708652
UniCredit Bank AD Banja Luka
3380002211109155
UniCredit Bank DD Mostar
1600200520608619
Vakufska banka D.D. Sarajevo
1549212001474036
Intesa Sanpaolo banka DD Sarajevo
5620998074850272
NLB Razvojna banka AD B.Luka
5671628206666618
Volks banka AD B.Luka
5540010007370044
Pavlović International Bank AD Bijeljina
1610000046470480
Raiffeisen bank DD Sarajevo
5681631200002310
Balkan Investment bank AD B.Luka
3060190000838186
Hypo Alpe- Adria Bank DD Mostar
broj: 04/12
1320000000000252
5520020001634512
5550000107469810
5510010002066517
3380002200046014
1600200120608652
1540012000335037
5620990001785294
5671628202222272
Račun za plaćanje
PDV-a, trošarina
i cestarina i
poreza na promet
na trošarinske
proizvode domaće
proizvodnje (C)
svibanj 2012.
poslovne obavijesti
109
NAPOMENA: Naknada troškova tiskanja i kupovine trošarinskih markica za duhanske prerađevine, alkoholna
pića, voćnu prirodnu rakiju, kavu i vino uplaćuje se na JRT broj: 338-00022100049-07, vrsta prihoda je
722885, a u polje “proračunska organizacija” upisuje se “1601999”.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I
Zakon o carinskoj tarifi BIH (“Sl.g. BIH”, br:1/98, 5/98, 7/98, 31/02, 19/03, 32/04, 48/05,
76/06, 35/09 i 14/10)
II
Zakon o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 44/03,
52/04, 32/07, 34/07, 4/08 i 49/09)
III Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda (“Sl.g. BIH”, br: 55/04, 34/07 i
49/09)
IV Zakon o carinskoj politici BIH (“Sl.g. BIH”, br: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11)
V
Zakon o porezu na dodanu vrijednost (“Sl.g. BIH”, br: 9/05, 35/05 i 100/08)
VI Zakon o trošarinama u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 49/09)
VII Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Sl.g. BiH”, br: 93/05, 21/06,
60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10)
VIII Pravilnik o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika neizravnih poreza (“Sl.g. BiH”,
br 28/07 i 54/10)
IX Pravilnik o primjeni Zakona o trošarinama u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 50/09 i
80/11)
X
Pravilnik o trošarinskim markicama za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu prirodnu
rakiju, kavu i vino (“Sl.g. BIH”, br: 50/09)
XI Pravilnik o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje uprava za
neizravno oporezivanje (“Sl.g. BiH”, br: 99/07, 31/08 i 51/09 )
XII Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BIH (“Sl.g. BiH”, br: 63a/04,
60/06 i 57/08)
XIII Odluka o utvrđivanju posebne i minimalne trošarine na cigarette (“Sl.g. BiH”, br:98/11)
XIV Odluka o usaglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife BIH za 2012.g. (“Sl.g. BiH”, br:105/11)
2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH
2.1. RAČUN JAVNIH PRIHODA PRORAČUNA FBIH
UniCredit Bank d.d. Mostar
Broj: 338-900-22115294-91
2.2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA PRORAČUNA ŽUPANIJA
1) Unsko-sanska županija:
2) Posavska županija:
3) Tuzlanska županija:
4) Zeničko-dobojski kanton:
5) Bosansko-podrinjski kanton:
6) Srednjobosanska županija:
7)Hercegovačko-neretvanska
županija:
8) Zapadnohercegovačka
županija:
9) Sarajevski kanton:
10) Hercegbosanska županija:
Banka
UniCredit Bank d.d. Mostar
Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. Mostar
NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla
Investiciono-komercijalna banka
d.d.Zenica
NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla
UniCredit Bank d.d. Mostar
UniCredit Bank d.d. Mostar
Broj računa
338-000-22100058-77
306-042-00008780-90
132-100-02560000-80
134-010-00000016-72
132-731-04102931-54
338-000-22100209-12
338-000-22000059-53
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22000040-13
UniCredit Bank d.d. Mostar
Raiffeisen bank d.d. Sarajevo
338-000-22100192-63
161-020-00335600-61
broj: 04/12
poslovne obavijesti
110
svibanj 2012.
2.3. JAVNI PRIHODI DRUŠTVENIH FONDOVA
A. Zavodi za zdravstveno osiguranje
Zavod za zdravstveno
osiguranje i reosiguranje F BiH Union banka d.d. Sarajevo
102-050-00000640-18
– Federalni fond solidarnosti
NAPOMENA: Uplaćuje se 9% iznosa doprinosa («iz» i «na») na račun Fonda solidarnosti FBiH
Županijski Zavodi zdravstvenog osiguranja:
a) Županijski Zavod zdravstvenog
Union banka d.d. Sarajevo
osiguranja Unsko-sanske županije
102-022-00000009-82
b) Županijski Zavod zdravstvenog
306-046-00008880-79
Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. Mostar
osiguranja Tuzlanske županije
c) Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Zeničko-dobojske
županije
Investiciono-komercijalna banka
d.d. Zenica
134-010-00000021-57
d) Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Bosansko-podrinjske
županije
Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo,
161-030-00049601-88
e) Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Županije Sarajevo
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100085-93
f)Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Hercegovačkoneretvanske županije
Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar
306-001-00010127-95
g)Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Zapadnohercegovačke
županije
Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar
306-003-00006482-68
h) Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Srednjo-Bosanske
županije
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100307-09
i) Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Hercegbosanske
županije
Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar
306-009-00009077-40
j) Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Posavske županije
Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo
161-080-00026400-20
NAPOMENA: Uplaćuje se 91% iznosa doprinosa («iz» i «na») jednim nalogom prema prebivalištu
osiguranika na račun županijskog Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do
zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku
djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a
za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade.
Za uposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (91%) plaća se prema mjestu prebivališta uposlenika
na račune propisane u RS i BD.
Sredstva po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje fizičkih osoba na radu u inozemstvu
uplaćuju se na račun Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH.
broj: 04/12
svibanj 2012.
poslovne obavijesti
111
Propisi koji reguliraju javni prihod:
Zakon o zdravstvenom osiguranju («Sl.novine FBIH» br:30/97, 7/02, 70/08 i 48/11)
Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02, 17/06 i
14/08 )
III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br: 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10)
IV Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i
81/08)
V Odluka o utvrđivanju posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje zaposlenika
na radu u inozemstvu («Sl.novine FBIH» br. 74/08)
VI Odluka o izdvajanju sredstava u Fond solidarnosti Federacije BIH za 2012.g.
(«Sl.novine FBIH» br. 89/11)
VII Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2012.godinu («Sl.novine
FBIH» br. 83/11)
I
II
B. Zavodi za upošljavanje
Banka
Broj računa
1) Zavod za upošljavanje
Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo
161-00000285700-03
Federacije BiH, Sarajevo
NAPOMENA:Uplaćuje se 30% iznosa doprinosa («iz» i «na») Federalnom Zavodu za upošljavanje.
2) Županijske službe za
upošljavanje:
a) Unsko-sanski kanton:
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100129-58
b) Tuzlanski kanton:
NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla
132-100-03110200-32
c) Zeničko-dobojski kanton
IK banka d.d. Zenica
134-010-00001075-96
Privredna banka d.d. Sarajevo,
d) Bosansko-podrinjski kanton:
101-140-00004638-22
Filijala Goražde
e) Kanton Sarajevo:
Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo
161-000-00274600-32
f) Hercegovačko – neretvanska
Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo
161-020-00138001-91
županija:
g) Zapadnohercegovačka
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22000102-21
županija:
h) Srednjobosanska županija:
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100281-87
i) Hercegbosanska županija:
j) Posavska županija
UniCredit Bank d.d. Mostar
Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar
338-000-22000344-71
306-042-00009586-97
NAPOMENA: Uplaćuje se 70% iznosa doprinosa («iz» i «na») županijskim Službama za
upošljavanje, prema mjestu prebivališta obveznika.
Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do
zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku
djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a
za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade.
Za uposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (70%) plaća se prema mjestu prebivališta uposlenika
na račune propisane u RS i BD.
Sredstva za volontere radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac
plaća nadležnoj službi za upošljavanje 35% najniže plaće za svakog volontera.
broj: 04/12
poslovne obavijesti
112
svibanj 2012.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02, 17/06 i
14/08)
II Zakon o radu («Sl.novine FBIH» br.43/99, 32/00 i 29/03)
III Zakon o posredovanju u upošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba
(«Sl.novine FBIH» br:55/00, 41/01, 22/05 i 9/08)
IV Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br: 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10)
V Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i
81/08)
VI Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2012.godinu («Sl.novine
FBIH» br. 83/11)
C. Fondovi za mirovinsko/invalidsko osiguranje
Banka
1) Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje
UniCredit Bank d.d. Mostar
Raiffeisen banka d.d. Sarajevo
Intesa Sanpaolo banka dd Sarajevo
Broj računa
338-000-22000077-96
161-020-00357000-75
154-001-20003303-81
NAPOMENA: Uplaćuje se jednim platnim nalogom («iz» i «na») prema sjedištu pravne osobe i plaća
se isključivo u korist Federalnog zavoda za mirovinsko invalidsko osiguranje.
Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do
zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku
djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a
za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br:29/98, 49/00,
32/01, 73/05, 59/06 i 4/09)
II Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02, 17/06 i 14/08)
III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br: 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10)
IV Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i 81/08)
V Odluka o visini doprinosa za mirovinsko invalidsko osiguranje za osobe osigurane u određenim
okolnostima («Sl.novine FBIH» br. 46/02)
VI Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2012.godinu («Sl.novine
FBIH» br. 83/11)
2.4. ČLANARINA TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I BORAVIŠNA PRISTOJBA
1) Federalna turistička zajednica
2) Županijske turističke zajednice
Turistička zajednicaŽupanija Sarajevo
Turistička zajednica
Tuzlanska županija
Turistička zajednicaSrednjobosanska županija
Turistička zajednicaUnsko-sanska županija
Turistička zajednica
Hercegbosanska županija
broj: 04/12
UniCredit Bank d.d. Mostar
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22000512-52
338-000-22100110-18
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100156-74
Reiffeisen bank d.d. Sarajevo
Filijala Tuzla
161-025-00025300-98
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100101-45
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22000530-95
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22000521-25
svibanj 2012.
poslovne obavijesti
Turistička zajednica
Zapadnohercegovačka županija
Turistička zajednica
Zeničko-dobojska žup.
Posavska županija
Bosansko-Podrinjska županija
Turistička zajednica Hercegovačkoneretvanska županija
113
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.
Mostar
306-024-00000193-58
IK banka d.d. Zenica
134-010-00000243-70
UniCredit Bank d.d. Mostar
Union banka d.d. Sarajevo
Raiffeisen banka BH d.d
Sarajevo
338-000-22000549-38
102-007-00000214-08
161-020-00047400-03
Akontaciju članarine turističkim zajednicama pravne i fizičke osobe dužne su platiti u roku od 5
dana tekućeg mjeseca za predhodni mjesec i to jednim nalogom 80% sredstava turističkoj zajednici
županije, a jednim nalogom 20% sredstava Turističkoj zajednici Federacije BIH.
Za godišnju članarinu manju od 200 KM, članarina se uplaćuje tromjesečno, na isti način.
- Naknada članarine turističkim zajednicama
722592
Boravišnu pristojbu, pravne i fizičke osobe dužne su uplatiti u roku od 5 dana po isteku tjedna na
račun Turističke zajednice županije, jednim nalogom u 100% iznosu visine boravišne pristojbe.
- Naknada za boravišnu pristojbu
722593
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BIH («Sl.novine
FBIH» br:19/96 i 28/03)
II Uredba o boravišnoj pristojbi («Sl.novine FBIH» br:18/09)
III Uredba o članarinama u turističkim zajednicama («Sl.novine FBIH» br:18/09 i 2/12)
IV Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede («Sl.novine FBIH»
br:50/03)
V Pravilnik o obliku i sadržaju obrazaca za uplatu članarine turističkim zajednicama
(«Sl.novine FBIH» br:50/03)
VI Pravilnik o obliku, sadržaju i nazivu vođenja knjige gostiju i popisa gostiju
(«Sl.novine FBIH», broj:40/10)
VII Odluka o periodu turističke predsezone, glavne sezone i posezone u turističkim
mjestima («Sl.novine FBIH» , broj:21/98)
VIII Odluka o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2012.godinu («Sl.novine FBIH»
br:43/11)
IX Odluka o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za fizičke osobe koje su registrirane
za pružanje usluga smještaja u domaćinstvu za 2012.godinu («Sl.novine FBIH»
br:43/11)
2.5. NAKNADE ZA CESTE (osim cestarina na naftne derivate)
Direkcija za ceste Federacije BiH Raiffeisen Bank BH d.d. Sarajevo
Županijska direkcija za ceste:
Županijska direkcija za ceste Unsko-Sanska
Union banka d.d. Sarajevo
županija
Županijska direkcija za ceste
Raffeisen bank BIH d.d.
Srednjobosanske županije
Sarajevo
Županijska direkcija za ceste
NLB Tuzlanska banka d.d.
Tuzlanske županije
Tuzla
161-000-00284400-23
102-022-00000558-84
161-055-00161400-56
132-100-03091552-07
broj: 04/12
114
poslovne obavijesti
svibanj 2012.
Posebne naknade za ceste i to:
- Naknada za upotrebu ceste za vozila pravnih osoba
722531
- Naknada za upotrebu ceste za vozila građana
722532
uplaćuju se na račun Direkcije cesta FBIH jednim nalogom u visini 40% od ukupne obveze, a na
račun županijskih direkcija za ceste, jednim nalogom u visini 60% od ukupne obveze. Do formiranja
Direkcija za ceste na nivou županije, sredstva se uplaćuju na depozitni račun javnih prihoda
županijskog proračuna.
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ------------------- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Propisi koji reguliraju javni prihod:
I. Uredba o visini godišnje naknade za javne ceste koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih
vozila («Sl.novine FBIH» br:87/10)
Cestovne naknade su:
- Posebna naknada za službu «Pomoć-informacije na cestama»
722535
- Naknade za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta
722536
- Naknade za ceste što se plaćaju za izvan.upotrebu javnih cesta zbog
722537
opterećenja i učestalosti vozila (izvanredni prijevoz)
- Naknada za korištenje cestovnog zemljišta
722538
- Naknada za postavljanje reklamnih panoa
722539
Navedene naknade uplaćuju se u korist računa Direkcije za ceste FBIH kod Intesa Sanpaolo
banka dd BiH 154-001-20002139-81, odnosno za alineje 2 do 5 naknade se uplaćuju kantonalnim
direkcijama za ceste u dijelu koji se odnosi na regionalne ceste, općinskom odnosno gradskom
organu u dijelu koji se odnosi na lokalne ceste i ulice u gradovima.
_ _ _ _ __ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o cestama Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br:12/10 i 16/10)
II Uredba o visini naknade za izvanredni prijevoz («Sl.novine FBIH» br:87/10)
III Uredba o visini naknade za korištenje zemljišta uz javne caste («Sl.novine FBIH» br:7/11)
IV Pravilnik o naknadama za korištenje cestovnog zemljišta («Sl.novine FBIH» br:75/10)
V Pravilnik o postavljanju reklamnih znakova na cestama («Sl.novine FBIH» br:75/10)
VI Odluka o službi „Pomoć-informacije“ («Sl.novine FBIH» br:5/11)
Naknadu za obavljeni tehnički pregled vozila utvrđena je Jedinstvenim cjenikom koji je objavljen u
Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim pregledima vozila (Sl.g.BIH, br:76/09),
stanica za tehnički pregled vozila raspoređuje tako da 90% pripada stanici, 8% pripada Stručnoj
instituciji, i:
- 1% uplaćuje se na depozitni račun Proračuna Federacije BIH otvoren kod UniCredit Bank d.d.
Mostar, broj: 338-900-22115294-91, (uplata do 10-tog za pred.mjesec) 722416
- 1% uplaćuje se na depozitni račun proračuna županije, (uplata do 10-tog za pred.mjesec)
722424
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Pravilnik o tehničkim pregledima vozila („Sl.g.BIH“, br:13/07, 72/07, 74/07, 3/09, i 76/09)
II Pravilnik o naknadama za tehnički pregled vozila i drugim poslovima koji se obavljaju u stanicama
za tehnički pregled («Sl.novine FBIH» 51/06, 26/07, 70/07 i 4/10)
Naknade za korištenje autocesta i korištenje cestovnog zemljišta uplaćuju se na račun Javnog
poduzeća autoceste FBIH, i to:
- Federalna pristojba za korištenje autoceste (cestarina), vrsta prihoda 722114, na račun Raiffeisen
bank d.d. broj:161-020-00624702-32,
- Naknada za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanja pratećih djelatnosti uz autoceste i brze
ceste, vrsta prihoda 722417, na račun Raiffeisen bank d.d., broj: 161-020-00624701-35
- - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o cestama FBIH («Sl.novine FBIH» br:12/10 i 16/10)
II Uredba o mjerilima za obračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje
pratećih djelatnosti na autocestama i brzim cestama u FBIH («Sl.novine FBIH» br:87/10)
broj: 04/12
poslovne obavijesti
svibanj 2012.
115
2.6. NAKNADE ZA ŠUME
Naknade za zaštitu i
unapređenje šuma uplaćuju
Vidjeti račune javnih prihoda proračuna Federacije BIH i
se na račun javnih prihoda
proračuna županija
Proračuna Federacije i županija
-Naknadu za općekorisne funkcije šuma plaćaju pravne osobe regist. za obavljanje djelatnosti kao i
dijelovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost na teritoriju FBIH, u visini od 0,07% od ukupno ostvarenog
prihoda, osim korisnika državnih šuma, javnih institucija, humanitarnih organizacija, udruga i fondacija,
a izuzimajući one koji obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti. Naknada se plaća kvartalno 30 dana po
proteku kvartala i u roku 30 dana po predaji završnog računa i to 20% na račun Proračuna Federacije
BIH, a 80% na račun Proračuna u županiji na čijem je području ostvaren prihod. Sredstva se uplaćuju na
dva odvojena naloga, a vrsta prihoda je 722451.
- Naknada za prijenos obavljanja stručnih poslova u privatnim šumama, ako se stručni poslovi prenose na
županijsku upravu, plaća se proračunu županije, prema mjestu nastanka obveze plaćanja, a vrsta prihoda
je 722452
- Naknada za izdvajanja iz šumsko-gospodarskog područja, naknada u postupku promjene namjene
šumskog zemljišta, uplaćuje se kao namjenski prihod 40% u korist Proračuna Federacije BIH, a 60% na
račun Proračuna u županiji. Sredstva se uplaćuju na dva odvojena naloga, a vrsta prihoda je 722453.
- Naknada za korištenje državnih šuma, županijsko šumsko-gospodarsko društvo obračunava prihod od
cijene drveta na panju i plaća se 1% Proračunu Federacije BiH, 1% Proračunu županije i 5% Proračunu
općine na čijem teritoriju se ostvaruje prihod. Naknada se plaća kvartalno 30 dana po proteku kvartala i u
roku 30 dana po predaji završnog računa, a vrsta prihoda je 722454.
- Naknada za ostvarivanje prava služnosti u šumi, šumskom zemljištu u državnom vlasništvu uplaćuje se u
korist Proračuna Federacije BiH, a vrsta prihoda je 722456
- Naknada po osnovu zakupa državnog šumskog zemljišta uplaćuje se u korist Proračuna Federacije BiH u
visini koju utvrđuje Vlada FBIH, a vrsta prihoda je 722457
- Naknada za eksproprisano državno šumsko zemljište uplaćuje se u korist Proračuna Federacije BiH, a
vrsta prihoda je 722458
- Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma uplaćuju se u skladu s propisom na račune javnih
prihoda Proračuna FBIH odnosno Proračuna županija, a vrsta prihoda je 722459
Propisi koji reguliraju javni prihod:
- Uredba o šumama («Sl.n. FBIH» br.83/09, 26/10, 38/10 i 60/11)
- Naputak o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje šuma
(«Sl.n. FBIH» br: 44/10)
- Napomena: Ustavni sud FBIH je dao mišljenje broj:U-29/10 od 12.10.2010.godine (Sl.n. FBIH, broj:
77/10), da Vlada FBIH nije imala zakonsku osnovu za uređenje materije iz oblasti šumarstva, odnosno
donošenje Uredbe o šumama, kao i da nije imala ustavnu osnovu za donošenje ovakve uredbe.
Presudom broj:U-28/10 («Sl.n. FBIH» br: 34/11), uredba se primjenjuje najdalje do 6.12.2011.godine.
www.fircon.biz
broj: 04/12
116
poslovne obavijesti
svibanj 2012.
2.7. VODNE NAKNADE
Opća vodna naknada i posebne
vodne naknade uplaćuju se na račun
javnih prihoda proračuna županije
Vidjeti račune javnih prihoda proračuna županija
- Obveznik obračunavanja i plaćanja opće vodne naknade je registrirana pravna/fizička osoba,
osnovica za obračun je neto plaća, odnosno neto iznos ugovora o djelu kao i primanja po osnovu druge
samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada i plaća se u visini 0,5% na osnovice, a plaćanje
se vrši zajedno sa isplatom. Uplata se vrši prema sjedištu pravne/fizičke osobe odnosno sjedištu
podružnice.
Vrsta prihoda je 722529
- Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu
vodoopskrbu, vrsta prihoda je 722523, za zahvaćanje vode i mineralne vode koja se koristi za flaširanje
i za druge namjere, vrsta prihoda je 722524, za industrijske procese uključujući i termoelektrane, vrsta
prihoda je 722525. Plaćanje se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec.
- Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za korištenje voda za proizvodnju električne energije
je pravna/fizička osoba, plaćanje se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. Vrsta prihoda je
722526
-Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu voda je pravna/fizička osoba koja posjeduju
transportno sredstvo, a koristi naftu i naftne derivate, vrsta prihoda je 722521, osoba koja vrši direktno
ispuštanje otpadnih voda, osoba koja vrši uzgoj riba u vještačkim ribnjacima i kavezima, kao i osoba koja
proizvodi ili uvozi vještačko đubrivo i kemikalije za zaštitu bilja, vrsta prihoda je 722522. Plaćanje se vrši
prilikom registracije motornih vozila, odnosno do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec.
- Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za vađenje materijala iz vodotoka je pravna/fizička osoba
koja vrši eksploataciju materijala iz vodotoka, plaćanje se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec.
Vrsta prihoda je 722527.
- Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu od poplava je vlasnik poljoprivrednog, šumskog
ili građevinskog zemljišta, vlasnici stambenih poslovnih i drugih objekata, a zaštićeni su objektima za
zaštitu od poplava, plaćanje se vrši do kraja siječnja za predhodnu godinu. Vrsta prihoda je 722528.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o vodama («Sl.novine FBIH» br.70/06),
II Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i
kontroli izmirivanja obveza na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih
naknada («Sl.novine FBIH» br.92/07, 46/09 i 79/11),
III Odluka o granicama rječnih bazena i vodnih područja na teritoriju Federacije BIH
(«Sl.novine FBIH» br.41/07),
IV Odluka o visini posebnih vodnih naknada («Sl.novine FBIH» br.46/07).
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------NAPOMENA: Posebne vodne naknade uplaćuju se jednim nalogom na depozitni račun javnih prihoda
proračuna županije prema sjedištu pravne/fizičke osobe, odnosno sjedištu podružnice odakle se
raspoređuju od 45% županijskom proračunu, 15% Fondu za zaštitu okoliša FBIH i 40% nadležnoj Agenciji
za vodno područje (Sarajevo i Mostar). Pripadnost prihoda ovim agencijama utvrđuje se sukladno točkom
VII Odluke o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriju Federacije BIH, osim prihoda od
zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II kategorije (vrsta prihoda: 721226) koji se u cijelosti
raspoređuje županijskom proračunu.
www.fircon.biz
broj: 04/12
svibanj 2012.
poslovne obavijesti
117
2.8. ČLANARINA VANJSKOTRGOVINSKOJ KOMORI BOSNE I HERCEGOVINE
Odlukom o članarini Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine od 16. prosinca 2010.godine, a koja
je stupila na snagu 16. prosinca 2010.godine, i objavljena je u «Sl.g. BIH», broj: 109/10, propisano je da
članovi iz članka 3. stavka 1. Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BIH (Sl.g.BIH, br:30/01) plaćaju članarinu
Vanjskotrgovinskoj komori BIH. Gospodarska društva registrirana za obavljanje poslova sa inozemstvom
plaćaju članarinu od 1 ‰ (jedan promil) na vrijednost uvezene robe iskazane u carinskoj ispravi. Visina
članarine za svakog člana utvrđuje se na temelju podataka o uvozu koje je Komora dobija od Uprave za
neizravno oporezivanje BIH. Članarina se plaća na osnovu kvartalnih obavještenja koje Komora dostavlja
svakom članu.
Članarina se ne plaća za uvoz robe radi izvoza i uvoza opreme za vlastite potrebe.
Banke, osiguravajuća društva i gospodarske-pravne osobe iz oblasti prometa (cestovni promet, željeznički promet, zračni promet, djelatnost putničkih agencija i turoperatora, poštanske aktivnosti, telekomunikacije
i ostale prateće djelatnosti i agencije u prometu), građevinarstva kao i drugi članovi Komore registrirani za
obavljanje poslova sa inozemstvom na prostoru Bosne i Hercegovine, kojima se članarina ne može utvrditi
sukladno članku 2. Odluke, plaćaju članarinu od 2 ‰ (dva promila) na utvrđenu osnovicu.
Osnovica za utvrđivanje članarine za ova gospodarska društva je iznos isplaćenih bruto plaća uposlenih,
a članarina se plaća prilikom isplate plaće uposlenika. Ova gospodarska društva ne plaćaju članarinu na
vrijednost uvezene robe.
Članarina Vanjskotrgovinskoj komori se uplaćuje na sljedeće transakcijske račune:
•
•
•
•
•
Reiffeisenbank d.d. Sarajevo
UniCredit Bank d.d. Mostar
Volksbank d.d. Sarajevo
UniCredit Bank AD Banjaluka
NLB Razvojna banka AD Banjaluka
broj računa: 161-000-00026200-78
broj računa: 338-320-22501029-95
broj računa: 140-101-00004351-75
broj računa: 551-001-00011680-06
broj računa: 562-012-00000913-78
broj: 04/12
poslovne obavijesti
118
svibanj 2012.
2.9. UPLATNI RAČUNI JAVNIH PRIHODA OPĆINA
Općina
UNSKO-SANSKI KANTON
Banka
Račun
Općina
Šifra1
Bihać
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-500-22001632-31
Bosan.
Krupa
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22000415-52
008
Bosan.
Petrovac
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-500-22004835-25
011
161-035-00175606-31
124
141-411-00005395-71
019
Bužim
Cazin
Raiffeisen bank BH
d.d. Sarajevo
Bosna Bank
International BIH d.d.
Sarajevo
Sparkasse Bank d.d.
Sarajevo
003
Banka
Račun
Šifra1
Visoko
Sparkasse Bank d.d.
Sarajevo
199-047-00040183-70
098
Zavidović
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22100138-31
102
Zenica
IK banka d.d. Zenica
134-010-00000429-94
103
Žepče
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22108354-21
105
DobojJug
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22115701-96
132
Općina
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON
Račun
Šifra1
161-000-00926301-61
033
Banka
199-044-00020504-84
048
Goražde
Sanski
Most
UniCredit Bank d.d.
Mostar
Raiffeisen bank BH
d.d. Sarajevo
338-540-22000369-17
076
136
Hypo-Alpe-AdriaBank dd Mostar
Union banka d.d.
Sarajevo
102-007-00000188-86
Velika
Kladuša
PalePrača
306-064-00010325-03
097
FočaUstikolina
Raiffeisen bank BH
d.d. Sarajevo
161-030-00021100-37
134
Ključ
POSAVSKA
Općina
Banka
ŽUPANIJA
Račun
Šifra1
Općina
SREDNJOBOSANSKA
Banka
Orašje
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22000228-31
068
Bugojno
Odžak
UniCredit Bank d.d.
Mostar
Privredna banka dd
Sarajevo
338-330-22003324-84
066
Busovača
IK banka d.d. Zenica
Domalj.Šamac
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22000317-55
012
Donji
Vakuf
Privredna banka dd
Sarajevo
Hypo-Alpe-Adria-Bank
dd Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
Hypo-Alpe-Adria-Bank
dd Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
Hypo-Alpe-Adria-Bank
dd Mostar
Intesa Sanpaolo banka
dd BiH
UniCredit Bank d.d.
Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
TUZLANSKI KANTON
Općina
Šifra1
Dobretići
Banka
Račun
Banovići
NLB Tuzlanska banka
d.d. Tuzla
132-130-02961000-59
001
Fojnica
Gračanica
NLB Tuzlanska banka
d.d. Tuzla
132-180-02955000-89
035
G.VakufUskoplje
Gradačac
Raiffeisen bank BH
d.d. Sarajevo
161-025-00298600-42
036
Jajce
Kalesija
NLB Tuzlanska banka
d.d. Tuzla
132-140-02917000-37
044
Kladanj
NLB Tuzlanska banka
d.d. Tuzla
132-160-02950000-64
047
Čelić
Sparkasse Bank d.d.
Sarajevo
199-050-00064895-89
056
Lukavac
Raiffeisen bank BH
d.d. Sarajevo
161-025-00233000-29
057
Srebrenik
NLB Tuzlanska banka
d.d. Tuzla
132-150-02992800-97
085
Tuzla
NLB Tuzlanska banka
d.d. Tuzla
132-100-01850601-97
094
Živinice
Post bank BIH d.d.
Sarajevo
187-200-00000082-51
106
DobojIstok
NLB Tuzlanska banka
d.d. Tuzla
132-280-03092308-74
128
Sapna
NLB Tuzlanska banka
d.d. Tuzla
132-290-03092085-59
138
Teočak
NLB Tuzlanska banka
d.d. Tuzla
132-270-03092694-85
142
Općina
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
Banka
Račun
Kiseljak
Kreševo
Novi
Travnik
Travnik
Vitez
Čapljina
Čitluk
Neum
ProzorRama
1
Breza
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22116336-34
016
Usora
Intesa Sanpaolo
banka dd BiH
154-999-50004336-67
025
Kakanj
Raiffeisen bank BH
d.d. Sarajevo
161-055-00001007-18
043
Maglaj
Sparkasse Bank d.d.
Sarajevo
199-046-00032516-34
060
Olovo
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22100272-17
067
Tešanj
Vakufska banka d.d.
Sarajevo
160-300-03300176-41
090
Vareš
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22100174-20
096
broj: 04/12
Šifra1
101-130-00007708-32
017
134-040-00000083-50
018
101-133-00000069-07
026
306-045-00000009-66
050
338-900-22083675-82
030
338-000-22000246-74
034
306-025-00004808-35
042
338-340-22000450-68
046
306-042-00000079-03
051
154-999-50004299-81
065
338-000-22100290-60
091
338-000-22000255-47
100
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
Općina
Stolac
Šifra
ŽUPANIJA
Račun
Ravno
Jablanica
Konjic
Grad
Mostar
Banka
UniCredit Bank d.d.
Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
Vakufska banka d.d.
Sarajevo
Vakufska banka d.d.
Sarajevo
Raiffeisen bank BH
d.d. Sarajevo
Račun
338-000-22000157-50
Banka
Široki
Brijeg
UniCredit Bank d.d.
Mostar
Grude
UniCredit Bank d.d.
Mostar
021
338-000-22000148-77
023
338-000-22000219-58
107
338-000-22000139-07
073
338-000-22000200-18
086
338-170-22000366-17
207
160-460-01468351-95
041
160-46003463315-06
049
161-020-00099507-46
180
ZAPADNO-HERCEGOVAČKA
Općina
Šifra1
ŽUPANIJA
Račun
Šifra1
338-220-22571472-82
054
338-000-22103536-22
037
svibanj 2012.
Općina
Banka
poslovne obavijesti
Račun
Šifra1
Ljubuški
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22000442-68
059
Posušje
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-200-22615848-48
070
KANTON SARAJEVO
Račun
Šifra1
Hadžići
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22100254-71
038
Ilijaš
Vakufska banka d.d.
Sarajevo
160-200-00007106-45
040
Centar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22100227-55
077
Ilidža
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22100245-98
078
Novo
Sarajevo
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22100236-28
079
Vogošća
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22100165-47
Trnovo
Vakufska banka d.d.
Sarajevo
160-200-00005016-10
Općina
Banka
Općina
119
Banka
Šifra1
Račun
Novi Grad
UniCredit Bank
d.d. Mostar
338-000-22100325-52
108
Stari Grad
Intesa Sanpaolo
banka dd BiH
154-001-11006631-41
109
Grad
Sarajevo
Raiffeisen bank
BH d.d. Sarajevo
161-000-00179200-82
-
HERCEGBOSANSKA
Općina
Banka
ŽUPANIJA
Račun
Šifra1
Livno
Raiffeisen bank
BH d.d. Sarajevo
161-020-00631100-44
055
Tomislavgrad
Hypo Alpe-AdriaBank d.d. Mostar
306-005-00001471-65
028
Kupres
Intesa Sanpaolo
banka dd BiH
154-999-50000005-62
052
080
Glamoč
Intesa Sanpaolo
banka dd BiH
154-999-50001593-51
032
093
Bosan.
Grahovo
Intesa Sanpaolo
banka dd BiH
154-999-50000002-71
013
Drvar
Intesa Sanpaolo
banka dd BiH
154-999-50005395-91
027
* Pravilnik o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za neizravno
oporezivanje (“Sl.g. BiH”, broj:99/07, 31/08 i 51/09).
** Pravilnik o načinu uplate javnih prihoda Proračuna i vanproračunskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i
Hercegovine (“Sl.n. F BiH”, broj: 3/11, 6/11, 9/11, 18/11, 39/11, 64/11 i 87/11)
1) Šifra općine za plaćanje javnih prihoda u Federaciji BIH (izravni porezi)
broj: 04/12
poslovne obavijesti
120
svibanj 2012.
VI. Šifre općina
a) za plaćanje javnih prihoda u Federaciji BIH (direktni porezi)
b) za plaćanje Upravi za neizravno oporezivanje (neizravni porezi)
OPĆINA
Šifra općine
A
B
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON
Goražde
033
Foča
134
Pale
136
HERCEGOVAČKO-BOSANSKA ŽUPANIJA
Livno
055
Tomislavgrad
028
Kupres
052
Glamoč
032
Bosansko Grahovo
013
Drvar
027
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
Čapljina
021
Čitluk
023
Jablanica
041
Konjic
049
Grad Mostar
180
Neum
107
Prozor-Rama
073
Ravno
207
Stolac
086
POSAVSKA ŽUPANIJA
Orašje
068
Odžak
066
Domaljevac-Šamac
012
KANTON SARAJEVO
Hadžići
038
Ilijaš
040
Centar
077
Ilidža
078
N. Sarajevo
079
Vogošća
080
Novi Grad
108
Stari Grad
109
Trnovo
093
SREDNJOBOSANSKA ŽUPANIJA
Bugojno
017
Busovača
018
Donji Vakuf
026
Dobretići
050
Fojnica
030
Gornji Vakuf- Uskoplje
034
Jajce
042
Kiseljak
046
Kreševo
051
124
121
154
142
166
141
123
105
120
112
114
132
139
146
147
156
157
162
153
151
118
129
131
111
130
150
174
148
161
179
107
108
119
117
122
125
133
136
140
OPĆINA
Novi Travnik
Travnik
Vitez
Šifra općine
A
B
065
091
100
TUZLANSKI KANTON
Banovići
001
Gračanica
035
Gradačac
036
Kalesija
044
Kladanj
047
Čelić
056
Lukavac
057
Srebrenik
085
Tuzla
094
Živinice
106
Doboj Istok
128
Sapna
138
Teočak
142
UNSKO-SANSKI KANTON
Bihać
003
Bosanska Krupa
008
Bosanski Petrovac
011
Cazin
019
Ključ
048
Sanski Most
076
Velika Kladuša
097
Bužim
124
ZAPADNOHERCEGOVAČKA ŽUPANIJA
Široki Brijeg
054
Grude
037
Ljubuški
059
Posušje
070
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
Breza
016
Kakanj
043
Maglaj
060
Olovo
067
Tešanj
090
Vareš
096
Visoko
098
Zavidovići
102
Zenica
103
Žepče
105
Doboj Jug
132
Usora
025
149
167
173
103
126
127
135
137
113
143
160
168
178
115
159
164
104
101
102
110
138
158
171
109
163
128
144
155
106
134
145
152
165
170
172
175
176
177
116
169
NAPOMENA: Ove šifre općina (A) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda na depozitne račune u Federaciji BIH, poreza
na dobit, poreza na dohodak, kao i ostalih naknada, pristojbi, kazni i doprinosa po federalnim, odnosno županijskim propisima.
Isto tako ove šifre upotrebljavati za uplatu neizravnih poreza stvorenih po entitetskom zakonu, a koji su bili na snazi do
31.12.2004. godine, te poreza na promet proizvoda i usluga, koji se u 2005. godini nisu uplaćivali na jedinstveni račun javnih
prihoda neizravnih poreza BIH.
Ove šifre općina (B) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda neizravnih poreza BIH i one nisu relevantne za raspodjelu
prihoda, te se koriste samo za potrebe statistike i popunjavanja naloga za plaćanje.
broj: 04/12
poslovne obavijesti
svibanj 2012.
121
VII. Prosječne plaće uposlenih
a) prosječne plaće uposlenih u Federaciji BIH
Razdoblje
Prosjek
neto/bruto
“Sl.novine
FBiH”
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
557,55 / 855,99
603,21 / 929,37
662,10 / 973,68
751,30 / 1104,85
792,08 / 1203,55
804,37 / 1223,27
819,36 / 1248,37
7/06, 22.02.06.
10/07, 14.02.07.
8/08, 20.02.08.
10/09, 18.02.09.
7/10, 17.2.10.
8/11, 23.2.11.
14/12, 15.2.12.
Prosjek
neto/bruto
Razdoblje
“Sl.novine
FBiH”
I/12
XI/11-I/12
II/12
XII/11-II/12
828,42 / 1263,19
830,54
817,58 / 1246,29
826,71
Razdoblje
Prosjek
neto/bruto
2011
I/12
816,00 / ?
826,00/1287,00
24/12, 16.3.12.
24/12, 16.3.12.
34/12, 20.4.12.
34/12, 20.4.12.
b) prosječne plaće uposlenih u BIH
Razdoblje
Prosjek
neto/bruto
2008
2009
2010
752,00/1113,00
790,00/1204,00
798,00 / 1217,00
“Sl.glasnik BiH”
24/09, 30.03.09.
17/10, 08.03.10.
15/11, 28.2.11.
“Sl.glasnik BiH”
Saop. br.2, 24.2.12.
24/12, 27.3.12.
VIII. Indeks rasta cijena u 2012.god.
a)
b)
potrošačke cijene u Federaciji BIH
proizvođača industrijskih proizvoda u Federaciji BIH
a) Ø 2011 / Ø 2010 3,6%
Mjesec
U odnosu na
predhodni
mjesec
U odnosu na
isti mjesec
predhodne
godine
a)
b)
a)
b)
Siječanj
+0,8
+0,4
+2,4
Veljača
+0,6
+0,5
Ožujak
+0,2
0,0
b) Ø 2011 / Ø 2010 4,2%
U odnosu na
XII/2011
U odnosu na
prosjek predhodne godine
a)
b)
a)
b)
+1,5
+0,8
+0,4
+5,0*
+1,3
+2,5
+1,6
+1,4
+0,9
+2,1
+1,9
+1,9
+0,8
+1,6
+0,9
+2,3
+1,9
Priopćenje FZS br:
7.1.1 i 7.2.1
od 15.2.2012
7.1.2 i 7.2.2
od 15.3.2012
7.1.3 i 7.2.3
od 15.4.2012.
* U odnosu na prosjek 2010.godine
broj: 04/12
122
poslovne obavijesti
svibanj 2012.
IX. 1. Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda
Svi poslodavci i isplatitelji obvezni su obračunati 0,5% naknadu na ukupni iznos neto plaća svih
zaposlenika i obračunatu naknadu uplatiti istovremeno sa isplatom neto plaća. Naknada se obračunava
i plaća na primanja i od drugih samostalnih djelatnosti i povremenog samostalnog rada, kao npr.
djelatnost članova zastupničkih organa vlasti, članova skupština, nadzornih organa, upravnih odbora,
stečajnih upravitelja i sudija porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika u sudu, povremene djelatnosti
naučnika, umjetnika, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i
delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu, samostalnu i nesamostalnu djelatnost.
Ova naknada uplaćuje se na depozitni račun županije prema sjedištu pravne osobe, tj. obrtnika i 15%
pripada Federaciji BIH, 25% pripada županiji, a 60% općini u kojoj su ova sredstva ostvarena, a plaća
se istovremeno sa isplatom plaće.
- Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je
722581
osnovica zbrojni iznos neto plaća
- Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je
722582
osnovica zbrojni iznos neto primitaka po osnovi druge samostalne
djelatnosti i povremenog samostalnog rada
NAPOMENA:Obveze nastale do 31.12.2008.g. za poseban porez na plaću za zaštitu od prirodnih i
drugih nesreća, vrsta prihoda je 719114, a za poseban porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća
po osnovu ugovora o djelu i privremenih i povremenih poslova vrsta prihoda je 719115.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
- Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (“Sl.n F BiH”,
br:39/03, 22/06 i 43/10).
- Uputa o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda
(“Sl.n F BiH”, br:81/08).
IX. 2. Naknada za rehabilitaciju, osposobljavanje i upošljavanje osoba
s invaliditetom
Upošljavanje osoba s invaliditetom i to u državnim tijelima, tijelima pravosuđa, tijelima lokalne uprave,
javnim službama, ustanovama, fondovima, javnim poduzećima, gospodarskim društvima i drugim
pravnim osobama koje nisu osnovane za upošljavanje osoba s invaliditetom, dužni su osobe s
invaliditetom upošljavati srazmjerno ukupnom broju uposlenika u tom subjektu, i to:
- do 31. prosinca 2011., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svaka 24 uposlenika,
- do 31. prosinca 2012., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 19 uposlenika,
- do 31. prosinca 2013., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 16 uposlenika.
Subjekti koji ne ispune ovu obvezu dužni su mjesečno, pri isplati plaća, obračunati i uplatiti u Fond za
podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom novčani iznos u visini 25% prosječne
neto plaće u Federaciji BIH, za svaku osobu s invaliditetom koju su bili dužni uposliti.Gospodarski i
drugi pravni subjekti koji ne podliježu obvezi upošljavanja osoba s invaliditetom iz gore navedenog
stavka, dužni su svakog mjeseca prilikom isplate plaće uplaćivati u Fond za podsticanje rehabilitacije
i upošljavanje osoba s invaliditetom poseban novčani iznos u visini 0,5% iznosa isplaćene mjesečne
bruto paće svih uposlenika, izuzev ako upošljavaju osobe s invaliditetom.
Pravo na upošljavanje po posebnim uvjetima imaju osobe s invaliditetom najmanje 60%, osobe s
najmanje 70% tjelesnog oštećenja, ukoliko to oštećenje ima za posljedicu smanjenje radne sposobnosti
i osobe s lakom i umjerenom mentalnom retardacijom.
- Sredstva za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom
koje plaćaju subjekti u državnim organima
722568
- Sredstva za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom
koje plaćaju privredni i drugi subjekti
722569
NAPOMENA: Račun Fonda za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom :
- UniCredit bank d.d. Mostar, broj:338-690-22963585-21
- Moja banka d.d. Sarajevo, broj 137-470-60033762-11
Propisi koji reguliraju javni prihod:
- Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Sl.n. F
BIH“, br: 9/10)
broj: 04/12
poslovne obavijesti
svibanj 2012.
123
X. ZATEZNE KAMATE NA NOVČANA POTRAŽIVANJA
Zakonska zatezna kamata na novčana potraživanja iz dužničko-vjerovničkih odnosa
Po propisima RBIH
Po propisima HZ HB – HR HB
Razdoblje
Stopa zat.
kamate
01.07.93.-29.07.94.
30.07.94.-25.12.94.
26.12.94.-30.04.95.
01.05.95.-30.06.95.
01.07.95.-30.09.95.
01.10.95.-31.03.96.
01.04.96.-30.09.96.
52,80% mj.
48% mj.
24% mj.
12% mj.
12% tromj.
12% tromj.
24% g.
Važeći propis
Sl.list RBIH, 14/93
Sl.list RBIH, 19/94
Sl.list RBIH, 36/94
Sl.list RBIH, 14/95
Sl.list RBIH, 25/95
Sl.list RBIH, 38/95
Sl.list RBIH, 11/96
Razdoblje
01.09.92.-30.09.92.
01.10.92.-31.10.92.
01.11.92.-21.11.93.
22.11.93.-29.05.94.
30.05.94.-07.11.94.
08.11.94.-30.09.96.
Stopa zat.
kamate
26% mj.
29,4% mj.
34% mj.
9% mj.
30% g.
22% g.
Važeći propis
N.list HZHB, 4/92
N.list HZHB, 5/92
N.list HZHB, 1/93
N.list HRHB, 4/93
N.list HRHB, 18/94
N.list HRHB, 34/94
Po propisima BiH i FBiH
Zakonska zatezna kamata na novčana potraživanja
iz dužničko vjerovničkih odnosa
Stopa zat.
kamate
Važeći propis
01.10.96.-05.07.98.
28% g.
Sl.n.FBiH,18/96-25/96***
06.07.98.-07.12.01.
18% g.
Razdoblje
Sl.n. FBiH, 27/98
Zakonska zatezna kamata na javne prihode po
propisima BiH i FBiH (carine, porezi, pristojbe,
naknade, doprinosi i sl.)
Razdoblje
10.11.01-02.08.06.
03.08.06.-
Stopa zat.
kamate
0,06% dne
0,04% dne
Važeći propis
Sl.n. FBiH, 48/01, 52/01
i 42/06
Zatezne kamate na carinske dažbine* i neizravne poreze**
31.05.05 0,06% dne
Sl.g. BIH, 31/05*
31.12.05.0,06% dne
Sl.g. BIH, 89/05**
*** Dana 1.10.1996.g. stupio je na snagu Zakon o visini stope zatezne kamata (“Sl.n.FBIH”, br:18/96), po kome dužnik koji zadocni sa
ispunjenjem novčane obveze koja potječe iz dužničko-vjerovničkih odnosa utemeljenih na ugovorima u gospodarstvu, duguju zateznu
kamatu po stopi koju propisuje Vlada Federacije BIH. S obzirom da se ovim zakonom nije regulirala zatezna kamata za dužničko-vjerovničke
odnose iz ugovora koji ne potječu iz ugovora u gospodarstvu, na sjednici građansko-upravnog odjela Vrhovnog suda Federacije BIH,
održanoj dana 25.lipnja 1997.g., donesen je zaključak:
“Vjerovnicima tražbina koje ne potječu iz ugovora u privredi, a glase na BH dinare ili kune, pripada zatezna kamata i nakon stupanja
na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate (“Sl.n.FBIH”, br:18/96) od dana 1.10.1996.g., po stopi i metodu obračuna reguliranim
dotadašnjim propisima.”.Zatezne kamate iz ugovora koji ne potječu iz ugovora u gospodarstvu iznose:
Po propisima RBIH
Po propisima HRHB
01.10.96.-31.12.96. 24% g.
01.10.96.-05.07.98. 22% g.
01.01.97.-05.07.98. 12% g.
-Vjerovnicima tražbina koje glase na DEM ili drugu inozemnu konvertibilnu valutu, kao i vjerovnicima tražbina koje glase na BH dinare ili kune,
ali je ugovoreno ispunjenje po tečaju strane valute (valutna klauzula), ukoliko je merodavno domaće pravo, zatezna kamata obračunava
se po stopi i metodu obračuna kao i na tražbine u domaćoj valuti i to za tražbine od dužnika sa područja na kome je pretežito domaće
plaćevno sredstvo BH dinar, od 1.4.1996.g., a za tražbine od dužnika sa područja na kome je pretežito domaće plaćevno sredstvo kuna, od
30.5.1994.g. Do tada, zatezna kamata na ove tražbine obračunava se po stopi koju na štedne uloge po viđenju odnosne inozemne valute
plaćaju komercijalne banke u prebivalištu, odnosno sjedištu vjerovnika. Na tražbine iz ove točke koje potječu iz ugovora u gospodarstvu, od
1.10.1996.g. vjerovnici imaju pravo na zateznu kamatu po propisima Zakona o visini stope zatezne kamate (“Sl.n.FBIH”, br:18/96).
NAPOMENA I:Stupanjem na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate (Sl.n.FBIH, br:18/96) (od 01.10.1996.g.) obračun zatezne
kamate kako proizilazi iz odredaba i ovog zakona i istoimenog zakona iz 1998.g., vrši se konformnom metodom samo za periode docnje
kraće od godine dana, a izračunata kamata za cijelu godinu se ne pripisuje glavnici duga prilikom izračunavanja zatezne kamate za naredni
godišnji period docnje. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BIH, broj:Pž.112/99, od 28.7.1999.g.). To znači, zatezne kamate koje se
obračunavaju za razdoblje dulje od razdoblja za koje je stopa utvrđena (npr. kamata se obračunava za razdoblje dulje od godinu dana, a
stopa zatezne kamate je utvrđena godišnje), ne pribrajaju se glavnici iz prethodnog razdoblja-članak 279. Zakona o obveznim odnosima.
Također, presudom Vrhovnog suda FBIH, broj:Gž.70/01 od 16.10.01.g., presuđeno je da glavnica ranijeg dospjelog potraživanja u domaćoj
valuti koja je zbog inflacije uvećana pripisivanjem obračunatih kamata, smatra se definitivno formiranom na dan 15.07.1994.g., pa od tada
bez obzira na način obračuna, kamata se ne može pripisivati glavnici.
NAPOMENA II: U Službenim novinama FBIH, br:56/04, 68/04 i 29/05 objavljen je Zakon o visini stope zatezne kamate na neizmirena
dugovanja kojim je propisan način obračuna i visina zatezne kamate za neizmirena dugovanja nastalim na temelju ugovora iz dužničko
vjerovničkih odnosa i dugovanja nastalih na osnovu naknade štete iz osnova obveznih osiguranja u razdoblju od 01.12.1989.g. do
08.12.2001.g., odnosno do okončanja postupka. Visina zatezne kamate iznosi 12% godišnje, a zatezna kamata, koja se obračunava za
razdoblje dulje od razdoblja za koje je stopa utvrđena, ne pribraja se glavnici iz predhodnog razdoblja. Zatezna kamata ne obračunava se
za razdoblje ratnog stanja od 18.09.1991.g. do 23.11.1995.g. Ustavni sud BIH odlukama broj:AP2312/06, AP1311/06, AP407/08, U50/01
riješio je da otpisivanje zakonske zatezne kamate za ratno razdoblje je protuustavno. Zakonom o izmjeni Zakona o visini stope zatezne
kamate na neizmirena dugovanja (Sl.n FBIH, br:48/11) koji je stupio na snagu 9.8.2011.g., regulirao je da se na iznos naknade štete
određene ovršnim ispravama i izvansudskim poravnanjima iz osnova osiguranja za razdoblje od 18.09.1991.-23.12.1996. plaća zatezna
kamata po stopi od 0,5% godišnje.
08.12.01.-
12% g.
Sl.n. FBiH, 51/01
broj: 04/12
poslovne obavijesti
124
svibanj 2012.
XI. Dnevne konformne kamate za zateznu kamatu od 12% u
prijestupnoj godini
1
0.030970
53
1.654640 105
3.304660
157
4.981470 209
6.685490
261
8.417180 313
2
0.061950
54
1.686120 106
3.336660
158
5.013980 210
6.718530
262
8.450750 314
10.176970
10.211090
3
0.092940
55
1.717610 107
3.368660
159
5.046500
211
6.751580
263
8.484340 315
10.245220
4
0.123930
56
1.749110 108
3.400670
160
5.079040 212
6.784640
264
8.517940 316
10.279360
5
0.154940
57
1.780620 109
3.432690
161
5.111580 213
6.817710
265
8.551540 317
10.313520
6
0.185960
58
1.812140
110
3.464720
162
5.144130 214
6.850790
266
8.585160 318
10.347680
7
0.216980
59
1.843670
111
3.496770
163
5.176690 215
6.883880
267
8.618790 319
10.381850
8
0.248020
60
1.875210
112
3.528820
164
5.209260 216
6.916980
268
8.652430 320
10.416040
9
0.279070
61
1.906760
113
3.560880
165
5.241850 217
6.950100
269
8.686070 321
10.450230
10
0.310120
62
1.938320
114
3.592950
166
5.274440 218
6.983220
270
8.719730 322
10.484440
11
0.341190
63
1.969890
115
3.625030
167
5.307040 219
7.016350
271
8.753400 323
10.518650
12
0.372260
64
2.001470
116
3.657120
168
5.339650 220
7.049490
272
8.787080 324
10.552880
13
0.403340
65
2.033060
117
3.689230
169
5.372270 221
7.082640
273
8.820770 325
10.587110
14
0.434440
66
2.064660
118
3.721340
170
5.404910 222
7.115800
274
8.854470 326
10.621360
15
0.465540
67
2.096270
119
3.753460
171
5.437550 223
7.148980
275
8.888180 327
10.655620
16
0.496650
68
2.127880 120
3.785590
172
5.470200 224
7.182160
276
8.921910 328
10.689890
17
0.527780
69
2.159510 121
3.817730
173
5.502870 225
7.215350
277
8.955640 329
10.724170
18
0.558910
70
2.191150 122
3.849880
174
5.535540 226
7.248560
278
8.989380 330
10.758460
19
0.590050
71
2.222800 123
3.882040
175
5.568220 227
7.281770
279
9.023130 331
10.792760
20
0.621200
72
2.254450 124
3.914210
176
5.600920 228
7.314990
280
9.056900 332
10.827070
21
0.652360
73
2.286120 125
3.946400
177
5.633620 229
7.348230
281
9.090670 333
10.861390
22
0.683540
74
2.317800 126
3.978590
178
5.666330 230
7.381470
282
9.124450 334
10.895730
23
0.714720
75
2.349480 127
4.010790
179
5.699060 231
7.414730
283
9.158250 335
10.930070
24
0.745910
76
2.381180 128
4.043000
180
5.731790 232
7.447990
284
9.192050 336
10.964420
25
0.777110
77
2.412890 129
4.075220
181
5.764530 233
7.481270
285
9.225870 337
10.998790
26
0.808320
78
2.444600 130
4.107450
182
5.797290 234
7.514560
286
9.259700 338
11.033160
27
0.839540
79
2.476330 131
4.139690
183
5.830050 235
7.547850
287
9.293530 339
11.067550
28
0.870760
80
2.508070 132
4.171940
184
5.862830 236
7.581160
288
9.327380 340
11.101940
29
0.902000
81
2.539810 133
4.204200
185
5.895610 237
7.614470
289
9.361240 341
11.136350
30
0.933250
82
2.571570 134
4.236470
186
5.928410 238
7.647800
290
9.395100 342
11.170770
31
0.964510
83
2.603330 135
4.268760
187
5.961210 239
7.681140
291
9.428980 343
11.205200
32
0.995780
84
2.635110 136
4.301050
188
5.994030 240
7.714490
292
9.462870 344
11.239640
33
1.027050
85
2.666890 137
4.333350
189
6.026850 241
7.747840
293
9.496770 345
11.274090
34
1.058340
86
2.698690 138
4.365660
190
6.059690 242
7.781210
294
9.530680 346
11.308550
35
1.089640
87
2.730490 139
4.397980
191
6.092530 243
7.814590
295
9.564600 347
11.343020
36
1.120940
88
2.762310 140
4.430310
192
6.125390 244
7.847980
296
9.598530 348
11.377500
37
1.152260
89
2.794130 141
4.462650
193
6.158250 245
7.881380
297
9.632470 349
11.411990
38
1.183590
90
2.825960 142
4.495000
194
6.191130 246
7.914790
298
9.666430 350
11.446500
39
1.214920
91
2.857810 143
4.527360
195
6.224020 247
7.948210
299
9.700390 351
11.481010
40
1.246270
92
2.889660 144
4.559730
196
6.256910 248
7.981640
300
9.734360 352
11.515530
41
1.277620
93
2.921530 145
4.592120
197
6.289820 249
8.015080
301
9.768350 353
11.550070
42
1.308990
94
2.953400 146
4.624510
198
6.322740 250
8.048530
302
9.802340 354
11.584610
43
1.340360
95
2.985280 147
4.656910
199
6.355660 251
8.081990
303
9.836340 355
11.619170
44
1.371740
96
3.017180 148
4.689320
200
6.388600 252
8.115460
304
9.870360 356
11.653740
45
1.403140
97
3.049080 149
4.721740
201
6.421550 253
8.148950
305
9.904380 357
11.688320
46
1.434540
98
3.080990 150
4.754170
202
6.454510 254
8.182440
306
9.938420 358
11.722910
47
1.465950
99
3.112920 151
4.786610
203
6.487470 255
8.215940
307
9.972470 359
11.757500
48
1.497380 100
3.144850 152
4.819060
204
6.520450 256
8.249460
308
10.006530 360
11.792110
49
1.528810 101
3.176790 153
4.851520
205
6.553440 257
8.282980
309
10.040590 361
11.826740
50
1.560250 102
3.208740 154
4.884000
206
6.586440 258
8.316510
310
10.074670 362
11.861370
51
1.591710 103
3.240710 155
4.916480
207
6.619450 259
8.350060
311
10.108760 363
11.896010
52
1.623170 104
3.272680 156
4.948970
208
6.652470 260
8.383610
312
10.142860 364
11.930660
365
11.965330
broj: 04/12
svibanj 2012.
poslovne obavijesti
125
XII. Nazivi i vrste javnih prihoda u BIH
1. NAZIVI I VRSTE PRIHODA JEDINSTVENOG RAČUNA BIH
2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BIH
1. VRSTE PRIHODA TEMELJEM NEIZRAVNIH POREZA I DRUGIH PRIHODA I PRISTOJBI BIH
A
1
2
3
4
5
B
1
2
3
4
5
6
7
C
1
2
3
4
5
6
7
8
D
1
2
3
4
E
1
2
3
4
5
F
1
2
3
4
NAZIV PRIHODA
VRSTA PRIHODA
CARINSKE PRISTOJBE, NAKNADA ZA CARINSKO EVIDENTIRANJE I POSEBNE PRISTOJBE
Carine od pravnih osoba
716111
Carine od građana
716112
Carinsko evidentiranje
716113
Carina po jedinici mjere
716114
Posebna pristojba na izvezenu robu
716115
POSEBNI POREZI (TROŠARINE) NA UVOZNE PROIZVODE
Poseban porez na naftu i naftne derivate
715421
Poseban porez na duhanske prerađevine
715422
Poseban porez na alkohol i alkoholna pića
715423
Poseban porez na bezalkoholna pića
715424
Poseban porez na pivo
715425
Poseban porez na kavu
715426
Zatezna kamata za trošarine na uvozne proizvode
715428
POREZI NA PROMET NA UVEZENE PROIZ. (porez nastao od 1.1.05.-31.12.05)
Porez na promet uvozne nafte i naftnih derivata po višoj stopi
715121
Porez na promet uvoznog duhana i duhanskih prerađevina
715122
Porez na promet uvoznog alkohola i alkoholnih pića
715123
Porez na promet uvoznih bezalkoholnih pića
715124
Porez na promet uvozne kave
715125
Porez na promet uvoznog piva
715126
Porez na promet proizvoda od poreznih obveznika koji nisu ispunili uvjete iz čl.
715128
3,4 i 5 Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga
Zatezna kamata
715129
POREZ NA PROMET PROIZVODA PO TARIFNIM BROJEVIMA – pri uvozu
Porez na promet proizvoda po višoj stopi osim proizvoda iz toč. C pod 1 do 7.
715131
Porez na promet proizvoda po nižoj stopi osim proizvoda iz toč. E pod 1 do 5.
715132
Porez na promet proizvoda za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu
715136
dokumentaciju
Zatezna kamata
715137
OSTALI POREZI NA PROMET PROIZVODA I USLUGA-pri uvozu
Ostali porezi na promet proizvoda i usluga
715911
Porez na promet nafte i naftnih derivata po nižoj stopi
715912
Porez na promet energenata po nižoj stopi
715913
Porez na promet osnovnih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i proizvoda koji
715914
služe za ljudsku ishranu po nižoj stopi
Porez na promet osnovnih proizvoda za građevinarstvo po nižoj stopi
715915
POSEBNA TAKSA (CESTARINA) NA NAFTNE DERIVATE
Naknada za ceste (cestarina) iz cijene uvozne nafte i naftnih derivata (0,15 KM) 722533
Naknada za ceste (cestarina) iz cijene domaće nafte i naftnih derivata (0,15 KM) 722534
Naknada za izgradnju autocesta (cestarina) iz cijene uvozne nafte i naftnih
722535
derivata (0,10 KM)
Naknada za izgradnju autocesta (cestarina) iz cijene domaće nafte i naftnih
722536
derivata (0,10 KM)
broj: 04/12
poslovne obavijesti
126
G
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
H
1
2
3
4
5
6
7
I
1
2
3
4
5
6
7
J
1
2
3a
3b
3c
4
5
6
7
8
9
10
K
1
svibanj 2012.
OSTALI PRIHODI I TAKSE
Ležarina
716116
Novčane kazne za carinske prekršaje za pravne osobe
716121
Novčane kazne za carinske prekršaje za fizičke osobe
716122
Vanredni prihodi
716123
Zatezna kamata za carinske pristojbe, ostale prihode i nakande
716124
Carinske takse u gotovom novcu od pravnih osoba i građana
716125
Uplate certifikata EUR-a
716127
Prihodi od carinske pratnje, izlaska carinika van mjesta rada i radnog vremena
716128
Prihodi od prodaje robe koja je predana Upravi ili oduzeta u carinskom prekršajnom
716129
postupku
Prihodi od terminala
716131
Prihodi od zakupnina
716132
Prihodi od skladištenja
716133
Prihodi od prodaje JCI Obrazaca
716134
Ostali prihodi
716139
Troš.postupka prin.napl.na osnovu uvoznih i dr.daž. u carin.postupku
716135
Troškovi naknadnog tereta prinude - uvozne i druge dažbine
716136
Zatezna kamata u postup.prinud.naplate uvoz.i dr.daž.u car. postupku
716137
POSEBAN POREZ (TROŠARINE) NA DOMAĆE PROIZVODE
Poseban porez (trošarine) na domaću naftu i naftne derivate
715411
Poseban porez (trošarine) na domaći duhan i duhanske prerađevine
715412
Poseban porez (trošarine) na domaći alkohol i alkoholna pića
715413
Poseban porez (trošarine) na domaća bezalkoholna pića
715414
Poseban porez (trošarine) na domaću prženu kavu
715415
Poseban porez (trošarine) na domaće pivo
715416
Zatezna kamata za trošarine na domaće proizvode
715417
POREZ NA PROM. NA TROŠ.PROIZ. DOM.PROIZ.(porez nastao od 1.1.05.-31.12.05)
Porez na promet domaće nafte i naftnih derivata
715111
Porez na promet domaćeg duhana i duhanskih prerađevina
715112
Porez na promet domaćeg alkohola i alkoholnih pića
715113
Porez na promet domaćih bezalkoholnih pića
715114
Porez na promet domaće pržene kave
715115
Porez na promet domaćeg piva
715116
Zatezna kamata za porez na promet na trošarinske robe domaće proizvodnje
715117
POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
PDV na uvoze
717111
PDV obveza prema PDV prijavama
717211
Povrat PDV-a prema PDV prijavama
717212
Povrat PDV-a međunarodnim organizacijama
717215
Povrat PDV-a diplomatskim i konzularnim predstavništvima
717216
PDV prema automatskom razrezu od strane UNO
717213
PDV - Jednokratne uplate
717214
PDV, zatezna kamata
717311
PDV, kazne
717312
Troškovi postupka prisilne naplate
717313
Troškovi naknadnog tereta prisile
717314
Zatezna kamata u postupku prisilne naplate
717315
POREZNE I KONTROLNE MARKICE
Naknada za tiskanje trošarinskih markica za duhanske prerađevine, alkoholna
pića, voćnu prirodnu rakiju, kavu i vino -uplatni račun:
722885
338-000- 22100049-07
broj: 04/12
svibanj 2012.
poslovne obavijesti
127
2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BIH
VRSTA
PRIHODA
POREZ NA PROM. PROIZ. I USLUGA-(porez u krajnjoj potrošnji nastao do 31.12.2005.g.)
Porez na promet proizvoda po stopi od 20% -(osim trošarinskih proizvoda i poreza koji
715131
se plaća u carinarnici)
Porez na promet proizvoda i usluga po stopi od 10%, osim proizvoda iz rednog broja
715132
3., 4. i 5.
Porez na promet naftnih derivata po stopi od 10% (naftnog plina u bocama i kontejnerima
715912
i mazuta)
Porez na promet energenata po stopi od 10% (el.energija, ugalj, drvo, zemni plin)
715913
Porez na promet osnovnih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i proizvoda koji služe za
ljudsku ishranu (proiz.za ishranu, prirodne min. i izv.vode, gazir. i negaz.voda, sokovi
715914
bez konzerv, osim kave)
Porez na promet proizvoda za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu
715136
dokumentaciju
Porez na promet osnovnih proizvoda za građevinarstvo i porez na promet usluga u
715915
građevinarstvu
Kaznena kamata
715137
Porez na promet usluga osim usluga u građevinarstvu (iz vrste prihoda 715915)
715141
NAZIV PRIHODA
1
2
3
4
5.
6
7
8
9
Napomena: Porez na promet pod točkom 1 do 9, tj. svih proizvoda uplaćuje se na depozitni račun
javnih prihoda proračuna županije.
ZAOSTALE UPLATE POREZA (obveze za razdoblje do 31.12.2008.g.)
1
Porez na plaću i druga osobna primanja
2
Porez na dodatna primanja
3
Porez na dobit od privredne i profesionalne djelatnosti
4
Porez na dobit od poljoprivredne djelatnosti
5
Porez na osnovu autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja
6
Porez na ukupan prihod od fizičkih osoba
7
Porez na prihod od imovine i imovinskih prava
8
Porez na dobitke od igara na sreću
9
Poseban porez na plaću za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća
Poseban porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po osnovu ugovora o djelu i
10
privremenih i povremenih poslova
POREZ NA DOBIT
1
Porez na dobit
2
Porez po odbitku
3
Porez na dobit banaka
4
Porez na dobit mikrokreditnih organizacija
5
Porez na dobit društava za osiguranje
6
Porez na dobit društava za reosiguranje
7
Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti elektroprivrede
8
Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti pošte i telekomunilacije
9
Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti igara na sreći
10
Porez po odbitku
11
Ostali porezi na dobit pojedinaca i poduzeća
Napomena: Porez na dobit pod točkom 1. i 2. uplaćuje se prema žup.prorač., a 3.do 11.
računu FBiH.
713111
713113
711111
711112
711113
711114
711115
715211
719114
719115
711211
711212
711911
711912
711913
711914
711915
711916
711917
711918
711919
prema Pro-
broj: 04/12
poslovne obavijesti
128
svibanj 2012.
POREZ NA IMOVINU
1
Porez na imovinu od fizičkih osoba
2
Porez na imovinu od pravnih osoba
3
Porez na promet nepokretnosti-fizičkih osoba
4
5
Porez na promet nepokretnosti-pravnih osoba
Ostali porezi na imovinu
OSTALI POREZI
1
Ostali porezi
2
Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od pravnih osoba
3
Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od fizičkih osoba
POREZ NA DOHODAK
1
Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od nesamostalne djelatnosti
2
Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od samostalne djelatnosti
3
Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od imovine i imovinskih prava
4
Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od ulaganja kapitala
Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba na dobitke od nagradnih igara i igara na
5
sreću
Prihodi
od poreza na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 12. stavak (4)
6
Zakona o porezu na dohodak
7
Prihodi od poreza na dohodak po konačnom obračunu
NAKNADE I PRISTOJBE
1
Pristojbe za detašmane
2
Federalne administrativne pristojbe
3
Putničke pristojbe-naknade za unapređ.avio prometa u Federaciji BiH
4
Federalna pristojba za korištenje autoceste (cestarina)
5
Posebna pristojba za izmirenje duga za isporuku prirodnog gasa
6
Federalne sudske pristojbe od pravnih osoba
7
Federalne sudske pristojbe od fizičkih osoba
Federalne pristojbe i naknade za pokriće troškova kontrole kvaliteta poljoprivrednih
8
proizvoda u vanjskom prometu
Naknade
za pokrivanje troškova i utvrđivanje zdravstvene ispravnosti životnih namirnica
9
i predmeta opće upotrebe koji se uvoze
10
Naknade troškova branilaca po službenoj dužnosti
11
Naknade ostalih troškova kaznenog postupka
Naknada za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanje pratećih djelatnosti uz auto
12
ceste i brze ceste u FBIH
13
Naknada prisilnog izvršenja putem druge osobe o trošku subjekta nadzora-FUZIP
Federalna naknada za obavljanje obvezne kontrole pošiljki mineralnih đubriva pri uvozu
14
u FBiH
Federalne naknade za obvezni zdravstveni pregled bilja u prometu preko teritorije
15
Federacije
Federalne naknade za izvršeni veterinarsko-sanitarni pregled u prometu preko teritorija
16
Federacije
Naknada za troškove postupka distribucije bilateralnih transport.dozvola dodjeljenih
17
domaćim prijevoznicima
18
Naknada po osnovi tehničkih pregleda građevina i po osnovi stručnih ispita
19
Naknada za korištenje objekta sigurnosti u unut.i terito. vodama BIH
20
Naknada dom.i stran.brodara za prijev.put. preko mors.akv.Neum Klek
21
Naknade za polaganje stručnih ispita pred federalnim organima
22
Naknade za obrasce koje izdaju kapetanije
23
Naknade za baždarenje čamaca
24
Naknade za pregled čamaca
broj: 04/12
714111
714112
714131
714132
714191
719111
719116
719117
716111
716112
716113
716114
716115
716116
716117
722111
722112
722113
722114
722115
722211
722212
722411
722412
722414
722415
722417
722418
722419
722512
722513
722517
722518
722562
722563
722591
722594
722595
722596
svibanj 2012.
25
26
27
28
29
30
31
32
33
poslovne obavijesti
129
722597
722598
722564
722121
722221
722311
722421
722422
722429
34
Federalna naknada od izdanih licenci, uvjerenja, certifikata i str.publik.
Naknade za privređivanje igara na sreću
Naknada za privremeno obustavljanje održavanja polaska ili reda vožnje
Županijske administrativne pristojbe
Županijske sudske pristojbe
Županijske komunalne pristojbe
Županijske naknade
Naknade za korištenje poljoprivred. zemljišta u nepoljoprivredne svrhe
Ostale županijske naknade
Federalna naknada za uvjerenje o zdravstvenom stanju životinja (uplata na račun
ovlaštene veterinarske org.)
35
Federalne naknade za izvršene veter.–sanitarne preglede u zemlji
722514
36
Naknada za korištenje podataka izmjere katastra
37
Naknada za vršenje usluga iz oblasti premjera i katastra
38
Naknada za tehnički pregled vozila koja pripada Proračunu Federacije
39
Naknada za tehnički pregled vozila koja pripada županiji
OPĆINSKE NAKNADE I PRISTOJBE
1
Općinske administrativne takse
2
Općinske pristojbe za držanje psa
3
Pristojbe za ovjeravanje dokumenata
4
Pristojbe za vjenčanje i druge civilne registracije
5
Druge općinske administrativne pristojbe
6
Općinske sudske pristojbe
7
Općinske komunalne pristojbe
8
Općinske komunalne naknade za istaknutu tvrtku
9
Ostale općinske komunalne naknade i pristojbe
10
Naknade za dodjeljeno zemljište
11
Naknade za osiguranje od požara
12
Naknada za uređenje građevinskog zemljišta
13
Naknada za korištenje građevinskog zemljišta
14
Naknada po osnovi prirodnih pogodnosti-renta
15
Nankada po osnovu tehničkog pregleda građevina
16
Naknada za postupak legalizacije javnih površina i građevina
17
Naknada za zauzimanje javnih površina
18
Naknade i kazne za parkiranje
19
Naknade za zakup javnih površina od kafea, restorana, kioska i pijaca
Naknade za skladištenjegrađevinskih materijala, kampinga, pristaništa i
20
javnihmanifestacija
21
Naknade za reklame postavljene na javnim površinama
22
Općinske komunalne naknade u skladu sa županijskim propisima za posebne namjene
23
Naknada za izgradnju i održavanje javnih skloništa
Naknada za korištenje hidroakumulacionog objekta izgrađenog na potopljenom
24
području
25
Ostale općinske naknade
POSEBNE NAKNADE
Posebna vodna naknada za zaštitu voda za transportna sredstva koja za pogon koriste
1
naftu ili naftne derivate
Posebna
vodna naknada za zaštitu voda (ispuštanje odpadnih voda, uzgoj ribe,
2
uporabu vještačkih đubriva i kemik.za zaštitu bilja)
Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu
3
vodoopskrbu
722511
722515
722516
722416
722424
722131
722132
722133
722134
722135
722231
722321
722322
722329
722431
722432
722433
722434
722435
722436
722437
722461
722462
722463
722464
722465
722441
722442
722443
722449
722521
722522
722523
broj: 04/12
130
poslovne obavijesti
svibanj 2012.
Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za flaširanje vode
722524
i mineralne vode, za uzgoj ribe u ribnjacima za navodnjavanje i druge namjene
Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za industrijske
5
722525
procese, uključujući i termoelektrane
Posebna vodna naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije u
6
722526
hidroelektranama
7
Posebna vodna naknada za vađenje materijala iz vodotoka
722527
8
Posebna vodna naknada za zaštitu od poplava
722528
9
Opća vodna naknada
722529
10
Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama I kategorije
721225
11
Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II kategorije
721226
12
Uplate zaostalih obveza na temelju posebnih vodnih naknada
777776
13
Naknada za vanrednu upotrebu inozemnih motornih i priključnih vozila
722534
14
Posebna naknada za službu “Pomoć-informacije na cestama”
722535
15
Naknada za vanrednu upotrebu motornih i priključnih vozila u zemlji
722536
Naknada
za
ceste
što
se
plaćaju
za
izvanrednu
upotrebu
javnih
cesta
zbog
opterećenja
16
722537
i učestalosti vozila (izvanredni prijevoz)
17
Naknada za korištenje cestovnog zemljišta
722538
18
Naknada za postavljanje reklamnih panoa
722539
19
Ostale naknade za ceste po posebnim propisima
722565
20
Naknada za uporabu putova za vozila pravnih osoba
722531
21
Naknada za upotrebu putova za vozila građana
722532
22
Naknada za opće korisne funkcije šuma
722451
23
Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama
722452
24
Naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarskog područja
722453
25
Naknada za korištenje državnih šuma
722454
26
Nakn. u postupku promjene namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma)
722455
27
Naknada po osnovu prava služnosti državnog šumskog zemljišta
722456
28
Naknada po osnovu zakupa državnog šumskog zemljišta
722457
29
Naknada za eksproprisano državno šumsko zemljište
722458
30
Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma
722459
31
Naknada za korištenje općih korisnih funkcija šuma
722541
32
Sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma
722542
33
Naknada za krčenje šuma
722543
34
Naknada za ograničenje korištenja šuma
722544
35
Sredstva za jednostavnu biološku repšrodukciju šuma
722545
36
Sredstva na promet šuma
722546
Napomena:Naknade od broja 31 do 36 su zaostale obveze koje su nastale do prestanka primjene Zakona o šumama (Sl.n. FBIH, br:20/02 – 37/04), tj. 27.11.2009.g.
37
Naknada zagađivača okoliša pravnih osoba
722551
38
Naknada zagađivača okoliša fizičkih osoba
722552
39
Naknada korisnika okoliša pravnih osoba
722553
40
Naknada korisnika okoliša fizičkih osoba
722554
Posebne naknade za okoliš koje plaćaju pravne osobe pri svakoj registraciji motornih
41
722555
vozila
Posebne naknade za okoliš koje plaćaju fizičke osobe pri svakoj registraciji motornih
42
722556
vozila
43
Naknada za pregled aerodroma radi dobijanja potvrde aerodromskog operatora
722571
Naknada za utvrđ. osposob. zrakoplovnog stručnog osoblja, izdavanje odobrenja za
44
rad org. za obuku i zdrav.ustanov. koje obavljaju ljekarske preglede zrakop.stručnog
722572
osoblja i org. za održavanje zrakoplova
45
Naknada za provođenje operacija zrakoplovima u komercijalne svrhe
722573
4
broj: 04/12
svibanj 2012.
poslovne obavijesti
46
Naknada za izvršeni pregled zrakoplova
Naknada za sigurnost plovidbe koju plaćaju strana plovila i naknada za odobrenje za
47
plovidbu stranih plovila u teritorijalnim vodama BIH
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica zbrojni
48
iznos neto plaća
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica zbrojni
49
iznos neto primitaka po osnovi druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog
rada
50
Naknada za vatr.jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i prirodnih sila
51
Naknada iz funkcionalne premije osiguranja motornih vozila za vatrogasne jedinice
Naknada za zajed.prof.vatrogasne jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i
52
prirodnih sila
Naknada za zajed.prof.vatrog.jedinice iz funkcionalne premije osiguranja motornih
53
vozila
54
Prihodi crvenog križa od nakn. org.manif.(Tjedan nedj.i borbe prot.tub.)
55
Sredstva po osnovu nagradnih natječaja i nagradnih igara
Napomena: 6% od ukupne vrijednosti fonda ravnomjerno se uplaćuje:
Crveni križ FBIH: 161-000-00008500-22; Caritas: 154-999-50000958-16;
Merhamet : 160-200-55000332-04; Dobrotvor: 101-101-00002251-73
56
Članarine obrtničkim komorama
Sredstva za podsticanje rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom koje
57
plaćaju subjekti u državnim organima
Sredstva za podsticanje rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom koje
plaćaju privredni i drugi subjekti
59
Članarine turističkih zajednica
60
Boravišna pristojba
OSTALI NEPOREZNI PRIHODI
1
Prihodi od dividendi i udjela u profitu u državnim poduzećima i fin. Institucijama
2
Prihodi od davanja prava na eksploataciju prirodnih resursa, patenata i autorskih prava
3
Prihod od financij. I nefin,imovine (od civilne avijacije)
4
Ostali prihodi od financijske i nematerijalne imovine
5
Povrat anuiteta od krajnjih korisnika za otplatu kredita
6
Prihodi ostvareni od prometa Lutrije BIH
7
Prihodi ostvareni prodajom stanova
8
Prihodi od prodaje stanova koji su u vlasništvu nadležne razine vlasti
9
Ostali prihodi od imovine
10
Prihod od kamate za depozite u banci
11
Prihodi po osnovu kamata na investirana javna sredstva
12
Prihodi od zemljišne rente
13
Prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora i ostale materijalne imovine
14
Prihod od iznajmljivanja vozila
15
Prihod od iznajmljivanja opreme
16
Prihod od iznajmljivanja ostale materijalne imovine
17
Kamate primljene od pozajmica državi
18
Kamate primljene od pozajmica Federaciji
19
Kamate primljene od pozajmica RS
20
Kamate primljene od pozajmica županijama
21
Kamate primljene od pozajmica gradovima
22
Kamate primljene od pozajmica općinama
23
Kamate primljene od pozajmica mjesnim zajednicama
24
Kamate primljene od pozajmica pojedincima
25
Kamate primljene od pozajmica neprofitnim organizacijama
58
131
722574
722519
722581
722582
722583
722584
722585
722586
722561
722566
722567
722568
722569
722592
722593
721111
721112
721113
721119
721192
721231
721232
721233
721239
721211
721215
721121
721122
721123
721124
721129
721311
721312
721313
721314
721315
721316
721317
721321
721322
broj: 04/12
poslovne obavijesti
132
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
svibanj 2012.
Kamate primljene od pozajmica javnim poduzećima
Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika
Prihodi od pružanja usluga građanima
Prihodi od pružanja usluga pravnim osobama
Prihodi od pružanja usluga drugima
Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti
Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti-za pritvorene osobe
Vlastiti prihodi proračunskih korisnika
Prihodi od mjenica
Prihodi od prodaje pristojbenih maraka
Prihodi od prodaje mjeničkih blanketa
Tekuće potpore iz inozemstva
Donacija od fizičkih osoba
Primljeni grantovi od države
Primljeni grantovi od Federacije
Primljeni grantovi od Republike Srpske
Primljeni grantovi od županija
Primljeni grantovi od gradova
Primljeni grantovi od općina
Transfer od federalnog zavoda za zapošljavanje
Transfer od federalnog zavoda za zdravstveno osig. i reosiguranje
Primljeni tekući transferi od FBIH-Uredba 2
Primljeni tekući transferi od FBIH-Uredba 3
Primljeni tekući transferi od FBIH za razvojačene branitelje i članove njihove obitelji
Primljeni tekući transferi od FBIH za branitelje po Zakonu o pravima branitelja
Primljeni tekući transferi od FBIH za pokriće dijela mirovina-čl.94. Zakona o mirovinsko
invalidskom osiguranju
Primljeni tekući transferi od FBIH za mirovine bivše JNA- čl.139 Zakona o mirovinsko
invalidskom osiguranju
Donacija od fizičkih osoba
Donacija od pravnih osoba
Donacija od stranih fizičkih osoba
Donacija od stranih pravnih osoba
Povrat invalidnina iz ranijih godina
Povrat pogrešno isplaćenih plaća
Povrat duplo plaćenih obveza
Povrat premija u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji
Povrati naknada troškova uposlenih
Ostali povrati
Uplate za prekoračenje troškova PTT usluga
Uplate anuiteta za date zajmove pojedincima
Prihod od troškova naplate po osnovu pokretanja postupka prisilne naplate
Prihod od troškova zapljene u postupku prisilne naplate
Naplata premije osiguranja
Primljene namjenske donacije neplanirane u proračunu
Uplaćene refundacije bolovanja iz ranijih godina
Ostale neplanirane uplate
Prihodi od prekršenog jamstvenog otpusta (prihodi od jamstva)
Prihodi od privatizacije stanova
Prihodi od privatizacije banaka
Prihodi od privatizacije poduzeća
broj: 04/12
721331
721511
722611
722612
722613
722621
722622
722631
722632
722633
722634
731111
732121
732111
732112
732113
732114
732115
732116
732131
732132
732141
732142
732143
732144
732145
732146
733111
733112
733121
733122
722711
722712
722713
722714
722715
722719
722721
722731
722732
722733
722741
722751
722761
722791
722792
721611
721612
721613
svibanj 2012.
poslovne obavijesti
75
Prihodi od privatizacije poslovnih prostora
76
Prihodi od ostalih vidova privatizacije
77
Prihodi po osnovi obračunate premije za izdano jamstvo
78
Prihodi po osnovi obračunate provizije za izdano jamstvo
NOVČANE KAZNE (od 1-10 fed., os 11-14 žup., od 15-18 općinske)
Novčane kazne za prekršaje koje pripadaju Federaciji i troškovi prekršajnog postupka
1
od fizičkih osoba
Novčane kazne za prekršaje koje pripadaju Federaciji i troškovi prekršajnog postupka
2
od pravnih osoba
3
Novčane kazne za krivična djela koje pripadaju Federaciji
4
Novčane kazne za prekršaje koje izriču federalni organi uprave i troškovi postupka
5
Novčane kazne za privredne prestupe koje pripadaju Federaciji i troškovi postupka
6
Novčane kazne za prometne prekršaje
Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i troškovi
7
prekršajnog postupka
8
Prihodi od prodaje oduzete robe po postupku porezne uprave
9
Prihodi od prodaje oduzete robe po pravosnažnim rješenjima
Novčane kazne koje su propisane u čl.16. Zakona o sukobu interesa u organima vla10
sti u FBIH
11
Novčane kazne po županijskim propisima
12
Ostale kazne
Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i troškovi
13
prekršajnog postupka
14
Ostali prihodi
15
Novčane kazne po općinskim propisima
16
Ostale kazne
Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i troškovi
17
prekršajnog postupka
18
Ostali prihodi
DOPRINOSI
1
Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje
2
Dodatni doprinos za mirovinsko invalidsko osiguranje
Doprinos
za mirovinsko i invalidsko osiguranje koje za nezaposlene osobe plaćaju
3
županijske službe za zapošljavanje
4
Doprinosi za zdravstveno osiguranje
5
Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje
6
Doprinos za zdravstveno osiguranje radnika na radu u inozemstvu
7
Doprinos za zdravstveno osiguranje poljoprivrednika
Doprinos
za zdravstveno osiguranje koje za nezaposlene osobe plaćaju županijske
8
službe za zapošljavanje
9
Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti
10
Sredstva za volontere radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti
11
Sredstva za pripravnike radi osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti
Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje na primitke od druge samostalne djelat12
nosti i povremenog samostalnog rada
Doprinos
za zdravstveno osiguranje iz primitaka od druge samostalne djelatnosti i po13
vremenog samostalnog rada
133
721614
721615
721711
721712
723111
723112
723113
723114
723115
723116
723117
723118
723119
723141
723121
723122
723123
723129
723131
723132
723133
723139
712112
712114
712131
712111
712115
712191
712132
712133
712113
712124
712125
712126
712116
www.fircon.biz
broj: 04/12
134
broj: 04/12
poslovne obavijesti
svibanj 2012.
MOSTAR, Kneza Višeslava 77a
FINANCIJSKO-RAČUNOVODSTVENO I POREZNO SAVJETOVANJE
Tel.Fax: ++387 36/ 333-065, 333-066, 333-067
e-mail: [email protected]
www. fircon.biz
Transakcijski računi: 3381002201671975 kod UniCredit Bank d.d. Mostar; 3060010000794933 kod Hypo-AlpeAdria Bank d.d. Mostar; Devizni računi: UniCredit Bank d.d. Mostar: IBAN: BA39 3380604815675816,
BIC:UNCRBA22A; Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. Mostar: IBAN: BA39 3060203700736103, BIC: HAABBA22
Identifikacijski broj: 4227069180000
PDV broj: 227069180000
NARUDŽBENICA
za časopis i druga izdanja
NAZIV
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
CIJENA
Godišnja pretplata na časopis «Financijski propisi i
praksa« za 2012. godinu (10 brojeva godišnje)
–tiskano izdanje......................
Godišnja pretplata na časopis «Financijski propisi i
praksa« za 2012. godinu (10 brojeva godišnje)
–elektronsko izdanje......................
Godišnja pretplata na časopis «Financijski propisi i
praksa« za 2012. godinu (10 brojeva godišnje) (NOVO)
– tiskano i elektronsko izdanje......................
Pročišćeni tekstovi poreznih propisa BiH i FBiH (NOVO)
- elektronsko izdanje
Pročišćeni tekstovi propisa BiH i FBiH koji se odnose na:
trgovinu, obrt, gospodarsko i radno pravo (NOVO)
- elektronsko izdanje
Pitanja-odgovori i postupci (NOVO)
-elektronsko izdanje
Knjiga „Primjerci ugovora iz poslovnih odnosa“ (NOVO)
-elektronsko izdanje
Pripremne radnje za sastavljanje godišnjeg obračuna i
poreznih prijava za 2011-godinu
NOVI Analitički kontni plan za poduzeća
Nova bilanca uspjeha prema revidiranom MRS 1 i druge
promjene u MSFI/MRS
Kreativno računovodstvo i računovodstvo proizvodnje
Računovodstvo dugotrajne materijalne imovine
Računovodstvo prodaje robe, usluga i financijske imovine
Makroekonomska stabilnost i fiskalni federalizam u BiH
Obrasci za završni račun (poduzeća, udruge, banke,
osiguravajuća društva)
NAPOMENA: U navedene cijene je uračunan PDV!
KOLIČINA
234,00 KM
150,00 KM
350,00 KM
50,00KM
50,00KM
100,00KM
80,00KM
20,00KM
20,00 KM
20,00 KM
20 ,00 KM
20,00 KM
20,00 KM
60,00 KM
15,00 KM
Naručitelj ………………..………………………………………………………………………………………
(puni naziv tvrtke ili ime i prezime fizičke osobe)
Adresa…………………………………………………………………………………………………………...
(mjesto, ulica, broj)
PDV broj…………………………………………………………………………….………………….............
Kontakt osoba………………………………………………………………………………………………….
Tel. /fax.……………………………………
e-mail…………………………………………………...........
………………………....
/Žig i potpis naručitelja/
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
6
File Size
5 392 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content