close

Enter

Log in using OpenID

Civilne udruge su nositelji promjena, a ne peraËi novca

embedDownload
18 Komentari
JUTARNJI LIST PonedjeljAK 17. OÆUJKA 2014.
impressum
U 2012. civilne
udruge su iz
dræavnog
proraËuna
dobile 234
milijuna kuna,
od igara na
sreÊu 277
milijuna, a joπ
jedan milijun od
naknade za
zaπtitu okoliπa.
Na slici graani
Ëiste splitski
Marjan. Akciji
se u subotu
odazvalo dvije
tisuÊe ljudi
PREDSJEDNIK UPRAVE
Ninoslav PaviÊ
DIREKTOR MEDIJA EPH
Tomislav Wruss
UREDNI»KI KOLEGIJ:
Igor Alborghetti (zamjenik glavnog
urednika), Nino –ula (zamjenik glavnog
urednika), Ana PliπiÊ (politika), Gordana
Grgas (gospodarstvo), Nikica Puhalo
(svijet), Ivica Buljan (kultura i magazin),
Siniπa Suπec (sport), Borna KeseroviÊ
(urednik integriranog deska), Vladimir
JankoviÊ (Nedjeljni Jutarnji), Boris VlaπiÊ
(komentari) Antonija RadiÊ Horvat
(voditeljica grafiËke redakcije) Darko
Novak (zamjenik voditelja grafiËke redakcije), Vesna VeseliÊ (grafiËka urednica),
Senad ZahiroviÊ (grafiËki urednik), Vuk
RadiÊ (jutarnji.hr)
PRILOZI:
Boba BlaπkoviÊ (D&D), Vuk RadiÊ (Dobra
hrana), Jelena ValentiÊ (Like, Studio),
Vanja Doπen (Svijet), Boba BlaπkoviÊ
(Nekretnine)
KOLUMNISTI I KOMENTATORI:
Davor ButkoviÊ, Mladen Pleπe, Ratko
BoπkoviÊ, Boris DeæuloviÊ, Miljenko
JergoviÊ, Jelena LovriÊ, Jurica PaviËiÊ,
Ante TomiÊ, Tomislav Æidak
DOPISNICI IZ INOZEMSTVA:
Inoslav Beπker (Rim), Daniela MihaliÊ
–urica (Pariz), Ana Muhar (London),
Augustin Palokaj (Bruxelles), Pero Zlatar
(Beograd)
VODITELJI POSLOVNIH
SEGMENATA:
Tomislav Dubenik (oglasi), Suzana Kosor
(promocija), Gordan ZeËiÊ (knjige i
posebni projekti), Drago Havranek
(Cropix), Ivan ValeËiÊ (prodaja)
IZDANJA EPH:
Globus (Nino –ula), Forbes (Viktor
Vresnik), Gloria, Gloria In, Gloria Glam,
Gloria In Specijal (Dubravka TomekoviÊ
Aralica), OK, Teen (Neven Kepeski),
Autoklub (Hrvoje TomiÊ), Sportske
novosti (Robert ©ola), Slobodna
Dalmacija (Krunoslav KljakoviÊ),
DubrovaËki vjesnik (Vjera ©uman),
©ibenski list (Zdravko PiliÊ),
Doktor u kuÊi, Vita (Sandra KukiÊ),
Moja tajna, Moja sudbina (Radmila
Klikovac), Astro magazin (Julijana
OremoviÊ), Otvoreno more (Miπo
©trbac), Dobra kob (Davor MartiÊ),
Maslina (Meri ©iloviÊ),
Dubrovnik Times (Mark Tomas),
Adriatic Times (Ivica NeveπÊanin)
EPH DIGITAL
(jutarnji.hr, gloria.hr, autoklub.hr,
okstars.hr, sportskenovosti.hr,
slobodnadalmacija.hr, dobra-hrana.hr,
dubrovacki.hr, likecroatia.com, dodo.hr,
dosi.hr, bestseller.hr, gorila.hr)
Direktor: Miran PaviÊ
EPH: POSLOVNI SEGMENTI
Direktor: Peter Imberg
Financije i struËne sluæbe:
Ines LoziÊ
Prodaja, marketing i promocija:
Sanja MlaËak
Oglasi: Tomislav Dubenik
Proizvodnja, medijska produkcija
i IT: Saπa MilinoviÊ
NAKLADNIK JUTARNJEG LISTA
EPH Media d.o.o.
Koranska 2, Zagreb
Direktor: Janko Goleπ
Financije, kontroling: Ivica PaviπiÊ
[email protected]
telefon: 01/6103100, 01/6103101
faks: 01/6103148, 01/6103115
Kontakt za Ëitatelje:
[email protected]
PRETPLATA
[email protected]
01/2255 374 ili 01/CALL EPH
faks: 01/6173 958
OSMRTNICE
[email protected]
telefon: 01/6103017
faks: 01/6103145
MALI OGLASI
[email protected]
telefon: 01/6103017, 01/6173897
TISAK
Vjesnik d.d.
Slavonska avenija 4, Zagreb
EPH je Ëlan Hrvatskog vijeÊa za medije
[email protected] i www.hvzm.hr
∂ 2013. EPH. Sva prava pridræana. Za
umnoæavanje u bilo kojem obliku, iznajmljivanje,
priopÊavanje javnosti u bilo kojem
obliku, ukljuËujuÊi internet, kao i preraivanje na
bilo koji naËin bilo kojeg dijela ili ove publikacije u
cijelosti, potrebno je zatraæiti pisano dopuπtenje
nositelja prava.
DUJE KLARIΔ/CROPIX
GLAVNI UREDNIK
Viktor Vresnik
Civilne udruge su nositelji
promjena, a ne peraËi novca
Na lista udruga s prihodima viπim od 10 milijuna su Dinamo,
HNS, HOO, Posmrtna pripomoÊ i Hrvatsko druπtvo skladatelja
PI©E
GOJKO BEÆOVAN,
profesor na
Pravnom fakultetu
Hrvatskoj se traæe lopovi.
Posebno su na zlu glasu
oni koji su se okoristili dræavnim novcem,a sada su
na tapetu udruge. Saborska rasprava o Prijedlogu zakonu o financijskom poslovanju i raËunovodstvu
neprofitnih organizacija pokrenula
je javnu kampanju u kojoj se udruge sumnjiËi kao glavne krivce. Preko raËuna neprofitnih organizacija,
a tu je i puno udruga,u 2012.godini
proπlo je basnoslovnih 13,7 milijardi kuna,Ëetiri posto BDP-a.
Taj se prihod odnosi Ëak i na Hrvatske vode, a na listi udruga s prihodima viπim od 10 milijuna kuna
prednjaËe Dinamo, Hrvatski nogometni savez,Hrvatski olimpijski odbor,pa Posmrtna pripomoÊ i Hrvatsko druπtvo skladatelja.Meu udrugama koje su prodajom roba i usluga ostvarile prihod veÊi od 5 milijuna kuna ponovno je Hrvatski nogometni savez, nogometni i koπarkaπki klubovi,Druπtvo prijatelja dubrovaËkih starina te Hrvatski Crveni kriæ i Caritas ZagrebaËke nadbiskupije.Poznavatelji rada udruga pitaju se a gdje su tu imena udruga u
koje se graani udruæuju prakticirajuÊi svoje ustavno pravo slobode
udruæivanja,a radi zaπtite njihovih
probitaka ili zauzimanja za druπtveno korisne interese. Misli se na
udruge koje su sræ civilnog druπtva.
Zasigurno,sve civilne udruge na
podruËju Dalmacije nisu imale prihoda kao Druπtvo prijatelja dubrovaËkih starina, a mnoge kulturne i
umjetniËke udruge,i prevaæna kulturno-umjetniËka druπtva, ne mogu ni izbliza svoje prihode mjeriti s
Hrvatskim druπtvom skladatelja.
Ova kampanja nije usamljeni
sluËaj nepovjerenja prema udrugama.O njima je kao “kruhu bez motike” pisao ugledni akademik, potom je novinar savjetovao premijerku da im uzme novac i kupi besplatne πkolske knjige, a poznati ih je
novinar prokazao kao one koji ne
zasluæuju nikakve donacije.
U
Snaæno nepovjerenje iskazano je
1993.,kada je u Saboru reËeno “imamo Caritas i Crveni kriæ,ostale nam
udruge ne trebaju”. Kakve porezne
povlastice za davanja u opÊekorisne
svrhe? Udruge peru novac, dræava
Êe sve pokupiti i ona najbolje zna
kome treba pa Êe podijeliti.Kao porezno priznat rashod nije se moglo
dati prebijene kune za opÊekorisne
svrhe,primjerice za napuπtenu djecu,a mogli ste porezno priznato davati πakom i kapom za sport.OËito,
vlasti nemaju povjerenja u graane.
A tek sloboda udruæivanja i Zakon o udrugama u kojem je Ustavni
sud 2000. godine, poslije promjene
vlasti, ukinuo 16 odredbi koje su
ograniËavale ustavnu slobodu udruæivanja.PredlagaËi nedavno raspravljenog Prijedloga zakona o udrugama,koji su upozoreni na neke neustavne odredbe, kao da nisu niπta
nauËili.
od sumnjom su i zaklade
kao neprofitne organizacije, a u iskazanim prihodima je i viπemilijunska darovnica u novcu i nekretninama
plemenitog donatora Stipana BiliÊa
PrciÊa Zakladi HAZU, koja Êe, uz
ostalo,po æelji darovatelja davati potpore uËenicima imotske gimnazije.
Ta zaklada ima i nekretnine, a oroËava i novac. Tako rade zaklade po
svijetu. Svjedokom sam nakane
uglednog graanina da svoju imovinu, a time svoje djelo, Ëast i ugled
dade zakladi u opÊekorisne svrhe.
HoÊe li sutra i imovina te zaklade,a
koja Êe se morati oploivati, biti
ubrojena u sumnjive prihode neprofitnih organizacija?
Civilne udruge dobivaju sve manje sredstava od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog druπtva,ministarstava, æupanija i gradova te od
gospodarskih subjekata i graana.U
P
NajveÊi dio od 51
tisuÊe udruga govori
o aktivnostima
graana i njihovoj
zauzetosti za
napredak zajednice
2012.dobile su iz dræavnog proraËuna 234 milijuna kuna, od igara na
sreÊu 277 milijuna kuna,a 1 milijun
od naknade za zaπtitu okoliπa.Ta se
sredstva dijele javnim natjeËajem
za projekte, a njihova je provedba
utvrena ugovorima, πto znaËi i
kontrolu troπenja novca.Ne moæe se
reÊi da tu nema zloporaba i da nema
kukolja. SluËajevi kada se dræavni
novac, osobito na lokalnim razinama, ne dijeli javnim natjeËajem s
pravom izazivaju sumnju. Poduzetne udruge povlaËe znatna sredstva
EU Ëije je troπenje utvreno ugovorima.Na tom su poslu udruge prve
utirale naπ put prema Bruxellesu,
radile na kognitivnoj europeizaciji
te svoja znanja i vjeπtine pisanja
projekata EU prenosile na druge.
UkljuËivanje naπih organizacija u
institucije europskog civilnog
druπtva zahtijeva i dodatna ulaganja. Meutim, uz hipoteku udruga
kao peraËa novca taj posao neÊe biti blagoslovljen.
Treba podræati nakanu Ministarstva financija da se poslovanje neprofitnih organizacija temelji na naËelu dobrog financijskog upravljanja i kontrole. KljuËna novost koju
donosi zakon je osnivanje trgovaËkih druπtava za neprofitne organizacije koje obavljajuÊi gospodarske
djelatnosti ostvaruju prihode veÊe
od 230.000 kuna,pri Ëemu se ne moæe utvrditi da se tom djelatnoπÊu podiæe kvaliteta æivota pojedinaca i
unapreuje razvoj πire druπtvene
zajednice.Mali broj organizacija civilnog druπtva ostvaruje takve prihode, a zakon daje i prostora za socijalno poduzetniπtvo i socijalnu
ekonomiju koji se na razini Europske unije zagovaraju kao protuteæa
neoliberalnom kapitalizmu.
Partner sam u FP7 EU projektu
“Utjecaj treÊeg sektora na socioekonomski razvoj u Europi”.Europskoj
komisiji dat Êemo preporuke za
uËinkovitije i djelotvornije jedinstvene “obnovljive izvore”, za
rjeπavanje socijalnih i ekonomskih
problema i jaËanje graanske zauzetosti u Europi, a koji su potrebni
viπe nego ikada u vremenu pritiska
na dræavni proraËun. U Hrvatskoj
smo puno uloæili u pravnu steËevi-
nu,a premalo u razvoj druπtva.
U europskom kontekstu Vladu
treba upozoriti da æurno uskladi
statuse ustanova kao neprofitnih
organizacija koje pruæaju socijalne,odgojne i obrazovne usluge.Javne su usluge odreene kao socijalna prava u sluËajevima kada ih
pruæaju dræavne ustanove.
u drugom ekstremu to
su træiπne usluge koje,u
pravilu,plaÊaju korisnici privatnim ustanovama. Na temelju provjere imovine
i prihoda svi graani trebaju imati ista prava bez obzira na to u Ëijem je vlasniπtvu ustanova.InaËe,
i tu prema prihodima ustanova
moæe biti krivih interpretacija.
U javnim se raspravama ne dijele kruπke od jabuka.DojuËeraπnji
kafiÊi i restorani registrirani su
kao klubovi,dakle kao udruge.Valjalo bi provjeriti unaprjeuju li
oni razvoj πire druπtvene zajednice ili im lokalni poreznici gledaju
kroz prste.Vlada bi trebala ukazati povjerenje novoosnovanim
udrugama i osloboditi ih obveze
voenja dvojnog knjigovodstva te
sastavljanja i predaje financijskih
izvjeπtaja.Rijetke od njih Êe imati
kapacitete za takve obveze, kao i
izglede ostvarenja prihoda ili stjecanja imovine u vrijednosti
230.000 kuna.
Civilno se druπtvo dræi panacejom za suvremene probleme, bez
obzira na to radilo se o zaπtiti okoliπa ili financijskoj krizi. Podsjetimo se Tocquevilleove - znanost
udruæivanja majka je znanosti, a
napredak svega ostaloga ovisi o
napretku koji je ona napravila.Gotovo 51 tisuÊa udruga govori o
aktivnostima graana i njihovoj
zauzetosti za napredak.Civilne organizacije proizvode socijalni kapital kao temelj za inovacije i gospodarski razvoj.Joπ nismo shvatili da odræivu druπtvenu promjenu proizvode udruæeni graani
pripremni davati i dragovoljno raditi za opÊekorisne svrhe,a oni nikako nisu konkurencija politiËarima u pranju novca u koje su moguÊe ukljuËene i “udruge” s visokim prihodima.ƒ
A
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
2 179 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content