Vilsonovo šetalište 9, 71000 Sarajevo, tel: (033) 613 193 mail: [email protected] web: www.reic.org.ba POBOLJŠANJE ENERGIJSKE EFIKASNOSTI U STAMBENIM OBJEKTIMA NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO - finalna verzija Pripremio: Prof. dr. Aleksandar KNEŽEVIĆ Sarajevo, septembar 2009 Ova studija je urađena uz pomoć Evropske unije. Sadržaj studije je isključiva odgovornost REIC-a (Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu) kao partnera Privredne komore Kantona Sarajevo na projektu "Razvoj i unapređenje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na polju povećanja energetske efikasnosti", i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Evropske unije. Izdavač: Privredna komora Kantona Sarajevo Centar za energetsku efikasnost Autor: REIC Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu Tiraž: 600 kom 2 SADRŽAJ 1: Poboljšanje energetske efikasnosti u zgradarstvu Bosne i Hercegovine; Izvod iz Studije energetsko sektora u BiH; Modul 12 – Upravljanje potrošnjom, štednja energije i obnovljivi izvori energije; Sarajevo 2008 (file: PEE BH zgrad HP) 2: Holistički pristup problematici komunalne energetike, Referat izložen na „Prvom savjetovanju o komunalnoj energetici u BiH sa međunarodnim učešćem“ na temu: Energetska efikasnost u zgradarstvu; Sarajevo 29 i 30 maj, 2008 (file: Holisticki pristup) 3: Upravljanje energijom u gradu Sisku - Na bazi rada: Đ. Franić, P. Lerotić, Gospodarenje energijom u Gradu Sisku – Godišnji izvještaj 2006/2007, Zagreb, 2008. godine (UE Sisak) 4: Projekat «ENESANSA» u Sarajevu (2006 – 2009) (file: Enesansa Sarajevo) 3 PROJEKAT «ENESANSA» U SARAJEVU (2006 – 2009) Projekat ENESANSA je prvi, ali ozbiljan projekat vezan sa povećanje energetske efikasnosti u Kantonu Sarajevo. Kroz kratak prikaz se daje način nastanka i tok odvijanja projekta, a kroz priloge se daju rezultati rada svake faze ovog pionirskog projekta. Datum zaključenja ovog dokumenta je 30. septembar 2009. godine Prof. dr. Aleksandar KNEŽEVIĆ Skupština grada Sarajeva je 1988. godine bila usvojila Strategiju usmjeravanja energijom u Sarajevu do 2020. godine. Ova studija je i danas raspoloživa u Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Bila je to najopsežnija studija energetike jednog grada u bivšoj Jugoslaviji. Prije toga, najopsežnija studija je bila studija za Grad Zagreb, koju je bio uradio jedan od sektora Instituta za elektroprivredu Hrvatske (danas posluje kao Ekonerg Zagreb). Studiju za grad Sarajevo su radili Institut za procesnu tehniku, energetiku i tehniku sredine Mašinskog fakulteta u saradnji sa Institutom za elektroprivredu Hrvatske. To znači da su kod izrade Studije za Sarajevo korištena sva iskustva, posebno softveri i baze podataka korišteni za grad Zagreb. Nosioci ove studije bili su po fazama rada Muzafer Osmanagić, Drago Momčinović i Aleksandar Knežević. Nakon formiranja Kantona Sarajevo, tj. od 1996. godine A. Knežević je primjetio da Kanton ne vodi integralnu energetsku politku, nego donosi pojedinačne odluke, zaviso od situacije. Ne može se reči da su te odluke bile pogrešne, ali ni da su bile optimalne. Najveća pažnja Vlade Kantona je bila posvećena snabdjevanju gasom, radu komunalnih organizacija Toplane i Sarajevo-gas, kao i politikom cijena centralnog grijanja. Tehnički gledano, od ukupne količine energije koju proizvede jedan kotao, oko 10 % se izgubi kroz dimne gasove, oko 10 % kroz stjenke toplovoda od kotlovnice do zgrade, a preostalih 80 % se izgubi kroz zidove i prozore zgrada. Ako se shvati predhodna rečenica, jasno je da je trebalo posvećivati veću pažnju strani gdje su gubici 80 %, nego strani gdje su gubici 20 %. Isto tako jasno je, da manju pažnju treba posvećivati cijeni energenata, a veću troškovima grijanja. U stvari, jedino rješenje za Sarajevo je upravljanje energijom preko troškova, jer Sarajevo uvozi svu energiju. Ovo je bio povod da A. Knežević, putem štampe, uputi otvoreno pismo Predsjedniku Vlade Kantona gosp. Denisu Zvizdiću. Pismo je objavljeno u «Oslobođenju» 4. februara 2006 (tekst dat u Prilogu 1). U nastavku pišem u prvom licu, mada mi to inače nije običaj. Nekoliko dana nakon objave otvorenog pisma u štampi, nazvao me telefonom gosp. Zahid Pita iz Ministarstva stambene politike, te posjetio na Mašinskom fakultetu. «Pročitali smo članak u novinama, šta sada da radimo?», pitao je. «Imam dva prijedloga», odgovorih spremno. «Svaki ministar Vlade Kantona ima pravo da ugovori posao vrijedan do 3000 KM bez da ikoga pita, a da ne prekrši zakon. Predlažem da se ugovori sa «CETEOR-om» da organizuje Seminar o upravljanju energijom u zgradarstvu, a da Kanton osigura salu i osvježenje. «Odmah se slažem», reče gosp. Pita. «Ima dodatni uslov», dodah, «a to je da na seminaru moraju cijelo vrieme da prisustvuju tri ministra (za privredu, za prostorno uređenje i za stambenu politiku, kao i predsjednik Vlade). U slučaju da neko od njih trojice napusti seminar, seminar se prekida». Dadoh i drugi prijedlog – da Regionalni centar za edukaciju i informacije iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu (REIC) održi seminar za upravitelje zgrada kako mogu oni sami, a posebno ukoliko znanja prenesu građanima, da doprinesu smanjenju troškova grijanja. Troškovi organizacije seminara su bili procjenjeni na 1.500 KM. Ovaj prijedlog se 4 temeljio na mojoj procjeni da se širenjem znanja i kampanjom, mogu sniziti troškovi grijanja u Kantonu Sarajevo za cca 15 %. Poslije nekoliko dana gosp. Pita je javio da se prihvata organizacija Okruglog stola, pod predloženim uslovima. Seminar je održan 12. aprila 2006. godine u sali Skupštine Općine Centar. Dnevni red i spisak prisutnih su dati u Prilogu 2.a i 2.b. Svi ministri su cijelo vrijeme bili u radnom predsjedništvu Okruglog stola. Premijer Vlade je sjedio u prvom redu, često imao pozive da izađe van sale. Uvijek je uredno taržio i dobio dopuštenje da to uradi. Prezentacije sa na Okruglom stolu su date u Prilogu 3 i to: • Kako država upravlja energijom (Prof. dr. Aleksandar Knežević), prilog 3a • Mogućnosti smanjenja toplotnih potreba u zgradama (Doc. dr. Esad Mulavdić), prilog 3 b • Iskustva u Austriji (Sabina Eichberger, ÖEKV-energy, Beč). Prilog 3c • Mogući finansijski mehanizmi podrške (Samir Beširević, PEP Southeast Europe, International Finance Corporation), Prilog 3d • Spremnost građevinske operative Kantona Sarajevo (Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo), Prilog 3e Na Okruglom stolu je izložen prijedlog zaključaka koji je dorađen nakon održanog Okruglog stola – prilog 4a. Odmah nakon održanog seminara zatražio sam primjer kod Ministra za prostorno uređenje gosp. Zlatka Petrovića. Odgovor je bio pozitivan. Primio me u vrijeme traženog termina, samo nekoliko dana nakon održanog Okruglog stola. Kada sam ulazio u sobu sekretarice vidio sam na njenom stolu popis stranki s kojim Ministar treba da razgovara tog dana. Ja sam bio prvi na listi sa 60 minuta za razgovor, a svi iza mene su imali po 30 minuta. Ministru sam Izložio pogled na problematiku, ostavivši mu predhodno napisano izlaganje – Prilog 4 b. Težište je bilo na spremnosti austrijske vlade da pomogne energetsku sanaciju Sarajeva (a na bazi izražene inicijative Austrijske vlade, izložene više puta predstavnicima CETEOR-a. I pored toga što me Ministar odmah primio i predvidio 60 minuta za razgovor, u rezultate razgovora nisam vjerovao, jer uz Ministra nije sjedio ni jedan njegov saradnik. Nakon održanog seminara Ministarstvo stambenih poslova je, na bazi tri dokumenta CETEOR-a (Prilozi 5a, 5b, i 5 c) je sačinilo jedan strateški dokument o pravcima daljeg djelovanja – Prilog 5d. Ovaj dokumnet je rezultat volonterskog rada nekoliko eksperata sa područja energetike Ovaj posljednji dokument nosi naziv ENESANSA (akronim od ENErgetska SANacija SArajeva – prijedlog A. Kneževića), pri čemi ima tu i jedan marketinški trik – na pirtanje što je enesansa a nije renesansa, odgovor je: kada se realizira, biće Renesansa. Odgovor na prijedlog u vezi seminara za upravitelja zgrada (prijedlog dat u prilogu 6) nije nikada dobijen. Na osnovu dokumenta iz priloga 5 e, Ministarstvo stambene politike je sačinilo projektni zadatak, a preduzeće CETEOR izradilo studiju “Studija efikasnosti ulaganja, u smanjenje toplotnih gubitaka u sektoru kolektivnog stanovanja u Kantonu Sarajevo (općine Novi grad i Novo Sarajevo): Studija je imala dva osnovna cilja: da se utvrdi ekonomičnost ulaganja (vrijeme povarata uloženih sredstava) za različite scenarije, te da se analiziraju mogući strani izvori finansiranja. Studija je predata investitoru u novembru 2008. godine). Predpostavlja se da do vremena zaključivanja ove studije, nije niko pročitao osim gospodina Pite. Integralni tekst Studije je dat u Prilogu 7. Gosp. Zahid Pita organizovao provjeru navoda Studije na nekoliko objekata gdje su izvršeni građevinski radovi, te ispitivanje toplotnih gubitaka. Ovdje se ne raspolaže sa originalnim istraživanjima u okviru ovog Projekta Ministarstva stambene politike (izbor zgrada gdje će se izvršiti sanacija, izbor građevinskih elemenata koji će se ugraditi, kao ni sa originalnim rezultatima provjere ili izračunavanja smanjenih tolotnih gubitaka. U prilogu 8 su dati rezultati provjere navoda Studije izloženi od strane gosp. Zahida Pite na II savjetovanju energetičara BiH (Neum, 30. septembar 2009). 5 Kada sam iz štampe prije nekoliko godina bio saznao da je gosp. Denis Zvizdić postao premijer Vlade Kantona Sarajevo, poslao sam mu čestitku koja je, otprilike, glasila: Čestitam Ti što si postao predsjednik Vlade Kantona koji godišnje troši za energiju 1.000,000.000 KM. Kao kulturan čovjek, gosp. Zvizdić mi se zahvalio na čestitci, napisavši na kraju svoje poruke: da se nisi prešao za koju nulu. Poslao su mu aneks čestitke sa napomenom da je broj nula tačan. Naravno, ovdje se ne radi samo o troškovima nabavke energenata, nego i o troškovima radne snage, održavanja energijskih postrojenja, te posebno amortizacija opreme i objekata koji služe za dobijanje korisnih oblika energije u Kantonu ili za njihovo korištenje. Na jednom sastanku na kome se govorilo o budućnosti Kantona gosp. Zvizdić (rijetko je da političari govore o budućnosti) je, govoreći o stanju energetike Sarajeva, spomenuo tu brojku. Moram priznati, mada kao građanin i stručnjak, pratim rad svih vlada u BiH koje vladaju nada mnom, nisam nikada shvatio ko u Kantonu i kako upravlja sa tih 1.000,000.000 KM. Istina, u posljednjih deset godina kada studentima predajem temu „kako država upravlja energijom“, iznosim primjere različitih odluka više vlada Kantona Sarajevo, ali samo kao ilustraciju kako se pogrešno upravlja energijskim tokovima i korištenjem energije i kako sarajevski energijski sistem postaje sve neefikasniji u ostvarivanju dobiti privrede i postizanju konfora stanovanja građana. Prije nekih šest, sedam godina napravio sam za studente jednu foliju na kojoj sam iznio stav jedne nepismene žene iz Sarajeva koja živi od toga što čisti tuđe stanove. Ona je bila rekla: Imam nekakvu ratnu peć i troškim mjesečno 100 KM za gas. Kanton mi daje pomoć od 50 KM mjesečno za utrošak gasa, te ja od moje zarade mogu da platim preostalih 50 KM. Međutim, kada bi mi jedne godine dali novac da kupim novu peć, ne bi mi morali davati svake godine tokom zime svakog mjeseca po tih 50 KM. Bilo bi bolje i meni i državi. To je velika istina. Pomozi čovjeku da potroši što manje energije (a da se pri tome ničega ne odrekne), a ne pomaži mu u neracionalnom korištenju energije. Ovu sam priču, prije godinu-dvije, ispričao i gosp. Hajrudinu Ibrahimoviću, koji je u Kantonu stručan za energiju i odgovoran za socijalnu politiku. Shvatio sam da je on shvatio teorijske postavke mog izlaganja, ali ja nisam shvatio da li je on to prihvatio sa političke tačke gledišta. Po mom skromnom mišljenju ovo je do sada najambicioznija vlada Kantona, sa snažnom razvojnom komponentom u programu njenog rada i pokušajima da nauka i struka nađu svoje mjesto u razvoju. To je odlično, ali mi je žao što su mnoge odluke Vlade, sa energijskog aspekta, neefikasne. Vrlo često se mogu pročitati natpisi u štampi tipa „Vlada Kantona izdvojila ....KM za gasifikaciju naselja .....“. Ovdje je nebitno što gasifikacija znači pretvaranje čvrstog u gasovito (gasifikacija naselja znači da se zgrade u naselju .... pretvaraju u gas), več se postavlja pitanje da li se time (dovođenje gasa u naselje) smanjuje ili povećava ekonomska efikasnost i sigurnost u snabjevanju energijskog sistema Kantona. Sigurno je tu najdrastičniji primjer, pod ekološkim izgovorom, neekološki projekat „gasifikacije“ Igmana i Bjelašnice. Mjerama kao što su podsticanje potrošnje energije i podsticanje povećanja broja kilometara cijevi za transport gasa se ne povećava efikasnost sistema; samo se povećava protok (dotok i otok) novca kroz kantonalna javna komunalna preduzeća Sarajevo-gas i Toplane. Ponekad 6 se može čuti da je za vrijeme rata gas spasio Sarajevo (jer je to bio najmanje oskudan energent). Međutim, istina je da je politika raznovrsnosti u snabdjevanju energijom iz predratnog perioda spasila Sarajevo. Bojim se da se sadašnjom energijskom politikom Kantona ozbiljno ugrožava sigurnost u snabdjevanju. Osnovno pravilo kod upravljanja energijom u državi (ili njenom administrativnom dijelu) je da se treba upravljati troškovima, a ne samo cijenama energenata. Koja je razlika između cijene i troška? Cijena je na primjer 8 feninga po kWh ili 0,4 KM po kubnom metru gasa, a trošak je 70 KM mjesečno. E, sada kako se upravlja energijom. Tako što cijene rastu, a ne dozvoljava se da i troškovi ne rastu? Da li je to moguće? To je moguće i to je jedino ispravan koncept. Cijene energije (energenata) stalno rastu, i treba da rastu. Rastu jer su izvori energije iscrpivi, a zahtjevi za energijom u svijetu rastu. Rastu, jer su okolinski zahtjevi koji se postavljaju pred postrojenja za konverziju energije sve strožiji. Šta može biti rezultat rasta cijena energenata – inflacija i pad životnog standarda. Vlade država to spriječavaju utičući na ostale faktore od kojih zavisi trošak dobijanja energije. A tih faktora ima dovoljno, da se može uticati. Jednostavno rečeno, vlade instrumentima kojima raspolažu treba da podstiču smanjenje utroška energije. To se zove – kako su nas stranci naučili – sistem mrkve i batine. Batinom (povećanje cijena energije) se građani i privrednici podstiču da smanjuju potrošnju energije. Oni to ne mogu da urade bez investicija. Sada im država pomaže da dođu do sredstava da investiraju u povećanje efikasnosti korištenja energije – to je mrkva. Na žalost, u BiH se ovaj princip primijenjuje samo djelimično, tj. samo batina – poskupljenje energije. Mrkva – pomoć građanima i privredi da racionalno koristi energiju se ne primjenjuje. A mogućnosti da se smanji potrošnja energija, i time poveća ekonomičnost privređivanja i smanje uticaji na okolinu, ima mnogo. Večina njih se amortizuje u periodu do tri godine, neki za nekoliko mjeseci, a neki samo za nekoliko dana. Na primjer, investicije u obuku upravitelja zgrada kako da se smanje gubici energije na stepeništu zgrada bi se amortizovale za tri do četiri dana. Kanton Sarajevo je donio odluku da subvencioniraju cijene gasa, kao odgovor na povećanje cijene gasa. Odakle Kantonu taj novac? Da li su to donacije iz Moskve, Vašingtona ili Katara, ili će se naštampati novac? Ništa od svega toga. Kanton to može da uradi samo iz raspoloživih izvora sredstava, tj. on će uzeti novac od građana iz lijevog đepa i dati im u desni đep i to po svjetski isprobanom receptu - problemi se rješavaju tako da se uzima od siromašnih i daje bogatim. Što imaš veći stan (a vjerovatno imaš veliki stan zahvaljujući tome što imaš veliku zaradu), dobićeš veću subvenciju. Kanton (istu politiku ima i Vlada Federacije BH) ovim ne kupuje socijalni mir, nego proizvodi još veći socijalni nemir koga će proslijediti narednoj vladi. Ona će to isto uraditi prema još narednoj vladi, i tako dalje, i stoga je spor ekonomski napredak u BiH. Dobar je primjer gradova Gvadalahara i Montrej u Meksiku. Ova dva grada su nabavlia 1,700.000 visokoefikasnih sijalica (koje za istu količinu svjetlosti troše četiri puta manju količine električne energije) i podijelili ih građanima. Zahvaljujući tome smanjena je potrošnja energije. Istovremeno je njihova elektroprivreda povećala cijene energije, ali tako da su građani, kao posljedica oba efekta zamjena sijalica i povećanje cijene električne energije - imali niže troškove. Znači, cijena enegije je porasla, a troškovi korištenja energije su smanjeni. Odakle novac ovim gradovima za nabavku sijalica? Masovnom nabavkom (preko milion komada) su postignute mnogo niže cijene nego kada svaki građanin ide pojedinačno u radnju da kupi sijalicu, a jedna trećina sredstava je dobivena od GEF-a, institucije UN, koja bespovratnim sredstvima podstiče okolinski prihvatljive projekta. Zašto BiH ne koristi sredstva GEF-a. Za četnaest bh. vlada ovdje postoje tri problema: (i) GEF ima viška novca (obično godišnje ostaje neiskorišteno oko 1.000,000.000 dolara), tj, ne postoji problem nedostatka novca (ii) finansira se i priprema projekta, tj i proces traženja novca i (iii) BiH ima pravo da konkuriše za sredstva GEF-a, jer je još prije nekoliko godina postala članica GEF-a. Tri problema – kako da se opravdaju pred građanima što ne konkurišu za ta sredstva, nego problem rješavaju tako što, da bi dali građanima, uzimaju od građana. Sličnim trikom se bave več decenijama oni koji u našoj zemlji odlučuju o cijenama električne energije – vlada ili vlade, elektroprivreda ili elektroprivrede, regulatorne komisije. Odluku o povećanju cijene energije (batina) donose u aprilu kada započinje primjena niže 7 tarife, tj poskupljuju električnu energiju onda kada ona – zbog promjene tarife – pojeftinjuje. Tako građani porast cijene energije u aprilu osjete tek u oktobru! O instrumentima tipa mrkve se ne govori uopšte, to se vjerovatno prepušta Dušku Dugoušku! Kako treba raditi? Objasniće se na primjeru grijanja gasom. Ukoliko država treba da upravlja troškovima, onda su tri glavna faktora troškova: (1) cijena gasa, (2) površina stana po stanovniku i (3) kvalitet gradnje (toplotna zaštita objekata, kvalitet prozora...). Ukoliko svjetska cijena gasa raste, onda – da troškovi ne bi rasli – treba da se smanjuju druga dva faktora. Što se površine stana koja se grije tiče, treba znati da prosječni Sarajlija koristi znatno veću površinu stana od stanovnika Tokija koji ostvaruje više desetina puta veći nacionalni dohodak. Znači građanin može prodati veći stan u kome živi i kupiti manji stan čije održavanje odgovara njegovom imovnom stanju. Druga je mogućnost smanjiti potrošnju energije po jedinici površine stana. Time je danas zaokupljen cijeli svijet. Sva količina energije koju proizvedu, na primjer sarajevske Toplane, se izgubi – oko 10% kroz dimnjak iza kotla, oko 10% kroz toplovod i oko 80% kroz zidove i prozore stambenih zgrada. Do sada su napori Kantona bili usmjereni na intervencijama u kotlovnicama (što je dobro), ali ne i na smanjenju gubitaka u zgradama (što nije dobro), gdje bi efekti ulaganja bili daleko veći i efikasniji. Znači, ukoliko Vlada Kantona želi da interveniše i amortizuje povećanje cijene gasa, ona treba da sačini program smanjenja toplotnih gubitaka zgrada. Ovaj program bi realizovalaa domaća građevinska preduzeća, te novac ne bi odlazio u inostranstvo, nego ostajao u zemlji. Zahvaljujući svjetskim naporima da se suzbiju klimatske promjene, dio sredstava bi se mogao dobiti iz međunarodnh izvora, dio kroz bilateralnu pomoć, a dio kao kredit Svjetske banke. Kredit bi otplaćivali građani, vlasnici stanova, pri čemu bi mjesečna rata bila niža od efekata sniženja troškova snabdjevanja toplotom. Gospodine Predsjedniče Vlade Kantona, još uvijek ima vremena da se odluka o subvencioniranju cijene gasa zamijeni odlukom o sniženju troškova korištenja gasa. Dr. Aleksandar KNEŽEVIĆ 8 PRILOG 2 Priprema Okruglog stola: SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA U ZGRADAMA U KANTONU SARAJEVO Sarajevo, srijeda 12. april 2006. u 10.00, Skupštinska sala Općine Centar Sarajevo Prilog 2 a Dnevni red Prilog 2 b Spisak prisutnih 9 SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA U ZGRADAMA U KANTONU SARAJEVO Sarajevo, 12. aprili, 2006 DNEVNI RED 1. Uvodno obraćanje (Ministar Samir Silajdžić) 2. Kako država upravlja energijom (Prof. dr. Aleksandar Knežević) 3. Mogućnosti smanjenja toplotnih potreba u zgradama (Doc. dr. Esad Mulavdić), 4. Iskustva u Austriji (Sabina Eichberger, ÖEKV-energy, Beč) Pauza 5. Mogući finansijski mehanizmi podrške (Samir Beširević, PEP Southeast Europe, International Finance Corporation), 6. Spremnost građevinske operative Kantona Sarajevo (Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo), 7. Obrazloženje prijedloga zaključaka Okruglog stola Pauza 8. Diskusija 9. Usvajanje zaključaka; poziv na akciju OKRUGLI STO Sarajevo, 12. april 2006 10 MINISTARSTVO MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA I PRIVREDE ZAŠTITE OKOLIŠA KANTONA SARAJEVO PRIVREDNA KOMORA SARAJEVO MINISTARSTVO STAMBENIH KANTONA SARAJEVO POSLOVA KANTONA SARAJEVO Okrugli sto: SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA U ZGRADAMA U KANTONU SARAJEVO Sarajevo, srijeda 12. april 2006. u 10.00, Skupštinska sala Općine Centar Sarajevo Br. IME I PREZIME FIRMA / KOMPANIJA KONTAKT TEL/FAX Prof. dr. MIRSAD ĐONLAGIĆ A. SABINA MUJIĆ UNIVERZITET U TUZLI OEKV, Beč 4. SABINA EICHBERGER M. Osmanagić 5. Ervis Brković MFS, student 061/345-400 [email protected] 6. Samra Tabaković MFS, student 061/685-608 [email protected] 7. Boriša Ćurić MFS, student 8. Nermina Haskaj FMS, student 9. Nalo-Žoljić Sanida Općina Centar - Sarajevo 562-462 10. Imamović Belma Općina Centar- Sarajevo 061/476-120 Leonida Hadžimuratović 12. Kurbegović Haris 13. Piknjać Amir HIDROGRADNJA d.d. Sarajevo MFS, student 061/396-571 [email protected] SENAM DOO TROKAL 061/106-489 [email protected] 14. Ćavar Damir MFS, student 061/841-595 [email protected] 15. Nadina Jusufović MFS, student 061/501-498 [email protected] 1. 2. 3. 11. RTV VOGOŠĆA H. Kreševljakovića 035 300-506 /061 732032 061/ 418-311 e - mail adresa 557-160, 061/170523 mirsad.djonlagić@untz.ba [email protected] [email protected] 061/221-782 214-352 opć[email protected] [email protected] [email protected] 11 16. Alena Pašalić MSP KS 061/309-540 17. Amra B. MSP KS 061/446363 18. Pehlić Alma MSP KS 560-418 20. Skenseri Nermin MFS, student 061/ 223-025 033 217216 061/547-078 21. Sabina Bačvić MFS, student 061/388-504 22. Nataša Mijović FIDGES INŽENJERING 712-700 nmijović@yahoo.com Centarza energiju, okolinu I resurse-CENER 21 REIFFEISEN BANK DD-BIH 278-040 lejla.muhic@cener21. ba fax 277-041 061/207106 447-875 [email protected] 19. 23. 24. Nusret Škaljić Lejla Muhić Haris Kaljanac 25. Esma Mlivo DVOKUT PRO d.o.o [email protected] [email protected] [email protected] 061 173 802 [email protected] 27. Hadžić Sanjin ARHITEKTONSKI FAKULTET EPS LAŠTRO 061 374 905 [email protected] 28. Jusić Suvad FAMOS GRADNJA 061 274 932 ZAVOD ZA PLANIRANJE RAZVOJA KANTONA SARAJEVO -II- 061 893 086 [email protected] 061 268 343 [email protected] 562 073 [email protected] 26. Amira Salihbegović ELEKTROFORS Jasmina Ćatić 29. 30. Mirsada Džiho 31. Čedokir Lukić 32. Izet Canović VLADA KS KABINET PREMIJERA ENERGETIKA- KONJIC 061 227 646 12 33. Amila Dučić OSLOBOĐENJE 062 118 543 [email protected] 061 256467 [email protected] 35. Nina Pilavdžić ZAVOD ZA PLANIRANJE RAZVOJA KS DNEVNI AVAZ 061 216 506 n.pilavdžić@bih.net.ba 36. Nafija Šehoć Mušić P/GK FBiH 220 956 37. Muhamed Trebinjac Općina Stari Grad 282 417 34. Fikret Jakupović Dževad Čeljo 38. 39. Jasmin Avdić MINISTAR. PROSTORNOG UREĐENJA I ZAŠTITE OKOLIŠA RAMA-GLAS I HANO 061 227 366 562 143 061 171 935 033/ 727 332 250 144 [email protected] [email protected] JASMIN.AVDIĆ@RAMA-GLAS.COM 40. Elvira Baždar PRIVREDNA KOMORA KS Lejla ZečevićSelmanović 42. Slavica Mazić Jasmina Zelić43. Hađiomerović PKKS 250 122 [email protected] G.P. BOSNAdd 213 838 [email protected] 562 140 JASMINA@ KS.GOV.BA 44. ADNAN Đug KS MINISTARSTVO PROSTOR. UREĐENJA I ZAŠTITE OKOLIŠA PROFINE BH 45. Ivana Trkulja alter medija 203 336 [email protected] 46. Fajik Begić ELEKTROPRIVREDA BIH 751 747 [email protected] 47. Razija Hamidović AMBASADA R. AUSTRIJE 267 840 [email protected] 41. 035 304600 [email protected] [email protected] 13 48. Ajanović Dragan Neovisni konsultant 49. Hasović Zihnija EBRD TAM/BAS PROG 50. Čurea Branko -II- 061 161 063 260 230 -II- dajanović@lol.ba [email protected] [email protected] 51. Ramiz Selimović KJKP TOPLANE SARAJEVO 52. Hazim Zečević KJKP TOPLANE 459-609 -II- 53. Adem Hurem KJKP TPOLANE 450-047 -II- 54. Dženana Bijedić GRAĐEVINSKI FAKULTET 55. Trto Gordana OPĆINA CENTAR 56. Helena Polić NEOLIT 57. Džubur Admir KJKP TOPLANE SARAJEVO 58. Fuks LJiljana KJKP TOPLANE 612-338 59. Kozica Nirha KJKP TOPLANE 612-338 60. Lejla Hajro IPSA institut Sarajevo 276-344 [email protected] 61. Mirza Bašalić IPSA institut Sarajevo 276-344 basalić[email protected] 061/223-185 dzenana-bijedić@gf.unsa.ba 562-321 061/264-080 [email protected] www.neolit.ba [email protected] 061 182-407 [email protected] 63. Miroslav Krajtmajer Ekspert UNIDO za zaštitu okoline IAUPP 061 188-941 [email protected] 64. Irfan Mehičić PRIVREDNA KOMORA KS 033/250-193 [email protected] 62. Ibro Čengić [email protected] 14 65. Semir Petrović IGT Sarajevo 66. Gološ Mirza GRAĐEVINSKI FAKULTET 033/278-408 67. Hadžizukić Živana OPĆINA KONJIC 036/726-153 68. Dervo Dizdarević 033/610-600 650-593 [email protected] zhadzizukić@konjic.ba -II- 69. Samra Prašović CETEOR 655-039 70. Merima Karabegović CETEOR 655-039 71. 72. 15 PRILOG 3 Referati izloženi na Okruglom stolu: SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA U ZGRADAMA U KANTONU SARAJEVO Prilog 3a Kako država upravlja energijom (Prof. dr. Aleksandar Knežević) Prilog 3 b Mogućnosti smanjenja toplotnih potreba u zgradama (Doc. dr. Esad Mulavdić) Prilog 3c Iskustva u Austriji (Sabina Eichberger, ÖEKV-energy, Beč) Prilog 3d Mogući finansijski mehanizmi podrške (Samir Beširević, PEP Southeast Europe, International Finance Corporation) Prilog 3e Spremnost građevinske operative Kantona Sarajevo (Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo) 15 SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA U ZGRADAMA U KANTONU SARAJEVO OKRUGLI STO Sarajevo 12. april 2006 DNEVNI RED 1. Uvodno obraćanje (Ministar Samir Silajdžić) 2. Kako država upravlja energijom (Prof. dr. Aleksandar Knežević) 3. Mogućnosti smanjenja toplotnih potreba u zgradama (Doc. dr. Esad Mulavdić), 4. Iskustva u Austriji (Sabina Eichberger, ÖEKV-energy, Beč) Pauza 5. Mogući finansijski mehanizmi podrške (Samir Beširević, PEP Southeast Europe, International Finance Corporation), 6. Spremnost građevinske operative Kantona Sarajevo (Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore Kantona), 7. Obrazloženje prijedloga zaključaka Okruglog stola, Pauza 8. Diskusija 9. Usvajanje zaključaka; poziv na akciju 16 SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA U ZGRADAMA U KANTONU SARAJEVO OKRUGLI STO KAKO DRŽAVA (TREBA DA) UPRAVLJA ENERGIJOM Prof. dr. Aleksandar KNEŽEVIĆ Sarajevo 12. april 2006 POGREŠNO PITANJE Da li treba električna energija da poskupi za 6% ? Pitanje je pogrešno, jer nudi dva pogrešna odgovora. 17 POGREŠNI ODGOVORI • Prvi odgovor: ne treba da poskupi. Rezultat: poslovanje elektroprivrede i rudnika sa gubitkom, što usporava razvoj tih preduzeća, što izaziva inflaciju • Drugi odgovor: treba da poskupi Rezultat: pad životnog standarda, smanjenje proizvodnih sposobnosti, što izaziva inflaciju. ISPRAVNO PITANJE Kako odgovoriti na: • svjetski trend poskupljenja energenata, • sve strožije okolinske propise, • povečanje potražnje za energijom, • želje za ekonomičnijim poslovanjem • želja za višim životnim standardom. tanje –s enje š e j r o dobr n amo ks mple a ko i no p 18 ISPRAVAN ODGOVOR Uložiti u smanjenje potreba za energijom, koristeći princip: 1. Cijena energenata treba da raste; 2. Troškovi korištenja energije ne smiju da rastu. a tabilnij n e r o n na t ta ! ja su z n a g objeka la ih u k s a t v e nerg ova o ovih e m u su n e u č j i n r P grad anja u g la u od KAKO DRŽAVA UPRAVLJA ENERGIJOM ? MRKVA DRŽAVA BATINA 19 KAKO DRŽAVA UPRAVLJA ENERGIJOM ? POVEĆANJEM CIJENA ENERGIJE POTROŠAČI SE STIMULIŠU DA PODUZIMAJU MJERE ZA SMANJENJE POTROŠNJE ENERGIJE ALI .... BATINA KAKO DRŽAVA UPRAVLJA ENERGIJOM ? DRŽAVA POMAŽE POTROŠAČIMA ENERGIJE U PODUZIMANJU MJERA ZA RACIONALIZACIJU KORIŠTENJA ENERGIJE MRKVA 20 UPRAVLJANJE ENERGIJOM a. linija opreme b. linija energenata primarni sekundarni finalni novac konfor DOBROBIT (Dobit, konfor …) EKO EFIKASNOST = Tro{kovi i okolinska opterećenja Kako država upravlja energijom Podsticanjem racionalne potrošnje ? ! podsticajne mjere da MRKVA TROŠKOVI KORIŠTENJA ENERGIJE DA NE RASTU u cilju sniženja okolinskih uticaja CIJENE ENERGENATA STALNO DA RASTU BATINA ZNAČI 1. Ne subvencionirati potrošnju energije, nego 2. Pomoći da se smanji potrošnja energije i 3. Ušteđenu energije izvoziti Država treba da napravi takve programe. – to je Upravljanje energijom (Energy Management) 21 KAKO DRŽAVA MJERI Država mjeri kako efikasno upravlja energijom, putem praćenja koeficijenta cjenovne elastičnosti – e (mora biti = - 1) i indeksa energijske dohodovnosti (mora biti > 1). koeficijent cjenovne elastičnosti - e koeficijent energ. dohodovnosti C2 P2 e = C1 P1 3,5 12 DP e = 3,7 MJ/cap D GDP 10 fening e = - 0,27 P – potrošnja goriva C - cijena goriva DGDP 2 DP 2500 2200 13 12,5 1 = US $ / teo 1,1 2 – novo stanje 1 – staro stanje 22 Kako se mjeri efikasnost države u upravljanju energijom ? CJENOVNA ELASTIČNOST: pokazuje kako tržište racionalizacijomm potrošnje energije reaguje na porast cijena finalnih energenata (u idealnom slučaju CE = -1; u bivšoj Jugoslaviji = - 0,18) U SARAJEVU Cijene energije su dovoljno porasle da su ulaganja u povećanje energijske efikasnosti rentabilna. Znači, uložiti sredstva u smanjenje toplotnih potreba zapošljavajući naše građevinare i time uposliti naše građevinare ! 23 Uključiti postojeće programe Kantona: • popravka fasada • djelatnost KJKP Toplane • programi zapošljavnja • upošljavanje vlastitih kapaciteta • ............ • NE TROŠITI NA SUBVENCIJE ZA NABAVKU ZEMNOG GASA 24 MJERE SMANJENJA TOPLOTNIH POTREBA ZGRADA GRAĐEVINSKO TEHNIČKE MJERE Okrugli sto 12.april 2006. 1 Zgrada je potrošač energije U FAZI KORIŠTENJA 85% - grijanje / hlađenje ventilacija osvjetljenje oprema (lift, hidroflex, itd.) U OSTALIM FAZAMA Ž.C. 15% Okrugli sto 12.april 2006. 2 25 Okrugli sto 12.april 2006. 3 Okrugli sto 12.april 2006. 4 26 TOPLOTA GRIJANJA KORISNA TOPLOTA 10-20% GUBICI 80-90%; u tome sudjeluju: krov 7 - 22% 17% fasadni zid 25-40% 28% prozori-prop. 13-17% 15% prozori-vent. 20-30% 25% Podrum / tlo 6 – 20% 15% Okrugli sto 12.april 2006. 5 Okrugli sto 12.april 2006. 6 27 FAKTORI GUBITAKA: Geometrijska forma zgrade (A/V) Položaj na terenu i orijentacija Veličina i raspored fasad. otvora Termičke osobine materijala Kvalitet izrade elemenata i opreme Kvalitet građenja / ugradnje Okrugli sto 12.april 2006. 7 TEHNIČKA RJEŠENJA Termo-prozori Termo-fasade Sendvič-zidovi Trombe wall Specifična rješenja Okrugli sto 12.april 2006. 8 28 PROBLEMI Nedostatak novca za ulaganje u termičku zaštitu Neinformiranost o efektima Odsustvo stimulativnih mjera države (umjesto u subvencije grijanja stanova, treba da se subvencionira termička zaštita) Okrugli sto 12.april 2006. 9 ŠTA ČINITI ? Država: program štednje energije; stimulacije; ažuriranje propisa o energ. efikasnosti, prema EU-direkt. Građevinska industrija: unapređenje tehnologije i kvaliteta proizvoda Obrazovanje: program edukacije i odgoja za štednju/očuvanje energije Banke/fondovi: krediti za investicije u toplotnu zaštitu Građani: koristiti ponuđeno!!! Okrugli sto 12.april 2006. 10 29 DI Eichberger 12.04.2006 Iskustva u Austriji Okrugli sto Smanjivanje toplotnih gubitaka u zgradama u kantonu Sarajevo Sarajevo, 12. April 2006 dipl.-ing. Sabina EICHBERGER 0 DI Eichberger 12.04.2006 Sadržaj O nama: ÖEKV Energetska politika Austrije Potrošnja energije i udio toplotne energije za grijanje Toplotna energija za grijanje: motivi i ciljevi smanjenja potrošnje energije Instrumenti i zakonske mjere Uspješni primjeri 1 30 DI Eichberger 12.04.2006 Österreichischer Energiekonsumenten-Verband Austrijsko udruženje potrošača energije • energetski konsalting • udruženje osnovano 1949 • nezavisni konsultant za industriju, obrtne i uslužne djelatnosti • javne institucije informacija consulting ekspertiza lobbying 2 DI Eichberger 12.04.2006 Aktivnosti • • • • • kupovina energije, energy pools energetski audit, feasibility studije energetsko pravo, izrada i kontrola ugovora optimizacija troškova energije energetski menadžment 3 31 DI Eichberger 12.04.2006 Energetska politika Austrije I Glavni ciljevi: povećanje sigurnosti u snabdjevanju energentima tržišno i socijalno prihvatljive cijene energije na 100% liberaliziranom tržištu energije uticaj putem poreske politike uvođenje novih mehanizama finansiranja (npr. Contracting) podržavanje novih tehnologija 4 DI Eichberger 12.04.2006 Energetska politika Austrije II Temelji se na nacionalnoj „Klima strategiji“ iz 2002 g., s ciljem smanjenja emisije stakleničkih gasova (-13% 1990/2008-2010) Paket mjera podijeljen na 6 područja djelovanja: toplotna energija za grijanje i mali potrošači, proizvodnja struje i toplote, otpad, saobraćaj, industrija, poljoprivreda i šumarstvo. 5 32 DI Eichberger 12.04.2006 Energetska politika Austrije III Uključuje: termo-energetsko saniranje zgrada, pooštravanje standarda kod izgradnje novih objekta, novih postrojenja i konstrukciji uređaja, provjeru energetske efikasnosti industrijskih procesa, postizanje optimalnog miksa energenata, podršku uvođenju novih tehnologija za uštedu energije u transportnom sektoru. 6 DI Eichberger 12.04.2006 Potrošnja energije prema namjeni (2000) PJ 35% 350 30% 300 struja 21% 250 energija iz toplana obnovljivi izvori 200 100 nafta 3% 50 0 gas 10% 150 Grijanje i topla voda Transport Toplota za procese ugalj Mehanicki Osvjetljenje rad i elektronika *grijanje i topla voda uk. energiju potrebnu za kuhanje i klimatizaciju, *toplota za procese uk. industrijske peći, proizvodnju pare i elektrohemijske procese, *mehanički rad: stacionarni motori, uređaji u domaćinstvu. 7 33 DI Eichberger 12.04.2006 Struktura energenata za grijanje (2003) 50% 40% Ukupan broj domaćinstava: Austrija 3.266.800 30% 20% 10% Beč 784.200 Austrija Bec 0% ugalj ostali struja drvo toplane lozivo ulje EL gas *Energenti u toplanama: 50% gas, 24% lož ulje, 21% biomasa/otpad, 5% ugalj 8 DI Eichberger 12.04.2006 Toplotna energija za grijanje I Izvori emisije CO2 u sektoru malih potrošača energije (domaćinstva, trgovačke i javne ustanove, mala privreda) potiču od potreba za grijanjem i toplom vodom (ca. 14 miliona t CO2) Cilj - 4 miliona tona uštedjeti kroz: termičko-energetsko saniranje zgrada (potencijal 0.5 miliona t) povećanje korištenja toplana (1.5 miliona t) korištenje energenata sa niskom CO2-emisijom i obnovljivih izvora energije (1.5 miliona tona) Odobreni budžet - Republika Austrija i savezne države: subvencije ca. 300 miliona € godišnje, investicije 530 miliona € godišnje 9 34 DI Eichberger 12.04.2006 Toplotna energija za grijanje II Zakonski instrumenti sprovođenje EU direktive o energetskoj efikasnosti zgrada, uvođenje jedinstvene energetske iskaznice, usvajanje minimalnih termičkih standarda za zgrade, poboljšanje uslova za termičko-energetsko saniranje, postavljanje kvalitativnih i kvantitativnih ciljeva, pooštravanje propisa za inspekciju i održavanje kućnih kotlovnica i ložišta. 10 DI Eichberger 12.04.2006 Toplotna energija za grijanje III Uvođenje programa podrške i poticaja za energetskoefikasnu gradnju i za poboljšanje energetske efikasnosti u postojećim objektima (stambeni i nestambeni objekti) programi edukacije, odobravanje subvencija za stambenu gradnju prema ispunjavanju energetskih i ekoloških kriterija, programi subvencija za poticanje termo-energetskog saniranja zgrada, finansijska podrška prilikom substitucije zastarjelih i neefikasnih sistema grijanja, jednostavan pristup kvalificiranom savjetovanju, „Contracting“ inicijativa. 11 35 DI Eichberger 12.04.2006 Primjer: Eco-Facility program dio programa klima:aktiv (start 2004) ministarstva za zaštitu okoline ciljna grupa: zgrade uslužne djelatnosti u privatnom vlasništvu (npr. poslovne prostorije, kupovni centri, hoteli, škole i sl.) cilj: marketing, uspostavljanje mreže savjetnika za inovativno saniranje zgrada, edukacija odgovornih za održavanje zgrada, podrška konkretnim projektima Sadržaj: Edukacija: 2 bloka u trajanju od tri dana (modeli saniranja u vlastitoj režiji i putem Contracting-a, izrada studije za donošenje odluke, raspisivanje tendera za saniranje, načini finansiranja, korištenje obnovljivih izvora energije) Marketinška podrška savjetnika Subvencioniranje dijela troškova konsalting aktivnosti Podrška i kontrola projekta sve do izbora partnera za 12 saniranje DI Eichberger 12.04.2006 Primjer: Contracting Contracting: kompletan servisni paket, sa ciljem smanjenja troškova i/ili efikasnog snadbjevanja i korištenja energije Kontraktor se obavezuje za ispunjenje unaprijed definisanog cilja Prednost: garancija da će ugovoreni projekat/predmet contractig-a tokom cijelog trajanja ugovora funkcionisati Contracting- modeli: Contracting opreme / isporuke energije (npr. modernizacija kotlovnica i ložista, ugradnja solarnog grijanja ili korištenje biomase, kogeneracija energije), korisnik plaća unaprijed ugovorenu cijenu energije (fiksni i varijabilni dio) Performance- Contracting (ušteda energije), projekat se refinansira iz efekata uštede; korisnik plaća troškove (smanjene) potrošnje energije i contracting ratu 13 36 DI Eichberger 12.04.2006 Primjer: Termografija Određivanje kvalitete toplotne izolacije pomoću infrarotkamere Slaba izolacija: žute, crvene i zelene površine Primjer podrške konsalting usluga za stambene objekte u Štajerskoj : Provjera i ocjena stanja objekta Termografija Izvjestaj sa prijedlogom sanacije prije saniranja nakon saniranja Troškovi ukupno: 1.800 € Subvencija od strane drzave 600 € Subvencije programa klima:aktiv 600 € Uk. troskovi korisnika (30%): 600 € 14 DI Eichberger 12.04.2006 Kyoto – Izvještaj za Austriju 1990-2004 Prodručje: grijanje i topla voda Ukupno smanjenje emisije stakleničkih gasova u periodu 1990 – 2004 iznosi - 2,2% (do 2010 planirano –28,1%) Faktori povećanja emisije: povećanje broja stanova +12% povećanje površine stanova +23% hladniji zimski periodi Faktori smanjenja emisije: investiranje u mjere uštede energije ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije (povećanje sa 25% na 27% 2003-2004) promjena sistema grijanja sa uglja i lož ulja na gas i energiju iz toplana (potrošnja uglja –77%, gasa + 83%) 15 37 DI Eichberger 12.04.2006 Hvala na pažnji ! ÖEKV – Österreichischer Energiekonsumenten- Verband, Museumstraße 5, 1070 Wien Tel. 01/ 523 75 11-18 Fax. 01/ 526 36 09 www.oekv-energy.at, [email protected] 16 38 Energetska Efikasnost u Zgradarstvu Mogući mehanizmi finansiranja 12th April Sarajevo IFC: Dio Grupe Svjetske Banke IFC je u vlasništvu 178 zemalja članica, koje zajednički određuju politiku poslovanja. International Bank for Reconstruction and Development, 1945 International Development Association, 1960 International Centre for Settlement of Investment Disputes, 1966 International Finance Corporation, 1956 Multilateral Investment Guarantee Agency, 1988 39 Glavne odrednice IFC Učestvuje samo u finansiranju privatnog poduzetništva Dijeli isti rizik kao i drugi investitori Investira u kapital kompanija Posluje po tržišnim principima Ne prihvata garancija Vlada Profitno orijentisan Prednosti poslovanja s IFC Prisutnost IFC na tržištu pozitivno djeluje na Međunarodne investitore ¾ Lokalne partnere ¾ Vlade ¾ Reputacija i pomoć prilikom pregovaranja Pokrivanje od političkog rizika Katalizator za druge investitore i kreditore 40 Poslovanje po principu održivog inovatorstva IFC-a Environmental Finance Group u šest područja praktičnog djelovanja Sustainability Innovation in Six Practice Areas Sustainable Energy - održiva energija Biodiversity - biološka raznovrsnost Carbon Finance - trgovanje emisijama ugljika Social Responsibility - socijalna odgovornost Cleaner Production - čistija proizvodnja Environmental Services - okolišne usluge 41 Sustainability Innovation – poslovanje po principu održivog inovatorstva IFC-ev najvažniji okolišni impakt se ostvaruje kroz investiranje u projekte koji imaju snažnu okolinsko socijalnu komponentu koja služi glavnim ciljevima održivog razvoja. Razvojno istraživačke sposobnosti omogućavaju IFC-u da razvije i primjeni nove inovativne pristupe i da ohrabri privatni sektor da investira u projekte koji proizvode dodatnu vrijednost. Testirani proizvodi postaju profitabilna poslovna linija za IFC CESEF: a year ago… SBAP INCaF, NECaF GEF SFMF EOF CCF EBFP Biodiv EnEff RenEn Carbon FIs Cleaner Production Corp. Soc. Respons. FIs Ecotourism FIs FIs Biomass SRI Env. Innovation Biodiversity Protection Ecotourism Biodiversity Protection Env. Innovation Env. Innovation Ren. Energy Env. Services BMP SMEs Ag. Practice / BMP Cleaner Production SMEs Energy Efficiency Biomass Ind. People Biodiversity Protection Forestry Env. Services Forest Steward. Ind. People SMEs SMEs HIV/Aids Ag. Practice Energy Eff., Renewable 42 Održiva Energija Održiva energija - generisanje i upotreba energije na ekonomičan način uz minimalnu upotrebu neobnovljivih energetskih resursa i uz minimalno prouzrokovanje štetnog utjecaja na okoliš IFC podržava komercijalne ili kvazi komercijalne projekte koji se suočavaju sa barijerama koje u osnovi imaju percepciju rizika ili nedovoljnu neiformiranost Projekte koji imaju značajan okolišni benefit i mogućnost za replikaciju ali koji još nisu potvrdjeni - provjereni ili koji nisu ekonomski dovoljno konkrentni Najpogodniji klijenti / partneri Kompanije sa velikom svojom bazom klijenata i potrebom da se diferenciraju na tržištu ili imaju interes za plasiranje svojih proizvoda ili usluga na drugim tržištima Klijenti čije poslovanje je usko povezano sa energijom – energetski intenzivne kompanije Održiva Energija Projekti i način finasiranja Zajmovi za teničku pomoć, krediti, ulaganje u kompanije, podjela rizika za projekte u : Onbovljiva energija (sunčeva, vjetar, biomasa, hidro, deponijski gas) Energetska efikasnost ( kogeneracija, eco-zgradarstvo, povrat toplote, efikasnost goriva) Finansiranje Kroz “posrednike” ( banke, firme koje upravljaju energijom): mi objezjedjujemo načine za diferencijaciju i razvoj Energetski intenzivnim kompanijama da bi se unaprijedila njihova konkurentnost Za industriju, komercijalnom sektoru i sektoru stanogradnje kako bi se unaprijedila efikasnost i kreditni kvalitet 43 Održiva energija primjer iz Češke Challenge / Opportunity Czech Banks face growing competition and commoditization and seek ways to differentiate and move into less competitive/higher margin sectors Response Country-wide program targeted at Financial Institutions including Technical Assistance Develop capacity to develop and evaluate SE projects and support development and marketing of new financial products; Risk Sharing – IFC provides financial products like guarantees to enable FI to enter new sectors where the risk profile is new to them Outcome Most successful bank (Cezka Sporitelna) built new business line in 18 months; closed US$8MM in new loans; and developed additional pipeline of US$ 51MM Održiva energija: Primjer iz Makedonije Challenge / Opportunity Ceramics manufacturing company needs to improve operational performance and reduce costs to remain competitive Response Company opted for new heating system that uses cheaper fuel and provides heat only to the necessary parts of the production process, thus reducing waste heat and improving health and comfort of workers. Outcome Project had 300 days payback, improving company’s bottom line, improving worker productivity, creating positive cash flow on debt service, and lowering production costs 44 Održiva energija: Primjer iz Češke Izazov / Mogućnost Češke banke se suočavaju sa rastom konkurencije i tržišta zbog čega traže način ulaska u sektore sa manjom konkurencijom/večom sigurnošću; Odgovor Državni program usmjeren na financijske institucije koji uključuje i tehničku pomoć Razvoj kapaciteta za razvijanje i evaluaciju projekata održive energije te pomoć u fazi razvoja i marketinga novih financijskih proizvoda; Podjela rizika – IFC obezbjeđuje financijske proizvode kao što su garancije kako bi omogućili financijskim institucijama ulazak u nove sektore gdje je priroda rizika za njih nova; Rezultat Mnoge uspješne banke (Cezka Sporitelna) su razvile nove modele biznisa za 18 mjeseci; US$8MM novih kredita; i razvile su mogućnost za ulaganje novih US$ 51MM Održiva energija: Primjer iz Makedonije Izazov / Mogućnost Kompanija za proizvodnju keramike mora da poboljša operativne karakteristike i smanji troškove kako bi ostala konkurentna; Odgovor Kompanija je izabrala novi sistem grijanja koji koristi jeftinije gorivo i obezbjeđuje toplotu samo za one dijelove proizvodnog procesa za koje je to potrebno, na taj način su smanjeni toplotni gubici i poboljšano je zdravlje i komfor radnika; Rezultat Period povrata sredstava projekta je bio 300 dana, poboljšana je proizvodna linija i produktivnost radnika, postignut je pozitivan “cash flow” potreban za vraćanje duga i niži proizvodni troškovi; 45 Finansijsko tržište i održivi razvoj Aktivnosti IFC-a Integrira koncept održivog razvoja u globalno finasijsko tržište Okolinsko socijalni specijalisti IFC pružaju pomoć svojim klijentima - finansijskim posrednicima da usvoje principe i praksu održivog razvoja Podrška bankama potpisnicima “Ekvatorskog Principa” u primjeni okolinsko socijalnIh praksi u projektima koje ove banke globalno finasiraju 46 Primjeri finansiranja IFC investira direktno ili kroz koncesiono finasiranje tzv. below the market rate financing Za koncesiono finansiranje IFC koristi fondove GEF-a ― Poland Efficient Lighting Project (PELP) ― Efficient Lighting Initiative (ELI) ― Hungary Energy Efficiency Co-Financing Program (HEECP) ― Argentina Street Lighting Project ― Commercializing Energy Efficiency Finance (CEEF) Naucene Lekcije Odnose se na kompanije čiji procesi nisu energetski intenzivni ― Mali projekti i komplikovana struktura projekta ― Nedovoljan kapacitet sponzora/promotora projekta – moraju biti u stanju klijentu ponuditi riješenje “ključ u ruke”, što uključuje dizajn, instaliranje, mjerenje ušteda, održavanje. ― EE projekti često uključuju i rizik od neučinkovitosti – ovo ne zavisi toliko od tehnologije vec od načina održavanja i upravljanja 47 Primjeri finansiranja (Mikro)kreditne organizacije ―(IFC) - kreditna linija MKO-ji ―S namjerom da dio kreditne linije MKO usmjeri na svoje MSP preduzeća / klijente / individualne klijente za investiranje u projekte energetske efikasnost (renoviranja stanova / kuća) Komercijalizacija Energetske Efikasnosti: CEEF 48 CEEF: Prevladavaje barijera za investiranje Kreditni rizik za komercijalizaciju EE projekata • Neiskusne banke u sektoru EE, EE, neiskustvo u oblasti direktnog finansiranja projekata i finansiranja MSP Nedostatak dobro pripremljenih projekata koji traž traže finansiranje • Visoki troš troškovi pripreme projekta • Ogranič Ograničena sposobnost klijenta& klijenta&ESCOs CEEF: Ciljevi projekta Pruža sredstvo da se smanji rizik za banke u razvoju novih poslovnih ponuda Finansiranje u EE Projekte Kreditiranje MSP Pomaž Pomaže bankama u razvoju i marketingu svojih novih EE projekata Pomaž Pomaže kompanijama ESCO u razvoju već većeg broja EE projekata pogodnih za finansiraje 49 CEEF: Opis Programa GEF finansiranje finansiranje:: US$ 18 miliona miliona od čega US$ 15 miliona miliona kao garancijski fond US$ 3 milliona milliona za operacije i teh. pomoć pomoć IFC finansiranje finansiranje:: US$ 3030-75 miliona miliona investicija investicija u garancijski fond US$ 1.5 miliona miliona za operacije US$ 1.51.5-2.0 miliona miliona za teh pomoć pomoć od bilateralnih agencija [Spanja, [Spanja, Finska, inska, USA USA (pending)] Zemlje uč učesnice u projektu: projektu: Czech Republic, Slovakia, Latvia, Lithuania, Estonia CEEF: struktura garancija Garancije na kredite koji se pruž pružaju: aju: Krajnjim korisnicima (Model 1) ESCOs (Model 2) Energetske agencijeagencije-kompanije / Utilities 50 Model 1: Krajnji korisnik kao zajmoprimalac Ugovor o pružanju energetskih usluga EE “ključ u ruke” projekt instaliranje i usluge Krajnji korisnik Kredit/lizing Finansijsko plaćanje Project Purchase $ Kapital $ Finansijska institucija ESCO/ Ugovarač Model 2: ESCO kao zajmoprimac, tipična struktura Performance Contract Korisnik energije Ugovor o pružanju energetskih usluga EE “ključ u ruke” projekt instaliranje i usluge Plaćanje zasnovano na “uštedama” ESCO Plaćanje duga i davanje određivanje koletarala (project security) Kredit - Investicija: kapital za instaliranje projekta Financial Institution 51 Utility-Based “Super ESCO” Program Krajnji korisnik ... Ključ u ruke Projekt i usluge $ plaćanja po računima za pružene usluge Proizv. opreme distributor i EE poslovni saradnici $ kapital za projekte EE Projekt marketing, audit, nabavka i finansijske usluge Utility “Super” ESCO Organizacija i kvalifikacija EE poslovnih saradnika Zajam za EE Projekte Finansijska Institucija Otplaćivanje kredita 52 PRIVREDNA KOMORA KANTONA SARAJEVO CHAMBER OF ECONOMY OF SARAJEVO CANTON OKRUGLI STOL: SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA U ZGRADAMA U KANTONU SARAJEVO SPREMNOST GRAĐEVINSKE OPERATIVE ZA REALIZACIJU PROJEKTA Izlagač Izlagač: KEMAL GREBO, dipl.oec. Predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo Sarajevo, April 2006. godine ENERGETSKI SEKTOR Energetski sektor – utvrditi moguć moguće pravce daljeg razvoja energetskog sektora s obzirom na potrebe i moguć mogućnosti okruž okruženja, pritiske i različ različite inerese. Racionalno koriš korištenje i upravljanje energijom – predpostavka odž odživog razvoja 53 ODRŽ ODRŽIVA ENERGIJA I ODRŽ ODRŽIVA GRADNJA Održ Održiva energija – energetski efikasan nač način proizvodnje Održ Održivi razvoj – je onaj koji zadovoljava današ današnje Održ Održiva gradnja – uključ uključuje koriš korištenje građevinskih i koriš korištenja energije koji ima što manji uticaj na okolinu. potrebe, bez ugrož ugrožavanja moguć mogućnosti da i buduć buduće generacije ostvare svoje potrebe. materijala koji su okolinski prihvatljiviji, energetsku efikasnost zgrada i upravljanje otpadom od građenja i ruš rušenja građevina. građevina. Održ Održiva gradnja mora osigurati trajnost, kvalitet oblikovanja i konstrukcija uz finansijsku, ekonomsku i ekološ ekološku prihvatljivost. ENERGETSKI I EKOLOŠ EKOLOŠKI ODRŽ ODRŽIVO GRAĐEVINARSTVO TEŽ TEŽI: Smanjenju gubitaka toplote iz objekta poboljš poboljšanjem toplinske zaš zaštite vanjskih elemenata i povoljnim odnosom obima i volumena; Poveć Povećanju toplinskih dobitaka u objektu, njegovom povoljnom orjentacijom i koriš korištenjem sunč sunčeve energije; Koriš Korištenju obnovljivih izvora energije u objektima (biomasa, sunce, vjetar i dr.); Poveć Povećanju energetske efikasnosti termoenergetskih sistema; 54 ENERGETSKI EFIKASNA GRADNJA Istraž Istraživanja su pokazala da je sektor građevinarstva odgovoran za preko 40% ukupne potroš potrošnje energije, pa pa shodno tome u građevinarstvu lež leži najveć najveći potencijal energetskih uš ušteda. teda. Cilj sveobuhvatne uš uštede energije – stvaranje preduslova za sistemsku sanaciju i rekonstrukciju postojeć postojećih zgrada, te poveć ć anje obavezne toplinske zaš pove zaštite novih objekata. KORIST OD ENERGETSKI EFIKASNE GRADNJE Finansijska uš ušteda na smanjenim rač računima za grijanje, hlađenje hlađenje i električ električnu energiju; Ugodnije i kvalitetnije stanovanje, duž duži životni vijek objekta; Doprinos zaš zaštiti okoliš okoliša i smanjenju emisija štetnih plinova u okolinu, kao i globalnim klimatskim promjenama; Energetski certifikati za zgrade s podacima o potroš potrošnji energije – omoguć omogućili bi usporedbu energetskih karakteristika objekata 55 STATISTIČ STATISTIČKI POKAZATELJI KANTON SARAJEVO ZAPOSLENI građevinski radnici (decembar 2005.) – 6923; INDEX ZAPOSLENOSTI u odnosu na 2004. - ostao na istom nivou: 100,00 INDEX VRIJEDNOSTI IZVRŠ IZVRŠENIH GRAĐEVINSKIH RADOVA za period 2005/2004 iznosi: 151,2 – rast od 51,2% u odnosu na 2004. godinu; INDEX FIZIČ FIZIČKOG OBIMA GRAĐEVINSKIH RADOVA za period 2005/2004 iznosi:109,3 – zabiljež zabilježen rast od 9,3% u odnosu na 2004. godinu; U Kantonu Sarajevo registrovano 480 480 firmi firmi iz oblasti GRAĐEVINARSTVA; GRAĐEVINARSTVA; Registrovano 312 firmi iz oblasti: projektovanja, inž inženjeringa, tehnologija i savjetovanja; U strukturi preduzeć preduzeća po velič veličini (broju zaposlenih) – preovladavaju mala preduzeć preduzeća: cca 90% UVOZ – IZVOZ KANTON SARAJEVO (Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH) Period: 01.12.2004. – 01.12.2005. godine Materijali i sirovine vezane za industriju građevinskog materijala : Uvoz – porast: 11,53% Izvoz – porast: 27,78% CIJENE FASADA: 25,00 KM/m² KM/m² Termo fasada : cca 35,00 – 45,00 KM/m² KM/m² Klasič Klasična malterisana fasada: cca 56 REZIME U Kantonu Sarajevo postoji veliki broj registrovanih firmi iz oblasti građevinarstva i projektantske djelatnosti – izuzetni potencijali za provedbu programa smanjenja toplotnih potreba; Upitno je da li domaća industrija građevinskog materijala može zadovoljiti zahtjeve budućih projekata sanacije fasada; Početna ulaganja u termo fasade su veća za cca 40 -80 % u odnosu na klasične – malterisane fasade; Iskustva razvijenih zemalja: početna ulaganja su se višestruko isplatila u prvih nekoliko godina korištenja objekta; Program sanacije toplotnih gubitaka postojećih zgrada – visokorentabilan posao: smanjenj troškova za grijanje, povećanje zaposlenosti i dr.; Masovna angažiranost građevinske operative – razvoj ove privredne oblasti i privrede Kantona u cjelini; REZIME Neophodno obezbijeđivanje adekvatne REGULATIVE ; ULOGA KOMORE: -animiranje i podizanje svijesti menadžmenta građevinskih firmi i fizičkih lica; - nastojanje da nadležna ministarstva i Vlada obezbijede poticajna sredstva; - marketing kampanja; Uloga i spremnost BANAKA da ponude kvalitetnije kreditne linije; 57 PRILOG 4 Post festum Okruglog stola: SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA U ZGRADAMA U KANTONU SARAJEVO Prilog 4 a Zaključci okruglog stola Prilog 4 b Teze za razgovor sa Ministrom Zlatkom petrovićem 58 ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA U ZGRADAMA U KANTONU SARAJEVO - Sarajevo 12.april 2006 1. Ne davati subvencije za potrošnju energije, nego podsticati racionalizaciju potrošnje energije 2. Ulaganja u efikasnost potrošnje energije daju četiri grupe pozitivnih efekata Svjetske cijene energenata, zahvaljujući ekološkim uslovima i okolinskim zahtjevima, su u stalnom porastu. Ovo se odražava i na cijene energenata u Bosni i Hercegovini, što bi moglo da uspori razvoj i dovede do pada životnog standarda građana. Stoga, ova činjenica zahtijeva organizovani odgovor društva. Saglasno, svjetskoj praksi, pokazuje se da je najbolje rješenje vršiti ulaganja u racionalizaciju potrošnje energije. Istraživanja su ukazala da su mjesta najveće energijske intenzivnosti u Bosni i Hercegovini (i) grijanje stambenog i poslovnog prostora i (ii) prerađivačka industrija. 2. Ulaganjima u povećanje efikasnosti korištenja energije postižu se četverostruki efekti: (i) povećava se efikasnost privređivanja i doprinosi povećanju životnog standarda, (ii) smanjuju se uticaji na okolinu, (iii) smanjuje se zavisnost od uvoza i smanjuje negativni platni bilans BiH i (iv) podstiče se zapošljavanje na poslovima energijske sanacije (proizvodnja materijala i uređaja, projektovanje, građevinski radovi). T=A*Q*C T – trošak grijanja A – površina prostora koji se grije Q – KVALITET GRADNJE C – cijena energenta UPRAVLJATI TROŠKOVIMA GRIJANJA, A NE CIJENAMA ENERGIJE POBOLJŠANJE EFIKASNOSTI PRIVREĐIVANJA I POVEĆANJE ŽIVOTNOG STANDARDA SMANJENJE ZAVISNOSTI OD UVOZA – SMANJUJE SE TRGOVINSKI DEFICIT SMANJENJE UTICAJA NA OKOLINU PODSTIČE SE ZAPOŠLJAVANJE - PROIZVODNJA MATERIJALA I RAD NA SANACIJI 59 3. Postizanje društvene spremnosti i organizovanosti je ključna stvar 4. Potrebno je uspostaviti koordinaciju svih zainteresiranih Ulaganja u povećanje energijske efikasnosti su složen projekat. Uključuje: (i) studijski rad (dokazivanje društvene spremnosti, tržišne ponude, ekološkog benefita, ekonomske održivosti i tehničke izvodivosti), (ii) organizaciju izvođenja projekata, (iii) iznalaženje povoljnih modela finansiranja, (iv) zajednički nastup većeg broja privrednih subjekata. Načelno je najpovoljniji model finansiranja iz tri grupe izvora: (1) međunarodna pomoć iz brojnih projekata vezanih za suzbijanje klimatskih promjena, (2) ulaganja Kantona Sarajevo (adekvatno usmjeravanje več postojećih budžetskih stavki, kao i namjenska sredstva data građanima putem poslovnih banaka) i (3) krediti dativlasnicima stambenog i poslovnog prostora (pri čemu rata otplate treba da je niža od postignutih ušteda). 4. Učesnici Okruglog stola smatraju da je u Kantonu Sarajevo moguće ostvariti koordinaciju između vlasti, privrede i građana kako bi se realizovao projektat energijske sanacije u Sarajevu, gdje bi smanjivanje toplotnih gubitaka u zgradama bio jedan od prioritetnih zadataka. Stoga je potrebno uspostaviti Sistem aktivnosti čiji bi sudionici bili: organi vlasti, privreda, banke, naučne i stručne institucije i građani. U tom cilju će Vlada Kantona i Upravni odbor Privredne komore Kantona razmotriti ove zaključke na svojim sjednicama, zauzeti stavove, pozvati zainteresirane i uspostaviti Sistem aktivnosti na realizaciji projekta. Posebno se uključitiumeđunarodneprogrameenergijske efikasnosti, iza kojih stoje i fondovi podsticajnih sredstava. Potencijale za ulaganje i efekte obraditi kroz studiju energetike Sarajeva čija izrada predstoji u okviru pripreme Prostornog plana Kantona Sarajevo. POTENCIJALI ZA PROMJENE TEHNIČKI EKONOMSKI EKOLOŠKI TRŽIŠNI DRUŠTVENI STRUKA NVO VLAST GRAĐANI BANKE BIZNIS 60 5. U postojeće aktivnosti i praksu Kantona uključiti komponentu energijske efikasnosti Komponentu energijske efikasnosti uključiti u sve razvojnedokumenteKantona(Prostorniplan, regulacioni planovi) i insistirati na adekvatnoj primjeni ovih planova i programa Kantona (upravljanje komunalnim organizacijama iz oblasti energetike, održavanje zgrada, rekonstrukcija fasada, programi privrednog razvoja, programi i podrška zapošljavanju, korištenje kantonalnog eko-fonda i drugo). 6. Djelovati prema Vijeću ministara u cilju uključivanja u sisteme međunarodne podrške Ostvariti kontakt sa Federalnim ministarsvom okoline i Ministarsvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u cilju: (i) insistiranja da BiH ratificira Protokola iz Kjota uz Konvenciju o klimatskim promjenama (kojoj je BH pristupila 2000. godine) kako bi se podstakli strani investitori iz razvijenih zemalja da ulažu u povećanje energijske efikasnosti BiH, (ii) ostvarenja mehanizama za konkurisanje za nepovratna sredstva kod GEF-a (Global Environmental Facility), čija je BiH članica još od 2002. godine. 7. Stalno raditi i poboljšavati stanje; pratiti efekte Potrebnojeuspostavitipratećeaktivnostiu promovisanju energijske efikasnosti i smanjivanju toplotnih gubitaka u zgradama, kao i organizovati monitoring učinjeg (praćenju rezultata takve aktivnosti – efekti vs. troškovi). Raditi na povećanju svijesti različitih subjekata o njihovoj ulozi u racionalnom koristenju energije, putem tribina, seminara, učešćem u medijima, izradom i distribucijom promotivnih materijala (plakata, brosura i sl.). Ciljne grupe mogu biti lokalne vlasti, predstavnici biznisa, NVO i dr. Edukacija može pokriti različite teme, od osnovnog koncepta sanacije gubitaka i upravljanja energijom, pa do dugoročnog energetskog planiranja i razvoja biznisa i industrije na bazi racionalizacije potrošnje energije. Komponentu energijske efikasnosti uključiti u sve razvojne dokumente Kantona MEĐUNARODNA POMOĆ CDM (Protokol iz Kjota) GEF (Global Environmental Facility) PODRŠKA Korekcije i poboljšanja Monitoring efekata i troškova Planiranje, edukacija, propaganda CILJ Postepena implementacija adov nje apre nTraj on 12. APRIL ‘06 61 Organizatori Okruglog stola: • • • Vlada Kantona Sarajevo: - Ministarstvo stambenih poslova; - Ministarstvo privrede i - Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoline; Privredna komora Kantona Sarajevo i CETEOR – Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj Sarajevo 62 Prof. dr. Aleksandar KNEŽEVIĆ Sarajevo, 2006-04-15 ULOGA AUSTRIJE U RAZVOJU ENERGETIKE SARAJEVA1 - nakon održanog Okruglog stola NAPOMENA: Prvobitni cilj posjete predstavnika CETEOR-a i ÖEKV-Energy Beč bio je predstavljanje konzorcija (čiji je još član Ekonerg Zagreb, a eventualno i Arhitektornski fakulteta, Sarajevo) koji će konkurisati za izradu Studije energetike u okviru Prostornog plana Kantona. Međutim, kako je potpisani saznao od dr. Roberta Lucka, Savjetnika Austrijske ambase u Sarajevu, da delegacija Kantona putuje na sastanak u Beč, ova informacija je proširena i usmjerena na aspekte ove studije i njenih potencijalnih nalaza sa problematikom saradnje sa Austrijom. 1. Austrijska vlada ima interes da uđe na (energetsko) tržište u BiH, te i u Sarajevo. Posebno je zanteresirana za plasman kotlova i sobnih peći na bio-masu, te proizvodnju briketa i peleta od drveta (i za uvoz iz BH). Zainteresirana je i za plasman uređaja za spaljivanje otpada, te korištenje solarne energije. Zainteresirana je, posebno, da to uradi u okviru sprovođenja protokola iz Kjota. U tom smislu je Austrijska vlada putem Control bank (Austrijska izvozna banka) finanisirala izradu studije potencijala primjene CDM mehanizma (model za zemlje u razvoju prema Kjoto protokolu) u BH. Studiju je uradila Bečka kompanija KWI u saradnji sa CETEOR-om u Sarajevu (2002). Austrijska vlada je finansirala i okrugli sto o svojoj ponudi 2004. godine (organizator CETEOR). Međutim, kako BiH nije bila pristupila protokolu iz Kjota (nije još uvijek), Austrija je sredstva namijenjena za BiH utrošila na sanaciju deponije otpada u Egiptu. Kako se Austrija obavezala da će smanjiti svoju emisiju stakleničkih gasova za 13 % (prosjek za EU je 8%), a do sada smanjila samo za oko 2 %, ponovo želi da uloži značajna sredstva u BiH (vidi internet stranu Austrijske vlade – energetka). 2. U kontaktima sa austrijskom firmom KWI, saradnici CETEOR-a su razmatrali i mogući projekat sanacije energijskih gubitaka u Sarajevu. Stručnjaci KWI su rekli da postoji realan model zajedničkog finansiranja: (i) Austrijske vlade, (ii) Vlade Kantona i (iii) kredit Svjetske banke (pri čemu bi mjesečna rata građana trebalo da bude niža od uštede u gorivu), i pri čemu bi se svake godine saniralo po jedno naselje. Ovaj projekat nije razvijan, jer nije bilo dovoljno podloga (podataka), a i cijena gasa tada nije bila dovoljno stimulativna (visoka). Danas bi ovaj program bio vrlo aktuelan. 3. Kako predstoji izrada Studije energije u okviru Prostornog plana, bilo bi korisno da se ovom projektu da potreban značaj, te da se kroz Studiju obradi ekonomičnost ovih ulaganja (period povrata sredstava). Studija treba da obradi i druge mogućnosti povećanja energijske efikasnosti (od kojih bi neki takođe mogli da budu finansirani iz stranih izvora). Koincidencija je da suprug gđe Sabine Eichberger, OEKV-Energy Beč (koja je bila učesnik Okruglog stola) radi u vladi Austrije na razvoju i implementaciji CDM projektata u zemljama bivšim članicama SSSR-a, te da je u mogućnosti da pomogne oko obrade projekata. Za ovaj posao je stručan i CETEOR, kao i preduzeće Tara, doo Sarajevo, čiji su osnivači dva austrijska građanina (jedan rođen u Sarajevu, a drugi ekspert firme KWI). 4. Sarajevo je u periodu 1985-87 uradilo do tada najkompleksniju studiju energetike u bivšoj SFRJ (IPES Institut Sarajevo i EKONERG Zagreb – vodeći istraživači: I faza: Mr. Muzafer Osmanagić (otac gđe Sabine Eichberger, OEKV-Energy Beč), a druge faze dr. Aleksandar Knežević). Korišteni modeli, podaci i nalazi su sačuvani u Ekonergu Zagreb. Ova studija je imala akcenat na (i) optimizaciji ekvivalentnih godišnjih troškova u funkciji gustine naseljenosti, spratnosti i drugog), (ii) diverzifikaciji korištenih energenata i (iii) zaštiti okoline. Nova Studija, međutim, ne bi trebalo toliko da bude okrenuta pitanjima snabdjevanja energijom (mada treba 1 Pripremljeno za posjetu A. Kneževiću gosp. Zlatku Petroviću, ministru u Vladi Kantona 17. aprila 2006. 63 utvrditi koliki je mogući unos bio mase sa aspekta emisije pepela, kao i mogućnost korištenja energije na otpad (takva spallionica se nalazi usred Beča), koliko na mjere za poboljšanje efikasnosti korištenja energije i sniženje troškova korištenja energije (organizacione mjere, tehničke mjere, zakoni i propisi, statistika i drugo). 5. S obzirom na predhodna iskustva IPES Instituta (danas stručnu tradiciju nastavlja CETEOR) i Ekonerga, te posebno OEKV-Energy Beč, ove tri institucije su oformile konzorcij i konkurisaće na tender za izradu Studije energetike Kantona Sarajevo. Ukoliko postoji jače opredjeljenje Vlade Kantona ka energijskoj sanaciji stambenog i poslovnog prostora, tada bi u tim bio uključen i Arhitektonski fakultet. 6. Karakteristična je problematika energetike područja Marijin dvor. Tu se nalaze Univerzitet, UNITIC, Holiday Inn, Muzej, BH institucije, Opća bolnica, Željeznička stanica, Tehnička škola i druge ustanove. Uz Holiday Inn će se graditi nova zgrada medija centra (austrijski kapital), te US ambasada. Večina ovih institucija zahtijeva i hlađenje tokom ljeta. Analizom koju je sačino CETEOR, optimalno rješenje su dva bloka: (i) klasično centralizovano grijanje sa visokim stepenom korisnosti na gas i rabljeno ulje kada nema dovoljno gasa (možda i čvrsti otpad) i (ii) trigeneracijski blok koji bi proizvodio električnu energiju, a otpadna toplota bi se zimi koristila za grijanje, a ljeti za hlađenje (absorpcioni uređaji koji ne rade uz pomoć električne energije kao kompresioni, nego za hlađenje koristi toplotu). Ova energana bi mogla da se izgradi sa privatnim kapitalom, što podrazumijeva osnivanje ESCO komapnije (Energy Service Company, a ne Energy Supply Company, što znači da kompanija prodaje energijsku efikasnost, a ne energiju, tj da joj je cilj stalno snižavanje i troškova i jediničnih cijena energije). U BH ne postoje takve komapnije, mada „UNIS energetika“ koja obslužuje kotlovnicu Univerziteta i grije i UNITIC i Opću bolnicu želi da se razvije u takvu kompaniju (ali nema sredstava za investiranje niti dovoljno menadžerskih spsobnosti za takav novi tip isporuke energije). I ovu problematiku sa tehničke, ekonomske i posebno pravne strane treba takođe obraditi Studijom energetike Kantona. 7. CETEOR po ugovoru sa Svjetskom bankom (IFC) iz Vašingtona radi na prikupljanju i evaluaciji zahtjeva za finansijsku podršku okolinskim projektima (tu spada i energijska efikasnost) u osam država Jugoistočne Evrope. Sredstva za ovaj projekat obezbjeđuje Austrijska vlada. IFC je među prioritetne projekte izdvojio podršku sanaciji toplotnih gubitaka koji nastaju od kotlovnoce Univerziteta do Opće bolnice, ali je projekat upitan zbog nespremnosti UNIS Energetike i Opće bolnice da ugovorno uspostave pravilne vlasničke i finansijske odnose. Međusobni ugovor između UNIS energetike i Opće bolnice je jedini dokumenat koji nedostaje pa da se dobije povoljni beskamatni kredit za sanaciju gubitaka energije. 8. CETEOR, kako dosta radi na projektima koje imaju veze sa austrijskim organizacijama ima česte kontakte sa dr. Robertom Luckom, trgovinskim savjetnikom austrijske ambasade, je obećao da će posebno podržati austrijske firme koje sarađuju sa BiH, između ostalog i OEKVEnergy Beč koja je član Konzorcija za nuđenje izrade Studije energetike. Na taj način bi austrijska vlada (a možda i austrijski sponzori) pokrili dio troškova Studije. 9. Dvije austrijske firme (MLU i Horiba iz Japana) imaju interes da prodaju Sarajevu opremu za monitoring kvaliteta zraka. Horibu zastupa sarajevska firma Dvokut, a CETEOR bi želio da razvije saradnju sa MLU. CETEOR, čiji će od početka maja og biti večinski vlasnik IPSA , namjerava da se osposobi za oblast okolinskog mjeriteljstva (projektovanje sistema monitoringa, mjerenja i obrada rezultata, korištenje rezultata u prostornom i urbanističkom planiranju). 10. Saradnja sa Austrijom bi trebalo da podstakne i zapošljavanje na području Kantona Sarajevo. Ovdje se vide dvije oblasti: (i) sanacija zgrada gdje austrijska firma Profine-group ima svoju firmu u BiH koja dalje snabdjeva materijalom za termički povoljne prozore i vrata 11 firmi u BH i (ii) saradnja na proizvodnji energijske opreme na bio masu i solarnu energiju (sarajevski kanton je imao prije rata razvijenu metalnu industriju koja još uvijek ima značajne potencijale). 64 PRILOG 5 Aktivnosti nakon Okruglog stola: SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA U ZGRADAMA U KANTONU SARAJEVO Prilog 5 a PROJEKT ENERGETSKE SANACIJE SARAJEVA – RENESANSA, Sarajevo, 2006-04-05 Prilog 5 b Teze za akcioni plan «Smanjivanja gubitaka energije u Kantonu Sarajevo“, 2006-05-09 Prilog 5 c Prilog za izradu Energijskog programa kantona 2006-06-02 Prilog 5 d ENESANSA, 15.09.2006 65 CENTAR ZA TEHNOLOŠKI I OKOLINSKI RAZVOJ CETEOR, Sarajevo Sarajevo, 2003-04-05 PROJEKT ENERGETSKE SANACIJE SARAJEVA – RENESANSA 1. Sve bivše socijalističke zemlje su se odlikovale visokom energetskom intenzivnošću (potrošnja energije po jedinici društvenog proizvoda), među njima i predhodna Jugoslavija. Ove zemlje su imale čak 6 do 10 puta veću energetsku intenzivnost od zemalja Zapadne evrope. U tim zemljama je od 1980.-te godine čak brže rasla potrošnja energije nego društveni proizvod. Unutar Jugoslavije, BiH je prednjačila u energetskoj intenzivnosti u odnosu na druge republike; BiH je imala energetsku intenzivnost gotovo 2,5 puta veću nego Hrvatska i Makedonija. Ovo je posljedica dvije grupe uzroka: niska cijena proizvoda (zbog lošeg kvaliteta, neprivlačnog dizajna, nekurentnosti proizvoda) i visoka potrošnja energije u cijelom životnom ciklusu proizvoda (niska energetska efikasnost). S druge strane, energetska postrojenja su visokokapitalna postrojenja, amortizuju se u peruidu od više desetina godina, i svaki nepovoljan potez u životnom ciklusu proizvoda se dugo vuče i treba mnogo vremena da se greške isprave. 2. Sarajevo godišnje troši za energiju oko 1 milijarde KM. Ovdje spada potrošnja energije u svim sektorima (industrija, ustanove, domaćinstvo, saobraćaj) i u sebi uključuje, pored troškova energenata, troškove rada i potrošnje drugih medija i materijala, amortizacija dijelova zgrada u funkciji grijanja, energetske opreme i drugo). Sa ovih 1,000.000.000 KM treba pažljivo upravljati. Mnoge odluke koje se donose van sfere energetike Kantona, imaju neporedno ili posredno uticaj na energetsku intenzivnost. 3. Svjetske cijene energije stalno lagano rastu. To je posljedica iscrpljivanja prirodnih izvora energije, kao i sve strožijih zahtjeva u pogledu okoline. Stoga je osnovno pravilo u savremenom vođenju energetike države ili preduzeća – stalno ulagati u povećanje energetske efikasnosti. Ova ulaganja moraju biti troškovno efikasna. Kroki analiza za uslove Sarajeva je pokazala da se veliki broj mjera može amortizovati za 3 do 5 godina, ali isto tako veliki broj u periodu manjem od jedne godine dana. Pri tome, ova ulaganja povećavaju zaposlenost, jer zahtijevaju angažovanje domaćih konsalting firmi i izvođačkih preduzeća (mašinstvo, građevinarstvo) bez mnogo uvozne opreme, te imaju sve atribute win-win-win tehnologija (tehnologije trostrukog dobitka: društveno korisne, ekonomski efikasne i okolinski prihvatljive). 4. Ovdje se predlaže pRojekat ENErgetske SANacije SArajeva (ENESANSA). Projekat predviđa sanaciju dio po dio Sarajeva (smanjenje toplotnih gubitaka – fasada, krov, prozori… zamjena uređaja u stanovima (sijalice, peći …) i td. Nakon što je izvršena sanacija jednog dijela grada, več iduće godine se pojavljuje ušteda u potrošnji energije; efekat dijele građani i sam projekat. Projektom bi se povećala i uposlenost u projektantskim i stručnim organizacijama, građevinskim firmama, proizvođačima građevinskih materijala i drugih. Finansiranje projekta bi moglo da bude od strane: (i) vlade neke evropske države po osnovu obaveza te države da snižava emisiju stakleničkih gasova, (ii) doprinos GEF-a, (iii) sredstva budžeta Kantona Sarajevo, (iv) od građana (zajam Svjetske banke pod povoljnim uslovima), (v) iz sredstava fondova za podršku naučno-istraživačkom radu EU i (vi) iz drugih izvora. 5. Projekat ima dvije osnovne faze: • izrada fizibiliti studije, uključujući izbor dijelova Sarajeva gdje će se izvršiti sanacija i • izvođenje građevinski radova u pojedinim naseljima. 66 Sarajevo, 2006-05-09 Verzija: 3 TEZE ZA AKCIONI PLAN „SMANJIVANJA GUBITAKA ENERGIJE U KANTONU SARAJEVO“ mjera A. Mjere nultih investicija i minimalnih troškova 1. 2. 3. 4. 5. Zadužiti ministarstvo koje će voditi i koordinirati projekat Uvesti praćenje indikatora potrošnje energije u Kantonu Interesno povezivanje svih zainteresiranih na području Kantona Seminar za upravitelje zgrada Izdavanje priručnika za građane – kako racionalno trošiti energiju u domaćinstvu; organizovati seminare po mjesnim zajednicama 6. Organizovanje regionalnog savjetovanja (BH, Hrvatska, Srbija&Crna gora) na temu „Zgrade i energija“; nakon skupa sačiniti kantonalni standard u formi priručnika 7. Kontrolisati projekte novih zgrada kod izdavanja urbanističke saglasnosti (prema Uredbi o zaštit zraka) 8. Napraviti imenik ponuđača proizvoda i usluga za smanjenje potrošnje energije niskoinvesticionim mjerama 9. Organizovati seminar o smanjenju potrošnje energije u poslovniom zgradama 10. Organizovati seminar o racionalizaciji potrošnje energije u industriji 11. Upostaviti saradnju domaćih i međunarodnih institucija na području energije 10. Napraviti spisak međunarodnih institucija koje finansijski podržavaju povećanje energetske efikasnosti 11. Insistirati da BiH pristupi Protokolu iz Kjota kako bi se mogao koristiti CDM fleksibilni finansijski mehanizam 12. Konkurisati preko Vijeća ministara za nepovratna sredstva GEF-a, za formiranje kreditnog fonda za projekte povecanja energetske efikasnosti u zgradarstvu 13. Osposobiti se za pružanje usluga (studije, konsalting, oprema, gradnja) van područja Kantona izvršilac Vlada Kantona Vlada Kantona Vlada Kantona NVO ili KK 1 NVO ili KK Univerzitet ili / i NVO ili KK Vlada Kantona Privredna komora Kantona Sarajevo Privredna komora Kantona Sarajevo Privredna komora Kantona Sarajevo svi zainteresirani; koordinira ministarstvo iz 1. NVO ili KK Vlada Kantona Vlada Kantona uz pomoć NVO ili KK Privredna komora Kantona Sarajevo B. Mjere sa minimalnim ulaganjima (investicije sa vremenom povrata uloženih sredstava od nekoliko mjeseci do tri godine) 1. Odrediti ulogu komunalnih preduzeća na ovom projektu. Vlada Kantona 2. U projekat uređenja fasada i održavanja krovova uključiti komponentu smanjenja gubitaka toplote. Vlada Kantona Donijeti zakon o obaveznom uredjenju fasada objekata u I, II, III gradjevinskoj zoni Kantona sarajevo o trosku vlasnika zgrade, a ne nikako iz budzeta kantona uredjivati fasade u Feradiji. Kanton treba da formira fond sa povoljnim kreditiranjem obnova fasada, kamatna stopa je promjenjiva u funkciji koliko se utopli zgrada, sto se potvrdjuje energijskim auditom. 67 3. Uspostaviti mehanizam korištenja mikrokredita Svjetske banke na relaciji građanin – Upravitelj zgrade – Banka Maksimalno koristiti vlastita sredstva (sredstva namijena za subvencije) za povećanje energetske efikasnosti zgrada, a strane banke koristiti kao instrument podrške 4. Masovna nabavka štednih sijalica za građane i industriju C. Makroprojekti u međunarodnoj saradnji 1. Sačiniti projekte energetske efikasnosti na nekim naseljima i realizaciju napraviti uz finansiranje u medjunarnoj saradnji sanacije energijskih gubitaka cijelih naselja uz finansiranje u međunarodnoj saradnji Vlada Kantona Vlada Kantona Vlada Kantona 1 NVO ILI KK – NEVLADINA ORGANIZACIJA ILI KONSALTING KOMPANIJA (SA PODRUČJA KANTONA); POŠTO ĆE OVA INSTUTCIJA IMATI VEĆI BROJ SITNIH POSLOVA I KONSTANTNO PODRŽAVATI VLADU TREBA RASPISATI TENDER. 68 A. Knežević Sarajevo, 2006-06-02 PRILOG ZA IZRADU ENERGIJSKOG PROGRAMA KANTONA Naziv projekta: ENESANSA (ENergetska SANacija SArajeva) 3. Organizacija upravljanja energijom u Kantonu Kanton Sarajevo troši za energiju godišnje (u svim sektorima) preko 1 milijarde KM (za energente, obsluživanje, opravke, amortizacija i dr.). S obzirom na porast cijena energenata, time i ukupnih troškova za energiju, ovim troškovima je potrebno sve pažljivije upravljati, pri čemu treba znati da gotovo svaka odluka vlade ima refleksiju na racionalnost korištenja resursa Kantona, time i energije. Sa stanovišta Vlade Kantona od značaja su dva zadatka: 3.1. Podjela nadležnosti u vezi snabdjevanja i potrošnje energije među pojedinim ministarstvima i 3.2. Uspostava sistema praćenja pokazatelja u vezi efikasnosti korištenja energije (Zavod za statistiku Kantona). Vlada Kantona bi trebalo da: a. usvoji politiku podrške projektima kojima se smanjuje uvoz energije u Kanton, a povećava zaposlenost u Kantonu (na primjer, smanjenje gubitaka energije građevinskom sanacijom – prozori, fasade...), b. da uspostavi saradnju sa Univerzitetom, kako bi neki od istraživačkih projekata koje finansira EU (FP6) bili usmjereni na rješavanje konkretnih problema Kantona u vezi energije, c. da pokrene pojedinačne projekte sa finansiranjem iz budžeta, učešće zainteresirane privrede i uz međunarodnu pomoć (programi u vezi klimatskih promjena), te d. da vrši propagandu i obuku građana u pogledu racionalizacije potrošnje energije. Paralelni korak bi bio: 3.3. Uspostava savjetodavnog tijela za energiju Kantona (cca 5 eksperata). Zadatak ovog tijela bio bi: a. davanje mišljenja u vezi prijedloga odluka koji se odnose na energiju, posebno ocjena projekata komunalnih organizacija Toplane i Sarajevogas, te b. davanje mišljenja u vezi predloženih pojedinačnih projekata. Napredniji korak bio bi 3.4. osnivanje Kantonalne agencije za energiju (sve države u okruženju imaju državne i ragionalne agencije; Slovenija ima savjetovališta za racionalnu upotrebu energije u 34 grada finanisraju se iz budžeta, ali je efekat njihovog rada, indirektno, mnogo veći od tih troškova). Jedan od izvora prihoda agencije bio bi eko-fond. Kanton treba da dobiva 70% sredstava Federalnog eko-fonda od taksi sa područja Kantona. Prioriteni zadatak fonda bio bi podsticanje win-win projekata (gdje se istovremeno postižu i ekološki i ekonomski efekti), kao što su projekti usmjereni na smanjenje gubitaka energije i projekti reciklaže. Jedan od izvora prihoda Fonda bio bi budžet, te sredstva za zapoškljavanje i sl.). 69 RADNA GRUPA ZA IZRADU DOKUMENTA ENESANSA ENErgetska SANacija SArajeva Sarajevo, 15.09.2006. - RADNA GRUPA: Pita Zahid Karabegović Merima Petrović Semin Delalić Nijaz Sokolija Kemo 70 1. Uvod Svjetske cijene energenata, zahvaljujući ekološkim uslovima i okolinskim zahtjevima su u stalnom porastu. Ovo se odražava i na cijenu energenata u Bosni i Hercegovini, što bi moglo da uspori razvoj i dovede do pada životnog standarda građana. Saglasno svjetskoj praksi, pokazuje se da je najbolje rješenje ove situacije vršiti ulaganja u racionalizaciju potrošnje energije. Stoga, ova činjenica zahtijeva organizovan odgovor države i društva. Osnovno pravilo kod upravljanja energijom u državi i njenim administrativnim dijelovima, je da se treba upravljati troškovima, a ne samo cijenama energenata. U suštini vlade instrumentima kojim raspolažu, treba da podstiču smanjenje utroška energije. Nedavno su naši mediji prenijeli dvije kratke vijesti koje su vezane za energiju i vrlo su aktuelne. Jedna vijest govori da Vlada Japana provodi kampanju pod nazivom «COOL BIZ» kroz koju se preporučuje uposlenicima u državnoj administraciji da tokom ljeta ne nose kravate i ne oblače sakoe, kako bi što manje uključivali klima uređaje i time štedili energiju. Dakle Vlada razvijenog Japana je došla do tog nivoa da vrši uštede energije na, za naše prilike, tako beznačajnim stvarima. Druga vijet govori da je Odbor za energetiku, rudarstvo i industriju Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH na svojoj sjednici raspravljao o temi «Država i energetika». Ključna poruka sa ovog skupa je bila « Da je krajnje vrijeme da se pristupi organizovanom kreiranju energetske politike BiH... . Obzirom da kreiranje energetske politike još nije došlo na red na nivou države i entiteta, nameće se potreba da Kanton Sarajevo kao najdinamičniji dio države, bude pokretač aktivnosti na donošenju energetske politike u državi na način da pokrene projekte koji su u njegovoj nadležnosti. Prvi koraci su napravljni, početkom aprila 2006. godine, kada su tri ministarstva (Ministarstvo stambenih poslova, Ministarstvo privrede i Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša) u saradnji sa Privrednom komorom Kantona Sarajevo i Centrom za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj iz Sarajeva-CETEOR, organizovali vrlo uspješan, okrugli sto na temu «Smanjenje energetskih gubitaka u zgradama u Kantonu Sarajevo». Poslije toga je u Ministarstvu stambenih poslova organizovano nekoliko rasprava u užim stučnim krugovima na kojim su se, kao glavna, nametnula dva pitanja. Jedno je pitanje organizovanja Kantona Sarajevo da izradi svoju strategiju i statistički prati stanje u oblasti energije, a drugo je pitanje pokretanja akcija u cilju smanjenja enrgetskih gubitaka i povećanja energetske efikasnosti. Ovaj dokument, tretira samo područje zgradarstva, daje pregled stanja u oblasti korištenja energije, sugeriše moguće oblike organizovanja u Kantonu Sarajevo i predlaže plan akcija u cilju smanjenja enrgetskih gubitaka. 71 2. Pregled stanja 2.1. Pregled stanja u oblasti korištenja toplotne energije 2.1.1. Uvod Sektor zgradarstva je najznačajni “pojedinačni” potrošač energije. Radi toga i energetska efikasnost zgrada ima visoki prioritet u mnogim zemljama. Iz toga slijedi da je i potencijal za uštede energije u sektoru zgradarstva ogroman. Efikasna upotreba energije je bitna s obzirom da su globalni energetski resursi konačni, a generisanje električne i drugih vrsta energije iz fosilnih goriva (kao što su ugalj, nafta i donekle prirodni gas) imaju adverzne efekte na okolinu. Slika 1 prikazuje stanje energetske potrošnje za potrebe grijanja zgrada u uporedbi sa ostalom energetskom potrošnjom krajnjih korisnika u Bosni i Hercegovini za 1985-tu i 2000. godinu. 18% 15% Stambeni i prateći sadržaji ostalo 15% 25% 16% Stambeni i prateći sadržaji - ostalo 16% Stambeni i prateći sadržaji - Grijanje 33% Industrija 25% Stambeni i prateći sadržaji Grijanje 39% 1% Industrija 27% 1% Javna rasvjeta 1% Javna rasvjeta 1% 27% 39% 33% Saobraćaj 18% Saobraćaj 25% 25% Slika 1: Udio energije grijanja zgrada u ukupnoj potrošnji energije krajnjih korisnika, 1985 i 2000. godina Sa slike 1 se vidi da je udio energije za zagrijavanje zgrada veoma visok. Sa sanitarnom vodom to predstavlja oko 50 % energije krajnjih korisnika. Zavisno od stepena razvijenosti zemlje i strukture njene privrede, ti se odnosi kreću aproksimativno izmedju 40 i 60 %. Slika 2 prikazuje udio energije grijanja zgrada u krajnjoj potrošnji energije domaćinstava, (bez saobraćaja), u Bosni i Hercegovini za 1985. i za 2000. godinu. S druge strane slike pokazuju da se od ove energije za zgradarstvo oko 3/4 troši za čisto zagrijavanje objekata, te oko 10 % za potrebe pripreme sanitarne vode, a preostalih 10 do 15 % predstavlja potrebe energije za osvjetljenje i nezamjenljivu električnu energiju (kućanski aparati i slično). Grijanje prostora 66 % Grijanje prostora 66 % Sanitarna voda 12 % Sanitarna voda 12 % Kuhanje 4 % Kuhanje 4 % Nezam. el. energija 18 % Nezam. el. energija 18 % Slika 2: Udio grijanja zgrada u krajnjoj potrošnji energije domaćinstava, 1985. i 2000. godina 72 2.1.2. Stanje toplotne zaštite objekata Slika 3 prikazuje stanje specifičnih gubitaka (izraženo kao projektno opterećenje na jedinicu površine poda), odnosa kod nas za period 1985. - 2000. sa prognozama (krajem 80-tih) za period 2000.- 2015. Napominje se da su podaci na slici 3 bazirani na mjerenjima na “novim” objektima (Aerodromsko naselje, Sarajevo, 1989.). 100 W/m2 80 60 40 20 0 Period 1985-2000 Period 2000-2015 godina godina Period Period 1985-2000 godina Period 2000-2015 godina Slika 3: Specificni gubici toplote za Sarajevo (1985. - 2015.) Gore navedeni podaci o ukupnoj specifičnoj potrošnji energije za grijanje (q1 = 85 [W/m2] i q2 = 65 [W/m2], u navedenim vremenskim intervalima, 1985.-2000. i 2000.-2015.) izračunati su za uslovan stan površine 60 [m2], za zgrade u nizu sa brojem objekata 4 do 64 na prostoru površine 0,05 [km2], odnosno dimenzija 160 [m] x315 [m]. Ako se to preračuna za uslove Sarajeva, sa brojem stepen dana ≈ 3,000 [Kdan/a], projektnom temperaturnom razlikom jednakom ≈ 40 [K] dobijaju se slijedeći približni komparativni podaci: q1’ = 160 [kWh/a m2] i q2’ = 120 [kWh/a m2] Ove brojke svrstavaju toplotnu zaštitu kod nas na nivo pojedinačnih kuća saglasno nivou toplotne zaštite iz 1982. u Njemačkoj. Slika 4 prikazuje rezultate nedavnih istraživanja (mjerenjem) potrošnje energije nekih stambenih objekata u Sarajevu. Na istoj slici je prikazana prognoza potrošnje energije u 2015. godini uz nespecificirane mjere poboljšanja toplotne zaštite, štednje, racionalizacije. Interesantno je da rezultati istraživanja prikazani na slici 4 transformirani kroz brojke 160 i 120 kWh/m2a, respektivno, pokazuju blisku podudarnost, mada su rezultati dobijeni od potpuno neovisnih istraživača i institucija, u vremenskom razmaku preko 10 godina (1989. i 2000.). 180 160 157,5 140 112,5 kWh/a m2 120 100 80 60 40 20 0 Period 1985-2000 Period 2000-2015 Slika 4: Prosječna specifična potrošnja energije za zagrijavanje nekih objekata u Sarajevu i moguće smanjenje do 2015. godine. 73 2.1.3. Detaljniji prikaz sadašnjeg stanja u oblasti potrošnje toplotne energije u zgradarstvu u Kantonu Sarajevo: 1.) U Kantonu Sarajevo danas postoji cca. 141.000 stambenih jedinica individualnog i kolektivnog stanovanja2), a koji koriste energiju za grijanje iz slijedećih izvora: a) cca. 47.000 stambenih jedinica (kolektivnog stanovanja) i cca. 1900 poslovnih prostora koristi toplotnu energiju iz sistema KJKP»Toplane-Sarajevo»3). Sistem se sastoji od 130 kotlovnica (43 samostojeće kotlovnice i 85 krovnih kotlovnica). Navedeni broj stanova je lociran u cca. 1.600 zgrada, starosti od 0 do preko 50 godina, različitih stilova gradnje, toplotne zaštite, nivoa održavanja i sadašnjeg stanja. Prosječna specifična godišnja potrošnja energije u ovim objektima je 1999. godine iznosila 190 kWh/m2, odnosno kretala se u intervalu 110-395 kWh/m2 4). U sezoni 2004/2005, prosječna specifična godišnja potrošnja enrgije u objektima priključenim na sistem Toplana (za broj stepen dana cca. 3.300 Kdan/a) je iznosila 146,5 kWh/m2, a u sezoni 2005/2006, 145,4 kWh/m2. Kao što je poznato, naplata utrošene energije, za stambene jedinice koje se zagrijavaju sa sistema KJKP»Toplane-Sarajevo» se vrši prema površini stambene jedinice, i jedinstvena je za sve sisteme, iako je odnos potrošnje između pojedinih sistema skoro 1:4. Osim toga, 1999. godine, u samo 9 kotlovnica u sistemu KJKP»Toplane-Sarajevo» je bila ekonomski isplativa proizvodnja, transport i distribucija toplotne energije, tj. visina cijene toplotne energije je pokrivala troškove proizvodnje, transporta i distribucije toplotne energije5). Proces ugradnje mjerača potrošnje toplotne energije je započeo i planirana je ugradnja mjerača ispred svih objekata kolektivnog stanovanja (cca. 1.600 zgrada) koji se zagrijavaju sa sistema KJKP»Toplane-Sarajevo». Taj proces se ne odvija planiranom dinamikom, i jos uvijek se ne vrši, niti je izvjesna naplata potrošnje prema utrošenoj količini energije za objekte gdje su već ugrađeni mjerači potrošnje toplotne energije. Kada je u pitanju Kanton Sarajevo, s obzirom na kontinuirano smanjenje godišnje specifične potrošnje toplotne energije od 1999. do danas (provođenjem različitih modernizacija u okviru lanca proizvodnje i transporta toplotne energije iz sistema KJKP «Toplane-Sarajevo»), trebalo bi definisati cilj da ta potrošnja bude cca. 120 kWh/m2, u periodu od 10 godina, što bi predstavljalo uštedu od cca. 15 % u odnosu na sadašnju potrošnju toplotne energije. b) cca. 50.000 stambenih jedinica (individualnog i kolektivnog stanovanja) se zagrijava sistemom pojedinačnih ložišta, odnosno etažnim grijanjem prirodnim gasom, posredstvom KJKP»Sarajevogas». Prosječna specifična godišnja potrošnja energije u ovim objektima iznosi 250 kWh/m2, odnosno kreće se u intervalu od 110 – 425 kWh/m2 6) . Karakteristike potrošnje toplotne energije u ovim objektima su slijedeće: veliki broj pojedinačnih ložišta, veliki broj predimnezioniranih ložišta, neadekvatno (a ponekad i nestručno) podešavanje gasnih uređaja, neinformiranost vlasnika objekata o karakteristikama njihovih sistema za loženje (što eksplicitno podrazumijeva neupućenost u mogućnost racionalne potrošnje energije u njihovim objektima). Ovdje objektivno postoji velika mogućnost smanjenja potrošnje toplotne energije (više detalja u nastavku) c) cca. 43.000 stambenih jedinica (uglavnom individualnog stanovanja, udaljenih od gradskih središta, i izvan gasificiranih područja) se zagrijava iz različitih izvora (izuzev sistema daljinskog grijanja i korištenja prirodnog gasa), tj. s ugljem, drvetom, lož-uljem, LPG-om, električnom energijom, odnosno vrlo često kombinacijom ovih energenata. I za ovu kategoriju objekata, odnosno njihovih vlasnika, kao i za prethodnu kategoriju, važi slijedeće: veliki broj pojedinačnih ložišta, veliki broj predimenzioniranih ložišta, neadekvatno (a ponekad i nestručno) podešavanje uređaja, neinformiranost vlasnika 2) “Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo”, 2000. godine “Toplane-Sarajevo”, 2001. godina 4 “Elaboratu o mjerama racionalizacije potrošnje i štednje energije u okviru sistema KJKP»Toplane-Sarajevo» sa ekonomskom analizomm isplativosti”, IGT-Sarajevo, 2000. godine 5) Elaboratu o mjerama racionalizacije potrošnje i štednje energije u okviru sistema KJKP»Toplane-Sarajevo» sa ekonomskom analizomm isplativosti”, IGT-Sarajevo, 2000. godine 3) 6) “Prestrukturiranje potrošnje prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo”, IGT-Sarajevo, 2002. godine 74 objekata o karakteristikama njihovih sistema za loženje (što eksplicitno podrazumijeva neupućenost u mogućnost racionalne potrošnje energije u njihovim objektima). Ovdje takođe postoji velika mogućnost smanjenja potrošnje toplotne energije (više detalja u nastavku) 2.) Evidentno je da se u Kantonu Sarajevo svi objekti mogu podijeliti u tri (odnosno pet) skupine obekata, koji zaslužuju posebnu analizu, i to: a) objekti koji koriste toplotnu energiju za grijanje sa sistema daljinskog grijanja u okviru KJKP»Toplane-Sarajevo» (cca. 47.000 stambenih jedinica), a osnovne karakteristike s aspekta mogućnosti smanjenja potrošnje toplotne energije u ovim objektima su: - problem vlasništva objekata - etažni vlasnici zgrada (otežana mogućnost pojedinačnog investiranja u mjere smanjenja potrošnje toplotne energije, odnosno vrlo mala mogućnost uticaja etažnih vlasnika na potrošnju energije koju im isporučuju KJKP»Toplane-Sarajevo») - nepostojanje mjerenja utroška toplotne energije za svaku pojedinu stambenu jedinicu – evidentno je da ovaj problem zahtijeva znatna finansijska ulaganja, što je realno da se ne može ostvariti u potpunosti u bliskom narednom periodu, ali bi trebalo što prije krenuti s podrškom Vlade KS korisnicima toplotne energije na ugradnju individualnih mjerača potrošnje (posebno 15.000 korisnika koji imaju jednocijevne sisteme grijanja, za koje bi to bilo jednostavnije izvesti) - nemogućnost naplate utrošene toplotne energije prema stvarnoj potrošnji – razlog koji je direktna posljedica prethodno navedenog razloga - nepostojanje mogućnosti potpune regulacije i upravljanja od proizvodnje, transporta i distribucije toplotne energije do krajnjeg korisnika u okviru ovih sistema – i ovaj problem zahtijeva znatna finansijska ulaganja i realno nije ostvariv u skoroj budućnosti b) objekti individualnog i kolektivnog stanovanja koji koriste toplotnu energiju za grijanje iz svih ostalih izvora, osim iz sistema daljinskog grijanja iz KJKP»Toplane-Sarajevo (u ovoj skupini se nalazi cca. 83.000 stambenih jedinica). Karakteristike potrošnje toplotne energije su date u tačkama 1.b) i 1.c), a osnovne karakteristike s aspekta mogućnosti smanjenja potrošnje toplotne energije u ovim objektima su: - uglavnom ne postoji problem vlasništva (izuzev manjeg broja stambenih jedinica koje se nalaze u okviru objekata kolektivnog stanovanja). - kod ovih objekata postoji individualno mjerenje utroška energenta koji se koristi, - postoji mogućnost regulacije sistema grijanja, i uticaja vlasnika objekata na potrošnju energenta (energije) - investicije u poboljšanje sistema proizvodnje i korištenja toplotne energije u ovim objektima nisu znatne, a efekti realizacije su lako mjerljivi i uporedivi c) objekti javnih institucija u vlasništvu države: zgrade vladine administracije (ministarstva, direkcije, službe, itd); objekti obrazovnih institucija (osnovne i srednje škole, fakulteti, specijalne obrazovne institucije); objekti zdravstvenih institucija (bolnice, domovi zdravlja, dispanzeri, ambulante, apoteke); objekti socijalnih i odgojnih ustanova (domovi, vrtići, itd.), odnosno koji bi se u najkraćem mogli svrstati u obrazovne, zdravstvene i ostale institucije, a karakteristike potrošnje toplotne energije i osnovne karakteristike s aspekta mogućnosti smanjenja potrošnje toplotne energije su slični kao i kod objekata opisanihi u tački 2.b): - uglavnom ne postoji problem vlasništva, tj. objekti su uglavnom u vlasništvu države (općine i kantona). - kod ovih objekata postoji individualno mjerenje utroška energenta (energije) koji se koristi, 75 - postoji mogućnost regulacije sistema grijanja, i uticaja vlasnika objekata na potrošnju energenta (energije) - investicije u poboljšanje sistema proizvodnje i korištenja toplotne energije u ovim objektima nisu znatne, a efekti realizacije su lako mjerljivi i uporedivi 3.) S obzirom na opisano stanje potrošnje toplotne energije u Kantonu Sarajevo u tri pomenute kategorije objekata, evidentno je: - da se oko 70 % potreba za toplotnom energijom, posredno ili neposredno, ostvaruje iz uvoznog prirodnog gasa, - da iz navedenog u tački 1.a) i 2.a) slijedi da je problematika racionalne potrošnje toplotne energije u objektima kolektivnog stanovanja koji se zagrijavaju iz sistema KJKP»Toplane-Sarajevo» zahtijeva znatna finansijska ulaganja, i ne bi mogla biti prioritet na početku djelovanja u ovoj oblasti u Kantonu Sarajevo, ali bi ipak trebalo početi s implementacijom pojedinih projekata u fazama (vidjeti prijedlog projekata u tački 4.), jer zbog velikog broja objekata u ovoj kategoriji, potencijal ušteda racionalnom potrošnjom toplotne energije je ogroman. - da objekti individualnog i kolektivnog stanovanja koji ne koriste grijanje s sistema KJKP «Toplane-Sarajevo» (2/3 od ukupnog broja stambenih jedinica u Kantonu Sarajevo) predstavljaju veliku «rezervu» za smanjenje i racionanlnu potrošnju toplotne energije u Kantonu Sarajevo - da objekti javnih institucija u vlasništvu države (obrazovne, zdravstvene i ostale državne institucije) takođe predstavljaju veliku «rezervu» za smanjenje i racionanlnu potrošnju toplotne energije u Kantonu Sarajevo (treba napomenuti, da su slični objekti bili prioriteti za djelovanje u zemljama EU, kako starim tako i novim članicama EU-25) 2.1.4. Spoljnja projektna temperatura Definisanje spoljnje projektne temperature za potrebe definisanja postrojenja za grijanje i hladjenje je imalo dug razvojni put u šta se ovdje neće posebno upuštati. Samo će se navesti činjenica da su vrijednosti ovih temperatura veoma zavisne od njene definicije-metodologije računanja. Direktna posljedica toga je i različita vrijednost izračunate potrebne količine toplote za zagrijavanje zgrade, koja je direktno zavisna od temperaturne razlike u prostoriji i spoljnje projektne temperature. Drugim rječima, ovako izračunata količina toplote je u direktnoj sprezi sa određivanjem veličine opreme postrojenja grijanja (kotlovi, cjevovodi, pumpe), te je njeno pouzdano određivanje od izuzetnog značaja za ekonomiju svake zemlje. Svako predimenzionisano postrojenje znači “bačen” novac u nepotrebno glomaznu opremu za grijanje i hladjenje. S obzirom na do sada definiranu spoljnju projektnu temperaturu, to predimenzionisanje je bilo evidentno, i treba težiti ka njenoj promjeni. 2.1.5. Stanje propisa u oblasti toplotne zaštite Za potrebe određivanja mjesta eventualne pojave kondenzacije odnosno ugradnje “parne brane” u građevinskoj konstrukciji, cijeli geografski prostor je podijeljen u tri klimatske zone: Zona I sa pripadnom “projektnom” temperaturom –12 0C te zone II i III sa temperaturama – 18 i –24 0C, respektivno. Propisi u oblasti toplotne zaštite objekata su definirani standardima bivše Jugoslavije: JUS U.J5. 510, JUS U.J5. 520, JUS U.J5. 530, i JUS U.J5. 600, iz 1987, a u toku je izrada BA standarda, nakon kojih bi trebala uslijediti i izrada odgovarajućih propisa iz oblasti toplotne zaštite i potrošnje energije u zgradarstvu. 76 2.1.6. Zaključak Iz iznesenih izlaganja se može konstatovati da su u svijetu daleko odmakla istraživanja na polju gradnje objekata niske, pa do praktično nulte energetske potrošnje, dok kod nas takva nastojanja praktično ne postoje. Tehnologija gradnje nisko energetskih kuća sa specifičnom potrošnjom energije od 20 do 50 [kWh/m2a] je već komercijalno dostupna. Prevedeno na svakodnevni jezik to znači da cijena zagrijavanja tako izvedenog objekta od npr. 100 [m2], kada bi se zagrijavao čak izuzetno skupom električnom energijom sa cijenom od cca 10 pfeninga/kWh, bi se kretala od 200 do 500 KM/godišnje ili 16.66 do 41.66 KM/mjesečno. Pri direktnom zagrijavanju iz fosilnih goriva transformisnom toplotnom energijom cijena bi trebala biti bar još 2 puta niža, zavisno od vrste korištenog goriva i efikasnosti uređaja (npr. kotla) za transformaciju hemijske energije goriva u toplotnu energiju. Trend smanjenja prosječne godišnje specifične potrošnje toplotne energije koji je prisutan od 1999. godine, bi svakako trebalo podržati i stimulisati da bi on bio i nastavljen na planirani nivo (120 kWh/m2) u narednih 10 godina. Konačno, uspoređujući stanje u svijetu sa stanjem kod nas može se konstatovati da kod nas postoji drastično zaostajanje za trendovima u svijetu. Veliku ulogu u tome imaju i propisi o toplotnoj zaštiti doneseni (na prostoru prethodne Jugoslavije) 1970. godine, su zadnji put mijenjani 1987. godine, te se kao takvi koriste i u BiH. 2.2. Pregled stanja u oblasti korištenja električne energije Radi prikaza stanja u oblasti električne energije u ovom materijalu se daju izvodi iz „Plana energetskih potreba u Kantonu Sarajevo za 2006. godinu.“ 2.2.1. Uvod Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2006. godinu je dokument koji ima za cilj da definiše neophodne elemente i pokazatelje energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2006. godinu, procjenom potreba potrošača za električnom energijom, prirodnim gasom, čvrstim gorivima i naftnim derivatima na osnovu dosadašnjih pokazatelja i trendova potrošnje, uz uporedni prikaz ostvarene potrošnje/plasmana u 2005. godini. Takođe, dati su uočeni trendovi u kretanju potrošnje energenata u pojedinim oblastima od 1998. godine do danas, te naznačena pitanja sigurnosti snabdijevanja i potrebe donošenja odgovarajuće zakonske regulative za oblast energetike. Bilans je rađen na osnovu izvještaja i planova javnih i drugih preduzeća koja su vodeći distributeri pojedinih vrsta energije i energenata (JP “Elektroprivreda BiH” “Elektrodistribucija” Sarajevo, KJKP “Sarajevogas”, KJKP “Toplane-Sarajevo”, KJP “Sarajevo-šume" Sarajevo), iskazanih potreba energetski značajnih potrošača, statističkih podataka Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo, te analiza i procjena Ministarstva privrede - Sektor za industriju i energetiku. Veliku poteškoću u izradi bilansa je predstavljala činjenica da distributeri nafte i naftnih derivata nerado ustupaju podatke o distribuciji i plasmanu ove vrste energenta (ne postoji zakonska obaveza), a dodatna otežavajuća okolnost je da se samo na graničnim prelazima evidentira količina uvezene nafte i naftnih derivata, dok pri istakanju istih više nije obavezno prisustvo zvaničnih lica. U 2005. godini potrošačima u Kantonu je isporučeno: • 1.162,185/1.064,689 GWh bruto/neto električne energije; • 142,880 miliona Sm3 prirodnog gasa; • 3.618 tona uglja i 45.943 m3 ogrijevnog drveta; • 116,460 miliona litara naftnih derivata. 77 Planira se da su u 2006. godini potrebe potrošača na teritoriji Kantona Sarajevo za električnom energijom i ostalim energentima, kako slijedi. • • • • Električna energija - bruto distributivna potrošnja 1.219,729 GWh, odnosno 1.104,729 GWh neto; Prirodni gas – 136,290 miliona Sm3; Čvrsta goriva – 3.640 tona uglja i 47.500 m3 ogrijevnog drveta; Naftni derivati – 116,484 miliona litara. 2.2.2 Stanje u oblasti korištenja električne energije Tokom 2005. godine većina potrošača je bila redovno snabdjevena električnom energijom, koja je pored čvrstih goriva (drvo i ugalj) značajan domaći resurs, koji pokriva preko 30 % potreba Kantona Sarajevo za energijom. Problemi koji se javljaju u distribuciji električne energije su uglavnom poznati iz ranijih godina i na žalost, bez značajnijih pomaka i u prethodnoj godini, a svode se na : - bespravna gradnja stambenih objekata i bespravna priključenja na elektrodistributivnu mrežu. - nedovoljna ulaganja u elektrodistributivnu mrežu kako bi isporuka električne energije do krajnjih korisnika bila u skladu sa evropskim normama o kvalitetu. Napominjemo da još uvijek 86 naselja, uglavnom sela i zaselaka u Kantonu Sarajevo koja su prije rata bila snabdjevena električnom energijom, nemaju napajanje. Procjenjuje se da je za izgradnju nedostajućih elektroenergetskih objekata potrebno investirati oko 8 mil. KM. - nepostojanje adekvatnih regulaciomih planova za područja sa vrlo intenzivnom gradnjom i teškoće oko dobijanja odobrenja za građenje primarnih objekata (trafostanica i vodova). Problematika nedovoljnih ulaganja u elektrodistributivnu mrežu je sistemski uzrokovana zbog neusaglašenosti zakonske regulative (Zakon o električnoj energiji i Zakon o prostornom uređenju), a posljedice su u lošem kvalitetu isporučene električne energije (loše naponske prilike, duge beznaponske pauze). Osnovni problem je u nejasnoći izvora finansiranja izgradnje elektroenergetskih objekata. Prijedlozi za usaglašavanje navedenih zakona se nalaze u Parlamentu FBiH već dvije godine i nije izvjesno kada će ovaj sistemski uzročnik problema biti razriješen. Za 2006.godinu je JP EP BiH izdvojila značajno veća vlastita i kreditna sredstva što će doprinijeti ublažavanju ovog problema u Kantonu Sarajevo. Prošle godine (2005) je Vlada Kantona u saradnji sa pojedinim općinama pokrenula neke projekte sanacije infrastrukture na područjima koja su najviše napadnuta gradnjom bespravnih stambenih objekata, ali se nažalost, nije odmaklo od inicijativa što bi moglo značajno doprinijeti da se ovaj problem pokrene sa mrtve tačke. U 2005. godini izgrađeno je ili rekonstruisano 89 objekata elektroenergetskog sistema (dalekovodi, kablovi, niskonaponska vazdušna i kablovska 0,4 kV mreža, transformatorske stanice kablovske ili stubne) na području svih općina Kantona sa ukupnim ulaganjam od 5,2 miliona KM, dok se u 2006. godini planiraju izvesti radovi na oko 270 objekata (interpolacija trafostanica, sanacija magistralnih vodova, zamjena SF-6 blokova u postojećim TS, rekonstrukcija TS 10(20)/0,4 kV, izgradnja niskonaponske mreže, i slično), sa ukupnim ulaganjem od 13,1 miliona KM. Osnovni uvjet za realizaciju ovako ambicioznog plana je prevazilaženje prisutnih problema sporosti općinskih administracija u izdavanju potrebnih dozvaola za gradnju elektrodistributivnih objekata. Osim ulaganja u elektrodistributivnu mrežu, u 2005. godini je krenula i realizacija prve faze izgradnje kapitalnog objekta TS 110/10(20) kV Stari Grad, čiji završetak se očekuje u 2006. godini. Izgradnjom ove trafostanice, bit će riješeni dugogodišnji energetski problemi ovog dijela Grada. Izvori sredstava u 2005. godini za ulaganje u sanaciju i izgradnju elektrodistributivne mreže uglavnom su bila vlastita sredstva JP EP BiH (90%) i sredstva koje su općine uložile putem Ugovora o zajedničkom finansiranju sa “Elektrodistribucijom Sarajevo” (9%), dok su sredstva od donatora 78 (humanitarnih organizacija koje se bave saniranjem stambenih objekata) praktično obustavljena. Plan za 2006. godinu uglavnom predviđa vlastita i kreditna sredstava JP EP BiH uz predviđeno učešće općina u iznosu do 1 milion KM. Maksimalno vršno opterečenje je registrovano 31.01.2005. godine i iznosilo je 212,0 MW. Pregled ostvarene potrošnje električne energije u 2005. godini, po naponskim nivoima i vrsti potrošača, sa uporednim pokazateljima u odnosu na plan, dat je u tabeli 1. Distributivna potrošnja 1 Bruto (I+II) I - Gubici II - Neto (a+b) Isporuka drugima sa mreže a) Visoki napon - ukupno - 35 kV - 10(20) kV b) Niski napon - ukupno - Domaćinstva - Ostali potrošaći na 0,4 kV - Javna rasvjeta Planirano Bilansom za 2005. godinu MWh 2 1.110.191,800 99.407,900 1.010.783,900 237.542,100 14.368,500 223.173,600 773.241,800 539.491,300 210.014,200 23.736,300 Ostvareno u 2005. godini MWh 3 1.162.185,036 97.496,329 1.064.688,707 1.082.434,000 252.202,730 13.115,400 239.087,330 812.485,977 569.305,057 218.197,491 24.983,429 Index 3/2 Broj potrošača 2004. god. 2005. god. 5 6 Index 6/5 4 1,0468 0,9808 1,0533 7 179.067 179.173 1,0006 1,0617 0,9128 1,0713 1,0508 1,0553 1,0390 1,0525 141 5 136 178.926 164.793 13.287 846 184 19 165 178.989 178.014 1,3050 3,8000 1,2132 1,0004 1,0802 0,0000 1,1525 975 Tabela 1. Pregled planirane i ostvarene potrošnje električne energije u Kantonu 2005. godine Iz navedenih pokazatelja se vidi da je u prošloj godini ostvarena distributivna bruto potrošnja od 1.162.185,036 MWh (4,68 % više od planirane), neto distributivna potrošnja od 1.064.688,707 MWh (5,33% više od plana), te gubici na mreži distribucije od 97.496,329 MWh ili 5,55 % distributivne potrošnje (nešto manji od planiranih). U odnosu na 2004. godinu, ostvaren je porast distributivne bruto potrošnje 9,51%, neto od 11,12%, uz smanjenje distributivnih gubitaka u procentualnom iznosu od 1,96 %. Uzimajući u obzir trend porasta potrošnje ostvaren u prethodnim godinama, te procjenu potreba i porasta broja potrošača u Kantonu, u 2006. godini se planira: • • • distributivna bruto potrošnja od 1.219.729 MWh, neto 1.104.729 MWh; gubici na mreži distribucije od 115.000 MWh ili 9.42 % distributivne bruto potrošnje; index distributivne potrošnje u odnosu na 2005. godinu: bruto 1,050, neto 1,038, U tabeli 2. dat je pregled kretanja distributivne bruto/neto potrošnje u Kantonu Sarajevo u periodu 1998 – 2005. godina sa planom za 2006. godinu, te kao uporedno stanje potrošnja 1990. godine, a na dijagramu 1. grafički prikaz iste, dok se u tabeli 3. daje plan distributivne potrošnje u 2006. godini po mjesecima, te namjeni i naponskim nivoima. Trend porasta distributivne bruto/neto potrošnje se nastavlja i dalje, u 2006. godini se planira rast bruto/neto distributivne potrošnje za 5,0 % u odnosu na istu ostvarenu u 2005. godini. Što se tiče gubitaka na mreži distribucije, u Kantonu Sarajevo su u 2005. godini iznosili 8,39 % od bruto distributivne potrošnje i za 0,45 % su manji u odnosu na 2004. godinu, te je upitna ekonomska opravdanost daljnjeg ulaganja sredstava u distributivni sistem radi snižavanja distributivnih gubitaka. U 2006. godini su planirani gubici od 9,42% od bruto distributivne potrošnje, što predstavlja povećanje od 1,03% u odnosu na gubitke ostvarene u 2005. godini. 79 Tabela 2. Uporedni prikaz distributivne potrošnje električne energije u Kantonu Sarajevo (po godinama) Distributivna potrošnja Ukupno Mjeseci u 2006. godini Bruto (I+II) I - Gubici % bruto distributivne potrošnje II - Neto (a+b) a) Visoki napon (1+2) 1. 35 kV 2. 10(20) kV b) Niski napon (1+2+3) 1. Domaćinstva 2. Ostali potrošać na 0,4 kV 3. Javna rasvjeta Janua r Febru ar August Septemb ar Mart April Maj Juni Juli MWh 111.46 6 MWh MWh MWh MWh MWh MWh 108.48 3 114.645 97.151 91.708 89.191 89.116 89.947 12.824 11,50 11.759 10,84 9.869 8,61 8.017 8,25 7.655 8,35 7.489 8,40 6.814 7,65 7.290 8,10 Oktobar Novemb ar Decemb ar MWh MWh MWh MWh MWh 91.051 111.626 108.449 116.895 7.938 8,72 11.086 9,93 11.501 10,60 12.757 10,91 MWh 1.219.72 8 Procentualno potrošnji učešće % % 100 98.642 96.724 104.776 89.134 84.053 81.702 82.302 82.657 83.114 100.539 96.948 104.137 114.999 9,43 1.104.72 8 9,43 100 90,57 22.010 23.796 23.768 22.444 19.651 19.959 20.092 20.106 20.372 26.528 20.956 22.778 262.460 23,76 100 1.007 1.496 1.622 1.157 1.056 1.004 915 887 1.673 2.254 1.612 1.470 16.153 1,46 6,15 21.003 22.300 22.146 21.287 18.595 18.955 19.177 19.219 18.700 24.275 19.343 21.307 246.307 22,30 93,85 76.633 72.928 81.088 66.690 64.402 61.743 62.210 62.551 62.741 74.011 75.992 81.360 842.269 76,24 100 54.351 48.753 55.156 46.699 45.477 42.822 42.934 41.956 41.986 48.814 52.422 53.653 575.023 52,05 68,27 19.901 21.801 23.664 18.075 16.656 16.965 17.312 18.676 18.752 22.265 20.793 24.344 239.204 21,65 28,40 2.380 2.374 2.188 1.916 2.269 1.955 1.964 1.920 2.004 2.932 2.777 3.363 28.042 2,54 3,33 Tabela 3. Plan potrošnje električne energije u Kantonu Sarajevo za 2006. godinu Distributivna potrošnja 1 Bruto Neto Gubici % gubitaka od bruto potrošnje % od bruto potrošnje JP EP BiH Potrošnja po godinama 2001. 2002. 2003. MWh MWh MWh 5 6 7 941.284,00 975.610,00 1.026.255,05 859.344,00 888.457,00 933.530,74 81.940,00 87.150,00 92.724,31 1990. MWh 2 1.336.000,00 1.213.000,00 123.000,00 1999. MWh 3 944.738,00 836.501,00 108.237,00 2000. MWh 4 931.063,00 840.606,00 90.457,00 9,20 11,46 9,70 8,70 8,93 30,80 30,20 29,67 29,55 29,28 2004. MWh 8 1.058.601,00 965.000,00 93.601,00 2005. MWh 9 1.162.185,04 1.064.688,71 97.496,33 Bilans 2006. MWh 10 1.219.729,00 1.104.729,00 115.000,00 9,04 8,84 8,39 9,42 29,48 - - 06./05. 05./04. Index 05./03. 05./02. 04./03. 04./02. 11 1,050 1,038 1,180 12 1,098 1,103 1,042 13 1,132 1,140 1,051 14 1,191 1,198 1,119 15 1,032 1,034 1,009 16 1,085 1,086 1,074 1,123 0,949 0,929 0,940 0,978 0,990 80 Dijagram 1. Pregled kretanja potrošnje električne energije u Kantonu Sarajevo po godinama U elektroenergetski Bilans Elektrodistribucije Sarajevo je uključena planirana proizvodnja u industrijskim elektranama i dio proizvodnje po osnovu korištenja hidroakumulacije “Bogatići” (koja je u elektroenergetskom sistemu drugog entiteta), dok bi se ostatak potrebne električne energije za Kanton Sarajevo preuzeo sa prenosne mreže “Elektroprenosa”. Što se tiče trenda učešća u strukturi distributivne potrošnje, može se konstatovati sljedeće: • zajednički udio domaćinstava i distributivnih gubitaka je od prijeratnih nešto manje od 50% bruto distributivne potrošnje porastao u godinama poslije rata na oko 60 % i u posljednje vrijeme ima trend pada (1999. godine 64 %; 2000. godine 61 %, 2001. godine 58,9 %, 2002. godine 58,12 %, 2003. godine 57,28 %; 2004. godine 52,38 %, 2005. godina 52,33, u 2006. godini se predviđa 52,05 %); • pad udjela potrošnje na visokom naponu (10 i 35 kV) u poratnim godinama je posebno izražen, dok je 1990. godine udio VN potrošnje iznosio 33,8 % (410 GWh) neto distributivne potrošnje, 1999. godine oko 19,5% (161,8 GWh), 2000. godine oko 22% (190 GWh), 2001. oko 23,3 % (200,58 GWh), 2002. godine 23,2 % (211 GWh), 2003. godine 24,02 % (224 GWh), 2004. godine 24,15 % (233 GWh), 2005. godine 23,68%, dok se u 2006. godini planira na nivou od 23,75 % (262,46 GWh), što govori da se trend pada zaustavlja, pogotovo što se broj ove vrste potrošača povećava. • udio potrošnje domaćinstava u neto distributivnoj potrošnji u postratnom periodu je procentualno veći nego 1990. godine (51,5 % ili 625 GWh): oko 58,3 % (484,4 GWh) 1999. godine; 54,95 % (472,2 GWh) 2001. godine; 51,9 % (479,8 GWh) 2002. godine; u 2004. godini je bio 52,83 %, u 2005. godini je bio 53,47% (569,3 GWh), dok se za 2006. godinu planira udio od 52,05 % (575,0 GWh). Prosječna potrošnja po domaćinstvu u Kantonu u 2002. godini (3.090 kWh) je nešto niža nego 2001. godine (3.140 kWh) i premašila je prosječnu potrošnju po domaćinstvu iz 1990. godine za cijelo područje koje je pokrivala JP EP BiH (2.819 kWh), a u odnosu na uporedno područje snabdijevanja Elektrodistribucije Sarajevo iznosila je 78% prosječne potrošnje po domaćinstvu 1990. godine (3.974 kWh). U 2004. godini je došlo do pada prosječne potrošnje po domaćinstvu u odnosu na 2003. godinu za 1,11 % i iznosila je 3.071,7 kWh, dok je u 2005. godini iznosila 3.198,1 KWh (što je 4,1% povećanje u odnosu na 2004. godinu). • učešće ostale potrošnje (0,4 kV) je u odnosu na 1990. godinu (14,7 % neto potrošnje ili 178 GWh) 1998. i 1999. godine po apsolutnom iznosu bilo približno isto; u 2001. godini je potrošnja kod ove vrste potrošača iznosila 19,7 % neto potrošnje (169,4 GWh); 2002. godine 22 % (178,8 GWh), 2003. godine 20,71 %, 2004. godine 20,71 % (198,4 GWh), 2005. godine 20,49% (218,2 GWh) i ovaj vid potrošnje je značajno premašio predratnu, a u 2006. godini se planira potrošnja od 239,2 GWh ili 21,65 % neto potrošnje na niskom naponu; 81 • javna rasvjeta je već u 2000. godini dostigla predratnu potrošnju (12,6 GWh) zahvaljujući provedenim mjerama sanacije i rekonstrukcije, u 2004. godini je iznosila 22,52 GWh, u 2005. godini 24,98 GWh, a u 2006. godini je planirana potrošnja od 28,04 GWh, što je više za oko 222,5 % od predratne potrošnje (12,6 GWh). Posmatrajući trend kretanja neto potrošnje el. energije u Kantonu, karakteristično je da se njegov visok rast do 1999. godine (preko 10% u odnosu na prethodne godine) na dalje smanjio na oko 5% godišnje i u buduće će prevashodno zavisiti od porasta industrijske proizvodnje, te broja potrošača u ostalim kategorijama i standarda stanovništva. Značajan problem koji treba pomenuti je vezan za kvalitet isporučene energije i uopšte mogućnost priključenja novih potrošača u pojedinim dijelovima Kantona zbog neplanske, odnosno bespravne izgradnje i nužno ga je rješavati u saradnji Kanton– Općine-“Elektrodistribucija” Sarajevo. Plan isporuke električne energije potrošačima u Kantonu Sarajevo dat u tabeli 3. sačinjen je pod pretpostavkom da će snabdijevanje ostalim energentima, prije svega prirodnim gasom, biti uredno. U slučaju nestanka prirodnog gasa u zimskom periodu bi došlo do povećanja opterećenja mreže od 30-45 %, što bi zahtijevalo preraspodjelu u prioritetima snabdijevanja. Grijanje na električnu energiju bi podiglo vršno opterećenje za cca 110 MW, odnosno elektrodistributivni sistem Kantona bi mogao maksimalno da isporučuje oko 250 MW, uz ograničenja na pojedinim dijelovima Kantona zavisno od stanja niskonaponske mreže. 2.2.3. Rezime bilansa – 2005/6. godine Sumarni pregled plana potreba za finalnim oblicima energije potrošača u Kantonu Sarajevo u 2006. godini, sa indeksima poređenja sa realiziranom potrošnjom u 2005. godini, dat je u tabeli 3. Energija/Energent 1. elektr. energija, bruto 2. prirodni gas 3. čvrsto gorivo 4. naftni derivati UKUPNO Naturalnih jed. 1.219,73 GWh 136,29 mil.Sm3 51.140 tona 116,48 mil. litara GWh 1.219,73 1.262,21 153,28 1.091,87 3.727,09 % 32,73 33,86 4,11 29,30 100,00 Index : plan/real. 2006/2005. 1,0495 0,954 1,032 1,000 1,002 Tabela 3. Sumarni pregled Iz navedenih pokazatelja se vidi da se energetske potrebe Kantona u 2006. godini planiraju zadovoljiti sa oko 64,92 % uvoznim energentima, a 35,08 % iz domaćih izvora, pri čemu će trebati izdvojiti za uvoz energenata preko 200 miliona KM. Ukoliko se posmatra trend učešća pojedinih vrsta energije i energenata u ukupno utrošenoj finalnoj energiji, tabela 4, evidentno je da se po planu potreba za 2006. godinu očekuje približno isti udio električne energije, prirodnog gasa, čvrstog goriva i naftnih derivata u odnosu na ostvarenje 2003., 2004. i 2005. godine. 82 GWh Godina 2006. 1. El.energija - bruto % 2. Prirodni gas % 3. Čvrsto gorivo % 4. Naftni derivati % UKUPNO Broj stanovnika, 000 Index potrošnje (MWh/stanovniku) 2005. 1.219,732,2 1.162,20 32,73 31,25 1.262,21 1.323,24 33,86 35,57 153,28 142,42 4,11 3,83 1.091,87 1.091,69 29,30 29,35 3.727,09,7 3.719,55 405 405 9,20 9,18 2004. 1.058,6 30,86 1.172,1 34,16 122.1 3,56 1.078 31,42 3.430,83 405 8,47 2003. 1.026,3 30,12 1.207,5 35,44 116,6 3,42 1.056,5 31,01 3.406,9 401 2002. 975,61 31,6 1.028 32,9 65 2,1 1.026 33,3 3.095 400 8,49 7,74 2001. 941 30,5 1.070 34,7 81 2,6 990 32,1 3.082 395 7,80 2000. 931 30,4 1.043 334,1 78 2,5 1.009 33,0 3.061 387 1999. 944 30,2 1.130 36,2 52 1,7 998 31,9 3.124 380 7,91 8,22 *1990. 1.450 31,4 1.019 22,0 393 8,5 1.763 38,1 4.625 527 (* - Na teritorijalnom području tadašnjeg Grada Sarajeva sa 10 Općina) Tabela4. Trend kretanja potrošnje finalne energije u Kantonu Poredeći trend kretanja udjela potrošnje pojedinih oblika finalne energije u postratnim godinama sa 1990. godinom, evidentno je da se procentualni udio el. energije praktično izjednačio, udio prirodnog gasa povećao preko 50 %, udio čvrstog goriva smanjio preko 2 puta, a udio naftnih derivata dostigao vrijednost oko 80,3 % predratnog. Istovremeno, u postratnim godinama do 2002., udio el. energije je poslije porasta do 1999. stabiliziran na oko 30 - 31 %, udio prirodnog gasa poslije 1998. se kreće u intervalu 37-35-33 %, udio čvrstog goriva je manji od 4 % zaključno sa 2005. godinom, dok je udio naftnih derivata iznosio oko 29 – 33 %. Posmatrajući kretanje indexa ukupno utrošene finalne energije podijeljene sa brojem stanovnika, poslije rasta do 1998. godine došlo je do laganog pada, a onda od 2003. godine opet raste, što daje nadu da se privreda polako oporavlja. U poređenju sa svjetskim prosjekom npr. 1999. godine koji je iznosio oko 13 MWh/stanovniku (u zemljama OECD-a oko 39 MWh/stanovniku), evidentno je da smo po potrošnji finalne energije u Kantonu Sarajevo daleko ispod svjetskog prosjeka, što je posljedica dostignutog stepena privrednog razvoja i standarda stanovništva. Od značajnih zadataka u oblasti energetike u budućnosti, pored obezbjeđenja sigurnosti u snabdijevanju prirodnim gasom i sanaciji terminala naftnih derivata za čuvanje minimalnih rezervi, dužnu pažnju bi trebalo posvetiti povećanju efikasnosti u korištenju svih vidova energije, a prije svega energije koja se koristi za zagrijavanje objekata. Naime, djelimična ispitivanja u Kantonu pokazuju da je potrošnja toplotne energije za grijanje u najboljem slučaju za 50% veća od propisanih vrijednosti u npr. Njemačkoj. Pored donošenja odgovarajućih propisa o građenju i toplotnoj sanaciji postojećih objekata, realizaciji pojedinačnog mjerenja utroška, odgovarajućoj edukaciji stanovništva, nužna bi bila i finansijska i kadrovska podrška izvedbi takvih projekata. Da bi se realizirao Bilans i sprovele naznačene aktivnosti u njemu, potrebno je da: • distributeri obezbijede planirane količine električne energije i čvrstog goriva iz domaćih izvora, a uvoznici i distributeri prirodnog gasa i naftnih derivata obezbijede potrebne količine istih iz uvoza bez diskontinuiteta u snabdijevanju, • KJKP “Toplane" Sarajevo, resorna ministarstva Kantona i nadležni Sud iznađu efikasniji način naplate isporučene toplotne energije, što je preduslov za plaćanje tekuće potrošnje prirodnog gasa “Sarajevogas-u” i dalje transporteru i uvozniku, odnosno stranom isporučiocu, • Vijeće ministara BiH sa Ruskom Federacijom postigne prihvatljivo rješenje o načinu regulisanja duga Bosne i Hercegovine za utrošeni gas u periodu 1991.-1995. godine, • Vlada Federacije BiH i resorna ministarstva predlože odgovarajuće zakone iz oblasti energetike (Zakon o energetici, Izjava o gasnoj politici, Zakon o gasu, Zakon o tečnim energentima, 83 provedbeni propisi Zakona o građenju vezani za efikasno korištenje energije), te pokrenu izradu Strategije razvoja energetike uz uključenje institucija Kantona, • JP EP BiH “Elektrodistribucija” Sarajevo u saradnji sa Općinama i institucijama Kantona rješava aktuelan problem potrebnog povećanja kvaliteta napajanja u područjima intenzivne gradnje i povećanog broja potrošača, • Vlada Kantona kroz odgovarajuću tarifnu politiku za prirodni gas podrži realizaciju pilot projekta upotrebe prirodnog gasa za pogon automobila i projekta kogeneracije u KJKP “Toplane” Sarajevo. • Ministarstvo privrede prati realizaciju Bilansa, predlaže Vladi Kantona rješenja problema iz njene nadležnosti i podnosi inicijative za pitanja koja su u nadležnosti Federacije ili institucija Bosne i Hercegovine. 84 3. Upravljanje energijom - organizacija Kanton Sarajevo troši za energiju godišnje (u svim sektorima) preko 1 milijarde KM (za energente, obsluživanje, opravke, amortizacija i dr.). S obzirom na porast cijena energenata, time i ukupnih troškova za energiju, ovim troškovima je potrebno sve pažljivije upravljati, pri čemu treba znati da gotovo svaka odluka vlade ima refleksiju na racionalnost korištenja resursa Kantona, time i energije. Sa stanovišta Vlade Kantona od značaja su dva zadatka: 3.1 Podjela nadležnosti u vezi snabdjevanja i potrošnje energije među pojedinim ministarstvima, i 3.2 Uspostava sistema praćenja pokazatelja u vezi efikasnosti korištenja energije (Zavod za statistiku Kantona). Vlada Kantona bi trebalo da: a.) usvoji politiku podrške projektima kojima se smanjuje uvoz energije u Kanton, a povećava zaposlenost u Kantonu (na primjer, smanjenje gubitaka energije građevinskom sanacijom – prozori, fasade...), b.) da uspostavi saradnju sa Univerzitetom, kako bi neki od istraživačkih projekata koje finansira EU (FP6) bili usmjereni na rješavanje konkretnih problema Kantona u vezi energije, c.) da pokrene pojedinačne projekte sa finansiranjem iz budžeta, učešće zainteresirane privrede i uz međunarodnu pomoć (programi u vezi klimatskih promjena), te d.) da vrši propagandu i obuku građana u pogledu racionalizacije potrošnje energije. Paralelni korak bi bio: 3.3. Uspostava savjetodavnog tijela za energiju Kantona (cca 5 eksperata). Zadatak ovog tijela bio bi: a.) davanje mišljenja u vezi prijedloga odluka koji se odnose na energiju, posebno ocjena projekata komunalnih organizacija Toplane i Sarajevogas, te b.) davanje mišljenja u vezi predloženih pojedinačnih projekata. Napredniji korak bio bi 3.4. osnivanje Kantonalne agencije za energiju (sve države u okruženju imaju državne i ragionalne agencije; Slovenija ima savjetovališta za racionalnu upotrebu energije u 34 grada finanisraju se iz budžeta, ali je efekat njihovog rada, indirektno, mnogo veći od tih troškova). Jedan od izvora prihoda agencije bio bi eko-fond. Kanton treba da dobiva 70% sredstava Federalnog eko-fonda od taksi sa područja Kantona. Prioriteni zadatak fonda bio bi podsticanje win-win projekata (gdje se istovremeno postižu i ekološki i ekonomski efekti), kao što su projekti usmjereni na smanjenje gubitaka energije i projekti reciklaže. Jedan od izvora prihoda Fonda bio bi budžet, te sredstva za zapošljavanje i sl.). Kantonalna agencija za energiju bi imala slijedeće zadatke: - koordinaciju aktivnosti u oblasti energetike u Kantonu Sarajevo između sadašnjih nadležnih ministarstava za tu oblast, - određivanje «referentnog» stanja u oblasti potrošnje svih vidova energije u Kantonu Sarajevo, za što je potrebno angažovanje više subjekata pored Agencije za energiju, - vođenje energetske statistike u Kantonu Sarajevo (koja bi bila javno dostupna kako za Vladu Kantona, tako i za sve zainteresirane subjekte u Kantonu Sarajevo i više nivoe vlasti) – dugoročno rješenje za ovu oblast (agencija bi imala ovlasti da za svoje potrebe uz saglasnost Vlade Kantona Sarajevo, pored 85 savjetodavnog tijela, angažuje specijalizirane firme za pojedine oblasti definiranja, i implementacije različitih projekata, - definiranje, koordinacija i provođenje različitih projekata iz oblasti energetske efikasnosti u Kantonu Sarajevo, - propagiranje, definiranje i provođenje različitih projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije i hibridnih postrojenja u Kantonu Sarajevo, 86 4.Plan akcija i projekata u cilju smanjenja energetskih gubitaka u Kantonu Sarajevo .Plan akcija i projekata u cilju smanjenja energetskih gubitaka u oblasti toplotne energije u Kantonu Sarajevo Akcija/projekat Nosilac Rok A. Akcije u oblasti propisa 1. Uputiti dopis Vijeću Ministara BiH sa zahtjevom da se izvrši ratifikacija sporazuma iz Kjota 2. Kontrolisati projekte novih zgrada kod izdavanja urbanističke saglasnosti (prema Uredbi o zaštit zraka) 3. Donijeti zakon o obaveznom uredjenju fasada objekata u I, II, III gradjevinskoj zoni Kantona sarajevo o trosku vlasnika zgrade. 4. Uvesti energetski pasoš za objekte 5. Donijeti propise za novu gradnju 6. Usvojiti «Odluku o općim uslovima za proizvodnju, distribuciju, korišćenje i mjerenje toplotne energije u sistemima daljinskog grijanja u Kantonu Sarajevo» i «Tarifni sistem» B. Akcije u oblasti organizacije 1. Formirati fond sa povoljnim kreditiranjem obnova fasada, kamatna stopa je promjenjiva u funkciji koliko se utopli zgrada, sto se potvrdjuje energijskim auditom. 2. Uspostaviti mehanizam korištenja mikrokredita Svjetske banke na relaciji građanin – Upravitelj zgrade – Banka Maksimalno koristiti vlastita sredstva (sredstva namijena za subvencije) za povećanje energetske efikasnosti zgrada, a strane banke koristiti kao instrument podrške 3. Organizaciono riješiti pitanje vođenja energetske politike, a za početak zadužiti ministarstvo koje će voditi i koordinirati projekat 4. Izraditi brošuru za domaćinstva 5. Uvesti statističko praćenje indikatora potrošnje energije u Kantonu Vlada KS na prijedlog Ministarstva stambenih poslova Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Vlada Kantona 31.08.2006. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša 31.12.2007. stalan 31.5.2007 31.12.2007. 31.12.2007 Vlada KS na prijedlog Ministarstva finansija 31.05.2007. Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva stambenih poslova 31.05.2007. Vlada Kantona Ministarstvo privrede PKKS Zavod za statistiku KS 31.12.2006 31.12.2006 e 6. Formirati Agenciju za energiju Kantona Sarajevo - pravni poslovi - ekonomski poslovi -tehnički poslovi -informativno-edukativni poslovi Vlada Kantona 31.05.2007. 7. zraditi strategiju upravljanja energijom u Kantonu Sarajevo Vlada KS na prijedlog Zavoda za planiranje 31.12.2007 TVKS 31.12. 2006. C. Edukaciono-promotivne akcije 1. Edukacija građana u cilju efikasnog korištenja energije 87 2. Izrada brošure za domaćinstva-korištenje energije PK KS 31.12. 2006. 3. Edukacija upravitelja Min.stam.posl. 31.12. 2006. 4. Seminar za upravitelje zgrada Ministarstvo stambenih poslova NVO ili KK 31.12. 2006. 5. Izdavanje priručnika za građane – kako racionalno trošiti energiju u domaćinstvu; organizovati seminare po mjesnim zajednicama 31.12. 2006. 6. Organizovanje regionalnog savjetovanja (BH, Hrvatska, Srbija&Crna gora) na temu „Zgrade i energija“; nakon skupa sačiniti kantonalni standard u formi priručnika Univerzitet ili / i NVO ili KK 31.12. 2006. 7. Napraviti imenik ponuđača proizvoda i usluga za smanjenje potrošnje energije niskoinvesticionim mjerama Privredna komora Kantona Sarajevo 31.12. 2006. 8. Napraviti spisak međunarodnih institucija koje finansijski podržavaju povećanje energetske efikasnosti, sa uputama kako se sredstva mogu koristiti NVO ili KK 31.12. 2006. 9. Osposobiti se za pružanje usluga (studije, konsalting, oprema, gradnja) van područja Kantona Privredna komora Kantona Sarajevo 31.12. 2006. D. Akcije sa umjerenim ulaganjima (investicije sa vremenom povrata uloženih sredstava od nekoliko mjeseci do tri godine) 1. Masovna nabavka štednih sijalica za građane i i institucije kantona i općina Ministarstvo stambenih poslova 31.12.2007. 2. Projekta smanjenja gubitaka toplotne energije u objektima kolektivnog stanovanja (naselje-zgrade) - utopljavanje fasada - zamjena stolarije - zamjena radijatorskih ventila - edukacija korisnika toplotne energije Ministarstvo stambenih poslova KJKP Toplane 31.12.2007. 3. Projekta smanjenja gubitaka toplotne energije u obrazovnim objektima - utopljavanje fasada - zamjena stolarije - zamjena radijatorskih ventila - edukacija korisnika toplotne energije Ministarstvo nauke i obrazovanja 31.12.2007. 4. Projekta smanjenja gubitaka toplotne energije u zdravstvenim objektima - utopljavanje fasada - zamjena stolarije - zamjena radijatorskih ventila - edukacija korisnika toplotne energije Ministarstvo zdravstva 31.12.2007. 5. Projekta smanjenja gubitaka toplotne energije u objektima kantona i općina - utopljavanje fasada - zamjena stolarije - zamjena radijatorskih ventila - edukacija korisnika toplotne energije Ministarstvo privrede 31.12.2007. 6. Projekta smanjenja gubitaka toplotne energije u individualnim stambenim objektima - utopljavanje fasada - zamjena stolarije - zamjena radijatorskih ventila - edukacija korisnika toplotne energije Ministarstvo stambenih poslova 31.12.2007. 7. Planirati sredstva u 2006. godini za projekte iz ove oblasti Min.stamb.posl., Min.privrede, 31.12.2007. 88 8. Projekat ugradnje mjerača utroška toplotne enrgije ispred objekata 9. Projekat ugradnje individualnih mjerača toplotne energije (1. faza – 15.000 korisnika) 10. Projekat povećanja energetske efikasnosti krovnih kotlovnica i ugradnja kondenzacionih kotlova E. Min.pr.ur i zaš.ok., Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo zdravstva Javna preduzeća Upravitelji Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša, KJKP Toplane Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša, KJKP Toplane Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša, KJKP Toplane 31.12.2007. 31.12.2007. 31.12.2007. Dugoročni projekti sa učešćem međunarodnih institucija 1. Interesno povezivanje svih zainteresiranih na području Kantona Vlada Kantona 31.12.2007. 2. Konkurisati preko Vijeća ministara za nepovratna sredstva GEF-a, za formiranje kreditnog fonda za projekte povecanja energetske efikasnosti u zgradarstvu Vlada Kantona, na prijedlog Ministarstva privrede uz pomoć NVO ili KK 31.12.2006. 89 . Plan akcija i projekata u cilju smanjenja energetskih gubitaka u u oblasti električne energije u Kantonu Sarajevo Akcija / Projekt Nosilac Rok 1. Izgradnja centra za daljinsko pracenje potrosnje elektricne i toplotne energije, te gasa kod vecih potrosaca u kantonu Sarajevo. Centarlni server bi primao podatke u realnom vremenu, koristeci se I3CM sistemom ETF Sarajevo. Ovaj bi sistem omogucio i video nadzor nad udaljenim energetskim objektima. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo 31.07.2007. 2. Pilot projekat smanjenja potrosnje elektricne energije za javnu rasvjetu. Projekat bi omogucavao automatizirano upravljanje javnom rasvjetom (svaka sijalica bi se mogla daljinski ukljucivati i iskljucivati - razliciti broj sijalica bi bio ukljucen u razlicitim periodima noci). Ovaj bi sistem omogucavao automatizirano otkrivanje neispravnih sijalica. Kroz ovaj projekat bi se razmotrila i upotreba energetski efikasnih sijalica za rasvjetu. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša 31.12.2006. 3. Studija uvodjenja energetski efikasnih sijalica u domacinstvima (ove sijalice trose i do deset puta manje elektricne energije od klasicnih sijalica za isti nivo rasvjete ; ove sijalice su takodjer dugotrajnije i pouzdanije). Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo 31.12.2007. 4.Smanjenje troskova za elektricnu energiju u Gradskom Saobracajnom preduzecu. Kroz primjenu sistema I3CM ETF Sarajevo vrsio bi daljinski nadzor i upravljanje potrosnjom elektricne energije. Ministarstvo prometa i komunikacija 31.12.2007. 5. Pilot projekat optimizacije potrosnje elektricne energije u karakterisiticnim industrijskim postrojenjima (npr. toplane, podstanice vodovoda, …) Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša 31.12.2007. 6. Automatizirano snimanje potrosnje elektricne energije u domacinstvu i kod ostalih karaktersiticnih potrosaca (skole, bolnice, prodavnice, ..). Ovi podaci bi omogucili izradu racunarski orijentiranog sistema koji bi upravljao potrosnjom elektricne energije. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo 31.12.2007. 7. Pilot projekat monitoringa kvalitete elektricne energije u domacinstvu i kod karakteristicnih industrijskih potrosaca. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo 31.12.2007. Edukaciono – promotivne akcije Nosilac Rok 1. Kroz nove nastavne planove i programme ETF Sarajevo, usaglasene s Bolonjskim procesom obezbijediti siru zastupljenost oblasti koji se odnose na racionalnu potrosnju energije, upravljanje potrosnjom, kvalitetu elektricne energije, aspekte energije i okolisa, te tehno - ekonomske analize. Ministarstvo obrazovanja 31.12.2007. 2. Organizirati cikluse permanentnog obrazovanja iz oblasti racionalizaje potrosnje svih vidova energije. Ministarstvo obrazovanja 31.12.2007. 3. Formirati na ETF Sarajevo Laboratorij za energiju i okolis. Elektotehnički fakultet 31.12.2007. 4. Uspostaviti trajnu suradnju izmedju ETF Sarajevo i srodnih Elektotehnički 31.12.2007. 90 institucija kod nas i u inostranstvu koje se bave energetski efikasnim tehnologijama. 5. Ustanoviti na nivou Kantona Sarajevo mrezu mjernih stanica kojima bi se istrazilma mogucnost primjene alternativnih izvora energije (hidro, solarna, vjetar, bio mase, mikroturbine ..). fakultet Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo 31.12.2007. 91 PRILOG 6 Prijedlog Seminara O SMANJENJU TOPLOTNIH GUBITAKA U STAMBENIM ZGRADAMA ZA UPRAVITELJE STAMBENIH ZGRADA U SARAJEVU 92 SEMINAR O SMANJENJU TOPLOTNIH GUBITAKA U STAMBENIM ZGRADAMA ZA UPRAVITELJE STAMBENIH ZGRADA U SARAJEVU Obrazloženje Stepeništa i ostali zajednički dijelovi zgrada su mjesta značajnih gubitaka toplotne energije (stepeništa imaju dimnjački efekat i izvlače topli zrak iz stanova, čija se količina nadoknađuje uvlačenje hladnog zraka iz okolinu kroz prozore u stanovima). Ukoliko bi posjedovali potrebna znanja i direktno ih primjenjivali kroz odražavanje zgrada i prenosili ta znanja na stanare, mogla bi se – sa nultim ili minimalnim investicijama – postići značajna ušteda u energiji, bez obzira da li se radi o centralnom ili individualnom grijanju. Cilj seminara je upoznavanje minimalno po jednog predstavnika upravitelja zgrada u Sarajevu kako mogu kroz obavljanje svojih standardnih zadataka da doprinesu smanjivanju gubitaka energije u stambenim zgradama. Trajanje seminara Trajanje seminara pola dana. Sadržaj seminara 1. Grijanje / pokrivanje toplotnih gubitaka; toplotni gubici u zgradi 2. Mjere koje mogu poduzeti Upravitelji (zajednički dijelovi zgrade) 3. Mjere koje mogu poduzeti stanari 4. Svjetski programi i fondovi za energijsku sanaciju zgrada 5. Obilazak nekoliko zgrada i demonstracija mjera Predavanja će biti popraćena projekcijama (power point). Predavači Predavači su nastavnici Mašinskog i Građevinskog fakulteta u Sarajevu. Uputstvo za Posebno će biti pripremljeno pismeno uputstvo za građane koje upravitelji mogu građane umnožiti i sa svojim imenom i logom dijeliti građanima. Certifikati Polaznici seminara će dobiti certifikate Regionalnog centra za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu Organizator Organizatori Seminara su: Ministartstvo stambenih poslova Kantona Sarajevo i Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu (REIC), Sarajevo Cijena 1.500 KM Sarajevo, 21.03.2006 93 PRILOG 7 STUDIJA EFIKASNOSTI ULAGANJA U SMANJENJE TOPLOTNIH GUBITAKA U SEKTORU KOLEKTIVNOG STANOVANJA U KANTONU SARAJEVO (OPĆINE NOVI GRAD I NOVO SARAJEVO) 94 Naziv: Naručilac: STUDIJA EFIKASNOSTI ULAGANJA U SMANJENJE TOPLOTNIH GUBITAKA U SEKTORU KOLEKTIVNOG STANOVANJA U KANTONU SARAJEVO (OPĆINE NOVI GRAD I NOVO SARAJEVO) KANTON SARAJEVO - MINISTARSTVO STAMBENE POLITIKE Reisa Džemaludina Čauševića br. 1 BA, 71000 Sarajevo Tel/faks: +387 (0) 33 562-030 Investitor: KANTON SARAJEVO - MINISTARSTVO STAMBENE POLITIKE Reisa Džemaludina Čauševića br. 1 BA, 71000 Sarajevo Tel/faks: +387 (0) 33 562-030 Jezik: Bosanski Izvršilac: Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj – CETEOR doo Sarajevo Put života bb BA, 71000 Sarajevo Tel/fax:+ 387 33 205 725 Obrađivači: Prof.dr. Aleksandar KNEŽEVIĆ, dipl.ing.maš. Dr. Esad MULAVDIĆ, dipl.ing.građ. Mr. Nijaz DELALIĆ, dipl.ing.maš. Merima KARABEGOVIĆ, dipl.ing.maš. Ismar JAMAKOVIĆ, dipl.ing.maš. Azrudin HUSIKA, dipl.ing.maš. Samra PRAŠOVIĆ, dipl.ing.maš. Sanjin AVDIĆ, tehn.saradnik Broj: 01/P – 594/08 Vrijeme izrade: Novembar, 2008. 95 SADRŽAJ Uvod ........................................................................................................................................ 101 1. Energija, energetika i energijska efikasnost.................................................................... 104 1.1. ENERGIJSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU ...................................................................... 108 1.2. PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZA ENERGIJSKU EFIKASNOST U EVROPSKOJ UNIJI I BOSNI I HERCEGOVINI .................................................................................................................. 110 2. Postojeće stanje zgrada kolektivnog stanovanja u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo sa stanovišta energijske efikasnosti .................................................................... 123 2.1. IZVORI I ANALIZA RASPOLOŽIVIH PODATAKA....................................................................... 124 2.2. OPIS STAMBENOG FONDA U PREDMETNIM OPĆINAMA I PODJELA NA TIPSKE CJELINE........... 125 OSNOVE ODLIKE STANOGRADNJE U SARAJEVU (RANIJE GRAD, SADA KANTON SARAJEVO) ... 125 2.3. STAMBENA POVRŠINA TIPSKIH CJELINA ............................................................................. 134 2.4. KARAKTERISTIKE IZVORA ENERGIJE ZA GRIJANJE U OPĆINAMA NOVO SARAJEVO I NOVI GRAD ..................................................................................................................... 135 2.5. KOLIČINE I STRUKTURA ENERGENATA ZA GRIJANJE U ZGRADAMA KOLEKTIVNOG STANOVANJA U OPĆINAMA NOVI GRAD I NOVO SARAJEVO, PO TIPSKIM CJELINAMA .................................... 140 2.6. PROCJENA ENERGIJSKIH KARAKTERISTIKA ZGRADA U OPĆINAMA NOVI GRAD I NOVO SARAJEVO ....................................................................................................................... 142 2.7. STEPEN DAN U SEZONI GRIJANJA ...................................................................................... 147 3. Procjena potencijalnih mogućnosti uštede energije - smanjenja toplotnih gubitaka 149 3.1. SPECIFIKACIJA MJERA KOJE SU RELEVANTNE ZA TRETIRANO PODRUČJE ............................ 150 3.2. SPECIFIČNI INVESTICIONI TROŠKOVI (PO JEDINICI ZAHVATA) ZA SMANJENJE POTROŠNJE TOPLOTNE ENERGIJE PO TIPSKIM CJELINAMA..................................................................... 162 4. Analiza efikasnosti ulaganja u smanjenje toplotnih gubitaka u sektoru kolektivnog stanovanja u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo ........................................................ 171 4.1. GRAĐEVINSKE MJERE ...................................................................................................... 171 4.2. PROCJENA EFIKASNOSTI ULAGANJA U MAŠINSKE MJERE .................................................... 191 5. Mehanizmi financiranja projekata korištenja obnovljivih izvora energije i energijske efikasnosti........................................................................................................................... 193 5.1. INTERNACIONALNI MEHANIZMI FINANCIRANJA PROJEKATA KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I ENERGIJSKE EFIKASNOSTI ............................................................................... 193 5.2. DRŽAVNI I ENTITETSKI MEHANIZMI FINANCIRANJA PROJEKATA ENERGIJSKE EFIKASNOSTI .... 196 6. Zaključak i preporuke ....................................................................................................... 197 96 TUMAČENJE POJMOVA Cijena energije (energneta) - naknada koju kupac plaća isporučiocu za jedinicu predate i primljene energije. Cijena grijanja - iznos koga korisnik energije plaća u određenom vremenskom periodu za preuzetu količinu energije ili postignuti efekat pretvorbom energije iz jednog obilka u drugi. Daljinsko grijanje - sistem koji uključuje centralnu pripremu toplotne energije u toplani, te njenu distribuciju do krajnjih potrošača – toplotnih podstanica u zgradama. Donja toplotna moć goriva – količina energije koju sadrži energent (nosilac energije) koja se može osloboditi sagorijevanjem uz uslov nekorištenja latentne toplote koju nosi vodena para u dimnim plinovima. Energent - nosilac energije (ugalj, gas, topla voda) izražen u naturalnim ili energijskim jedinicama. Energetika - privredna grana koja se bavi preradom primarnih oblika energije u standardizirane oblike energije kako bi se mogla isporučiti tržištu. Energija - fizička veličina koja se može ni vidjeti ni osjetiti, nego samo izračunati iz zakona fizike i predstavlja sposobnost tijela da vrši rad; isto tako i roba na tržištu. Energijski bilans zgrade - svi energijski dobici i gubici zgrade u toku godine dana. Energijska efikasnost - tehnički pojam koji pokazuje koliki se dio ulazne energije u sistemu može pretvoriti u korisni izlaz. Energijska intenzivnost - tehničko-ekonomski pojam koji pokazuje koliko se primarne i sekundarne energije troši po jedinici nacionalnog (društvenog) proizvoda po stanovniku neke države ili područja, odnosno koliko se energije troši po jedinici proizvodnje ili dobiti preduzeća. U okviru zgradarstva energijska intenzivnost se definiše odnosom utrošene energije po jedinici površine (ili zapremine) prostora koji se grije pri datoj temperaturnoj razlici ili temperaturnoj razlici od 1 K. Energijska karakteristika (energijski broj) zgrade – indikator efikasnosti korištenja energije u zgradi, a predstavlja godišnju potrošnju energije po korisnoj jedinici grijane površine. Energijski pregled (audit) zgrade - analiza potrošnje energije, ovojnice zgrade, te energijskih 97 sistema zgrade s ciljem utvrđivanja efikasnosti i/ili neefikasnosti potrošnje energije, kao i donošenje zaključaka i preporuka za povećanje energijske efikasnosti. Faktor oblika zgrade - količnik površine fasade i zapremine grijanog dijela zgrade. Godišnja potrebna toplota za grijanje - računski određena količina toplote koju sistem grijanja treba tokom jedne godine dovesti u zgradu da bi se održavala unutrašnja projektna temperatura. Gornja toplotna moć goriva – količina energije koju sadrži energent (nosilac energije) koja se može osloboditi sagorijevanjem uz uslov korištenja latentne toplote vodene pare nastale procesom oksidacije vodika iz goriva. Koeficijent prolaza toplote - količina toplote koju građevinski element gubi u 1 sekundi po m2 površine kod razlike temperatura od 1 K. Kogeneracija energije - proces korištenja primarne energije goriva za proizvodnju dvije vrste korisne energije od kojih je jedna toplotna, a druga električna. Komunalna energetika – opskrba potrošača plinom iz sistema mreže plinovoda i proizvodnja i isporuka pare i tople vode. Konačna energija - izvori ili vrste energije koji krajnjem korisniku stoje na raspolaganju (npr. toplota, električna energija, razna goriva i sl). O načinu njihove primjene pri tome odlučuje korisnik te ih odgovarajućim procesima pretvara u korisnu energiju. Konačnu energiju stoga čine i primarni (npr. ugljen) i sekundarni izvori (npr. benzin). Pri procesima pretvorbe, prenosa i skladištenja energije dolazi do gubitaka, odnosno jedan dio primarne i sekundarne energije se ne može iskoristiti. Korisna energija - onaj dio energije koji se dobiva nakon oduzimanja svih gubitaka koji nastaju pri procesima dobivanja, prerade (proizvodnje), skladištenja i prenosa primarnih i sekundarnih izvora, te pretvorbe konačne energije. Korisna je energija krajnjem korisniku na raspolaganju u njemu najprikladnijem obliku. Neobnovljivi izvori energije - fosilna (ugalj, nafta, prirodni plin) i nuklearna goriva (uran, plutonij) čija su nalazišta i zalihe ograničene i podložne konačnom iscrpljivanju. Niskoenergijska kuća – građevina sa visokoefikasnim sistemima grijanja, hlađenja i ventilacije i minimalnim gubicima toplote zbog povećanog nivoa toplotne izolacije. Primarni izvori energije - izvori koji se dobivaju direktno iz prirode i koji još nisu prošli nijedan proces pretvorbe, a mogu biti: fosilni (npr. kameni i mrki ugljen, nafta, prirodni plin i sl), 98 nuklearni (npr. uran, torij itd) i obnovljivi (sunčeva energija, energija vjetra, energija vodenih tokova, energija biološkog ili geološkog porijekla itd.). Primarna energija - energija sadržana u nosiocu energije – energentu (nafta, ugalj, prirodni plin, drvo). Projektna temperatura - (zimska ili ljetna) vrijednost temperature vanjskog zraka za pojedinu lokaciju koja se uzima u obzir prilikom proračuna toplotnih i rashladnih opterećenja tj. kapaciteta sistema grijanja ili hlađenja. Prolaz toplote - toplotni tok koji prelazi sa nekog fluida na čvrstu stijenku te sa stijenke na drugi fluid. Računa se uz poznavanje koeficijenta prolaza toplote U i površine A preko koje se prolaz toplote odvija. Provođenje toplote - pored zračenja i konvekcije je jedan od načina izmjene toplote. Prilikom procesa provođenja izmjenjuje se toplota između dva čvrsta tijela u dodiru. Proces se odvija pod uticajem temperaturnog gradijenta. Sekundarna energija ili sekundarni izvori energije - izvori koji su raznim tehničkim postupcima pretvorbe dobiveni iz primarnih (npr. koks, briketi, obogaćeno nuklearno gorivo, benzin, loživo ulje, električna struja, toplota itd), kako bi se u standardiziranom obliku ponudili tržištu. Snaga - rad izvršen u jedinici vremena. Stepen dan - veličina kojom se izražava godišnja potreba za energijom, a definisan je kao proizvod broja dana grijanja sa temperaturnom razlikom između dogovorene unutrašnje temperature zraka (dogovoreno 20 0C) i temperature vanjskog zraka, pri čemu se u račun uzimaju samo oni dani u godini kod kojih je temperatura zraka niža od 12 0C. Za Sarajevo vrijednost stepen dan je 3.137 (za 2007. god.). Termoizolacioni materijal - materijal sa niskom vrijednošću toplotne provodljivosti. Termostatski ventil - radijatorski ventil koji reguliše temperaturu prostorije na način da upravlja protokom ogrijevne vode kroz radijator. Toplotni gubici prostora - količina toplote koja ulazi u hlađeni prostor iz vanjskog izvora (kao npr. sunčevo zračenje) ili se predaje prostoru od unutrašnjih izvora toplote (kao npr. metabolički dobici usljed boravka ljudi u prostoru, toplota koju oslobađaju rasvjetna tijela i električni uređaji) u posmatranom vremenskom intervalu. 99 Toplotni most - manje područje u omotaču grijanog dijea zgrade kroz koje je toplotni tok povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije građevinskog dijela. Transmisioni gubici toplote - nastali provođenjem toplote kroz ovojnicu zgrade prema okolini i tlu, te prema okolnim prostorima s različitim toplotnim opterećenjem. Trošak grijanja – vrijednost rada, utroška goriva i drugih pomoćnih materijala kao i godišnji anuiteti za opremu. Ventilacioni gubici toplote – gubici toplote koji nastaju zbog prodora vanjskog zraka kroz prozore i vrata. 100 UVOD Svjetske cijene energenata su u stalnom porastu što se odražava na cijene energenata u Bosni i Hercegovini. To bi moglo dovesti do pada životnog standarada građana, što zahtijeva organizovani odgovor društva. Obzirom da kreiranje energijske politike još nije došlo na red na nivou države i entiteta, nameće se potreba da Kanton Sarajevo kao najdinamičniji dio države (relativno najveći potrošač energije), bude pokretač aktivnosti na donošenju energijske politike u državi na način da pokrene projekte koji su u njegovoj nadležnosti. Prvi koraci su napravljeni, početkom aprila 2006. godine, kada su tri ministarstva (Ministarstvo stambenih poslova, Ministarstvo privrede i Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša) Kantona Sarajevo u saradnji sa Privrednom komorom Kantona Sarajevo i Centrom za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj - CETEOR Sarajevo, organizovali vrlo uspješan, okrugli sto na temu «Smanjenje energijskih gubitaka u zgradama u Kantonu Sarajevo». Tom prilikom je u formi zaključaka donesen akcioni plan koji se realizira. Zaključci okruglog stola su bili sljedeći: 1. Ne davati subvencije za potrošnju energije, nego podsticati racionalizaciju potrošnje energije Saglasno svjetskoj praksi pokazuje se da je najbolje rješenje vršiti ulaganja u racionalizaciju potrošnje energije. Istraživanja su pokazala da su mjesta najveće energijske intenzivnosti u BiH: (i) grijanje stambenog i poslovnog prostora; (ii) prerađivačka industrija. 2. Ulaganja u efikasnost potrošnje energije daju četiri grupe pozitivnih efekata Ulaganjima u povećanje efikasnosti korištenja energije postižu se četverostruki efekti: (i) povećava se efikasnost privređivanja i doprinosi povećanju životnog standarda, (ii) smanjuju se uticaji na okolinu, (iii) smanjuje se zavisnost od uvoza i smanjuje negativni platni bilans BiH i (iv) podstiče se zapošljavanje na poslovima energijske sanacije (proizvodnja materijala i uređaja, projektovanje građevinskih radova). 3. Postizanje društvene spremnosti i organizovanosti je ključna stvar Ulaganja u povećanje energijske efikasnosti je složen projekat koja uključuju: (i) studijski rad (dokazivanje društvene spremnosti, tržišne ponude, ekološkog benefita, ekonomske održivosti i tehničke izvodljivosti), (ii) organizaciju izvođenja projekata, (iii) iznalaženje povoljnih modela finansiranja, (iv) zajednički nastup većeg broja privrednih subjekata. 4. Potrebno je uspostaviti koordinaciju svih zainteresiranih Učesnici okruglog stola su se složili da je u KS moguće ostvariti koordinaciju između vlasti, privrede i građana kako bi se realizovao projekat energijske sanacije u Sarajevu, gdje bi smanjivanje toplotnih gubitaka u zgradama bio jedan od prioritetnih zadataka. Stoga je potrebno uspostaviti sistem aktivnosti čiji bi sudionici bili: organi vlasti, privreda, banke, naučne i stručne institucije i građani. U tom cilju će Vlada Kantona i Upravni odbor PKSA razmotriti ove zaključke na svojim sjednicama , zauzeti stavove, pozvati zainteresirane strane i uspostaviti Sistem aktivnosti na realizaciji projekta. Potrebno se uključiti u međunarodne programe energijske efikasnosti iza kojih stoje i fondovi podsticajnih 101 sredstava. Potencijale za ulaganje i efekte obraditi kroz studiju energetike KS čija izrada predstoji u okviru pripreme Prostornog plana KS. 5. U postojeće aktivnosti i praksu Kantona uključiti komponentu energijske efikasnosti Komponentu energijske efikasnosti uključiti u sve razvojne dokumente Kantona (Prostorni plan, regulacioni planovi) i insistirati na adekvatnoj primjeni ovih planova i programa Kantona (upravljanje komunalnim organizacijama iz oblasti energetike, održavanje zgrada, rekonstrukcija fasada, programi privrednog razvoja, programi i podrška zapošljavanju, korištenje komunalnog eko – fonda i drugo). 6. Djelovati prema Vijeću ministara u cilju uključivanja u sisteme međunarodne podrške Ostvariti kontakt sa Federalnim ministarstvom okoliša i Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u cilju: (i) insistiranja da BiH ratificira Protokol iz Kjota uz Konvenciju o klimatskim promjenama (kojoj je BiH pristupila 2000. god.) kako bi se podstakli strani investitori iz razvijenih zemalja da ulažu u povećanje energijske efikasnosti BiH, (ii) ostvarenja mehanizama za konkurisanje za nepovratna sredstva kod GEF –a (Global Environmenta Facility) čija je BiH članica još od 2002. god. 7. Stalno raditi i poboljšavati stanje i pratiti efekte Potrebno je uspostaviti prateće aktivnosti u promovisanju energijske efikasnosti i smanjivanju toplotnih gubitaka u zgradama, kao i organizovati monitoring učinjenog. Raditi na povećanju svijesti različitih subjekata o njihovoj ulozi u racionalnom korištenju energije, putem tribina, seminara, učešćem u medijima, izradom i distribucijom promotivnih materijala (plakata, brošura i sl.). Ciljne grupe mogu biti lokalne vlasti, predstavnici biznisa, NVO (Nevladine organizacije), i dr. Edukacija može pokriti različite teme, od osnovnog koncepta sanacije gubitaka i upravljanja i razvoja biznisa i industrije na bazi racionalizacije potrošnje energije. Na bazi ovih zaključaka realizirane su i sljedeće aktivnosti: • Stručne rasprave: Ministarstvo stambene politike KS organizovalo je nekoliko rasprava u užim stučnim krugovima na kojim su se, kao glavna, nametnula dva pitanja. Jedno je pitanje organizovanja Kantona Sarajevo da izradi svoju strategiju i statistički prati stanje u oblasti energije, a drugo je pitanje pokretanja akcija u cilju smanjenja enrgijskih gubitaka i povećanja energijske efikasnosti. Napravljen je dokument pod nazivom ENESANSA (ENErgetska SANacija SArajeva) koji tretira područje zgradarstva, daje pregled stanja u oblasti korištenja energije, sugeriše moguće oblike organizovanja u Kantonu Sarajevo i predlaže plan akcija u cilju smanjenja energijskih gubitaka. Ideja je kada se Projekat Realizira da se na početak akronima stavi i slovo R. • Preporuke Vladi Kantona Sarajevo: Date su preporuke Vladi KS za upravljanje energijom, imajući u vidu da Kanton Sarajevo troši za energiju godišnje (u svim sektorima) preko 1 milijarde KM (za energente, obsluživanje, opravke, amortizacija i dr.). S obzirom na porast cijena energenata, time i ukupnih troškova za energiju, ovim troškovima je potrebno sve pažljivije upravljati, pri čemu treba znati da gotovo svaka odluka vlade ima refleksiju na racionalnost korištenja resursa Kantona, samim time i energije. Sa stanovišta Vlade Kantona od značaja su dva zadatka: 1. Podjela nadležnosti u vezi snabdjevanja i potrošnje energije među pojedinim ministarstvima, i 2. Uspostava sistema praćenja pokazatelja u vezi efikasnosti korištenja energije (Zavod za statistiku Kantona). 102 • • Aktivnost Privredne komore Kantona Sarajevo: Privredna komora KS u saradnji sa Regionalnim centrom za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu je pokrenula 2007. godine projekat pod nazivom „Razvoj i unapređenje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na polju povećanja energijske efikasnosti”, kojeg finansira EC (Evropska Komisija). Ovaj projekat ima za cilj pružiti podršku sektoru malih i srednjih preduzeća, doprinjeti regionalnom razvoju i razvoju politike okoliša i njene integracije u sektorsku politiku. Korisnici projekta su projektantske i građevinske kompanije, proizvođači građevinskog materijala kao i kompanije koje se bave ostalim aktivnostima povezanim sa građevinskom industrijom. Ciklus od pet seminara će biti realizovan u toku 2008. i 2009. godine sa sljedećim temama: 1. najbolja praksa u projektovanju EE (energijski efikasnih) zgrada 2. okolinski i ekonomski aspekti povećanja EE zgrada 3. izgradnja pravnog okruženja u BiH za sprovođenje akcija sanacije toplotnih gubitaka u zgradama (na bazi regulative EU i međunarodnih standarda) 4. energijski audit zgrada (poslovne i stambene) 5. certificiranje energijske efikasnosti zgrada Početak realizacije projekta ENESANSA: Projekat proizašao iz prijedloga plana akcija u cilju smanjenja energijskih gubitaka (ENESANSA) je: (i) izrada Studije efikasnosti ulaganja u smanjenje toplotnih gubitaka u sektoru kolektivnog stanovanja u Kantonu Sarajevo (općina Novi Grad i Novo Sarajevo) sa (ii) prijedlogom mape puta za ishođenje finansijske podrške putem fleksibilnog mehanizma CDM u okviru Protokola iz Kjota i dokumentom za aplikaciju za CDM. 103 1. ENERGIJA, ENERGETIKA I ENERGIJSKA EFIKASNOST Energija (engl. energy) je fizička veličina koja se ne može ni vidjeti ni osjetiti, nego samo izračunati iz zakona fizike. Ona je ujedno i roba na tržištu. Treba pravilno razumjeti problem korištenja energije. U stvari energija nije nikome potrebna. Potrebni su učinci (efekti) energije, a isti efekat je moguće ostvariti sa različitim količinama energije. Energetika (engl. energy industry) je privredna grana koja se bavi preradom primarnih oblika energije u standardizirane oblike energije kako bi se mogla isporučiti tržištu. U energetiku se uključuju još dvije privredne kategorije koje prerađuju energiju, ali ovaj put onu nabavljenu na tržištu, u formu energije za određenu privrednu djelatnost (industrijska energetika) i za komfor i kvalitet života (komunalna energetika). Energetika učestvuje u društvenom proizvodu jedne države sa 5 do 10%, a energija sa 90 – 95%. Znači, interes države je na energiji – energija je cilj, a energetika je samo sredstvo za postizanje ciljeva. Isporuka i dobava energije na tržištu se zasniva na tri principa: (1) ekonomičnost kroz konkurentno tržište, (2) sigurnost u snabdijevanju i (3) okolinska prihvatljivost. Državna vlast upravlja energijskim tokovima na principu mrkve i batine, a sa osnovnim ciljem da podstiče poboljašavanje energijske efikasnosti u zemlji. Batinu predstavlja stalno povećavanje cijena, kako zbog povećanih troškova dobivanja, tako i uvođenjem poreza i naknada. Mrkvu predstavljaju podsticaji koje država daje kako bi potrošači racionalnije trošili energiju. Zadatak države je da omogući da se troškovi korištenja energije ne povećavaju uprkos porastu cijena energije . Pod komunalnom energetikom podrazumijeva se opskrba potrošača plinom iz sistema mreže plinovoda i proizvodnja i isporuka pare i tople vode za grijanje i tehnološke potrebe. Termin grijanje (identični termini se koriste i u drugim jezicima – heating (engl.), heitzung (njemački) itd.) je pogrešan termin koji pogrešno upućuje na način djelovanja. Kada se kaže «grijanje» onda se misli na dovođenje toplote u neku sredinu, pri čemu je rezultat povišenje temperature. Međutim, ako se radi o «grijanju» stambenog i poslovnog prostora, onda nije cilj da se povisi temperatura zraka u tom prostoru, nego da se ona održava konstantnom, onom koja daje ugodnost za boravak (komfor). A kako se može postići željena temperatura u prostoriji? Na dva načina: prvi, da se dovodi onoliko toplotne energije koliko je pobjeglo iz prostora i drugi, da se sprijeći da toplota bježi iz datog prostora. Zato nije dobar termin «grijanje», jer upućuje samo na jedan način osiguranja željene temperature, a ne na dva. U stvari, u praksi su uvijek prisutna oba načina, ali termin «grijanje» makar podsvjesno upućuje na prioritet prvog od ova dva načina. Treba usvojiti način razmišljanja po kojem se ugodnost (željena temperatura) postiže tako da se - na najefikasniji način - uspostavi ravnoteža između dovođenja toplote u prostoriju i puštanja da toplota napusti prostoriju. Postoji više elemenata koji pri tom definišu šta je to najefikasniji način – u prvoj iteraciji to je način pri kome su ekvivalentni godišnji troškovi održavanja željene ugodnosti u prostoru minimalni. Kada se govori o ugodnosti onda se tu misli na temperaturu zraka u prostoriji, temperaturu zidova i namještaja, te vlažnost zraka. U vrijeme jeftinih energenata ta ravnoteža se ostvarivala dovođenjem velike količine energije, jer je bilo ekonomično da se dozvoljava da velika količina energije pobjegne iz prostora. U vrijeme skupljih energenata (svijet ulazi u tu eru), ekonomičnije je baviti se sprječavanjem bježanja energije, nego dovođenjem novih količina energije. Slijedi važno saznanje. Toplotna energija nije potrebna, ona nije cilj. Cilj je temperatura, a ona se može postići različitim104 utrošcima energije. Dalje slijedi pitanje: Koliki je stepen korisnosti grijanja sistema centralnog grijanja. On je jednak nuli, jer se ni jedan joule (J) energije ne iskoristi. Oko 10% energije se izgubi u kotlovnici (uglavnom gubitak kroz dimne gasove), oko 10 % se izgubi u dovodu i razvodu energije, a preostalih 80 % energije se izgubi kroz omotač zgrade. Vezano za ekonomičnost održavanja željene ugodnosti u prostoru, što se postiže (i) nabavkom energenata, (ii) konverzijom energenta u ložištu ili drugom uređaju, te (iii) sprječavanjem gubljenja energije iz prostora, važno je reći da cijena energije nije ključni elemenat, nego troškovi održavanja ugodnosti. To se, najkraće, može pokazati sa jednačinom: T=C*A*Q gdje su: T – trošak «grijanja» (KM/a), C – cijena energenta (KM/kWh) A – površina stana koja se grije (m2) Q – (ne)kvalitet gradnje – specifični utrošak energije – energijska karakteristika (kWh/m2a) Kako su cijene goriva nekontrolabilne (one su rezultat odnosa na tržištu), upravljanje troškovima održavanja ugodnosti u prostorijama se postiže upravljanjem veličinama A (površina stana koja se grije) i Q (specifični utrošak energije). U cilju upravljanja troškovima u uslovima porasta cijena energenata potrebno je uspostaviti partnerstvo između vlasti, građana i isporučioca toplotne energije u cilju smanjivanja specifičnih gubitaka energije; ulaganja treba dimenzionisati tako da vrijeme povrata uloženih sredstava bude u dogovrenim periodima. Dosadašnja praksa Kantona Sarajevo je bila dotiranje poslovanja komunalnog preduzeća za grijanje s ciljem je da se ne smanji životni standard građana. Potrebna sredstva za dotiranje se osiguravaju iz budžeta, tj. građana. Naravno, pri tome, oni koji nemaju centralno grijanje dotiraju one koji ga imaju, i isto tako, oni koji imaju manje stanove ili nemaju stan uopšte, dotiraju one koji imaju veće stanove. Prema preporukama EU pogrešno je subvencionirati energiju, treba subvencionirati građevinski materijal i usluge, čime se postižu višestruki efekti, a prije svega povećanje energijske efikasnosti. Na Slici 1. je dat šematski prikaz energijske efikasnosti. ENERGIJSKA EFIKASNOST Slika 1. Objašnjenje energijske efikasnosti 105 Pojam energijska efikasnost podrazumijeva efikasnu upotrebu energije u svim sektorima krajnje potrošnje energije: industriji, saobraćaju, uslužnim djelatnostima, poljoprivredi i zgradarstvu. Definicija energijske efikasnosti glasi: energijska efikasnost je zbir isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije tako da nivo udobnosti i stopa proizvodnje ostanu sačuvane. Pojednostavljeno, energijska efikasnost znači da trebamo upotrijebiti manju količinu energije (energenata) za obavljanje istog posla – funkcije (npr: grijanje ili hlađenje prostora, rasvjetu, prozvodnju raznih proizvoda, pogon vozila i dr.). Energijska efikasnost se ne smije posmatrati kao štednja energije. Štednja podrazumijeva određena odricanja, dok efikasna upotreba energije ne narušava uslove rada i življenja. Poboljšanje energijske efikasnosti ne podrazumijeva samo primjenu tehničkih rješenja. Naprotiv, svaka tehnologija i tehnička oprema, bez obzira koliko efikasna bila, gubi svoju osobinu ukoliko ne postoje obrazovani i obučeni ljudi koji će njome znati se služiti na najefikasniji način. Razlozi za povećanje energijske efikasnosti se mogu svrstati u dvije grupe: • Ekonomske uštede • Zaštita okoline • Klimatske promjene Ekonomske uštede Energija nije besplatna. Svaki mjesec dolaze računi za električnu energiju, prirodni plin, toplotnu energiju iz gradske toplotne mreže, vodu, i sl.. Tada je iznos troškova za energiju jako značajan. Potrošači energije uskoro neće moći plaćati energiju koja svakodnevno postaje skuplja, a to će dovesti do usporavanja razvoja cijele države. Da bi se ovo regulisalo potrebno je ne samo uspostaviti adekvatnu cijenu energije koja će biti prihvatljiva potrošaču, nego i povećati efikasnost potrošnje energije i vršiti adekvatno upravljanje i kontrolu upravljanja energijom. U zemljama koje imaju značajne resurse energije energijska efikasnost povećava mogućnosti izvoza energije i ostvarivanje prihoda od toga. Sa druge strane energijska efikasnost smanjuje potrošnju uvoznih energenata što smanjuje troškove za njihovu nabavku. Politika energijske efikasnosti može stvoriti “win-win (dvostruki dobitak)” situaciju, u kojoj se ostvaruju ekonomske uštede a istovremeno se postiže smanjenje uticaja na okolinu i doprinos štednji resursa. Da bi se ostvarila ova politika mora se vršiti posebna organizacija zakonodavstva, tehničkih propisa, saradnje vlasti na svim nivoima, saradnje vlasti i građana, pronalazak načina finansiranja i podrške projekata povećanja energijske efikasnosti. Zaštita okoline Proizvodnja energije i potreba čovjeka da je svakodnevno upotrebljava značajno utiču na okolinu, uzrokujući zagađivanje na lokalnom i regionalnom nivou (smog, kisele kiše i sl.), ali i globalne probleme (globalno zagrijavanje i klimatske promjene). Energija se, još uvijek, proizvodi iz fosilnih goriva: uglja, nafte i naftnih derivata i prirodnog plina. Njihovim sagorjevanjem u atmosferu se ispuštaju razne zagađujuće materije (sumpor dioksid SO2, azotni oksidi NOx, ugljen dioksid CO2, i sl.). SO2 i NOx , osim njihovog štetnog djelovanja na zdravlje, poznati su i kao kiseli plinovi, jer prilikom daljinskog transporta nastaju kiseli sastojci koji se talože iz atmosfere u obliku mokrog (kisele kiše) i suhog taloženja. Ugljen dioksid CO2 je najznačajniji uzročnik globalnog zagrijavanja. 106 Poboljšana efikasnost upotrebe energije daje kao rezultat smanjenje potrošnje, a to dalje vodi ka smanjenju proizvodnje energije. Svaki nepotrošeni kWh energije znači određenu količinu zagađujučih materija koje nisu ispuštene u atmosferu. Efikasnijom upotrebom energije podiže se kvalitet vlastite okoline i time se doprinosi globalnoj borbi za suzbijanje klimatskih promjena. Klimatske promjene Glavni produkt sagorijevanja fosilnih goriva je CO2. Njegova emisija je srazmjerna količini energije koja se želi dobiti sagorijevanjem karbona. Sadržaj CO2 u atmosferi iznosi oko 0,03 %, a čak gotovo 100 puta veća koncentracija ne bi bila štetna za čovjeka i životinje, a biljke bi upravo uživale u takvoj ponudi njihovog glavnog prehrambenog artikla. Stoga se CO2 ne smatra zagađujućom materijom. Međutim, ovaj gas, kao i ostali tro- i višeatomni gasovi izazivaju klimatske promjene. Problem koji se nagovještavao u devetoj, već je očigledno doživljen u posljednjoj deceniji prošlog vijeka. Tro- i višeatomni gasovi vraćaju na zemljinu površinu dio infracrvenog zračenja, sunčevu energiju koju zemlja vraća u svemir. Prosječna temperatura na planeti Zemlja je 15 oC, a da u atmosferi nema CO2 ona bi bila –18 oC, tj. čak za 33 oC niža. Porast CO2 u atmosferi koji se opaža u drugoj polovini prošlog vijeka, sa ubrzanijim porastom krajem tog vijeka, dovodi do povećanja prosječne temperature na Zemlji, mijenjajući klimu (na nekim dijelovima Planete prosječna temperatura opada, na nekim raste, mijenja se režim padavina itd.). Do klimatskih promjena dolazi i zbog promjene namjene prostora (smanjuju se površine pod šumama – rezervoarom ugljika, mijenja se boja tla). Problem je globalan, jer je ciklus CO2 u atmosferi oko 10 godina. Ova pojava prijeti da izazove značajne posljedice prvo po ekosisteme, a time i na privrede pojedinih država. Ljudska civilizacija dolazi pred njen, do sada najveći, okolinski problem, za koga još nema potpunog rješenja ni na papiru. 107 1.1. ENERGIJSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU Stalni porast cijene energenata, činjenica da su konvencionalni izvori energije ograničeni i iscrpljivi, činjenica da proizvodnja energije i njena upotreba znatno utiču na okolinu, uzrokujući zagađivanja na lokalnom i regionalnom nivou, ali i probleme kao što su globalno zagrijavanje i klimatske promjene, dovodi pitanje energijske efikasnosti u zgradarstvu na vrlo bitno mjesto u svijetu, a i u BiH. Energijska efikasnost u zgradarstvu je područje koje ima najveći potencijal za smanjenje ukupne potrošnje energije. Procjene izrađene na temelju podataka iz 15 zemalja članica EU pokazuju da je u sektoru zgradarstva moguće uštediti oko 22 % energije do 2010., i to u potrošnji energije za grijanje, pripremu tople vode, klimatizaciju i rasvjetu. Uštedu do 5 % toplotne energije moguće je ostvariti zamjenom kotlova starijih od 20 godina, do 25 % potrošnje energije za hlađenje upotrebom opreme za klimatizaciju sa minimalnim zahtjevima energijske efikasnosti, i oko 30-50 % kod potrošnje energije za rasvjetu upotrebom sistema kontrole, integracijom dnevnog osvjetljenja i drugih tehnologija. Uključenjem bioklimatskog projektovanja povećava se pasivno iskorištavanje sunčeve energije, povećava se dnevno osvjetljenje, pospješuje prirodno hlađenje, a moguće je smanjiti energijske potrebe i do 60 %. U 2005. godini, na nivou Bosne i Hercegovine utvrđena je potrošnja energije u zgradarstvu od 49,7 % u odnosu na ukupnu potrošnju energije (Slika 2.). Slika 2. Finalna potrošnja energije po sektorima u BiH (2005. godina)/ Izvor: Studija energetskog sektora u BiH – Modul 12: Upravljanje potrošnjom, štednja energije i obnovljivi izvori energije Prema Studiji energetskog sektora u BiH ukupni stambeni fond u 2005. godini na području čitave BiH iznosio je 1.097.200 stambenih jedinica, odnosno oko 97,8 miliona m2 stambene površine. Od ukupnog stambenog fonda zgrada 70 % su porodične kuće, a 30 % stanovi. U 2005. godini u Federaciji BiH registrovano je ukupno 702.676 domaćinstva sa prosječnom potrošnjom toplotne energije od 196,33 kWh/m2, u Republici Srpskoj 375.809 domaćinstva sa prosječnom potrošnjom od 214, 07 kWh/m2, i u 108 Distriktu Brčko 18.721 domaćinstva sa prosječnom potrošnjom 224,16 kWh/m2. Postojeći sektor zgrada u BiH vrlo je problematičan zbog neracionalnosti u potrošnji energije, velikih gubitaka zbog loše toplotne zaštite i nerazvijene svijesti građana o potrebi za efikasnijom potrošnjom energije. Razlog za to je što su zgrade koje se danas koriste projektovane i građene u vrijeme jeftine energije. Izračunavanje optimalne izolacije, koje je vršeno, i na bazi kojih su doneseni sad već zastarjeli propisi o toplotnoj zaštiti, je davno prevaziđeno. Cijene energije su danas toliko visoke da se može razmišljati o ulaganjima u toplotnu zaštitu. Ovdje se postavlja pitanje rentabilnosti tih ulaganja, tj. koliki je period povrata uloženih sredstava. Iskustvo pokazuje da je taj period relativno kratak kod akcija malih ušteda ali relativno visok (do deset godina) kod značajnijih ulaganja. Međutim, kod ocjene efikasnosti ulaganja treba voditi računa o još dvije stvari: (1) uloga ekonomskog multiplikatora (u uslovima nedovoljne zaposlenosti efekat ulaganja se može povećati i do tri puta, zbog toka novca) (2) u slučaju korištenja uvoznih goriva (kao što je to slučaj u Sarajevu), ulaganjima se ujedno smanjuje uvoz i odliv deviza i podstiče zapošljavanje i razvoj građevinskih djelatnosti. Predviđeno je da bi se trebalo obnoviti, uz mjere povećanja energijske efikasnosti (izolacija na zidovima i plafonima prema negrijanom prostoru, zamjena prozora i vrata, korištenje energijski efikasnih kućanskih uređaja, i sl.), oko 154.437 stambenih jedinica, odnosno 14,65 miliona m2 stambene površine. Korištenjem mjera energijske efikasnosti, prema Studiji energetskog sektora u BiH – Modul 12: Upravljanje potrošnjom, štednja energije i obnovljivi izvori energije, potrošnja finalne energije u domaćinstvima do 2020. godine trebala bi pasti na 40,1 %. Glavni cilj energijske efikasnosti u zgradarstvu je uspostaviti mehanizme koji će trajno smanjiti energijske potrebe pri projektovanju, izgradnji, i korištenju novih zgrada, kao i rekonstrukciji postojećih, te ukloniti barijere uvođenju mjera energijske efikasnosti u postojeće i nove zgrade. Uspješna implementacija mjera energijske efikasnosti u zgradarstvu se temelji na: • promjeni zakonodavnog okruženja i usklađivanju sa evropskom regulativom na području toplotne zaštite i uštede energije i primjene obnovljivih izvora energije; • povećanju toplotne zaštite postojećih i novih zgrada; • povećanju efikasnosti sistema grijanja, hlađenja i ventilacije; • povećanju efikasnosti sistema rasvjete i energijskih potrošača; • energijskoj kontroli i upravljanju energijom u postojećim i novim zgrada; • propisivanju ciljne vrijednosti ukupne godišnje potrošnje zgrade po m2 ili m3; • uvođenju energijskog certifikata, kao sistema označavanja zgrada prema godišnjoj potrošnji energije; i stalnoj edukaciji građana i promociji mjera povećanja energijske efikasnosti. Mjere povećanja energijske efikasnosti u zgradarstvu idu u smjerovima: • povećanje toplotnih dobitaka od Sunca (posebno kod novogradnje); • smanjenje transmisionih i ventilacionih gubitaka (poboljšanje toplotne izolacije, energijski efikasni prozori); • smanjenje gubitaka u sistemu grijanja (energijski efikasni kotlovi, izolacija cijevne mreže, automatska regulacija); i • povećanje udjela obnovljivih izvora energije (solarni kolektori za sistem potrošne tople 109 vode (PTV) i kao dodatak sistemu grijanja, korištenje biomase). 1.2. PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZA ENERGIJSKU EFIKASNOST U EVROPSKOJ UNIJI I BOSNI I HERCEGOVINI • Evropska Unija Jedan od glavnih legislativnih dokumenta Evropske unije je Bijela knjiga o energetskoj politici (White Paper: an Energy Policy for the European Union, COM(95) 682, Final, January 1996), koja propisuje tri osnovna zahtjeva za budući razvoj energetskog sistema na nivou Evropske unije: • zaštita okoline; • sigurnost opskrbe energijom i • konkurentnost industrije. Na Bijelu knjigu o energetskoj politici nadovezuje se Zelena knjiga „Prema Evropskoj strategiji za sigurnost energijske opskrbe“ (Green Paper „Towards a European Strategy for the Security of Energy Supply“), koja ističe tri ključna momenta: 1. ako se u Evropskoj uniji zadrži trenutni trend porasta energijske potrošnje, zemlje članice će prema provedenim analizama, do 2030. godine, uvoziti 70% energije, za razliku od sadašnjih 50%; 2. u ovom trenutku, emisija stakleničkih plinova u Evropi je u porastu, i ako se trend nastavi, zemlje članice EU neće biti u stanju poštovati Kyoto protokol; 3. analize pokazuju da Evropski parlament ima vrlo ograničen uticaj na uslove energijske opskrbe, a sektor energijske potrošnje (naročito saobraćaj i potrošnja u zgradama) može dati izvrsne rezultate u uštedi energije. Navedeni podaci predstavljaju jak razlog za provođenje svih raspoloživih mjera u cilju smanjenja potrošnje energije i zaštite okoline u najvećoj mogućoj mjeri. Glavni zaključak Zelene knjige je da Evropska komisija treba razviti široki spektar aktivnosti i pokrenuti razne programe u cilju promocije energijske efikasnosti i obnovljvih izvora energije i njihovu implemenatciju u energijsku politiku zemalja članica. Na nivou Evropske unije stupile su na snagu brojne direktive. Ove direktive područja kao što su: • energijsko označavanje proizvoda; • primjena energijskih standarda; • efikasnost kotlova; • mjere za redukciju emisije CO2 povećanjem energijske efikasnosti. obuhvataju Za područje zgradarstva najznačajnije su: • Direktiva 2002/91/EC o energijskim karakteristikama zgrada; • Direktiva 2006/32/EC o energijskoj efikasnsoti i energijskim uslugama; • Direktiva 2004/8/EC o promociji kogeneracije bazirane na korisnim toplotnim potrebama na unutrašnjem tržištu energije; 110 • Direktiva 92/75/EEC o obaveznom označavanju efikasnosti kućanskih uređaja; i • Direktiva 89/106/EEC o usklađivanju zakonskih propisa država članica o građevinskim proizvodima. Evropska komisija je krajem 2006. godine donijela Akcijski plan o energijskoj efikasnosti pod naslovom „Ušteda za 20 % do 2020. godine“ (20 % povećanje energijske efikasnosti, 20 % učešće obnovljivih energija u energetskoj strukturi i smanjenje emisije stakleničkih gasova za 20 %) jer je utvrđeno da se uprkos sve skupljim energentima, sve težim posljedicama za okolinu i sve većoj ovisnosti o nabavi fosilnih goriva van granica Evropske unije, najmanje 20 % energije troši nepotrebno. Akcijski plan sadrži paket prioritetnih mjera koje pokrivaju ekonomski isplative i energijski efikasne incijative, koje uključuju akcije u područjima: efikasnost kućanskih uređaja, energijske efikasnosti u zgradarstvu sa naglaskom na promociju niskoenergijskih i pasivnih zgrada, energijske efikasnosti u saobraćaju, energijski efikasne proizvodnje i distribucije energije, prijedloge mehanizama finansiranja energijske efikasnosti, te promociju i podizanje svijesti o energijskoj efikasnosti. U planu se ističe značaj energijske efikasnosti u EU-i i naglašava se da ukoliko se odmah krene sa primjenom predloženih mjera, do 2020. godine bi se mogla smanjiti potrošnja za 100 milijardi eura godišnje, a emisija CO2 pala bi za 780 miliona tona. Plan bi trebao biti implementiran u državne zakone članica EU u sljedećih šest godina. Ovim planom jasno je naglašena politika EU da država subvencionara građevinske materijale i usluge koji su na liniji povećanje energijske efikasnosti na strani potrošnje energije, umjesto da subvencionira potrošnju energije. Pored ciljeva na području energetike i klimatskih promjena, ovim se želi zaustaviti transfer industrijskih pogona iz Evrope u Aziju. Čitav niz direktiva Evropske unije je na tom putu. 1.2.1. Direktive evropske unije koje regulišu područje energijske efikasnosti u zgradarstvu Direktiva 2002/91/EC o energijskim karakteristikama zgrada Direktiva 2002/91/EC o energijskim karakteristikama zgrada je vrlo značajna za sektor zgradarstva i donosi nove promjene za sve sudionike u projektovanju i gradnji. Evropski parlament je 16. decembra 2002. godine donio Direktivu 2002/91/EC o energijskim karakteristikama zgrada, čime je jasno nametnuo obavezu racionalne potrošnje energije u zgradama EU kao i zemljama kandidatima. Osnovni razlozi za donošenje te Direktive proizilaze iz ovisnosti zemalja članica o uvozu energije (procjenjuje se da će do 2030. godine ovisnost o uvozu biti oko 70 %), nužnosti zaštite okoline (proizvodnja energije i njena upotreba odgovorni su za oko 94 % emisije CO2, a protokolom iz Kyota su zemlje članice obavezane smanjiti emisiju CO2) i nesigurnosti opskrbe energijom. Cilj koji se želi postići primjenom Direktive 2002/91/EC je smanjenje energijskih potreba i time redukcija emisije CO2. Opšti okvir za proračun energijskih karakteristika zgrada sadržan je u dodatku Direktivi. Prema njemu, metodologija proračuna energijskih djelovanja zgrada treba uključiti sljedeće aspekte: • toplotna karakteristika ovojnice i unutrašnjih konstrukcijskih dijelova zgrade; • sistema za grijanje i pripremu tople vode, • instalacije za klimatizaciju; • sistem ventilacije; • instalirani sistemi rasvjete; 111 • pozicija i orijentacija zgrade, uključujući i vanjske klimatske uslove, • pasivne sunčeve sisteme i zaštitu od sunca; • prirodnu ventilaciju i • sobni klimatski uslovi, uključujući i projektovanu unutrašnju klimu. Pri projektovanju novih, kao i rekonstrukciji postojećih zgrada, površine veće od 1000 m2, potrebno je razmotriti mogućnosti primjene sljedećih sistema: • aktivni solarni sistemi i drugi sistemi za proizvodnju toplotne i električne energije na temelju obnovljivih izvora energije; • proizvodnja toplotne i električne energije putem kogeneracije; • toplotne pumpe; i • prirodno osvjetljenje. Za potrebe proračuna toplotnih potreba, zgrade treba klasificirati na kategorije, kao npr.: a) porodične kuće različitih načina građenja; b) kuće sa više stanova; c) poslovne zgrade; d) obrazovne zgrade; e) bolnice; f) hoteli i restorani; g) sportski objekti; h) zgrade veleprodaje i maloprodaje i i) ostale vrste zgrada koje troše energiju. Direktiva od zemalja članica, za postojeće zgrade, sa korisnom površinom većom od 1000 m2, koje će se obnavljati, traži poboljšanje minimalnih energijskih osobina, koliko god je to tehnički, funkcionalno i ekonomski izvedivo. U Direktivi je, također, određeno da zemlje članice moraju osigurati ovlaštene stručnjake za certificiranje zgrada, nadzor sistema za grijanje i prozračivanje, te sastavljanje pratećih preporuka za poboljšanja tih sistema u smislu smanjenja potrošnje energije i emisiji štetnih materija. Sve zgrade koje se grade, prodaju ili iznajmljuju u budućnosti trebaju biti certificirane i takvi energijski certifikati, sa podacima o godišnjoj potrošnji za grijanje zgrade, biće izloženi ili dati na uvid svim zainteresovanim strankama. Uvođenjem energijskih iskaznica za zgrade i certificiranjem zgrada, dobro izolirane zgrade sa niskom potrošnjom energije znatno će dobiti na vrijednosti na tržištu nekretnina, dok će neizoliranim zgradama vrijednost pasti. Sve to trebalo bi pokrenuti tržište u smjeru povećanja energijske efikasnosti. Za nove zgrade sa površinom većom od 1000 m2 mora se razmotriti mogućnost primjene decentraliziranih energijskih sistema, baziranih na obnovljivim izvorima energije, daljinskom grijanju i hlađenju, kogeneraciji, toplotnim pumpama i sl. Također, zemlje članice moraju uvesti obavezne inspekcije kotlova na fosilna goriva, izlaznih snaga od 20 kW do 100 kW. Kotlovi snage veće od 100 kW biće kontrolisana svake dvije godine. Za plinske kotlove taj se period može produžiti do četiri godine. Kod kotla starijeg od 15 godina potrebna je inspekcija cijelog sistema. Kako bi smanjili potrošnju energije i reducirali emisiju CO2 zemlje članice će kontrolisati rashladne sisteme snage veće od 12 kW. Inspekcija će uključivati i ocjenu efikasnosti klima uređaja. 112 Zemlje članice moraju osigurati da sve navedene inspekcije, kao i energijske preglede (audite) izvrše nezavisni energijski stručnjaci. Osnovni cilj Direktive 2002/91/EC je obavezati zemlje članice na nužnost smanjenja potrošnje svih vrsta energije u zgradama koje se trebaju graditi i u postojećim zgradama. Države članice su obavezne osigurati da, kod gradnje, prodaje ili iznajmljivnja zgrade, vlasnik može dobiti certifikat energijske efikasnosti ili dati takav certifikat kupcu ili korisniku, prema potrebi. Certifikat treba da vrijedi 10 godina. Primjer izgleda certifikata je dat na Slici 3. Slika 3. Primjer izgleda certifikata energijske efikasnosti Certifikat energijske efikasnosti za zgrade mora uključiti vrijednosti kao što su postojeći pravni standardi i usporedbe kako bi se omogućilo potrošačima da upoređuju i ocjenjuju energijsku vrijednost zgrade. Uz certifikat se moraju dati i preporuke za ekonomski opravdano poboljšanje energijske efikasnosti. Svrha certifikata je samo da osigura informacije. Države članice su obavezne da poduzmu mjere kojima će se pobrinuti da zgrade, ukupne korisne površine iznad 1000 m2, koje koriste tijela javne vlasti i institucije koje pružaju javne usluge velikom broju osoba i zato imaju veliki protok posjetilaca, certifikat energijske efikasnosti javno izloži na vidnom mjestu. Direktiva 2006/32/EC o energijskoj efikasnosti i energijskim uslugama Direktiva 2006/32/EC o energijskoj efikasnosti i energijskim uslugama je stupila na snagu 17. maja 2006. godine. Direktiva je usmjerena ka poboljšanju efikasnosti potrošnje energije, a kao takva se smatra instrumentom poboljšanja sveukupne sigurnosti opskrbe energijom, smanjenja ovisnosti o uvozu energenata, smanjenja emisije CO2 iz energetskog sektora, ali i povećanju konkurentnosti evropske privrede. Svrha direktive je povećati isplativost poboljšanja energijske efikasnosti u zemljama članicama EU, na način da donesu potrebne ciljeve, mehanizme, incijative, finansijske i zakonske okvire za uklanjanje prepreka koje utiču na efikasnost u korištenju energije. Naglašava se potreba izrade nacionalnih akcijskih planova o energijskoj efikasnosti svake tri godine, te provedba planova sa ciljem ukupnog smanjenja potrošnje energije za 9 % u roku od devet godina, ili 1 % 113 godišnje. Sve članice trebaju donijeti isplative, praktične i razumne mjere u svrhu ostvarivanja tog cilja. Kako bi poslužile svojim primjerom članice moraju osigurati primjenu donesenih mjera prvenstveno u javnom sektoru, fokusirajući se na najisplativije mjere koje donose najveće uštede energije i najbrži povrat investicije. Direktiva 2004/8/EC o promociji kogeneracije bazirane na korisnim toplotnim potrebama na unutrašnjem tržištu energije Direktiva 2004/8/EC o promociji kogeneracije bazirane na korisnim toplotnim potrebama na unutrašnjem tržištu energije je pokrenuta sa ciljem povećanja energijske efikasnosti i poboljšanja sigurnosti opskrbe energijom putem kreiranja okvira za unaprjeđivanje i razvoj visoko-efikasne kogeneracije toplotne i električne energije. Direktiva je stupila na snagu 11. februara 2004. godine. U Direktivi su strogo definisani produkti kogeneracije (kogeneracijska električna i toplotna energija, kogeneracijsko gorivo), visoko-efikasna kogeneracija i potrebe smanjenja upotrebe energije. Sa druge strane, Direktiva zahtijeva od zemalja članica stvaranje uslova koji će omogućiti certifikaciju visoko-efikasne kogeneracije, analiziranje nacionalnih potencijala za visoko-efikasnu kogeneraciju, koncipiranje strategije za ostvarivanje potencijala, uključujući i mehanizme podrške, regulisanje pristupa mreži u smislu prava pristupa i transparentnosti postupka, te tarifa za isporuku, rezervnu energiju (back-up), publiciranje izvještaja sa rezultatima analize i evaluacije te dostavljanje statistike o proizvodnji električne i toplotne energije u kogeneracijama. Donošenjem ove Direktive, kogeneracija je prepoznata kao jedna od glavnih tehnologija za postizanje bolje energijske efikasnosti koja rezultira smanjenjem potrošnje primarne energije, izbjegnutim mrežnim gubicima te smanjenjem emisija zagađujućih materija u zrak. Efikasno iskorištavanje energije u kogeneracijskim postrojenjima doprinosi i sigurnosti opskrbe i poboljšava tržišnu poziciju EU i njenih članica, pa je promocija efikasne kogeneracije prioritete svake zajednice. Kratkoročno, Direktiva će poticati nove kogeneracijske instalacije visoke efikasnosti, da bi se stvorili izjednačeni uslovi za razvoj, regulatorna sigurnost i finansijska potpora. Dugoročno, Direktiva će biti sredstvo preko kojeg će se stvoriti neophodni zakonodavni okvir za osiguranje efikasne kogeneracije uz druge okolinski prihvatljive načine snabdijevanja energijom. Direktiva 92/75/EEC o obaveznom označavanju efikasnosti kućanskih uređaja Direktiva 92/75/EEC o obaveznom označavanju efikasnosti kućanskih uređaja tačno definiše kućanske uređaje koji trebaju biti označeni oznakom energijske efikasnosti, te detaljno propisuje oblik i sadržaj energijske oznake kojom trebaju biti označeni električni uređaji. Ova Direktiva je usvojena 22. septembra 1992. godine. Odredbe Direktive 92/75/EEC primjenjuju se na sljedeće skupine uređaja: • frižidere, zamrzivače i njihove kombinacije; • mašine za veš i mašine za sušenje veša, i njihove kombinacije; 114 • mašine za pranje posuđa; • električne peći; • klimatizacijske uređaje; i • električne izvore svjetla. Odredbe Direktive 92/75/EEC se ne primjenjuju na uređaje koji koriste autonomne izvore energije, na uređaje čija je proizvodnja prestala prije stupanja na snagu ove Direktive te na već korištene (upotrebljavane) uređaje. Dobavljač je dužan uz uređaj koji isporučuje distributeru dostaviti oznaku energijske efikasnosti i tehničku dokumentaciju koja potvrđuje i daje opširnija objašnjenja o podacima na oznaci. U skladu sa Direktivom 92/75/EEC o obaveznom iznačavanju energijske efikasnosti kućanskih uređaja donesene su sljedeće direktive, za najzastupljenije uređaje: • Direktiva Evropske komisije 94/2/EC o obaveznom energetskom označavanju kućanski električnih frižidera, zamrzivača i njihovih kombinacija; • Direktiva Evropske komisije 95/12/EC o obaveznom energijskom označavanju kućanskih električnih mašina za pranje veša; • Direktiva Evropske komisije 95/13/EC o obaveznom energijskom označavanju kućanskih električnih mašina za sušenje veša; • Direktiva Evropske komisije 96/60/EC o obaveznom energijskom označavanju kućanskih električnih mašina za pranje i sušenje veša; • Direktiva Evropske komisije 2002/40/EC o obaveznom energijskom označavanju kućanskih električnih peći; • Direktiva Evropske komisije 97/17/EC o obaveznom energijskom označavanju kućanskih električnih mašina za pranje posuđa; • Direktiva Evropske komisije 2002/31/EC od 22. maja 2002. godine o obaveznom energijskom označavanju kućanskih klimatizacijskih uređaja; i • Direktiva Evropske komisije 98/11/EC od energijskom označavanju izvora svjetlosti. 27. januara 1998. godine o obaveznom 115 Tabela 1. Direktive EU o označavanju kućanskih uređaja Direktiva EC Dan donošenja direktive Datum stupanja na snagu Frižideri/zamrzivači 94/2/EC 21. januar 1994. 1. januar 1995. Mašine za veš 95/12/EC 23. maj 1995. 1. april 1996. Mašine za veš (nadopuna) 96/89/EC 17. decembar 1996. 15. maj 1997. Mašine za sušenje veša 95/13/EC 23. maj 1995. 1. april 1996. Kombinovane mašine za pranje i sušenje veša 96/60/EC 23 .maj 1996. 1. august 1997. Mašine za pranje posuđa 97/17/EC 16. april 1997. 1. juni 1998. Mašine za pranje posuđa (dopuna) 1999/9/EC 29. februar 1999. 1. april 1999. Lampe 98/11/EC 27. januar 1998. 1. juli 1999. Klimatizacijski uređaji 2002/31/EC 22. mart 2002. 1. januar 2003. Električne peći 2002/40/EC 8. mart 2002. 1. januar 2003. Uređaj Oznaka energijske efikasnosti (Slika 4.) je potvrda kvaliteta uređaja sa obzirom na njegovu energijsku efikasnost. Slika 4. Primjer EU oznake energijske efikasnosti za frižidere 116 Na EU oznaci energijske efikasnosti, npr. za frižidere, osim nivoa efikasnosti, data je i godišnja potrošnja energije (kWh/a), korisna zapremina rashladnog dijela i zamrzivača (litara), nivo buke (dB) i dr. Oznake raspona efikasnosti koriste linearnu skalu na čijim se krajevima nalaze uređaji s najmanjom i najvećom efikasnošću. Strelica označava gdje se određeni model nalazi u odnosu na tržišnu ponudu. Važno je provesti obrazovanje kupaca tako da ne bude zabune koja kategorija predstavlja efikasne, a koje neefikasne uređaje. Oznaka energijske efikasnosti omogućuje potrošačima djelotvorno upoređivanje različitih modela nekog uređaja, ovisno o energijskoj efikasnosti, godišnjoj energijskoj potrošnji i nekim važnijim radnim karakteristikama i mogućnostima uređaja. Sistem energijskog označavanje u Evropskoj uniji temelji se na kategorijama energijske efikasnosti koje su izvedene prema omjeru potrošnje uređaja u odnosu na potrošnju referentnog uređaja i definisano je sedam kategorija (Tabela 2.) Tabela 2. Kategorije energijske efikasnosti u Evropskoj Uniji Potrošnja u odnosu na referentni uređaj <55% 55-75% 75-90% 90-100% 100-110% 110-125% >125% Kategorija A B C D E F G Kategorije su definirane tako da potrošnja prosječnog evropskog kućanskog uređaja (100%) pada između kategorija D i E. Označavanje uređaja olakšava proces uvođenja termina energijske efikasnosti u strategiju marketinga, informišući potrošaća o karakteristikama uređaja i podsjećajući ga na potrošnju energije kao važan kriterij prilikom odabira. Sa druge strane, označavanje uređaja daje veći podsticaj proizvođačima da više rade na povećanju energijske efikasnosti, kako bi izbjegli loše oznake na svojim uređajima. Direktiva 89/106/EEC o usklađivanju zakonskih propisa država članica o građevnskim proizvodima Direktiva 89/106/EEC o usklađivanju zakonskih propisa država članica o građevinskim proizvodima donijeta je 21. decembra 1988. godine sa ciljem da sve članice obezbijede uslove da se projektovanje i izvođenje radova u visokogradnji i niskogradnji na njihovoj teritoriji izvodi na način koji ne ugrožava bezbjednost lica, domaćih životinja i imovine. Ova Direktiva „građevinski materijal“ definiše kao materijal prilikom građevinskih radova u visokogrdanji i niskogradnji. Države članice su dužne da omoguće nesmetan plasman građevinskih materijala na svom tržištu, samo ako su pogodni za određenu upotrebu i zadovoljavaju bitne zahtjeve navedene u ovoj Direktivi. Bitni zahtjevi primjenjivi na građevinske radove a koji mogu uticati na tehničke karakteristike nekog materijala, navedeni su u Aneksu I direktive i po pravilu se odnose na predvidive uslove, kao što su: • mehanička otpornost i stabilnost; • zaštita u slučaju požara; • higijena, zdravlje i okoliš; 117 • bezbijednost korištenja; • zaštita od buke; • ekonomično korištenje energije. Drugim riječima to znači da se projektovanje i izvođenje radova mora sprovesti na takav način: • da zbog opterećenja prilikom gradnje ne dođe do: - pada cijele ili dijela izgrađene konstrukcije; - značajnije deformacije; - oštećenja dijelova zgrade pri izvođenju radova ili uvođenja instalacija ili opreme kao posljedica značajnije deformacije konstrukcije pod dejstvom opterećenja; - oštećenja čija je posljedica nesrazmjerna u odnosu na uzrok. • da u slučaju požara: - konstrukcija koja prenosi opterećenje mora izdržati određeni vremenski period; - izbijanje i širenje požara i dima treba da bude lokalno ograničeno; - lica koja borave na lokalitetu treba da mogu da napuste taj lokalitet ili da budu spašena na drugi način. • da se ne ugrozi higijena ili zdravlje stanovnika, a posebno da ne dovede do: - ispuštanje zagađujućih materija; - prisustva opasnih čestica ili plinova u vazduhu; - emitovanja opasnog zračenja; - zagađivanja ili trovanja vode ili zemljišta; - lošeg uklanjanja otpadne vode, izduvnih gasova, čvrstog ili tečnog otpada, pojave vlage u dijelovima konstrukcija ili na površinama konstrukcije. • da ne podrazumijeva neprihvatljive rizike od nesretnih slučajeva pri radu, kao što su: klizanje, padanje, opekotine, smrt od strujnog udara, povrede od eksplozije; • da se buka koju čuju stanovnici ili ljudi koji se nalaze u blizini, zadrži na nivou koji neće ugroziti njihovo zdravlje, spavanje, odmor i rad i • da se postavljanje odgovarajućih instalacija za grijanje, hlađenje ili ventilaciju mora izvesti tako da potrošnja energije bude mala, pri čemu treba voditi računa o klimatskim uslovima koji vladaju na toj lokaciji. Prema ovoj Direktivi države članice će smatrati da su građevinski materijali pogodni za korištenje ako materijal nosi oznaku CE. Direktiva naglašava i potrebu za certifikatom o usaglašenosti. Certifikat o usaglašenosti građevinskih proizvoda Proizvođač ili njegov zastupnik nastanjen na teritoriji EU odgovoran je za certifikat o usaglašenosti, koji je pouzdana tvrdnja da : • proizvođač ima uveden sistem kvaliteta i fabričku kontrolu proizvoda u cilju osiguranja 118 uskalđenosti proizvodnje sa odgovarajućim tehničkim specifikacijama; ili • je pored sistema kontrole proizvodnje u fabrici i tijelo ovlašteno za certifikaciju uključeno u ocjenu i nadzor nad kontrolom proizvodnje i kvaliteta samog materijala. Ovlašteno tijelo može biti: akreditovana laboratorija, kontrolno tijelo ili certifikaciono tijelo. Proizvođač ili njegov zastupnik nastanjeni na teritoriji EU ima pravo da stavi oznaku CE na materijal, ambalažu ili na prateću dokumentaciju, samo u slučaju ako ima certifikat o usaglašenosti. • Bosna i Hercegovina U BiH proces razvoja zakona i uspostave potrebnih institucija teče veoma sporo i otežano. Najveći problem predstavlja otežano međuentitesko postizanje kompromisa. Ne postoji jedno ministarstvo koje bi imalo ključnu ulogu za okolinu i pitanje energijske efikasnosti. Različita ministarstva na nivou države imaju udjela u istim problemima. Na nivou države ne postoji agencija ili slična institucija koja se bavi pitanjem energijske efikasnosti, obnovljivih izvora i okoline. Određeni međunarodni donatori pokazali su zainteresiranost za podršku uspostavljanja takvog tijela, ali konkretne aktivnosti nisu do sada poduzete. Takođe ne postoji sveobuhvatan sistem monitoringa okoline, energijske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora, koji bi prikupljao sve okolinske informacije. Sakupljanje podataka nije koordinirano, različite institucije prikupljaju informacije odvojeno jedna od druge. Ne postoji centralizovana/jedinstvena baza podataka, niti mehanizam razmjene informacija između institucija koje prikupljaju podatke i relevantnih ministarstava. Bez zajedničkog rada na okolinskoj legislativi u BiH, implementacija međunarodnih standarda i propisa BiH se nalazi u teškoj poziciji pri implementaciji direktiva EU. Što se tiče propisa o toplotnoj zaštiti zgrada u BiH se koriste važeći propis iz 1987. godine, zajedno sa standardima: • JUS U.J5.510 Metode proračuna koeficijenta prolaza toplote u zgradama; • JUS U.J5.520 Metode proračuna difuzije vodene pare; • JUS U.J5.530 Metode proračuna karakteristika toplotne stabilnosti vanjskih građevinskih konstrukcija za ljetno razdoblje i dr. Ovim su utvrđeni tehnički zahtjevi koji moraju biti ispunjeni pri projektovanju, gradnji i rekonstrukciji zgrada. Direktive Evropske unije na području energetike i klimatskih promjena moraju biti putokaz i za BiH. Primjena iskustava Evrope odgovara ciljevima razvoja BiH, ali je potrebno usvojiti sveobuhvatan sistem koji bi uključio: (i) strateške; (ii) organizacione; (iii) ekonomske; (iv) pravne i (v) tehnološke mjere na području korištenja energije. Stoga Studiju efikasnosti ulaganja u smanjenje toplotnih gubitaka u sektoru kolektivnog stanovanja u Kantonu Sarajevo (općine Novo Sarajevo i Novi Grad) treba posmatrati ne kao recept koji se može mehanički realizirati nego kao inicijalni materijal koji treba da ukaže na široku lepezu djelovanja da bi se Sarajevo, a potom cijela BiH, okrenula od koncepta snabdijevanja energijom do koncepta korištenja energije – od koncepta gdje je u centru pažnje proizvođač energije ka konceptu gdje je u centru pažnje korisnik energije. Prvi korak je jačanje svijesti o promjeni posmatranja uloge energije, drugi korak je jačanje 119 sposobnosti države (na svim nivoima), a tek slijedeći korak mogu biti konkretni programi. Strategija razvoja energetskog sektora u BiH Podloga za izradu Strategije je Studija energetskog sektora u BiH, koju finansira Svjetska banka (World Bank). Izvođač Studije je bio konzorcij na čelu sa energijskim institutom „Hrvoje Požar“ (EIHP) iz Zagreba koji je predao (završio) nacrt Studije, održana je stručna rasprava, i trenutno se čeka finalna verzija. Osnovni ciljevi studije su: • pregled i sinteza prethodnih studija koje su se odnosile na energijski sektor; • preduzeti nova istraživanja u energetskom sektoru; • izvještavanje o nalazima; • izrada preporuka za reformu i jačanje energetskog sektora; i • pomoć Bosni i Hercegovini da dobije energetsku strategiju. Prema raspoloživim podacima postoje značajno neslaganje sa nekim rezultatima iz nacrta ove Studije. Početkom 2008. god. je urađen Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH (finalna verzija nacrta je raspoloživa na stranici www.fbihvlada.gov.ba). Svrha izrade ovog dokumenta je da se, u nedostatku Strategije razvoja energetskog sektora BiH, intenziviraju aktivnosti na reformama energetskog sektora u Federaciji BiH, obezbijede koncepcijske postavke za modernizaciju postojećih i izgradnju novih, savremenih energijskih objekata i infrastrukture, sa visokim stepenom energijske efikasnosti i održivog razvoja. U okviru Federalne strategije zaštite okoliša, (prema raspoloživim podacima Strategija je usvojena od Vlade FBiH u jesen 2008. godine, a preostalo je usvajanje od strane parlamenta), u segmentu zaštite zraka obrađeni su i neki aspekti energije. Predložene su i mjere za povećanje energijske efikasnosti, kako slijedi: 1. Donošenje i implementacija programa obuke u privredi i obuka građana – u saradnji sa federalnom i kantonalnim privrednim komorama: izrada Federalnog programa edukacije građana i privrede o značaju i načinima povećanja energijske efikasnosti u sektorima stanovanja (zgradarstvu) i privrede (izrada knjiga, priručnika, TV emisije i spotovi); 2. Osnivanje savjetovališta za energiju: u središtima kantona/županija osnovati savjetovališta za energiju (budžetsko finansiranje). Stručno jezgro bi bilo pri Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, te po jedan do dva zaposlenika u kantonima/županijama. Ovo treba urediti donošenjem federalnog zakona; 3. Uvođenje sistema označavanja energijske efikasnosti tehničkih proizvoda: s obzirom da su neki industrijski proizvodi potrošači energije nakon što ih građani nabave, potrebno je: • Donijeti uredbu o obaveznom označavanju proizvoda koji troše energiju (sijalice, kućanski uređaji, itd.) o energijskoj efikasnosti; • Uvesti kontrolu da li proizvodi imaju CE oznaku pri uvozu; 120 • Edukovati građane o značaju i značenju ovog znaka. 4. Donošenje propisa za energijsku efikasnost u zgradarstvu, te uvesti sistem označavanja energijske efikasnosti zgrada: od kvaliteta gradnje zavisi potrošnja energije u budućih 50 ili 100 godina. Zato svaka nova zgrada mora imati certifikat o energijskim gubicima. 5. Popularizacija osnivanja ESCO kompanija. Predviđa se izrada knjiga i brošura i organizacija seminara. 6. Uvođenje instituta energijskog menadžera za budžetske ustanove: kako su budžetske ustanove najznačajniji rasipnici energije, ovim mehanizmom se pomaže budžetskim ustanovama u iznalaženju mjera za pravilno korištenje energije, a ujedno se vrši kontrola i izvještaju se kantoni i opštine o racionalnoj potrošnji energije budžetskih korisnika. Ovdje uložena sredstva iznose svega nekoliko procenata od postignutih ušteda. Potrebno je: • pripremiti zakon; • pripremiti tehničke upute i • osposobiti kadar. 7. Uvesti sistem energijskog audita u privredi: uspostaviti sistem dobrovoljnog mehanizma koji omogućuje vlasnicima preduzeća da izvrše (putem certificiranih organizacija) provjeru kako menadžment preduzeća efikasno upravlja energijom, odnosno kako bi se identifikovale optimalne mjere za povećanje energijske efikasnosti. 8. Uvesti zanimanje Saradnik za energiju i vodu: u cilju povećanja efikasnosti potrošnje energije i vode u preduzećima određenog tipa uvesti zanimanje Saradnik za potrošnju energije i vode. 9. Uključiti se u međunarodne programe za podsticanje povećanje energijske efikasnosti: zbog globalnih problema koje stvara prekomjerna potrošnja energije, međunarodne organizacije i razvijene zemlje su pokrenule čitav niz projekata stvaranja mreža za povećanje energijske efikasnosti. U cilju jačeg uključivanja BiH u ove mreže potrebno je: • da BiH formalno uđe u neke od projekata i • da se, kroz osnivanje tijela za podršku, pomogne univerzitetima, nevladinim organizacijama i drugima da se uključe u programe, odnosno konkurišu za sredstva za konkretne akcije. Nosilac izrade ove strategije je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, za implementaciju najvećeg dijela programa imenovano je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. Zakonodavstvo BiH u području toplotne zaštite i energijska efikasnost u zgradama Prvi propisi o toplotnoj zaštiti zgrada u SFRJ doneseni su 1970. godine („Pravilnik o tehničkim mjerama i uslovima za toplotnu zaštitu zgrada“ – Službeni list SFRJ 35/70). Pravilnikom su propisane najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaza toplote pojedinih građevinskih dijelova, s obzirom na klimatsku zonu u kojoj se zgrada nalazi. Čitavo područje tadašnje Jugoslavije bilo je podijeljeno u tri građevinske klimatske zone sa propisanim najvećim dopuštenim koeficijentom prolaza toplote. Godine 1980. doneseni su novi zahtjevi u pogledu toplotne zaštite zgrada u okviru norme JUS U.J5.600: Toplotna tehnika u građevinarstvu; 121 Tehnički uslovi za projektovanje i građenje zgrada, kojima su vrijednosti dopuštenih koeficijenata prelaza toplote smanjene za oko 30 %. Novo, pooštreno i dopunjeno izdanje ovih normi doneseno je 1987. godine, a u Bosni i Hercegovini je na snazi i danas. Sa ovim pravilima iz 1987. godine i standardima koja su sa njim u vezi: • JUS U.J5.510 Metode proračuna koeficijenta prolaza toplote u zgradama; • JUS U.J5.520 Metode proračuna difuzije vodene pare; • JUS U.J5.530 Metode proračuna karakteristika toplotne stabilnosti vanjskih građevinskih konstrukcija za ljetno razdoblje i dr. su utvrđeni tehnički zahtjevi koji moraju biti ispunjeni pri projektovanju, gradnji i rekonstrukciji zgrada koje se griju ili klimatiziraju na temperaturi iznad 12 °C. Određeni su dopušteni specifični toplotni gubici zgrada te minimalna toplotna izolacija građevinskih elemenata. U skladu sa priznatim tehničkim pravilima preporučuje se koeficijent prolaza toplote pojedinih građevinskih elemenata, koeficijent linijskog prolaza toplote, specifični toplotni gubici, toplotna stabilnost vanjskih građevinskih elemenata za ljetno razdoblje, te se provodi dokaz ispunjavanja zahtjeva oko difuzije vodene pare kroz građevinske elemente (beton, malter, drvo, itd.). Prema JUS U.J5.600 izmjerena ekstremna teperatura za Sarajevo je – 22 °C, a računska temperatura (tj. projektna temperatura) je -18 °C. Treba naglasiti da ovako niske temperature nisu postignute zadnjih godina zbog povećanja temperature i globalnog zagrijavanja, pa je tako i temperatura po kojoj se vrše proračuni (-18 °C) neodgovarajuća i daje pogrešne rezultate toplotnih potreba zgrade. Rezultat je povećanje troškova za investicije, po nekim procjenama i do 30 %, što opet nepotrebno izaziva povećanje troškova grijanja (amortizacija i održavanje viška kapaciteta za cca 10 %). Vijeće ministara BiH je usvojilo (februar 2006. godine) Program preuzimanja tehničkih propisa, kojim se utvrđuju direktive novog pristupa Europske Unije koje se preuzimaju u zakonodavstvo BiH izradom odgovarajućih tehničkih propisa, te potrebni uvjeti za realiziranje ovoga programa. Definisano je 29 direktiva, od toga su sljedeće vezane za energijsku efikasnost: • Direktiva vijeća 92/42/EEC i 93/68/ЕЕC o zahtjevima za energijsku efikasnost novih toplovodnih kotlova na tečna i plinska goriva • Direktiva 2000/55/EZ europkog parlamenta i vijeća o zahtjevima za energijsku efikasnost balasta fluorescentne rasvjete • Direktiva 96/57/EZ europkog parlamenta i vijeća o zahtjevima za energijsku efikasnost kućanskih električnih frižidera, rashladnih uređaja i njihova kombinacija • Direktiva o građevinskim proizvodima br. 89/106/EEC i 93/68/EEC. • Direktiva Evropske komisije 90/396/EEC i 93/68/EEC o plinskim uređajima. Vrijeme preuzimanja direktiva prema Programu preuzimanja tehničkih propisa, je kraj 2008. godine. Pored Programa preuzimanja tehničkih propisa, Vijeće ministara BiH je usvojilo (august 2006. godine) i Odluku o planu aktivnosti za realizaciju programa preuzimanja tehničkih propisa. Planom aktivnosti se vrši raspodjela nadležnosti između institucija BiH odgovornih za implementaciju tehničkih propisa nastalih preuzimanjem direktiva novog pristupa EU u zakonodavstvo BiH. Za implementaciju direktiva vezanih za energijske efikasnosti odgovorno je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. 122 2. POSTOJEĆE STANJE ZGRADA KOLEKTIVNOG STANOVANJA U OPĆINAMA NOVI GRAD I NOVO SARAJEVO SA STANOVIŠTA ENERGIJSKE EFIKASNOSTI Intencija Ministarstva stambene politike Kantona Sarajevo je da se ovom Studijom obuhvati što veći uzorak zgrada kolektivnog stanovanja u KS, te su se iz tog razloga izabrale najnaseljenije općine Novi Grad i Novo Sarajevo. Cilj projekta jeste da se dobije slika stanja potrošnje energije za grijanje postojećih zgrada kolektivnog stanovanja u predmetnim općinama. Pregled stanja će dati mogućnost procjene uštede, te mjera koje je moguće poduzeti da bi se smanjila potrošnja energije u predmetnim zgradama. Ukupan broj stanambenih jedinica u zgradama kolektivnog stanovanja u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo iznosi 49.429 čija ukupna površina iznosi 2.784.377 m2. Podaci o energiji za grijanje u predmetnim općinama su iz sljedećih izvora: • KJKP Toplane • Individualno grijanje – prirodni gas • Individualno grijanje – el. energija i druge vrste goriva Struktura grijanja stanova u zgradama kolektivnog stanovanja 11% 5% KJKP Toplane individualno grijanje na gas ind. grijanje (struja, druge vrste goriva) 84% Slika 5. Struktura grijanja stanova u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo Najveći broj stanova oko 84% u zgradama kolektivnog stanovanja u općinama Novi Grad I Novo Sarajevo koristi toplotnu energiju iz sistema KJKP»Toplane-Sarajevo cca 39.000 stanova, smještenih u 1.265 ulaza. Individualno grijanje je zastupljeno u cca 11.000 stanova smještenih u 844 ulaza. 123 1400 1265 1200 1000 Broj ulaza 844 800 600 400 200 0 Toplane Individualni potrošači Struktura grijanja Slika 6. Broj ulaza u zgradama prema strukturi grijanja Obzirom da u Kantonu Sarajevo ne postoji institucija koja prati potrošnju energenata, a nadležne institucije koje se bave distribucuijom ne prate strukturno potrošnju energije, ne postoje podaci o potrošnji elektirčna energije za grijanje prostora već samo podaci o ukupno utrošenoj električna energiji. Potrošnja ostalih energenata za grijanje stambenog prostora, se može samo procjeniti (Tačka 2.5.). Obzirom da je mali procenat potrošača el.energije i čvrstog i tečnog goriva za grijanje u odnosu na posmatrani broj stanova, odnosno zgrada, oni nisu ni analizirani u okviru ove Studije. 2.1. IZVORI I ANALIZA RASPOLOŽIVIH PODATAKA Najveći dio podataka se odnosi na isporučenu energiju čija se potrošnja prati preko cca 700 mjerila ugrađenih u distributivnom sistemu KJKP Toplane. Ostali podaci, za slučajeve gdje nisu ugrađena mjerila rezultat su procjene potrošnje izvrene od strane KJKP Toplane. Specifična potrošnja energije za grijanje za slučajeve individualnog grijanja na prirodni gas je proračunata na osnovu podataka o potrošnji prirodnog gasa potrošača u zgradama kolektivnog stanovanja od KJKP Sarajevogas. Od ukupno 14 upravitelja u Kantonu Sarajevo njih 10 je stavilo na raspolaganje podatke o površinama stambenog prostora u zgradama u predmetnim općinama. Postojeće stanje energijske efikasnosti u KS u oblasti zgrada kolektivnog stanovanja se generalno može okarakterisati kao nezadovoljavајuće, što znači da postoje značajni potencijali za uštedu energije. Utvrđivanje postојеćeg stanja oteženo je nizom nepovolјnih okolnosti, od kojih se mogu izdvojiti sljedeće nајznačајniје: • nepostojanje podataka o karakteristikama objekata (npr. građevinsko stanje, stanje instalacija, popis potrošača u objektu, vrijeme korištenја i sl.) ili pokazatelja energijske efikasnosti definisanih na bilo koji način, dok su malobrojni raspoloživi podaci nepouzdani; • nepostojanje sistematskog i kontinualnog praćenja potrošnje energije u zgradama; 124 2.2. OPIS STAMBENOG FONDA U PREDMETNIM OPĆINAMA TIPSKE CJELINE I PODJELA NA Osnove odlike stanogradnje u Sarajevu (ranije grad, sada Kanton Sarajevo) U pokušaju sistematiziranja stambenog naslijeđa u Sarajevu mogu se definirati tri osnovna predsavremena perioda: - period turske uprave (1448.-1878.), - period austrougarske uprave (1878.-1918.), - period između dva svjetska rata (1918.-1941.), dok se savremeni period može razložiti na dvije faze: - period socijalističke izgradnje (1945.-1992.) i - post-ratno doba (1996.- do danas). Ukupan broj stanova / stanovnika u Sarajevu može se djelimično pratiti kroz podatke iz statističkičkih popisa kako je dato u Tabeli 3. Tabela 3. Broj stanova po statističkom popisu u periodu od 1950-1991. Godina 1950. 1960. 1971. 1981. 1991. Broj stanova 26.700 47.000 90.500 127.396 178.814 U nedostatku tačnih pokazatelja, može se pretpostaviti da je rast u periodu 1991.-2001. praktično bio zanemariv (dominirala je obnova u ratu porušenih i oštećenih objekata), ali da je u periodu 2001.-2008., intenzitet izgradnje stanova pojačan, tako da je na prostoru Sarajeva broj stanova uvećan za oko 5%, pa je sadašnji okvirni ukupni broj stanova u Sarajevu oko 190.000. Polazeći od udjela tzv. društvenog vlasništva nad stanovima, prema stanju iz posljednjeg popisa iz 1981. godine kada su 45% činili tada društveni stanovi, s obzirom na ideološku promociju kolektivnog života, to se može prihvatiti i kao grubi pokazatelj broja stanova u zgradama kolektivnog stanovanja. Sa velikom pouzdanošću se može smatrati da je takav odnos prisutan i sada. Dakle, na području grada Sarajeva sada ima oko 85.500 stanova u zgradama kolektivnog stanovanja, što sa pretpostavljenim prosjekom od 30 stanova po zgradi daje oko 2.850 zgrada – zasebnih funkcionalnih cjelina (slobodnostojećih lamela). Također, iz statističkog pregleda starosne strukture stambenih zgrada u Sarajevu prema popisu iz 1981. godine (a koji se kao prva aproksimacija može primijeniti i na sadašnje stanje zgrada kolektivnog stanovanja) udio zgrada po kategorijama starosti-godini izgradnje dat je u Tabeli 4. 125 Tabela 4. Udio zgrada po periodu izgradnje u stambenom fondu Kantona Sarajevo period gradnje do 1900. 1900.1918. 1919.1930. 1931.1945. 1946.1950. udio 4,20% 1,90% 1,50% 2,70% 2,20% period gradnje 1951.1955. 1956.1960. 1961.1965. 1966.1970. 1971.1975. udio 2,60% 6,90% 9,80% 11,90% 12,70% period gradnje 1976.1980. 1981.1985. 1986.1991. 1996.2000. 2001.2008. udio 12,90% 13,70% 10,90% 1% 5,00% Na osnovu podataka iz Tabele 4. slijedi da je većina zgrada kolektivnog stanovanja izgrađena nakon 1955. godine - čak 85% ili nominalno oko 2.420 zgrada sa oko 72.700 stanova. Starije zgrade (koje imaju više od 55 godina) čine ukupno 15 % fonda zgrada kolektivnog stanovanja i najveći broj njih predstavlja društveno i tehnološki prevaziđeni model, iako su neke od njih još uvijek u relativno dobrom tehničko-eksploatacionom stanju, ali bez potrebnog komfora. S druge strane, ako se promatra prostorni razvoj grada Sarajeva kroz historiju, lako je utvrditi da je njegova osmanska razvojna epoha prostorno locirana u centralnom dijelu općina Stari Grad i Centar; austrougarska epoha se miješa sa osmanskom skoro na istom području, uz male iskorake na zapad u smjeru današnje općine Novo Sarajevo. Epoha razvoja ostvarena u periodu između dva svjetska rata ima enklave na području općine Centar i Novo Sarajevo. A prostorni razvoj grada Sarajeva u socijalizmu je dinamično angažirao velike dijelove teritorija današnjih općina Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, Vogošća, Ilijaš pa i Hadžići, uglavnom stoga što je tadašnji prostorni razvoj direktan odraz forsirane industrijalizacije grada. 2.2.1. Opis specifičnosti stambenog fonda kolektivnog stanovanja u općinama Novo Sarajevo i Novi Grad S obzirom na prethodno izlaganje, područje istraživanja ove studije – teritorija općina Novo Sarajevo i Novi Grad - obuhvata zgrade kolektivnog stanovanja koje su uglavnom nastale u periodu 'socijalističkog' razvoja i izgradnje, sa manjim udjelom 'međuratnog' i zanemarivim udjelom austro-ugarskog naslijeđa. Što se tiče 'socijalističke epohe stanogradnje', zanimljivo je da je u svakom petogodištu (s obzirom na tradicionalni 'socijalistički' planski period – „petoljetku“), od 1956. pa skoro sve do 1991. godine, nastajalo u prosjeku po 11% ili 266 zgrada (800 stanova). Osim toga, može se uočiti trend da jedno petogodišnje razdoblje obilježava jedan stil gradnje, odnosno karakteristična arhitektonska forma i pripadajuća materijalizacija (konstruktivni sistem, osnovni gradivni materijal) koja nosi sva obilježja odnosne epohe razvoja tzv. proizvodnih snaga (stepena obrazovanosti stručnjaka i radne snage, usvojenih tehnologija – mehanizacije, alata i drugih sredstava za rad u građevinarstvu, te stepenu finaliteta građevinskih materijala) u prethodnom, tehnološki dosta izoliranom / autističnom društvu dogovorno-planske ekonomije. 126 S obzirom na izložene faktore kao kriterije, ovdje se smjelo uspostavlja jedna historijskouvjetovana tipizacija zgrada kolektivnog stanovanja (podjela na tipske cjeline) kojom se donekle olakšava analiza koja je predmet ove studije. Sve zgrade kolektivnog stanovanja u predmetnim općinama podjeljene su u 7 tipskih cjelina (T1-T7). U nastavku se daju osnovne karakteristike tipskih cjelina, uz odgovarajuće ilustrativne primjere: 1956. -1960. – klasični (opeka) i unaprijeđeni sistem (blokovi) – zidana konstrukcija sa AB horizontalnim i vertikalnim serklažima i monolitnim (sitnorebrastim ili ravnim) pločama – tipska cjelina 1 (T1) Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 1 data je na Slici 7. Slika 7. Stambena zgrada u Ulici Safeta Hadžića –predstavnik tipske cjeline 1 1961. -1965. – monolitni AB panelni sistem zidova i tavanica bez i sa izolacijom od pjenobetona; ravni krov – tipska cjelina 2 (T2) Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 2. data je na Slici 8. Slika 8. Stambena zgrada u ulici Džemala Bijedića - predstavnik tipske cjeline 2 1966. -1970. – potpuni montažni AB panelni sistem građenja bez izolacije – tipska cjelina 3 (T3) Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 3. data je na Slici 9. 127 Slika 9. Stambena zgrada u Ulici Džemala Bijedića - predstavnik tipske cjeline 3 1971. -1975. – I) montažni AB panelni sistem (sa inkorporiranom izolacijom od polistirena u fasadnim i zabatnim zidovima) – tipska cjelina 4 (T4) Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 4.-I) data je na Slici 10. Slika 10. Stambena zgrada na Trgu međunarodnog prijateljstva - predstavnik tipske cjeline 4 II) montažni AB skeletni sistem (sa zidovima od opečnih blokova ili blokova od pjeno/gas betona) – tipska cjelina 4 (T4) Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 4. – II) data je na Slici 11. 128 Slika 11. Stambena zgrada u Ulici Geteova - predstavnik tipske cjeline 4 1976. -1980. – I) monolitni AB skeletni sistem sa zidovima od blokova (opečni i pjeno /gas-betonski) – tipska cjelina 5 (T5) Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 5.- I) data je na Slici 12. Slika 12. Stambena zgrada - soliter u Ulici Azize Šaćirbegović - predstavnik tipske cjeline 5 II) monolitni AB panelni sa izolacijom od siporeksa i maltera – tipska cjelina 5 (T5) Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 5. – II) data je na Slici 13. Slika 13. Stambena zgrada - soliter u Ulici Grbavička - predstavnik tipske cjeline 5 1981. -1985. – monolitni AB panelni sistem sa izolacijom od polistirena i termo-maltera – tipska cjelina 6 (T6) Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 6. data je na Slici 14. 129 Slika 14. Stambena zgrada u Ulici Azize Šaćirbegović - predstavnik tipske cjeline 6 1986. -1991. – I) monolitni AB paneli + fasadni sendvič zidovi (mineralna vuna+fasadna opeka) – tipska cjelina 7 (T7) Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 7. - I) data je na Slici 15. Slika 15. Stambena zgrada u Ulici Zagrebačka - predstavnik tipske cjeline 7 II) monolitni AB paneli + fas. sendvič (polistiren+šuplja opeka+plemeniti malter) –tipska cjelina 7 (T7) Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 7. - II) data je na Slici 16. Slika 16. Stambena zgrada u Ulici Zmaja od Bosne 130 Slika 16. Stambena zgrada u Ulici Zmaja od Bosne - predstavnik tipske cjeline 7 Udio pojedinih tipskih cjelina u stambenom fondu u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo dat je na Slici 17. Vidljivo je da najveće učešće imaju tipske cjeline T6 i T2 koje čineviše od polovine stambenog fonda. 8% 9% Tipske cjeline 1 20% 2 3 4 5 35% 2% 12% 6 7 14% Slika 17. Udio pojedinih tipskih cjelina u stambenom fondu općina Novi Grad i Novo Sarajevo 131 2.2.2. Opis i tehničke specifikacije pojedinih predstavnika tipova zgrada S ciljem efikasne analize energijske efikasnosti u stambenim zgradama kolektivnog stanovanja u području istraživanja (općine Novo Sarajevo i Novi Grad) bilo je neophodno pribaviti egzaktne tehničko-funkcionalne i eksploatacione pokazatelje i podatke o svim tim zgradama. S obzirom da se radi o vrlo razuđenoj lepezi varijeteta unutar osnovne tipizacije, u raspoloživim vremenskim okvirima za izradu ove Studije bilo je nerealno ući u detaljniju analizu svih slučajeva. Nastojeći premostiti objektivne prepreke i razviti koncept ocjene energijske efikasnosti zgrada kolektivnog stanovanja u zadanom području, kao pomoćno sredstvo koristio se tehnički snimak građevinskih karakteristika i odgovarajući računarski modeli simulacije potrošnje energije u konkretnim, referentnim zgradama1 koje reprezentiraju svaku tipsku cjelinu. Tehničke osobine i energijske performanse konkretne zgrade, predstavnika tipske cjeline u ovakvom deduktivnom pristupu daju sliku stanja cijele klase zgrada, pripadnica određene tipske cjeline. Sasvim razumljivo, ovdje je nemoguće, bez dodatnog istraživanja i ispitivanja, kazati kolika je vjerodostojnost ove metode kada se osobine, performanse i učinci jedne zgrade primijene na cijelu klasu zgrada u području istraživanja, odnosno, kojom / kolikom greškom će biti obilježeni dobiveni rezultati. Ipak, smatra se da će ova metoda i njen ishod dati jasnu indikaciju izvora problema i ukazati na glavne pravce budućeg djelovanja s ciljem unapređenja energijske efikasnosti – a to je i bio cilj izrade ove studije. Ukoliko se ukaže potrebnim, kroz dodatna istraživanja i testiranja dovoljnog broja konkretnih objekata unutar svakog tipa, može se izvesti ocjena pouzdanosti metode pa na toj osnovi izvršiti sistematska revalorizacija dobivenih rezultata. Najznačajnije tehničke karakteristike i performanse konkretnih zgrada koje su odabrane za predstavnike tipova, a koje imaju nesumnjiv uticaj na energijsku efikasnost su: 1. karakteristični period gradnje 2. arhitektonsko-urbanističke odlike zgrade (forma); razuđenost i tehnička struktura fasade 3. konstruktivni sistem / materijali 4. vrsta, termičke karakteristike, veličina i broj prozora 5. visina etaže 6. termičke karakteristike balkona i lođa 7. vrsta ulaznih vrata na stanovima; termičke karakteristike, stanje i režim korištenja stubišta 8. sistem centralnog grijanja 9. površina i broj stanova u zgradi i relativni pokazatelji za stan – prosječan broj prozora, prosječna površina fasade i njihovi udjeli U Tabeli 5. su dati arhitektonsko građevinski podaci i osobine stambenih zgrada predstavnika tipskih cjelina sa izvedenim pokazateljima koji utiču na potrošnju energije. 1 “Kompromisni izbor materijala, konstrukcija i postupaka građenja stambenog objekta optimizaciom energije na principima održivog razvoja“, doktorska disertacija Esad Mulavdić, Građevinski fakultet u Sarajevu, 2003. 132 Tabela 5. Arhitektonsko građevinski podaci i osobine stambenih zgrada predstavnika tipskih cjelina Tipska cjelina Karakteristični period gradnje T1 T2 T3 T4 T5 T6 T7 1956-1960 1961-1965 1966-1970 1971-1975 1976-1981 1981-1985 1986-1991 nepravilni kvadar 34,0x14x21,6 m P+7; verižno spojene lamele Forma, LxWxH, spratnost kvadar 14,5x12,8x18 m P+4 kvadar 38,3x14x26m P+8 kvadar 28x12x18m P+5 kvadar 19x13,4x30m; P+10; verižno spojeni objekti prizma 24,3x20,5x60 m P+21; soliter prizma 24,0x18,2x30 m P+10; verižno spojene kule Razuđ. fasade mala; 1,05 nema; 1,0 nema; 1,0 srednja; 1,10 velika; 1,15 srednja; 1,10 srednja; 1,10 1032 2720 1440 2138 6182 2785 2281 kosi drv. ravni AB ravni AB ravni AB ravni AB ravni AB kosi drv. AB monol.zid 15cm sa siporexom 15cm AB zid 15cm, siporex 15cm, polistiren 4cm, z. op.blok 19cm, tervol 8cm, zrak, fas.opeka 12cm AB monolitni zidovi, parapeti, ploče AB monolitni zidovi, parapeti, ploče AB monolitni poprečni zidovi i ploče ind., krilo-nakrilo, staklo 3 mm, brtva, 2,4*1,7+1,2*1, 7 ind., krilo-nakrilo, staklo 3 mm, brtva, (3,6;2,2;1,8;1, 4)*1,2 drveni sa termo stakl. 3+6+3mm, brtva, 2,35*1,55+1,7 5*1,55 2,70 m P0 fasade Krov AB mont.zid 19cm sa integr. polistirenom 5 cm AB montažni zidovi, parapeti, ploče Sastav fasade opeka 25 cm, 2cm krečni + 3cm plem.malter AB zid 19cm+ siporeks+ glet+plastofix 0,5 AB mont. zid 19cm+ AC ploča 0,5cm na dist. Konstr. sistema zidani sa AB hor.serkl.i sitnor.pločom AB h.i v.serkl. siporex 19cm, mont.tavanice AB montažni zidovi, parapeti, ploče Prozori - tip, struktura, mjere klasični, dostruki, drv.ram, staklo 3 mm 2,3*1,5+1,1*1, 5 industrijski, krilo-na-krilo, staklo 3 mm, 3,6*1,5 industrijski, krilo-na-krilo, staklo 3 mm, 2,8*1,5 industrijski, krilo-na-krilo, staklo 3 mm, 2,2*1,6+1,8*1, 6 Visina etaže 2,95 m 2,70 m 2,70 m 2,70 m 1,5*1,2 m AB, neizolirani 2,2*2,0 m AB, neizolirani industrijska bez brtve, 1,0*2,1 otvoreno, metal. vrata i prozori industrijska bez brtve, 1,0*2,1 otvoreno, metal. vrata i prozori industrijska bez brtve, 1,0*2,1 otvoreno, metal. vrata i prozori n/a liveni radijatori, dvocijevni s. liveni radijatori, dvocijevni s. liveni radijatori, dvocijevni s. jednocijevni sistem, konvektori jednocijevni sistem, konvektori jednocijevni sistem, liveni radijat. n/a Ulazna vrata u stan klasična 1,0*2,0 m Sist. centralnog grijanja 2,70 m 2,4*1,7 m AB, djelimič. izolirani industrijska sa brtvom 1,0*2,1 zatvoreno, metal. vrata sa brtvom 1,5*1,2 m AB, neizolirani Lođe-balkoni Stubište 2,70 m 2,6*1,9 m AB, djelimič. izolirani industrijska sa brtvom 1,0*2,1 zatvoreno, metal. vrata sa brtvom otvoreno, klas.drv. vrata i proz. 2,0*2,1 m AB, izolirani proptupož. sa brtvom 1,0*2,1 zatvoreno, metal. vrata sa brtvom Prosječna pov. stanova Prosječan broj prozora Prosječna pov. fasade 38 48 54 55 57 58 59 1,8+2,2 2,5 2,2 1,5+1 2+1 1+0,7+1+0,6 1,2+2,0 58,9 38,6 54 65,3 40 64,4 77,5 Prosječna pov. Prozora 10,1 13,8 12,4 10 11,6 9,5 9,3 % (udio prozora) 14,3 35,7 23,1 15,3 29 14,7 12 % (udio fasade) 85,7 64,3 76,9 84,7 71 85,3 88 % (udio krov/prizemlje) 12,4 7,4 9,3 6,4 2,8 9,9 17 Na slikama 18. i 19. su date prosječne vrijednosti koeficijenata prolaza toplote za prozore i zidove po tipskim cjelinama u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo 133 koeficijent prolaza toplote, kWh/m2 Prosječno "U" prozora po tipskim cjelinama 4,00 3,34 3,50 3,35 3,20 2,87 3,00 2,83 2,78 2,79 2,50 2,00 1,50 U prozora 1,00 0,50 0,00 1 2 3 4 5 6 7 tipska cjelina Slika 18. Prosječni koeficijent prolaza toplote prozora za karakteristične tipske cjeline u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo koeficijent prolaza toplote, kWh/m2 Prosječno "U" zida po tipskim cjelinama 1,80 1,60 1,54 1,51 1,40 1,27 1,20 1,18 U zida 1,06 1,00 0,85 0,80 0,69 0,60 0,40 0,20 0,00 1 2 3 4 5 6 7 tipska cjelina Slika 19. Prosječni koeficijent prolaza toplote zidova za karakteristične tipske cjeline u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo 2.3. STAMBENA POVRŠINA TIPSKIH CJELINA Ukupna površina stambenog fonda obuhvaćena ovom Studijom u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo iznosi 2.784.377 m 2. Najveći broj zgrada (preko 95 %) su višespratnice, odnosno više od dva sprata. U Tabeli 6. i Tabeli 7. su date ukupne površine, broj i prosječna površina stanova po tipskim cjelinama. 134 Tabela 6. Površine stanova po tipskim cjelinama za zgrade u sistemu KJKP Toplane Tipska cjelina ukupna površina stanova broj prosječna površina stana (m2) stanova (m2) T1 44.020 1.162 38 T2 282.228 5.679 48 T3 53.450 970 54 T4 314.787 5.602 55 T5 372.927 6.182 57 T6 901.701 15.039 58 T7 248.948 3.925 59 UKUPNO 2.218.060 38.559 55 Evidentno je da je najveći broj stanova u tipskoj cjelini T6 kod zgrada koje su u sistemu KJKP Toplane. Tabela 7. Površine stanova po tipskim cjelinama za zgrade sa individualnim grijanjem Tipska cjelina ukupna površina stanova prosječna površina stana (m ) broj stanova T1 130.772 2.867 47 T2 228.536 4.301 53 T3 12.522 196 64 T4 - - - T5 63.642 1.024 61 T6 86.224 1.375 63 T7 44.621 1.107 62 UKUPNO 566.317 10.870 55 2 2 (m ) Prilikom određivanja tipskih cjelina utvrđeno je da zgrade sa individualnim grijanjem nemaju niti jednu zgradu tipske cjeline T4. U zgradama sa individualnim grijanjem najveći broj stanova je u tipskoj cjelini T2. 2.4. KARAKTERISTIKE IZVORA ENERGIJE ZA GRIJANJE U OPĆINAMA NOVO SARAJEVO I NOVI GRAD U općinama Novi Grad i Novo Sarajevo kao energent se pretežno koristi prirodni gas (preko 95 %) za grijanje zgrada kolektivnog stanovanja, dok ostatak (oko 5 %) čine drugi izvori energije za grijanje (el.energija, drvo, ugalj, mazut itd.). U ove dvije općine su instalirane 74 kotlovnice ukupne snage od 355 MW kojima upravlja KJKP ‘’Toplane’’ Sarajevo. Od toga instalirano je 24 slobodnostojeće kotlovnice (ukupne snage 329 MW) i 50 krovnih kotlovnica (snage 26 MW). Krovne kotlovnice su instalirane samo u općini Novi Grad. U Tabeli 8. i Tabeli 9. je dat pregled svih kotlovnica u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo. 135 Tabela 8. Pregled slobodnostojećih kotlovnica u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo Broj Naziv kotlovnice Gorivo Broj kotlova 1 Č.Vila I gas/ELLU 2 2 Č.Vila II gas/ELLU 4 3 Hrasno gas/ELLU 3 4 Lenjinova gas/ELLU 2 5 Podvožnjak gas/ELLU 2 6 Pofalići gas/ELLU 2 gas/ELLU / Mazut gas/ELLU / Mazut 7 Ž.Jošila 2 8 B.Blažek 9 Grbavica II gas/ELLU 2 10 Otoka gas/ELLU / Mazut 2 11 A.Polje K5 g/mazut 4 12 K1-A.Polje gas/ELLU 2 13 K2-A.Polje g/o 2 14 K3-A.Polje g/o 2 15 K4-A.Polje g/o 2 16 KDIII-1 gas/ELLU 3 17 KDI-1 gas 2 18 KDI-2 gas 2 19 KDI-3 gas 2 20 KDI-4 gas 2 21 KDI-5 gas 2 22 KDI-6 gas 2 23 KDI-7 gas 2 24 KDI-8 gas 2 2 Snaga (MW) Vrsta kotla Prosječna temperatura dimnih plinova (ºC) 6,000 6,000 8,100 8,149 8,149 8,000 14,000 14,000 14,000 14,000 14,000 7,000 7,000 9,300 10,000 9,000 9,000 9,000 9,000 3,500 3,500 7,000 7,000 14,000 14,000 14,000 14,000 3,200 3,000 3,000 3,000 2,900 3,000 3,000 3,000 7,000 7,000 7,000 1,860 1,860 1,510 1,510 1,400 1,400 1,400 1,400 1,395 1,395 1,860 1,860 1,047 1,000 0,930 0,930 Toplovodni Toplovodni Vrelovodni Vrelovodni Vrelovodni Vrelovodni Parnovrelovodni Parnovrelovodni Parnovrelovodni Parnovrelovodni Parnovrelovodni Toplovodni Toplovodni Parnovrelovodni Vrelovodni Vrelovodni Vrelovodni Vrelovodni Vrelovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Parnovrelovodni Parnovrelovodni Parnovrelovodni Parnovrelovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Parnovrelovodni Parnovrelovodni Parnovrelovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni 168 178 149 132 119 90 104 113 112 120 150 160 214 116 163 131 190 150 130 147 149 156 148 185 193 191 185 167 165 159 156 159 150 168 163 142 150 146 120 140 120 100 170 165 155 153 190 200 183 162 109 175 162 140 Tabela 9. Pregled krovnih kotlovnica Broj Naziv kotlovnice Gorivo Broj kotlova Snaga (MW) Vrsta kotla Prosječna temperatura 136 dimnih plinova (ºC) 1 MI/3 Mojmilo gas 2 2 MII/1 Mojmilo gas 2 3 MIII/3 Mojmilo gas 2 4 MIV/2 Mojmilo gas 2 5 MIV/5 Mojmilo gas 2 6 7 8 9 MV/3 Mojmilo MV/5 Mojmilo MV/8 Mojmilo MVI/2 Mojmilo gas gas gas gas 1 1 1 1 10 MVII/2 Mojmilo gas 2 11 MVIII/3 Mojmilo gas 2 12 MIX/2 Mojmilo gas 2 13 MX/2 Mojmilo gas 2 14 AI/1 Dobrinja II gas 2 15 AI/3 Dobrinja II gas 2 16 AI/6 Dobrinja II gas 2 17 AI/8 Dobrinja II gas 2 18 AII/1 Dobrinja II gas 2 19 AII/3 Dobrinja II gas 2 20 AIII/2 Dobrinja II gas 2 21 AIII/5 Dobrinja II gas 2 22 BI/2 Dobrinja II gas 1 23 BII/5 Dobrinja II gas 2 24 BII/2 Dobrinja II gas 2 25 BII/5 Dobrinja II gas 2 26 BIII/3 Dobrinja II gas 2 27 BIV-1 Dobrinja II gas 2 28 BIV-3 Dobrinja II gas 2 29 BIV-5 Dobrinja II gas 2 30 BIV-7 Dobrinja II gas 2 31 BIV-1 Dobrinja II gas 2 32 BV/3 Dobrinja II gas 2 33 BV/6 Dobrinja II gas 1 34 BIV-8 Dobrinja II gas 2 35 BVI/3 Dobrinja II gas 2 36 CI/2 Dobrinja II gas 1 37 CII/2 Dobrinja II gas 2 38 CIII/2 Dobrinja II gas 2 39 CIII/5 Dobrinja II gas 2 40 ABI/3 Dobrinja II gas 2 41 ABII/2 Dobrinja II gas 2 42 ABII/4 Dobrinja II gas 1 0,30 0,30 0,30 0,30 0,30 0,30 0,30 0,23 0,30 0,30 0,38 0,45 0,45 0,38 0,45 0,45 0,45 0,45 0,30 0,23 0,34 0,34 0,23 0,30 0,23 0,30 0,23 0,30 0,23 0,30 0,23 0,23 0,30 0,30 0,29 0,29 0,30 0,30 0,45 0,32 0,32 0,23 0,30 0,23 0,30 0,32 0,32 0,23 0,30 0,17 0,17 0,23 0,23 0,30 0,30 0,30 0,30 0,23 0,23 0,45 0,17 0,17 0,29 0,29 0,30 0,20 0,20 0,18 0,18 0,32 0,32 0,23 0,30 0,23 0,30 0,45 Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Kondenzacioni Kondenzacioni Toplovodni Toplovodni Kondenzacioni Kondenzacioni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Kondenzacioni Kondenzacioni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Kondenzacioni Kondenzacioni Toplovodni Kondenzacioni Kondenzacioni Kondenzacioni Kondenzacioni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni 255 189 225 152 201 219 180 182 200 219 288 215 207 248 267 219 250 187 230 208 100 83 210 205 170 240 185 203 228 152 50 50 230 195 49 50 232 184 189 97 140 177 173 165 180 84 82 209 227 48 48 198 214 180 185 216 220 48 48 211 48 48 49 50 180 130 121 115 163 82 107 200 120 259 193 234 137 43 ABIII/2 Dobrinja II gas 2 44 ABIII/4 Dobrinja II gas 2 45 ABIV/2 Dobrinja II gas 2 46 ABV/3 Dobrinja II gas 2 47 ABV/4 Dobrinja II gas 2 48 ABVI/1 Dobrinja II gas 2 49 ABVI/4 Dobrinja II gas 2 50 BCI/2 Dobrinja II gas 2 0,23 0,30 0,23 0,30 0,30 0,30 0,23 0,30 0,23 0,30 0,23 0,23 0,23 0,23 0,23 0,30 Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Toplovodni Kondenzacioni Kondenzacioni Kondenzacioni Kondenzacioni Toplovodni Toplovodni 211 210 218 215 188 195 200 168 204 188 48 48 48 48 144 158 Stepen korisnosti sistema slobodnostojećih kotlovnica je 0,83 dok se kod krovnih kotlovnica kreće od 0,83 do 0,96. U Prilogu 1. je data karta mreže sa rasporedom kotlovnica u općinama Novo Sarajevo i Novi Grad. Ukupna potrošnja prirodnog gasa po grijnim sezonama za općine Novo Sarajevo i Novi Grad je data u Tabeli 10.. Tabela 10. Potrošnja prirodnog gasa za grijne sezone 2005/06, 2006/07, 2007/08 u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo Potrošnja prirodnog gasa (Sm3) KJKP Toplane Individualno grijanje 2005/06 2006/07 2007/08 2005/06 2006/07 2007/08 41.918.630 35.604.146 42.952.529 5.515.681 4.618.597 5.941.998 Oko 10 % učešća u potrošnji prirodnog gasa za individualno grijanje iz Tabele 10. imaju priprema tople vode i kuhanje u domaćinstvima, dok je oko 90 % od ukupne potrošnje prirodnog gasa utrošeno na grijanje zgrada. Godišnja potrošnja prirodnog gasa za kuhanje iznosi cca. 39 Sm3 po osobi, dok za potrebe PTV ova pšotrošnja iznosi 65,5 Sm3 po osobi (Izvor: Studija prestrukturiranja potrošnje prirodnog gasa, 2002. IGT/Sarajevogas). Ukupna potrošnja prirodnog gasa za grijanje zgrada kolektivnog stanovanja u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo po grijnim sezonama je data u Tabeli 11. 138 Tabela 11. Potrošnja prirodnog gasa za za grijanje u zgradama kolektivnog stanovanja Grijna sezona 2005/06 2006/07 2007/08 46.882.743 39.760.883 48.300.327 Udio KJKP Toplane u potrošnji prirodnog gasa (%) 89,4 89,5 88,9 Udio individualnog grijanja (%) 10,6 10,5 11,1 Ukupna potrošnja prirodnog gasa za grijanje (Sm3) Pored potrošnje prirodnog gasa za individualno grijanje domaćinstava, koristi se i električna energija, fosilna goriva (ugalj, mazut itd.) i biomasa (drvo). Obzirom na nepostojanje statističke evidencije strukturne potrošnje energenata za grijanje, izvršen je proračun potrošnje prirodnog gasa dok je za ostale energente proračunata ukupna potrošnja. U Tabeli 12. data je potrošnja energije za grijnu sezone 2007/08 za zgrade koji imaju individualno grijanje u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo. Tabela 12. Potrošnja energenata za slučaj individualnog grijanja za grijnu sezone 2007/08 u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo. Prirodni gas (kWh) Ostali energenti (kWh) Ukupno 50.590.169 19.950.413 70.540.582 71,7 % 28,3 % 100,0 % Iz Tabele 12. je vidljivo da je udio prirodnog gasa u grijanju zgrada sa individualnim grijanjem cca 72 % dok je potrošnja svih ostalih energenata (električna energija, drvo, mazut, ugalj itd.) za grijanje 28 %. 139 2.5. KOLIČINE I STRUKTURA ENERGENATA ZA GRIJANJE U ZGRADAMA KOLEKTIVNOG STANOVANJA U OPĆINAMA NOVI GRAD I NOVO SARAJEVO, PO TIPSKIM CJELINAMA Ukupna potrošnja prirodnog gasa za grijanje u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo za grijnu sezonu 2007/08 iznosi 48.300.327 Sm3, odnosno 456.921.103 kWh. Potrošnje prirodnog gasa po tipskim cjelinama za grijnu sezonu 2007/08. je data u Tabeli 13. Tabela 13. Potrošnja prirodnog gasa po tipskim cjelinama za grijnu sezonu 2007/08 Tipska cjelina KJKP “Toplane” (Sm3) Individualno grijanje (Sm3) Ukupna potrošnja (Sm3) T1 855.674 1.046.612 1.902.286 T2 5.739.843 2.211.703 7.951.546 T3 1.014.019 88.027 1.102.046 T4 6.161.131 0 6.161.131 T5 7.886.130 616.057 8.502.187 T6 17.118.386 782.434 17.900.820 T7 4.177.347 602.965 4.780.312 Ukupno 42.952.529 5.347.798* 48.300.327 *Podaci se odnose na utrošak prirodnog gasa za grijanje Tabela 14. Potrošnja energije po tipskim cjelinama za grijnu sezonu 2007/08 Tipska cjelina Potrošnja prirodnog gasa (kWh) Potrošnja ostalih energenata (kWh) Ukupna potrošnja (kWh) T1 17.995.626 6.669.992 24.665.618 T2 75.221.625 6.766.083 81.987.708 T3 10.425.355 324.826 10.750.181 T4 58.284.299 0 58.284.299 T5 80.430.689 1.242.917 81.673.606 T6 169.341.757 4.460.074 173.801.831 T7 45.221.752 486.522 45.708.274 Ukupno 456.921.103 19.950.413 476.871.516 Iz Tabele 14. je vidljivo da se najveća količina energije utroši na zagrijavanje zgrada Tipa 6. Razlog tome je što su zgrade T6 izgrađene u doba intenzivne gradnje u 70-im i 80-im godinama prošlog vijeka, pa su kao takve i najzastupljenije u ove dvije općine. Na osnovu pregleda potrošnje energenata za grijanje svih zgrada kolektivnog stanovanja u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo, vidljivo je da prirodni gas ima učešće preko 95 % u ukupnoj potrošnji energenata dok su svi ostali energenti zastupljeni sa manje od 5 %. Na140 slikama 20., 21. i 22. je dat udio zgrada po tipskim cjelinama, u potrošnji prirodnog gasa, i ostalih energenata kao i u ukupnoj potrošnji svih energenata. 10% 4% 16% T1 2% T2 T3 T4 T5 37% 13% T6 T7 18% Slika 20. Udio zgrada po tipskim cjelinama u potrošnji prirodnog gasa za grijanje Slika 21. Udio zgrada po tipskim cjelinama u potrošnji ostalih energenata za grijanje 10% 5% 17% T1 T2 2% T3 T4 T5 37% 12% T6 T7 17% Slika 22. Udio zgrada po tipskim cjelinama u potrošnji svih energenata za grijanje 141 2.6. PROCJENA ENERGIJSKIH KARAKTERISTIKA ZGRADA U OPĆINAMA NOVI GRAD I NOVO SARAJEVO Preliminarna energijska analiza podrazumjeva procjenu energijske efikasnosti zgrada prema odgovarajućim energijskim indikatorima, pri čemu se vrši poređenje izračunatih indikatora u zatečenim uslovima i odgovагајućih indikatora energijske efikasnih objekata slične namjene. Indikatori energijske efikasnosti, u odnosu na koje se vrši poređenje, mogu se tretirati kao ciljne vrijednosti. Stvarni energijski indikatori zgrada porede se onda sa odgovarajućim ciljnim vrijednostima. Ciljne vrijednosti za potrošnju toplotne i električne energije, potrošnju vode u starim i novim zgradama mogu se pronaći u nacionalnim standardima (ili standardima i primjerima iz drugih zemalja). Za određivanje efikasnosti potrošnje energije u zgradi koristi se indikator energijska karakteristika – godišnja potrošnja energije po korisnoj jedinici grijane površine (koristi se i naziv energijski broj). Ovaj indikator se koristi za: • ocjenu efikasnosti potrošnje energije u postojećim zgradama, uzimajući u obzir stanje njihove ovojnice, efikasnost tehničkih sistema i navika korisnika/stanara; • plaćanje i ocjenu efekta provođenja mjera energijske efikasnosti; • upoređivanje analize sa drugim objektima iste namjene i • ocjenu budućih energijskih potreba novih građevina prilikom njihovog projektovanja. Energijska karakteristika se označava sa E i izražava se jedinicom kWh/m2godišnje (kWh/m2a). Energijska karakteristika zgrade se određuje kao zbir svih energijskih brojeva pojedinih sistema zgrade: energijski broj EGR za grijanje prostora, EPTV za pripremu potrošne tople vode i EO za ostalu tehničku opremu (rasvjeta, kućanski uređaji, kuhanje i dr.). Prema tome, ukupna energijska karakteristika ili broj je: E = EGR + EPTV + EO kWh m2a Drugi i jednostavniji način računanja energijske karakteristike je preko odnosa ukupne godišnje potrošnje energije (sve vrste energije) u zgradi i njene grijane površine. Za to se koristi jednačina: E= Q/Agr kWh m2a Za posebne objekte, osim po kvadratnom metru površine, potrošnja energije može se izraziti i po broju osoba koje borave u prostoru ili po drugim specifičnostima koje imaju uticaj na potrošnju energije u prostoru (npr: broj učenika u školi, broj gostiju u hotelima, broj kreveta u bolnici i sl.). Neke ciljne vrijednosti preporučuje EU i one su prikazane u Tabeli 15. 142 Tabela 15. Ciljne vrijednosti energijskih brojeva izračunatih na neto korisnu površinu EGR Vrsta objekta EPTV 2 EO 2 E 2 kWh/m a kWh/m a kWh/m a kWh/m2 a Porodična kuća 55 25 25 105 Objekat sa više stanova 50 20 25 95 Poslovni objekat 45 15 20 80 Najčešće se koristi samo energijska karakteristika za grijanje prostora, koja služi i za ocjenu energijske efikasnosti zgrade. Karakteristične vrijednosti energijske karakteristike za grijanje i odgovarajuća ocjena energijske efikasnosti zgrade date su u Tabeli 16. Tabela 16. Ocjena efikasnosti potrošnje toplotne energije u zgradama Klasa* Energijski broj za grijanje EGR kWh/m2 a Komentar A 0-30 Najbolja energijska efikasnost B 31-50 Visoka energijska efikasnost C 51-70 Energijski efikasna zgrada D 71-120 Prosječna zgrada E 121-161 Nezadovoljavajuća energijska efikasnost F 161-200 Energijski rastrošna zgrada G 201- Potpuno energijski neefikasna zgrada *Ocjene u tablici su prema klasifikaciji evropske eko menadžment i audit sheme EMAS Za potrebe izračunavanja energijske karakteristike (energijskog broja) za zgrade općina Novi Grad i Novo Sarajevo obrađeni su svi raspoloživi podaci o potrošnji energije i korisnim stambenim površinama u svim ulazima i zgradama kolektivnog stanovanja ove dvije općine. Izvršeno je sumiranje potrošnje energenata (kWh/a) koji se koriste za grijanje (prirodni gas čini oko 95 % od ukupne potrošnje) po ulazima i zgradama za tri grijne sezone (2005/06, 2006/07 i 2007/08). Potom je izvršeno dijeljenje potrošnje energije za grijanje zgrade sa korisnom površinom zgrade. U daljem proračunu je uzeta kao referentna grijna sezona 2007/08 iz razloga što zgrade u sezonama 2005/06 i 2007/08 imaju približnu potrošnju (Tabela 10.) dok u sezoni 2006/07 imaju nešto manju. Na taj način su dobivene energijske karakteristike za svaku zgradu. U Prilogu 1 je dat grafički prikaz energijskih karakteristika zgrada i tipskih cjelina u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo. Na osnovu normalne raspodjele potrošnje energije koja je obrađena na slikama od 23. do 29. je data Gaussova raspodjela energijskih karakteristika za sve zgrade po tipskim cjelinama i načinu 143 grijanja za grijnu sezonu 2007/08. Tip 1 0,016 Individualni potrošači 0,014 Toplane 0,012 0,01 0,008 0,006 0,004 0,002 0 30 80 130 180 230 280 kWh/m2a Slika 23. Gaussova raspodjela energijske karakteristike za sve zgrade tipske cjeline 1 u Sarajevu u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo Tip 2 0,02 Individualni potrošači 0,018 Toplane 0,016 0,014 0,012 0,01 0,008 0,006 0,004 0,002 0 60,0 80,0 100,0 120,0 140,0 160,0 180,0 200,0 220,0 kWh/m2a Slika 24. Gaussova raspodjela energijske karakteristike za sve zgrade tipske cjeline 2 u Sarajevu u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo Tip 3 0,02 Individualni potrošači 0,018 Toplane 0,016 0,014 0,012 0,01 0,008 0,006 0,004 0,002 0 40,0 60,0 80,0 100,0 120,0 140,0 160,0 180,0 200,0 220,0 kWh/m2a Slika 25. Gaussova raspodjela energijske karakteristike za sve zgrade tipske cjeline 3 u Sarajevu u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo 144 Tip 4 0,03 0,025 Toplane 0,02 0,015 0,01 0,005 0 110,0 120,0 130,0 140,0 150,0 160,0 170,0 180,0 190,0 200,0 kWh/m2a Slika 26. Gaussova raspodjela energijske karakteristike za sve zgrade tipske cjeline 4 u Sarajevu u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo Tip 5 0,014 Individualni potrošači Toplane 0,012 0,01 0,008 0,006 0,004 0,002 0 30 80 130 180 230 kWh/m2a Slika 27. Gaussova raspodjela energijske karakteristike za sve zgrade tipske cjeline 5 u Sarajevu u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo Tip 6 0,045 Individualni potrošači 0,04 Toplane 0,035 0,03 0,025 0,02 0,015 0,01 0,005 0 30 80 130 180 230 280 kWh/m2a Slika 28. Gaussova raspodjela energijske karakteristike za sve zgrade tipske cjeline 6 u Sarajevu u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo 145 Tip 7 0,02 Individualni potrošači 0,018 Toplane 0,016 0,014 0,012 0,01 0,008 0,006 0,004 0,002 0 60 80 100 120 140 160 180 200 kWh/m2a Slika 29. Gaussova raspodjela energijske karakteristike za sve zgrade tipske cjeline 7 u Sarajevu u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo Na Slikama 23. i 28. primjetno je rasipanje vrijednosti energijskih karakteristika zgrada za slučaj individualnog grijanja. Razlog tome je nepostojanje preciznih podataka o strukturi energenata koji se koriste za grijanje u ovim zgradama, kao i različito ponašanje potrošača (štednje) sa individualnim grijanjem. Evidentna je i manja srednja vrijednost energijske karakteristike u slučaju individualnog grijanja osim kod tipske cjeline T7. U Tabeli 17. su prikazane energijske karakteristike tipskih cjelina za općine Novi Grad i Novo Sarajevo uz ocjenu efikasnosti potrošnje toplotne energije prema klasifikaciji evropske eko menadžment i audit sheme EMAS. Energijska karakteristika tipske cjeline je aritmetička sredina energijskih karakteristika zgrada koje pripadaju predmetnoj tipskoj cjelini. Obzirom da su uočene znatne razlike potrošnje energije kod zgrada koje su u sistemu KJKP Toplane i individualnog grijanja prosječno 18 % u Tabeli 17 su date energijske karakteristike za oba slučaja . Tabela 17. Ocjena energijske karakteristike za grijanje tipskih cjelina općina Novo Sarajevo i Novi Grad za grijnu sezonu 2007/08 klasa Razlika u potrošnji prema načinu grijanja kWh/m2 a Razlika u potrošnji prema načinu grijanja % Tipska cjelina KJKP Toplane kWh/m2 a klasa Individualni potrošači kWh/m2 a T1 153 E 127 E 26 17 T2 160 E 121 E 39 25 T3 149 E 92 D 57 38 T4 154 E - - - - T5 166 F 111 D 55 34 T6 149 E 138 E 11 8 T7 132 E 139 E -7 -5 Prosjek 152 E 125 E 27 18 Iz Tabele 17. je vidljivo da se zgrade u predmetnim općinama prema potrošnji energije nalaze između prosječnih zgrada do zgrada energijski rastrošnih zgrada, što ukazuje na znatan potencijal uštede energije. Prosječna vrijednost energijske karakteristike (broja) kreće se od 125 do 152 što znači da predmetne zgrade pripadaju klasi E odnosno to su zgrade 146 nezadovoljavajuće enrgijske efikasnosti Na Slici 30. je dat grafički prikaz energijskih karakteristika prema strukturi grijanja po tipskim cjelinama u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo 180 Energijska karakteristika (kWh/m2a) 160 166 160 153 KJKP ''Toplane'' 154 149 Individualni potrošači 149 139 138 140 132 127 121 120 111 100 92 80 60 40 20 0 0 1 2 3 4 5 6 7 Tipska cjelina Slika 30. Poređenje energijskih karakteristika za sve tipske cjeline u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo Evidente su manje potrošnje energije u slučaju individualnog grijanja, za istu tipsku cjelinu odnosno iste građevinske karakteristike zgrada. Razlozi za to su mnogobrojni, počev od gubitaka koji nastaju u transportu kroz sistem grijanja, rasipanja energije jer se daljinsko grijanje plaća po m2 a ne po stvarnoj potrošnji, te korisnici nisu motivisani da štede, pa do nepostojanja dovoljne svijesti građana o tome da je energija vrijedan resurs koji treba racionalno trošiti. Na to se nadovezuju loše zaptivanje prozora, nepostojanje spoljne termoizolacije i termostatskih ventila za radijatore koji bi regulisali potrošnju u skladu sa temperaturom. S druge strane, treba napomenuti da su analize obuhvatile samo potrošnju energenata/energije, dok drugi parametri nisu bili dostupni pa prema tome nisu ni uzeti u proračun (npr. unutrašnja temperature u stanovima, broj prostorija koji se grije i sl.). Izuzetak su zgrade tipske cjeline T7 gdje je prosječna potrošnja energije nešto veća kod zgrada sa individualnim grijanjem. 2.7. STEPEN DAN U SEZONI GRIJANJA Toplotni proračuni zgrade baziraju se na klimatološkim podacima. Broj dana grijanja i stepen dan grijanja su temperaturni pokazatelji očekivane potražnje energije za grijanje, i kao takvi su od velike važnosti za energijski audit zgrade. Stepen dan je veličina kojom se izražava godišnja potreba za energijom, a definisan je kao proizvod broja dana grijanja sa temperaturnom razlikom između dogovorene unutrašnje temperature zraka (dogovoreno 20 0C) i temperature vanjskog zraka, pri čemu se u račun uzimaju samo oni dani u godini kod kojih je temperatura zraka niža od 10, 12 ili 15 0C (dogovoreno 12 0C). Za Sarajevo vrijednost stepen dana je 3.137 (za 2007. godinu). On je pokazatelj potrebne količine goriva u toku godine, dok je projektna temperatura pokazatelj potrebnih investicija u sistemu grijanja. U Tabelama 18. i 19. je data prosječna vanjska temperatura po mjesecima i stepen dan za Sarajevo (podaci su preuzeti od KJKP ‘’Toplane’’ Sarajevo). 147 Tabela 18. Prosječna vanjska temperatura po mjesecima u gradu Sarajevu Temperatura vanjskog zraka oC Tridesetogodišnja 2002 2003 2004 2005 Mjesec Januar Februar Mart April Maj Septembar Oktobar Novembar Decembar Ukupno -0,2 1,6 5,4 9,2 -0,8 -3,2 4,5 8,2 7,8 10,6 9,2 2,2 10,4 4,8 0,7 4,3 7,8 6,7 -0,2 3,1 -1,6 1 5 8,6 11 10,9 12,7 3,2 2,1 4,1 2006 2007 2008 -1,7 -3,5 1,7 9,7 9,6 -2,8 0,1 4,3 10,8 11,6 1,2 3,1 6,1 10,4 11,4 10,6 4,8 0,3 2,8 10,5 4,4 0,7 3,7 3 5,5 6,9 11,5 15 12,7 6,7 1,5 -1,5 4,5 Tabela 19. Stepen dan za Sarajevo za kalendarske godine 2002-2008 Mjesec Tridesetogodišnji Stepen dan 2002 2003 2004 628 517 454 270 651 654 487 342 Januar Februar Mart April Maj Septembar Oktobar Novembar Decembar 37 302 336 556 230 455 598 Ukupno 3.152 2005 2006 2007 2008 688 663 571 291 51 710 559 485 234 41 233 463 622 211 476 610 555 412 407 200 24 14 295 564 666 598 485 443 234 83 308 416 635 685 541 469 313 62 35 155 516 560 3.493 3.336 3.582 3.326 3.137 Na Slici 31. je dat dijagram prosječnih godišnjih vrijednosti temperature i stepen dana za Sarajevo Dijagram prosječnih temperatura vanjskog zraka i stepen dana za period 2003. - 2007. god. Prosječna godišnja temperatura Stepen dan x 1.000 o C 5,0 4,5 4,5 4,3 4,1 4,0 3,3 3,3 3,0 3,2 3,7 3,6 3,5 3,5 3,1 3,1 2,8 2,5 2,0 Tridesetogodišnja 2003 2004 2005 2006 2007 Period Prosječna godišnja temperatura vanjskog zraka oC Stepen dan Slika 31. Dijagram prosječnih godišnjih vrijednosti temperature i stepen dana za Sarajevo 148 3.PROCJENA POTENCIJALNIH MOGUĆNOSTI UŠTEDE ENERGIJE - SMANJENJA TOPLOTNIH GUBITAKA Iako se radi o variranju, opšti trend je stalno povećavanje cijena energije. Energija je sve skuplja jer su njene zalihe iscrpive, jer su propisi zaštite okoline sve strožiji, a energija iz fosilnih goriva je odgovorna za 90 % okolinskih uticaja na Planeti, jer suzbijanje klimatskih promjena zahtjeva velike zahvate na području energetike. Kako se supotstaviti povećanju cijena energije, pogotovo kada se radi o uvoznoj energiji. Dva su loša odgovora. Prvi, subvencija energije od strane države kako privreda i građani ne bi osjetili povećanje cijena energije što bi smanjilo kompetitivnost privrede i standard življenja građana. Naravno, za subvencije je potreban novac, koji država može osigurati tako što će ga uzeti iz drugih fondova ili stavki, i tamo smanjiti finansiranje zdravstva ili školstva ili uređenje grada, što će opet dovesti do pada kompetitivnosti privrede i pada standarda građana. Drugi loš odgovor je povećati cijene energije. Rezultat je (opet) pad standarda građana i kompetitivnosti privrede. Stoga treba tražiti treći, povoljan, odgovor. Povoljan i jedino ispravno je ulaganje u smanjenje potrošnje energije. Ovdje su važna dva pojma – «ulaganje» i «smanjenje potrošnje». Pod smanjenjem potrošnje se ne podrazumijeva odricanje od usluga energijom nego zadovoljenje istih potreba sa manjim utroškom energije. Termin «ulaganje» znači da se cilj smanjenja utroška energije ili smanjenja troškova za energiju ne može postići bez ulaganja. Na prvi pogled to znači, ako se hoće manje da plati (energiju) mora se platiti (primjena mjera za smanjenje potrošnje energije). Postavlja se pitanje, kada se i kod povoljnog odgovora mora plaćati, šta je bolje platiti povećanje energije ili platiti za smanjenje potrošnje, odnosno racionalizaciju potrošnje energije. Sve su prednosti na strani plaćanja mjera: • ukoliko se ulože jednokratno sredstva u smanjenje potrošnje energije, uštede energije su svakodnevne, tj. postoji vrijeme povrata uloženih sredstava, • ulaganjem u smanjenje potrošnje energije smanjuje se odliv deviza za uvozne oblike energije (gas i tečna goriva u slučaju BiH), • ulaganjima u smanjenje potrošnje energije povećava se lokalna zaposlenost (projektantske usluge, usluge u obladti mašinstva i usluge u oblasti građevinarstva). Mjere za povećanje energijske efikasnosti se mogu svrstati u tri grupe: • Tehničke - građevinske - mašinske • Organizacione - održavanje (zgrade, instalacije grijanja) - korištenje (zgrade, instalacije grijanja) • Institucionalne 149 - pravna regulativa - tehnička regulativa - ekonomski podsticaji Prema veličini investicija mjere energijske efikasnosti se mogu podjeliti u tri grupe: 1. Mjere nulte investicije: Baziraјu na motivisanosti korisnika objekta za racionalnim korištenјеm energije 2. Mjere uz male troškove i brzi povrat investicije (do tri godine): Mjere energijske efikasnosti koje podrazumjevaju ulaganja u nova tehnička rješenja, opremu, instalaciju, s ciljem optimizacije funcionisanja. 3. Financijski intenzivne mjere (povrat investicije preko tri godine): Mjere energijske efikasnosti koje podrazumevaju značajna integralna ulaganja u rekonstrukciju zgrada, modernizaciju opreme i instalacije i sve s ciljem postizanja pozitivnih ekonomskih efekata kroz uštedu energije. Financijski intezivne mjere su tehničke mjere, dok se mjere nultih investicija i mjere uz male troškove, mogu svrstati u organizacione i institucionalne mjere. Općinska i kantonalana uprava mogu uticati na sve aspekte politike potrošnje energije kroz: • Razvoj mjerenja i regulacije potrošnje energije u svim zgradama • Korištenje najboljih dostupnih energijskih mjera pri rekonstrukciji zgrada • Korištenje standarda niskoenergijske i pasivne gradnje u novim zgradama • Korištenje prikladnih finansijskih alata za finansiranje mjera energijske efikasnosti u općinama i kantonima kao što je ugovaranje obzirom na energijsku efikasnost isporučene usluge ili proizvoda • Finansijske podsticaje, npr. pokretanje programa subvencija za kogeneraciju i obnovljive izvore energije • Provođenjem institucionalnih mjera - propisivanje ciljne vrijednosti ukupne godišnje potrošnje zgrade po m2 ili m3, uvođenje energijskog certifikata, kao sistema označavanja zgrada prema godišnjoj potrošnji energije, i stalnoj edukaciji građana i promociji mjera povećanja energijske efikasnosti. energijske uštede, 3.1. SPECIFIKACIJA MJERA KOJE SU RELEVANTNE ZA TRETIRANO PODRUČJE 3.1.1. Mjere nultih investicija Mjere nultih investicija podrazumjevaju dobrog gazdovanja i održavanja. male investicije, širenje znanja, propaganda, mjere Svjetska iskustva pokazuju da je ključni faktor za uspješno provođenje programa energijske efikasnosti upravo osmišljavanje aktivnosti za obrazovanje, informiranje i podizanje svijesti građana o važnosti efikasnog korištenja energije i povezanosti s ciljevima zaštite okoliša. Nadalje, svi uspješni programi energijske efikasnosti podrazumjevaju i aktivnosti tipa „ lead – by- example“ (voditi primjerom). 150 Činjenica je da je u mnogim gradovima i zemljama u svijetu znanje o poboljšanju energijske efikasnosti i takva praksa u lokalnoj, gradskoj i regionalnoj upravi svakodnevnica već niz godina. Ono što se postiže je nova korist građana koji tako postaju dio grupe povlaštenih građana koji mogu reći da se njihovi izabrani predstavnici brinu o budućnosti i razvoju uz primjenu načela održivog razvoja. Zadovoljni građani čine uspješnu zajednicu. Pozitivno mišljenje o općinskoj ili kantonalnoj upravi stvara povratnu vezu u svim procesima, od privrednih do političkih. S toga su zadovoljni građani cilj svake javne uprave. Podizanje svijesti građana i institucija o energijskoj efikasnosti uključuje: • Savjetovanje o potrošnji energije, primjenama kriterija energijske efikasnosti građevinskim dozvolama, upravljanje otpadom i transportom, • Informacije i edukacija za planere, arhitekte i druge profesionalce • Osvješćivanje kroz publikacije, vijesti i u loklnim novinama, organizaciju posebnih događaja • Korištenje atraktivnih inicijativa na nivou EU za podizanje svijesti o problemima potrošnje energije • Javno objavljivanje uspješnih lokalnih projekata u medijima i drugim glasilima kako bi iz njih mogli učiti i drugi • Organizovanje radio i televizijskih emisija edukativnog karakterao o mogućnostima štednje energije • Edukacija najmalđih članova društva kroz brošure, slikovnice, crtane filmove i emisije obrazovnog karaktera u Podsticanje kroz javne radove i javnu nabavku što uključuje: • Izvođenje radova na projektima koji sljede načela energijske efikasnosti u partnerstvu s lokalnim grupama i organizacijama (građani, udruženja stanara, upravitelji, firme) • Saradnja i razmjena iskustava sa drugim lokalnim i kantonalnim upravama kao i zemljama u regionu i evropskim zemljama koje sitematski upravljaju energijom • Uvođenje zahtjeva za energijskom efikasnošću u nadmetanje za javne nabavke 3.1.2. Građevinske mjere Mjere uštede energije u građevinskom djelu mogu biti sa kratkim vremenom amortizacije kao što su: • • • • • Brtvljenje spojeva prozora i vrata Provjera i popravka okova na prozorima i vratima Toplotna izolacija hladnih mostova – niše za radijatore, kutije za roletu Provjera i poboljšanje toplotne izolacije vanjskih zidova, stropova i podova Reduciranje gubitaka toplote kroz prozore ugradnjom roleta, žaluzina, i sl. I sa dugim vremenom amortizacije: • Kompletno poboljšanje toplotne izolacije cijele vanjske ovojnice zgrade • Zamjena prozora i vrata 151 U pogledu primjene građevinsko-tehničkih intervencija na zgradama s ciljem smanjenja utrošaka toplotne energije za grijanje, na raspolaganju su slijedeće racionalne mjere: 1. Zamjena prozora (P)– umjesto postojećih (starih), sa vrlo velikim U (koeficijentom prolaza toplote – prosječna veličina 3,0) i sa veoma izraženim ventilacionim gubicima (bez brtvljenja), ugraditi savremene, „termo“ prozore sa manjim U i sa jedno- ili dvostrukim brtvljenjem. Realno moguće su 2-3 varijante: 1.1. dvostruko ostakljenje (4+12+4)+drveni ram+ dvostruka brva; U1=2,2 1.2. dvostruko ostakljenje (4+12+4)+ 3komore PVC ram+ ili dvostruka brtva; U2=1,4 1.3. trostruko ostakljenje (4+8+4+8+4)+metal. profilima ojačani PVC ram+dvostruka brtva U3=0,8 2. Termoizolacija fasade (F)– na postojeću fasadu se aplicira pogodna termička zaštita sa dobrim izolacionim i zadovoljavajućim estetskim osobinama; dodavanjem termičke zaštite povećava se otpor prolazu toplote, tako da je novodobijeni U manji U1=1/(Ro+R1). Realno moguće su 2 varijante: 2.1. sistemska fasada sa polistirenom 10 cm, ljepilom i PVC mrežicom; R1=0,10/0,04=2,5 2.2. sistemska fasada sa polistirenom 5 cm, ljepilom i PVC mrežicom; R1=0,05/0,04=1,25 3. Zamjena ulaznih vrata (V) – s obzirom da se dosta ventilacionih gubitaka pojavljuje zbog nekvalitetnih ulaznih vrata (ne treba zaboraviti i veliki U, ukoliko se stubište ne zagrijava). Realno moguće su 3 varijante: 3.1. protupožar&protuprovalna ulaz. vrata sa metal. ramom, brtvom i drven. krilom; U1=2,2 3.2. sigurnosna metalna vrata sa toplotnom zaštitom i brtvom; U2=2,5 3.3. sigurnosna PVC vrata sa toplotnom zaštitom i brtvom, ojačana metal.profilima; U3=1,8 4. Sanacija stubišta (S) – većina stubišta nema kontrolirani ulaz sa automatskim zatvaranjem, nije zagrijana i nema odgovarajuću termičku zaštitu (zidovi, prozori). Ostaje teškoća kondukcije toplote putem podestnih ploča. Primjenljiv je kompleksan zahvat radi sanacije: 4.1. ugradnja sistema automatskog zatvaranja haustora s kvalitetnim vratima i prozorima znatno smanjuje ventilacione gubitke (-80%), sa ugradnjom toplotne zaštite na zidovima stubišta sistemskom termo-fasadom; R1=0,05/0,04=1,25 5. Zatvaranje balkona i lođa (B) – Iskustvo kazuje da se balkoni i lođe uglavnom koriste kao ostave; balkonske ploče nemaju prekinute termičke mostove, a balkonska vrata i prozori su mjesto velikih ventilacionih gubitaka: 5.1. drvena konstrukcija i dvostruko ostakljenje; U2=2,2 5.2. PVC konstrukcija i polikarbonantne ploče 5 slojeva; U1=1,5 6. Sanacija krova (K) – iako je relativni udio krova u ukupnom omotaču zgrade mali (ispod 20%) a efekti gubitaka toplote se ispoljavaju samo na stanovima završne etaže, što dovodi do daljeg umanjenja ovog uticaja, izvjesni kondukcijski gubici mogu se smanjiti sanacijom krova: 6.1. toplotna zaštita od mineralne vune d=15cm na tavanu (kosi krov); R1=0,15/0,03=5,0 6.2. dopunska toplotna zaštita od EXPS d=5cm ravnog krova, s hidroizolacijom 1 cm; R2=0,06/0,03=2,0 7. Sanacija prizemlja (Pr) – gubici toplote na prizemlju pojavljuju se u zoni prolaza/erkera ili iznad poslovnih i servisnih prostora koji se ne griju (ili griju ali neredovno); ovaj aspekt 152 gubitaka toplote nije pravilo, ali u nekim sučajevima čini značajan efekat (ispod 10%). Prisutni kondukcijski gubici mogu se smanjiti sanacijom dijelova koji su izloženi hlađenju 7.1. dogradnja toplotne zaštite podgleda, na način sistemske termo fasade; povećanje otpora je R1=0,05/0,04=1,25 Analitički pristup proračunu potrebne toplote S ciljem ocjene efekta koje izložene mjere građevinske sanacije mogu da donesu u pogledu uštede energije, potrebno je najprije odrediti početno stanje energijske potrošnje prije sanacije, te udjele navedenih elemenata – prozora, fasade, ulaznih vrata, stubišta, balkona i lođa, krova i prizemlja – u gubljenju toplote za svaki tip zgrade, kako bi se mogli pratiti pojedinačni efekti na njima, a onda analitičkim putem utvrditi ukupni efekat uštede. Zbog toga je početno stanje energijske potrošnje utvrđeno primjenom klasičnog modela „proračuna toplotnih potreba zgrade“2 s obzirom na geografsko-klimatske uvjete i efekte kondukcijskih i ventilacijskih gubitaka kroz građevinske elemente stana/zgrade. Time se dobija model koji je primijenjiv na konkretne zgrade – predstavnike tipskih cjelina, uzimajući u obzir stvarne arhitektonsko-građevinske pokazatelje i njihove performanse u pogledu gubljenja toplote. Projektni toplotni gubici su proračunati na osnovu termičkih karakteristika i dimenzija građevinskih elemenata pojedinačno za svaku tipsku cjelinu. U Tabeli 20. prezentiran je primjer postupka određivanja pojedinačnog i sumarnog efekta uštede, sa završnim iskazom svedenim na utrošak toplote u KWh/m2a (za prosječnu površinu stana tipske cjeline u sistemu KJKP Toplana) Tabela 20. Određivanje toplotnih potreba reprezentativnog stana za svaku tipsku cjelinu prema mjestu pojave gubitaka toplote T1 T2 T3 T4 T5 T6 T7 38 48 54 55 57 58 59 10,1 13,8 12,4 10 11,6 9,5 9,3 3,34 3,35 3,2 3,2 2,83 2,78 2,79 33,734 46,23 39,68 32 32,828 26,41 25,947 45% 35% 35% 35% 30% 25% 20% 15,18 16,18 13,89 11,20 9,85 6,60 5,19 48,91 58,9 62,41 38,6 53,57 54 43,20 65,3 42,68 40 33,01 64,4 31,14 77,5 1,51 1,54 1,27 1,06 1,18 0,85 0,69 Kondukcijski efekat ∆Q [W/K] 88,94 59,44 68,58 69,22 47,20 54,74 53,48 Površina ulaznih vrata [m2] 2,2 2,2 2,1 2,1 2,1 2,1 2,1 Mjerodavni U vrata [W/m2K]; 3,9 3,8 3,6 3,3 2,7 2,1 1,4 Kondukcijski efekat ∆Q [W/K] 8,58 8,36 7,56 6,93 5,67 4,41 2,94 Mjerodavna površina reprez. stana [m2] Površina prozora [m2] Mjerodavni U prozora [W/m2K] Kondukcijski efekat ∆Q [W/K] Uticaj propuštanja* spojnica i otvaranja prozora Ventilac. efekat ∆Q [W/K] Zaj. efekat ∆Q [W/K] Površina fasade [m2] Mjerodavni U fasade [W/m2K]; 2 Radonić, M., Grejanje i vetrenje, (VII dopunjeno izdanje), IRO „Građevinska knjiga „ Beograd, 1982. 153 Uticaj propuštanja* spojnica i otvaranja vrata Ventilac. efekat ∆Q [W/K] Zaj. efekat ∆Q [W/K] Ocjena termičkog efekta stubišta efekat (1:5)=(10:1)%** od fasade 45% 35% 35% 35% 30% 25% 20% 3,86 2,93 2,65 2,43 1,70 1,10 0,59 12,44 11,29 10,21 9,36 7,37 5,51 3,53 1 1 2 2 3 4 5 10% 10% 8% 8% 6% 4% 2% 8,89 5,94 5,49 5,54 2,83 2,19 1,07 n/a 1,8 1,8 4,4 4,94 4,08 4,2 n/a 3,3 2,8 2,3 1,8 1,1 0,6 0 5,94 5,04 10,12 8,89 4,49 2,52 n/a -35% -35% -35% -30% -25% -20% 0 2,08 1,76 3,54 2,67 1,12 0,50 0,00 8,02 6,80 13,66 11,56 5,61 3,02 12,4 7,4 9,3 6,4 2,8 9,9 17 1,8 1,5 1,3 1,1 0,9 0,9 0,8 22,32 11,1 12,09 7,04 2,52 8,91 13,6 Svedena površina prizemlja [m2] n/a n/a n/a 6,4 2,8 9,9 3,4 Mjerodavni U prizemlja [W/m2K]; n/a n/a n/a 1,3 1,1 0,8 0,6 0 0 0 8,32 3,08 7,92 2,04 181,51 158,20 156,73 156,33 117,24 117,89 107,87 Zaj. efekat ∆Q [W/K] Uticajna površina balkona [m2] Mjerodavni U balkona [W/m2K]; Kondukcijski efekat ∆Q [W/K] Uticaj propuštanja* spojnica i otvaranja balk. prozora i vrata Ventilac. efekat ∆Q [W/K] Zaj. efekat ∆Q [W/K] Svedena površina krova [m2] Mjerodavni U krova [W/m2K]; Kondukcijski efekat ∆Q [W/K] Kondukcijski efekat ∆Q [W/K] Suma efekata Q [W/°K] Mjerodavni godišnji broj dana, sati i temperaturna razlika stepeni-sati [Kh/a] Ukupni gubici toplote u apstraktnom stanu [kWh/a] Svedeni gubici toplote u reprezentativnom 2 stanu [kWh/m a] Isporučena toplota od KJKP Toplane 210; 15; 16 50400 50400 50400 50400 50400 50400 50400 9148,01 7973,48 7899,41 7879,18 5908,85 5941,89 5436,79 240,74 166,11 146,29 143,26 103,66 102,45 92,15 153 160 149 154 166 149 132 */ Gubitak toplote propuštanjem spojnica se računa prema izrazu: ∆Q=(V/t)*1295*∆t [J/h], gdje je V/t protok zraka kroz spojnice a ∆t mjerodav. temperat. razlika {V/t=L*a(∆p)2/3, L-dužina spojnica, akarakteristika propuštanja}. Zbog nedostatka podataka, ovdje se taj gubitak određuje iskustveno kao procenat (25-40%) od gubitka toplote kondukcijom za taj elemenat. **/ Ocjena termičkog efekta stubišta je dana kao skala gubitaka od -2% do -10%, u odnosu na gubitak fasade, na bazi iskustva. 154 Tabela 20. pokazuje analitički pristup obračuna potrebne toplote saglasno gubicima koji se pojavljuju u pojedinim građevinskim tipovima stambenih zgrada. Poređenjem posljednja dva reda iz Tabele 20. može se konstatovati, da je u slučaju tipske cjeline T1 prisutno podgrijavanje, dok je kod tipskih cjelina T5, T6 i T7 prisutno pregrijavanje stambenog prostora. Pregrijavanje u tipskim cjelinama T5, T6 i T7, između ostalog je posljedica grijanja zgrada iz ovih tipskih cjelina iz istih kotlovnice na koje su priključene i zgrade iz ostalih tipskih cjelina. S toga je u ovim tipskim cjelinama, potrebno poduzimati mjere mašinskih sanacija, a moguće mjere su: • Regulacija količine isporučene energije po ulazu odnosno zgradi • Ugradnja ventila sa termostatskom glavom na grijnim tjelima u stanovima S druge strane obzirom da je tipska cjelina T1 podgrijana, nema smisla vršiti regulisanje količine isporučene energije, već treba poduzeti mjere građevinske sanacije. Prije prelaska na ocjenu / proračun mogućih ušteda energije usljed primjene odgovarajućih mjera građevinske sanacije, radi uporedivosti različitih tipova zgrada međusobno, a i radi obračuna ponderiranih veličina gubitaka toplote, razvijen je koncept apstraktnog stana kao „prosječna slika“ konkretnih stanova u zgradama predstavnicima tipova. Za takav apstraktni stan površine 48,3 m2, kome pripada prosječno 10 m2 prozora, 52,6 m2 neto fasade, 3,5 m2 balkona i 2,1 m2 ulaznih vrata, sa 9,3 m2 udjela krova i 5,6 m2 prizemlja – na temelju proračuna iz prethodne tablice i osrednjavanja parcijalnih efekata gubitaka, dobijen je slijedeći omjer3 gubitaka toplote (kondukcija + propuštanje spojnica + ventilacija/ otvaranje) po elementima: Prozor:Fasada:Vrata:Stubište:Balkon:Krov:Prizemlje = 40:88,6:8,5:7,1:6,9:11,1:3,1 ili u procentima: P – 24,4% F – 53,6% V – 5,2% S – 4,3% B – 4,2% K – 6,5% Pr – 1,8% Ove vrijednosti su ujedno ponderi za izračunavanje sumarnih gubitaka nakon primjene mjera građevinske sanacije. Pri tome postoje dva slučaja: za građevinske elemente koji se zamjenjuju novim, udio u strukturi gubitaka - ponder ostaje isti; za elemente koji se zadržavaju i samo im se poboljšavaju toplotno-zaštitna svojstva, ovaj udio je promjenljiv. Ipak, zbog nedostatka vremena za ovakvu proširenu analizu u ovoj studiji će se smatrati da su udjeli-ponderi stalni. 3.1.3. Mašinske mjere Obzirom da se najveći dio zgrada u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo snabdjeva toplotom iz sistema KJKP Toplane, prijedlog mašinskih mjera za povećanje energijske efikasnosti se odnosi na te zgrade. Efikasnost sistema gradskog grijanja se može postići na nekoliko načina: • modernizovanjem ili mijenjanjem izvora toplote, • smanjenjem transmisionih i distributivnih gubitaka, 3 Preporučljivo je da se omjer korektnih udjela karakterističnih mjesta toplotnih gubitaka utvrdi na osnovu temeljitog istraživanja i analize više predstavnika u okviru svakog tipa višestambenih zgrada, sa statističkim izračunom općeg rezultata 155 • boljom reglacijom učina sistema grijanja • smanjenjem protoka, • smanjem temperature polaznog voda, • poboljšavanjem tretmana vode (da bi se izbjegla korozija), ili • smanjenjem potražnje krajnjih korisnika Navedene mjere za povećanje efikasnosti sistema daljinskog grijanja poredane po prioritetima, gdje je osnovni kriterij veličina ostvarenih ušteda prema ulaganjima u predloženu mjeru su: • Prva mjera, koja se odnosi na zamjenu kotlova sa efikasnijim koltovima ima smisla samo ako je stari kotao amortizovan ili mu je radni vijek prešao ¾ životnog vijeka. To iz razloga što je investicija u kotlove vrlo značajna, pošto tu ne dolaze u obzir samo kotlovi, nego i prateća oprema, a životni vijek ovih postrojenja je 20-25 godina. • Druga mjera se odnosi na smanjenje distributivnih i transmisionih gubitaka. Ova mjera je vrlo slična prvoj mjeri, jer su toplovodi namjenjeni za jedan duži period korištenja (zavisno od kvaliteta vode i toplotne izolacije, vijek im je 15-20 godina). Medjutim, kod zamjene dotrajalih ili oštećenih toplovoda distributivne mreže, treba svakako ići na napredne tehnologije predizoliranih cijevi sa detekcijom prisustva vlage u izolaciji. Time se smanjuju gubici toplote u distribuciji, povećava životni vijek distributivne mreže, povećava se kapacitet mreže i dr. • Treća mjera je veoma interesantna, jer pruža velike mugućnosti štednje energije, mogućnost povećanja raspoloživih kapaciteta i sl. medjutim, znajući da je oprema za upravljanje i regulaciju cjenovno veća od 30% osnove opreme, treba za svaki konkretan slučaj odrediti optimalan nivo opreme za regulaciju učina sistema grijanja. Posebno je izražen problem heterogenog sastava objekata (po tipu gradnje, stanju toplotne zaštite, vrsti prozora, spratnosti, tipu sistema grijanja, vrsti grijaćih tijela i sl) priključenih na istu kotlovnicu. Ovaj problem je jako izražen u starim naseljima, gdje se pojavljuju novi objekti sa malom specificnom potrošnjom energije. Medjutim, treba posebno naglasiti jednu, investiciono prihvatljivu stavku u regulaciji učinka sistema grijanja. To je regulacija temperature u prostorima stanova pomoću ventila sa termostatskim glavama. • Četvrta i peta mjera se odnose na smanjenje protoka ili temperature polazne vode u sistemu grijanja. Ove mjere možemo primjeniti tek onda kada smanjimo gubitke toplote, kako transmisione, tako i ventilacione. Tada veličina grijaćeg tijela postaje velika, pa preostaje jedini način smanjenja oslobodjene toplote u stanovima, smanjenje temperature polazne vode. Ovo ima dalje za posljedicu stvaranje pretpostavki za primjenu visokoefikasnih kondenzacionih kotlova. Inače kondenzacioni kotlovi u sistemu grijanja 90/70 oC nemaju nikavog smisla i ne mogu dati očekivane efekte. • Šesta mjera, poboljšavanjem tretmana vode, je jako bitna jer u slučaju vode lošeg kvaliteta, efikasnost ukupnog sistema grijanja pada, a u konačnici dolazi do totalnog prekida sistema grijanja zbog začepljenja izmjenjivača toplote, zbog začepljenja grijaćih tijela, cijevi, ili dolazi do zaprljanja kotla i do oštećenja ogrijevnih površina kotla. Poslednja mjera je vezana kako za poboljšanje toplotne zaštite i smanjenja toplotnih gubitaka, tako i za štednju korisnika sistema grijanja. 3.1.4. Mjerenje utroška energije 156 Bez kompleksnog sistema mjerenja nema upravljanja isporukom energije, te ni postizanja najpovoljnijeg rješenja. Ova mjera mora biti projektovana tako da se postigne istovremeno više ciljeva, a ne samo naplata po osnovu stvarno utrošene energije. Za povećanje energijske efikasnosti postoji čitav niz mjera. Potrebno je odabrati odgovarajući pristup i vrednovati sve raspoložive mjere. Kriteriji vrednovanja su: period povrata uloženih sredstava i procjena rizika. Prema podacima proizvođača mjerila u zemljama Zapadne Evrope period povrata je 7 do 10 godina, ali se očekuje da je kod nas kraći zbog većeg potencijala štednje i povećanih svjetskih cijena energenata do čega je u posljednje vrijeme došlo. Rizik uspjeha ove akcije je znatno viši od rizika direktnog ulaganja u smanjenje potrošnje energije. Mjerenje utroška energije u cilju naplate je manji dio efekta mjerenja. Mjerenje (na nivou zgrade ili bloka zgrada) je potrebno kao elemenat upravljanja sistemom grijanja. Sama mjerila ne štede energiju. Oni samo podstiču štednju, ali potencijal štednje nije visok bez ulaganja u štednju energije. Stoga treba paralelno ulagati u mjerila i neke od mjera za smanjenje gubitaka ili poboljšanja regulacije. Ukoliko u smanjenje potrošnje energije ulažu sami građani potrebno ih je uputiti koji su načini najefektivniji. Sam sistem mjerenja uvoditi postepeno, kako tehnički, tako i kroz komunikaciju sa građanima: • prvi korak su mala ulaganja građana u smanjenje toplotnih gubitaka, praćenje efekata na bazi egzistirajućih mjerila utroška gasa u kotlovnicama, uz odgovarajuću propagandu (ili čak malu nagradu stanarima) - povrat manje sume novca građanima na kraju sezone grijanja kako bi se zadobilo povjerenje građana, • drugi korak su ugradnja mjerila na ulazu u zgradu (ili blok zgrada) od strane KJKP Toplane i veća ulaganja (ili odricanja) korisnika usluga; ova ulaganje će imati bolje pokazatelje u odnosu na prvi korak, te će se stimulisati građani za treći korak, • treći korak predstavlja mjerenje u stanovima gdje je to tehnički moguće (jednocjevni sistem, npr.) i to od strane samih građana; za ovo bi oni trebalo da budu ohrabreni kroz prva dva koraka i kroz nove valove poskupljenja energenata. Kako bi građani bili zainteresovani za smanjivanje troškova grijanja i kako bi se ostvarila potrebna saradnja na relaciji građani – KJKP Toplane – Kanton, potrebno je raditi na razvoju novog sistema isporuke energije i naplate: • sa sistema isporuke energije preći na sistem isporuke usluge (ugodnosti) • troškove iskazivati po zgradama, naseljima, a ne samo usrednjeno za cijeli sistem, kako se ne bi nehotično prikrivali najveći uzročnici troškova, • razvijati pravnu regulativu u smislu podrške primjeni koncepta. Nove stanove opremati sistemima za mjerenje utroška toplote na nivou stana. Osnov za ovu preporuku su dobre karakteristike nove generacije mjeraila utroška energije, relativno prihvatljiv odnos troškova mjerenja prema troškovima grijanja. Iskustva u okviru probnih mjerenja utroška toplote u periodu do 1992 godine Niz godina u Kantonu Sarajevo se čine napori na uvođenju sistema mjerenja i obračuna troškova grijanja na bazi stvarno utrošene toplote. Mjerila utroška toplote su se počela ugrađivati još 1980.godine i to u toplotnim podstanicama A.Polje II i III faza, ukupno: 17 157 mjerila. Međutim, već poslije prve sezone ti uređaji su bili neupotrebljivi zbog loših konstrukcionih rješenja. Njihova dalja ugradnja uslijedila je u podstanicama stambenog naselja Ciglane (10-mjerila) i u svim lamelama objekta (ukupno 13), zatim u stubištima stambenih objekata naselja Dobrinja I (226 mjerila). Masovna ugradnja mjerila utroška toplote za svaki stan počela je poslije donošenja Odluke o ugradnji mjerila od 1982. godine u stambenim naseljima Mojmilo I i II; Dobrinja II i III, Marijin Dvor, Breka i Vogošća, te je ugrađeno cca 13.000 mjerila u novim objektima, dok u starim objektima nije ugrađeno niti jedno. U tri sezone grijanja, (85/86, 86/87, 87/88) KJKP "Toplane" u saradnji sa Mašinskim fakultetom i Institutom za procesnu tehniku, energetiku i tehniku sredine, su vršilii probno mjerenje i obračun utroška toplotne energije prema stvarno evidentiranoj potrošnji. U sezoni grijanja 1987/88 god. vršeno je probno mjerenje na uzorku od 6.031 stanova i 434 centralna mjerila utroška toplote lociranih u kotlovnicama, podstanicama ili ispred objekata i to: a) Individualna mjerenja u stanovima vršena su u stanovima nove gradnje sa jednocijevnim grijanjem koji omogućava pojedinačno mjerenje za svaki stan. U tim objektima paralelno je vršeno mjerenje ukupne potrošnje za cijeli objekat preko ugrađenog kumulativnog mjerača (najčešće u u krovnoj kotlovnici, odnosno na ulazu u objekt) b) U objektima sa dvocijevnim grijanjem vršeno je mjerenje samo sa centralnim kalorimetrom, a raspodjela potrošnje vršila se na osnovu kvadrature stanova c) U jednom objektu sa dvocijevnim sistemom grijanja, cca 120 stanova, izvršeno je praćenje mjerenja putem ugrađenih isparivača (djelitelja) na svakom radijatoru. Generalni rezultati i zapažanja: 1. Kvalitet ugrađenih mjerača bio je izuzetno loš. Procenat neispravnih mjerila za pojedinačne stanove iznosio je 31 %, a za kumulativna mjerila 50 %. To je bio razlog da se odstupi od naplate grijanja prema stvarnom utrošku. 2. Ekonomska analiza probnog mjerenja u toj sezoni ukazivala je na izuzetno visoke troškove mjerenja utroška toplotne energije po svakom stanu. Iskazani troškovi mjerenja bili su jednaki vrijednosti od cca 8 % ukupne normativne količine goriva na nivou Toplana Sarajevo. ( Ugradnja mjerila utroška toplotne energije finansirana je iz nove stambene izgradnje, te pitanje početne investicije nije postavljano ). 3. Ekonomska analiza probnog mjerenja u toj sezoni, takođe, pokazala je da bi na uzorku stambenog prostora koji bi mogao biti obuhvaćem individualnim mjerenjem (cca 13.000 stanova) bilo potrebno uštedjeti cca 31 % goriva na uzorku da bi se pokrili ukupni troškovi mjerenja na tolikom uzorku. 4. Naglašen je problem različite toplotne izolacije objekata, položaja stana, položaja objekta, različite regulacije i mogućnosti regulacije. To znači da su stanovi iste kvadrature, iako imaju regularnu temperaturu u stanu od 20 oC, zavisno od navedenih faktora, trebali plaćati dvostruko veće, odnosno manje iznose za utrošenu energiju, bez obzira na eventualnu štednju energije. Specifično opterećenje pojedinih objekata bilo je dijametralno različito. U pojedinim priključenim zgradama potrošnja goriva po jedinici stambene površine kretala se u opsegu 12 do 35 Nm3 gasa/m2 godišnje stambene površine. 5. U toku probnog mjerenja ukupna potrošnja energije na nivou cijelog uzorka bila je veća od normativne, tako da se efekti štednje nisu pokazali, iako je to bio osnovni motiv za 158 uvođenje mjerenja utroška toplote. Potrebno je napomenuti da, iako je vršeno očitanje i obračun stvarnog utroška toplotne energije, zbog nekvalitetnih mjerila, nije vršena i naplata prema stvarnom utrošku. 6. Značajne razlike u potrošnji toplotne energije u navedena tri različita sistema mjerenja (a, b ili c ) nisu evidentirane. 7. Probna mjerenja u toj sezoni grijanja vršena su samo na novim objektima i potrošači su imali mogućnost, posebno u objektima sa jednocijevnim grijanjem, da regulišu temperaturu u pojedinim prostorima preko ugrađenih i funkcionalnih termostatskih ventila. To je bio način ostvarivanja smanjenja potrošnje i eventualnih ušteda. 8. U objektima sa isparivačima toplotne energije ugrađenim na svakom radijatoru posebno naglašen problem bio je obezbjeđenje ulaska u sve stanove, kako za prvu montažu, tako i za kontrolu i očitanje. 9. Problem održavanja mjerača utroška toplotne energije, a posebno baždarenje, nije bio riješen. Planovima razvoja Toplana predviđala se izgradnja posebnog objekta sa kalibracijskom laboratorijom (baždarnicom) za razne tipove mjerila. Trenutno stanje postojećih mjerila utroška toplote Projekat hitne obnove i rekonstrukcije sistema grijanja (Emergency District Heating Reconstruction Project) nije obuhvatio uvođenje sistema mjerenja jer je prvi i neophodni zahtjev Projekta bio dovesti sistem u funkcionalno stanje i omogućiti proizvodnju i isporuku toplotne energije na funkcionalan i efikasan način. Pregledom stanja mjerila poslije1996. godine, uvidom u njihovo stvarno stanje, a uzimajući u obzir tehnički nivo i kvalitet, kao i starost, ustanovljeno je da su neupotrebljivi, te da pojedina mjerili prave smetnje u funkcioniranju instalacije grijanja u pojedinim objektima i pojedinim stanovima. Njihovo stanje može se okarakterizirati slijedećim: • prosječna starost preko 15 godina • totalna tehnološka zastarjelost • potpuna dotrajalost mjerila i komponenata (vijek trajanja mjernih uređaja 10 godina) • nepostojanje firmi koje su proizvele mjerila • nemogućnost i nesvrsishodnost zamjene neispravnih dijelova • nepouzdanost i nefunkcionalnost u velikim i nedozvoljenim procentima u vrijeme ugradnje i garantnog roka • nepouzdanost i nefunkcionalnost u velikim i nedozvoljenim procentima u vrijeme probnih ispitivanja • prisutnost curenja i propadanja • negativan uticaj na funkcionalnost instalacije grijanja Iz navedenih razloga tokom rekonstrukcije instalacija grijanja većina mjerila je demontirana. U sklopu Emergency District Heating Reconstruction Project-a instalisano je cca 45 mjerila utroška toplote novije generacije, po toplotnim podstanicama, koji imaju prvenstveno kontrolnu funkciju, i ne vrši se nikakav obračun i raspodjela utroška toplotne energije. Pored toga 159 instalisano je i 10 mjerila u većim kotlovnicama, kao i 8 mjerila u krovnim kotlovnicama koji se mogu koristiti u procesu mjerenja i obračuna: Medjutim, danas već imamo ugradjene mjerila utroška toplotne energije u svim kotlovnicama i više od 70% stambenih objekata grijanih iz sistema KJKP Toplane. Pored toga, pribavljena su i dva kompleta univerzalnih ultrasoničnih mjerila protoka i toplotne energije koji se koriste u kontrolne svrhe, a imaju mogućnost da na bilo kojem objektu mjere stvarni utrošak toplotne energije. Cijena jedinice utroška toplote formirana je na bazi kalkulacije ukupne potrošnje energije na nivou KJKP Toplane i fiksnih troškova u iznosu od 40 %. Bitni elementi u sistemu i procesu mjerenja Sasvim je jasno da sistem i uvođenje mjerenja utroška toplote predstavlja neminovnost. Efikasnost sistema grijanja ne može biti postignuta bez uticaja krajnjeg potrošača na potrošnju. Prije uvođenja sistema mjerenja neophodno je voditi računa o slijedećim bitnim pretpostavkama: 1. Na postojeće toplifikacione sisteme KJKP Toplane priključeni su potrošači veoma različitih energijskih karakteristika. Naglašen je problem različite toplotne izolacije objekata, položaja stana, položaja objekta, različite regulacije i mogućnosti regulacije. Specifična godišnja opterećenja (specifična potrošnja) kreće se u rasponu od 13 do 18 Sm3 prirodnog gasa/m2 stambene površine. To znači, ukoliko bi se trenutno prešlo na plaćanje prema stvarnom utrošku toplote, bez ikakvog uticaja stanara na štednju energije, u zavisnosti od karakteristika objekata i stanova, neki stanari bi plaćali dvostruko više, a neki dvostruko manje troškove za iste uslove temperature i kvadrature stana. To isto tako znači, da u objektima sa slabom toplotnom izolacijom i velikom i nepropisnom ventilacijom, nema praktične mogućnosti za efikasnu i racionalnu potrošnju. U svakom slučaju specifično opterećenje, a time i troškovi za utrošak toplotne energije, će biti izuzetno visoki. 2. Kada sistem mjerenja startuje, neophodno je omogućiti korisnicima da utiču na potrošnju toplotne energije, odnosno racionalnu potrošnju. Jedina prava mogućnost regulacije je ugradnja termostatskih ventila na grijnim tijelima. Trenutno stanje instalacija grijanja ne pruža mogućnost takve regulacije i uticaja na potrošnju. 3. Ugradnja mjerila utroška toplote zahtijeva stvaranje propisnih i funkcionalnih uslova. U tom smislu neophodno je instalisanje propisnih šahtova, odnosno njihovo proširenje ispred objekata stare gradnje, dok je za objekte novije gradnje ugradnja daleko jednostavnija (u samom objektu). 4. Kako kompletna mjerna garnitura predstavlja mjesto sa povećanim otporom strujanju, kod rekonstrukcije i ugradnje će se pojavljivati problem nedovoljne cirkulacije, što će iziskivati preinake na pojedinim sistemima za cirkulaciju tople vode. 5. Cijena grijanja u sistemima KJKP Toplane je uniformna, uprosječena za cijeli Kanton. Stvarna cijena grijanja u pojedinim sistemima je različita, prvenstveno zbog različitih karakteristika objekata. Kako se uvođenje sistema mjerenja može vršiti jedino fazno, a ne frontalno za cijeli grad, to će biti prisutna totalna diferencijacija u iznosu troškova grijanja: • objekti sa paušalnim plaćanjem - prosječna cijena • objekti sa lošom izolacijom i velikim ventilacionim gubicima - natprosječna cijena 160 • objekti sa dobrom izolacijom i malim ventilacionim gubicima - cijena ispod prosjeka bez obzira na to da li se štedi ili ne. 6. Kada se govori o mjerenju, prvenstveno se misli na mjerenje isporučene apsolutne potrošnje energije. Postoji i drugi koncept mjerenja koji «socijalizira» situaciju i potrošače, a zasniva se na mjerenju prosječne temperature u stanu. Stanovi sa većom temperaturom plaćaju više, a stanovi sa nižom temperaturom manje od prosječne potrošnje. Ovim načinom se, praktično, poništavaju razlike u termičkim karakteristikama objekata, a ugodnost (temperatura u stanu) predstavlja osnovno mjerilo za plaćanje troškova grijanja. 7. Budući da je sistem mjerenja veoma kompleksan i zahtjevan zadatak, svim elementima mjerenja mora se posveti dužna pažnja, kako u oblasti proizvodnje i distribucije toplotne energije, tako i oblasti legislative na nivou BiH i Kantona. Bosna i Hercegovina treba da usaglasi svoju legislativu sa legislativom Evropske Unije. 8. Pored same ugradnje mjerila toplotne enrgije, potrebno je organizirati procedure: očitavanja, održavanja, baždarenja, obračuna utroška toplotne energije, organizovanja kvalitetnog i ažurnog servisa, te izgradnji i organiziranju moderne kalibracione laboratorije (baždarnice). 10. Tarifni sistem u procesu mjerenja je od posebne važnosti. Ovaj sistem, pored ostalog, treba da stimuliše štednju i racionalnu potrošnju energije. Cijena toplotne energije po pravilu se sastoji od fiksnog dijela (indirektno grijanje od susjednih prostora koji pripada istom toplifikacionom dijelu sistema, minimalno grijanje, mortizacija, tekuće i investiciono održavanje, lični dohoci, te ostali zajednički troškovi) i promjenjivog dijela (utrošak energije). Udio fiksnog dijela je na nivou od 40 %, što znači da promjenjivi dio koji se odnosi na utrošak energije iznosi najčešće 60 %. 161 3.2. SPECIFIČNI INVESTICIONI TROŠKOVI (PO JEDINICI ZAHVATA) ZA SMANJENJE POTROŠNJE TOPLOTNE ENERGIJE PO TIPSKIM CJELINAMA Specifični investicioni troškovi su dati za sve mjere koje mogu dovesti do smanjenja potrošnje energije za potrebe grijanja stanova u općinama Novo Sarajevo i Novi Grad , a koje su navedene u poglavlju 3.1. 3.2.1. Specifični invetsiciono troškovi za građevinske mjere Kad se primijeni analitički pristup (poglavlje 3.1.2.) onda efekte uštede nije teško pratiti jer se parcijalno sagledavaju efekti primjene mjere građevinske sanacije na pojedine građevinske elemente, sa fokusom na promjenu osnovnog parametra gubitaka toplote – koeficijenta prolaza toplote U, uz dodatak za prozore i vrata efekta propuštanja kroz spojnice i efekta prirodne ventilacije zbog nužnog otvaranja. Apsolutna razlika gubitka toplote prije i poslije sanacije za svaki elemenat treba pomnožiti sa prethodno utvrđenim udjelom konkretnog građevinskog elementa u strukturi ukupnih gubitaka – jer on ovdje ima ulogu pondera koji omogućuje sumiranje parcijalnih efekata u ukupnu mjerodavnu uštedu. Osnovni scenario primjene mjera građevinske sanacije - mjere sanacije iz prve grupe (1.1.- 6.1.), poglavlje 3.1.2., sa efektima uštede energije i ekonomskim efektima Set mjera dat u osnovnom scenariju predstavlja maksimalistički pristup u primjeni mjera građevinske sanacije. Svi elementi koji su identificirani kao mjesta gubitaka toplote su tretirani odgovarajućom, i to najintenzivnijom mjerom, tj. mjerom koja treba da rezultira najvećim efektom uštede. Takve su mjere navedene na prvoj poziciji u listi mogućih mjera. U Tabeli 21. je dat pregled efekata primjenom mjera po osnovnom scenariju. Iako ovakav scenario nema realnog uporišta, on je sproveden kako bi se ocijenio „krajnji domet“ ovih sanacionih mjera u pogledu uštede energije (ujedno i gornji limit za dalja razmatranja). Tabela 21. Pregled efekata primjenjenih mjera po osnovnom scenariju T1 T2 T3 T4 T5 T6 T7 58% 58% 56% 56% 51% 50% 50% 3,34 3,35 3,2 3,2 2,83 2,78 2,79 1,4 1,4 1,4 1,4 1,4 1,4 1,4 Ponder.parc.efekat 14,17% 14,20% 13,73% 13,73% 12,33% 12,11% 12% 2. fasada F (53,6%) Mjera 2.1 79% 79% 76% 73% 75% 68% 0% 1,51 1,54 1,27 1,06 1,18 0,85 0,63 0,32 0,32 0,3 0,29 0,3 0,27 0,7 42,24% 42,46% 40,94% 38,94% 39,97% 36,57% 0% 44% 42% 39% 33% 19% 0% 0% 3,9 3,8 3,6 3,3 2,7 2,1 1,4 2,2 2,2 2,2 2,2 2,2 2,2 2,2 2,27% 2,19% 2,02% 1,73% 0,96% 0% 0% 1. prozor P (24,4%) Mjera 1.1 Mjerodavni U prozora 2 [W/m K] 2 Novi U prozora [W/m K] Mjerodavni U fasade 2 [W/m K]; 2 Novi U fasade [W/m K] Ponder.parc.efekat 3. vrata, ul. V (5,2%) Mjera 3.1 Mjerodavni U vrata 2 [W/m K]; 2 Novi U vrata [W/m K] Ponder.parc.efekat 162 4. stubišteS (4,3%) Mjera 4.1 80% 80% 80% 70% 60% 40% 0% Ponder.parc.efekat 3,44% 3,44% 3,44% 3,01% 2,58% 1,72% 0% 5. balkon B (4,2%) Mjera 5.1 n/a 33,33% 21% 4% 0% 0% 0% n/a 3,3 2,8 2,3 1,8 1,1 0,6 n/a 2,2 2,2 2,2 2,2 2,2 2,2 Ponder.parc.efekat 0% 1,73% 1,11% 0,23% 0% 0% 0% 6. krov K (6,7%) Mjera 6.1 Mjerodavni U balkona 2 [W/m K]; 2 Novi U balkona [W/m K] 80% 80% 79% 77% 77% 71% 71% Ponder.parc.efekat 5,36% 5,36% 5,29% 5,16% 5,16% 4,76% 4,76% 7. prizem.Pr (1,8%) Mjera 7.1 n/a n/a n/a -77% -77% -71% -20% Ponder.parc.efekat 0% 0% 0% -1,39% -1,39% -1,28% -0,36% Ukupni ponder. procenat uštede 67,48% 69,39% 66,53% 64,18% 62,39% 56,44% 17,27% Referent. toplota 2 kWh/m a 153 160 149 154 166 149 132 103,24 111,02 99,13 98,83 103,57 84,10 22,80 14,50 11,77 3,19 Efekat uštede energije 2 kWh/m a Cijena energije grijanja KM/kWh Ekonomski efekat 2 uštede KM/m a 0,14 14,45 15,54 13,88 13,84 Specifični investicioni troškovi dobiju se kad se fizički obim (svih ili samo nekih) sanacionih radova na reprezentativnom stanu (predstavniku tipske cjeline) pomnoži s odgovarajućim jediničnim cijenama, a onda se sumarni troškovi podijele s korisnom površinom tog stana. U konkretnom slučaju primjene mjera građevinske sanacije po osnovnom scenariju daje i maksimalne investicione troškove. U Tabeli 22. su dati specifični investicioni troškovi po jedinici zahvata za svaku tipsku cjelinu. Tabela 22. Specifični investicioni troškovi primjenom mjera osnovnog scenarija T1 T2 T3 T4 T5 T6 T7 1. Prozor P, M 2 1.1. 180 KM/m 10,1 13,8 12,4 10 11,6 9,5 9,3 Financ.efekat 1.818 2.484 2.232 1.800 2.088 1.710 1.674 2. fasada F M. 2 2.1. 45 KM/m 58,9 38,6 54 65,3 40 64,4 77,5 Financ.efekat 2.651 1.737 2.430 2.939 1.800 2.898 3.488 1 1 1 1 1 1 1 450 450 450 450 450 450 450 3. vrata, ulaz. V M.3.1. 450 KM/kom Financ.efekat 4. stubište S M.4.1. 300KM/stan Financ.efekat 1 1 1 1 1 1 1 300 300 300 300 300 300 300 5. balkon B 2 M.5.1. 160 KM/m n/a 1,8 1,8 4,4 4,94 4,08 4,2 0 288 288 704 790,4 652,8 672 12,7 7,6 12,6 7,8 3,2 10,1 16,2 Financ.efekat 6. krov K 2 M.6.1. 25 KM/m 163 Financ.efekat 317,5 190 315 195 80 252,5 405 n/a n/a n/a 6,4 2,8 9,9 3,4 0 0 0 320 140 495 170 5.536 5.449 6.015 6.708 5.648 6.758 7.159 38 48 54 55 57 58 59 145,68 113,5208 111,3889 121,9545 99,09474 116,5224 121,3305 7. prizemlje Pr 2 M.7.1. 50 KM/m Financ.efekat Ukupna ulaganja po stanu KM KSP apstr.stan Specifično ulaganje 3.2.2. Specifični invetsiciono troškovi za mašinske mjere Specifični investicioni troškovi su dati za pojedine mašinske mjere navedene u 3.1.3. i 3.1.4.. Zamjena kotlova Specifični troškovi koji se odnose na zamjenu kotlova sa efikasnijim koltovima zavise od tipa zgrade, jer za lošije stanove imamo veće specifično toplotno opterećenje, koje traži veći kapacitet kotlova. Međutim, zamjena ima smisla samo ako je stari kotao amortizovan ili mu je radni vijek prešao 3/4 životnog vijeka. Kotlovi, koji su trenutno angažovani na zagrijavanju naselja u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo su novi, ili zamijenjeni prije 7-8 godina, tako da u ovom trenutku, nema smisla razmišljati o zamjeni kotlova. Na Slici 32. su dati specifični troškovi ulaganja u zamjenu kotlova po tipskim cjelinama. Mjera koja se odnosi na regulaciju sistema grijanja je sadržana u specifinim mjerama za zamjenu kotlova, jer se tada vrši i zamjena regulacije učina sistema grijanja. Specifino ulaganje u ktolovnicu, KM/m2 35 30 25 20 15 10 5 0 0 2 4 6 8 Tip zgrade Slika 32. Specifični troškovi zamjene kotlova u funkciji od tipa zgrade Mjera koja se odnosi na smanjenje distributivnih i transmisionih gubitaka Mjera koja se odnosi na smanjenje distributivnih i transmisionih gubitaka ne može se kvantificirati kroz specifične troškove po površini stana, jer je jako teško jednu razgranatu 164 mrežu podijeliti i reći koji dio cjevovoda pripada baš tom stanu. Ovu mjeru treba primijeniti tek nakon smanjenja toplotnih gubitaka, jer tada se može smanjiti kapacitet grijanja, odnosno možemo smanjiti prečnike cjevovoda i dodatno uštediti sredstva. Regulacija tempertaure u stanovima Ova mjera se odnosi na ugradnju ventila sa termostatskom glavom na grijnim tjelima. Obzirom da svako smanjenje temperature za 10 C rezultira smanjenjem potrošnje energije za 6% ova mjera je investiciono prihvatljiva stavka u regulaciji učina sistema grijanja. U Tabeli 23. je dat pregled investicionih troškova za mjeru ugradnje ventila sa termostatskom glavom u stanovima koji su na sistemu KJKP Toplane po tipskim cjelinama. Tabela 23. Ulaganja u ugradnju ventila sa termostatskom glavom u stanovima koji su na sistemu KJKP Toplane Mjerodavna površina reprezentativnog stana (m2) Broj grijnih tijela Broj termostatskih ventila Jedinična cijena ventila (KM) Ulaganja po stanu (KM) Površina tipske cjeline (m2) Broj stanova tipske cjeline Ukupna ulaganja Ulaganja po m2 (KM/m2) T1 T2 T3 T4 T5 T6 T7 38 48 54 55 57 58 59 3 4 4 4 5 5 5 2 3 3 3 4 4 4 85 85 85 85 85 85 85 170 255 255 255 340 340 340 44.020 282.228 53.450 314.787 372.927 901.701 248.948 1.162 5.679 970 5.602 6.182 15.039 3.925 197.540 1.448.145 247.350 1.428.510 2.101.880 5.113.260 1.334.500 4,5 5,1 4,6 4,5 5,6 5,7 5,4 Ugradnjom ventila sa termostatskom glavom ima smisla samo u tipskim cjelinama T5,T6 i T7. u tom slučaju bi se količina isporučene toplote približila projektovanim toplotnim potrebama koje iznose manje od 100 kWh/m2a. Na Slici 33. je dat grafički prikaz specifičnih ulaganja u ugradnju ventila sa termostatskom glavom po tipskim cjelinama. 165 2 Investicija u zamjenu ventila [KM/m ] 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7 Tipska cjelina Slika 33. Specifična ulaganja u ugradnju ventila sa termostatskom glavom u stanovima koji su na sistemu KJKP Toplane Mjere koje se odnose na smanjenje protoka ili temperature polazne vode u sistemu grijanja Ove mjere se mogu primjeniti tek onda kada se smanje gubici toplote, kako transmisioni, tako i ventilacioni. Tada veličina grijnog tijela postaje velika, pa preostaje jedini način smanjenja oslobođene toplote u stanovima, smanjenje temperature polazne vode 3.2.3. Specifični investicioni troškovi za mjerenje utroška toplote Kumulativna mjerila ispred objekata + Individalna mjerila po stanovima (za nove objekte) Tabela 24. Investiciona sredstva za ugradnju 350 kumulativnih mjerila i cca 9800 mjerila ispred stanova Kumulativna mjerila Struktura investicionog ulaganja Jed. cijena (KM) Pojedinačna mjerila za 350 objekata Jed.cijena (KM) za 9800 stanova Troškovi nabavke mjerača 3.530 1.235.500 650 6.370.000 Izrada projekata ugradnje 65 22.750 4 39.200 1.050 367.500 80 784.000 720 252.000 160 1.568.000 Troškovi sanacije ormara – šahta Montaža mjerila sa pratećim priborom Izgradnja kalibracione laboratorije 600.000 600.000 166 Ukupni investicioni troškovi 2.477.750 Ukupno kumulativna i pojedinačna mjerila, (KM) 8.761.200 11.238.950 Prosječna ulaganja po stanu (potrošaču ) , (KM) 1146 Prosječna ulaganja po objektu (KM) 32.111 U Tabeli 25. su dati godišnji troškovi mjerenja utroška toplote za kumulativne i pojedinačne mjerače. Tabela 25. Godišnji troškovi mjerenja Kumulativna mjerila Struktura troškova Jed.cijena (KM/a) Anuitet za 350 objekata (KM/a) Pojedinačna mjerila Jed.cijena (KM/a) 336.647 za 9800 stanova (KM/a) 1.190.366 Očitanje mjerača i obračun 21 7.350 21 205.800 Pomoćna el.energija-baterije 3 1.050 3 29.400 Servisiranje i baždarenje (u 5 godina) 350 40.833 70 137.200 Osiguranje 0,5% 12.389 0,5% 43.806 Amortizacija 10% 247.775 10% 876.120 Ukupni troškovi mjerenja Ukupni troškovi mjerenja za kumulativna i pojedinačna mjerila Ukupni prosječni godišnji troškovi mjerenja po stanu Ukupni prosječni godišnji troškovi mjerenja po objektu 646.044 2.482.692 3.131.736 319,56 8.947 167 Kumulativni mjerači ispred objekata + elektronski djelitelji na grijaćim tijelima (za stare objekte) Tabela 26. Investiciona sredstva za ugradnju 650 kumulativnih mjerača i 29200 stanova (cca 115.000 djelitelja na grijnim tijelima) Kumulativna mjerila Jed.cijena Djelitelji Jed.cijena (KM) Za 650 objekata (KM) Za 29.200 stanova Troškovi nabavke mjerila 3.530 2.294.500 60 6.900.000 Izrada projekata ugradnje 65 42.250 2 230.000 Troškovi sanacije ormara – šahta 1.050 682.500 0 Montaža mjeril sa pratećim priborom 720 468.000 12 Struktura investicionog ulaganja Izgradnja kalibracione laboratorije Ukupni investicioni troškovi 600.000 200.000 4.087.250 8.510.000 Ukupno kumulativna mjerila i djelitelji (KM) 12.597.250,00 Prosječna ulaganja po stanu (potrošaču ) (KM) 431,40 Prosječna ulaganja objektu (KM) po 1.380.000 19380,40 168 Tabela 27. Godišnji troškovi mjerenja Kumulativni mjerači Struktura troškova Anuitet Očitanje mjerača i obračun Jed.cijena KM za 650 objekata Djelitelji Jed.cijena 555.326 za 29200 stanova 1.156.236 KM/a 21 13.650 7 805.000 Pomoćna el.energija-baterije KM/a 3 1.950 3 345.000 Servisiranje i baždarenje (u 3 KM/a godine) 350 75.833 2 46.000 Osiguranje KM/a 0,5% 20.436 0,5% 42.550 Amortizacija KM/a 10% 408.725 10% 851.000 Ukupni troškovi mjerenja KM/a 1.075.921 Ukupni godišnji troškovi mjerenja, (KM/a) 4.321.707,00 Ukupni prosječni godišnji troškovi mjerenja po stanu,(KM/a) 148,00 Ukupni prosječni godišnji troškovi mjerenja po objektu, (KM/a) 3.245.786 6.648,80 169 Tabela 28. Pregled osnovnih troškovnih pokazatelja po analiziranim sistemima mjerenja a Kumulativni mjerači ispred objekata Struktura troška b c Kumulativni Kumulativni mjerači ispred mjerači ispred objekata + objekata + Individalni mjerači elektronski djelitelji po stanovima na grijaćim tijelima (novi objekti) (stari objekti) Ukupna ulaganja KM 5.965.000 11.238.950 12.597.250 Prosječna ulaganja po stanu (potrošaču ) KM 152,95 1146,83 431,40 Prosječna ulaganja po objektu KM 5.965,00 32.111,00 19.380,40 1.577.444 3.131.736 4.321.707 Ukupni godišnji troškovi KM/a mjerenja Ukupni prosječni godišnji troškovi mjerenja po stanu KM/a 40,44 319,56 148,03 Ukupni prosječni godišnji troškovi mjerenja po objektu KM/a 1.577,44 8.947,81 6.648,80 170 4. ANALIZA EFIKASNOSTI ULAGANJA U SMANJENJE TOPLOTNIH GUBITAKA U SEKTORU KOLEKTIVNOG STANOVANJA U OPĆINAMA NOVI GRAD I NOVO SARAJEVO 4.1. GRAĐEVINSKE MJERE Koristeći prethodno dati model mjera građevinske sanacije, primjenjen na konkretne tipske cjeline, sa podacima o specifičnoj potrošnji energije, prosječnom koeficijentu prolaza topote, predloženo je pet scenarija mjera za koje se ocjenjuje da su relevatne za tretirano područje sa periodom povrata sredstava za svaku tipsku cjelinu (Prilog 2.). Iz seta (pet scenarija) mjera građevinske sanacije u ovom poglavlju je dat najpovoljniji scenarij prema periodu povrata invsticije. Ovaj scenarij se odnosi na utopljavaje fasade i opisan je u tabeli 29. Uložena sredstva se po tipskim cjelinama kreću od 2.405.228 KM koliko iznosi za tipsku cjelinu T3 do 45.061.296 KM za tipsku cjelinu T6 za zgrade koje se griju u sistemu KJKP Toplane. Za zgrade sa individulanim grijanjem investicije iznose od 563 490 do 9.118.166 KM. Period povrata investicija se kreće od 3,4 do 9,4 godine i od 5 do 11,8 god. Mjerama scenarija IV se postiže ušteda energije u prosjeku 30 % po tipskoj cjelini. Tabela 29. Najpovoljniji scenarij tipskih cjelina Scenarij KJKP Toplane / Individualno grijanje (tipska cjelina) TOPLANE (T1; T2; T3; T4; T5; T6; T7) Scenarij IV Individualno grijanje (T1; T2; T3; T5; T6; T7) Mjera sanacije 1. Termoizolacija fasade Opis mjere Na postojeću fasadu se aplicira pogodna termička zaštita sa dobrim izolacionim i zadovoljavajućim estetskim osobinama; dodavanjem termičke zaštite povećava se otpor prolazu toplote, tako da je novodobijeni U manji, U1=1/(Ro+R1). Polistiren d=10 cm; R1=0,10/0,04=2,5 sistemska fasada sa polistirenom 10cm, ljepilom i PVC mrežicom; NAPOMENA: Svi scenariji obuhvaćeni ovom Studijom se odnose na jednostavni peroid povrata novca 171 • Ulazni podaci za proračun uštede energije za zgrade svih tipskih cjelina i prema svim scenarijima Radi lakšeg praćenja scenarija IV u Tabelama 30, 31, 32 i 33 su dati podaci korišteni za proračun uštede energije i investicije za tipske cjeline prema odgovarajućem Scenariju: Tabela 30. Ukupna površina stanova i broj stanova po tipskim cjelinama KJKP Toplane Tipske cjeline Ukupna površina stanova T1 T2 T3 T4 T5 T6 T7 Individualno grijanje Broj stanova Ukupna površina stanova Broj stanova 44.020 1.162 130.772 2.867 282.228 5.679 228.536 4.301 53.450 970 12.522 196 314.787 5.602 / / 372.927 6.182 63.642 1.024 901.701 15.039 86.224 1.375 248.948 3.925 44.621 1.107 Tabela 31. Prosječna potrošnja toplote po tipskim cjelinama za grijnu sezonu 2007/2008 KJKP Toplane Individualno grijanje Prosječna potrošnja toplote Prosječna potrošnja toplote [kWh/m2a] [kWh/m2a] T1 153 127 T2 160 121 T3 149 92 T4 154 / T5 166 111 T6 149 138 T7 132 139 Tipska cjelina 172 Tabela 32. Prosječna kvadratura fasade po tipskim cjelinama Tipska cjelina Prosječna površina fasade (KJKP Toplane) Prosječna površina fasade (Individualno grijanje) T1 58,9 72,8 T2 38,6 42,6 T3 54,0 64,0 T4 65,3 0,0 T5 40,0 42,9 T6 64,4 70,0 T7 77,5 81,5 Tabela 33. Jedinični troškovi građevinske sanacije i cijena goriva za Scenarij IV Građevinski troškovi sanacije Scenarij Prozor [KM/m2] Fasada [KM/m2] IV 0 45 Cijena goriva Vrata Stubište [KM/stan] [KM/stan] 0 0 Toplane [KM/kWh] Indi. Grijanje [KM/kWh] 0,14 0,11 Procentualna vrijednost gubitaka toplote u zgradama stambenog stanovanjaje: Prozor:Fasada:Vrata:Stubište:Balkon:Krov:Prizemlje = 40:88,6:8,5:7,1:6,9:11,1:3,1 ili u procentima: P – 24,4% V – 5,2% B – 4,2% F – 53,6% S – 4,3% K – 6,5% Pr – 1,8% Ove vrijednosti su ponderi za izračunavanje sumarnih gubitaka nakon primjene mjera građevinske sanacije. Opis proračuna • Ukupna ušteda energije jednog Scenarija dobije se iz sume proizvoda poboljšanja građevinskog elementa sa ponderom vrijednosti gubitaka toplote u zgradama stambenog stanovanja (npr. Poboljšanje fasade, nakon mjera sanacije prema Scenariju IV, iznosi 79%. Procentualna vrijednost gubitaka toplote na fasadi je 53,6% odnosno 0,536. Proizvod ove dvije vrijednosti predstavlja ukupnu uštedu koja iznosi 42,2%). • Godišnji efekat uštede energije [kWh/m2a] dobije se iz proizvoda ukupne uštede za Scenariji i prosječne potrošnje toplote (npr. Prosječna potrošnja 173 toplote u toku grijne sezone 2007/2008, za tipsku cjelinu T1 koja se grije preko sistema KJKP Toplane, iznosi 153kWh/m2. Ukupna ušteda za ovu tipsku cjelinu, a prema Scenariju IV, je 42,2% odnosno 0,422. Proizvod ove dvije vrijednosti predstavlja godišnji efekat uštede koji iznosi 64 kWh/m2). • Godišnji efekat uštede energije tipske cjeline [kWh/m2a] dobije se iz proizvoda godišnjeg efekta uštede i ukupne površine stanova odgovarajuće tipske cjeline (npr. Za tipsku cjelinu T1, a prema Scenariju IV za zgrade koje se griju preko sistema KJKP Toplane, godišnji efekat uštede tipske cjeline T1 iznosi 2.837.999 kWh). • Godišnji ekonomski efekat uštede [KM/m2a] dobije se iz proizvoda godišnjeg efekta uštede (kWh/m2a) i cijene goriva (KM/kWh). Cijena goriva odnosi se na oktobar 2008. godine. • Godišnji ekonomski efekat uštede tipske cjeline (KM/a) dobije se iz proizvoda godišnjeg efekta uštede tipske cjeline (kWh/a) i cijene goriva (KM/kWh). • Investicija po stanu [KM] predstavlja sumu proizvoda troškova građevinske sanacije (npr. Prosječna površina fasade zgrade tipske cjeline T1, koja je na sistemu KJKP Toplane, iznosi 58,9m2. Troškovi postavljanja jednog kvadratnog metra izolacionog materijala, prema Scenariju IV, su 45 KM/m2. Budući da je prema Scenariju IV predviđena samo jedna mjera sanacije, investicija po stanu će biti 58,9*45=2.650 KM). • Ukupna investicija tipske cjeline [KM] dobije se iz proizvoda investicije po stanu i broju stanova odgovarajuće tipske cjeline. 174 4.1.1. Zgrade koje su u sistemu KJKP Toplane U Tabeli 34. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade iz tipske cjeline T1 koje su u sistemu KJKP Toplane, dok je na Slici 34. prikazan period povrata novca. Tabela 34. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T1 prema Scenariju IV (fasada sa termoizolacijom d=10 cm). TIP 1 Koef. prolaza toplote [W/m2K] (sadašnje): 2 Koef. prolaza toplote [W/m K] (nakon sancije): Pobolšanje (%) Ušteda (%) Ukupno Fasada 1,51 0,32 79 42,2 42,2 Efekat uštede [kWh/m2a] Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a] Ekonomski efekat uštede [KM/m2a] Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a] 64 2.837.999 9,03 397.320 Investicija po stanu [KM] Investicija po m2 [KM/m2] Ukupna investicija tipske cjeline [KM] 2.650 69,7 3.069.338 Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Investicija -3.069.338 Efekat -2.672.018 -2.274.698 -1.877.378 -1.480.059 -1.082.739 -685.419 -288.099 109.221 506.541 903.861 1.301.181 1.698.501 2.095.821 2.493.141 Slika 34. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T1 175 U Tabeli 35. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade iz tipske cjeline T2 koje su u sistemu KJKP Toplane, dok je na Slici 35. prikazan period povrata novca Tabela 35. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T2 prema Scenariju IV (fasada sa termoizolacijom d=10 cm). TIP 2 Koef. prolaza toplote [W/m2K] (sadašnje): Koef. prolaza toplote [W/m2K] (nakon sancije): Pobolšanje (%) Ušteda (%) Ukupno Fasada 1,54 0,32 79 42,5 42,5 Efekat uštede [kWh/m2a] Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a] Ekonomski efekat uštede [KM/m2a] Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a] 68 19.136.968 9,49 2.679.176 Investicija po stanu [KM] Investicija po m2 [KM/m2] Ukupna investicija tipske cjeline [KM] 1.736 36,2 10.206.138 Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Investicija -10.206.138 Efekat -7.526.962 -4.847.787 -2.168.611 510.564 3.189.740 5.868.915 8.548.091 11.227.266 13.906.442 16.585.618 19.264.793 21.943.969 24.623.144 27.302.320 Slika 35. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T2 176 U Tabeli 36. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade iz tipske cjeline T3 koje su u sistemu KJKP Toplane, dok je na Slici 36.prikazan period povrata novca. Tabela 36. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T3 prema Scenariju IV (fasada sa termoizolacijom d=10 cm). TIP 3 Koef. prolaza toplote [W/m2K] (sadašnje): Koef. prolaza toplote [W/m2K] (nakon sancije): Pobolšanje (%) Ušteda (%) Ukupno Fasada 1,27 0,3 76 40,9 40,9 Efekat uštede [kWh/m2a] Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a] Ekonomski efekat uštede [KM/m2a] Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a] 61 3.259.480 8,54 456.327 Investicija po stanu [KM] Investicija po m2 [KM/m2] Ukupna investicija tipske cjeline [KM] 2.430 45,0 2.405.228 Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Investicija -2.405.228 Efekat -1.948.900 -1.492.573 -1.036.246 -579.919 -123.592 332.735 789.063 1.245.390 1.701.717 2.158.044 2.614.371 3.070.698 3.527.026 3.983.353 Slika 36. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T3 177 U Tabeli 37. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade iz tipske cjeline T4 koje su u sistemu KJKP Toplane dok je na Slici 37. prikazan period povrata novca. Tabela 37. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T4 prema Scenariju IV (fasada sa termoizolacijom d=10 cm) TIP 4 Koef. prolaza toplote [W/m2K] (sadašnje): Koef. prolaza toplote [W/m2K] (nakon sancije): Pobolšanje (%) Ušteda (%) Ukupno Fasada 1,06 0,29 73 38,9 38,9 Efekat uštede [kWh/m2a] Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a] Ekonomski efekat uštede [KM/m2a] Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a] 60 18.835.593 8,38 2.636.983 Investicija po stanu [KM] Investicija po m2 [KM/m2] Ukupna investicija tipske cjeline [KM] 2.940 53,5 16.828.518 Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Investicija -16.828.518 Efekat -14.191.535 -11.554.552 -8.917.569 -6.280.587 -3.643.604 -1.006.621 1.630.362 4.267.345 6.904.328 9.541.311 12.178.294 14.815.277 17.452.260 20.089.243 Slika 37. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T4 178 U Tabeli 38. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade iz tipske cjeline T5 koje su u sistemu KJKP Toplane, dok je na Slici 38. prikazan period povrata novca. Tabela 38. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T5 prema Scenariju IV (fasada sa termoizolacijom d=10 cm) TIP 5 Koef. prolaza toplote [W/m2K] (sadašnje): Koef. prolaza toplote [W/m2K] (nakon sancije): Pobolšanje (%) Ušteda (%) Ukupno 2 Fasada 1,18 0,3 75 40,0 40,0 Efekat uštede [kWh/m a] Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a] Ekonomski efekat uštede [KM/m2a] Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a] 66 24.751.334 9,29 3.465.187 Investicija po stanu [KM] Investicija po m2 [KM/m2] Ukupna investicija tipske cjeline [KM] 1.802 31,6 11.790.827 Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Investicija -11.790.827 Efekat -8.325.641 -4.860.454 -1.395.267 2.069.920 5.535.106 9.000.293 12.465.480 15.930.667 19.395.853 22.861.040 26.326.227 29.791.414 33.256.600 36.721.787 Slika 38. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T5 179 U Tabeli 39. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade iz tipske cjeline T6 koje su u sistemu KJKP Toplane, dok je na Slici 39. prikazan period povrata novca. Tabela 39. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T6 prema Scenariju IV (fasada sa termoizolacijom d=10 cm) TIP 6 2 Koef. prolaza toplote [W/m K] (sadašnje): Koef. prolaza toplote [W/m2K] (nakon sancije): Pobolšanje (%) Ušteda (%) Ukupno Fasada 0,85 0,27 68 36,6 36,6 Efekat uštede [kWh/m2a] Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a] Ekonomski efekat uštede [KM/m2a] Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a] 55 49.159.324 7,63 6.882.305 Investicija po stanu [KM] Investicija po m2 [KM/m2] Ukupna investicija tipske cjeline [KM] 2.898 50,0 45.061.296 Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Investicija -45.061.296 Efekat -38.178.991 -31.296.685 -24.414.380 -17.532.075 -10.649.770 -3.767.464 3.114.841 9.997.146 16.879.452 23.761.757 30.644.062 37.526.368 44.408.673 51.290.978 Slika 39. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T6 180 U Tabeli 40. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade iz tipske cjeline T7 koje su u sistemu KJKP Toplane, dok je na Slici 40. prikazan period povrata novca. Tabela 40. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T7 prema Scenariju IV (fasada sa termoizolacijom d=10 cm) TIP 7 Koef. prolaza toplote [W/m2K] (sadašnje): Koef. prolaza toplote [W/m2K] (nakon sancije): Pobolšanje (%) Ušteda (%) Ukupno Fasada 0,69 0,25 64 34,2 34,2 Efekat uštede [kWh/m2a] Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a] Ekonomski efekat uštede [KM/m2a] Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a] 45 11.210.840 6,30 1.569.518 Investicija po stanu [KM] Investicija po m2 [KM/m2] Ukupna investicija tipske cjeline [KM] 3.488 59,1 14.718.862 Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Investicija -14.718.862 Efekat -13.149.344 -11.579.826 -10.010.309 -8.440.791 -6.871.274 -5.301.756 -3.732.238 -2.162.721 -593.203 976.315 2.545.832 4.115.350 5.684.867 7.254.385 Slika 40. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T7 koje se griju preko toplana 181 4.1.2. Zgrade sa individualnim grijanjem U Tabeli 41. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade iz tipske cjeline T1 koje imaju idnividualno grijanje, dok je na Slici 41. prikazan period povrata novca. Tabela 41. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T1 prema Scenariju IV (fasada sa termoizolacijom d=10 cm) koje imaju individiualno grijanje. TIP 1 Koef. prolaza toplote [W/m2K] (sadašnje): 2 Koef. prolaza toplote [W/m K] (nakon sancije): Pobolšanje (%) Ušteda (%) Ukupno Fasada 1,51 0,32 79 42,2 42,2 Efekat uštede [kWh/m2a] Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a] Ekonomski efekat uštede [KM/m2a] Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a] 54 6.999.741 5,89 769.972 Investicija po stanu [KM] Investicija po m2 [KM/m2] Ukupna investicija tipske cjeline [KM] 3.277 69,7 9.118.166 Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Investicija -9.118.166 Efekat -8.348.195 -7.578.223 -6.808.251 -6.038.280 -5.268.308 -4.498.337 -3.728.365 -2.958.394 -2.188.422 -1.418.451 -648.479 121.492 891.464 1.661.435 Slika 41. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T1 koje imaju individiualno grijanje 182 U Tabeli 42. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade iz tipske cjeline T2 koje imaju idnividualno grijanje, dok je na Slici 42. prikazan period povrata novca. Tabela 42. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T2 prema Scenariju IV (fasada sa termoizolacijom d=10 cm) koje imaju individiualno grijanje. TIP 2 2 Koef. prolaza toplote [W/m K] (sadašnje): Koef. prolaza toplote [W/m2K] (nakon sancije): Pobolšanje (%) Ušteda (%) Ukupno Fasada 1,54 0,32 79 42,5 42,5 Efekat uštede [kWh/m2a] Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a] 2 Ekonomski efekat uštede [KM/m a] Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a] 51 11.757.309 7,20 1.646.023 Investicija po stanu [KM] Investicija po m2 [KM/m2] Ukupna investicija tipske cjeline [KM] 1.917 36,2 8.264.494 Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Investicija -8.264.494 Efekat -6.618.471 -4.972.447 -3.326.424 -1.680.401 -34.378 1.611.646 3.257.669 4.903.692 6.549.715 8.195.738 9.841.762 11.487.785 13.133.808 14.779.831 Slika 42. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T2 koje imaju individiualno grijanje 183 U Tabeli 43. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade iz tipske cjeline T3 koje imaju idnividualno grijanje, dok je na Slici 43. prikazan period povrata novca. Tabela 43. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T3 prema Scenariju IV (fasada sa termoizolacijom d=10 cm) koje imaju individiualno grijanje. TIP 3 Koef. prolaza toplote [W/m2K] (sadašnje): Koef. prolaza toplote [W/m2K] (nakon sancije): Pobolšanje (%) Ušteda (%) Ukupno 2 Fasada 1,27 0,3 76 40,9 40,9 Efekat uštede [kWh/m a] Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a] Ekonomski efekat uštede [KM/m2a] Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a] 38 473.889 4,16 52.128 Investicija po stanu [KM] Investicija po m2 [KM/m2] Ukupna investicija tipske cjeline [KM] 2.880 45,0 563.490 Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Investicija -563.490 Efekat -511.362 -459.234 -407.107 -354.979 -302.851 -250.723 -198.595 -146.468 -94.340 -42.212 9.916 62.044 114.172 166.299 Slika 43. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T3 koje imaju individiualno grijanje 184 U Tabeli 44. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade iz tipske cjeline T5 koje imaju idnividualno grijanje, dok je na Slici 44. prikazan period povrata novca. Tabela 44. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T5 prema Scenariju IV (fasada sa termoizolacijom d=10 cm) koje imaju individiualno grijanje. TIP 5 Koef. prolaza toplote [W/m2K] (sadašnje): Koef. prolaza toplote [W/m2K] (nakon sancije): Pobolšanje (%) Ušteda (%) Ukupno Fasada 1,18 0,3 75 40,0 40,0 Efekat uštede [kWh/m2a] Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a] Ekonomski efekat uštede [KM/m2a] Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a] 44 2.826.409 4,89 310.905 Investicija po stanu [KM] Investicija po m2 [KM/m2] Ukupna investicija tipske cjeline [KM] 1.929 31,6 2.012.169 Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Investicija -2.012.169 Efekat -1.701.264 -1.390.359 -1.079.454 -768.549 -457.644 -146.739 164.166 475.071 785.976 1.096.881 1.407.786 1.718.691 2.029.596 2.340.501 Slika 44. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T5 koje imaju individiualno grijanje 185 U Tabeli 45. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade iz tipske cjeline T6 koje imaju idnividualno grijanje, dok je na Slici 45. prikazan period povrata novca. Tabela 45. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T6 prema Scenariju IV (fasada sa termoizolacijom d=10 cm) koje imaju individiualno grijanje. TIP 6 Koef. prolaza toplote [W/m2K] (sadašnje): Koef. prolaza toplote [W/m2K] (nakon sancije): Pobolšanje (%) Ušteda (%) Ukupno Fasada 0,85 0,27 68 36,6 36,6 Efekat uštede [kWh/m2a] Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a] Ekonomski efekat uštede [KM/m2a] Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a] 50 4.338.385 5,53 477.222 Investicija po stanu [KM] 2 2 Investicija po m [KM/m ] Ukupna investicija tipske cjeline [KM] 3.148 50,0 4.308.931 Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Investicija -4.308.931 Efekat -4.308.931 -3.831.709 -3.354.486 -2.877.264 -2.400.041 -1.922.819 -1.445.597 -968.374 -491.152 -13.930 463.293 940.515 1.417.738 1.894.960 2.372.182 Slika 45. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T6 koje imaju individiualno grijanje 186 U Tabeli 46. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade iz tipske cjeline T7 koje imaju idnividualno grijanje, dok je na Slici 46. prikazan period povrata novca. Tabela 46. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T7 prema Scenariju IV (fasada sa termoizolacijom d=10 cm) koje imaju individiualno grijanje. TIP 7 Koef. prolaza toplote [W/m2K] (sadašnje): Koef. prolaza toplote [W/m2K] (nakon sancije): Pobolšanje (%) Ušteda (%) Ukupno Fasada 0,69 0,25 64 34,2 34,2 Efekat uštede [kWh/m2a] Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a] Ekonomski efekat uštede [KM/m2a] Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a] 47 2.115.919 5,22 232.751 Investicija po stanu [KM] 2 2 Investicija po m [KM/m ] Ukupna investicija tipske cjeline [KM] 3.666 59,1 2.638.181 Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Investicija -2.638.181 Efekat -2.405.430 -2.172.678 -1.939.927 -1.707.176 -1.474.425 -1.241.674 -1.008.923 -776.172 -543.421 -310.670 -77.918 154.833 387.584 620.335 Slika 46. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T7 koje imaju individiualno grijanje U Tabeli 47. je dat sumarni pregled godišnjih ušteda energije, ekonomske uštede kao i investicije po tipskim cjelinama za mjere Scenarija IV. Sa mjerama iz Scenarija IV postiže se ušteda energije od prosječno 30 % po tipskoj cjelini što je dato u Tabeli 48. 187 Tabela 47. Sumarni pregled godišnjih ušteda energije, ekonomske uštede, investicija i perioda povrata investicija prema Scenariju IV Scenarij IV Godišnja ušteda energije KJKP Toplane Godišnja ušteda KM Individualno grijanje KJKP Toplane Period povrata investicije Investicija Individualno grijanje KJKP Toplane KJKP Toplane Individualno grijanje Tip 2 2 2 2 KM KM/m 2 KM KM/m KM 2 KM/m KM Indi. grijanje kWh/m kWh kWh/m kWh KM/m Broj godina T1 64 2.837.999 54 6.999.741 9,03 397.320 5,89 769.972 69,7 3.069.338 69,7 9.118.166 7,7 11,8 T2 68 19.136.968 51 11.757.309 9,49 2.679.176 7,20 1.646.023 36,2 10.206.138 36,2 8.264.494 3,8 5,0 T3 61 3.259.480 38 473.889 8,54 456.327 4,16 52.128 45,0 2.405.228 45,0 563.490 5,3 10,8 T4 60 18.835.593 / / 8,38 2.636.983 / / 53,5 16.828.518 / / 6,4 / T5 66 24.751.334 44 2.826.409 9,29 3.465.187 4,89 310.905 31,6 11.790.827 31,6 2.012.169 3,4 6,5 T6 55 49.159.324 50 4.338.385 7,63 6.882.305 5,53 477.222 50,0 45.061.296 50,0 4.308.931 6,5 9,0 T7 45 11.210.840 47 2.115.919 6,30 1.569.518 5,22 232.751 59,1 14.718.862 59,1 2.638.181 9,4 11,3 Tabela 48. Ušteda energije poslije sanacije prema scenariju IV Tipska cjelina T1 T2 T3 T4 T5 T6 T7 Godišnja potrošnja energije (kWh/a) 8.094.676 54.298.914 9.592.619 58.284.299 74.602.789 161.939.931 39.517.702 Godišnja ušteda energije(kWh/a) 2.837.999 19.136.968 3.259.480 18.835.593 24.751.334 49.159.324 11.210.840 Ušteda energije (%) 35 35 34 32 33 30 28 188 Obzirom da je opšti trend povećanja cijena energije moguć je i brži period povrata novca uloženog u sanaciju prema gore navedenim scenarijima. Predpostavlja se da će u idućih pet do deset godina cijena prirodnog gasa porasti za najmanje 100% od današnje cijene. Slika 47. Mogući scenariji porasta cijene prirodnog gasa [KM/kWh] Tabela 49. Mogući porast cijene prirodnog gasa Mogući porast cijene Mogući porast prirodnog cijene gasa prirodnog gasa individualno - KJKP Toplane grijanje [KM/kWh] [KM/kWh] 0,08 0,14 0,10 0,17 0,13 0,21 0,17 0,28 Rast cijena [%] 0 20% 50% 100% Zavisnost perioda povrata novca od mogućeg porasta cijene prirodnog gasa prema Scenariju IV 189 za zgrade T1 koje se griju preko sistema KJKP Toplane prikazana je na Slici 48 . Slika 48. Zavisnost perioda povrata novca od cijene prirodnog gasa prema Scenariju IV za zgrade T1 koje se griju preko toplana Ukoliko bi cijene prirodnog gasa u idućih osam godina ostale iste period povrata investicija za zgrade T1 koje su na sistemu KJKP Toplane, a prema Scenariju IV, bi iznosio nešto manje od osam godina. Iz dijagrama se također jasno vidi da bi se period povrata novca umanjio ukoliko bi nakon dvije godine došlo do porasta cijene (50%) prirodnog gasa. U ovom slučaju bi se investicija isplatila nakon nešto više od pet godina. Ekonomski efekat uštede bi nakon četrnaest godina umjesto 2.970.593 KM iznosio 5.075.000 KM. Isti slučaj važi za sve scenarije navedene u ovoj Studiji te se generalno može reći da povećanje cijena energije pozitivno utiče na period povrata investicije. 190 4.2. PROCJENA EFIKASNOSTI ULAGANJA U MAŠINSKE MJERE Ako se želi pokazati isplativost ugradnje mjerila utroška toplote, s obzirom na uštede koje se postižu ovom mjerom, odnosno ako je štednja energije jedini motiv za ugradnjumjerila, tada rezultati perioda isplativosti pojedinih sistema izgledaju ovako: Tabela 50. Period povrata uloženog novca u mjerenje utroška toplote Stavka Jed. varijanta a Varijanta b varijanta c Kumulativni Kumulativni Kumulativni mjerači ispred mjerači ispred mjerači objekata + objekata + ispred elektronski individualni objekata djelitelji na mjerači po grijaćim tijelima stanovima Tip mjerila Troskovi nabavke mjerila KM 3.530.000 7.605.500 9.194.500 Izrada projekta ugradnje KM 65.000 61.950 272.250 Troskovi izrade ormara - sahta KM 1.050.000 1.151.500 682.500 Montaza mjerila KM 720.000 1.820.000 1.848.000 Izgradnja kalibracione laboratorije KM 600.000 1.200.000 800.000 Ukupni investicioni troskovi KM 5.965.000 11.238.950 12.597.250 Vlastita sredstva KM 0 0 0 Donacija KM 0 0 0 Kredit KM 5.965.000 11.238.950 12.597.250 Period otplate kredita a 10 Kamata % 6% Anuitet KM/a 810.452 1.527.013 1.711.563 288.000 288.000 288.000 % 85,0 85,0 85,0 kWh/m3 9,500 9,500 9,500 m3/a 35.666 35.666 35.666 Normativ potrosnje energije Efikasnost proizvodnje toplote Toplotna moc goriva Normativna potosnja goriva kWh 191 Specif. troskovi goriva KM/MWh 0,90 0,90 0,90 KM/a 32.099 32.099 32.099 KM/MWh 2.663,17 5.562 9.063 Očitanje mjerila i obračun KM/a 21.000 213.150 818.650 Pomocna el.energija KM/a 3.000 30.450 346.950 Servisiranje i bazdarenje KM/a 116.667 178.033 121.833 Osiguranje KM/a 29.825 56.195 62.986 Amortizacija KM/a 596.500 1.123.895 1.259.725 Ukupni troskovi odrzavanja KM/a 766.992 1.601.723 2.610.145 Zbir svih troskova KM/a 1.577.444 3.128.736 4.321.707 Nivo usteda 10% KM/a 3.209.907 1.123.467 2.086.440 KM 1.632.463 -2.005.269 -2.235.268 a 3,6 -5,605 -5,636 KM/a 6.419.814 2.246.935 4.172.879 KM 4.842.370 2.246.941 4.172.885 a 1,2 5,002 3,019 KM/a 9.629.721 3.370.402 6.259.319 KM 8.052.277 3.370.397 6.259.316 a 0,7 3,335 2,013 Normatini goriva godisnji Spec.troskovi po MWh Neto dobit Pay back (simple) Nivo usteda 20% Neto dobit Pay back (simple) Nivo usteda 30% Neto dobit Pay back (simple) trosak Iz prethodne tabele se jasno vidi da je sistem sa centralnim mjerilom utroška toplote i raspodjela po površini grijanog prostora znatno isplatniji sistem, ali nije motivirajući za korisnika. U svakom slučaju se isplati, čak i pri nivou usteda od 10%, što je realno za očekivati. Medjutim, uzimajući u obzir dugoročno porast cijena energenata, zatim vodeći računa da ostvarene uštede energije direktno utiču na smanjenje okolinskog opterećenja, povećavaju raspoloživost kotlovnice za priključenje novih korisnika bez gradnje novih kapaciteta, treba saglasno materijalnim i tehničkim mogućnostima odrediti dinamiku i prioritete ugradnje mjerila utroška toplotne energije. Dio troškova koji se odnosi na održavanje sistema ostaje u državi, za razliku od neostvarenih ušteda energije, za koje novci odlaze u inostarnstvo. Proračun perioda isplativosti je uradjen na bazi korištenja prirodnog gasa kao goriva. 192 5. MEHANIZMI FINANCIRANJA PROJEKATA KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I ENERGIJSKE EFIKASNOSTI Prije svakog zahvata na povećanju energijske efikasnosti potrebno je provesti energijski audit ili pregled zgrade, kako bi se utvrdilo stvarno stanje potrošnje energije i predložile potencijane mjere povećanja energijske efiaksnosti. Prilikom rekonstrukcije zgrada treba razmotriti i finansiranje mjera povećanja energijske efikasnosti, odnosno izvori sredstava za sanaciju zgrada, kao i da li je i kako moguće društvenim sredstvima sanirati gubitke energije iz stanova u privatnom etažnom vlasništvu, koja je uloga upravitelja zgrada, da li oni mogu da se zadužuju u ime građana, odnosno fondova za održavanje zgrade. Kako sačiniti model finansiranja koje očito mora i može biti iz više izvora: vlastita sredstva građana, kreditno zaduženje građana, iz fonda za održavanje zgrade, učešće sredstava iz budžeta lokalne zajednice, inostrana podrška u okviru borbe protiv klimatskih promjena (po osnovu CDM mehanizma, na primjer). Znači ulaganje u povećanje energijske efikasnosti u postojećim zgradama je vrlo značajno i kompleksno pitanje. 5.1. INTERNACIONALNI MEHANIZMI FINANCIRANJA PROJEKATA KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I ENERGIJSKE EFIKASNOSTI 5.1.1. Mehanizmi financiranja prema Konvenciji o promjeni klime (UN Framework Convention for Climate Change (UNFCCC)) Preduslov za korištenje CDM-a je da država pristupi Protokolu iz Kjota kao država u razvoju i da uspostavi Imenovano državno tijelo - DNA. BiH je pristupila Protokolu iz Kjota kao država u razvoju, ali DNA još uvijek nije uspostavljen. Međutim, postoje aktivnosti koje finansira Evropska komisija sa ciljem osnivanja DNA. Prijedlog je da Odjeljenje za okolinu u Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) bude sekretarijat DNA, dok bi entitetska ministarstva za okolinu vršila evaluaciju projekata i davala preporuke za izdavanje Pisma odobrenja. Entitetska ministarstva za okolinu će po potrebi uključivati članove iz drugih ministarstava, nezavisne eksperte kao i predstavnike nevladninih organizacija, u zavisnosti od projekta. Na osnovu preporuke koje da entitetsko Ministarstvo, pismo odobrenja će izdavati MVTEO. MVTEO će uspostaviti i voditi bazu podataka svih CDM projekata. 193 Sekretarija DNA Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Ministarstvo za okolinu i turizam FBiH Relevantna entitetska min. Nezavisni eksperti MVTEO – odjeljenje za okolinu Predstavnici NGO Relevantna entitetska min. Nezavisni eksperti Predstavnici NGO Slika 49. Prijedlog šeme strukture državnog imenovanog tijela za CDM u BiH U okviru projekta osnivanja DNA, definisat će se i procedura i kriteriji za evaluaciju CDM projekata. Kada su u pitanju kriteriji za ocjenu CDM projekata onda treba imati u vidu da je osnovni cilj CDM-a pomoć državama u razvoju u postizanju održivog razvoja. S obzirom na to, CDM treba vidjeti kao priliku za BiH da izvrši transformaciju tržišta u smislu smanjenja zavisnosti od energije iz ugljika i doprinos održivosti razvoja. 5.1.2. IPA Program Mogući izvor finansiranja energijske efikasnosti u zgradarstvu je IPA program za BiH. Fokal point za ovaj program u oblasti energijske efikasnosti je odjeljenje za energiju u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa . Konkretan projekat u ovoj oblasti je u pripremnoj fazi. Krajem 2008. ili početkom 2009. godine raspisat će se javni poziv za prijedloge dva pilot projekta koji će se sufinansirati iz tog projekta. Ideja je da se finansira jedan projekat u FBiH i jedan u RS-u. Postoji mogućnost da se, pored tih pilot projekata, u okviru istog projekta traže i novi. S obzirom na raspoloživu dokumentaciju i kapacitete Kanton Sarajevo bi mogao biti jedan od pilot projekata. 5.1.3. Mehanizmi financiranja u sklopu UNECE projekta - financiranje projekata energijske efikasnosti u cilju ublažavanja promjene klime (Energy Efficiency Investments for Climate Change Mitigation) Projekat traje četiri godine. U prvoj fazi država će dobiti grant sredstva u vrijednosti od 35.000$ za izradu dokumenata o pregledu stanja u državi u vezi energijske efikasnosti u zgradarstvu. Država će raspisati tender. Zatim se otvaraju sredstva od 10 miliona $, budžet za sve zemlje u projektu, za izradu studija i ostale dokumentacije. To će poslužiti za apliciranje za fond od 500.000.000$ koji će biti na raspolaganju za sve države u projektu. Bosna i Hercegovina je jedna od 12 zemalja koje sudjeluju u međunarodnom UNECE projektu „Financing Energy Efficiency Investments for Climate Change Mitigation“ (Financiranje projekata energijske efikasnosti u cilju ublažavanja promjene klime). Uz Bosnu i Hercegovinu, u projektu sudjeluju i Albanija, Bjelorusija, Bugarska, Hrvatska, Kazahstan, Moldova, Rumunjska, Rusija, Srbija, Makedonija i Ukrajina. Projekt je službeno započeo u 2006. godine, a trebao bi završiti 2010. godine (planirano trajanje projekta je 48 mjeseci). Provedbena agencija je UNECE, a pridružene: UNEP/GEF, EBRD, UNDP, ESCAP i UN Resident Coordinators. 194 Projekt je financiran od strane: Fonds Français pour Environnement Mondial (FFEM), Global Environment Facility (GEF) i European Business Congress e.V. (EBC). Cilj projekta je promovirati investicijsku klimu u kojoj se mogu realizirati samoodrživi projekti povećanja energijske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Potrebni koraci za ostvarenje zacrtanog cilja su: - Identificirati, razviti, financirati i implementirati EE i OIE projekte na strani potrošnje i proizvodnje, u jedinicama regionalne ili lokalne samouprave te industrijskim i/ili energijskim tvrtkama, kako bi se zadovoljili prioriteti zaštite okoliša i zdravlja te provodila institucionalna reforma - Jačati politiku promovisanja energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, pružanjem pomoći lokalnoj vlasti i državnoj administraciji u cilju uvođenja ekonomskih, institucionalnih i regulatornih reformi potrebnih za potporu EE i OIE projektima - Promovirati mogućnost investiranja u EE i OIE projekte od strane banaka i privatnih tvrtki, kroz razvoj investicijskog fonda za javno-privatno partnerstvo ili drugih financijskih mehanizama. 5.1.4. Global Environment Facility (GEF) Jedan od najznačajnijih fondova za financiranje projekata održivog razvitka je Global Environment Facility (GEF) osnovan 1990. godine, na prijedlog Njemačke i Francuske, od strane Svjetske banke (80% sredstava), Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP, cca 15% sredstava) i Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP, cca 5% sredstava), iz kojeg se dodjeljuju bespovratna sredstva za akcije zaštite okoliša u nekoliko osnovnih područja: biološka raznolikost, klimatske promjene, međunarodne vode i zaštita ozonskog omotača. Korisnik sredstava GEF-a može postati svaka zemlja članica Ujedinjenih naroda čiji dohodak po glavi stanovnika ne prelazi kriterij postavljen za dobivanje statusa zemlje u razvoju a koja je potpisala, ratificirala, te sprovodi Konvenciju o biološkoj raznolikosti, Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama, Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, te druge međunarodne sektorske ugovore. Potrebno je raditi na ostvarivanje mehanizma za konkurisanje za nepovratna sredstva kod GEF–a. Fokal point za GEF je u odjelu za okoliš Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Projekti financirani od strane GEF-a obično se odvijaju u nekoliko faza. Prva faza je identifikacija projekta, koja rezultira odabirom agencije “nositelja” projekta. Agencija “nositelj“ projekta može biti: Program za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP); Program za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP); Svjetska banka. Sljedeća je faza razrada instrumenata za razvoj projekta (Project Development Facility – PDF) koji se u odnosu na visinu bespovratnih sredstava dijeli na A, B i C kategoriju (A – do 50.000 US$, B – do 350.000 US$ i C – do 1.000.000 US$). Sredstva se dodjeljuju na temelju pisanog prijedloga a koriste se za pripremu dokumentacije, prikupljanje potrebnih podataka, ispitivanje tržišta, provedbu analiza, izradu studija, kao i za sve administrativne i ostale troškove vezane uz pripremu projekta prema pravilima i statutu GEF-a. 195 5.2. DRŽAVNI I ENTITETSKI ENERGIJSKE EFIKASNOSTI MEHANIZMI FINANCIRANJA PROJEKATA Brojna svjetska i europska iskustva pokazuju da je jedan od najuspješnijih načina poticanja energijske efikasnosti osnivanje fonda čiji bi osnovni cilj bio poticati realizaciju onih aktivnosti i mjera energijske efikasnosti koje rezultiraju pozitivnim učincima na društvo u cjelini, a ne bi bile realizirane samostalno od strane investitora i/ili nisu isplative po kriterijima financijera (bankable). Osnivanjem spomenutog fonda na razini BiH započelo bi se sustavno pristupati rješavanju problematike financiranja područja zaštite okoliša, energijske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije na čitavom području BiH. Naravno, dobri rezultati u povećanju EE i OIE postigli bi se i osnivanjem sličnih fondova na entitetskim razinama. Fond za EE i OIE, bi neosporno postao novi čimbenik na državnoj financijskoj sceni s jasnim mandatom i značajnim sredstvima za ostvarenje zacrtanih ciljeva. Putem fonda moglo bi se provoditi financiranje pripreme, provedbe i razvoja projekata EE i OIE, kao i i izrada stručnih podloga za usklađivanje relevantne BiH legislative sa zakonodavstvom EU. Mogući financijski mehanizmi koje koristi ovakav fond su direktno kreditiranje pod povoljnijim uvjetima nego što je to na tržištu novca, zatim zajmovi s niskim kamatnim stopama, dužim počekom, manjim zahtjevima za osiguranje zajma itd, ali također i subvencije (kamatne stope itd.), pomoći i donacije ili direktno subvencioniranje kupovine opreme koja štedi energiju. Sredstva za financiranje rada fonda mogu se osigurati iz namjenskih prihoda na državnom nivou od naknada za zagađivanje okoliša, naknade korisnika okoliša, posebnih naknada za okoliš na vozila na motorni pogon i sl. Za ispravno i transparentno funkcioniranje fonda valja u skladu s državnom energetskom politikom i strategijom odrediti jedinične naknade, korektivne poticajne koeficijente, kriterije i mjerila za utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš CO2 i/ili drugih stakleničkih plinova. Područja djelovanja Fonda bi trebala biti: • energetska efikasnost u zgradarstvu i održiva gradnja • energetska efikasnost u industriji, sektoru usluga i javnom sektoru • energetska efikasnost i korištenje obnovljivih izvora energije u sektoru prometa prema kriteriju troškova smanjenja emisije CO2 • korištenje Sunčeve energije • energetsko korištenje biomase • energetska efikasnost u centraliziranim toplotnim sistemima • korištenje geotermalne energije • korištenje energije iz malih hidroelektrana • korištenje energije vjetra i • kogeneracijski procesi. 196 6. ZAKLJUČAK I PREPORUKE 1. Urađenom studijom je sačinjena analiza mogućnosti ulaganja u područje energijske efikasnosti na području općina Novi Grad i Novo Sarajevo. Obuhvaćeno je 1264 ulaza zgrada koje se snabdjevaju toplotom iz sistema KJKP Toplane i 844 ulaza zgrada sa individualnim grijanjem na prirodni gas. 2. Zgrade su grupisane u sedam tipskih cjelina prema građevinskim karakteristikama i karakterističnim periodima gradnje. Sve zgrade obuhvaćene ovom analizom su izgrađene u periodu od 1956. do danas. 3. Analiza je pokazala da se energijska karakteristika (energijski broj) zgrada u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo kreće od 120 - 160 kWh/m2a što odgovara klasi E prema klasifikaciji evropske eko menadžment i audit sheme EMAS (klase A-G), što ukazuje da su zgrade u dvije predmetne općine nezadovoljavajuće enregijske efikasnosti. 4. Izvršena je procjena ulaganja u mjere građevinske i mašinske sanacije za sve tipske cjeline. Dato je pet scenarija sa različitim grđevinskim mjerama i to: • Scenarij I Zamjena prozora Umjesto postojećih (starih), sa velikim U (koeficijentom prolaza toplote) ugraditi savremene, „termo“ prozore sa dvostrukim ostakljenjem (4+12+4), drvenim ramom i dvostrukom brtvom; U1=2,2 W/m2K. Termoizolacija fasade Na postojeću fasadu se aplicira pogodna termička zaštita sa dobrim izolacionim i zadovoljavajućim estetskim osobinama; dodavanjem termičke zaštite povećava se otpor prolazu toplote, tako da je novodobijeni U manji, U1=1/(Ro+R1).Polistiren d=5 cm; R1=0,05/0,04=1,25 sistemska fasada sa polistirenom debljine 5 cm, ljepilom i PVC mrežicom; • Scenarij II 1. Zamjena prozora Umjesto postojećih (starih), sa velikim U (koeficijentom prolaza toplote) ugraditi savremene, „termo“ prozore sa dvostrukim ostakljenjem (4+12+4), trokomorni PVC ram i dvostruka brtva; U1=1,4 W/m2K. 2. Termoizolacija fasade Na postojeću fasadu se aplicira pogodna termička zaštita sa dobrim izolacionim i zadovoljavajućim estetskim osobinama; dodavanjem termičke zaštite povećava se otpor prolazu toplote, tako da je novodobijeni U manji, U1=1/(Ro+R1). Polistiren d=10 cm; R1=0,10/0,04=2,5 sistemska fasada sa polistirenom 5 cm, ljepilom i PVC mrežicom; 197 • Scenarij III 1. Zamjena prozora Umjesto postojećih (starih), sa velikim U (koeficijentom prolaza toplote) ugraditi savremene, „termo“ prozore sa dvostrukim ostakljenjem (4+12+4), trokomorni PVC ram i dvostruka brtva; U1=1,4 W/m2K. • Scenarij IV 1. Termoizolacija fasade Na postojeću fasadu se aplicira pogodna termička zaštita sa dobrim izolacionim i zadovoljavajućim estetskim osobinama; dodavanjem termičke zaštite povećava se otpor prolazu toplote, tako da je novodobijeni U manji, U1=1/(Ro+R1). Polistiren d=10 cm; R1=0,10/0,04=2,5 sistemska fasada sa polistirenom 10 cm, ljepilom i PVC mrežicom; • Scenarij V 1. Zamjena prozora Umjesto postojećih (starih), sa velikim U (koeficijentom prolaza toplote) ugraditi savremene, „termo“ prozore sa dvostrukim ostakljenjem (4+12+4), trokomorni PVC ram i dvostruka brtva; U1=1,4 W/m2K. 2. Termoizolacija fasade Na postojeću fasadu se aplicira pogodna termička zaštita sa dobrim izolacionim i zadovoljavajućim estetskim osobinama; dodavanjem termičke zaštite povećava se otpor prolazu toplote, tako da je novodobijeni K manji, K1=1/(Ro+R1). Polistiren d=10 cm; R1=0,10/0,04=2,5 sistemska fasada sa polistirenom 10 cm, ljepilom i PVC mrežicom; 3. Sanacija stubišta Ugradnja sistema automatskog zatvaranja haustora sa kvalitetnim vratima i prozorima znatno smanjuje ventilacione gubitke (do 80 %). Ugradnja toplotne zaštite na zidovima stubišta sistemskom termo-fasadom; R1=0,05/0,04=1,25. 4. Zamjena ulaznih vrata Ugradnja protupožarnih i protuprovalnih ulaznih vrata sa metalnim ramom, brtvom i drvenim krilom; K1=2,2 W/m2K. Predložene mašinske mjere se odnose na regulaciju potrošnje energije (mjerila, ventili sa termostatskom glavom). Sistem sa centralnim mjerilom utroška toplote i raspodjela po površini grijanog prostora znatno isplatniji sistem, ali nije motivirajući za korisnika. U svakom slučaju se isplati, čak i pri nivou usteda od 10 %, što je realno čekivati. Sistem sa pojedinačnim mjerilima je više motivirajući za korisnika, ali su znatno veća ulaganja u ovaj sistem i pri nivou ušteda većim od 20 % ovaj sistem se može isplatiti. Medjutim, uzimajući u obzir dugoročno porast cijena energenata, zatim vodeći računa da ostvarene uštede energije direktno utiču na smanjenje okolinskog opterećenja, povećavaju raspoloživost kotlovnice za priključenje novih korisnika bez gradnje novih kapaciteta, treba saglasno materijalnim i tehničkim mogućnostima odrediti dinamiku i prioritete ugradnje mjerila utroška toplotne energije. Dio troškova koji se odnosi na 198 održavanje sistema ostaje u državi, za razliku od neostvarenih ušteda energije, za koje novci odlaze u inostarnstvo. 5. Analiza je pokazala da su moguće uštede energije prosječno 30 % po scenariju, dovodi i do povećanja raspoloživosti kapaciteta kotlovnice za procenat uštede. Period, povrata investicija, zavisno od scenarija, je od 3 do 15 godina. 6. 0bzirom na građevinske karakteristike zgrada, građevinske mjere iz predloženih scenarija se preporučuju za pet tipskh cjelina od usvojenih sedam. U zgradama preostalih tipskih cjelina nema potrebe vršiti građevinske mjere iz Scenarija IV (utopljavaje fasade) obzirom na povoljne građevinske karakteristike (koeficijent prolaza toplote ≤ 0,8 kWh/m2K). Obzirom da je kod ovih zgrada u većini slučajeva prisutno pregrijavanje prostora primjenljive su mašinske mjere sanacije – regulacija potrošnje energije, ugradnja termostatskih ventila uz propagandu i edukaciju građana o energijskoj efikasnosti. Koja od predloženih mjera će se primjeniti ostavlja se naručiocu da odluči u zavisnosti od raspoloživih investicija. 7. Što se tiče tehničkih propisa u BIH, evidentno je da su postojeći propisi zastarjeli te da je potrebno donijeti nove, kojim će se, između ostalog, prilagoditi spoljna projektna temperaturazbog povećanja temperatura i globalnog zagrijavanja. Projektna temperatura po kojoj se do sada vršio proračun za Sarajevo (-18 0C) je neodgovarajuća i daje pogrešne rezultate toplotnih potreba zgrade. Rezultata je povećanje troškova za investicije po nekim procjenama i do 30 % što opet nepotrebno izaziva povećanje troškova grijanja (amortizacija i održavanje viška kapaciteta) za cca 10 %. 8. Kantonalana uprava može uticati na sve aspekte politike potrošnje energije kroz: y Razvoj mjerenja i regulacije potrošnje energije u svim zgradama y Korištenje najboljih dostupnih energijskih mjera pri rekonstrukciji zgrada y Korištenje standarda niskoenergijske i pasivne gradnje u novim zgradama y Korištenje prikladnih finansijskih alata za finansiranje mjera energijske efikasnosti u općinama i kantonima kao što je ugovaranje obzirom na energijsku efikasnost isporučene usluge ili proizvoda y Finansijske podsticaje, npr. pokretanje programa subvencija za uštede, kogeneraciju i obnovljive izvore energije y Provođenjem institucionalnih mjera - propisivanje ciljne vrijednosti ukupne godišnje potrošnje zgrade po m2 ili m3, uvođenje energijskog certifikata, kao sistema označavanja zgrada prema godišnjoj potrošnji energije, i stalnoj edukaciji građana i promociji mjera povećanja energijske efikasnosti. energijske Podizanje svijesti građana i institucija o energijskoj efikasnosti uključuje: y Savjetovanje o potrošnji energije, primjenama kriterija energijske efikasnosti u građevinskim dozvolama, upravljanje otpadom i transportom, y Informacije i edukacija za planere, arhitekte i druge profesionalce y Osvješćivanje kroz publikacije, vijesti i u loklnim novinama, organizaciju posebnih događaja y Korištenje atraktivnih inicijativa na nivou EU za podizanje svijesti o problemima potrošnje energije 199 y Javno objavljivanje uspješnih lokalnih projekata u medijima i drugim glasilima kako bi iz njih mogli učiti i drugi y Organizovanje radio i televizijskih emisija edukativnog karakterao o mogućnostima štednje energije y Edukacija najmalđih članova društva kroz brošure, slikovnice, crtane filmove i emisije obrazovnog karaktera Podsticanje kroz javne radove i javnu nabavku što uključuje: y Izvođenje radova na projektima koji sljede načela energijske efikasnosti u partnerstvu s lokalnim grupama i organizacijama (građani, udruženja stanara, upravitelji, firme) y Saradnja i razmjena iskustava sa drugim lokalnim i kantonalnim upravama kao i zemljama u regionu i evropskim zemljama koje sitematski upravljaju energijom y Uvođenje zahtjeva za energijskom efikasnošću u nadmetanje za javne nabavke 9. Na osnovu analiza koje su napravljene u ovoj studiji proizilaze preporuke i prijedlozi za dalje aktivnosti Kantona Sarajevo, a to su: y Izrada unificirane baze podataka zgrada y Diskretnija podjela zgrada na tipske cjeline y Izrada modela (kompjuterskog) za obradu bilo kojeg tipa zgrada radi smanjnejnja utroška energije y Inžinjering projekta za jednu zgradu koji bi obuhvatio cjeli proces energijskog audita zgrade, edukacije stanara, izvođenje mjera sanacije i pračenje postignutih rezultata y Studija efikasnosti ulaganja u smanjenje toplotnih gubitaka u ostalim općinama KS y Analiza energijske potrošnje javnih objekata KS (škole, bolnice...) y Razvoj organizacije/agencije/tijela za upravljanje energijom u KS (društveni potencijal, organizacione mjere za praćenje potrošnje energije, izvođenje energijskih audita, edukacija energijskih menadžera, povezivanje sa iskustvima drugih projekata) 10. Aktivnosti na povećanju energijske efikasnosti podstiču zapošljavanje i razvoj građevinskih djelatnosti. U slučaju korištenja uvoznih goriva (kao što je to slučaj u Sarajevu) ulaganjima u povećanje energijske efikasnosti se ujedno smanjuje uvoz i odliv deviza. Poboljšana efikasnost upotrebe energije daje kao rezultat smanjenje potrošnje, a to dalje vodi ka smanjenju proizvodnje energije. Svaki nepotrošeni kWh energije znači određenu količinu zagađujučih materija koje nisu ispuštene u atmosferu. Efikasnijom upotrebom energije podiže se kvalitet vlastite okoline i time se doprinosi globalnoj borbi za suzbijanje klimatskih promjena. 11. Rezultati studije daju podlogu za otpočinjanje konkretnih aktivnosti na smanjenju toplotnih gubitaka na predmetnim zgradama, za koje je pokazano da imaju relativno kratak period povrata uloženih sredstava. 200
© Copyright 2024 Paperzz
