Hrvatski turizam u brojkama 2/2011

hrvatski turizam u brojkama
croatian tourism in numbers
VOL 5. broj
VOL 5. issue
2
/2011.
ISSN 1847-3369
1
hrvatski turizam u brojkama/ croa an tourism in numbers broj 2/ issue 2 2011
hrvatski turizam u brojkama/
croatian tourism in numbers
broj/
issue
2 /2011
Sadržaj/
Content
A. TURISTIČKA POTRAŽNJA/
A. TOURIST DEMAND
A1. Potražnja prema emitivnim zemljama/
A1. Tourist demand by countries
A2. Potražnja prema vrstama smještaja/
A2. Tourist demand by type of accommodation
A3. Potražnja prema turističkim područjima/
A3. Tourist demand by tourist region
B. SMJEŠTAJNI KAPACITETI/
B. ACCOMMODATION CAPACITIES
B1. Struktura smještajnih kapaciteta u lipnju 2011./
B1. Market share of accommodation facilities, June 2011
B2. Iskorištenost hotela prema turističkim područjima/
B2. Occupancy rate of hotels by tourist regions
C. TURIZAM U ZAGREBU/
C. TOURISM IN ZAGREB
C1. Turistička potražnja u Zagrebu prema emitivnim zemljama/
C1. Tourist demand in Zagreb by countries
C2. Noćenja u Zagrebu prema vrstama smještajnih kapaciteta/
C2. Tourist nights in Zagreb by accommodation facilities
C3. Smještajna ponuda u Zagrebu/
C3. Accommodation facilities in Zagreb
C4. Turizam u Zagrebu prema segmentima potražnje/
C4. Tourism in Zagreb by demand segments
D. PUTOVANJA I TURISTIČKA POTROŠNJA U ZAGREBU
D. TRAVELS AND TOURIST CONSUMPTION IN ZAGREB
D1. Putovanja i turistička potrošnja prema vrsti boravka i smještaja/
D1. Travels and tourist consumption by type of stay and accommodation
D2. Putovanja i turistička potrošnja prema vrsti boravka, smještaja
i vrstama usluga
D2. Travels and tourist consumption by type of stay, accommodation and
tourist services
E. TURISTIČKA POTROŠNJA/
E. TOURIST EXPENDITURE
E1. Prihodi i rashodi od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske/
E1. Credit and debit from travel and tourism in Croatian balance of payments
2
hrvatski turizam u brojkama/ croa an tourism in numbers broj 2/ issue 2 2011
hrvatski turizam u brojkama
broj
2 /2011.
Hrvatski turizam u brojkama je stalna tromjesečna publikacija Ins tuta za turizam koja
u ovom broju donosi izbor ključnih pokazatelja o turis čkom prometu u turis čkim regijama Hrvatske (A), smještajnim kapacite ma (B), turizmu u Zagrebu i turis čkoj potrošnji u Zagrebu (C, D) te podatke o prihodima i rashodima od putovanja u platnoj bilanci
Hrvatske (E). Publikacija je, prije svega namijenjena onima kojima turizam nije u fokusu,
a žele poznava osnovne činjenice. Jednako tako, publikacija može bi i polazište za daljna istraživanja.
Izvori
podataka:
• Ins tut za turizam
₋ BIST – Sustav poslovne inteligencije u turizmu,
Ins tut za turizam; www.iztzg.hr
₋ Procjena turis čke potrošnje u gradu Zagrebu u
2009. godini, Ins tut za turizam, Zagreb 2010.
Impresum: Izdaje:
Ins tut za turizam, Vrhovec 5,
10000 Zagreb, Hrvatska,
www.iztzg.hr
Za izdavača: Sanda Čorak
• Hrvatska narodna banka Bilten 176, prosinac
2011.; www.hnb.hr
Urednice i autorice:
Blaženka Vrdoljak-Šalamon
i Petra Ga
Recenzent: Neven Ivandić
Lektor: Danijela Unić
Dizajn: Goran Curl
Grafički prijelom: Zoran Petrović
Zagreb, 2011.
croatian tourism in numbers
issue
2 /2011
‘’Croa an tourism in numbers’’ is a quarterly publica on issued by the Ins tute for Tourism, that in this issue focuses on a number of key indicators related to: tourist arrivals
and nights in tourist regions of Croa a (A), accommoda ons facili es (B), tourism and
tourism consump on in Zagreb (C, D) and credit and debit from travel in balance of payments of Croa a (E). The publica on is primarily conceived for those not focused on tourism, but who want to know the basic facts. Also, the publica on can be a star ng point
for further research.
Sources:
• Ins tute for Tourism
₋ BIST – System of Business Intelligence in Tourism,
Ins tute for Tourism; www.iztzg.hr
₋ Assessment of Tourism Consump on in Zagreb in
2009, Ins tute for Tourism, Zagreb, 2010
• Croa an Na onal Bank - Bulle n 176, December 2011;
www.hnb.hr
Impressum: Publisher: Ins tute for Tourism,
Vrhovec 5, 10000 Zagreb, Croa a
www.iztzg.hr
For publisher: Sanda Čorak
Editors and authors:
Blaženka Vrdoljak-Šalamon
and Petra Ga
Consul ng editor: Neven Ivandić
Proofreading (Croa an): Danijela Unić
Design: Goran Curl
Graphical layout: Zoran Petrović
Zagreb, 2011
3
hrvatski turizam u brojkama/ croa an tourism in numbers broj 2/ issue 2 2011
A.
TURISTIČKA POTRAŽNJA/
TOURIST DEMAND
A1. POTRAŽNJA PREMA EMITIVNIM ZEMLJAMA/
A1. TOURIST DEMAND BY COUNTRIES
Struktura potražnje prema emitivnim zemljama u razdoblju I.-VI. 2011./
Demandstructurebygeneratingmarkets,IͲVI2011
Nođenja
(u 000)/
Touristnights
(in000)
Udio u
ukupnim
nođenjima
(u %)/
Shareintotal
touristnights
(in%)
Stopa
promjene
(I-VI. 2011./I-VI. 2010.)/
Rateof
change
(IͲVI2011/IͲVI2010)
Prosjeēna
duljina
boravka/
Average
length
ofstay
Njemaēka/ Germany
2.998
22,9
15,7
6,3
Austrija/ Austria
1.278
9,8
12,1
4,3
Slovenija/Slovenia
1.263
9,6
13,1
3,8
Italija/ Italy
813
6,2
10,3
2,7
eška/ CzechRepublic
708
5,4
8,9
5,9
Poljska/ Poland
465
3,6
16,7
4,7
Francuska/ France
400
3,1
1,3
3,2
Velika Britanija/ UnitedKingdom
363
2,8
-0,9
4,4
Rusija/ Russia
322
2,5
16,4
6,6
Nizozemska/ Netherlands
316
2,4
-11,2
5,2
Prvih 10/ Top10countries
8.925
68,2
11,2
4,6
Ostali strani/Otherforeigncountries
2.357
18,0
12,2
3,0
11.282
86,2
11,4
4,1
Domađi/ Domestic
1.810
13,8
4,0
2,7
Sveukupno/ Total
13.092
100,0
10,3
3,9
Ukupno strani/ Totalforeigncountries
Izvješđe: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/
Report:BISTͲSystemofbusinessintelligenceintourism;www.iztzg.hr
Izvorni podaci DZS-a/ OriginaldatafromCroatianBureauofStatisticsoftheRepublicofCroatia
U prvom polugodištu 2011. godine ostvareno je nešto više od 13 milijuna noćenja, odnosno 10% više nego u prvih šest mjeseci 2010. godine. Deset najznačajnijih emi vnih
zemalja generiralo je 68% ukupne potražnje, pri čemu su najveći broj noćenja ostvarili
Nijemci (23%), Austrijanci (10%) i Slovenci (10%), koje na četvrtom mjestu prate Talijani
(6%). Na gotovo svim najvažnijim emi vnim tržiš ma ostvaren je rast broja noćenja, a
značajniji pad bilježi jedino Nizozemska (-11%). Rusija nastavlja ras po rela vno visokoj
stopi (16%), a značajan oporavak od krize bilježe i njemačko i poljsko tržište, što je rezulralo većim brojem noćenja iz h zemalja (stopa rasta od 16%). Gos iz najznačajnijih
emi vnih tržišta u Hrvatskoj prosječno borave oko 5 dana, pri čemu se najdulje zadržavaju Rusi (7 dana), Nijemci (6 dana) i turis iz Češke (6 dana), a najkraće Talijani i Francuzi
(3 dana).
4
hrvatski turizam u brojkama/ croa an tourism in numbers broj 2/ issue 2 2011
A2. POTRAŽNJA PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA/
A2. TOURIST DEMAND BY TYPE OF ACCOMMODATION
Nođenja turista prema glavnim vrstama smještajnih kapaciteta* u razdoblju I.-VI. 2011./
Touristnightsbymaintypesoffacilities*,IͲVI2011
Privatni
Turistiēka
Apartmanski Kampovi/
smještaj/
Hoteli/ naselja/
smještaj/ Camping
Private
Hotels
Tourist
Apartments
sites accommodation
resorts
facilities
Ostalo/
Ukupno/
Other
Total
facilities
Nođenja (u 000)/ Touristnights(in000)
I.-IV.
1.822
78
74
239,1
189
290
2.692
V.-VI.
3.742
642
431
2.719,2
2.232
633
10.401
5.564
720
505
2.958,3
2.421
923
13.092
Ukupno I.VI./ TotalIͲVI
Struktura (u %)/Structure(in%)
I.-IV.
67,7
2,9
2,7
8,9
7,0
10,8
100,0
V.-VI.
36,0
6,2
4,1
26,1
21,5
6,1
100,0
42,5
5,5
3,9
22,6
18,5
7,1
100,0
Ukupno I.VI./ TotalIͲVI
Stopa promjene (I.-VI. 2011/.I-VI. 2010.)/ Rateofchange(IͲVI2011/IͲVI2010)
I.-IV.
5,5
6,3
20,7
57,8
21,8
-1,8
9,3
V.-VI.
7,2
1,4
3,3
9,3
28,6
-0,8
10,6
6,6
1,9
5,6
12,1
28,0
-1,1
10,3
Ukupno I.-VI./ TotalIͲVI
Izvješđe: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr /
Report:BISTͲSystemofbusinessintelligenceintourism;www.iztzg.hr
Izvorni podaci DZS-a/ OriginaldatafromCroatianBureauofStatisticsoftheRepublicofCroatia
*Apartmanski smještaj: apartman, apartman tip studio, apartmani, apartmansko naselje, turistiēki apartman/
Apartments:apartments,studiotypeͲsuitesandtouristapartments
Kampovi: kamp, kamp odmaralište, kampiralište/ Campingsites:Campingsites,smallcampsandquickstopcamping
U prva če ri mjeseca 2011. godine ostvareno je 2,7 milijuna noćenja ili 9% više nego u
istom razdoblju prethodne godine, a u naredna dva mjeseca 10,4 milijuna noćenja, što
je rast od gotovo 11%. U cijelom promatranom razdoblju najveći broj noćenja zabilježen
je u hotelima (43%), za m u kampovima (23%) i privatnom smještaju (19%). U prva če ri
mjeseca najveći broj noćenja ostvaren je u hotelima (68%), dok u sljedeća dva mjeseca
pored hotela (36%) značajne udjele imaju kampovi (26%) i privatni smještaj (19%). Najveći rast broja noćenja u prvih šest mjeseci 2011. godine ostvaren je u privatnom smještaju (28%) i kampovima (12%).
A3. POTRAŽNJA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA/
A3. TOURIST DEMAND BY TOURIST REGION
Najveći broj noćenja u prvih šest mjeseci 2011. godine ostvaren je na području Istre
(34%), Kvarnera i gorja (22%) i Splitsko-makarskog područja (14%), što zajedno čini 9,1
milijun noćenja ili oko 70% ukupnog turis čkog prometa. Ostale primorske regije ostvarile su zajedno oko 22%, a Zagreb i Kon nentalna Hrvatska oko 8% ukupnog broja noćenja. Dok gotovo sve primorske regije radi izražene sezonalnos više od 80% noćenja ostvaruju u svibnju i lipnju, kon nentalne regije i Grad Zagreb više noćenja ostvaruju u prva
če ri mjeseca u godini. U prva če ri mjeseca 2011. najveći rast broja noćenja bilježi
Splitsko-makarsko područje (29%), a zadarska i šibenska regija imale su pad broja noćenja (oko -7%). Iduća dva mjeseca stope rasta bile su pozi vne za sve regije, pri čemu su
najviše stope zabilježene na Splitsko-makarskom području (14%) i Kvarneru i gorju (14%).
5
hrvatski turizam u brojkama/ croa an tourism in numbers broj 2/ issue 2 2011
Nođenja turista prema turistiēkim podruējima* u razdoblju I.-VI. 2011./
Touristnightsbytouristregions*,IͲVI2011
Struktura
(ukupno I.VI., u %)/
Structure
(TotalIͲVI,in
%)
Nođenja
(u 000)/
Nights
(in000)
I.-IV.
V.-VI.
I.-VI.
Stopa promjene
(I.-VI.2011./I.VI.2010.)/
Rateofchange
(IͲVI2011/IͲVI
2010)
I.-VI.
Udio regija
u ukupnom
prometu
I.-VI. 2011. (u %)/
Shareofregions
intotal
IͲVI2011(in%)
I.-IV. V.-VI.
I.-IV. V.-VI.
12,6
9,3
9,8
34,3
Istra/ Istria
788
3.707 4.496
17,5
82,5
Kvarner i gorje/ KvarnerandGorskikotar
607
2.236 2.843
22,3
77,7
8,3
14,2
12,9
21,7
Zadarsko podruēje/ RegionofZadar
124
893 1.017
14,3
85,7
-6,6
12,6
9,9
7,8
584
670
15,1
84,9
-6,9
11,6
8,8
5,1
273
1.574 1.848
13,3
86,7
29,0
14,0
16,0
14,1
248
954 1.202
19,2
80,8
11,3
2,3
4,1
9,2
Šibensko podruēje/ RegionofŠibenik
Splitsko-makarsko podruēje/
RegionofSplitͲMakarska
Dubrovaēko podruēje/
RegionofDubrovnik
86
Grad Zagreb/ CityofZagreb
282
229
511
56,0
44,0
6,5
10,2
8,1
3,9
Kontinentalna Hrvatska/ CentralCroatia
283
223
507
56,1
43,9
1,9
2,9
2,3
3,9
2.692 10.401 13.092
20,8
79,2
9,3
10,6
10,3
100,0
Hrvatska - Ukupno/ CroatiaͲTotal
Izvješđe: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr /
Report:BISTͲSystemofbusinessintelligenceintourism;www.iztzg.hr
Izvorni podaci DZS-a/OriginaldatafromCroatianBureauofStatisticsoftheRepublicofCroatia
*Kvarner i gorje obuhvađa Liēko-senjsku i Primorsko-goransku županiju/
*KvarnerandGorskiKotarincludesCountyofLikaͲSenjandCountyofPrimorjeͲGorskikotar
*Kontinentalna Hrvatska obuhvađa Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovaēku, Koprivniēko-križevaēku, Krapinsko-zagorsku,
MeĜimursku, Osjeēko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Sisaēko-moslavaēku, Varaždinsku, Virovitiēko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku i
Zagrebaēku županiju/
*CentralCroatiaincludesCountyofBjelovarͲBilogora,CountyofSlavonskiBrodͲPosavina,CountyofKarlovac,CountyofKoprivnicaͲ
Križevci,CountyofKrapinaͲZagorje,CountyofMedimurje,CountyofOsijekͲBaranja,CountyofPožegaͲSlavonia,CountyofSisakͲ
y f
y f
y f
y f g
Moslavina,CountyofVaraždin,CountyofViroviticaͲPodravina,CountyofVukovarͲSirmiumandCountyofZagreb
*Ostale turistiēke regije poklapaju se sa županijama/*Othertouristregionsarethesameascounties
B.
SMJEŠTAJNI KAPACITETI/
ACCOMMODATION CAPACITIES
B1. STRUKTURA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA U LIPNJU 2011./
B1. MARKET SHARE OF ACCOMMODATION FACILITIES, JUNE 2011
Struktura smještajnih kapaciteta
u lipnju 2011. godine nije se
značajno razlikovala u odnosu na
prethodnu godinu, pa u ukupnoj
strukturi prema broju stalnih
ležajeva i dalje dominira privatni
smještaj (46%). Slijede kampovi,
koji raspolažu sa 28% ukupnih kapaciteta, te hoteli sa udjelom od
14%. U odnosu na lipanj prethodne godine, može se uoči rast
registriranih kapaciteta u privatnom smještaju (1% ukupnog
smještaja ili 15 suća ležajeva).
Stalni ležajevi u turis čkim naseljima i apartmanskom smještaju
zajedno čine oko 7% ukupne ponude ili 57 suća stalnih ležajeva.
6
Struktura smještajnih kapaciteta u lipnju 2011. /
Market share of accommodation facilities, June 2011
Ostalo/
Otherfacilities
5%
Privatni smještaj/
Private
accommodation
facilities
46%
Hoteli/
Hotels
14%
Turistiēka naselja/
Touristresorts
3%
Apartmanski
smještaj/
Apartments
4%
Kampovi/
Campingsites
28%
Izvješće: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr /
Report: BIST-System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hr
Izvorni podaci DZS-a/ Original data from Croa an Bureau of Sta s cs
of the Republic of Croa a
hrvatski turizam u brojkama/ croa an tourism in numbers broj 2/ issue 2 2011
B2. ISKORIŠTENOST HOTELA PREMA TURISTIČKIM REIJAMA
B2. OCCUPANCY RATE OF HOTELS BY TOURIST REGIONS
Iskorištenost* hotela prema turistiēkim podruējima u razdoblju I.-VI. 2011. (u %)/
Occupancyrate*ofhotelsbyregions,IͲVI2011(%)
Kvarner i
gorje/
Zadarsko Šibensko
Istra/ Kvarner podruēje/ podruēje/
Istria
and
Regionof Regionof
Gorski
Zadar
Šibenik
kotar
Splitskomakarsko Dubrovaēko
Grad Kontinentalna
podruēje/ podruēje/ Zagreb/
Hrvatska/
Regionof Regionof
Cityof
Central
SplitͲ
Dubrovnik
Zagreb
Croatia
Makarska
Hrvatska Ukupno/
CroatiaͲ
Total
I.-IV.
15,0
18,3
13,1
10,7
10,2
11,1
28,6
22,1
15,3
V.-VI.
59,2
59,8
53,6
55,7
54,9
57,1
46,7
14,8
55,3
Ukupno I.VI./TotalIͲVI
29,4
30,8
25,2
24,7
24,3
25,5
34,9
24,0
27,7
*Odgovara bruto iskorištenosti (raēuna se na ukupan broj dana u mjesecu za hotele koji su radili barem jedan dan u mjesecu)/
*Grossoccupancy(calculatedwithtotalnumberofdaysinamonthforthehotelsopenedatleastonedayinamonth)
Izvješđe: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/
Report:BISTͲSystemofbusinessintelligenceintourism;www.iztzg.hr
Prosječna iskorištenost svih hrvatskih hotela koji su bili otvoreni u razdoblju siječanjtravanj 2011. godine bila je 15%, a u razdoblju svibanj-lipanj 55%. Veću iskorištenost
od prosječne u razdoblju svibanj-lipanj ostvarili su hoteli u Istri (59%), Kvarneru i gorju
(60%), te na Šibenskom području (56%) i Dubrovačkom području (57%), a ispodprosječnu
iskorištenost bilježe Zadarsko područje (54%), Grad Zagreb (47%) i Kon nentalna Hrvatska (15%). Kon nentalna Hrvatska ujedno je i jedina regija koja ostvaruje veću popunjenost kapaciteta u prva če ri mjeseca nego u razdoblju svibanj-lipanj. U cjelokupnom promatranom razdoblju (siječanj-lipanj), najveću popunjenost hotela bilježe Grad Zagreb
(35%) i Kvarner i gorje (31%), dok ostale regije imaju približno jednaku iskorištenost na
razini od 24% do 25%.
C.
TURIZAM U ZAGREBU/
TOURISM IN ZAGREB
C1. TURISTIČKA POTRAŽNJA U ZAGREBU PREMA EMITIVNIM ZEMLJAMA/
C1. TOURIST DEMAND IN ZAGREB BY COUNTRIES
U petogodišnjem razdoblju 2006.-2010. struktura turis čkog prometa u Zagrebu približno
odgovara jednom jednostavnom obrascu: jednu trećinu prometa ostvaruju domaći gos ,
oko 40% prometa ostvare gos iz prvih deset inozemnih zemalja rangiranih prema ostvarenim noćenjima dok 30% otpada na sve ostale emi vne zemlje. U 2010. godini među
prvih deset emi vnih zemalja uvrs le su se: BiH i Srbija (susjedne zemlje), Njemačka,
Austrija i Italija (zemlje bližeg okruženja), Španjolska, Francuska i Velika Britanija (zemlje
srednje udaljenog okruženja) te SAD i Japan (daleke des nacije).
Prema stopama promjena najdinamičnijim se pokazuju tržišta SAD-a, Španjolske, BiH i
Japana.
7
hrvatski turizam u brojkama/ croa an tourism in numbers broj 2/ issue 2 2011
Turistiēka potražnja u Zagrebu prema emitivnim zemljama, 2006.-2010./
TouristdemandinZagrebbygeneratingmarkets,2006Ͳ2011
Hrvatska/ Croatia
Njemaēka/ Germany
SAD/ USA
Italija/ Italy
Španjolska/ Spain
Austrija/Austria
Velika Britanija/ UnitedKingdom
Francuska/France
BiH/ Bosnia and Herzegovina
Srbija/Serbia
Japan/ Japan
Prvih 10 inozemnih zemalja/
Top10foreigncountries
Ostali strani/Otherforeigncountries
UKUPNO/ TOTAL
Nođenja (u 000)/ Touristnights(in000)
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
265
293
312
262
258
73
71
73
74
67
58
67
66
49
58
52
55
51
48
48
24
31
28
39
45
40
40
39
38
35
43
43
47
34
37
40
40
43
37
36
31
34
39
32
31
0
33
34
28
29
21
27
37
32
29
383
441
457
411
414
317
965
345
1.079
353
1.122
319
992
360
1.032
Struktura/ Stucture (%)
Hrvatska/ Croatia
Njemaēka/ Germany
SAD/ USA
Italija/ Italy
Španjolska/ Spain
Austrija/Austria
Velika Britanija/ UnitedKingdom
Francuska/France
BiH/ Bosnia and Herzegovina
Srbija/Serbia
Japan/ Japan
Prvih
P
ih 10 inozemnih
i
ih zemalja/
lj /
Top10foreigncountries
Ostali strani/Otherforeigncountries
UKUPNO/ TOTAL
2006.
30
8
6
5
2
5
4
4
3
0
2
2007.
30
7
6
5
3
4
4
4
3
3
3
2008.
31
7
6
5
3
4
4
4
3
3
3
2009.
29
8
5
5
4
5
3
4
3
3
3
2010.
28
7
6
5
4
4
4
3
3
3
3
41
42
42
43
41
29
100
28
100
27
100
28
100
31
100
Stopa promjene/ Rates (%)
2006.
27
2008.
7
2
0
-8
-9
1
9
8
15
3
37
2009.
-16
1
-27
-5
38
-3
-27
-14
-19
-18
-14
2010.
-3
-10
18
0
14
-5
7
-5
-2
4
-10
15
4
-10
1
9
0
UKUPNO/ TOTAL
12
4
* Nođenja u kolima za spavanje nisu uraēunata/NightsinwagonͲlitsnotincluded
Izvješđe: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/
Report:BISTͲSystemofbusinessintelligenceintourism;www.iztzg.hr
-9
-12
17
4
Hrvatska/ Croatia
Njemaēka/ Germany
SAD/ USA
Italija/ Italy
Španjolska/ Spain
Austrija/Austria
Velika Britanija/ UnitedKingdom
Francuska/France
BiH/ Bosnia and Herzegovina
Srbija/Serbia
Japan/ Japan
Prvih 10 inozemnih zemalja/
Top10foreigncountries
Ostali strani/Otherforeigncountries
2007.
10
-1
14
6
29
-1
1
0
11
Izvorni podaci DZS-a/ OriginaldatafromCroatianBureauofStatisticsoftheRepublicofCroatia
8
hrvatski turizam u brojkama/ croa an tourism in numbers broj 2/ issue 2 2011
C2. NOĆENJA U ZAGREBU PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJNIH OBJEKATA/
C2. TOURIST NIGHTS IN ZAGREB BY ACCOMMODATION FACILITIES
Nođenja u Zagrebu prema vrstama smještajnih objekata, 2006.-2010./
TouristnightsinZagrebbyaccommodationfacilities,2006Ͳ2010
Nođenja (u 000)/ Touristnights(in000)
Kolektivni smještajni kapaciteti/
Collectiveaccommodationfacilities
Hoteli/Hotels
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
953
1.060
1.096
961
998
809
935
958
845
870
Kampovi/ Campingsites
7
6
6
7
7
61
72
88
80
88
11
11
7
4
12
65
36
36
25
21
12
20
26
30
34
965
1.079
1.122
992
1.032
Omladinski hoteli i hosteli/ Youthhostels
Privremeni smještajni kapaciteti/
Temporaryaccommodationsfacilities
Ostali kolektivni smještajni kapaciteti/
Otheraccommodationfacilities
Privatni smještajni kapaciteti/
Privateaccommodationfacilities
UKUPNO/ TOTAL
Struktura/ Stucture (%)
Kolektivni smještajni kapaciteti/
Collectiveaccommodationfacilities
Hoteli/Hotels
Kampovi/ Campingsites
Omladinski hoteli i hosteli/ Youthhostels
Privremeni smještajni kapaciteti/
Temporaryaccommodationsfacilities
Ostali kolektivni smještajni kapaciteti/
Otheraccommodationfacilities
Privatni smještajni kapaciteti/
Privateaccommodationfacilities
UKUPNO/ TOTAL
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
99
98
98
97
97
85
1
88
1
87
1
88
1
87
1
6
7
8
8
9
1
1
1
0
1
7
3
3
3
2
1
2
2
3
3
100
100
100
100
100
Stopa promjene/ Rates (%)
2006.
2007.
2008.
2009.
Kolektivni smještajni kapaciteti/
11
3
-12
Collectiveaccommodationfacilities
Hoteli/Hotels
16
3
-12
Kampovi/ Campingsites
-7
3
2
Omladinski hoteli i hosteli/ Youthhostels
17
21
-8
Privremeni smještajni kapaciteti/
-2
-36
-35
Temporaryaccommodationsfacilities
Ostali kolektivni smještajni kapaciteti/
-45
2
-31
Otheraccommodationfacilities
Privatni smještajni kapaciteti/
64
35
15
Privateaccommodationfacilities
UKUPNO/ TOTAL
12
4
-12
* Nođenja u kolima za spavanje nisu uraēunata/NightsinwagonͲlitsnotincluded
Izvješđe: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/ Report:BISTͲSystemof
businessintelligenceintourism;www.iztzg.hr
Izvorni podaci DZS-a/ OriginaldatafromCroatianBureauofStatisticsoftheRepublicofCroatia
2010.
4
3
2
10
178
-18
13
4
Gos Zagreba najčešće biraju hotel za svoj smještaj i u promatranom razdoblju je u hotelima ostvareno 85%-88% svih noćenja. Strukturni udio noćenja ostvarenih u omladinskim
hotelima i hostelima je u porastu. U odnosu na početnu godinu razdoblja taj udio je u
2010. godini bio veći za 3 postotna poena. Strukturni udio noćenja zabilježenih u privatnim smještajnim kapacite ma kreće se oko 3% u posljednje dvije godine promatranog
razdoblja. Noćenja u toj vrs smještaja imala su pozi vne, dvoznamenkaste stope rasta u
cijelom razdoblju.
9
hrvatski turizam u brojkama/ croa an tourism in numbers broj 2/ issue 2 2011
C3. SMJEŠTAJNA PONUDA U ZAGREBU/
C3. ACCOMMODATION FACILITIES IN ZAGREB
Ponuda smještaja u Zagrebu 2006.-2010. (ležajevi, stanje 31. kolovoza)/
AccommodationcapacitiesinZagreb,2006Ͳ2010(beds,situationason31August)
Kolektivni smještajni kapaciteti/
Collectiveaccommodationfacilities
Hoteli/Hotels
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
8.961
9.347
10.459
9.777
10.545
5.660
6.133
6.351
6.490
6.565
Kampovi/ Campingsites
300
300
300
300
300
Omladinski hoteli i hosteli/ Youthhostels
457
576
628
689
716
1.917
1.917
2.766
1.914
2.687
627
421
414
384
277
154
215
252
332
406
9.115
9.562
10.711
10.109
10.951
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
98
98
98
97
96
63
3
66
3
61
3
66
3
62
3
5
6
6
7
7
21
21
26
20
25
7
5
4
4
3
2
2
2
3
4
100
100
100
100
100
Privremeni smještajni kapaciteti/
Temporaryaccommodationsfacilities
Ostali kolektivni smještajni kapaciteti/
Otheraccommodationfacilities
Privatni smještajni kapaciteti/
Privateaccommodationfacilities
UKUPNO/ TOTAL
Struktura/ Stucture (%)
Kolektivni smještajni kapaciteti/
Collectiveaccommodationfacilities
Hoteli/Hotels
Kampovi/ Campingsites
Omladinski hoteli i hosteli/ Youthhostels
Privremeni smještajni kapaciteti/
Temporaryaccommodationsfacilities
Ostali kolektivni smještajni kapaciteti/
Otheraccommodationfacilities
Privatni smještajni kapaciteti/
Privateaccommodationfacilities
UKUPNO/ TOTAL
Stopa promjene/ Rates (%)
2006.
2007.
2008.
2009.
Kolektivni smještajni kapaciteti/
4
12
-7
Collectiveaccommodationfacilities
Hoteli/Hotels
8
4
2
Kampovi/ Campingsites
0
0
0
Omladinski hoteli i hosteli/ Youthhostels
26
9
10
Privremeni smještajni kapaciteti/
0
44
-31
Temporaryaccommodationsfacilities
Ostali kolektivni smještajni kapaciteti/
-33
-2
-7
Otheraccommodationfacilities
Privatni smještajni kapaciteti/
40
17
32
Privateaccommodationfacilities
UKUPNO/ TOTAL
5
12
-6
* Kola za spavanje nisu uraēunata/WagonͲlitsnotincluded
Izvješđe: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/
Report:BISTͲSystemofbusinessintelligenceintourism;www.iztzg.hr
Izvorni podaci DZS-a/ OriginaldatafromCroatianBureauofStatisticsoftheRepublicofCroatia
2010.
8
1
0
4
40
-28
22
8
Hotelski kapacite u Zagrebu povećavaju se iz godine u godinu. U kolovozu 2010. nudilo se oko 6,6 suća stalnih hotelskih ležajeva što je skoro suću ležajeva više nego u
kolovozu 2006. godine (5,7 suća). Pored hotela kon nuirani porast kapaciteta bilježe i
omladinski hoteli i hosteli te privatni smještaj. Među m to je još uvijek skromna ponuda.
U hostelima je, naime oko 700 ležajeva, a u privatnom smještaju oko 400 ležajeva. Kapacite u kampovima se nisu mijenjali u cijelom razdoblju (300 ležajeva).
10
hrvatski turizam u brojkama/ croa an tourism in numbers broj 2/ issue 2 2011
Smještaj u privremenim smještajnim kapacite ma moguć je samo u ljetnim mjesecima,
srpnju i kolovozu te ponekad i u rujnu. Uglavnom su to đački i studentski domovi koji se
stavljaju u funkciju ovisno o događanjima u Zagrebu zbog čega kapacitet varira od 1,9
do 2,7 suća ležajeva u promatranom razdoblju. Noćenja ostvarena u toj vrs smještaja
imaju mali udio u ukupnoj strukturi (oko 1%, vidje tablicu C2).
C4. TURIZAM U ZAGREBU PREMA SEGMENTIMA POTRAŽNJE, 2009.
C4. TOURISM IN ZAGREB BY DEMAND SEGMENTS, 2009
Turizam u Zagrebu u 2009. - dolazni turizam prema segmentima potražnje (procjena, u 000)/
TourisminZagrebin2009Ͳnationalandinternationalinboundtourismbydemandsegments
(assessment,in000)
Segmenti potražnje/
Demandsegments
Putovanja/
Travel
Jednodnevna putovanja/
Onedayvisitors
Višednevna putovanja/
Morethanonedaystay
Plađeni smještaj/
Paidaccommodation
Hoteli i sl./ Hotelsandsimilar
Privatni smještaj/Private
Dolazna nacionalna
potražnja/
Nationalinbound
tourism
Ukupno/
Total
1.967
Nođenja/
Nights
-
Putovanja/
Travel
1.136
Dolazna inozemna potražnja/
Internationalinbound
tourism
Nođenja/
Nights
-
Putovanja/
Travel
832
Nođenja/
Nights
-
1.703
5.214
679
1.894
1.024
3.320
624
1.110
168
298
456
812
503
845
130
205
373
640
73
136
17
46
56
90
48
130
21
47
27
82
1.080
4.103
512
1.596
568
2.507
68
673
17
129
51
544
Rodbina ili prijatelji/ VFR
933
3.140
478
1.353
455
Ostali neplađeni smještaj/
78
290
17
114
61
Othernonpaidaccommodation
Ukupno/Total
3.671
5.214
1.815
1.894
1.856
Izvor: - Procjena turistiēke potrošnje u gradu Zagrebu u 2009. godini, Institut za turizam, Zagreb 2010.
Source:ͲAssessmentofTourismConsumptioninZagrebin2009,InstituteforTourism,Zagreb,2010
1.787
Ostali plađeni smještaj/
Otherpaidaccommodation
Neplađeni smještaj/
Nonpaidaccommodation
Vlastita kuđa, stan/ Ownhouse
176
3.320
Za turizam u gradovima karakteris čna su dva glavna segmenta potražnje: posje telji koji
ne ostvaruju noćenje (jednodnevni posje telji) te posje telji koji ostvare jedno ili više
noćenja. Prema procjenama u Zagrebu je 2009. godine bilo nešto više od 1,9 milijuna
jednodnevnih posje telja od čega je više bilo domaćih (1,1 milijun) te oko 0,8 milijuna
inozemnih posje telja.
U segmentu posje telja koji ostvaruju noćenje postoje dva podsegmenta koji se međusobno razlikuju prema načinu odsjedanja. Jedan segment čine posje telji koji borave u
komercijalnim smještajnim kapacite ma te plaćaju svoj smještaj, dok drugi podsegment
čine posje telji koji, odsjedajući kod rodbine, prijatelja ili u vlas tom stanu, ne plaćaju
smještaj. Broj putovanja s plaćenim smještajem procijenjen je na oko 0,6 milijuna, dok se
broj putovanja s neplaćenim smještajem kreće oko jednog milijuna.
11
hrvatski turizam u brojkama/ croa an tourism in numbers broj 2/ issue 2 2011
D.
PUTOVANJA I TURISTIČKA POTROŠNJA U ZAGREBU/
TRAVELS AND TOURIST CONSUMPTION IN ZAGREB
D1. PUTOVANJA I TURISTIČKA POTROŠNJA PREMA VRSTI BORAVKA I SMJEŠTAJA/
D1. TRAVELS AND TOURIST CONSUMPTION BY TYPE OF STAY AND ACCOMMODATION
Struktura putovanja prema vrsti boravka i
smještaja u Zagrebu u 2009./
Structure of travels by type of stay and
accommodation facilities in Zagreb, 2009
Struktura turističke potrošnje prema vrsti boravka i
smještaja u Zagrebu u 2009./
Structure of tourist consumption by type of stay and
accommodation facilities in Zagreb, 2009
Plađeni
smještaj/
Paid
accommodation
41%
Neplađeni
smještaj/
Non paid
accommodation
29%
Jednodnevna
putovanja/
One day
visitors
54%
Plađeni
smještaj/
Paid
accommodation
17%
Jednodnevna
putovanja/
One day
visitors
20%
Neplađeni
smještaj/
Non paid
accommodation
39%
Prema procjenama Zagreb je odredište u kojem se u 2009. godini ostvarilo 3,8 milijuna
putovanja od čega je 54% bilo jednodnevnih putovanja, 29% putovanja za koja smještaj
nije plaćen te 17% putovanja s plaćenim smještajem. Najveći udio u ukupno ostvarenoj
potrošnji imaju posje telji koji plaćaju smještaj (41%). Na putovanjima na kojima ne postoji trošak smještaja, ostvari se također značajna potrošnja – 39% ukupne potrošnje u
2009. godini. Na turis čku potrošnju jednodnevnih posje telja otpada oko jedne pe ne
ukupne potrošnje.
D2. PUTOVANJA I TURISTIČKA POTROŠNJA PREMA VRSTI BORAVKA,
SMJEŠTAJA I VRSTAMA USLUGA/
D2. TRAVELS AND TOURIST CONSUMPTION BY TYPE OF STAY, ACCOMMODATION
AND TOURIST SERVICES
Struktura putovanja i turističke potrošnje prema vrsti boravka, smještaja te vrstama usluga u 2009.
Travels and tourist consumption by type of stay, accommodation and tourist services in 2009
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
23
30
33
40
29
42
36
35
48
28
Jednodnevna putovanja/
One day visitors
Plađeni smještaj/
Paid accommodation
25
31
Neplađeni smještaj/
Non paid accommodationj
UKUPNO/ TOTAL
Hrana i piđe/ Food and beverage
Kupnja/ Shopping
Zabava, kutura, sport i ostalo/ Entertainment, culture, sport and similar
12
hrvatski turizam u brojkama/ croa an tourism in numbers broj 2/ issue 2 2011
Izdaci za hranu, kupnju te zabavu, kulturu, sport i ostalo postoje i kod jednodnevnih posje telja kao i kod onih koji u Zagrebu borave duže odsjedajući u komercijalnim smještajnim kapacite ma ili kod rodbine, prijatelja ili u vlas m domovima. Udio izdataka
za hranu je, najveći kod turista koji plaćaju smještaj (48%), a najmanji kod onih koji ne
plaćaju smještaj (25%). Kupnja ima najveći udio u ukupnim troškovima jednodnevnih
posje telja (42%), a zabava, kultura i sport kod turista koji ne plaćaju smještaj (40%).
Promatrajući ukupne troškove posje telja Zagreba u 2009. može se reći da su strukturni
udjeli uravnoteženiji: 36% ukupnih troškova otpada na kupnju, 33% na zabavu, kulturu,
sport i ostalo te 31% na hranu.
E.
TURISTIČKA POTROŠNJA/
TOURIST EXPENDITURE
E1. PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJA U PLATNOJ BILANCI HRVATSKE/
E1. CREDIT AND DEBIT FROM TRAVEL AND TOURISM IN CROATIAN BALANCE
OF PAYMENTS
Prihodi i rashodi od putovanja prema razlozima putovanja - drugo tromjeseēje 2011. godine (u milijunima eura)*/
TravelcreditanddebitbypurposeoftravelͲsecondquarterof2011(milEUR)*
2006.
1. Robni deficit/
Tradedeficitingoods
-8.344,2
2. Putovanja - turizam (neto prihod)/
Travel(netincome)
2.1. Prihodi/ Credit
2.1.1. Poslovni razlozi/ Business
2.1.2. Osobni razlozi/ Personal
2.2. Rashodi/Debit
2007.
2008.
2009.
-9.434,0 -10.793,8
-7.398,0
2010.
Q1
2010.
Q2
2011.
Q1**
2011.
Q2***
-5.952,0 -1.283,3
-1.497,0
-1.352,6
-1.334,7
2010.**
5.708,7
6.035,2
6.694,0
5.655,8
5.600,8
188,1
1.317,3
143,5
1.457,5
6.293,3
6.752,6
7.459,4
6.379,7
6.230,0
324,7
1.476,3
274,5
1.611,0
388,4
389,2
386,4
255,7
236,3
39,0
80,9
29,7
78,1
5.904,9
6.363,4
7.073,1
6.124,0
5.993,6
285,7
1.395,4
244,8
1.532,9
-584,6
-717,3
-765,5
-724,0
-629,2
-136,6
-159,0
-131,0
-153,4
2.2.1. Poslovni razlozi/ Business
-229,5
-266,9
-261,3
-240,8
-180,6
-39,1
-55,4
-45,9
-42,2
2.2.2. Osobni razlozi/ Personal
-355,1
-450,4
-504,2
-483,1
-448,6
-97,6
-103,6
-85,1
-111,2
*Podaci o prihodima od putovanja temelje se na stavci platne bilance "putovanja, prihodi“, a obuhvađaju sve transakcije potrošnje inozemnih
turista i jednodnevnih posjetitelja na: smještaj, hranu i piđe, prijevoz u zemlji, zabavu, kupnju i sl. /Travelcreditdataarebasedonthebalance
ofpaymententry"travel,credit",includingalltransactionsofconsumptionofforeigntravellersandsameͲdayvisitorsonaccommodation,food
andbeverage,travelwithinthecountry,entertainment,shoppingetc.
** Revidirani podaci/ Reviseddata.
***Preliminarni podaci/ Preliminarydata.
Izvor: Bilten HNB-a 176, prosinac 2011., www.hnb.hr/Source:www.hnb.hr,BulletinHNB176December2011www.hnb.hr.
U drugom kvartalu 2011. godine neto prihod od putovanja iznosio je 1,5 milijardi eura
ili 11% više nego u drugom kvartalu prethodne godine. Rezultat je to rasta prihoda od
putovanja za 9% i pada rashoda hrvatskih građana na putovanja u inozemstvo za 4%. U
odnosu na drugi kvartal prethodne godine može se uoči pad potrošnje poslovnih putnika (-4%), uz istovremeni rast potrošnje posje telja koji u Hrvatsku dolaze radi odmora i
drugih osobnih razloga (10%).
13
hrvatski turizam u brojkama/ croa an tourism in numbers broj 2/ issue 2 2011

Download Report