GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 1 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA GLAS GRADA SILOM, BESRAMNO, NATURA NAMA, ČITATELJIMA NA GLAVU (7) ’’Neka se sadašnja vlast u Hrvatskoj ispričava za holokaust nad Hrvatskim narodom’’ I kad realiziram materijalnu naknadu od Darka Kacige Dubrovčanina, neću više replicirati u Glasu Grada. Neću se više spuštati na te kacigarije Sačuvaj me Bože ove napasti. Evo opet se jati jame u koje su ustaški zločinci bacali priznanje krajnje odgovornosti Njemačka za usuđuje spomenuti moje ime na koje kale- nedužni srpski živalj. Kao, to je radilo „kler- nacističke zločine i za holokaust, te skrušemi svakakve nebuloze i uvrede. Ne samo oustaško dinaroidno hercegovačko no traženje oprost… za zločine počinjena mene, nego i sve Dubrovčane porijeklom pleme“! od pripadnika njezine nacije. “On hoće reći iz Hercegovine. I ne samo njih nego i sve A ja nisam siguran da u tom nije učestvovao da i Hrvatska to treba učiniti. A tko bi to trepoštene Hrvate i građane govorom mržnje, netko od „njegovog plemena“? netko tko bao učiniti kad NDH nema nasljednika. koji se rijetko može čuti, a osobito pročitati je prilikom vršenja tih zločina – za us- Pobio ih je „Milioner“, čiji je nasljednik sau novinama. Ja, kao pripadnik „kler- pomenu ponio kacigu doma. I od toga nas- dašnja vlast u Hrvatskoj, pa neka se oni oustaškog hercegovačkog plemena“ pod- tale Kacige. Mogao bi mi možda „prišiti“ ispričavaju za holokaust nad Hrvatskim nijet ću tužbu sudu za osobnu uvredu i tražit jame i stratišta oko Dubrovnika i Dubrovča- narodom. I kad realiziram materijalnu naću materijalnu nadoknadu za uvredu, kle- na, kao na primjer: Orsula, Daksa Jakljan knadu od Darka Kacige Dubrovčanina, vetu i pripisivanje zločinačkih radnji što je (Ovčara kod Dubrovnika prije Ovčare kod neću više replicirati u Glasu Grada. Neću naškodilo mom ugledu i statusu dubrovčan- Vukovara)) Slano, Vranina, Šibalove Noge, se više spuštati na te kacigarije. ina podrijetlom iz Hercegovine, ako mi se Butina, vrh Montovjerneitd. Ja jednako os- Ovom prilikom pozdravljam druga Kacigu ne ispriča. On se drznuo i blaženog Stepin- uđujem sve zločine, a on Kaciga? Zašto on Dubrovčanina pozdravom sa „smrt fašizmuca, budućeg sveca nazvati „klerofašistom“, meni spominje Angelu Merkel koja je „ovih sloboda Dubovčaninu“. što znači zločincem, te kardinala Bozanića dana dobila uistinu uglednu svjetsku Boško Maslać Dubrovčanin, i ostale biskupe. Što on meni ima spomin- mirovnu nagradu za iskreno i bezuvjetno podrijetlom iz Hercegovine PRIOPĆENJE OTOČNOG SABORA Otočanima je more cesta i auto-put Ograničavati prijevoz otočana na kopno brojem dnevnih putovanja nije ništa nego pokušaj pretvaranja bližih otoka kopnu u pučinske otoke Drage otočanke, dragi otočani Otočni sabor - udruga za razvitak hrvatskih otoka je protiv moguće diskriminacije i ograničavanja putovanja po povlaštenoj cijeni putnih karata za otočane temeljem primjene Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu i prikupljanja zahtjeva za izdavanjem otočnih iskaznica. Dajemo podršku načelnicima pet otočnih općina s Pašmana i Ugljana koji su potpisali priopćenje u vezi nezadovoljstva i zabrinutosti zbog mogućih posljedica primjene Pravilnika. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu u suprotnosti je s Ustavom Republike Hrvatske, čl. 10 Zakona o otocima i čl. 47 Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu u kojima se ne spominje ograničenje u broju dnevnog putovanja. Ograničavati prijevoz otočana na kopno brojem dnevnih putovanja nije ništa nego pokušaj pretvaranja bližih otoka kopnu u pučinske otoke koji zbog slabije povezanosti s kopnom desetljećima lagano postaju otoci s malim brojem otočana, a ujedno i otoci sa starijom populacijom. Također u izdavanju otočnih iskaznica ne smijemo zaboraviti i otočane vikendaše koji u zimskom razdoblju naše otoke, napose pučinske, održavaju na životu. Otočanima je more cesta i auto-put, te bi iz tih razloga otočne vikendaše trebalo uvrstiti kao dodatnu kategoriju za korisnike otočnih iskaznica preko prepaid uplate na iskaznice i da im brodari daju određen popust, jednako kao za korištenje auto puta s ENC uređajem. Auto put = brzobrodska linija, cestarina = trajektna linija. Otočni sabor izražava nezadovoljstvo zbog mogućih posljedica primjene Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu i tražimo hitan sastanak s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, otočnih gradonačelnika, otočnih načelnika i svih koncesionara (brodara) koji obavljaju pomorski prijevoz u svrhu usuglašavanja zakonskih odredbi i pravilnika po pitanju prijevoza na javnom pomorskom prijevozu. Također, hitno tražimo održavanje obećane tematske sjednice Saborskog Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije o otvorenim pitanjima i rješavanju postojećih problema kao i mogućnostima gospodarskog opstanka i razvoja na otocima. Predsjednik Otočnog sabora Denis Barić EKO APEL KOMUNALNIM SLUŽBAMA OPĆINE STON I DNŽ Zaustavite daljnje onečišćenje Proteklih dana na naš Zeleni telefon Eko-Fon 020 453 850 i preko naše FB stranice: Eko centar Zeleno Sunce & Eko Omblići, dobili smo informacije s Pelješca, Stona i Dola kako se malo prije skretanja u Ston (kod Zaton Dola) i Pelješac nalazi groblje smeća, automobilskih guma, starih odbačenih dijelova automobila, starog motornog ulja… a sve to, kako kažu, pripada obližnjoj vulkanizerskoj radnji. Naši sugrađani se pitaju kako se tako može odlagati na divlje toliko otpada u neposrednoj blizini JT ceste koja vodi samo par metara dalje u zaštićeni Malostonski zaljev. Osim toga ovaj predio zbog svoje ljepote jedinstvene prirode posjećuje na tisuće turista i zaista je ovo smeće i otpad ružna slika za naš mediteranski krajolik. Kao dokaz naši vrijedni sugrađani su nam poslali i fotografije. Dijelimo ogorčenje naših sugrađana i pozivamo odgovorne da učine svoj dio posla, komunalne službe Općine Ston i DNŽ da što prije reagiraju i zaustave dalje onečišćenje okoliša ovog zaštićenog krajolika. Voditeljica Jadranka Šimunović 2 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva. HNS-LIBERALNI DEMOKRATI Dok se drugi bave destrukcijom HNS radi Bezuvjetan nalaz revizije najbolji je pokazatelj izvrsnog rada gradske uprave na čijem je čelu gradonačelnik Andro Vlahušić Dubrovački HNS na konferenciji za medije, održanoj 27.rujna pred održavanja sjednice Gradskog vijeća osvrnuo se na neke od točaka na njenom dnevnom redu. „Posljednjih dana, tjedana i mjeseci u političkom diskursu Dubrovnika uglavnom pojavljuju se samo izrazi poput destabilizirati i rušiti, a mi smo željeli ukazati kako za cijelo to vrijeme u gradu postoji jedna stranka koja se bavi onime što je građanima zaista bitno – razvojem, kreacijom i projektima, ukratko radom“ objasnio je razloge konferencije član predsjedništva dubrovačkog HNS-a, Mario Tevšić. „Samo u protekla dva tjedna realiziran je niz projekata, od otvaranja DURA-e koja trenutno ima 19 zaposlenih i otvorenih malih tvrtki, a planira se taj broj proširiti na 30, završen je park na Batali, otvoren je vrtić na Lopudu nakon 40 godina, predstavljeni su Lazareti, u OŠ Lapad se rekonstruira 8, a grade nove 4 učionice“ istaknuo je Tevšić i dodao kako se jako puno radi i iza svih tih projekata netko stoji dok se drugi akteri političkog života bave destrukcijom. Osvrnuo se i na bezuvjetan nalaz revizije kojeg smatra pokazateljem izvrsnog rada gradske uprave na čijem je čelu gradonačelnik Andro Vlahušić, dok je potpredsjednica dubrovačkog HNS-a Matija Čale Mratović komentirala proračun ustvrdivši kako je odlično napravljen, a u prilog tome nabrojila je neke dosadašnje financijske pokazatelje. „Ostvareno je 30 milijuna kuna ili 12 posto više prihoda u istom razdoblju ove godine u odnosu na lani. Gradonačelnik je započeo mandat s 50 milijuna kuna minusa zbog garaže, žičare i duga HEP-u koji se s 2,6 milijuna popeo na 10 milijuna kuna. Tu su i zidine koje bi mogle više uprihoditi, tu su i firme gubitaši, a s druge strane, ostvaren je čitav niz razvojnih projekata“ naglasila je te istaknula kako od proračuna u ovom Gradu živi više od 1100 ljudi. Stoga je zaključila kako nema razloga da se on ne prihvati, a „ukoliko do toga i dođe HNS je spreman na nove izbore, ali to će jasno pokazati kako je politi- UDRUGA HRVATSKI DOMOBRAN Izborna skupština domobrana u Zagrebu Proteklog vikenda u Zagrebu je održana Izborna skupština Udruge ratnih veterana, Hrvatski domobran na kojoj su nazočili izaslanici iz 38 ogranaka. Među brojnim gostima i uzvanicima isticao se vitalni 98-osmo godišnjak, pilot bombardera NDH Selak, koji je aktivno sudjelovao u brojnim akcijama, bio zarobljen u Rusiji, te se nakon šest godina iza Drugog svjetskog rata vratio u domovinu. Pozdravnim riječima obratili su se brojni predstavnici Udruga iz Domovinskog rata poput Josipa Klemma i Petra Miljanića, zapovjednika obrane Škabrnje, te predstavnica Grada Zagreba. Pored uobičajenih izvješća o radu u proteklom četverogodišnjem razdoblju, izabrano je novo vodstvo Udruge. Za predsjednika od dva predložena kandidata, tijesno je pobijedio dosadašnji predsjednik Nikola Matičić iz Rijeke ispred Željka Kulišića iz Dubrovnika, za koga je glasovalo 34 od 71 izaslanika. Ujedno je Nikola Market iz dubrovačkog ogranka izabran za jednog od 8 dopredsjednika Udruge u slijedećem četverogodišnjem mandatu. Dubrovački domobrani prinijeli dva Spomen kamena CHM na Udbini U petak 26. rujna dubrovački domobrani posjetili su Crkvu hrvatskih mučenika na Udbini smještenom u zemljopisnom i povijestnom središtu Hrvatske. Dubrovčani su u Spomen parku ispred Zida sjećanja priložili dva kamena obilježja žrtvama komunističkog zločina iz Drugog svjetskog rata. Dosada je postavljeno ukupno 212 Spomen kamenja s uklesanim imenima hrvatskih stratišta. Važno je napomenuti kako je Udruga Hrvatski domobran iz Dubrovnika još 2011. godine dostavila kamena obilježja sa šireg dubrovačkog područja i HPD DUBROVNIK Ove nedjelje Uspon na Sniježnicu Prva dva vikenda u listopadu u Planinarskoj kući Škola Kuna Konavoska održat će se Tečaj za vodiče Hrvatskog planinarskog saveza A standarda za dubrovačko područje. Tečaj je namijenjen iskusnim planinarima koji žele steći znanja i vještine potrebne za vođenje planinara po planinarskim putovima u ljetnim uvjetima, a provodi se po programu školovanja vodiča HPS-a. Prigodom Svjetskog dana čistih planina Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. kanstvo nekima ispred dobrobiti građana“, naglasila je Čale Mratović. Uz to dubrovački HNS-ovci osvrnuli su se i na novosti oko subvencioniranja prijevoza autocestom, istaknuvši pozitivne izmjene ove odluke, te pohvalili rad gradske uprave u rješavanju zahtjeva za legalizaciju nezakonito izgrađenih građevina, u čemu je Dubrovnik odmah iza Vukovara i daleko ispred ostalih u Hrvatskoj. HNS Dubrovnik to: „Jama Vranina, 1944.“ iznad Vela Luke na Korčuli, u znak sjećanja na 71-og ubijenog hrvatskog vojnika, civila i svećenika; „Orsula 1944.“, u spomen na 13 zvjerski ubijenih domobrana u noći s 18-19. listopada; „Jakljan 1945.“ podsjeća na 214 ubijenih hrvatskih i njemačkih zarobljenika nakon završetka II svjetskog rata, likvidiranih u lipnju 1945. i kasnije; Posljednje kameno obilježje „Slano 1921.10.1944.“, spomen je na zločin počinjen prilikom tzv. ‘oslobađanja Primorja’, kada su članovi lokalne partizanske postrojbe mučki ubili i bacili u bunker na Gašparevoj ponti četvero civila i domobrana u Slanome. Nakon toga je mjesni župnik don Tomislav Rogić služio svetu Misu zadušnicu za sve stradale domobrane i brojne hrvatske vitezove koji su položili svoje živote na oltaru Domovine. Željko Kulišić, predsjednik HD Dubrovnik koji je obilježen 26.09.2014.članovi Hrvatskog planinarskog društva Dubrovnik priređuju u nedjelju 5.listopada Uspon na Sniježnicu, zajedno sa planinarima iz Zagreba. Polazak na Uspon je u 08,15 sati iz Mihanića. U tijeku su pripreme Planinarskog doma Vrbanj na Orjenu za nastupajuću zimu: čišćenje doma i okoliša, priprema drva za ogrjev, priprema terena za sportske aktivnosti i td. GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 3 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA UDRUGA SLATKI ŽIVOT Deseti rođendan Održali smo redovnu skupštinu udruge i proslavili 10. rođendan 27. rujna 2014. godine u jutarnjim satima u Eastwest Beach Clubu Banje održali smo redovnu Skupštinu udruge i obilježili deset godina postojanja. U radnom dijelu usvojili smo izvješća za prethodno razdoblje, izabrali tijela uprave i plan rada za naredno razdoblje. Prezentacijom slika prisjetili smo se svih naših lijepih i radosnih zajedničkih trenutaka provedenih u prethodnih 10 godina. Djeca su imala svoj program na plaži, a adrenalin je podignulo glisiranje po uzburkanom moru. Nakon ugodno provedenog vremena, u restoranu je nastavljena proslava rođendana, a na jelovniku je bila ukusno pripremljena hrana i rođendanska torta. Dubrovačka televizija je snimila emisiju o radu Udruge i pratila tijek događanja. Proslava i program su trajali dobrih pet sati. Djeca su se zajedno sa svojim roditeljima međusobno družila izmjenjujući iskustva u borbi protiv dijabetesa. Ponosni smo na ovo proteklo desetogodišnje razdoblje u kojem smo uspjeli nizom akcija ukazati na potrebe naše djece i poboljšati kvalitetu liječenja u Općoj bolnici Dubrovnik. Dobrotvoran rad Udruge usmjeren je i na podršku i informiranje djece i roditelja, a ukupno brojimo 114 članova. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji postoji 50-tak djece koja boluju od šećerne bolesti, a primjetan je porast broja djece tijekom posljednjih godina. Ako se nastave postojeći trendovi, ova brojka će i dalje rasti. Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli i omogućili provođenje ciljeva i uspješan rad u proteklom vremenu. Najavljujemo nastavak aktivnosti za Svjetski dan šećerne bolesti 14. Studenoga. Predsjednik udruge Željko Jaković AGROTURIZAM KONAVLE Svemirski letači pobjednici Ekipa Svemirskih letača pobjednik je ovogodišnje biciklističke utrke „Istraži Konavle“. Lukša Lukšić, Adrian Bokarica i Luka Čupić bili su najbrži u zanimljivoj biciklističkoj utrci koja se prošli vikend održala u Konavlima. Osam natjecateljskih ekipa imalo je za cilj u vremenu od dva sata doći do što više konavoskih agroturizama, uzeti iz svakog od njih po jedan proizvod, te ga donijeti na bazno mjesto, u mlinicu u Ljutoj. Drugoplasirana je bila ekipa Bigoca, u sastavu Zoran Ćosić, Sebastian Matić i Đivo Krilanović, dok je treće mjesto zauzela ekipa Močići koju su činili Ivan Banović, Dario Kovačić i Dragan Peručić. Ove godine utrci se priključila i srednja agroturistička škola. Tri ekipe koje su sačinjavale djevojke uz jednog muškog kolegu iz školskih klupa pod imenima Staševica ( Lucija Korić, Iva Burđelez i Maris Banović), „Uljezi“(Andrea Vujić, Gabriela Dedić i Faruk Sarić) i „Mirakul“( Nikolina Srgota, Nikolina Šutalo i Ana Guljemović) za sudjelovanje su nagrađene ružama. Istraži Konavle je biciklistička utrka koja se održava drugu godinu za redom, a ovaj put uz glavnog organizatora Agroturizam Konavle, organizator je i Biciklistički klub Konavle. Konavle se pokazuju kao pravi raj za aktivnost i rekreaciju uz sustavni razvoj cikloturizma kao rastućeg i održivog oblika turizma, sa više od 100 km obilježenih i mapiranih biciklističkih staza u Konavlima. Agroturizmi na kojima su se proizvodi nalazili su: restoran „Maritimo“ Molunat, -kuća Poljice, izletište „Zlatovišće Radovčići, 4 GlasGrada 498 -Glavić petak 3. 10. 2014. izletište „Bakićevo“ Čilipi, „Seoska kuća ČIlipi“ Čilipi, OPG „Carevina“ Močići, OPG „Nikša Bratoš“ Gruda, „Kuća Bokarica“ Gruda, OPG „Brajković“ Zastolje, seosko domaćinstvo „Švago“ Vodovađa, Sokol Grad u Dunavama, agroturizam „Kameni Dvori“ Lovorno, OPG „Pero Šiša“ Mihanići, OPG „Malvasija Karaman“ Pridvorje i kuća za odmor „Obrad“ Kuna Konavoska. Utrka je održana uz pomoć TZ općine Konavle i Viva d.o.o. Agroturizam Konavle PRIOPĆENJE KLGB SRĐ JE NAŠ-PROČITATI PRIJE SPALJIVANJA Garaža ukratko, ono što svi moramo znati Ne podržavamo stavljanje rješenja ovako važnog pitanja za sve građane Grada Dubrovnika u kontekst ucjenjivanja dojučerašnjih partnera u konstrukciji zvanoj „Dubrovački dogovor“ radi ostvarivanja drugih ciljeva Tvrtka Ragusa Parking osnovana je u svibnju 2008.godine, isključivo i samo radi upravljanja javnom garažom na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Ugovorom o upravljanju i zakupu upravljanje garažom povjerio joj je investitor u izgradnji garaže, tvrtka Garaža Dubrovnik d.o.o. iz Zagreba. Tim je Ugovorom Grad Dubrovnik solidarni dužnik Ragusa Parking d.o.o. po svim obvezama proizašlim iz Ugovora. Sve gubitke i nedostajuću dobit investitoru nadoknađuje Grad Dubrovnik, kao solidarni sudužnik. Bude li dobiti, Grad i investitor dijelit će je po pola. Ovakav ugovor potpisala je tadašnja gradonačelnica Dubravka Šuica. Od samog je početka bilo jasno da Ragusa Parking svojim komercijalnim prihodima nije u mogućnosti plaćati zakup garaže i uredno podmirivati svoje obveze u dospijeću. Tako je iz poslovne dokumentacije razvidno da je ova tvrtka već 2009. godinu završila s poslovnim gubitkom u iznosu od 8.176.919,00 kn, zatim 2010. s poslovnim gubitkom od 9.100.534,00 kn, 2011. s poslovnim gubitkom od 2.147.099,00 kn, 2012. s poslovnim gubitkom od 1.697.039,00 kn te 2013. godinu s poslovnim gubitkom od 1.011.689,00 kn. U godinama 2011., 2012. i 2013.g. gubitci iskazani u završnim računima znatno su manji nego u ranijim godinama, isključivo iz razloga jer zakupodavac Garaža Dubrovnik d.o.o. u tim godinama nije ured- no ispostavljala račune za zakup, iako je to po zakonu o računovodstvu bio dužan činiti svaki mjesec za vrijeme trajanja Ugovora. Dakle, i u ovim su godinama stvarni gubici iznosili između 8 i 9 milijuna kuna, a ne onako kako je to iskazano u završnim računima za te poslovne godine. Konačno, sredinom 2013. godine zakupodavac GARAŽA DUBROVNIK d.o.o. iz Zagreba stečajnom je dužniku otkazao Ugovor o upravljanju i zakupu, čime se konačno zaustavilo ovo beskonačno gomilanje poslovnih gubitaka. Konkretno, već u 2009. godini imovina Ragusa Parking d.o.o. nije pokrivala postojeće obveza pa su već tada postojali svi uvjeti za stečaj tvrtke. Tada je postalo očigledno da dužnik nije u mogućnosti ostvarivati prihode koji bi bili dostatni za pokriće troškova poslovanja. Nastavkom poslovanja kontinuirano su se nagomilavale obveze za koje je bilo jasno da neće biti podmirene, a što je u konačnici za posljedicu imalo trajnu nemogućnost podmirenja troškova i stečaj. Od samog osnivanja društva, odnosno od samog početka poslovanja 2009. godine, bilo je sasvim jasno da će se nad ovim društvom otvoriti stečajni postupak, za koji su svi uvjeti postojali već sredinom 2009. Garaža i spasonosna rješenja koja nam se nude – ovo se svi moramo pitati S obzirom na navedeno, od institucija Grada Dubrovnika i potpisnika Ugovo- PRIOPĆENJE HNS-a LIBERALNIH DEMOKRATA PODRUŽNICA DUBROVNIK Maske su pale Iako u KLGB Srđ je naš i dalje ustraju kako sve rade za račun građana, njihovi istupi zapravo pokazuju kako ta briga traje sve dok ne ometa punjenje nekih drugih, privatnih računa Dubrovnik, 28. rujna 2014. godine – Nakon jučerašnje sjednice Gradskog vijeća napokon je postalo jasno kako se iza krinke brige za javni interes KLG Srđ je grad ne krije ništa drugo doli isključivo briga za privatni interes. ra o najmu i zakupu Garaže Dubrovnik tražimo odgovore na sljedeća pitanja: 1. S obzirom na to da je svojevremeno ugovor između Grada Dubrovnika i investitora imao oznaku tajnosti, molimo potvrdu da gradski vijećnici danas raspolažu svom dokumentacijom u ovom slučaju te da ne postoje skrivene obveze Grada Dubrovnika koje bi se iščitale u nekim drugim javnosti nedostupnim dokumentima. 2. Je li i kako provedena studija isplativosti projekta Garaža Dubrovnik? Ako da, tko ju je i kada izradio? 3. Kako je Grad Dubrovnik ušao u obvezu solidarnog sudužniš-tva u projektu koji nema studiju isplativosti? 4. Zašto Grad Dubrovnik nije podmirivao dospjela potraži-vanja tvrtke Garaža Dubrovnik temeljem ugovora o zakupu? 5. Što je Grad Dubrovnik napravio da izbjegne gomilanje duga u situaciji kad su već sredinom 2009. evidentno postojali svi razlozi za stečaj tvrtka Ragusa Parking d.o.o.? 6. Zašto se kao rješenje nudi projekt izgradnje prodajnog centra na garaži? Da li je za takav projekt napravljena studija isplativosti ili se radi o još jednom štetnom ugovoru sa štetnim posljedicama za nas građane? 7. Tko je utvrdio realan iznos obveza Ragusa Parking prema društvu Garaža Dubrovnik? 8. Koji su ekspertni timovi u domeni trgovačkog prava analizirali izglede za uspjeh u arbitražnom postupku? Jer kako drugačije objasniti potpuni zaokret koji su ovi samoprozvani „zaštitnici“ interesa Dubrovnika i njegovih stanovnika javno obznanili s govornice Gradskog vijeća, stavivši se na stranu privatnih poduzetnika? I to ne samo u jednoj točci dnevnog reda, već su se redom opredjeljivali ići na štetu građana i po pitanju koncesije za Žičaru, pokušavajući tako privatizirati Srđ, za što su donedavno optuživali druge, potom i kod pitanja naplate zaustavljanja autobusa kao i svega ostalog što je bilo usmjereno na boljitak života naših sugrađana te daljnji razvoj Dubrovnika. Iako su članovi KLG Srđ je grad od početka pokušavali sve uvjeriti kako se upravo i jedino oni brinu za interes građana, na ovoj sjednici te maske 9. Kojom je analizom potkrepljenja nedavno iskazana najava gradonačelnika da je upravo 40 milijuna kuna realan dug? Što točno time građani plaćaju, odnosno koje osnove iz ugovora se priznaju, a koje osporavaju? Što Grad dobiva podmirenjem te obveze? Oslobađa li se Grad u cijelosti svih drugih obveza iz Ugovora? Gubi li Grad pravo na eventualnu buduću dobit koji će ostvarivati Garaža Dubrovnik? 10. Kako će grad financirati tih 40 milijuna kuna za pokriće navodne obveze? Novim zaduživanjem? Možda u Privrednoj Banci Zagreb? Posebno naglašavamo da je Trgovački sud u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku, u stečajnom postupku u cijelosti osporio potraživanje Garaže Dubrovnik d.o.o. iz Zagreba prema društvu RAGUSA PARKING d.o.o. iz Dubrovnika, a danas nam se kao spasonosno rješenje nudi priznavanje i isplatu iznosa od 40 milijuna kuna!!! Pitamo se zašto? I zašto baš 40? Podržavamo nastavak pregovora oko mirnog rješenja navedenog spora u arbitražnom postupku i traženje rješenja utemeljenog na egzaktno utvrđenim pravima i obvezama svih stana. Takav pristup ne daje mjesta ovakvim pogađanjima tipa uzmi ili ostavi koja nalikuju cjenkanju na tržnici. Svakako ne podržavamo stavljanje rješenja ovako važnog pitanja za sve građane Grada Dubrovnika u kontekst ucjenjivanja dojučerašnjih partnera u konstrukciji zvanoj „Dubrovački dogovor“ radi ostvarivanja drugih ciljeva. Bez jasnih odgovora na gornja pitanja, vijećnici Grada Dubrovnika ne mogu, a niti smiju odlučivati. KLGB Srđ je Grad napokon su pale! Tako, kada su bili prisiljeni ogoliti svoje namjere, vidjelo se kako je njihova prava zadaća štititi interese poduzetnika koji uporno već godinama dio svog bogatstva, zarađenog isključivo na račun našeg grada, ne žele podijeliti s njegovim pravim vlasnicima, Dubrovkinjama i Dubrovčanima. Iako oni i dalje ustraju kako sve rade za račun građana, njihovi istupi zapravo pokazuju kako ta briga traje sve dok ne ometa punjenje nekih drugih, privatnih računa. Donedavni „zaštitnici“ tako su javno pokazali kako su zapravo najgorljiviji zastupnici privatnih interesa na štetu građana kojima su obećali služiti u Gradskom vijeću. Matija Čale Mratović, potpredsjednica Podružnice GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 5 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA VREMEPLOV 67 godina „Luke Dubrovnik“ Luka Dubrovnik je prvotno bila teretno-putnička luka s jednim putničkim gatom, dok je ostatak luke bio pristanište teretnih brodova s dizalicama za manipuliranje brodskim teretom i terminalom za istovar i utovar željezničkih vagona kojima se transportirala razna roba u destinacije diljem bivše države Vremeplov luke u Gružu počinje čak tamo u dalekom desetom stoljeću, ali je njezino sustavno i organizirano djelovanje vezano uz početak dvadesetog stoljeća kada je došlo do naglog razvoja trgovine i gradnje željezničke pruge do Dubrovnika. Godine 1918. luka u Dubrovniku je bila jedina jugoslavenska luka s željezničkom vezom s unutrašnošću, a tek nakon drugog svjetskog rata su otvorene nove teretne luke u Kopru, Pločama i Baru, pa je naša luka izgubila svoju dominaciju na južnom Jadranu. Rješenjem Vlade FNRJ IV br. 3458/2 od 4. listopada 1947. godine osnovano je poduzeće LUKA I JAVNA SKLADIŠTA Dubrovnik, a što je „datum rođenja“ trgovačkog društva „Luka Dubrovnik“ čiji je rad i djelovanje uvijek bilo sinonim za lučku djelatnost u našemu gradu. Luka Dubrovnik je prvotno bila teretno-putnička luka s jednim putničkim gatom, dok je ostatak luke bio pristanište teretnih brodova s dizalicama za manipuliranje brodskim teretom i terminalom za istovar i utovar željezničkih vagona kojima se transportirala razna roba u destinacije diljem bivše države. Nakon što je 1.6.1976. godine prestalo željezničko prometovanje na liniji DubrovnikČapljina, poslovna politika poduzeća se morala drastično mijenjati. Prioritet je dan prometu generalnim teretima i međunarodnom putničkom prometu, a što je iziskivalo gradnju novih obala, skladišta i nabavku nove lučke mehanizacije. Prišlo se gradnji 274 m operativnih obala dubine 10-12,5 m, obala sa malim gazom za privez barki, rekonstruirana je obala Petka za trajektni vez u čijem je sastavu bilo i 5.000 m2 parkirališta za prihvat vozila koja su ukrcavana na trajekte. Asfaltirano je 22.000 m2 obalnih površina za prihvat putnika, vozila i autobusa vezanih za međunarodni putnički promet u kružnim putovanjima. Izgrađen je suvremeni putnički terminal sa svim potrebnim servisima za prihvat putnika u međunarodnom putničkom prometu sa 1.500 m2 korisne površine, adaptiran prostor za prihvat jahti u predjelu parka Gruž, podignuta nova zatvorena skladišta čvrste građe na površini od 7.500 m2, adaptirana obala u Batahovini za prekrcaj i manipuliranje cementom, te podignuti silosi kapaciteta 3.200 t. Dalje, izgrađeno je specijalizirano rashladno skladište kapaciteta 3.000 m2 za smještaj južnog voća, razne smrznute robe i ostalih lakopokvarljivih prehrambenih proizvoda. Hladnjača je tada imala najveću važnost za lučko poslovanje, ponajviše zbog omogućavanja tehnološkog procesa dozrijevanja voća i povrća. Tada je instalirano nekoliko novih dizalica i mostova, nabavljena motorna vozila za otpremu tereta i interni promet. Navedeni impresivni investicioni poduhvati bazirani su na značajnim kreditnim zaduženjima čije je redovito servisiranje poprilično smanjivalo standard tadašnjih zaposlenika, a kasnije malih dioničara „Luke Dubrovnik“. Tijekom Domovinskog rata luka u Gružu je većim dijelom spaljena (direktna ratna šteta je iznosila preko 20 milijuna DEM) , njezini su radnici masovno aktivno sudjelovali u obrani grada u neprijateljskom okruženju, dok su preostali osiguravali prihvat i manipulaciju humanitarne pomoći i prijevoz (većinom) žena s djecom jedinim slobodnim putem ka slobodnom svijetu koji je vo- DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE Trafičicu na Ilijinu Glavicu Gledajući malu kućicu-trafičicu kod „Grawea“, đe su se mogle kupiti i produžiti libertasovi pokazi, karte i td., sada je zatvorena. Libertasovi pokazi se sada mogu kupiti iza zgrade „Grawe osiguranja, blizu restorana „Fortuna“, jer tu boravi veći dio čeljadi-putnika. Zašto već dulje vrijeme mala trafičica (s fotografije) ne služi svrsi? Ne znam može li se, ali bi bilo dobro kada bi se prebacila na Ilijinu Glavicu i stavila u funkciju, i to blizu škole odnosno čekaonice. Kako za djecu tako i za sve ostale prolaznike, fureste… Zdravko Trojanović Trojo 6 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. dio upravo kroz našu luku. Desetak poratnih godina „Luke Dubrovnik“ je desetak godina tipa - „ne ponovile se“! Zakon o morskim lukama je učinio svoje radnike „razbaštinio“ od njihove imovine, promet je sveden na minimum, Stambena zadruga je ostala bez svog zemljišta, radnici su neredovito primali veoma male plaće, a borba za očuvanje poduzeća se, osim usmenom i pismenom komunikacijom, ponekad (na žalost) morala voditi i svom raspoloživom fizičkom snagom! Radnici „Luke Dubrovnik“ su tada stekli pravo na prvenstvenu koncesiju za obavljanje lučkih djelatnosti, a kao vid satisfakcije za nemogućnost pretvorbe objekata infrastrukture i suprastrukture u koju su desetljećima toliko ulagali! Vlasnička pretvorba „Luke Dubrovnik“, bazirana na kapitalu od svega 5.936.000 kn omogućila je njezinim radnicima stjecanje podcjenjivački niskog paketa od trideset dionica, iako je svima bilo jasno da je vrijednost luke višestruko veća! Uspješnom poslovanju naše Luke, koje je značajnim dijelom vezano uz stalno rastući trend dolaska brodova na kružnim putovanjima, svjedočimo posljednjih desetak godina, a budućnost joj ovisi o kvaliteti koncesije o čijem bi se karakteru trebala skoro referirati Vlada Republike Hrvatske. Nadamo se da će radnici Luke dobiti, višegodišnjim radom i ulaganjima zasluženu, priliku da i dalje obavljaju lučke djelatnosti na način kako je to omogućeno i ostalim hrvatskim lukama. Na kraju, obilježavajući s ponosom 67. rođendan „Luke Dubrovnik“, sa zahvalnošću se sjećamo svih naših kolega, bivših i sadašnjih dokera, kao i članova njihovih obitelji jer su svojim radnim i životnim uspjesima obogatili svijetlu biografiju našeg slavljenika. Pozdrav i svim prijateljima lučkih radnika u gradu i diljem svijeta na čije smo razumijevanje i podršku mogli računati uvijek, ponajviše onda kada nam je bilo najteže. Udruga malih dioničara „Luka Dubrovnik“ d.d. Dubrovnik OSMI FESTIVAL PEKMEZA, DŽEMA I MARMELADE Predstavljeni kvalitetni domaći proizvodi Osmi festival pekmeza, džema i marmelade je realiziran uz financijsku potporu Ministarstva poljoprivrede, Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika „8. Hrvatski festival pekmeza džema i marmelade“ održao se od 26. Do 29. rujna 2014, na Stradunu, ispred Crkve sv. Vlaha. Preko 30 malih proizvođača iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva izložilo je više od stotinu vrsta pekmeza, džemova i marmelada – od naranača, smokava, šljiva, limuna, višanja, jagoda te ostalih vrsta voća u svim mogućim kombinacijama. Festival pekmeza, džema i marmelade, koji tradicionalno, čak osmu godinu zaredom, obogaćuje turističku ponudu grada Dubrovnika, organizirale su udruge DEŠA i Dubrovačka naranča, u suradnji sa HGK – Županijskom komorom Dubrovnik. Festival je započeo 26.rujna, u prostorijama DEŠE – Dubrovnik, gdje je održano stručno ocjenjivanje izloženih proizvoda. Ocjenjivački sud u sastavu: Iva Mračić mag. ing prehrambene tehnologije, Ana Carević, dipl. ing., predstavnica Zavoda za maslinarstvo i mediteranske kulture i Sanda Desnica, dipl. ing., voditeljica Laboratorija Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku te profesor ku- harstva gosp. Josip Žuvela iz Dubrovnika, stručno je ocijenio 70 – tak uzoraka džemova, pekmeza i marmelada. Izložbeni dio festivala održao se na trgu Luža 27., 28. i 29. rujna, a veliki broj domaćih i stranih posjetitelja nazočio je prezentaciji slatkih i šarenih proizvoda iz cijele Hrvatske. Festival su pozdravili predsjednica organizacijskog odbora Jany Hansal i Davorko Obuljen ispred Dubrovačko-neretvanske županije, a pomoćnica Ministra poljoprivrede, gospođa Zvjezdana Blažić ovu manifestaciju je proglasila otvorenom. Cilj Festivala je predstavljanje kvalitetnih domaćih proizvoda i afirmiranje bogatstva hrvatske baštine. Komisija je izvršila slijedeći odabir: Dobitnici medalja 2014. KATEGORIJA DŽEM: ZLATNA MEDALJA: 1. Džem od višnje – OPG Borna Halambek, Staro Petrovo Selo 2. Džem od marelica – OPG Borna Halambek, Staro Petrovo Selo SREBRENA MEDALJA: 1. Džem od dubrovačke ljute naranče – DEŠA-Dubrovnik 2. Džem od smokve – OPG Pepo Piteša BRONČANA MEDALJA: 1. Džem od ružinih latica – OPG Antonija Zelenika, Velika KATEGORIJA PEKMEZ: ZLATNA MEDALJA: 1. Pekmez od smokve – OPG Ruse Sambrailo, Mlini 2. Pekmez od marelica – OPG Ivica Matijević, Koločep SREBRENA MEDALJA: 1. Pekmez od drenjine - OPG Ruse Sambrailo, Mlini 2. Pekmez od kupina - OPG Borna Halambek, Staro Petrovo Selo BRONČANA MEDALJA: 1. Pekmez od šljiva – OPG Sedić, Sisak 2. Pekmez od dunja i jabuka - OPG Ruse Sambrailo, Mlini KATEGORIJA MARMELADE: ZLATNA MEDALJA: Marmelada od mandarina i smokava – OPG Krstičević, Krvavac SREBRENA MEDALJA: Marmelada narančin – OPG Ivica Matijević, Koločep Marmelada grejp – OPG Krstičević, Krvavac Osmi festival pekmeza, džema i marmelade je realiziran uz financijsku potporu Ministarstva poljoprivrede, Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika. Polako ali sigurno, Festival prerasta u tradicionalnu manifestaciju i svojim sadržajem uvelike doprinosi turističkoj ponudi Grada u posezoni. Pored osnovnog cilja predstavljanja kvalitetnih proizvoda malih proizvođača iz ruralnih krajeva Hrvatske, Festival postiže i svoju kulturnu dimenziju jer prožima tradiciju, običaje i izvorne proizvode pretvarajući ih u jedinstveni gastrosuvenir. CAVTAT Edukacija u Marijinom domu Područni ured za zaštitu i spašavanje Dubrovnik u suradnji s ravnateljicom Dječjih vrtića Konavle Jadrankom Trojanović, održao je 25. rujna 2014. predškolskoj skupini „Žabice“ iz Marijinog doma DV Konavle edukaciju iz područja zaštite i spašavanja u sklopu provođenja programa edukacije djece. Prezentaciju posebno prilagođenu uzrastu djece održali su predstavnici PUZS Dubrovnik. Na edukaciji djece sudjelovali su uz predstavnike PUZS Dubrovnik i vatrogasci JVP Konavle, HGSS stanica Dubrovnik, Zavod za hitnu medicinu DN županije i policajci iz Policijske uprave dubrovačko neretvanske. GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 7 NA SAJMU SEATRADE MED U BARCELONI Predstavile se hrvatske luke Drugi najveći sajam cruise industrije na svijetu, Saetrade Med, održan prošloga tjedna u Barceloni, okupio je preko 170 izlagača iz cijeloga svijeta među kojima su se predstavile i hrvatske lučke uprave. Pod zajedničkim nazivom “Croatian Cruise Ports”, u okviru MedCruise paviljona, na štandu su svoju ponudu predstavile Lučka uprava Rijeka, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik, dok je Lučka uprava Vukovar prvi puta nastupila na Seatrade Med sajmu i svoju ponudu predstavila na zasebnom štandu zajedno s Turističkom zajednicom Vukovarsko-srijemske županije. Štand hrvatskih luka posjetio je i Ferran Adriŕ, poznati španjolski chef, koji je iskazao interes za Hrvatskom kao destinacijom te čestitao na prisutnost na sajmu. Ovaj specijalizirani sajam u tri dana trajanja posjetilo je oko tri tisuće sudionika te je ocijenjen pozitivnim i vrlo konstruktivnim. Tijekom sajma održane su brojne konferencije i sastanci na kojima su razmijenjeni aktualni podaci sektora te nastavljeni dijalozi između brodara, lučkih uprava i destinacija s ciljem ostvarenja zajedničkoga cilja - održivog razvoja, sigurnosti i rentabilnosti. Opći zaključak sajma je da je budućnost sektora odlična te je istaknut rast potražnje u Europi od 43% od početka krize 2008. godine. Cruise industrija bilježi kontinuirani rast na svjetskom nivou, što zapravo znači povećanje od 77% u zadnjih 10 godina kad se broj putnika na kružnim putovanjima povećao s 12 milijuna na 21,3 milijun godišnje. Značajno je napomenuti kako se na Mediteranu ostvaruje 20% ukupnog svjetskog cruise prometa. Jednako tako, na sajmu je zaključeno kako je očit porast riječnog turizma, pogotovo u Europi. U Hrvatskoj je lani ostvareno 828 ticanja cruise brodova, koji su doveli 1,237 milijuna putnika, od čega je 71,5% evidentirano u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 17,8% u Splitsko-dalmatinskoj, a 10,7% u ostale četiri primorske županije. U 2015. godini Dubrovnik će biti polaznom lukom britanskog Thomson Cruisesa, te su, brodom kapaciteta 2 500 putnika, predviđena 23 isplovljavanja u razdoblju od sredine ožujka do kraja listopada. Očekuje se da će ova novost doprinijeti još boljem prometu u zračnoj luci, ali i popunjenosti hotela cruise gostima prije ili poslije kružnog putovanja. I ostale lučke uprave najavile su novosti. Tako Lučka uprava Split iduće godine očekuje porast prometa od 15%, odnosno oko 260 000 putnika te završetak prve faze vanjskih vezova u prosincu. U Šibeniku je dovršen projekt dogradnje i proširenja gata Vrulje u sklopu kojeg su kompletno uređena dva veza za prihvat kruzera dužine 190 metara i 133 metara, čime se očekuje udvostručenje broja OBILJEŽAVANJE 23. OBLJETNICE AGRESIJE I NAPADA NA DUBROVNIK „Žabice“ na Srđu putnika odnosno do 20.000 posjetitelja na kružnim putovanjima u 2015. godini. Isto tako, u Zadru se od izgradnje infrastrukturnih kapaciteta u novoj luci Gaženica bilježi rast cruising prometa od 50% već u tekućoj godini, dok se u 2015. godini očekuje dodatni rast od novih 50%. Lučka uprava Rijeka, u suradnji s gradom Rijeka i Turističkom zajednicom grada Rijeke, nakon zajedničkih intenzivnih promidžbenih aktivnosti u 2014. godini, očekuje značajan porast prometa u narednim godinama. HTZ OBJAVA OBAVIJESTI O NAMJERI DAVANJA KONCESIJE NA POMORSKOM DOBRU LUKE DUBROVNIK- GRUŽ Javno prikupljanje ponuda Djeca skupine „Žabice“ Dječjeg vrtića Konavle iz Marijinog Doma posjetili su 1.listopada 2014. brdo Srđ. Povodom obilježavanja 23. obljetnice agresije i napada na Dubrovnik i njegovu okolicu razgledali su muzej Domovinskog rata, te su kod Svetog križa upalili svijeću u znak sjećanja na poginule hrvatske vojnike. 8 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. Sukladno Odluci Upravnog vijeća i Suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, Lučka uprava Dubrovnik objavila je 29. rujna 2014. godine Obavijest o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru luke Dubrovnik- Gruž. Predmet koncesije je izgradnja i upravljanje objektima i površinama na pomorskom dobru s ukupnom tlocrtnom površinom od25,096m2, te lučke djelatnosti – ukrcaj i iskrcaj putnika uz upotrebu lučke prekrcajne opreme i obavljanje ostalih gospodarskih djelatnosti koje su u funkciji razvoja pomorskog prometa. Koncesija se raspisuje na rok od 40 godina. Natječaj će se odvijati u dva kruga. Prvi krug u kojem se traže pravna i financijska sposobnost ponuditelja traje 60 dana. Predviđeno trajanje drugog kruga je 120 dana unutar kojega će ponuditelji između ostaloga dostaviti idejno rješenje i Studiju gospodarske opravdanosti sa uključenim ponudama za fiksni i varijabilni dio koncesijske naknade. S obzirom na atraktivnu lokaciju i konstantan rast broja putnika, luka Gruž predviđena je izgradnja putničkog terminala za ukrcaj i iskrcaj putnika s pratećim sadržajima trgovačkog centra, turističko ugostiteljskim sadržajima i međugradskim autobusnim kolodvorom. Obavijest o namjeri davanja koncesije objavljena je na portalu Elektronički oglasnik javne nabave (https://eojn.nn.hr/Oglasnik/) i na internetskim stranicama Lučke uprave Dubrovnik. GRAD DUBROVNIK 26.RUJNA 2014. POVODOM 23. OBLJETNICE NAPADA NA DUBROVNIK Obilježen Dan policije i blagdan sv. Mihovila U sjećanje na poginule branitelje Zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika Nenad Vekarić i potpredsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti sudjelovali su 26.rujna na svečanosti povodom Dana policije i blagdana sv. Mihovila održanoj u zgradi Policijske uprave dubrovačko–neretvanske. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen obilježju ispred sjedišta Policijske Uprave odana je počast poginulim pripadnicima policijskih jedinica u Domovinskom ratu. U nedjelju 5. listopada 2014,. u 11 sati na Osojniku obilježit će se 11. obljetnica otkrivanja spomenika poginulim hrvatskim braniteljima na širem području Osojnika. U utorak, 7. listopada 2014. u 17:45 sati položit će se vijenci i zapalit svijeće ispred Spomen obilježja u Ulici Bartola Kašića u Novoj Mokošici, povodom 23. obljetnice pogibije devet naših mladih sugrađana hrvatskih branitelja. Sveta misa zadušnica služit će se u Župnom prostoru Svete Obitelji s početkom u 180 sati. U DUBROVNIKU U PRVIH DEVET MJESECI Rekordni turistički rezultati UZ NAZOČNOST DVA HRVATSKA MINISTRA U DURA-i svečano otvorene nove prostorije U Razvojnoj agenciji Grada Dubrovnika DURA- svečano su 26.rujna otvorene novouređene prostori, a u čijem su sklopu poduzetnički inkubator - ‘’Tvornica ideja’’ i ured Centra za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK). Otvaranju su uz gradonačelnika Andra Vlahušića prisustvovali ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun-Jarallah i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, koji je nakon otvaranja novih prostora DURA-e u poslijepodnevnim satima u Dubrovniku otvorio i izložbu Europskog socijalnog fonda (ESF). Ministar Mirando Mrsić kazao je kako je Ministarstvu cilj ‘putem Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri osvijestiti sve građane Republike Hrvatske kako je ulaganje u cjeloživotno znanje nužno, te im pružiti informacije i stručne savjete što će omogućiti svim zainteresiranim unaprjeđenje kompetencija za upravljanje karijerom, a sve u cilju povećanja njihove zapošljivosti’. - Ukratko, temeljna svrha Centra je pružiti jedinstvenu stručnu pomoć pojedincu u donošenju odluka u razvoju profesionalne karijere, na iskustvima najbolje domaće i europske prakse, zaključio je ministar Mrsić. Gradonačelnik Andro Vlahušić zahvalio je ravnateljici DURA-e Andrei Novaković i njenom timu ‘što su u kratkom vremenu uspjeli oplemeniti dobre ideje’. Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava zahvalio je na donaciji od 700.000 kuna, što je iznos utrošen u uređenje novih prostorija i ureda. Trenutno u sklopu ‘Tvronice ideja’ radi 19 dubrovačkih tvrtki. - Naš cilj je dobiti najmanje 30 tvrtki, odnosno da na 1000 stanovnika imamo jednu tvrtku inkubatorska tipa, poručio je gradonačelnik Vlahušić. NASTAVAK USPJEŠNE DUGOGODIŠNJE SURADNJE U pripremi novi projekt s Rueil-Malmaisonom Pretprošli vikend gradonačelnik Andro Vlahušić boravio je u Rueil-Malmaisonu, gradu prijatelju u Francuskoj, na poziv gradonačelnika Patricka Olliera. Kao nastavak uspješne dugogodišnje suradnje između dva grada prijatelja, gradonačelnici su razgovarali o mogućnostima pokretanja novog zajedničkog projekta Festival turizma. Ideja je pokrenuta sa ciljem promoviranja turističke djelatnosti oba grada, a događanje bi se održavalo naizmjenično, jedne godine u Dubrovniku, a druge u Rueil-Malmaisonu. U tehničku provedbu projekta uključit će se i Turistička zajednica Grada Dubrovnika, kroz svoje redovite aktivnosti. Uskoro se očekuje posjet delegacije grada Rueil-Malmaisona Dubrovniku kako bi se utvrdile pojedinosti implementacije ove suradnje. Prilikom boravka, gradonačelnik Vlahušić je nazočio i svečanosti grada „Jubile Imperialu“. U prvih devet mjeseci 12 posto više dolazaka, te 13 posto stranih i 1 posto domaćih gostiju više nego lani u istom razdoblju Dubrovnik, kao jedan od hrvatskih gradova koji konstantno bilježe odličan turistički promet, može se pohvaliti porastom turističkog prometa i u mjesecu rujnu, kad je u Dubrovniku boravilo 121 820 turista, što je 10 % više nego u rujnu 2014. godine. Od ukupnog broja turista u rujnu, 117 761 je bilo stranih, a 4 059 domaćih turista. Realizirano je 464.029 noćenje ili 9 % više nego u rujnu 2013., a najbrojniji su gosti bili iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, SAD –a, Francuske, Australije, Švedske, Španjolske, Rusije, Hrvatske, Finske. Prema statističkim podacima Turističke zajednice grada Dubrovnika, Dubrovnik je u prvih devet mjeseci 2014. ostvario rekordne turističke rezultate u svim vrstama smještaja. Od 1. siječnja do 30.rujna 2014. godine u Dubrovniku je ostvareno 757 322 dolazaka, što čini ukupno 12 % više dolazaka nego u istom razdoblju prošle godine. Od navedenog broja turista, bilo je 718 045 stranih, te 39 277 domaćih turista, što čini 13 % više stranih i 1 % više domaćih turista nego u prvih devet mjeseci 2013. godine. Tijekom prvih devet mjeseci 2014. godine ostvareno je 2 797 297 noćenja, što čini porast od 9 % u odnosu na 2013. godinu. Od ukupnog broja turista od 1.siječnja do 30.rujna 2014.godini, 480 084 gostiju je odsjelo u 46 dubrovačkih hotela, što je porast od 6 % u hotelskom smještaju u odnosu na isto razdoblje 2013. godine. U privatnom smještaju prvih devet mjeseci 2014. godine odsjelo je 179 013 gostiju, što je porast od 37 % u odnosu na 2013.godinu. Top–listu država iz kojih su dolazili dubrovački turisti u prvih devet mjeseci 2014. godine predvode već tradicionalno gosti iz Velike Britanije (16 % porast u dolascima i 15 % u noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2013. g.), Njemačke (porast od 7 % u dolascima i 7 % u noćenjima), Francuske ( 3 % manje dolazaka, te 4 % manje noćenja), SAD (porast od 19 % u dolascima i 22 % u noćenjima), Hrvatske (porast od 1 % u dolascima i 8 % u noćenjima), Švedske (porast od 8 % u dolascima i 5 % u noćenjima), Italije (porast od 15 % u dolascima i 22 % u noćenjima), Španjolske (porast od 16 % u dolascima i 12 % u noćenjima), Norveške (3 % manje u dolascima i 7 % u noćenjima), Australije (porast od 9 % u dolascima i 12 % u noćenjima). U Turističkoj zajednici grada Dubrovnika očekuju se odlična ostvarenja turističkog prometa do kraja godine, s posebnim naglaskom na kongresni segment naše turističke ponude. Sandra Milovčević GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 9 GRAD DUBROVNIK GRADONAČELNIK VLAHUŠIĆ: GRADONAČELNIK VLAHUŠIĆ PRIMIO ZLATNU JUDAŠICU IVANU ŠUTALO Od konzervatora očekujemo službeno izvješće o Čestitke na iznimnom stručnom pregledu tvrđave Revelin uspjehu Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro dana od dana podnošenja pisanog zahtjeVlahušić uputio je 25.rujna dopis Žani Baći, pročelnici Konzervatorskog odjela u Dubrovniku za područje Dubrovačko-neretvanske županije. Dopis prenosimo u cijelosti: Poštovana gospođo Baća, nastavno na Vaš dopis koji je Grad Dubrovnik zaprimio elektroničkom poštom, kao i objave iz lokalnih medija, gdje tvrdite kako je „očevidom provedenim od strane djelatnika ovog Konzervatorskog odjela utvrđeno (je) postojanje određenog broja pukotina na sedrenim svodovima tvrđave Revelin“, ovim putem hitno tražimo Vaše službeno očitovanje i zapisnik o izvršenom očevidu. Sukladno članku 24. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 66/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13), koji između ostalog propisuje sljedeće: „ - pravo na stručnu pomoć nadležnog tijela radi pravilne zaštite i očuvanja kulturnoga dobra na način propisan ovim Zakonom.“, te članku 26. koji izričito propisuje: „Nadležno tijelo vlasniku, nositelju prava na kulturnom dobru i drugom imatelju kulturnoga dobra na njihovo traženje daje besplatni stručni savjet u svezi s provedbom mjera zaštite i očuvanja kulturnoga dobra. Stručni savjet iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo dužno je dati u hitnim slučajevima, odnosno kad prijeti izravna opasnost od oštećivanja kulturnoga dobra, odmah, a najkasnije 3 va.“, Konzervatorski odjel u Dubrovniku nadležno je tijelo za pružanje stručne pomoći Gradu Dubrovniku kao nositelju prava i vlasniku kulturnog dobra. Podsjetio bih Vas na nadležnosti i zaduženja Konzervatorskih odjela koje propisuje Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva kulture (NN 21/12,124/13): „U konzervatorskim odjelima obavljaju se stručni i upravni poslovi koji se odnose na istraživanje, proučavanje, praćenje stanja, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturnih dobara, primjenu odgovarajućih metoda i mjera zaštite kulturnih dobara, pružanje stručne pomoći vlasnicima i ovlaštenicima prava na kulturnim dobrima, utvrđivanje posebnih uvjeta građenja, utvrđivanje uvjeta korištenja, namjene i upravljanja kulturnim dobrima, utvrđivanje režima zaštite, organiziranje i izvođenje zaštitnih radova na kulturnim dobrima, vođenje prvostupanjskog upravnog postupka sukladno zakonskim propisima o zaštiti i očuvanju kulturne baštine. Konzervatorski odjeli obavljaju stručni nadzor, provođenje kontrole prometa, uvoza i izvoza kulturnih dobara, osiguravanje djelovanja jedinstvene informacijsko-dokumentacijske službe uz suradnju s drugim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim i fizičkim osobama u cilju poticanja i promicanja zaštite kulturne baštine.“ Slijedom svega navedenog i sukladno Vašim stručnim kompetencijama, očekujemo da Vaši stručnjaci u što kraćem roku izvrše potrebni monitoring i da nas o tome po izvršenju istog službeno izvijestite. Grad Dubrovnik će potom postupiti prema eventualnim smjernicama kako bi očuvali vrijednost ovog neprocjenjivog spomenika kulture i spriječili bilo kakvu moguću štetu. U očekivanju hitnog odgovora, srdačno Vas pozdravljam, Gradonačelnik Andro Vlahušić POD POKROVITELJSTVOM GRADA DUBROVNIKA, MINISTARSTVA KULTURE I MEĐUNARODNIH, STRUČNIH ORGANIZACIJA Najbolji u baštini U Dubrovniku se od 25. do 27. rujna 2014. održao skup “Najbolji u baštini” - godišnja smotra nagrađivanih muzejskih i baštinskih projekata svijeta, pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika, Ministarstva kulture i međunarodnih, stručnih organizacija. U sklopu ovog događanja, u palači Sponza 25. i 26. rujna mogla se vidjeti izložba plakata o laureatima koji su predstavljeni na konferenciji. Na svijetu se godišnje nagrađuju stotine izvanrednih muzejskih, baštinskih i konzervatorskih projekata. Njihova izvrsnost i 10 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. postignuća trebali bi biti bolje poznati stručnoj i ne-stručnoj publici , ali također zainteresiranoj javnosti i ljubiteljima baštine. Upravo je to cilj konferencije „Najbolji u baštini“. Od početaka 2002. godine, na konferenciji je predstavljeno oko 220 projekata, sudionicima iz 37 zemalja, kojih je do sada bilo oko 1.500. Mogućnost pronalaženja nadahnuća kroz razmjenu iskustava u zbrinjavanju i komunikaciji baštine pokazala se jedinstvenom. Judašicu Judo kluba Dubrovnik i hrvatsku reprezentativku Ivanu Šutalo i njenog trenera Željka Đapića, primio je 25.rujna gradonačelnik Andro Vlahušić. Primanje je održano u svjetlu velikog uspjeha hrvatske reprezentacije na Europskom juniorskom prvenstvu u judu održanom u Bukureštu na kojem je Ivana Šutalo reprezentaciji donijela odlučujući bod i titulu prvakinja Europe. Zlatna dubrovačka judašica i njen trener gradonačelniku iznijeli su svoje dojmove s prvenstva, ali i daljnje planove. Gradonačelnik Vlahušić čestitao im je na iznimnom uspjehu te im ponudio pomoć u pripremi sljedećih natjecanja. Podsjetimo, u finalnom meču u Bukureštu Hrvatska je bila bolja od reprezentacije Francuske 3:2. Naše su juniorke u drugom kolu pobijedile Veliku Britaniju 5:0, a u polufinalu reprezentaciju Njemačke 3:2. Hrvatska je nastupila u sastavu: Ivana Šutalo, Barbara Matić, Buga Kovač, Maja Blagojević, Tena Šikić i Tihea Topolovec. Skup od samo početka uživa visoko pokroviteljstvo svjetske muzejske organizacije (Međunarodno vijeće muzeja – ICOM), te stalnu potporu Grada Dubrovnika i Dubrovačkih muzeja (DUM), te Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Prestižnim partnerstvom s udrugom Europa Nostra, „glasa kulturne baštine Europe“ spajaju se civilni i stručni baštinski sektori. O programu i izložbi: Predstavljena su dvadeset i četiri laureata iz raznih područja sektora koji se bavi javnom memorijom. Oni dolaze iz cijelog svijeta: Kine, Japana, Sjedinjenih država, Novog Zelanda, Australije, Rusije i Europe. Ova izložba ponudila je pregled najbolje prakse u muzejima i baštini, nagrađenoj u protekloj godini. Prezentacije su se održale 26. i 27. rujna u kazalištu „Marin Držić“. GRAD DUBROVNIK 24. RUJNA 2014. Gradonačelnik Vlahušić čestitao blagdan Roš Hašana Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić uputio je čestitku predsjednici Židovske općine u Dubrovniku, gospođi Sabrini Horović i svim sugrađanima židovske vjeroispovijesti, povodom blagdana Roš Hašana. Tekst čestitke prenosimo u cijelosti: Poštovana gospođo Horović, u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno upućujem Vama, kao i svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima židovske vjeroispovijesti, iskrene čestitke povodom svetkovine Roš Hašane. Svim članovima Vaše zajednice želim da blagdane dočekaju u duhovnom spokoju i odmoru tijela. U Novoj 5775. godini želim Vam pregršt zdravlja, ljubavi, radosti i blagostanja kao i snage za nova dostignuća koja se odražavaju na dobrobit čitavog društva. Budite upisani u dobru godinu - Lešana tova tikatevu! Gradonačelnik Andro Vlahušić EUROPSKI DOM DUBROVNIK / INFORMACIJSKI CENTAR EUROPE DIRECT DUBROVNIK Pjesma, ples i gluma za Europski dan jezika na Stradunu Europski dan jezika, 26. rujna, obilježen je u Dubrovniku programom u kojemu je sudjelovalo više od 150 izvođača. Njihove recitacije, pjesme, glumu i či- FA LINĐO Audicija za upis novih članova Folklorni ansambl “Linđo” obavještava sve zainteresirane djevojke i mladiće sa navršenih 12 godina, da će se audicija za upis novih članova – plesača i glazbenika, održati u nedjelju 05.10.2014. u 10 sati u kinu Sloboda. Probe će se tijekom godine održavati u prostorijama Linđa u Lazaretima i Linđovoj prostoriji pokraj Umjetničke galerije u Gradu. Folklorni ansambl “Linđo” slijedeće godine obilježava 50 godina djelovanja a njegovi su članovi na svojim promotivnim turnejama proputovali brojne zemlje Europe, Sjeverne i Južne Amerike. Ansambl također organizira i brojne aktivnosti i izlete za svoje članove. Tako se redovito organizira malonogometni turnir, izlet na Lopudu, skijanje u Sarajevu i proljetni vikend na Mljetu. Do kraja godine, Linđo će sudjelovati na Međunarodnoj folklornoj smotri u Turskoj – Izmiru, a još nas i očekuju turneje u Vukovar, Makedoniju i Bruxelles. Dođite i vi na audiciju i postanite našim članom, te uz ples, glazbu i druženje sudjelujte u brojnim putovanjima i promociji Dubrovnika i Hrvatske u svijetu. KMD Izložba Borisa Leinera Mala retrospektiva Borisa Leinera u Kazalištu Marina Držića. Desetak radova izloženo je u foyeru Kazališta Marina Držića, a otvorenje je bilo u utorak 30. rujna. Svestrani glazbenik i kipar izložio je portrete poznatih ljudi iz svijeta glazbe i umjetnosti te par manjih figurativnih skulptura. Oni malo stariji Leinera prepoznaju kao bubnjara kultnih rock skupina Azra, Haustor i Vještice, a surađivao je i s brojnim drugim glazbenicima od kojih se ističu solo albumi Darka Rundeka. Posljednjih godina je u javnosti prepoznat kao talentiran kipar, a zanimljive radove ovom prilikom mogu vidjeti i svi Dubrovčani u foyeru Kazališta Marina Držića. Ž.D. tanje na petnaest jezika pratilo je preko 2000 gledatelja. U suradnji s obrazovnim ustanovama i udrugama u kulturi te mađarskim konzulatom u Dubrovniku program je organizirao Europski dom Dubrovnik u okviru aktivnosti svoga informacijskog centra Europe Direct Dubrovnik. Zabavno-edukativni program ispred crkve svetoga Vlaha trajao je više od dva sata, a u njemu su sudjelovala djeca iz vrtića Pile, učenici osnovnih škola Lapad i Marina Držića, Gimnazije Dubrovnik, Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića, Turističke i ugostiteljske škole, studenti američkog koledža RIT Croatia, predstavnice Dubrovačkog međunarodnog sveučilišta i mađarskog konzulata te članovi Slovenskog kulturnog društva Lipa, Društva turističkih vodiča i Društva hrvatsko-ruskog prijateljstva „Umjetnost bez granica“. Mladi mobilni knjižničari Europskog doma Dubrovnik čitavo su vrijeme ispred palače Sponza prodavali rabljene knjige na stranim jezicima, a na štandu Europe Direct Dubrovnik dijelile su se besplatne publikacije o Europskoj uniji i njenim članicama. Bila je to prigoda i za predstavljanje najnovijeg izdanja Europskog doma Dubrovnik, hrvatsko-engleske brošure „Dobrodošli u Europsku uniju!“ s fotografijama panoa koje su izradili učenici i učenice šest osnovnih i dvije srednje škole iz Dubrovačko-neretvanske županije. Vijeće Europe pokrenulo je obilježavanje Europskog dana jezika 2001. godine s ciljem poticanja višejezičnosti i višekulturalnosti u Europi. Kroz različita događanja građanima svih europskih država, dakle ne samo članicama EU, skreće se pozornost na važnost učenja jezika, u svakoj životnoj dobi, kroz formalno i neformalno obrazovanje, a u svrhu što boljeg međukulturnog razumijevanja. Obilježavanje Europskog dana jezika u Dubrovniku poduprla je Turistička zajednica Grada Dubrovnika. GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 11 GRAD DUBROVNIK ZAVRŠEN DUBROVNIK INTERNATIONAL WINE &JAZZ FESTIVAL Koncertom za pamćenje festival dokazao prestiž Veličanstvenim koncertom svjetske zvijezde Jose Feliciana i Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod ravnanjem Michaela Kissingera, koji je 27.rujna izazvao ovacije publike, završeno je četvrto izdanje Dubrovnik International Wine &Jazz festivala u Dubrovniku Ovogodišnji festival u svojoj četvrtoj godini održavanja doživio svoj vrhunac putem gostovanja glazbenika Feliciana i pratećeg ben- da. Zahvaljujući Gradu Dubrovnika kao generalnom pokrovitelju, generalnom sponzoru Dubrovačkim vrtovima sunca, Turističkoj zajednici grada Dubrovnika, te sponzorima - kompaniji Ina, Marina Frapa Rogoznica, Adriatic Explore Dubrovnik, Fotostar, Zračna luka Dubrovnik, medijskim pokroviteljima i pokroviteljima festivala Dubrovnik je realizirao veličanstveni koncert svjetskog ranga, kako našem gradu i dolikuje. Uz brojnu domaću publiku prepoznali su to i inozemni posjetitelji, vijest o gostovanju Jose Feliciana najavljena je i u SADu, Belgiji, Bosni i Hercegovini, a fotografije napravljene iz publike tabletima i mobitelima na društvenim mrežama izvanredna su promocija. Dubrovnik International Wine &Jazz festival i njegov umjetnički direktor Michael Kisssinger nakon više godina gostovanja vrlo poznatih američkih jazz – glazbenika, ove su godine napravili iskorak koji je ovaj festival učinio prestižnim događanjem posebno za turiste koji traže i trebaju ovakve sadržaje. U svom obraćanju publici Jose Feliciano vrlo emotivno je poželio Hrvatskoj državi prosperitet, zamolio publiku da moli za mir u svijetu, te svojim porukama oduševio publiku jednako kao i svojom gtarističkom virtuoznošću i savršenom vokalnom izvedbom. Dubrovački simfonijski orkestar je prateći svjetskog velikana pokazao je svu raskoš svojih mogućnosti na prelijepoj pozornici ispred Katedrale. Organizatori Dubrovnik International Wine&Jazz festivala za sljedeću godinu također najavljuju velika svjetska glazbena imena koja će nastupiti na Stradunu. A.Tomić NARODNA KNJIŽNICA GRAD UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK Priče spajalice Renate Zlatković Predstavljena Likovna monografija „Marko Rašica“ Predstavljanje nove knjige „Priče spajalice“ dubrovačke književnice Renate Zlatković održalo se u utorak 30. rujna u čitaonici Narodne knjižnice Grad – Sala Zrcala. U predstavljanju su sudjelovali Marina Kljunak Čuikin, fra Rafael Romić, Nikša Selmani i autorica Renata Zlatković, dok su prigodni program glazbom i čitanjem priča upotpunili Lukša Aletić, Monika Čuikin i Andrea Zlatković. Zbirka proze „Priče spajalice“ rezultat je sudjelovanja autorice u međunarodnom projektu pod nazivom „Dijetus Project: tourist products built for children“, i to u onom njegovom segmentu koji je nastojao unaprijediti turističku ponudu nudeći ciljnoj populaciji (to jest djeci i mladima, koji sa svojim obiteljima čine više od trideset posto turista u Europi) u prvom redu saznanja o povijesnoj i kulturnoj baštini sredina koje posjećuju s obje strane Jadrana, ali ih isto tako upoznati i s radom i građom njihovih knjižnica, muzeja i arhiva. Dijetus je bio sastavni dio programa prekogranične suradnje „Interreg IIIA“ i trajao je u razdoblju od 2003. do 2006. godine. Inicijatori projekta bili su talijanski grad Termoli i općina Termoli u regiji Molise koji su za partnera odabrali upravo Dubrovnik, vodeći se višestoljetnom i višestrukom povezanošću ta dva grada. - Iako u potpunosti proizvod moje mašte, ove su priče nastale na osnovi povijesnih podataka koji svjedoče o toj povezanosti, a koje sam prikupila proučavajući literaturu iz fonda Znanstvene knjižnice Dubrovnik, Državnog arhiva u Dubrovniku i Narodne knjižnice Grad. Dvojezičnu knjigu Il fantasma Felix e altri racconti / Feliksov duh i druge priče i slikovnicu Il fantasma Felix / Feliksov duh objavila je nakladnička kuća Palladino editore iz Campobassa 2006. godine, zatvarajući njome projekt Dijetus. „Priče spajalice“, obogaćene dvjema novim pričama, predstavljaju prvo izdanje te knjige u Hrvatskoj, na hrvatskom jeziku – ističe Renata Zlatković. Ivana Burmas U recenziji likovne monografije „Marko Rašica“, autorice dr.sc, Sanje Žaje Vrbica, akademik Tonko Maroević je, uz ostalo, napisao: „Iz zaborava se izvlači zanimljiv opus umjetnika, koji je dugo vremena postojao isključivo na marginama regionalnoga stvara-laštva (dubrovačkog pejzažizma) iako je po svojim formativnim premisama upravo kozmopolitski“... Likovna monografija „Marko Rašica“, autorice dr.sc. Sanje Žaje Vrbica, predstavljena je u utorak, 30. rujna u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Organizatori su bili Umjetnička galerija Dubrovnik i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske. Na predstavljanju su govorili mr. sc. Vesna Delić Gozze, ravnateljica Umjetničke galerije Dubrovnik, dr. sc. Irena Kraševac, dr. sc. Željka Čorak, dr. sc. Antun Karaman i autorica, dr. sc. Sanja Žaja Vrbica. Likovna monografija, urednica: Irena Kraševac, izvršna urednica: Martina Petrinović, dizajn: Mario Aničić, fotografije: Milan Drmić, Miroslav Dvorščak, Jovan Kliska, Tomislav Turković, Darko Vrbica. Marko Rašica (Dubrovnik, 1882.– Koločep, 1963.) hrvatski je slikar školovan na bečkoj Akademiji (1903.-1907.) u doba najvećeg procvata secesije koja je snažno obilježila rano razdoblje njegova slikarstva. Do 1917. živio je u Ljubljani, Münchenu, Pragu, Parizu i Nizozemskoj, a potom dolazi u Zagreb i postaje profesor na Obrtnoj školi. 12 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. Rašica je bio izuzetno svestran umjetnik, pored ulja na platnu i akvarela, zidnih slika, okušao se u grafičkim tehnikama, iskucavanju metala, vitrajima, mozaicima, primijenjenim umjetnostima, grafičkom i tekstilnom dizajnu. Napisao je nekoliko književnih djela u formi proze i pjesama, povremeno se javljao i novinskim člancima Autorica Sanja Žaja Vrbica rođena je u Dubrovniku 1969. Studij povijesti umjetnosti i informatologije, smjer muzeologija, završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1993. Od 1995. do 2005. kustos je u Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku. Od 2005. zaposlena je na Sveučilištu u Dubrovniku kao asistent na Odjelu za umjetnosti i restauraciju. God. 1999. obranila je magistarski rad „Likovna kritika i izložbe u Dubrovniku 1878.1979., a 2011. doktorsku disertaciju „Marko Rašica“ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je izložbe održane 2013. u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u povodu 130. obljetnice rođenja i 50. godišnjice smrti Marka Rašice. Akademik Tonk Maroević je, uz ostalo, napisao u recenziji: „Monografijom Marka Rašice izvlači se iz zaborava zanimljiv opus umjetnika, koji je dugo vremena postojao isključivo na marginama regionalnoga stvaralaštva (dubrovačkog pejzažizma) iako je po svojim formativnim premisama upravo kozmopolitski“... DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO ZAKLADA NIKOLE I MIHA MIHANOVIĆA IZ DOLA Udžbenici svima, a nagrade najboljima Uprava Zaklade Nikole i Miha Mihanovića iz Dola, u Dubrovačkom primorju, prati i prepoznaje uspjehe mladih sa svoga zakladnoga područja i iste nagrađuje i potiče u daljnjim uspjesima. I ove je godine Uprava Zaklade svojim osnovnoškolcima, koji nastavu pohađaju u OŠ Ston, podijelila besplatne udžbenike za školsku godinu 2014./2015.i tako roditeljima smanjila troškove školovanja. A kako uvijek prepoznaju uspjeh i nagrađuju ga, tako su 19. rujna 2014. godine u prostorijama Doma Zaklade nagradili najbolje u protekloj školskoj godini. Sedam učenika s prosjekom ocjena ne nižim od 4,50 nagrađeni su s 500 kuna. U prošloj školskoj godini bile su to: Karmen Zvjerković, Leona Zvjerković, Kristina Mojaš, Željana Ljepopipo, Antonela Marinović , Petra Bede i učenik Marijo Mojaš. Troje učenika s prosjekom ocjena 5,00 nagrađeni su sa 700 kn, Ni- kol Maškarić, Martina Zvjerković i Stijepo Marinović. Učenika Stijepa Marinovića uprava Zaklade nagradila je posebnom novčanom nagradom za odlično učenje i koji je svih osam razreda osnovne škole završio s prosjekom ocjena 5,00. Izvanredan uspjeh u učenju i uzorno vladanje Stijepa Marinovića nagrađeni su s 1 500 kn. Predsjednik uprave Zaklade Braće Mihanovića gospodin Pero Brbora i tajnica Zaklade gospođa Zdravka Mojaš su na svečanosti dodjele nagrada čestitali najboljima, a svim učenicima zaželjeli sretnu i uspješnu školsku 2014./2015.godinu. Lj.šimunović U BANIĆIMA Finale autoslaloma i kronometra Čestitamo Dan neovisnosti IZASLANSTVO OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE BORAVILO U GÄGELOWU Potvrdili čvrsto prijateljstvo Već dvadeset i jednu godinu Općina Dubrovačko primorje održava prijateljske odnose s okrugom Gägelow u Njemačkoj koja je u poratnom vremenu pomagala obnovu Dubrovačkoga primorja i Slanoga. Prijateljstvo koje se rodilo tada, traje već dvadeset i jednu godinu. Stoga je izaslanstvo Općine s načelnikom Nikolom Knežićem boravilo u Gägelowu od 21. do 25. rujna ove godine gdje ih je primio i ugostio načelnik Uwe Wandel. Za vrijeme svoga boravka posjetili su lokalni dječji vrtić, obišli industrijsku zonu i brodogradilište u gradu Wismarcku te posjetili susjedne gradove Lűbeck i Rostock. Naši su izaslanici posjetili i tamošnju županicu koja im je predstavila regiju. Boravak su iskoristili i za obilazak lokalnih znamenitosti i spomenika kulture i razmjenu iskustava . Domaćini sui m priredili i iznenađenje kojim su na još jedan način potvrdili čvrsto prijateljstvo. U Gägelowu je postavljena ploča s imenom Slanoga uz ime mjesta domaćina što je naše izaslanstvo iznenadilo i posebno razveselilo. Lj.Šimunović Vikend 27. i 28.rujna u Općini Dubrovačko primorje obilježen je utrkama u organizaciji Autokluba Ragusa Racing pod imenom ‘’Nagrade Ragusa Racinga 2014.’’ Tom prigodom na stazi u Poslovnoj zoni Banići okupilo se više od 40 vozača autoslaloma odnosno 50 vozača kronometar vožnje, kao i mnogobrojna publika koja je došla podržati natjecatelje. Od vozača s dubrovačkog područja, pobjednik je autoslaloma kao i kronometra u Banićima, u svojoj klasi bio Mladen Đajić, dok je drugi plasman u kronometru postigao Hrvoje Čikor. U autoslalomu se istaknuo Deni Kmetović kao treći u svojoj klasi koji je ujedno zauzeo i treće mjesto u kronometar vožnji. U autoslalom utrci klupski su zablistali vozači AK Pula Rovinj, SAK Samobor i AK Dubrava. Pohvalna organizacija događaja te cjelokupni program upotpunjeni su nastupom dubrovačkih kartingaša koji su uz rujanske zrake sunca dali poseban doprinos čitavom događaju. SLANO pomazanje križeva na zidovima crkve, a dvanaest križeva simbolizPrva crkva koju će mons. Mate Uzinić posvetiti, otkad je preuzeo službu dubrovačkog biskupa, ira dvanaest Isusovih apostola na bit će samostanska crkva sv. Jeronima u Slanom. Crkvu će posvetiti tijekom svečanog euharis- kojim je sazdana Crkva. Činom postijskog slavlja koje započinje u nedjelju 5. listopada u 10 sati. Zanimljivo je da je i prvi oltar koji je vete crkve ona se u potpunosti uvoposvetio u svojoj biskupskoj službi, biskup Uzinić 26. lipnja 2011. god. posvetio upravo u ovoj di u funkciju kako bi zajednica vjernicrkvi. Sam obred posvećivanja crkve ima nekoliko svojih važnih dijelova: ulaz u crkvu, bogoslužje ka, predvođena svojim pastirima, u riječi, posvetna molitva i pomazanje crkve, te na kraju slavlje euharistije. Posebno znakovito jeGlasGrada njoj vršila bogoštovne čine. A.T. 13 - 498 - petak 3. 10. 2014. Biskupova posveta samostanske crkve sv. Jeronima DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA VODEĆI PARTNER KONGLOMERATA JADRANSKO – JONSKE MAKROREGIJE Otvoreni dani 2014. u Bruxellesu Dubrovačko-neretvanska županija, u ulozi vodećeg partnera, organizira 7. listopada u prostorima Europskog parlamenta konferenciju pod nazivom “Strategija EU za Jadransko-jonsku regiju“ Otvoreni dani 2014., koje organizira Odbor regija u suradnji s Europskom komisijom te Europskim parlamentom, održat će se od 06. do 09. listopada 2014. godine u Bruxellesu. Ovo okupljanje stručnjaka regionalnog i lokalnog razvoja ključni je godišnji događaj za europske regije te okupi oko šest tisuća sudionika, uključujući kreatore politika, političare i stručnjake sa svih razina vlasti. Dubrovačkoneretvanska županija izabrana je ove godine za vodećeg partnera u konglomeratu Jadransko – jonske makroregije te je ujedno i prva hrvatska županija koja vodi jedan konglomerat. Na konferenciji za novinare, održanoj 30.rujna, župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić izvijestio je o aktivnostima Županije i Regionalne razvojne agencije DUNEA-e u okviru Otvorenih dana. Naime, Dubrovačko-neretvanska županija, u ulozi vodećeg partnera, organizira 7. listopada u prostorima Europskog parlamenta konferenciju pod nazivom “Strategija EU za Jadranskojonsku regiju: Uloga regija u implementaciji Strategije”, a ukupno uključuje 14 regija, iz sedam zemalja. Jedan od ključnih ciljeva konferencije je i podizanje svijesti šire javnosti o mogućim dugoročnim i održivim rješenjima koje može ponuditi Jadransko-jonska makroregionalna perspektiva. Jadransko – jonska strategija zasniva se na četiri stupa, odnosno tematska područja: Plavi rast, Povezivanje regije, Kvaliteta okoliša i Održivi turizam. U skladu s tim konferencija je organizirana kroz četiri panela u kojima su govornici, predstavnici regija, upravo iz onih država koje su zadužene za koordinaciju stupova unutar makroregijonalne strategije, pojasnila je voditeljica odjela u DUNEA-i Helena Kangjera. Interes za sudjelovanje na konferenciji je velik te je već u lipnju zatvorena mogućnost registracije zbog popunjenosti svih mjesta. Dan prije, 6. rujna, također u prostorima Europskog parlamenta u Bruxellesu, bit će otvorena međunarodna izložba ’Stazama stećaka’, nastala kao rezultat projekta HER.CUL – valorizacija kulturne baštine srednjovjekovnih stećaka na zapadnom Balkanu, kako bi se javnost ŽUPAN NA SASTANKU S VODITELJEM PREDSTAVNIŠTVA NJEMAČKE SAVEZNE DRŽAVE BADEN-WÜRTTEMBERG Zajednički projekti U Bruxellesu je župan Nikola Dobroslavić održao radni sastanak s voditeljem predstavništva njemačke savezne države Baden-Württemberg Johannesom Jungom i suradnicima. Na sastanku se razgovaralo o mogućoj suradnji te pripremi i kandidiranju zajedničkih projekta u područjima gospodarstva, obnovljivih izvora energije, kulture, razmjene znanja, ideja i iskustva između Dubrovačko-neretvanske županije i pokrajine Baden-Württemberg, koji bi se financirali iz europskih fondova. Baden-Württemberg jedna je od najrazvijenijih europskih regija s velikim postignućima na području gospodarstva, znanosti i obrazovanja, energetike, a na ovom radnom sastanku definirane su i konkretne projektne ideje od obostranog interesa za suradnju na području kulturnog turizma. 14 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. Čestitamo Dan neovisnosti upoznala s ovim vrijednim kulturno-povijesnim nasljeđem. U sklopu izložbe predstavit će se i tradicijski proizvodi Dubrovačko-neretvanske županije. Riječ je o šest proizvoda - pršut, sir, mantala, suhe smokve, bruštulani mjenduli i arancini, koji su postupkom gospodarskog vrednovanja izdvojeni kroz projekt ‘’Razvoj agroturizama u DNŽ – identifikacija i komercijalizacija tradicijskih proizvoda na području županije’’. Direktorica DUNEA-e Melanija Milić ovom je prigodom izvijestila i kako je upravo ovaj projekt osvojio srebrnu povelju u kategoriji ‘’Ruralno-turistički projekti’’ u natječaju ‘’Suncokret ruralnog turizma Hrvatske’’. Nagrade će biti dodijeljene u četvrtak u Zagrebu. Kako bi se upozorilo na loš položaj proizvođača mandarina iz doline Neretve, a kao posljedicu zabrane izvoza u Rusiju, Dubrovačko-neretvanska županija i DUNEA, u suradnji s uredom zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice, organizirat će 8. listopada, na Dan neovisnosti Republike Hrvatske, dijeljenje mandarina ispred zgrade Europskog parlamenta. Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako se nada da će ova akcija skrenuti pažnju na problem plasmana neretvanskih mandarina institucijama Europske unije te ih potaknuti na njegovo rješavanje. DELEGACIJE HRVATSKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA U BRUXELLESU Radni posjet Europskom parlamentu i Europskoj komisiji U organizaciji Europske komisije, delegacija predstavnika Hrvatske zajednice županija boravila je u dvodnevnom posjetu Bruxellesu i tijelima Europske unije s ciljem uspostave redovitije i konkretnije suradnje, koja je ključna za razvoj županija, općina i gradova, ali i cijele Hrvatske. U delegaciji je bio i župan Nikola Dobroslavić. Program posjeta obuhvatio je sastanak s veleposlanikom Matom Škrabalom i suradnicima u Stalnom predstavništvu RH pri Europskoj uniji te susret s hrvatskim europar- lamentarcima - Andrejom Plenkovićem, Dubravkom Šuicom, Ružom Tomašić , Davorom Ivo Stierom, Ivanom Miletić, Toninom Piculom, Biljanom Borzan, Jozom Radošom, Marijanom Petir te Ivanom Jakovčićem. Hrvatski župani prisustvovali su tematskim skupovima Europske komisije o regionalnoj politici, poljoprivredi i ruralnom razvoju te ulozi i pravilima Europske unije, a uvodni pozdrav održao je Neven Mimica, Europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj. SVEČANOST Obuljen i Margaretić na obilježavanju 5775. židovske godine Zamjenik Župana Davorko Obuljen i predsjednik Županijske skupštine Ivan Margaretić u prostorijama Židovske općine sudjelovali su 25.rujna na proslavi Roš Hašane, 5775. židovske Nove godine. Na svečanosti, kojoj je domaćin bila predsjednica Židovske zajednice Dubrovnik Sabrina Horović, sudjelovali su i predstavnici vjerskih zajednica, predstavnici Grada Dubrovnika te mnogi drugi uzvanici. DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA 26.RUJNA 2014. KORČULA Obilježen Dan policije Obilježeno 800 godina korčulanskog statuta Zamjenik župana Davorko Obuljen sudjelovao je 26.rujna u Korčuli na svečanosti povodom obilježavanja 800 godina statuta grada i otoka Korčule. Naglasivši značaj statuta kao dokaza osmišljenog uređenja korčulanske zajednice u 13. stoljeću te povezavši taj pravni zapis sa sličnima koji su uslijedili duž jadranske obale, Obuljen je čestitao korčulanskim vlastima i građanima ovu značajnu obljetnicu. U sklopu obilježavanja organiziran je i međunarodno znanstveni skup, a pokrovitelj manifestacije je predsjednik Ivo Josipović. Na svečanosti su sudjelovali i predsjednik Sabora Josip Leko, sudac Ustavnog suda Miroslav Šeparović, saborski zastupnik Branko Bačić te gradonačelnik Korčule Vinko Kapelina. LASTOVO U prigodi obilježavanja Dana policije i blagdana sv. Mihovila župan Nikola Dobroslavić, v.d. pročelnika za poslove župana i Županijske skupštine Blaž Pezo i pročelnica za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Nina Skurić sudjelovali su 26.rujna na svečanosti održanoj u zgradi Policijske uprave dubrovačko - neretvanske. Tim su povodom položeni vijenci i zapaljene svijeće ispred sjedišta Policijske uprave dubrovačko-neretvanske u spomen na pogibiju 43 poginula policajca u Domovinskom ratu na širem dubrovačkom području. Potom je u zgradi PU održan prigodni prijem na kojem se svim nazočnima obratio načelnik policije Tonći Radibratović. Zamjenik župana na Danu Općine Lastovo Povodom Dana Općine i blagdana sv. Kuzme i Damjana, zamjenik župana Davorko Obuljen sudjelovao je 26.rujna na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Lastovo. Tom je prilikom Obuljen čestitao blagdan i Dan Općine načelniku Leu Katiću, vijećnicima i svim otočanima, a posebnu je čestitku uputio dobitnicima prigodnih nagrada. Dobitnica godišnje nagrade Općine je Marija Glumac, a nagrada za životno djelo posthumno je dodijeljena maestru Vinku Lesiću. U STONU ODRŽAN SASTANAK SAVJETA ZA RAZVOJ VINOGRADARSTVA I VINARSTVA DNŽ Ovogodišnja berba 70% lošija od prosječnih berbi Župan Nikola Dobroslavić u Stonu je 29.rujna održao sastanak Savjeta za razvoj vinogradarstva i vinarstva Dubrovačko - neretvanske županije. Uz članove Savjeta sastanku su nazočile i pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Božica Marković, predsjednica Gospodarske komore Dubrovnik Terezina Orlić te načelnik općine Ston Vedran Antunica. Na sastanku se razgovaralo o procjeni berbe 2014. u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, mogućnostima financiranja u sektoru vinogradarstva i vinarstva, planu aktivnosti udruženja vinara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a bila je ovo i prilika da vinari iznesu i drugu problematiku koja je u nadležnosti Ministarstva ili Gospodarske komore. U razgovoru s članovima Savjeta i uzevši u obzir sva vinogorja na području Županije procijenjena je berba 2014. koja je, u prosjeku, 70% lošija od prosječnih berbi. Šteta u vinogradima posljedica je loših vremenskih uvjeta koji su pogodovali razvoju bolesti vinove loze i lošijoj kvaliteti grožđa, a neki su dijelovi Županije pogođeni i tučom. Župan je istaknuo da će Županija sa svojim službama, koliko je u mogućnosti, pomoći vinogradarima i vinarima koji su pretrpjeli štete te pokušati ostvariti uvijete za proglašenje elementarne nepogode. Pomoćnica Ministra Zvjezdana Blažić, naglasila je da su od strane Ministarstva male mogućnosti za nadoknadu štete budući da u ovoj godini trpe svi dijelovi Hrvatske te sve grane poljoprivrede, ali da će pokušati pronaći mogućnosti za pomoć vinogradarima i vinarima. Predstavljene su mjere vinske omotnice i programa ruralnog razvoja te plan aktivnosti udruženja vinara pri HGK koji se većinom odnosi na zajedničke marketinške aktivnosti s ciljem što boljeg plasmana vina, prvenstveno na stranom, ali i na domaćem tržištu. Obraćajući se uzvanicima na svečanoj sjednici, načelnik Katić govorio je o radu općine u protekloj godini te o ambicioznim planovima i projektima čija se realizacija i početak očekuju tijekom narednih godinu dana-od uređenja komunalne infrastrukture do 1,7 milijuna kuna vrijednog projekta sanacije deponija otpada. U prigodnom programu nastupili su maestro Ivan Dražinić te bas bariton splitske opere Marijo Krnić, a voditeljica programa bila je Brigita Masle. U OKVIRU OBVEZA PO PROJEKTU EA SEA-WAY Uređenje obale u luci Ston Dubrovačko-neretvanska županija je u okviru obveza po Projektu EA Sea-Way održala 25.rujna sastanak za Lokalnu radnu grupu na temu: usluge u putničkom prometu te mogućnosti bolje informiranosti putnika u prometu. Lokalna radna grupa se sastoji od predstavnika lokalnih dionika odnosno institucija sa područja DNŽ koje imaju direktnu ili indirektnu vezu ili korist prilikom promjene odnosno pojačanja prometne povezanosti svih vrsta prijevoza na našem području. Tako, po ovom projektu, članove lokalne radne skupine čine predstavnici gradova i općina (ovisno o ulaganju), gospodarske komore, lučke uprave i županije. Cilj radnog sastanka je predstaviti projekt predstavnicima institucija sa područja Županije te uspostaviti daljnju suradnju po potrebi projekta EA Sea-Way. Također, radni sastanak je ujedno poslužio u definiranju mogućih problema prilikom daljnje provedbe ne samo ovog projekta, već i ostalih projekta EU s tematikom prometne povezanosti. Preložena je suradnja sa Sveučilištem u Dubrovnik – Odjelom za pomorstvo u vidu korištenja vanjskih stručnjaka te suradnja sa članovima projektnom tima na Projektu “Tisar” gdje je jedan od osnovnih ciljeva projekta upravo poboljšanje prometne povezanosti naše regije. Uočena je potreba naknadnog formiranja info-točke u Općini Ston gdje će i biti uložena sredstva po Projektu EA Sea-Way kroz DNŽ kao partnera u Projektu. Kroz razgovor sa predstavnicima lučkih uprava, došlo se do zaključka da postoji potreba za novim pristupom obradi podataka za samo područje pomorskog prometa, a time i prezentaciji istih za javnu uporabu. Ovaj zaključak proističe iz nemogućnosti obrade podataka (analize i slično) trenutno za potrebe projekta a ujedno i za svu ostalu javnu uporabu. DNŽ će kroz projekt EA SeaWay investirati u ulaganje u uređenje obale u luci Ston kojom se omogućava iskorištenost postojećih resursa privezišta kroz izvlačenje plovila te opću opremljenost platoa ili obale. Ovo uređenje predstavlja osnovu intermodalnog pristupa za ovaj dio županije. GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 15 GLAS PLOČA UGOVOR VRIJEDAN 30 MILIJUNA EURA Kinezi grade prekrcajnu opremu u Luci Ploče Kineska tvrtka CNBM International Engineering Co Ltd iz kineskoga Pekinga gradit će prekrcajnu opremu na terminalu rasutih tereta u Luci Ploče, koji se izgrađuje po modelu javno privatnog partnerstva, u kojem je davatelj koncesije Lučka uprava Ploče, zadužena za izgradnju infrastrukture, dok je Luka Ploče d.d., kao koncesionar, zadužena za nabavku i ugradnju prekrcajne opreme. Odlučeno je to nakon provedbe međunarodnog pozivnog natječaja na koji se prethodno uspješno predkvalificiralo 12 međunarodnih tvrtki iz Europe i Azije. Ugovor su u zagrebačkome hotelu Esplanade prošloga petka potpisali predsjednik Uprave Luka Ploče d.d. kap. Ivan Pavlović i čelnik kineske tvrtke Zhang Liao. Ugovor je vrijedan 30 milijuna eura. Terminal rasutih tereta najznačajnija je investicija Projekta integracije trgovine i transporta koji je započeo 2005. godine, uz sudjelovanje Svjetske i Europske banke, Vlade RH, Lučke uprave Ploče i Luka Ploče d.d., s ciljem povećanja konkurentnosti pločanske luke i koridora Vc. Godišnji kapacitet terminala biti će 4,6 milijuna tona u prvoj fazi izgradnje s mogućnošću uplovljavanja Capesize brodova do 180 tisuća tona nosivosti i gazom do 19 metara. Dnevni kapacitet pretovara biti će 35 tisuća tona. POLITIKA U PLOČAMA Silvana Odžak predsjednica liberalki Silvana Odžak predsjednica je pločanskih liberalki. Odlučeno je to na izbornoj skupštini održanoj u Pločama. Za dopredsjednicu izabrana je Mihaela Pavković, tajnica je Ivana Galov, a rizničarka Ivona Medak. - Zadovoljna sam izborom za predsjednicu liberalki. HSLS je stranka koja u Pločama u zadnje vrijeme ostvaruje niz dobrih izbornih rezultata, dobro je organizirana i s neograničenim mogućnostima izražavanja svojih stavova i mišljenja i to su glavni razlozi moje aktivnosti kroz HSLS i kandidature za predsjednicu liberalki. Nastojat će svojim angažmanom osigurati još veći utjecaj žena u politici na području Ploča, rekla je Odžak, 16 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. čijim je izborom zadovoljan i predsjednik ogranka HSLS-a Ploča Matko Radonić. - HSLS Ploča pokazao je da je dobro organiziran ogranak. Godine 2009., za vrijeme lokalnih izbora, mnogi su nam govorili da ne vrijedimo ni 50 glasova. Prije tri godine, za vrijeme parlamentarnih izbora, HSLS je u Pločama na svakom biračkom mjestu imao glasove, a za EU izbore kandidatkinja HSLSa imala je više preferencijalnih glasova i od Milana Kujundžića i od Mirele Holy. Na mjesnim izborima gdje smo dva puta nastupili samostalno, imali smo zapažene rezultate. Sve je to pokazatelj da je HSLS u Pločama presudan čimbenik u kreiranju političke scene. Želim ovom prilikom, ispred ogranka HSLS, dati punu podršku gradonačelniku Ploča Krešimiru Vejiću, jer su Ploče, unatoč objektivnim poteškoćama, u gospodarskom smislu daleko stabilniji grad u odnosu na okolne gradove Metković, Opuzen ili Vrgorac. A promjenom državne vlasti iduće godine, u Pločama nas očekuje niz projekata, kroz čiju će se realizaciju popraviti gospodarska slika našega grada, rekao je Radonić, istaknuvši kako će HSLS Ploče pomoći Cestovnom sindikatu u prikupljanju potpisa protiv monetizacije hrvatskih autocesta. Inače, Radonić je, nezadovoljan radom Mladih hrvatskih liberala u Pločama, raspustio ogranak, a za v.d. predsjednika imenovan je Karlo Markota. GLAS PLOČA IZ NARODNE KNJIŽNICE Teatar Naranča iz Pule svojom predstavom "Vitez željeznog srca" oduševio male (i velike) posjetitelje naše knjižnice GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 17 ŽUPA DUBROVAČKA Čestitamo Dan neovisnosti DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM Kupnja dionica Hoteli Plat d.d. Postupak javnog prikupljanja ponuda za kupnju 182.440 dionica društva HOTELI PLAT d.d., Plat, što čini 92,49% temeljnog kapitala Društva, u vlasništvu Republike Hrvatske i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje započeo je, sukladno odredbama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske – NN 94/13 i Uredbe o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela – NN 129/13 i 66/ 2014, objavom poziva za iskazivanje interesa za kupnju dionica (prvi krug javnog prikupljanja ponuda) koji je objavljen dana 24. veljače 2014. godine, u dnevnim novinama i na web stranicama CERP-a i Hrvatske gospodarske komore. Rok za podnošenje pisma namjere za iskazivanje interesa za kupnju dionica Društva bio je do 26. ožujka 2014. godine do 15:00 sati. Tijekom trajanja javnog poziva za iskazivanje interesa za kupnju dionica Društva (prvi krug) u roku je zaprimljeno 15 pisama namjere. Potencijalnim investitorima koji su dostavili pisma namjere u prvom krugu dana 31. srpnja 2014. godine poslani su pozivi za podnošenje obvezujuće ponude za kupnju dionica Društva. U pozivu upućenom potencijalnim investitorima definirana je početna cijena u iznosu od 99.995.364,00 kn, te obvezni uvjeti dostave obvezujuće ponude sukladno Odluci Upravnog vijeća CERP -a od 28. srpnja 2014. godine. Treba istaknuti kako je početna cijena definirana, sukladno Zakonu i Uredbi, temeljem procjene ovlaštenog investicijskog savjetnika dok su uvjeti usuglaše- BISKUP OSUDIO ŠARANJE PO PROSTORIJAMA ISLAMSKE ZAJEDNICE: Ne prenositi ratne sukobe u našu sredinu! IZGRADNJA NOGOSTUPA UZ MAGISTRALU Povodom ispisivanja slova „Nun“ na prostorije Islamske zajednice u Dubrovniku dubrovački biskup mons. Mate Uzinić uputio je u petak, 26. rujna pismo dubrovačkom imamu Salkanu ef. Heriću u kojem osuđuje taj čin te poziva na nastavak gradnje dobrih međureligijskih odnosa. Pismo prenosimo u cijelosti: „Primio sam vijest o vandalskom činu šaranja Medžlisa Islamske zajednice u Dubrovniku koji oštro osuđujem. Osobito je bolno pisanje arapskog slova ‘Nun’ koji za kršćane u Siriji i Iraku u ovom trenutku ima zastrašujuće i često po život opasno značenje. Tim je ovo šaranje postalo i više od vandalskog čina jer u sebi nosi neprihvatljivu poruku prijetnje. Ovo još više žalosti jer ste Vi vrlo jasno osudili tzv. islamski kalifat i pozvali svoje vjernike da se pridruže pozivu na pomoć progonjenim vjerskim manjinama Iraka i Sirije. U nadi da će policija pronaći počinitelje, vjernicima islamske vjeroispovijesti u Dubrovniku izražavam bliskost. Istovremeno svim građanima našeg grada želim odaslati jasnu poruku kako ratne situacije iz drugih krajeva svijeta ne smijemo prenositi u našu sredinu, kao niti dozvoliti da naruše međusobno poštivanje i ljudsko razumijevanje koje se trudimo graditi među pripadnicima različitih vjeroispovijesti. Srdačno Vas pozdravljam sa željom da Svemogući Bog blagoslovi naše međusobne odnose i suradnju!“ Angelina Tadić Na redu dionica od Vrela prema Zavrelju FRANJEVAČKE SAMOSTANSKE CRKVE ni s nadležnim ministarstvom. Rok za podnošenje obvezujućih ponuda bio je zaključno do 29. rujna 2014. godine do 14,00 sati. Tijekom trajanja poziva za podnošenje obvezujućih ponuda za kupnju dionica Društva otkupljena je jedna ponudbena dokumentacija, ali nije dostavljena obvezujuća ponuda, budući potencijalni investitori koji su u prvom krugu iskazali interes nisu bili dužni u drugom krugu predati obvezujuću ponudu. Na samim potencijalnim investitorima je bilo da ocijene hoće li predati obvezujuću ponudu za kupnju dionica Društva te isti nisu dostavili obvezujuće ponude pa je za pretpostaviti da su im tržišno procijenjena cijena navedenog Društva i uvjeti natječaja bili iznad definiranih očekivanja . Centar za restrukturiranje i prodaju ( CERP ) će napraviti detaljnu analizu prethodnog natječaja za kupnju dionica društva Hoteli Plat d.d., te sukladno Zakonu i Uredbi pristupiti pripremi novog natječaja - objavio je Državni ured za upravljanje državnom imovinom. (župčica.hr) Nakon završetka nogostupa od Trgovišta do Vrela , radovi su ovih dana nastavljeni na stotinjak metara dugoj dionici koja će omogućiti lakše i sigurnije kretanje pješaka između Vrela i puta za Zavrelje. - Radi se o radovima koji su dogovoreni ugovorom kojim su izgrađeni nogostupi od Trgovišta do Vrela, te onaj uz magistralu u Platu. Na ovoj maloj dionici na kojoj se trenutno radi, rješava se i oborinska odvodnja, a potrebno je napraviti rekonstrukciju i izmještanje vodovodnog cjevovoda. U sklopu istog ugovora kojeg odrađuje tvrtka Tolo Trade iz Imotskog, ostao je još jedan dio nogostupa u naselju Čibača - rekao je općinski načelnik Silvio Nardelli. (župčica.hr) ŽUPA SV. MARIJE MAGDALENE Humanitarni program Župa sv. Marije Magdalene iz Mandaljene povodom misijskog mjeseca (listopada) i na poticaj njihove župljanke koja se nedavno vratila iz misija u Africi, organizira u nedjelju 5. listopada u dvorani Spiona u 19.30 sati, humanitarni program. Tijekom programa svi koji dođu moći će se bolje upoznati s našim misionarima i volonterima u Africi kroz predstavu koju će izvesti članovi Frame Osova, te njihovim načinom 18 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. života kroz izložbu fotografija. Nakon predstave nastupit će bend VIS Jukić. “Svi smo pozvani na ovo dobro djelo i sudjelovanje putem priloga, njima je zaista malo potrebno. Naravno bit će tu još koje iznenađenje, nećemo vam sve otkriti zato bi bilo najbolje da svi dođete. Naši mladi su opet pokazali da im nije ništa teško i da su spremni pomoći ako treba i na drugi kraj svijeta, zato ih podržimo našim dolaskom. Budite slobodni pozvati sve svoje prijatelje, rodbinu i susjede.”, poručuju iz Župe Mandaljena. A.T. Blagdan sv. Franje U franjevačkim samostanskim crkvama u Dubrovačkoj biskupiji svečano se u subotu, 4. listopada proslavlja blagdan sv. Franje Asiškog, njihovog utemeljitelja. Svečanu misu na blagdan kod kapucina u Gospinom polju u Dubrovniku u 19 sati predvodit će upravitelj Svetišta Gospe od Milosrđa fra Stanko Dodig. Večer prije, nakon večernje mise, bit će Obred preminuća sv. Franje. U crkvi Male braće u Dubrovniku na blagdan sv. Franje mise će biti u 7 i 9.30 sati prijepodne, a svečano koncelebrirano misno slavlje u 19 sati predvodit će, prema starom običaju, oci dominikanci. Petnaest minuta prije mise je svečani doček dominikanaca i zajednička molitva franjevaca i dominikanaca u crkvi. Proslavi sv. Franje u Male braće prethodi trodnevna duhovna priprava koja je započela u srijedu, 1. listopada u 18.30 sati. Večer uoči blagdana, nakon večernje mise, slavit će se Obred preminuća sv. Oca Franje. A.T. MAGISTAR ZNANOSTI STIJEPO LETUNIĆ IZ DUBROVNIKA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U ZAGREBU OBRANIO DOKTORSKU DISERTACIJU POD NASLOVOM „EKONOMSKI RAZVOJ I OPĆOST“ Novi doktorat znanosti Dr. Stijepo Letunić je prvi od nastavnika na ekonomskim predmetima u Republici Hrvatskoj, definirao i obrazložio mjesto i poziciju ekonomike i ekonomske sfere u sustavu znanja i znanosti Magistar znanosti Stijepo Letunić je 25. rujna ove godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio doktorsku disertaciju pod naslovom „Ekonomski razvoj i općost“ te tako stekao titulu doktora filozofije. Prvi mentor i to iz područja filozofije, bio mu je prof. dr. sc. Lino Veljak s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok mu je komentor i to iz područja ekonomije bila doc. dr. sc. Marija Dragičević s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. U sastavu Povjerenstva za obranu, bili su: doc. dr. sc. Ankica Čakardić, predsjednica, mi te izv. prof. sc. Hrvoje Jurić. Inače, dr. sc. Stijepo Letunić je rođen u Dubrovniku 15. listopada 1972., gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1996. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer razvoj. Magistrirao je 2004. također na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranom znanstvenog magistarskog rada pod naslovom «Izbor hrvatske razvojne strategije» . Od 1. siječnja 2006. zaposlen je kao asistent na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku na kolegijima: „Međunarodna ekonomija“, „Gospodarstvo Hrvatske“ i „Međunarodna trgovinska politika”. Doktorska disertacija se sastoji iz četiri poglavlja. Prvo je Uvod, drugo Empirizam, treće Idealisti, dok četvrto poglavlje nosi naslov Zaključak. Na kraju Uvoda, dr. S. Letunić navodi: „U radu se također razmatra konstelacija država i skupina država (u međunarodnoj ekonomiji) u ovisnosti o disperziji tehnologije i tehnoloških inovacija. Ujedno se time može pridati važnost bitnom faktoru u međunarodnoj ekonomiji: to je onaj faktor koji se reducira pod ekonomijom obujma (razmjera), a očituje se u pojavama kao što su prividno proturječje između toga što su proizvodni pogoni transnacionalnih korporacija disperzirani, u, primjerice, dalekoistočne zemlje te stoga što se najveći dio koristi od tehnološke rente slijeva u sjedišta samih tih korporacija, ili pak u zakonomjernoj pojavi da propadanje neke transnacionalne korporacije uslijed unutarnje zakonitosti rezultira razaranjem i uništavanjem u svim dimenzijama okoliša. Dakako, razmatranje konzekvencija takve analize na ekonomsku i socijalnu praksu te mogućnosti primjene na druga područja egzaktnih znanstvenih istraživanja, nadmašuje ambicije ovog istraživanja.“ Drugo poglavlje Empirizam, sastoji se iz jedanaest podpoglavlja. To su: Odnos države i pojedinca, Perspektiva općega kod empirista, Utjecaj empirizma i utilitarizma (pozitivizma i neopozitivizma) na društveno-ekonomski razvoj, Ekonomski liberalizam, J. M. Keynes, Glavni ekonomski procesi u suvremenoj međunarodnoj ekonomiji, Neoliberalni model (razvoja), Ekonomska teorijska kritika neoliberalizma, Empiristi, pozitivisti, još ne filozofija 20. stoljeća, R. Carnap te J. Dewey. Na kraju tog poglavlja stoji zapisano: „Hegelova kritika znanosti koje se bave pojedinačnim se ne tiče njihovog sadržaja , nego njihove pozitivističke forme. Apsolutna ideja kao mjerilo čuva znanosti koje se bave pojedinačnim od nabacivanja na hrpu empiričkih spoznaja jer im daje unutarnju nužnost u svojoj povezanosti sa apsolutnom idejom te time i filozofijom kao apsolutnom znanošću što ih čini stvarnim. Kada filozofija apsoluta nije odredila nešto kao pripadno zbilji, a znanosti koje se bave pojedinačnim isto su izdigle kao njihov princip, tada filozofija mora dokazati da je ovo čisto empirička danost proturječna i time ne može biti isti princip. Ako je Kantova filozofija, koju Hegel uz svu polemiku pretpostavlja, pokušala da očisti forme duha kao konstituense svake važeće spoznaje, to je Hegel, da bi odstranio Kantovo razdvajanje forme i sadržaja, svako bivstvujuće interpretirao kao i svagda istodobno duhovno. Njegova je filozofija filozofija uma istodobno i antipozitivistička.“ Treće poglavlje Idealisti, sastoji se iz dvanaest podpoglavlja. To su: Općost, Prirodnost, Negativitet u Hegela, Općost (um, duh), od individue ka zajednici, Društveni elementi slobode duha te duhovne pretpostavke općeg, Ekonomija (duh i ekonomija), Ekonomija kao znanost, Društvo i općost, Faktori i općost u ekonomiji, Uvjeti, slučajnost u ekonom- NA KORČULI Dani Cvita Fiskovića XIV. po redu znanstveni skup Dani Cvita Fiskovića se u Korčuli i Orebiću održava od 30. rujna. - 3. Listopada 2014. Tema skupa je Razmjena umjetničkih iskustava u jadranskome bazenu, a okupio iji, Ljudska prava te Međunarodna ekonomija. Na kraju tog poglavlja stoji zapisano: „Hegel je identificirao etičku državu sa historijski postojećom državom, jer je time razmatrao ozbiljenje metafizičke ideje dobroga i umnog, a ne zato što bi odobravao neumnost tadašnjih europskih država. Iako Hegel nije mogao predvidjeti razvoj kapitalizma kakav opstoji u suvremenim uvjetima, iz kuta njegove političke etike koja tematizira s jedne strane institucionalno posredovanje između države i privrede, a s druge strane posredovanje između individualne slobode i etičke cjeline, moderne koncepcije se potvrđuju ili previše harmonističkim ili redukcionističkim.“ Treće poglavlje je Zaključak, na kraju kojega dr. S. Letunić piše: „U današnjoj ekonomskoj znanosti i praksi primat ima ‘zdrav razum’ te tu nema nikakvog temelja osim razumske relativizacije svega. U smislu prevladavajućih vrijednosti i mišljenja u obrazovanju i znanstvenom sustavu današnjice bez filozofije se u razumskoj sferi površno bavi mnogim pojedinostima, a ne radikalno, ne ide se u suštinu stvari. Pojedinci u znanosti ili institucijama društva nastoje razumsko mišljenje, i to na osnovi vlastitog potpunog neznanja istinskog znanja, nametnuti kao ono vladajuće. Moderne koncepcije privredne etike, a koje se nastoje nadovezati na Hegela, se potvrđuju ili previše harmonističkim ili redukcionističkim. Ipak ostaje činjenica da je stvarnost logika, a da je svjetski duh (bez općosti „onostrani“), kao nadmoćan i lijep jedini sudac u međunarodno povijesnim odnosima i konačni povijesni subjekt.“ Na samom kraju ove doktorske disertacije, nalazi se Literatura, pri čemu odjeljak „Knjige“ ima 90 bibliografskih jedinica, odjeljak „Časopisi“ 96 bibliografskih jedinica i „Ostali izvori“ 43 bibliografske jedinice. A na samom kraju ovoga prikaza, naveli bi kako je po našem mišljenju u ovom doktorskom radu – među ostalim – dr. S. Letunić prvi od nastavnika na ekonomskim predmetima u Republici Hrvatskoj, definirao i obrazložio mjesto i poziciju ekonomike i ekonomske sfere u sustavu znanja i znanosti, polazeći od temeljnog stava da se zakonitosti ekonomike i ekonomske sfere mogu shvatiti samo ukoliko se ekonomskom fenomenu koji je u fokusu analize - priđe multidimenzionalno i multidisciplinarno. Zdravko Bazdan je četrdesetak sudionika-izlagača iz regije. Skup se održava pod stalnim pokroviteljstvom VII. Razreda za likovne umjetnosti Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba te je realiziran uz pomoć Županije Dubrovačko-neretvanske, Grada Korčule i Općine Orebić, kao i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Zaklade HAZU. J.Gudelj GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 19 URED PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE Odlikovanje posmrtno dodijeljeno Jovanu Sredojeviću Zahvalivši na uručenom odlikovanju, Predrag Sredojević izrazio je također zahvalnost Udruzi pravnika “Vukovar 1991.” i njezinom predsjedniku Zoranu Šangutu, te generalu Marinoviću, žiteljima Banja, Slanoga, Dubrovačkog primorja i Dubrovnika, a ponajviše profesoru Zdravku Bazdanu koji je, kako je rekao, više od 20 godina radio na tome da se odlikuje njegov otac Predsjednik Republike Ivo Josipović u dojeviću te dodao da o Sreponedjeljak 29.rujna je obitelji Sredojević dojevićevim zaslugama gouručio odlikovanje Red Nikole Šubića Zrin- vore i iskazi stanovnika okupiskog posmrtno dodijeljeno Jovanu Sre- ranih područja Dubrovačkog dojeviću za junački čin u Domovinskome primorja o pomoći koju im je ratu. Odlikovanje je primio njegov sin Pre- Sredojević davao. Jovan Sredrag Sredojević, na svečanosti u Uredu pred- dojević bio je zastavnik JNA sjednika. Istaknuvši da se današnjim uruči- koji je pomagao hrvatskoj vanjem odlikovanja iskazuje poštovanje i vojsci i stanovništvu Konavazahvalnost za djela u obrani Hrvatske u Do- la u Domovinskome ratu, a movinskome ratu, predsjednik Josipović je ubijen je 1992. u selu Banja naglasio da je Jovan Sredojević pomogao nakon što je Služba sigurnosti JNA otkrila Udruzi pravnika “Vukovar 1991.” i njezinom stvoriti slobodnu i samostalnu Hrvatsku, u njegove aktivnosti. predsjedniku Zoranu Šangutu, te generalu njezinu punom teritorijalnom integritetu. “Jo- “Jovan Sredojević nastradao je od okrutne Marinoviću, žiteljima Banja, Slanoga, Duvan Sredojević je u teškim godinama rata i ljudske ruke, u razdoblju kad je na najteži i brovačkog primorja i Dubrovnika, a ponarazaranja naše zemlje, odlučno i hrabro stao najčovječniji način nastojao doprinositi do- jviše profesoru Zdravku Bazdanu koji je, kako na branik domovine. Postoje mnogi podaci bru Hrvatske, njenih građana, dobru svoje je rekao, više od 20 godina radio na tome o tome kako je pomagao mladim osobama obitelji. Zbog te okrutne smrti i danas su- da se odlikuje njegov otac. “Nije važno što koje su bile na služenju vojnog roka u tim osjećamo s njegovim sinovima, Predragom ja mislim danas, nego što bi moj pokojni otac teškim vremenima. Pomagao im je da se i Nenadom, njihovim obiteljima i s unucima mislio na današnji dan, a poznavajući njega izvuku iz postrojbi vojske koja se pretvarala pokojnog Jovana Sredojevića”, kazao je bilo bi to malo i jednog i drugog. Bio bi u agresora, te da se vrate svojim domovi- predsjednik Josipović. Sredojević je godinu možda razočaran što danas još uvijek ima ma. Surađivao je s Hrvatskom vojskom, tada i pol dana surađivao s generalom Nojkom toliko ljudi koji ne mogu razlučiti između pajoš Zborom narodne garde, u trenucima kad Marinovićem, koji ga je poznavao 20 godi- triotizma i nacionalizma, a s druge strane, su naše postrojbe bile tek u fazi formiranja. na i bio mu u JNA nadređeni u vojnom gar- ima dosta pokazatelja da razum počinje preO tome svjedoče zapovjednici obrane Du- nizonu u Trebinju. General Marino-vić je na- vladavati i to počevši od ovog najvišeg nivoa. brovnika i Dubrovačkog primorja i zaleđa, kon svog prelaska u postrojbe Hrvatske To je vrlo ohrabrujuće. Mislim da bi bio te mnogi pripadnici Hrvatske vojske”, nag- vojske kao zapovjednik obrane Dubrovnika ponosan i sretan te živo s ljudima koje je lasio je. kontaktirao Sredojevića i dogovorio suradn- štitio i za koje je dao svoj život”, kazao je Iskazao je i zahvalnost članovima Udruge ju. Zahvalivši na uručenom odlikovanju, Pre- Predrag Sredojević - prenio je Ured predpravnika “Vukovar 1991.” koja je i pokrenu- drag Sredojević izrazio je također zahvalnost sjednika RH informaciju HINA-e. la postupak za dodjelu odlikovanja Sre- IZLOŽBA SLIKA U HRVATSKOJ MATICI ISELJENIKA Na mojim obalama Branimira Bartulovića Izložba slika Branimira Bartulovića otvorena je u subotu 27.rujna u galeriji Hrvatske matice umirovljenika, Petilovrijenci 7. Branimir Bartulović rođen je 1955. godine u Blatu na Cetini. Na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu diplomirao je u klasi profesora Ante Kajinića, gdje je i magistrirao 2005. godine na poslijediplomskom studiju Ars sacra. Radi kao izvanredni profesor na ALU na Širokom Brijegu. Izlagao je na više skupnih i samostalnih izložbi. Sudjelovao je u radu mnogih domaćih i međunarodnih likovnih kolonija. Objavio je tri zbirke pjesama. O njegovom je U POSLIJEDIPLOMSKOM SREDIŠTU DUBROVNIK radu 2005. godine objavljena monografija autora Stanka Špoljarića. U predgovoru kataloga, povjesničar umjetnosti, Marin Ivanović je, uz ostalo, napisao: „Kao što i sami naziv sugerira, ciklus slika Na mojim obalama Branimira Bartulovića po svemu je intimna priča. Mir kojim odišu rezultat je velikih polja čiste zemljane game, suncem oparene zemlje u oteščalom poznom ljetu. Evokacija dalmatinske prošlosti i sadašnjosti oživljava “trohej zaglušljivi” cvrčaka iz borove krošnje, opori miris soli i crnog vina, prezrele ispucale smokve i “stišane noći ispod niskog neba”. HRVATSKA MATICA ISELJENIKA DUBROVNIK Simpozij „Argentinska Predstavljene knjige književnost XX. stoljeća“ Branke Bavčević U Poslijediplomskom središtu Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu od 2. do 4. listopada 2014. održava se simpozij pod naslovom „Argentinska književnost XX. stoljeća“. Organizator je Katedra za hispanske književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na skupu sudjeluju hispanoamerikanisti sa dvaju hrvatskih sveučilišta: Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru, te sa još devet europskih i jednog argentinskog sveučilišta. Skup su novčano potpomogli Sveučilište u Zagrebu, Veleposlanstvo Španjolske u Hrvatskoj i Veleposlanstvo Argentine u Hrvatskoj sa sjedištem u Mađarskoj. T.Grzilo 20 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. U organizaciji Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik, 26.rujna u podne predstavljene su dvije knjige hrvatsko francuske spisateljice Branke Bavčević, podrijetlom iz Račišća s otoka Korčule, Franka je izašla van, na kišu i Anitin račiški tanac. Voditeljica ureda Maja Mozara uvodno je pozdravila i poželjela dobrodošlicu autorici u grad svoje mladosti, u Dubrovnik, te i podsjetila da je ovo predstavljanje nastavak suradnje dubrovačke Matice iseljenika s Hrvatima u Francuskoj. GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 21 22 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA Rupa i kolac Tako su snalažljivi Hrvati osnovali 140 političkih stranaka... i preko 45 tisuća udruga, koje nas koštaju četiri milijarde kuna godišnje Govore da nije skladno, javno se razmetat’ soldima. Nekako nije kršćanski, prežderavat’ se pršutom, pred siromahom što kopa po kontejneru. Tako nekima, usred državne financijske krize, izgledaju ambiciozni planovi Grada, čiji je gradonačelnik bacio oko, prvo na Žičaru, pa na Vilu Čingriju, a sad’ bi i Marinu kupio. Povijest će sigurno zapamtit’ onega kome to uspije, a još više onega, koji gospodareći gradskim vlasništvom, uspije napunit’ gradsku kasu, a ne svoju. Osim, ako bi kupili zidine. Ali one za sad’, još nisu na prodaji. Ali zato je na prodaji Goli otok. Ima više ponuda, a najizglednija je ona, dijela turističkih planera, koji budućnost turizma vide u klijenteli što dobro troši, a to su turisti istospolnih preferencija. Oni bi, da se otok preuredi u turistički kompleks za spomenute turiste. Neki su to odma’ dočekali na nož. Mrzitelji cijeloga spektra duginih boja... misle, da goli Otok treba bit’ mjesto za odavanje pijeteta žrtvama povijesti, a ne mjesto odavanja razvratu. Pa spominju Božju kaznu Sodomi i Gomori, koju su, prema Starom Zavjetu, baš takvi izazvali, jer su se anđelima sladili. Potpredsjednik nevladine udruge ŽIVI ZID, odlučio je postat’ zadnja brana razularenom bankarskom sektoru, koji sirotinju baca na ulicu. Nakon što je prizn’o, da je i njegova udruga, politički pokret, bankarsku vlast je nazv’o anacionalnom i prefriganom, a njihove lupežarije, bar pola Hrvata nije u stanju niti zamislit’. Pa nam je on, jednostavnim rječnikom objasnio, da se tu radi o novijemu modelu neoliberalizma, takozvanomu - hiperkapitalizmu. Ona prva polovina Hrvata je sigurno razumjela ovo pojašnjenje. Druga polovina s nostalgijom se sjeća, kako su im nekad’ banke bile prijatelji. Sad’ neki vjeruju, da banke uglavnom služe za to, da čovjeku pojedu štednju, i, sve u svemu, da ga maltretiraju. Ima ih i koji vjeruju, kako banka ima i korisnih svojstava. Pa nabrajaju. Banka, recimo, služi za to, da popuni prostor na kome je sagrađena. Najveći broj banaka, luksuzne su građevine, na atraktivnom mjestu; bilo bi bez veze, da umjesto njih, tu grade nekakve stambene, rekreacijske ili prosvjetne objekte. Zašto je još banka korisna? K’o prvo, da nema banke, pločica s natpisom banka, ne bi imala na čemu stat’, a ni ona s imenom ulice, ne bi mogla visit u zraku, pa se i tako vidi opravdanost postojanja banke. Doduše, pločica sa natpisima se može nataknut’ na običan kolac uboden u zemlju. Bilo bi to, istina, puno jeftinije, a što se tiče ulagača i ostalih bančinih klijenata, njima bi korist bila - ista. Ali ipak je zgrada, kakva god da je, ljepša od rupe u koju je uboden kolac sa tablicom; treba misliti i na ljepotu svoga grada, a ne samo na nečiju korist. Dalje, banka služi i za to, da se može čekat’ red, nakon što potegneš svoj broj, iz mašine za redoslijed i da građani budu zaštićeni od atmosferskih nepogoda, ali i od neopranih bandita, koji bi čovjeku solde otimali brutalno, na ulici i po kiši. I uz to bi pjevušili kakve domoljubne pjesme. Zato je puno bolje, da on te solde, lijepo ostavi u banci, pa da mu ga oni poslije, jednostavno - ne daju. Ipak je ljepše kad čovjeka pljačkaju u tako ugodnom ambijentu. I to ne’ko, kome je to dozvoljeno. A bankama je sve dozvoljeno. Govore da je u razvijenim europskim demokracijama, sasvim normalno iz proračuna financirat’ bezbroj raznih udruga, a da se u autokratskim, financiraju samo one, koje su po volji vlasti. A u nas se sve više kritizira trošenje solada za udruge. Ispada, kako Piše: Mario Klečak ima puno onih, koji su u borbi za preživljavanje, odavno smislili, kako se može bez rada živjet’. Tako su snalažljivi Hrvati osnovali 140 političkih stranaka... i preko 45 tisuća udruga, koje nas koštaju četiri milijarde kuna godišnje. I da oni ne bi, za svoj opstanak, skupljaju boce k’o penzioneri, moraju dobit’ solde iz proračuna! I dok penzioneri, ( i ostali manje snalažljivi) i dalje planiraju, hoće li danas kupit’ mlijeko i kruh, ili platit’ kakve komunalije, iz državnog proračuna se opravdano “slade” najglasnije i najplaćenije LGBT udruge. Kako bi oni štedjeli, kad’ moraju, danonoćno, promicat’ slobode seksualnih manjina. Nisu jeftini ni leci, ni brošure, ni tribine, ali i parade, na koje ih dovozi, čuva i odvozi, čitav kordon hrvatske policije. I sad’ se ovi, tobože pitaju, treba li to nama? To bi bilo isto, k’o da se oni, koji ne razumiju umjetnost, na primjer, pobune protiv subvencioniranja baleta ili opere, uvjereni, da je to neoliberalni kapitalizam najgore vrste. Jer, svi porezni obveznici moraju plaćat’ hobi bogatih. Uvjereni su, u svom neznanju, da postoji jeftiniji način gledanja mišićavih, gipkih dama u kratkim kotulicama, koje skakuću uokolo na svrčenim nožnim prstićima... Ili slušanja zanosno popunjenih opernih pjevačica, koje svojim piskavim glasom, razorne frekvencije, lome čaše u foajeu otmjenih teatara. Neki čak, onako pojednostavljeno i Crkvu spominju u istom kontekstu, pa kažu, da ih to pomalo podsjeća na povijest, kad’ je sirotinja za njih, kroz stoljeća, od usta odvajala, mukte im kopala, radila i gradila, a oni pri temu nisu bili, ni bez para, ni bez zdravih ruka. Ma ne govore, koliko se je u nas, u ono nedoba, Crkvi oduzelo. I nikad’ vraćeno! Doduše, vraćeni su im ateisti. U svojim najboljim godinama! Ajde ti njima objasni, da nisu u pravu i da je društvo složeno i postoje stvari, koje se ne mogu komercijalno održati, a društveno su potrebne. Pa tako i balet i opera i Paška čipka, ili stari obrti... jer, tobože, kome uopće služe stari obrti... kad’ imamo Kinu... ili balet, kad’ imamo ples na štangi. Pa, ako se, makar i većini, i to muških, balet svodi na mišićave gipke dame u prekratkim kotulicama, to ne znači, da je to ispravna slika baletne umjetnosti. Tako i druge stvari. Za većinu žena je, možda nogomet, loptačko naguravanje 22 mala frajera s dlakavim nogama, koji se grle i ljube, kad’ zabiju gol. I skidaju majice. Ovo je ipak dvadesetprvo stoljeće. A mi još uvijek dijelimo ljude na ženske i muške. GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 23 mali OGLASI KUĆE Prodajem novu kuću na dvije etaže (107 m2 x 2) u BiH, u blizini manastira Tvrdoš, kraj rijeke. Gornja etaža potpuno uređena i opremljena, ograđena okućnica cca 350 m2. 095 87 49 371 Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). STANOVI Prodajem stan u Novoj Mokošici 55m2. 099 754 7239. U strogom centru Zagreba prodajem stan 115 m2, cijena 2400 eura/m2. Ozbiljnom kupcu popust. Osim jutra, cijeli dan tišina, pogled na Dolac i na Katedralu. 098 9660 420 IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem stan u Župi s parkingom samcima ili obitelji bez djece. 091 538 2229. ULICAMA MOGA GRADA Iznajmljujem stan za radnike u Župi od 01.10. Stan je potpuno namješten, s parkingom. 092 1465 548. Iznajmljuje se jednosoban stan na duže vrijeme u Zlatnom potoku. 098 804 803. Popravci na odjeći, sve po 25 kuna! 413 795 SOBE Tražimo kreativne osobe-direktna prodaja, radni odnos moguć. 098 345 891. Iznajmljujem sobe u Komolcu i u ulici V. Nazora studentima i radnicima. Zvati od 10 do 20 h. 092 198 8790. Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr. 098 958 1993. GARAŽE Srebreno-Župa dubrovačka, iznajmljujemo garažu. 099 793 5050. ZEMLJIŠTA Hitno prodajem građevinsko zemljišta u Čibaći - Mišići, odmah ispod autobusne stanice. Cijena 50 eura/m2. 098 747 107. Prodaju se parcele od trafostanice do Hodilja. Parcele se nalaze pokraj ceste, te je moguć priključak struje i vode. 095 812 8042. VOZILA Fizioterapeut pruža usluge masaže. Dolazim na vašu adresu. Zvati od 10 do 18. 099 593 5256. Majstor u kući 24 sata, svi završni radovi u građevini (pituravanje, sanacija sitnih popravaka u domaćinstvu, elektro i vodo uređaja, po potrebi održavanje kuća i apartmana), ugradnja laminata i pl. namještaja. Garantirana kvaliteta, cijena povoljna. Radimo u Dubrovniku i bližoj okolici.092 311 6363. HITNO !!! Medicinski maser bi brinuo 24h o starijoj osobi (nije uvjet), spremao stan i išao u nabavku u zamjenu za stan i plaću. 097 713 0959 i 095 553 6580. Radim sve vrste bravarije brzo i kvalitetno dolazim na teren odmah. 092 269 8477. MERCEDES E 200 cdi, ‘99.g. model 2000.g., reg. do 06/’15.g. 213000 km. cijena po dogovoru. 091 5400 137 Ozbiljan i odgovoran mladić traži posao u branju maslina ili nešto honorarno. Samo ozbiljne ponude. 095 566 4642. AUDI A3 1.9, diesel, reg. do 11./’14. 098 285 582. KAMENOKLESAR-Izrada grobnica, spomenika, vaze-kamenice,klupice, ograde, povoljno. 091 728 5208 Prodajem Liberty 200, u dobrom stanju, reg. do 7./’14. 097 946 7087. RAZNO SEAT TOLEDO 1.9 tdi, 81 kw, ‘98.g, klima, servo, abs, reg. do 9./’15. 098 853 597. PLOVILA Drvena plastificirana pasara 7.7 m, samogradnja by Mr. Franko Cetinić, Perkins 36 HP made in UK, 11.100,00 Eura. 098 747 107. POSAO Iznajmljujem vez za barku u Rijeci dubrovačkoj na dulje vrijeme, uz osiguran parking. Informacije na broj 020 452 646. Prodajem novu termo peć. Cijena 400 kn! 092 269 8477. Prodajem električnu izdajalicu Philips Avent, s 3 brzine i stimulatorom, bočicom od 125 ml. Korišteno par puta, kao novo, garancija. 700 kn. 091 760 1161. Prodajem 2 kreveta sa podnicama i jogojem 190/90 plus 2 jogija, povoljno. 098 162 4155. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke: pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće GlasGrada biti dostupni drugim korisnicima, se koristiti 24 - 498 - petakniti 3. će10. 2014.u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o. ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, NAZOVITE MARKETING GLASA GRADA: 358 980 311 992, ILI SE JAVITE MAILOM: tele5marketing @gmail.com Irish pub "The Gaffe" Marende ponedjeljak-petak cijena 35.00kn od 10.00h-15.00h M/B PERAST I KRONOLOGIJA BEZUMLJA SRBA I CRNOGORACA NA DUBROVAČKOM PODRUČJU (5) Posljednji odlazak vapora s dušom iz gruške luke Zbog početka napada na dubrovački kraj, Krizni štab Dubrovnika donio je konačnu odluku o zamračenju grada Dubrovnika. Istodobno je donijeta i odluka o gašenju svih svjetionika i obalnih svjetala, osim onih nužnih za međunarodni režim plovidbe (svjetionik na otoku Sv.Andrije ) Zbog neobjašnjene situacije okupiranja dubrovačkog akvatorija od strane JRM-e i ignoriranja hrvatskih vlasti pri zahtjevu objašnjenja takvih postupaka, dana 20. rujna 1991., Krizni štab Dubrovnik (KŠ), je odlučio pogasiti sva svjetla na lanternama i svjetionicima u akvatoriju Dubrovnika: na ulazu u Ston i Slano, na rtu Pelegrin-otok Lokrum, na otocima Olipa i Jakljan, te na rtu Tihaotok Šipan. JNA je bila iznenađena tim činom, te su zbog straha od nasukavanja svojih ratnih brodova privremeno ukinuli blokadu dubrovačkog akvatorija. Doduše, to je bilo samo usmeno rečeno. Nakon toga, Lučku kapetaniju u Dubrovniku izvijestio je KŠ Dubrovnik: “plovni put akvatorija luke Gruž je siguran, a luka je oslobođena blokade, te sigurna za uplovljavanje i isplovljavanje”. Bilo je nedoumica od strane Lučke uprave Dubrovnik oko izdavanja ove obavijesti, jer ista nije bila popraćena pismenim priopćenjem od strane JNA, a na osnovu iskustva iz predratne suradnje s JRM-om, bilo je poznato kako vojska sve radi «preko papira». U međuvremenu je od strane JRM-e i središnjica «Jadrolinije» u Rijeci informirana kako je blokada dubrovačkog akvatorija okončana, no ni oni nisu imali pismeno priopćenje. Tek kada je gosp. Ivo Batričević iz Lučke uprave Du- brovnik nazvao Ministarstvo pomorstva u Zagrebu i kada je djelatnik ministarstva; inspektor Babić, potvrdio kako je dogovoreno sa JRM-om da brodovi „Jadrolinije“ krenu u plovidbu, moglo se javiti kap. Miljenku Sršenu-Milu da opet zaplovi s m/b Perast prema Dubrovniku. Ravnatelj poslovnice „Jadrolinije“ u Dubrovniku; gosp. Cvijeto Bezić je telefonski kontaktirao zapovjednika m/b Perast, kap. Miljenka Sršena-Mila i Posljednja fotografija Perasta u Gružu, 30.9.1991. priopćio mu da se sutradan ujutro, u ponedjeljak - 23. rujna, redovno iz Slanog (gdje je m/b Perast noćio umjesto u Gružu - s nedjelje na ponedjeljak ), uputi preko Šipana (Suđurađ), Lopuda, i Koločepa u smjeru Dubrovnika, gdje bi trebao prispjeti u 8.00 sati. O ovome je iste večeri informirano i pučanstvo dubrovačkog kraja preko Radio Dubrovnika, kao i o tome da dubrovačka kapetanija i dalje zastupa stav kako je blokada na snazi i da nije dozvoljeno ostalim brodovima - drugih brodovlasnika, otpočimati s plovidbom. Konačno, u kasnim večernjim satima Krizni štab Dubrovnika je iz VPS Boka dobio pismeno, putem telefax-a dopis o deblokadi akvatorija. Tako je 23. rujna-ponedjeljak, u 6.00 sati m/b Perast isplovio iz Slanoga, te pristajući u navedenim lukama opet došao u Gruž, nakon sedam dana izbivanja. No nakon samo dva dana redovite plovidbe, 25. rujna - srijeda, opet su počeli problemi. Naime, obalna straža Splita emitirala je poruku da svi hrvatski brodovi koji su u plovidbi uplove u najbližu luku, a brodovi koji su u luci neka ne isplovljavaju. Zbog tog ni brod Perast nije isplovio iz Gruža u 13.00 sati. Na sreću, već tog poslijepodneva poruka je poništena i priopćeno je kako brodovi mogu ploviti slobodno, pa je m/b Perast ipak isplovio na redovnu liniju, ali tek u 17.00 sati. Bio je to posljednji, kakavtakav mirnodopski dan u dubrovačkom akvatoriju. Sutradan, 26.9.-četvrtak, s mora je napadnut Molunat. Mirnu lučicu su napala tri desantna broda i jedna raket- Piše: Silvio Market na topovnjača, dok su iz zraka zrakoplovi bacali zapaljive bombe, a topništvo s kopna gađalo radio-far u donjem Moluntu. Napad s mora na Molunat prestao je tek u večernjim satima, oko 19.00 sati. Idući dan, 27. rujna-petak, u blizini Lopuda, m/b Perast je opet imao bliski susret s agresorskim vojnim brodom, no bez posljedica. Zbog početka napada na dubrovački kraj, KŠ Dubrovnika donio je konačnu odluku o zamračenju grada Dubrovnika. Istodobno je donijeta i odluka o gašenju svih svjetionika i obalnih svjetala, osim onih nužnih za međunarodni režim plovidbe (svjetionik na otoku Sv.Andrije ). Odluka je donesena 29. rujna, u nedjelju. Nakon te objave u Lučku kapetaniju je došao gosp. Cvjeto Bezić - ravnatelj „Jadrolinijine“ poslovnice u Gružu, sa zamolbom da ostanu upaljena svjetla na ruti za m/b Perast, koji se u trenutku kada je donijeta odluka o zamračenju nalazio u Luci šipanskoj i plovio prema Gružu. Naime, nije se sa sigurnošću znalo da li brodu Perast radi radar. Kako je odluku o gašenju lanterni i svjetionika donio KŠ Dubrovnik, gosp. Bezić je također morao zamoliti i KŠ Dubrovnik o ne gašenju svjetala na ruti za m/b Perast. Ipak, uspjelo se na telefon dobiti kap. Sršena, zapovjednika m/b Perast, koji je izvijestio da brodski radar radi, i što se njega tiče, svjetla su se mogla izgasiti. Svjetla su se odmah zatim i ugasila, a m/b Perast je uplovio u zamračenu grušku luku bez problema. Idući dan, 30. rujna-ponedjeljak, Lučka Kapetanija Dubrovnik je u 17.25 sati primila telefax od Komande Vojnopomorskog sektora Boka o ponovnoj blokadi dubrovačkih luka Gruž i stari Grad i to u granicama prijašnje zabrane plovidbe: Rt BatZaton, Rt Bezdanj-Kalamota, Svjetionik Grebeni, Rt Pelegrin-Lokrum, koji stupa na snagu u 17.00. Dakle, već je zabrana plovidbe bila stupila na snagu kada su agresori poslali telefax, što je njima očito bilo uobičajeno ponašanje! Tog dana, 30.9.1991.ponedjeljak, m/b Perast je iz Gruža isplovio redovito, u 13.00 sati, i po dobivanju ove obavijesti već je bio privezan u krajnjoj luci svog navigacijskog plova, u Polačama Mljet. Nažalost, to je bio posljednji put da je „Vapor s dušom“ isplovio iz gruške luke prema Elafitima i Mljetu... se)25 GlasGrada - 498 - petak(nastavlja 3. 10. 2014. UZ SVJETSKI DAN SRCA UČENICI O.Š. MARINA GETALDIĆA U TRSTENOM I SLANOM Zdravlje u srcu Nezaboravni izlet Za Svjetski dan srca, 29. rujna 2014., Služba za promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije pridružila se svjetskom pokretu za bolje zdravlja srca gdje god živjeli, radili i igrali se. Tim povodom održane su edukativne radionice „Zdravlje u srcu“ u dječjim vrtićima Kono i Radost u Dubrovniku o ulozi i važnosti zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti u dječjoj dobi za očuvanje zdravlja srca, a u Župi dubrovačkoj, u suradnji s patronažnom službom DZ Dubrovnik, provedena je javnozdravstvena akcija procjene kardiovaskularnog rizika. Cilj aktivnosti bio je podizanje svijesti o važnosti cjeloživotnog pristupa u prevenciji i kontroli bolesti srca i krvnih žila. Svjetsko kardiološko društvo nastoji potaknuti lokalne zajednice da u svom okruženju, školama i na radnim mjestima osiguraju mogućnosti za životne odabire koji smanjuju rizike za bolesti srca i krvnih žila i čuvaju njihovo zdravlje. Također se usmjerava pozornost na dom i obitelj da se s malim promjenama u načinu prehrane (npr. umjesto grickalica ili slatkiša jesti voće ili orašaste plodove, pripremiti zdravi obrok za školu ili posao), prestankom pušenja te redovitijim tjelesnim aktivnostima (umjesto dugotrajnog gledanja televizije i sjedenja) mogu učiniti značajni koraci za zdravlje srca. Služba za promicanje zdravlja, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije U petak 26. rujna, sedamdeset učenika O.Š. Marina Getaldića, drugog i trećeg razreda, sa svojim učiteljima i vjeroučiteljicom pošlo je na izlet u dva Libertasova autobusa u Trsteno i Slano. Djeca su razgledala Arboretum, najljepši i najstariji gotičko-renesansni park na jadranskoj obali, koji je zaštićen kao spomenik vrtne arhitekture. Stručno vodstvo je obavio upravitelj Ivan Šimić. Potom je uslijedio pohod Katedralnoj kući „Gospin dom“ u Grgurićima. Marendu koju su pripremili roditelji, djeca su blagovala u dvorištu kuće s pogledom na Gospin kip i molitvom za njezin zagovor, nakon čega su trgali grožđe i brali masline, u čemu su posebno uživali. Provjera pješačkih sposobnosti djece od Grgurića do igrališta u Slanom, putem uz more, pokazala je da djeca nisu navikla pješačiti ali privlačnost igrališta bila je dovoljna da svi tamo što prije stignu. Koliko gradskoj djeci nedostaje priroda i širina prostora, vidjelo se i ovaj put, jer su sva djeca razdragano trčala i igrala se bez predaha. Put na povratku u restoran Josipa Burića u središtu Slanoga trebalo je opet proći pješice. Uslijedilo je čašćenje pizzom i sokovima koje je svima darovao don Stanko Lasić. Prije povratka napravljena je zajednička fotografija pred Osnovnom školom u Slanom. Umorni, zahvalni i prezadovoljni, izletnici su se sretno vratili u Dubrovnik da bi svojim roditeljima pripovijedali kako im je bilo lijepo na ovom nezaboravnom izletu u kojem je i sunčan dan dao svoj obol. Još jednom se pokazalo da ne treba puno truda nego samo dobre volje da se naše najmlađe učini sretnima. CRVENI KRIŽ DUBROVNIK U Gunji i Rajevu selu Ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik Živko Šimunović posjetio je 28.rujna 2014. u Gunji i Rajevom selu 11 obitelji s troje i više djece ugroženih u poplavi u svibnju ove godine. Obitel- jima je početkom mjeseca rujna na ime humanitarne pomoći putem dubrovačkog Crvenog križa dodijeljena donacija Kluba Dubrovnik iz New Yorka u vrijednosti od 4.000,00 USD. Okupljene obitelji izrazile su veliku zahvalnost iskazanom pažnjom naših iseljenika i uputile srdačne pozdrave svim članovima Kluba Dubrovnik iz New Yorka. Akciji su se pridružili i veterani Veslačkog kluba Neptun iz Dubrovnika koji su obiteljima iz Gunje i Rajevog sela donirali narančine, školski pribor i slatke paketiće. ZANIMLJIVOSTI Skupina Dubrovčana na Papinom pohodu Albaniji Dvadesetak djelatnika i djelatnica Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske predvođenih policijskim kaplelanom don Ivom Borićem, župnikom na Osojniku, sudjelovalo je u nedjelju, 21. rujna u Tirani na povijesnom pohodu pape Franje Albaniji. Dubrovčani su u Tiranu pošli u organizaciji policijske kapelanije „Sveti Vlaho“ i hrvatske sekcije Udruge IPA, te su sudjelovali na Papinoj misi na trgu Majke Terezije i imali prigodu izbliza doživjeti pohod pape Franje zemlji „žive vjere“ , vidjeti plakate 40 svećenika ubijenih u Albaniji tijekom komunističke diktature za koje je pokrenut postupak za proglašenje blaženim, čuti papine poruke ohrabrenja upućene vjernicima u Albaniji i doživjeti radost albanskog 26 GlasGrada - 498naroda - petakzbog 3. 10.papinog 2014. pohoda. A.Tadić Križobolja Križobolja je jedna od najčešćih bolestiju današnjice. Svaki četvrti bolesnik u ortopedskoj ambulanti žali se na bol križima. Neurološke i fizijatrijske ambulantne također su prepune bolesnika s bolnim križima. Gotovo da nema čovjeka koji bar jednom u životu nije imao bolove u križima. Bolest je vrlo raširena i učestala, pa obolijevaju ljudi svih uzrasta, čak i djeca, ali rijetko.Najčešće su zatupljeni radno sposobni ljudi. Oba spola su podjednako zastupljena. Zato ta bolest ima velike gospodarske i socijalne posljedice, jer zauzima vrlo značajno mjesto u pobolu ljudi. Kako je kralješnica vrlo složene građe, tako su i uzroci koji dovode do bolnih križa vrlo raznovrsni. Uzroci mogu biti slijedeći: 1) Degenerativne promjene međukralješničkog prstena (diska) i njihove posljedice(kao hernije diska, spondiloze, nestabilnuži kralješci i dr.) - najčešći. 2) Urođene nepravilnost kralješnice (skolioze, kifoze, prijelazni kralješci) 3) Ozljede- istegnuća ligamenata, iščašenja malih zglobova, prijelomi.) 4) Tumori -benigni i maligni, primarni i sekundarni 5) Spondiloze i spondilolisteze 6) Metabolički i hormonalni poremećaji (osteoporoza, osteomalacija i dr.) 7) Upalne reumatske bolesti-(reumatoidni artritis, Bechterewljeva bolest...) 8) Bakterijske upale -specifične(tbc, lues) i nespecifične (gnojne upale) 9) Mehanički uzroci- unutarnji(bolest mišića) i vanjski (tumori trbuha, zdjelice, bolesti kuka) 10) Bolesti krvnih žila (izbočenja aorte, aneurizme. i dr.) 11) Psihogeni faktori (histerija, simulacija) Obzirom na velik broj uzroka i dijagnostika nije uvijek jednostavna, pa osim minucioznog specijalističkog pregleda, koji je najvažniji, zahtijeva i dodatne pomoćne metode dijagnostike kao što su lab. nalazi krvi i urina, radiološka obrada (CT, spiralni CT, MR),kao i neurološku obradu. Ovisno o uzroku bolesti ovisit će i vrsta liječenja. Nekada je dovoljno razumijevanje bolesnika za njegove tegobe i psihička potpora, nekada samo mirovanje duže ili kraće, nekada samo analgetici, fizikalne procedure, a ponekad nije dovoljno sve skupa. Nerijetko je potreban operacijski tretman. GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 27 POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNA SLUŽBA Maslinova muha u brojkama tijekom 2014. Sve u svemu, maslinarska godina koju bi trebalo što prije zaboraviti Već se u nekoliko navra- vanj, svibanj i lipanj) bili vrlo kišoviti s velikim brojem kišnih dana. Kad se uzmu u obzir ti ta pisalo o jakom na- podaci i činjenica da je ozbiljnija zima praktički izostala, može se zaključiti da drukčije padu maslinove muhe nije ni moglo završiti nego jakim napadom maslinove muhe. (Bactrocera oleae) na Opću sliku vremenskih prilika na području cijele RH, odnosno odstupanja od višegodišPiše: Antun Kotlar, području Dubrovačko- njeg prosjeka (1961-1990) najbolje ilustriraju slijedeći podaci DHMZ. dipl. ing. agr. neretvanske županije. Datum Petrača Molunat Vodovađa Brsečine Gromača Mravinjac Ovom prilikom dat ćemo 31.7.2014. 42 27 26 35 57 51 brojčani prikaz i argumentirat brojkama ozbiljnost napada uz podatke o količini oborina prema podacima Državnog Što se tiče ulova maslinove muhe po lokalitetima, kretao se kontinuirano visoko. hidrometeorološkog zavoda – mjerna postaja Datum Petrača Molunat Vodovađa Brsečine Gromača Mravinjac Dubrovnik. F F F F F F McP Kad se govori o ulovu, valm ž m ž m ž m ž m ž m ž m ž ja spomenuti da bi zabilježeni let krajem kolo11 35 7 30 6 voza i početkom rujna 8.7.2014. 60 15 5 70 14 17 5 morao i trebao biti veći jer 10.7.2014. 45 18 30 5 je na postojećim trapovi- 15.7.2014. 60 16 ma (lovkama) uvelike 16.7.2014. 5 3 8 3 6 2 oslabio ljepljivi sloj kojim 22.7.2014. 15 6 25 13 20 9 se hvataju muhe. To se 23.7.2014. 20 10 15 9 1 3 događa uslijed kontinuira29.7.2014. 17 8 15 6 13 4 2 2 nog skidanja velikog bro5 13 5 22 10 ja muha kroz dva mjese- 30.7.2014. 20 80 11 18 3 5 1 1 2 ca čime se diže i ljepljivi 6.8.2014. 10 10 4 13 3 sloj. Za praćenje leta 7.8.2014. 28 maslinove muhe na širem 12.8.2014. 125 20 20 6 8 2 1 0 dubrovačkom području, 13.8.2014. 70 17 31 10 12 3 svake godine dobije se 19.8.2014. 148 30 63 15 25 7 šest trapova koji se re20.8.2014. 200 75 40 13 20 11 6 7 dovito postavljaju na istu 26.8.2014. 50 15 52 15 12 5 8 6 lokaciju a sve u svrhu us48 15 32 10 poredbe rezultata kroz 27.8.2014. 115 30 3.9.2014. 35 18 35 13 21 10 određeni period. Ove godine, od samog 4.9.2014. 20 9 28 10 28 15 početka ulova maslinove muhe pa do zadnje obavijesti, početkom Postotak zaraze bio je od prve generacije maslinove muhe visok da bi se do kraja kolorujna, upozoravani su maslinari na brojnost voza primaknuo maksimalnim vrijednostima. maslinove muhe kao i na neuobičajenost Datum Petrača Molunat Vodovađa Brsečine Gromača Mravinjac vremenskih prilika tijekom ljetnih mjeseci. 31.7.2014. 81 52 45 71 19 26 Uz obilne oborine temperature su bile 2.9.2014. 99 84 89 93 38 96 dovoljno visoke, zapravo optimalne, rijetko prelazeći kritičnu barijeru za opstanak i život mlade ličinke maslinove muhe, što bi u K tome bilo je tu i neuobičajeno velikih šteta od jasminovog moljca, na pojedinim lokalinekakvim redovitim vremenskim uvjetima tetima maslinovog svrdlaša itd. Sve u svemu, maslinarska godina koju bi trebalo što prije bio ključni moment mortaliteta. zaboraviti O kakvim se vremenskim uvjetima radilo na području grada Dubrovnika može se vidjeti u tablici (prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda-mjerna postaja Gorica): 2014. lit/m2 travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan 106 58 190 105 45 250 Broj kišnih dana 14 9 10 13 3 6 Napomena: Podaci za rujan mjesec su do 11.9. Iz nje je vidljivo da su i mjeseci koji su prethodili prvom napadu maslinove muhe (tra28 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI -70. OBLJETNICA OSLOBOĐENJA DUBROVNIKA (2) Povijesni dometi Od strane Titovih partizana izveden potpuni poraz četnika, pa time i četništva u Dubrovniku, Cavtatu i okolici, imao je velike povijesne domete – presudne za noviju povijest Dubrovnika, njegova šireg područja i Hrvatske u cjelini. Pri tome je naročito važno uočiti četiri sljedeće bitne činjenice: 1.Poraz četnika i četništva u Dubrovniku imao je značajna utjecaja na dalji tijek NOR-a. Bio je to presudan faktor za Titovu Jugoslaviju (ponaosob za Hrvatsku) jer su se baš tu, u Dubrovniku, trebale spojiti najreakcionarnije snage Zapada s kolaboracionistima, s izdajnicima – s četnicima Draže Mihailovića predvođenim dinastijom Karađorđevića iz Londona. Oni su činili sve da osujete Narodnooslobodilački rat u Jugoslaviji i ostvarenje njegovih vojnih i političkih ciljeva. Tako se nešto nije događalo na drugim područjima okupirane Dalmacije, Hrvatske i Jugoslavije. 2.Oslobađanjem Dubrovnika Titovi partizani su potpuno uništili ideju o Velikoj Srbiji. Zasluga je Titovih partizana upravo u tome što su oni donijeli slobodu hrvatskom Dubrovniku i njegovoj okolici, najprije u sastavu Narodne Republike Hrvatske, a potom u sastavu Socijalističke Republike Hrvatske, a u okviru FNRJ, kasnije SFRJ, što je otvorilo put današnjoj neovisnoj i slobodnoj Republici Hrvatskoj, a što je zapisano i u Izvorišnim osnovama njezina Ustava. Kada su u nedavnoj prošlosti, na početku posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća i tisućljeća, ponovno oživjeli fašističko-četnički, miloševićevski, velikosrpski apetiti prema Dubrovniku i njegovoj okolici te ideje su obnovljene, ali su tijekom Domovinskog rata i stvaranja slobodne i suverene Republike Hrvatske poraženi, upravo na tradiciji odlučujućeg obračuna partizana s četnicima 1944. godine. Tako je antifašistički čin oslobođenja Dubrovnika 18. listopada 1944. poistovjećen i upotpunjen činom njegove obrane od srbočetničkog agresora 1991. godine; dakle u vrijeme kad su neki novi četnici krenuli u ponovni osvajački pohod na Dubrovnik. Na djelu, i s jednakim ciljem, kao i četnici Draže Mihailovića tijekom Drugog svjetskog rata. 3. Zdravu razumu nemoguće je spoznati da je Vlada NDH Ante Pavelića 1941. godine taj dio Lijepe naše predala fašističkoj Italiji. Taj zločinački čin protiv dubrovačkog (i ostalog dalmatinskog) naroda ne može se (o)pravdati izgovorom da ustaške vlasti nisu znale da će sve vrijeme okupacije Dubrovnik dobrim dijelom držati četnici Draže Mihailovića. Da su ustaške vlasti sve to dobro znale, potvrđuju izvještaji dvojice ustaških špijuna koji su u to vrijeme ilegalno radili u Dubrovniku, i skoro svakog dana javljali UNS-i u Zagreb o neshvatljivom stanju u gradu, gdje harače četnički krvoloci, slobodno dolaze četnički vojvode Trifunović, Jevđević i drugi, tu sastanče i mjesecima borave u dubrovačkim hotelima. (...) Ustaški su špijuni javili UNS-i u Zagreb i to da se pročetnički orijentirani dubrovački gradonačelnik dr. Ivo Karlović, koji je prije Drugog svjetskog rata radio u Ministarstvu unutarnjih dela Kraljevine Jugoslavije i nosio srpske i četničke oznake na svom automobilu, slobodno kretao po četničkoj teritoriji u Hercegovini i Crnoj Gori. (...) Sve su dakle ustaške vlasti u Zagrebu znale, ali nisu ništa poduzele da se iz Dubrovnika istjeraju krvnici hrvatskoga naroda – četnici Draže Mihailovića te da se uhiti i kazni takav gradonačelnik. On je uhićen tek od partizana i među prvima suđen te, kao dokazani ratni zločinac, pogubljen na Daksi u listopadu 1944. godine. Ni druge institucije niti osobe koje su bile na vlasti u Dubrovniku od 1941. do 18. listopada 1944. nisu na bilo koji način ustale protiv četnika u Dubrovniku. Naprotiv, neki su s njima i surađivali, i pored toga što su dobro znali koliko je Dubrovčana i drugih Hrvata stradalo od četnika Draže Mihailovića. Na pitanje zašto je to tako bilo? – odgovor je jednostavan: prema izdaji svoga naroda, prema ciljevima, zvjerstvima i zločinima, ustaše i vlasti ustaške NDH mogle su, zapravo, dati ruku četnicima, i pored toga što su zbog međusobne etničke mržnje bili zakleti smrtni neprijatelji. Tu su nepremostivu etničku mržnju (naizgled) bili prevladali u slučaju Dubrovnika. Prikazao se višim i značajnijim cilj izdajničkog služenja okupatoru i zajednička borba protiv narodnooslobodilačke vojske – Titovih partizana. 4. Nije slučajno da se u doba Miloševićeve vladavine, ali i nakon nje, naročito putem sredstva javnog informiranja u Srbiji, na sav glas isticalo kako je Dubrovnik uvijek bio srpski, pravdao se 1991. godine pokrenuti ratni pohod na dubrovačko područje jer su u Drugom svjetskom ratu u Dubrovniku bili četnici i držali taj grad koji je pripadao Draži Mihailoviću, makar su s četnicima u gradu boravile i ustaše i domobrani, a s njima – četnicima – je surađivala i cjelokupna ustaška vlast Dubrovnika. Poznata je suradnja vojske i vlasti NDH s četnicima Draže Mihailovića. Bili su pod istim gospodarom – talijanskim i njemačkim okupatorima. Zna se da je Ante Pavelić na kraju rata odobrio srpskim, bosanskim, hercegovačkim i crnogorskim četnicima da mogu slobodno prolaziti preko teritorija NDH, kada su bježali prema Austriji i Italiji, kuda su odstupali i kninski četnici ratnog zločinca popa Momčila Đujića. Međutim pravi je izuzetak to što se događalo u Dubrovniku, tj. da vojska i vlast NDH zajedno s četnicima ondje godinama borave, surađuju, vesele se mukama i ubijanju antifašista u jednom hrvatskom gradu. Kako rekosmo, u pisanijama koje su se odnosile na srpsko svojatanje Dubrovnika, prednjačila su beogradska sredstva javnog informiranja, od sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća pa sve do današnjih dana. Uporište nalaze u suludoj tvrdnji: Dubrovnik je srpski, mi smo ga držali u Drugom svjetskom ratu. Tako su početkom devedesetih godina prošlog stoljeća pisali i srpski povjesničari i akademici u publikaciji koju je godinama izdavala Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU). Ništa se bitnoga nije promijenilo ni nakon odlaska Slobodana Miloševića u Den Haag. Možda će se netko zapitati je li to moguće? Međutim povijesna je istina da su ustaše u vrijeme Drugog svjetskog rata u Dubrovniku i okolici imale svoga najvećeg saveznika i suradnika upravo u četnicima Draže Mihailovića, i to u tolikom obimu kolaboracije kakva se ne može nigdje susresti. Za povijest Dubrovnika, i hrvatsku povijest općenito, te se činjenice ne mogu i ne smiju zaobići i zaboraviti. Kolikogod nekima te istine bile neugodne i bolne, narodu treba reći da su vlasti NDH, Pavelić i njegove ustaše za vrijeme Drugog svjetskog rata, zapravo, predali Dubrovnik četnicima Draže Mihailovića, a da su ih i jedne i druge, i okupatore zajedno s njima, do nogu porazili Titovi partizani; da su ih otjerali i ostvarili slobodu u hrvatskom Dubrovniku. (nastavlja se) Obilježavanje obljetnice oslobođenja Na početku sjednice održane u ponedjeljak, 29 rujna, članovi Predsjedništva Udruge antifašista Dubrovnik odali su počast nedavno preminuloj članici Udruge Veroslavi Lavković. U nastavku je bilo riječi i o obilježavanju sedamdesete obljetnice oslobođenja Dubrovnika i južnodalmatinskog područja od nacifašističkih okupatora u Drugom svjetskom ratu. Tako će u tjednu u kojem je pri kraju 18. listopada, dan kada je Dubrovniku – Gradu slobode – poslije tri i po godišnje okupacije vraćena Sloboda, u organizaciji Udruge antifašista Dubrovnik, s nizom raznolikih sadržaja biti obilježena sedamdeseta obljetnica slobode: bit će prikazan igrani film redatelja Lordana Zafranovića „Okupacija u 26 slika“, postavit će se izložba „Partizani kakve do sada niste vidjeli“, predviđeno je izdavanje „Glasa antifašista Dubrovnika“, komemorativni skup na Spomen groblju boraca NOR-a na Boninovu s prigodnim govorom i polaganjem vijenaca, a na Tribini dubrovačkih antifašista na temu „Fašizam i antifašizam danas - Zašto!?“ govorit će dr. Dragan Markovina, povjesničar sa Filozofskog fakulteta u Splitu. U sklopu obilježavanja obljetnice oslobođenja Dubrovnika u južnodalmatinskog područja za nedjelju, 2 studenoga, planirano je organiziranje jednodnevnog izleta u Baćinu, na obilježavanje 71. obljetnice tragičnog stradanja mještana od nacističkih okupatora. U ponedjeljak nastavak druženja Druženje u organizaciji dubrovačkih antifašista, poslije ljetne stanke, nastavlja se 6. listopada, prvog ponedjeljka mjeseca, u prostoru Udruge, s početkom u 18 sati. U dvosatnom programu i druženju s Gordanom Prišlićem – Vjevericom, prvim dubrovačkim DJ-em, bit će kraćih filmova, zabavnih igara, pjesme a možda i plesa. GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 29 UČIMO HRVATSKI „Dubrovački poučak“ Tomislava Karamarka Doživotni ili dosmrtni? Seizmografi Seizmološke službe u utorak 30.rujna u 17 sati i 11 minuta zabilježili su jak potres s epicentrom između Fojnice i Plane u BiH, a potres se osjetio i u Dubrovniku. Ovaj potres, kojega su zabilježili seizmografi u utorak, bio je stvarne prirode, a simbolično je najavio i onog političke prirode koji se očekivao dan poslije, u srijedu. Manji potresi dubrovačku političku scenu, s epicentrom u dubrovačkom HDZu, tresu još od prošlo subotnje sjednice Gradskog vijeća, kada nije srušen niti „Dubrovački dogovor“, ali ni gradonačelnik Andro Vlahušić (HNS-Liberalni demokrati). Osim manjeg podrhtavanja, rekli bi „politički seizmolozi“, nije bilo većih posljedica. Potres je prouzročio novi Gradski odbor HDZ-a kojemu je na čelu Mato Franković, a koji je zbog glasovanja „HDZ-ove četvorke“ na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, i podrške proračunu gradonačelnika Andra Vlahušića, odlučio dati „crveni karton“ Dubravki Šuici, jednoj od glavnih vedeta novoga HDZ-a Tomislava Karamarka, Niku Buliću-aktualnom predsjedniku Gradskog vijeća te vijećnicima Dubravki Marunčić i Mariju Obuljenu. I dok su komentatori i spikeri s državne dalekovidnice, pa do izvještača lokalnih medija, najavljivali „veliku trešnju“, HDZ Tomislava Karamarka je pokazao da nije, kako su mislili, nedorastao riješiti i probleme koji se nekomu mogu učiniti nerješivim. „Dubrovački dogovor“ je ipak nešto više od samog političkog interesa, pa ma što mnogi mislili. I vjerovali u ono što Jesu li pridjevi doživotni i dosmrtni istoznačnice? Hoće li netko koga bol u koljenu već dugo muči, to trpjeti doživotno ili dosmrtno? Odgovor zna dr.Mile Mamić s Filozofskog fakulteta u Zadru i o tome je govorio u jednoj od svakodnevnih obrazovnih emisija Hrvatskog radija Govorimo hrvatski ovako: “Život i smrt, živ i mrtav suprotnice su u svakom jeziku. Kraj života znači smrt, a gdje je granica između njih vrlo je problematično. Ima li smrti u životu, ima li života i poslije smrti zanimljiva su filozofska i teološka pitanja o kojima nećemo ovdje govoriti. Općenito se ipak uzima da su smrt i život dvije suprotnice, dvije krajnosti i da se one kao i sve krajnosti negdje dodiruju. S pojavom raznih osiguravajućih društava u XIX. stoljeću, nastale su potrebe za stvaranjem novih naziva. Tako je na primjer, prema njemačkom, u Hrvatskoj nastao prijevod dosmrtan. Na taj način nastalo je u nas nekoliko sveza: dosmrtno osiguranje, dosmrtno uživanje, dosmrtni uživatelj, dosmrtno uzdržavanje. Sve su to bile normalne sveze u hrvatskom jeziku. Budući da je čovjekov život predmet osiguranja, a to osiguranje ne mora biti do smrti nego za određeno vrijeme, bez obzira na smrt, bilo je normalno to osiguranje nazvati životnim osiguranjem, kako smo to kasnije i učinili. Ostale sveze bile su: do smrti pa je za njih pridjev dosmrtan sasvim primjeren. No, kad se je taj pridjev trebao povezati s riječi predsjednik, učinilo se nekako nezgodno; dosmrtni predsjednik. Kako je smrt nepoželjna činjenica, za predsjednika smo radije rekli doživotni predsjednik. Zanimljivo, premda su život i smrt suprotnice, pridjevi doživotni i dosmrtni postadoše istoznačnice. Predsjednik je kumovao da pridjev doživotni prevlada ne samo u vezi s njim nego i u drugim svezama, ali ipak bi trebalo u drugim svezama barem, dati prednost pridjevu dosmrtni.” Hoćeš-nećeš, ona bol u koljenu, spomenuta u uvodu, trajat će vjerojatno i doživotno i dosmrtno, koga boli svejedno mu je. T.K. Foto: dubrovniknet.hr POTRESI NAŠI SVAGDAŠNJI vjeruju. Ovdje uistinu može vrijediti ona: „Tresla se brda rodio se miš“. Dubrovački problem je ad hoc riješio glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić, kako svojim dolaskom tako i svojom osebujnom pojavom, te pred dubrovačkim „sedmosilašima“ otklonio sve nedoumice, a obrazloženje koje je stiglo iz HDZ-a, da je „problem“ nastao zbog „greške u komunikaciji“, pokazao je da je HDZ ipak prejaka karta za sve one koji mislu kako i s lišinama mogu pobijediti. „Dubrovački poučak“, kojega je HDZ demonstrirao na Stradunu, kada su u Dubrovniku neki očekivali pad Dubravke Šuice, i gubitak utjecaja koji ima ne samo u Gradu već i na razini države, pokazao je da je HDZ ipak preozbiljna stranka i da zna voditi ozbiljnu politiku. Nije to stranka na kratke staze. Ovim je definitivno potvrđeno kako Tomislav Karamarko nije poput nekih visokih državnih službenika blijeda figura hrvatske političke scene, pa ma što njegovi protivnici - kako unutar tako i izvan HDZ-a – i mislili, i percipirali. Jedno se zaigrati, a drugo voditi ozbiljnu politiku. Ovo je bio ispit zrelosti kojega je Karamarko s lakoćom riješio. H.Franjić DUBROVNIK 23.-26.LISTOPADA 2014. Good food festival Po prvi put krajem listopada ove godine Dubrovnik će ponuditi gastonomski festival „Good Food Festival“ koji će se održati od 23. do 26. listopada. Obogaćenje ponude krajem listopada koji je i inače bio mjesec gastronomskih događanja bilo je glavnim motivom osmišljavanja i organiziranja ovakvog događanja. Kroz četiri dana programa organizirat će se više prerezentacija kulinarskih specijaliteta tipičnih za naše podneblje, kuharica na engleskom jeziku, programa za djecu, kušanje regionalnih vina, kulinarske radionice te ostali programi poput „Večere s poznatim chefom“, radionice pripremanja dubrovačkih gulozeca, posebni jelovnici u dubrovačkim restoranima, „Eat&Walk“ gastro ture, „Sweeth tooth map“ - mapa za sladokusce i druga iznenadjenja. Program ‘’Good Food Festival’’- a uključit će i projekcije filmova s temom hrane, a jedna od glavnih događaja bit će tradicionalna „Dubrovačka trpeza“ na Stradunu 23. listopada čime i započinje ova nova gastronomska manifestacija. Festival će se zaključiti u nedjelju 26. listopada cocktail - showom dubrovačkih barmena ispred Crkve sv. Vlaha. 30 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. ZAVRŠNI OSVRT NA DRAMSKI PROGRAM 65. DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA I DVOGODIŠNJI DOLENČIĆEV MANDAT Kritika jednog vremena Igre kojima smo svjedočili protekla dva ljeta bile su tako bitno drukčije od Igara prethodnih godina, ali ujedno i svojevrstan kompromis, koji je obvezujuću festivalsku teatarsku kronologiju nastojao usuglasiti sa suvremenim hrvatskim i međunarodnim kazališnim praksama Neposredno po preuzimanju dužnosti intendanta Dubrovačkih ljetnih igara, Krešimir Dolenčić je entuzijastično zakoračio trnovitim putem ka pokušaju korjenite preobrazbe njihove sadržajne poetike, započevši s politikom opravdanih principa i nužnih zahvata, a protkanu otvorenim težnjama za odlučnim izmjenama ustaljenih festivalskih postupaka. Već se s prvim koracima on odredio kao intendant reakcionist, a ideje s kojima je započeo svoj mandat bile su smion odgovor na suvremeni kulturno-povijesni trenutak. Prepoznavši prijeteće sastavnice dubrovačke aktualnosti u obliku dominantno progresivne potrošačke kulture i masovnoga turizma lišena strategijskih usmjerenja, Dolenčić u srž svojega umjetničkog aparata odgovorno provlači i potencira kritiku vremena, koje spregom bestidnih političkih interesa postupno, ali ustrajno i nezaustavljivo marginalizira, zabrinjavajuće zapostavlja, te zastrašujuće odbacuje i Igre i umjetnost kao temeljnu sastavnicu dubrovačkog identiteta. Stoga, on upravo na tom tragu posredstvom angažiranoga teatra na Dubrovačkim ljetnim igrama nastoji razotkriti i upozoriti, a potom osvijestiti i ohrabriti, ne prestajući iščitavati Grad kao srce umjetnosti koje nedaćama usprkos i dalje neumorno pulsira, prkosno se opirući proždrljivom duhu jedne epohe. Igre kojima smo svjedočili protekla dva ljeta bile su tako bitno drukčije od Igara prethodnih godina, ali ujedno i svojevrstan kompromis, koji je obvezujuću festivalsku teatarsku kronologiju nastojao usuglasiti sa suvremenim hrvatskim i međunarodnim kazališnim praksama. Također, one su bile i pokušaj određenog preoblikovanja Festivala u suvremenu inkluzivnu formu koja bi združila umjetnički i komercijalni scenski postupak. Ipak, upravo je to svjesno inzistiranje na usuglašavanju donekle oprečnog, jednako kao i napor usmjeren k zadovoljavanju različitih senzibiliteta i umjetničkih estetika, otklonilo preciznije festivalsko koncepcijsko pozicioniranje. U prvoj je godini svojega mandata Krešimir Dolenčić dovitljivim preklapanjem tradicionalnog i suvremenog, a oslanjajući se na provjeren koncept kratkoće, dinamičnosti i scenske šarolikosti, oduševio svečanom ceremonijom otvaranja, da bi potom u tri festivalske premijere angažmanom intrigantnih i umjetničkim izrazom provokativnih redateljskih imena nekonvencionalnoga kazališnog izričaja radikalno propitkivao ustaljene festivalske okvire. Nadalje, tu su sezonu izrazitih umjetničkih dosega potpomogli i drugi programski iskoraci: obnovljen je amblematski Vojnovićev Ekvinocijo u režiji Joška Juvančića, s Unterstadtom je pokrenuta praksa gostovanja najnagrađi- vanijih i najuspješnijih domaćih predstava na Igrama, s Mozartovom Cosě fan tutte na Festival se vratila opera, dok je u suradnji s Mani Gotovac i Hrvatskim društvom pisaca započet maštovit ciklus predstavljanja suvremenog literarnog izraza u sklopu programa Pisci na Igrama. Međutim, netom zaključene 65. Dubrovačke ljetne igre sadržajno su bile siromašnije od onih lanjskih, a umjetničkim izrazima relativno skromnije. Sadržajna komponenta pritom je svakako bila potpomognuta i ozbiljnim financijskim neprilikama u kojima se hrvatska kultura već duže vrijeme nalazi. Dramski program tako je ponudio tek dva premijerna naslova, nekoliko gostovanja i prem- ijernih izvedbi u popratnom programu, te repriznu izvedbu obnovljenoga Ekvinocija na Lokrumu, no dozu zabrinutosti ulijeva činjenica kako ovo ljeto na Igrama nije odigran čak niti jedan reprizni naslov iz prošlogodišnje premijerne dramske produkcije, što je uistinu prava rijetkost u bogatoj festivalskoj povijesti. Shakespeareova tragedija Romeo i Giulietta izvedena u ljetnikovcu Skočibuha u režiji Jagoša Markovića, prvi je premijerni naslov izveden na 65. Dubrovačkim ljetnim igrama. Iako je njegova najava obećavala, on će u festivalskoj memoriji ipak ostati zabilježen kao nedorečen i bezidejan dramski produkt, opterećen doslovnim iščitavanjem književnoga predloška, lišen bilo kakvog dubljeg koncepta, te bez ikakvog pomaka k suvremenom festivalskom trenutku. Drugi premijerni naslov ponudio je mnogo više. Suvremeno Dolenčićevo iščitavanje Držićeva Dunda Maroja na sceni je oživjelo komediju prigušena smijeha, predstavivši umjetnički snažnu, beskompromisno istinitu i intenzivno bolnu sliku našeg doba, kojom je nemilosrdno razotkrivena sveukupna tragičnost dubrovačke zbilje, ali ujedno prizvano neko bolje vrijeme, društvo i svijet. Sjajno gostovanje Splitskog ljeta sa svevremenskim Shakespeareovim Timonom Atenjaninom u režiji Georgija Para nastavilo je seriju gostovanja najuspješnijih domaćih predstava na Igrama. Naposlijet- ku, studentski teatar Lero nastupio je u Lazaretima s Pomrčinom Ruđera i Anice Bošković u intrigantnoj i domišljatoj režiji Davora Mojaša. Ante Vlahinić u Akvariju je uprizorio potresni Ratni dnevnik Džemile Bukovice, dok su studenti Akademije dramske umjetnosti iz Zagreba gostovali s Moličrovim Tartuffeom u Piše: Božo Benić režiji Krešimira Dolenčića te Nalješkovićevom Komedijom V. u režiji Morane Novosel. Program Pisci na Igrama, koji je uspješno pokrenut u okviru prošlogodišnjega festivala nastavljen je i ovoga ljeta. Naslovljen kao Pijesak dokle ti oko seže, publici je ponudio scensku prilagodbu nekoliko zamišljenih prizora prema romanu Alessandra Baricca Ocean more, a u režiji istančanog umjetničkog senzibiliteta koju potpisuje Mani Gotovac. Ciklus je sadržajno obogaćen i drugim autorskim večerima, poput predstavljanja književnika Ivana Vidića s inscenacijom njegove novele Naplatna stanica, te Ive Brešana s uprizorenjem njegove pripovijetke Bez odraza, dok je Arsen Dedić ovaj sjajni popratni program upotpunio svojim koncertnim nastupom pod nazivom Pisac opće prakse. U konačnici, simboličnim naslovom Pijesak dokle ti oko seže i paletom predstavljenoga tematski bliskoga štiva, Mani Gotovac je ovogodišnjim ciklusom Pisaca na Igrama efektno nadopunjavala suštinsku teorijsko-filozofsku potku 65. Dubrovačkih ljetnih igara. Trenutak duhovne i moralne, više nego materijalne krize, urodio je pijeskom i pustinjom, duhovnom pustinjom kao posljedicom uznapredovalog ignoriranja, nerazmišljanja, isključivosti i sveopće društvene pohlepe. Duhovna se pustinja proširila stoljetnim Gradom umjetnosti u potpunosti ga okrenuvši turizmu, suočivši ga pritom s okrutnom i sveprožimajućom konzumerističkom ideologijom, potisnuvši pozornice na kojima su odigrane amblematske festivalske predstave, te istovremeno otvorivši ozbiljna pitanja i o najmanjim mogućnostima odigravanja predstava u dubrovačkoj gradskoj jezgri. Utoliko je zanimljiv i svojevrstan raskorak u najavi i provedbi Dolenčićeva mandata; na početku je izjavio kako Dubrovčanima želi osigurati 45-dnevnu terapiju radosti, no njegova se društvena i kazališna angažiranost naposlijetku nametnula kao dominantna tematska komponenta, koja je rezultirala 45dnevnom dozom promišljanja i propitkivanja, tj. Igrama svedenim tek na otvorenu kritiku jednoga vremena i svojevrsni moralni korektiv, a da je pritom i dalje ostavljeno otvoreno pitanje već spomenutoga preciznijega festivalskoga koncepcijskog pozicioniranja. Stoga, bez obzira ostane li Dolenčić za kormilom festivalskoga broda ili ne, najstariji hrvatski kulturni festival ipak zaslužuje jasniju viziju, te još oštriju i dosljedniju provedbu. Štoviše, njegov skoro sedam desetljeća dugi plov to itekako podrazumijeva i na to upućuje. GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 31 Izvadci iz knjige: „Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“ Uvod Privatni smještaj Od feljtona br. 17 pa do ovog zadnjeg broja 39 pratili smo razvoj dubrovačkog hotelijerstva od otvaranja hotela „Imperiala“ do Prvog svjetskog rata. Praćenje razvoja hotelijerstva u ovom vremenskom periodu nije bilo bez teškoća jer su se podaci o smještajnim kapacitetima često razlikovali prema pojedinim izvorima. Autor knjige je zato pokušao pronaći izvorne podatke, a o tome su mu puno pomogle reklame određenih smještajnih kapaciteta u ondašnjim novinama ili posebnim turističkim publikacijama. Veliki broj gostiju koji je posjećivao Dubrovnik početkom prošlog stoljeća boravio je u privatnom smještaju. Zato nije ni čudo što se u tadašnjim novinama pojavljivale reklame o iznajmljivanju privatnih kuća, stanova ili samo soba. Na kraju promatranog razdoblja, kao kuriozitet se može istaknuti činjenica da dubrovački hoteli nisu prestajali s radom u prvim godinama rata, Lukša Lucianović Povijest dubrovačkog hotelijerstva sve do 1917.godine. Tek tada su se hoteli počeli zatvarati, prije svega zbog nestašica hrane i znatno smanjenog broja posjetitelja. Uglavnom, tek u trećoj (kalendarski u četvrtoj) godini rata bili su prisiljeni prekinuti rad. Do tada, veliki dio hotela i svratišta radio je tijekom ljeta ugošćavajući pretežito posjetitelje iz Bosne i Hercegovine. Feljton br. 39 Gostionica „Al Sole“ ili „K Suncu“ Gostionica „Al Sole“, kasnije „K Suncu“ nalazila se pokraj pravoslavne crkve. U početku je hotel vodio bogati Dubrovčankin Mato Bajo i dao mu ime „Al Sole“. Međutim, kad je taj objekt kasnije preuzela obitelj poznatog glumca Miše Martinovića, odmah su promijenili ime u „K Suncu“. Ovaj smještajni objekt nastavio je raditi i poslije Prvog svjetskog rata. Jednom zgodom autor ove knjige razgovarao je s g. Mišom Martinovićem koji mu je rekao kako u potkrovlju još čuva drvenu tablu s nazivom „Konačište Sunce“ koji je vodila njegova majka. Posjetio sam ga da je vidim i kad je vidio koliko mi je drago što sam to vidio – poklonio mi je. Ako ikad bude otvoren kakav muzej turizma (a trebalo bi) ova tabla može biti jedan zanimljiv eksponat. Još jedna dopadljiva priča vezana je uz ovaj smještajni objekt. Kada se 1933. godine u našem gradu održavao kongres PEN kluba njega je posjetio poznati hrvatski pisac i pjesnik Tin Ujević. Veliki pjesnik ali i veliki boem. Konačište „K suncu“ imalo je nekoliko soba u potkrovlju koje nisu bile tako dobro uređene kao ostale sobe i iznajmljivale su se vrlo jeftino. Stjecajem okolnosti Tin Uljević je pronašao taj smještaj i bio neobično sretan što je za „male novce“ boravio u centru našeg grada. Fitness Bazen Sauna· Parna kupelj·Power Plate 32 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389 ZANIMLJIVO JE PROČITATI: O suvenirima i kruzerima u Splitu, Dubrovniku i Veneciji Uzlet turizma u Dalmaciji posljednjih nekoliko godina nesumnjivo donosi i značajne financijske rezultate u deindustrijaliziranoj regiji s rekordnim brojem nezaposlenih. U Splitu se turistički uspjeh može prezentirati i kao važan sigurnosni ispusni ventil u gradu koji je po službenim statistikama već odavno trebao postati ‘socijalna bomba broj 1’ u državi. Važan segment vanpansionske potrošnje koji donosi veliku zaradu u Dalmaciji je i biznis sa suvenirima. Zanimalo nas je što se i gdje zapravo nudi turistima kao suvenir u Splitu. Odmah na početku može se ustvrditi da je ove godine suvenirska ponuda bolja nego prošlih godina, ali to je, naravno, još uvijek daleko od idealnog. Pritom treba imati na umu da ponuda suvenira treba zadovoljiti potrebe konzumenata na svim razinama, stoga se ne smije biti prekritičan i isključiv. U Split ne dolaze samo educirani turisti s visokim estetskim kriterijima, nego i gosti koji imaju potrebu i za jeftinim kičem, ali to je već sfera prastarih i nikada završenih polemika o kiču. Obišli smo desetak radnji i prodavaonica u gradu koje turistima nude razne forme suvenira. Glavni zaključak na osnovu viđenog i nakon razgovora s vlasnicima ili prodavačima jest da najveća potražnja vlada za prehrambenim suvenirima, prije svega za svim proizvodima od maslina i maslinova ulja, za vinima, likerima i medom. Turisti u Dalmaciji, inače, uz baštinu i prirodne ljepote, ponajviše vole lokalnu gastronomiju. U centru Splita se suveniri mogu kupiti u brojnim poslovnim prostorima koji su u nekim drugim vremenima bili prodavaonice cipela, željezarije, butici i knjižare. Poslovni prostori s ponudom suvenira i ugostiteljski objekti trenutno prevladavaju povijesnom jezgrom Splita. Utoliko je važno što se tu nudi. Primijetili smo nekoliko prodavaonica prodajnih lanaca ‘Uje’ i ‘Aqua’, a ti lanci su, primjerice, prisutni i na Hvaru, u Trogiru i u Dubrovniku. Ipak, u Splitu, za razliku od Dubrovnika, ti prodajni lanci suvenira ne prevladavaju, a nema ni toliko jeftinih suvenirnica s magnetima i proizvodima kineske proizvodnje kao na Stradunu. Takva ponuda u Splitu se najviše vidi u šatorima na spornoj lokaciji na Pazaru uz istočni zid Dioklecijanove palače. Unutar palače više je prodavaonica u kojima je naglasak na kvalitetnim vinima, likerima, maslinovu ulju i medu. U svim tim prostorima organizirana je i degustacija proizvoda. Uglavnom su zastupljeni najkvalitetniji brandovi na tržištu, od vrhunskih domaćih vinara do Maraschina. Uz ulje se prezentiraju i dalmatinski sirevi. Posebnu pažnju gostiju privlače domaći likeri, od travarice i lozovače do rogačice i višnjevače. Proizvodi su uglavnom dobro dizajnirani, ima i primjera visoke estetike, od minimalizma do retro detalja. Ipak, najviše varijacija na temu imaju proizvodi od maslina i maslinova ulja, u rasponu od klasičnog ulja, pašteta do kozmetičkih proizvoda, redom izvrsnog dizajna. Dalmatinska vina inače posljednjih godina bilježe uspjehe na međunarodnim smotrama, a Tomićev mali plavac, vinara Bibić, Bedalov Zinfandel iz Kaštela ili Dingač su već svjetski brandovi. Ipak, malo iznenađenje je veliki interes koji vlada za med i aromatična ulja iz Dalmacije. U Splitu u tom prehrambenom sklopu možemo još spomenuti proizvode tvrtke Nadalina, uz već dobro poznatu čokoladnu gramofonsku ploču pa do traženih čokolada s lavandom, ružmarinom i kaduljom. Protesti u Veneciji Suveniri nisu nevažan detalj u turizmu i dokaz za to je veliki protest koji su u lipnju ove godine organizirali građani Venecije. Tada je dvije tisuće građana demonstriralo protiv dolazaka kruzera u grad, a kanale su blokirali stotinama brodica. Glavna poruka prosvjeda glasi: građanima je dosta gostiju s kruzera koji u Veneciji samo traže WC i kupuju gondole i kineske magnetiće za dva eura. Ta suvenirska monokultura uništila je gotovo sve zanatske radnje i galerije u laguni. U Veneciju dolazi godišnje više od dva milijuna gostiju s kruzera, a u Dubrovnik oko milijun. U Split ih dolazi puno manje, oko 200 tisuća godišnje. Lukša Lucianović Gosti u Dalmaciji redovito www.dubrovniktraže i lokalni nakit od cr- turistinfo.com venog koralja, a jedan od poznatijih brandova je Croata koja turistima Hrvatsku predstavlja kao domovinu kravate. Tu najviše kupuju gosti s Daleka istoka. U Dioklecijanovim podrumima po pristupačnim cijenama mogu se kupiti proizvodi tek milimetar bolji od kineske bofl-robe koja dominira Venecijom ili Dubrovnikom. Treba izdvojiti proizvod ateljea Guberina iz Šibenika, s replikama na teme iz opusa Jurja Dalmatinca. Našli smo i prodavaonicu branda ‘Hand made Croatia’, sa zanimljivim primjerima hrvatske nošnje i sa šestinskim kišobranima. U tom dijelu dominira predvidiv državotvorni narativ s pleterom, križem i kockicama u bezbrojnim varijantama. Na sreću, u Splitu smo pronašli i vrhunsku produkciju suvenira, umjetnički dizajnirane proizvode koji dobro održavaju potreban balans. Kao primjer, uz navedenu Nadalinu ističemo prodavaonicu Bag s odličnim torbama s istaknutim motivima iz palače i s ručkama od crijeva za polijevanje vrta. Galerija Naranča je već od prije dobro poznata po vrhunskom nakitu od murano-stakla i po odličnom t-shirt dizajnu. Vrh estetske produkcije u gradu su suveniri ateljea Lipovac koji skrbi o baštini Vaska Lipovca i t-shirt produkcija Galerije Meštrović. Uvid u ponudu suvenira na dalmatinskom tržištu nameće zaključak da po pitanju proizvodnje i plasmana takvih proizvoda ovdje vlada popriličan kaos, kao i inače u našem turizmu. Uz vrhunsku produkciju, još uvijek na glavnim punktovima dominira kič i u tom smislu bi turističke zajednice i gradovi trebali usmjeriti regulativu i odrediti minimum kriterija za vrhunske lokacije. Istaknimo da je, primjerice, Peristil ove godine, očitim trudom komunalnih službi, konačno pošteđen od poplave loše robe kao prethodnih godina, ali dug je još put do punog sklada visoke estetike i razumljive potrebe konzumenata za jeftinim kičem. Posjeta povijesnom gradu Ninu i Zadru Prošlog tjedna (vikenda) Sindikat umirovljenika Hrvatske – podružnica Dubrovnik organizirao je dvodnevni izlet u Nin i Zadar. Prvi dan u popodnevnim satima, uz stručno vodstvo lokalnog vodiča, obišao se povijesni grad Nin te noćilo u Zadru u hotelskom naselju Borik. Sutradan, opet uz stručno vodstvo lokalnog vodiča, sudionica izleta upoznali su se s poviješću ovog grada te posjetili nekoliko muzeja. Sljedeći izlet ovaj sindikat organizira vrlo povoljno za Karlovac (Ozalj, Krašić) Zagreb i Samobor od 24. do 26. 10. (tri dana i dvije noći) www.dubrovnik-turistinfo.com Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka) GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 33 ŠPORT III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA ŽUPANIJSKA FUTSAL LIGA Lider slavio protiv GOŠK-a I.HRVATSKA MALONOGOMNETNA LIGA Prvo poluvrijeme mnoštvo prilika protiv lidera Šibenika. Imali su igrači Milana Petrovića puno dobrih poteza, visio je gol u zraku, no GOŠK je u srijedu 1.listopada, u okviru 8.kola trećeligaškog nadmetanja, ipak ostao bez ispaljenog metka. Imao je i Šibenik nekoliko prilika, no mreže se nisu tresle u prvom poluvremenu. U nastavku gosti agresivniji, a to im se isplatilo u 70. minuti kada se Bulat najbolje snašao u petercu domaćina. Dubrovčanima je ovo četvrta utakmica bez osvojenog boda, u ovom susretu su pokazali ‘zube’ iako oslabljeni (Kacić, Dragić, Škugor), ali ipak, na žalost svih ljubitelja, bodovi odlaze put Šibenika. FOTO sa utakmice GOŠK - Šibenik pogledajte na facebook stranici Dbk Sport. BSK Zmaj je u ovom kolu nadigrao Hrvace 3:0, Neretva je kod kuće poražena od Solina 2:1, Jadran Luka Ploče je u gostima kod splitskog Hajduka primio pet pogodaka, a lošim rezultatima naših županijskih predstavnika pridružio se Neretvanac koji je poražen u Omišu 2:0. D.Lopin 14 momčadi u borbi za naslov Veliki bod Square-a, u petak stiže Solin! Dubrovački Square osvojio je veliki bod na gostovanju kod Uspinjače u Zagrebu. Momčad Marinka Mavrovića povela je već u 5. minuti, Uspinjača je u 21. okrenula rezultat, a potom u 35. minuti susreta Josip Jurić svojoj momčadi osigurava zlata vrijedan bod. Square je odmah na početku pritisnuo domaćina koji je ‘pokleknuo’ već u 5. minuti utakmice kada je Darko Rangotov pogodio za 1:0. Nastavila se dominacija Squarea, redale su se šanse Bevande, Rantogova, Jurića.. no rezultat se nije mijenjao. Uspinjača je tražila svoju šansu iz kontri, a prvu pravu dočekala je u 11. minuti nakon niza odbijanaca ispred vrata Primića koji je čak u tri uzastopna navrata obranio gotovo nemoguće. Momčad Marinka Mavrovića ponovno je preuzela inicijativu, no ipak se rezultat do kraja prvog poluvremena nije mijenjao. U nastavku, već u 1. minuti pogreška u obrani Dubrovčana i pogodak Uspinjače za preokret 2:1! Square je potom vršio pritisak, napadao no bez učinka. Imali su i suci svoju ulogu u današnjem ogledu, vrlo loše suđenje ‘kumovalo’ je nakon susreta raznim prepirkama. Square se na posljednje atome snage izvukao - osvojio zlata vrijedan bod. Josip Jurić je pobjegao svom čuvaru i lijevom nogom pogodio desni kut za 2:2, igrala se 35. minuta. Ipak, do kraja susreta bez pogodaka - po bod svakome, možda i najrealniji ishod ove utakmice. Square je u prvom nastupu ove sezone igao u sastavu Alen Turuk i Zoran Primić (vratari), Hrvoje Cvjetković, Ante Daničić, Duje Rezo, Mato Šimunović, Maro Đuraš, Borna Tikvica, Mateo Vodopić, Tomislav Bevanda, Josip Jurić i Darko Rangotov. U idućem kolu Square je u ulozi domaćina. U Gospino polje 3.listopada (19 SATI) stiže momčad Solina koja je u prvom kolu na svom terenu svladala viceprvaka Hrvatske - Novo Vrijeme iz Makarske 3:2! D.Lopin MANDARINA KUP NKNA Libertas srebrni Na 5 nogometnih terena, preko 1000 djece i nekoliko stotina roditelja, trenera i pratnje svakodnevno je uživalo u najvažnijoj sporednoj stvari na Svijetu – nogometu. Uz klubove iz Hrvatske još su tu bili i klubovi premijerligaši iz BIH, zatim Slovenije – jaka konkurencija privukla je mnoge posjetitelje na 4. Međunarodni turnir „Mandarina cup“. NKNA Libertas kao jedini predstavnik grada Dubrovnika sudjelovao je u sve tri kategorije djece takmičara U9,U11 i U13. Najveći uspjeh ostvarila je kategorija U9 koja je izborila finale protiv GNK Dinama i na kraju zasluženo osvojila srebrenu medalju i pokal za drugoplasiranu ekipu. U9 – kategorija 1.GNK Dinamo, 2.NKNA Libertas, 3.HNK Hajduk, 4.ONK Metković. Odlična organizacija, prekrasno vrijeme i natjecateljski duh krasio je ova tri dana neretvansku dolinu na oduševljenje djece, roditelja i svih koji su došli pogledati ovaj odličan turnir. Na kraju možemo samo poželjeti da imamo još ovakvih jakih turnira u našoj Županiji. D.Lopin STOLNI TENIS Superliga i Europski kup Ove subote i nedjelje igra se prvi krug Europskog kupa u castel Goffredu u Italiju. Uz LibertasMarinkolor nastupaju predstavnici Italije, Rumunjske i Španjolske. Inače, prvo kolo Superlige na rasporedu je bilo 2. listopada, a Libertas-Marinkolor je u Puli -kod istoimene 34gostovao GlasGrada 498 - petakekipe. 3. 10.V.Komarica 2014. I. I II.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA Maestral uvjerljiv, NKNA LIbertas za povijest U sljedećem kolu najzanimljiviji susret I.Županijske lige igra se u nedjelju na Grudi a sastaju se vodeći Konavljanin i Slaven Odigrane su utakmice trećeg kola I. i prvo kolo II. Županijske nogometne lige. Na Lapadu susret Dubrovnika 1919. i Maestrala, momčadi koje su upisale po jednu pobjedu i jedan poraz. Trener domaćina je u ovom susretu bio bez nekolicine igrača, a gosti iz Krvavca su odmah u prvom dijelu to iskoristili. Igrala se 35. minuta utakmice kada je vratar domaćina nespretno izbio loptu, gosti su odlično reagirali, Frane Jerković je izašao sam na istrčalog Saltarića kojeg je bez većih problema lobom matirao za 0:1. Imao je i Dubrovnik svojih šansi, ali bez uspjeha u završnici napada. Na samom startu drugog poluvremena gosti su stigli i do drugog pogotka. Izvrsno je u petercu domaćina još jednom reagirao Jerković koji je ovog puta iz voleja matirao Saltarića za 0:2! Nastavila se dominacija Maestrala, a već u 55. minuti, te po drugi put na utakmici zbog pogreške vratara, gosti iz Krvavca vode 0:3! Treću loptu u mrežu danas neraspoloženog Saltarića poslao je Goran Orlović. U posljednjim minutama Daničić je iskoristio odbijanac te silovitim udarcem pogodio za konačnih 1:3. REZULTATI Dubrovnik 1919. - Maestral 1:3, Grk - Slaven 0:2, Konavljanin - Žrnovo 4:1, Hajduk 1932. Croatia 2:1, Metković - Orebić 1:0, Župa dubrovačka - Gusar 1:0 POREDAK Konavljanin 9, Slaven 9, Metković 7, Grk 7, Maestral 6, Hajduk 6, Dubrovnik 3, Župa 3, Orebić 3, Gusar 1, Croatia 0, Žrnovo 0. U sljedećem kolu najzanimljiviji susret igra se u nedjelju na Grudi a sastaju se vodeći Konavljanin i Slaven. II. ŽUPANIJSKA LIGA - 1. KOLO REZULTATI NA Libertas Ponikve 4:1, SOŠK - Putniković 0:2, Rat - Enkel 0:1, Omladinac - Faraon 4:1 POREDAK NA Libertas 3, Omladinac 3, Putniković 3, Enkel 3, Jadran 0, Rat 0, SOŠK 0, Faraon 0, Ponikve 0. D.Lopin I.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA (ŽENE) Dinamo slavio na Lapadu Nogometašice dubrovačke Omble poražene su u drugom kolu 1. Hrvatske nogometne lige. U susretu protiv zagrebačkog Dinama, ekipa Nevena Tomičića poražena je 3:2 (2:1). Zagrepčanke su vodile 0:2, Andrea Martić je smanjila na pogodak zaostatka, no sredinom drugog dijela opet je plus dva za gošće. Martić je nakon toga upisala svoj drugi pogodak za konačnih 2:3. Ovo je Ombli drugi poraz u prvenstvu, u prvom kolu Dubrovkinje su poražene od Osijeka, višestrukog prvaka i Kupa Hvatske sa 10:0. U iduću nedjelju, u sklopu trećeg kola Ombla putuje u Rijeku gdje ih dočekuje ŽNK Jackpot. D.Lopin Ova sezona starta sa 14 klubova kao i prethodne sezone uz napomenu da su odustale momčadi Ponta i Hajduk, a novi sudionici su Sokol - Dubravka i ŠMN Square - Župa dubrovačka. Natjecanje neće biti klasično dvokružno svatko sa svakim već će se samo prvi dio odigrati svatko sa svakim, a drugi dio sa svakim drugim na tablici nakon prvog dijela. Momčad Square- Župa dubrovačka igra van konkurencije, te ne može sudjelovat u kup natjecanju i diobi mjesta koja se nagrađuju zbog pozicije. Ravnopravno sa ostalim sudionicima sudjeluje u natjecanju za fair-play i strijelca lige. RASPORED 1. KOLO (4. listopada) 17.00 Enkel – Pridvorje, 17.50 Čilipi – Sokol, 18.40 Zmaj - Bebi papa, 19.30 Ombla – Duba, 20.20 Plat – Dunave, 21.20 Zelena menestra – Jadran, 22.00 Cavtat - ŠMN Square. D.Lopin ODBOJKAŠICE STARTAJU U SUBOTU Što mogu Dubrovkinje? Ženski odbojkaški klub Dubrovnik sa dosta promjena kreće u novu sezonu 1. A Hrvatske odbojkaške lige. Najviše se promjena dogodilo u igračkom kadru, naime, od ove sezone trenerica Mirjana Vreća ne može računati na većinu igračica od prošle sezone. Trenutno su samo četiri seniorke od prošlogodišnjeg sastava u Klubu... -Imamo osjetnih promjena, neke su nam cure pošle u Zagreb radi školovanja, neke su prestale zbog osobnih razloga. No, ostala nam je četvorka od prošle sezone; uvelike računamo na Ivu Adžić, Anđelu Kalauz, Sanju Curić te povratnicu Doris Bogoje nakon operacije. Osim njih tu su nam sve mlađe cure, kadetkinje i mlađe kadetkinje.- riječi su Mirjane Vreće, trenerice ŽOK Dubrovnik. Prvenstvo starta već za 10 dana, Dubrovnik je domaćin u prvom kolu. U Gospino polje stiže nova momčad u 1. A ligi - ŽOK Đakovo. Po svemu sudeći igrati će se u subotu, 4. listopada u sportskoj dvorani od 20 sati. Uz Dubrovnik i Đakovo, u drugoj jakosnoj skupini sudjeluju još Osijek, Kostrena, Drenova, Split 1700., HAOK Rijeka i Nova Gradiška.-U prvom kolu smo domaćini novom prvoligašu Đakovu, nepoznanica su nam, ne znamo u kojem su oni sastavu. Upitno je jesu li se i oni pojačali ili su ostali u sastavu kao i prošle sezone. U drugom kolu smo također domaćini, dočekuje Osijek, ali zbog zauzetosti dvorane zamijeniti ćemo sigurno domaćinstvo.- dodala je Vreća. Dubrovkinje već ovaj vikend, u subotu, 4. listopada igraju utakmicu pretkola Kupa u kojoj igraju protiv ŽOK Brda u Splitu. Pobjednik tog ogled osigurati će prvo kolo Kupa Hrvatske. Pobjednik će igrati protiv OK Kaštela DC. - Idemo u Split s nadom da možemo do pobjede. Nisam sigurna da idemo kompletni, ali nema predaje. Ukoliko i ne prođemo dalje igrati ćemo protiv Kaštela prijateljsku utakmicu. Trebam istaknuti da cure na treningu daju sve od sebe, trenira se svaki dan pa s toga vjerujem da i ove sezone možemo ostati prvoligaši!- zaključila je trenerica Dubrovnika Mirjana Vreća koja će i ove sezone imati Paulinu Prkačin, ‘desnu ruku’ u vodstvu momčadi tijekom sezone. D.Lopin PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL www.dbksport.hr www.dbksport.com DUBROVAČKI MEĐUNARODNI KOŠARKAŠKI SUDAC BOĆANJE / II. HBL-a – JUG Sreten Radović među najboljima na svijetu Boćari Komolca i u 4. kolu izborili su pobjedu. Ovom pobjedom izbili su sami na vrh tablice. Na utakmici protiv Stivana posebno treba spomenuti igru Maria Baja u disciplini bližanja i izbijanja u krug, gdje je ostvario 31 poen. Hidroelektrana je gostovala u Šibeniku kod Croatie i uspjela je slaviti u samo 3 discipline, a ostalih 8 pripalo je domaćinu. Metković je bio bolji od Zlatan Otoka, dok su Ploče uvjerljivo poražene u Omišu. U sljedećem kolu Hidroelektrana je domaćin Sokolu, dok će Komolac put Paga na gostovanje kod Povljane. Rezultati 4. kola: Sokol – Povljana 18:4, Komolac – Stivan 14:8, Metković – Zlatan Otok 16:6, Gorčina – Ploče 18:4, Croatia – Hidroelektrana 16:6. Poredak: 1. Komolac 7 bodova, 2. Sokol 6, 3. Gorčina 6, 4. Hidroelektrana 4, 5. Croatia 4, 6. Metković 4, 7. Povljana 4, 8. Zlatan Otok 3, 9. Stivan 2, 10. Ploče 0 bodova. Raspored 5. kola igra se 04.10.2014. u 15,00 sati: Hidroelektrana – Sokol, Ploče – Croatia, Zlatan Otok – Gorčina, Stivan – Metković, Povljana – Komolac. Dubrovački međunarodni košarkaški sudac Sreten Radović, koji je na nedavnom Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj sudio i polufinalni susret SAD-a i Litve, što je potvrda da spada u uži krug najboljih djelitelja košarkaške pravde na svijetu, sudio je nedavno i odlučujući susret kvalifikacijskog turnira u belgijskom Ostendeu u kojem je ruski Uniks iz Kazana dobio francuski Asvel s 88:79 te se teko plasirao u Euroligu. Natjecanje po skupinama počinje 16. listopada i traje do 19. prosinca, a susrete će suditi i Sreten Radović. final four je od 15. do 17. svibnja 2015. u Madridu. II.HRVATSKA RUKOMETNA LIGA-JUG Derbi rukometašima Dubrovnika Potpuno zaslužena pobjeda dubrovačkih rukometaša na Korčuli u dvoboju prvog kola 2. Hrvatske rukometne lige - južna skupina. RKHM Dubrovnik slavio je protiv istoimenog domaćina 31:30 iako je pobjeda mogla biti i uvjerljivija. Domaćin je tek u početku utakmice imao dva pogotka razlike, no premalo za raspoložene Dubrovčane. Na odmor se otišlo sa dva pogotka Dubrovnika (12:14), a presudni trenutak dogodio se netom nakon početka drugog dijela kada su Dubrovčani otišli na +4 (12:16). Unatoč odličnoj i ‘lepršavoj’ igri Dubrovčana velike zasluge idu i vratarima, Hajdareviću i Meštriću, koji su na kraju utakmice imali sveukupno 17 obrana. Kod Dubrovnika su u vrijednoj pobjedi pogotke postigli Anes Avdić 9, Nikša Bušlje 8, Martin Prskalo 7, Luka Marević 6 i Miodrag Biško 1. U idućem kolu Dubrovnik je slobodan, a u sklopu trećeg kola dočekuje Arbanase (11.listopada). D.Lopin BRIDŽ-PRVENSTVO DUBROVNIKA U PAROVIMA Najuspješniji Dubravka Zvrko i Frano Mozara Prošlog vikenda u hotelu Neptun održano je Parsko prvenstvo Dubrovnika u bridžu. Igrale su se dvije sjednice, u petak i subotu. Na prvenstvu je nastupilo osam parova iz Dubrovnika koji su pravo nastupa ostvarili kroz kvalifikacije te dva gostujuća para iz Francuske. Najuspješniji je bio par Dubravka Zvrko i Frano Mozara koji su tako postali parski prvaci Dubrovnika za 2014.godinu. Ukupni rezultati turnira: 1.Frano Mozara - Dubravka Zvrko 59,12%, 2.Frano Jančić - Jerko Jerry Kovac 55,65%, 3.Velibor Puzović - Đivo Tikvica 55,60%, 4.Toni Radić - Miho Jančić 54,35%, 5.Ana Čeović - Maja Mrša 49,86%, 6.Niko Dubčić - Jakup Selmanović 48,08%, 7.Robert Job - Jules Chabrier 47,41%, 8.Chantal Kadouch Charley Kadouch 47,18%, 9.Marija Jelčić - Boris Lovjer 46,64%, 10.Višnja Muratović - Sule Muratović 36,11%. Dva BRIDŽ KLUB DUBROVNIK Pobijedio njemački par U ponedjeljak 29.09.2014. u hotelu Neptun odigran je redovni tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik. Na turniru je nastupio dvadeset i jedan par zajedno s njemačkim gostima hotela uz Matchpoints obračun. Pobijedio je njemački francuska para dolaze iz grada RueilMalmaison. Početkom godine jedan naš par je bio gost na njihovom prvenstvu. Dubrovnik i Rueil-Malmaison su gradovi prijatelji pa tako i bridž klubovi ova dva grada ostvaruju suradnju već nekoliko godina. Francuski parovi su na turniru osvojili sedmo i osmo mjesto. Poseban uspjeh na turniru je ostvario i 101-godišnji Jerko Jerry Kovac koji je osvojio drugo mjesto. par Horst Breitenstein i Elisabeth Spiegl, drugi su bili Ana Čeović i Maja Mrša a treći Velibor Puzović i Đivo Tikvica. S ovim turnirom završen je ciklus turnira za rujan. Pobjednik ciklusa je Toni Radić.Ukupna klupska lista se može vidjeti na: http://www.crobridge. com/clubs/dubrovnik/rang_lista.asp Komolac na vrhu III.HBL-a-DUBROVNIK-NERETVA Donji Brgat izgubio doma Boćari Donjeg Brgata izgubili su na svojim terenima od ekipe Slivna. Gosti su ovom pobjedom pokazali svoju kvalitetu i sigurno će biti jedni od favorita za 1. mjesto. U župskom dvoboju Postranje je u neizvjesnoj utakmici tijesno slavilo protiv Brgata, Rijeka je napokon zabilježila pobjedu, dok je Župa Dubrovačka poražena u Vrgorcu od odlične ekipe Umčana. Rezultati 4. kola: Postranje – Brgat 12:10, Umčani – Župa Dubrovačka 16:6, Rijeka – Hvidra Gromača 14:8, Donji Brgat – Slivno 9:13, Omladinac – slobodan. Poredak: 1. Umčani 6 bodova, 2. Slivno 6, 3. Postranje 5, 4. Župa Dubrovačka 4, 5. Donji Brgat 4, 6. Rijeka 3, 7. Hvidra Gromača 2, 8. Omladinac 2, 9. Brgat 0 bodova. Raspored 5. kola igra se 05.10.2014. Slivno – Postranje (10,00), Hvidra Gromača – Donji Brgat (10,00), Omladinac – Rijeka (16,00), Brgat – Umčani (10,00), Župa Dubrovačka – slobodna. zabilježili pobjede. Rezultati 3. kola: Gornja Vrućica – Montovjerna 10:6, Komolac Ombla – Torcida Osojnik 6:10, Sokol – Ljuta 8:8, Orašac – Strijelac 9:7. Poredak: 1. Torcida Osojnik 6 bodova, 2. Sokol 5, 3. Gornja Vrućica 4, 4. Orašac 3, 5. Ljuta 3, 6. Strijelac 2, 7. Montovjerna 1, 8. Komolac Ombla 0 bodova. Raspored 4. kola igra se 05.10.2014. u 16,00 sati: Montovjerna – Strijelac (10,00), Ljuta – Orašac, Torcida Osojnik – Sokol, Gornja Vrućica – Komolac Ombla. II.ŽUPANIJSKA LIGA-DUBROVNIK Hajduk i dalje hajdučki Po prikazanom u protekla 3 kola boćari Hajduka će se prošetati kroz ovo prvenstvo. U dosadašnja 3 kola ostvarili su 3 uvjerljive pobjede. Rezultati 3. kola: Petka – Hajduk 3:13, Slaven – Bosanka 4:12, Epidaurus – Zrinski 5:11, Pridvorje – Uskoplje 8:8. Poredak: 1. Hajduk 6 bodova, 2. Zrinski 5, 3. Uskoplje 4, 4. Bosanka 4, 5. Slaven 2, 6. Epidaurus 2, 7. Pridvorje 1, 8. Petka 0 bodova. Raspored 4. kola igra se 05.10.2014. u 16,00 sati: Hajduk – Uskoplje, Zrinski – Pridvorje, Bosanka – Epidaurus, Petka – Slaven. LIGA PELJEŠAC Bistrina sama na vrhu Boćari Bistrine ostvarili su sve pobjede do sada i trenutno su sami na vrhu tablice. Rezultat zaostale utakmice 3. kola: Ponikve – Faraon 10:2. Rezultati 4. kola: Putniković – Duba Stonska 2:10, Faraon – Brijesta 11:1, Bistrina – Ponikve 10:2, Orebić – Sveta Ana 12:0, Hodilje – slobodno. Poredak: 1. Bistrina 6 bodova, 2. Duba Stonska 4, 3. Orebić 4, 4. Ponikve 4, 5. Faraon 4, 6. Hodilje 4, 7. Brijesta 2, 8. Putniković 2, 9. Sveta Ana 2 boda. Raspored 5. kola igra se 05.10.2014. u 16,00: Ponikve – Orebić, Brijesta – Bistrina, Duba Stonska – Faraon, Hodilje – Putniković, Sveta Ana – slobodna. Priredio: Luko Hendić I.ŽUPANIJSKA LIGA-DUBROVNIK Torcida Osojnik bez greške Boćari Torcide Osojnik odlično su krenuli u ovoj sezoni, u 3 kola ostvarili su 3 pobjede i to sve na gostujućim terenima, ovaj put su slavili kod Komolac Omble. Konavoski dvoboj završio je bez pobjednika, dok su dva preostala domaćina Gornja Vrućica i Orašac GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 35 UDRUGA SOG U SURADNJI S DUBROVAČKIM MUZEJIMA I HRVATSKO-AUSTRIJSKIM DRUŠTVOM DUBROVNIK U PONEDJELJAK 29.RUJNA JE UGOSTILA BOŠKOVIĆA, SORKOČEVIĆA I MOZARTA Scenski kolaž „Druga strana povijesti“ ponovno u Kneževom dvoru Ovim je scenskim kolažom udruga SOG ispričala priču o bogatoj kulturnoj materijalnoj i nematerijalnoj baštini i važnosti dubrovačke sredine – istakla je, uz ostalo, pijanistica Ivana Jelača Dubrovačka udruga „Sve ostalo je glazba“ (SOG), u suradnji s Dubrovačkim muzejima i Hrvatsko-austrijskim društvom Dubrovnik, u ponedjeljak 29. rujna je u Glazbenoj dvorani Kneževa dvora reprizno izvela scenski kolaž Druga strana povijesti. Riječ je o vrlo uspješnom projektu, koji je premijerno izveden u svibnju 2014., povodom proslave Međunarodnoga dana muzeja i Europske noći muzeja. Zahvaljujući uspješnoj suradnji između Dubrovačkih muzeja i udruge „Sve ostalo je glazba“, posjetitelji su ponovno dobili dragocjenu priliku poslušati djela Wolfganga Amadeusa Mozarta i Luke Sorkočevića na instrumentu zahvaljujući kojem se Dubrovnik upisao na europsku glazbenu kartu povijesnih instrumenata. Naime, na dubrovačkom fortepianu bečkoga graditelja instrumenata s tipkama iz 18. stoljeća, Antona Waltera, svirala je pijanistica Ivana Jelača, koja je i autorica sinopsisa, a uz nju je nastupila violinistica Dora Kamber. Glazbeno-scensko događanje vodio je gospar Marojica Bijelić u liku Ruđera Boškovića. Osim što je svoja zapažanja podijelio s publikom, Ruđe je pričao i o kulturnom životu Beča i Dubrovnika te kako je Luka Sorkočević u svojim dnevničkim zapisima pisao o bečkim društvenim događanjima, poput balova u dvorcu Schönbrunnu, ali i o geniju Mozartu, koji je svoja besmrtna djela stvarao na gotovo identičnom Walterovom instrumentu. - Ovim je scenskim kolažom udruga SOG ispričala priču o bogatoj kulturnoj materijalnoj i nematerijalnoj baštini i važnosti dubrovačke sredine koja je i u glazbenom ozračju bila itekako u dosluhu s Europom. Glazbenim izvedbama na povijesnim instrumentima oživjela su se davna vremena te povezala promocija prošlosti, osvještavanjem u sadašnjosti s usmjeravanjem prema budućnosti – kazala je Ivana Jelača, predsjednica Udruge. Ulazak na koncert bio je besplatan, a prije izvedbe je organizirano i besplatno stručno vodstvo po središnjoj ovogodišnjoj izložbi Dubrovačkih muzeja „Luka i Antun Sorkočević –diplomati i skladatelji“. Projekt je sufinanciran od Grada Dubrovnika kao program javnih potreba u kulturi za 2014. BOŠNJAČKA NACIONALNA ZAJEDNICA ZA GRAD DUBROVNIK I DNŽ UDRUGA BRANITELJA Čestitka za Kurban-Hadždži Bajram Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Dubrovnik i Dubrovačko neretvansku županiju, Udruga dubrovačkog bošnjačkog entiteta, najsrdačnije čestita, svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima islamske vjeroispovijedi, veliki blagdan islamske civilizacije Kurban –Hadždži Bajram. /4.10.2014., subota/ Samo Ljubav, Dobrota i Čovječnost mogu biti esencija i sol kulture Života koje nam je podario jedan, jedini, jedinstveni i dakako i svakako zajednički Bog,Stvaratelj Svega. Iz najljepšeg Grada na Svijetu, dubrovački Bošnjakinje i Bošnjaci odašilju poruku Mira i Ljubavi, aktivnoga suživota i tolerancije među raznim i različitim, među drugim i drukčijim. Tradicionalno odlični odnosi pripadnika raznih vjeroispovijedi u našemu Gradu mogu biti uzor i recept mnogima u današnjem vremenu i prostoru. BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN Šemsudin Brković, predsjednik BNZ DU I DNŽ 36 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. Izlet u Vrapčiće Udruga branitelja organizira jednodnevni izlet 11.10.2014 u Vrapčiće. odlazak s Pila u 6 sati ujutro a povratak u večernjim satima. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u našem zajedničkom i veselom druženju, kao i da potvrde obavezno svoj dolazak za sve informacije javiti se na broj udruge branitelja na 333 324, 417 034 ili 091 571 7963. ULIPUD 150. izložba u Domu za starije i nemoćne U Domu za starije i nemoćne osobe Dubrovnik 30.rujna 2014., otvorena je 150.izložba Udruženja likovnih i primijenjenih umjetnika Dubrovnika. Izložba ostaje otvorena do 31.listopada 2014. GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 37 MATO MALI I PERO NJIOV S kim śes, koga se proj Od pokonjega Joza, kaže Jane, nijesi mogu ču da će ti, kadarke bi ti što trebalo, rije: „Doj ću kadarke uzimam kad“, vengo bi sve svoje ostavijo, a trčo bi ti pomoj. Iz istije stopa bi skako, a njegovo bi čekalo Pripovijeda Mato kako je u ona bremena pokonji Jozo, od svega što bi mu došlo u ruke, najvolijo čita Glas Koncila i cavtajsku Antenu, koju je uređivo pokonji dum Mato Bogišić. Još su mu, kaže, i glasovi koncila i antene u paketima, gore u šufitu. Drži i, da se ne bi miši uvalili, u jednomu staromu ormaru što mu ga je učinijo pokonji Grgur Zglav. Pokonji Jozo se s dum Matom lijepo gledo. Ocijo. Polazijo. Vazdarke je, kaže Jane, spominjo jednu koju mu je dum Mato ispripovidijo. Neki meštar i njegov šegrt najegli su na slijepoga kako śedi na klima. I prosi. Meštar tadarke reče šegrtu da mu da milostinju. I šegrt spušti solad u njegov klobuk. Kadarke su pošli, meštar će šegrtu: - Kadarke si do solad, trebo si u znak poštovanja skinu svoj klobuk i nakloni se. - A zašto – upita šegrt. - To vazdarke treba činje kadarke se dava milostinja. - Ali čoek je slijep – šegrt će. - Nigda se ne zna, more bi i varalica – meštar će mu. Pokonji dum Mato, da je samo Antenu našoj Vali ostavijo, veliko je blago ostavijo. Jane kaže: - Žali Bože naše pameti, ali i solada što se nekijem davaju. Kadarke se ko od tije tuknuo o čelo, malo promislijo pa napravijo izložbu Matovije antena, ili i ponovo oštampo i ukoričijo. Pravo bi bilo da svaka kuća u našoj Vali ima te Matove antene ko li- bro. Ali, taki smo ti mi… našemu čejadetu naš čoek vaja samo kadarke mu što treba. Potje, okrene glavu ko da ga nigda njegove oči viđele nijesu… Spominje se Mato onije bremena, meštrovanja i šegrtovanja. Kadarke si za nauči moro i sluša i ne sluša, i ču i ne ču, i viđe i ne viđe. Dobar meštar, bijo on meštar od auta, od drva ili česa drugo, je i po zvuku zno more li i što more učinje. Ili đe je kvar. I pokonji Jozo je zno čejad, ko malo ko. Nije moro nekoga poznava da bi zno s kijem ima posla. Zno je po faci, po motima, po glasu… treba li se proj, nema posla, ili more śes. Najviše se, kaže Jane, prolazijo onije kojijem niko ne bi vajo, ko i onije što bi sve znali. A najopasniji su, govorijo bi, oni koje bi – kadarke i slušaš – stavijo i na ranu. - Od take čejadi samo moreš ima muku u stomku – govorijo bi. Pokonjik je vazdarke govorijo da sve dobro što dolazi – dolazi od Boga, a ono drugo je, zno bi u šali rije, „Boga pitaj okle“. Vrag je ušo u svijet kadarke je čejad počela it i na čas radi jediva i čašice, a ne radi čejadi s kojijem jedu i piju: - Ko ti, moj sinko, danaske gleda čejade. Koga je briga za tvoje dobro, ali ako si što slab, ne boj se, a da te neće premeta, i zakopava. Današnji čoek ako nema neki interes, neće ni pogleda na te. Neće ti rije ni ćuš tovare. Nema kad. Današnji čoek se, pripovijeda Pero, u svašto i u svakoga voli uprti. Lako što se u sve osve razumije, pa i u ono što ne razumije, ali voli i naprdiva i zaprdiva. Taki te naćera, kaže Jane, Piše: da mu rečeš i ono što, ako Antun Švago Boga znaš, moraš premuča. Đe su Bogu vazdarke otpatana vrata, kaže Sele, nije se ni živinama bacalo i govorilo na, vengo bi im se vazdarke, prije vengo bi im se odnijelo, prala i korita i kamenice, i pjati. Nije se ni u baštinu svašta nosilo baca. - Najgori su ti, moj čoeče, oni što vazdarke druge uču i što i kako, a ne znaju krenu sobom. Od pokonjega Joza, kaže Jane, nijesi mogu ču da će ti, kadarke bi ti što trebalo, rije: „Doj ću kadarke uzimam kad“, vengo bi sve svoje ostavijo, a trčo bi ti pomoj. Iz istije stopa bi skako, a njegovo bi čekalo. Kadarke bi Bog uzo Sebi i onega ko se napatijo, pokonjik bi govorijo: - Blažen Bog! Danaske se sve izmijenilo, zato se čejade sve više spominje onega i što je bilo i kako je bilo. - Sve je to lijepo, ali meni se para, da je današnji čoek od svega do svega zaboravijo živje. O svemu više i misli i za sve se više sekira, vengo se raduje onemu što mu je Bog do – kaže Mato. Negda se s onijem što se imalo i koliko se moglo, i veselilo i živjelo, a danaske ako ti je i cklo ciklo a ne odlećelo u ijadu pijaka, trči se odma promijeni. Isuri ti se jedan konac na košuji, odma se trči uze novu. Ne zato što je to grubo za viđe ili zato što čejad mogu viđe pa ne znam što promisli, vengo zato što čejade samo o sebe nema živa mira. Ne zna s mirom sta. Ukratko: ne zna što bi sa sobom! - I život mu je došo ko da je, Bože mi prosti, nečiji drugo – kaže Jane. PREKOGRANIČNA IZLOŽBA BUŠA Šampionsko grlo buša Iva Vidaka s Grude Prva prekogranična izložba buše u okviru projekta BBio – Održivi razvoj pograničnih područja kroz očuvanje autohtonih pasmina i uspostavu gen- centra u Buhovu i na Biokovu održana je u nedjelju, 21. rujna 2014. godine na lokaciji Stočni sajam Zadvarje. Izložba je organizirana pod vodstvom Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom, Ministarstvom gospodarstva Zapadnohercegovače Županije, Ministarstvom poljoprivrede Republike Hrvatske, Splitsko- dalmatinskom županijom, Općinom Zadvarje, Javnom ustanovom „Park prirode Biokovo“ te Udrugom za zaštitu i očuvanje izvornih pasmina domaćih životinja te Udrugom uzgajivača buše. Buša je izvorna pasmina područja Dinarida koja je sve do prve polovice XX. stoljeća činila okosnicu govedar- ske proizvodnje. Zbog promjena u proizvodnim sustavima i intenzifikacija animalne proizvodnje u prvoj polovici XX buša se karakterizira kao ne konkurentna pasmina koja ne može udovoljiti zahtjevima uzgajivača i „trkom za profitom“. Taj trenutak je početak sustavnog pretapanja buše, kao i početak njenog postupnog nestanka kao čiste pasmine. Program sustavne zaštite buše u Hrvatskoj je pokrenut 2003. godine te je buša uključena u nacionalni govedarski uzgojni program te 38 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. je temeljem istog programa zasnovano uzgojno Udruženje uzgajivača buše. Aktualnu populaciju buše u Hrvatskoj čine 782 uzgojno valjane jedinke. Danas je buša ponovno važna pasmina, živi spomenik čovjekova truda, znanja i uzgoja kroz protekla vremena; ukras naših pašnjaka i ruralnih sredina, izvor vrijednog mlijeka i mesa te rezervoar vrijednih gena koji će u budućnosti biti sve važniji u održivoj animalnoj proizvodnji. Na otvaranju izložbe prisutne posjetitelje i izlagače pozdravili su Jozo Sarač v. d. ravnatelja JU RERA S.D., Ivana Krnić zamjenica načelnika općine Zadvarje, Ivica Ćorić ministar gospodarstva županije Zapadnohercegovačke i potpredsjednik Vlade, Luka Brčić zamjenik župana Splitskodalmatinske županije, dr. sc. Zdravko Barać, v. d. ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije te Davorka Hajduković pomoćnica ministra poljoprivrede Republike Hr- vatske koja je i otvorila izložbu. Na izložbi je 12 uzgajivača s područja Ličko-senjske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko neretvanske županije predstavilo ukupno 72 grla bikova, krava i junica pasmine buša. Stručna ocjenjivačka komisija u sastavu: prof. dr.sc. Ante Ivanković, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik komisije i članovi Ivica Ravić dr. vet. med., Udruga za zaštitu i očuvanje izvornih pasmina domaćih životinja; Petar Šabić dipl. ing., Hrvatska poljoprivredna agencija; Ozren Erceg dipl. ing., Hrvatska poljoprivredna agencija; mr.sc. Ivica Marić, Hrvatska poljoprivredna agencija izabrala je po tri najbolja grla u kategorijama bikovi, krave i junice te šampionsko grlo izložbe. Šampionskim grlom izložbe proglašena je krava HR 4101675398 NN B128, vlasnika Ivo Vidak, Gruda kojemu su diplomu i zvono Hrvatske poljoprivredne agencije zajednički svečano uručili Davorka Hajduković pomoćnica ministra poljoprivrede Republike Hrvatske, dr. sc. Zdravko Barać, v. d. ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije i Luka Brčić zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije. U kategoriji krava drugom nagradom je nagrađeno i grlo Pera Srgote iz Mikulića, pod brojem HR 2101264923 NN B120. HPA U 103. GODINI Umrla časna sestra Marija Izabela Radin iz Mihanića U samostanu sv. Klare u Zagrebu u subotu 27. rujna 2014. u 103. godini preminula je s. Marija Izabela od Svete obitelji (Mare Radin). Ispraćaj iz samostana bio je iz samostana u nedjelju 28. rujna u 18 sati, a sprovod u utorak 30. rujna u 13.20 sati na Markovu Polju. Misa zadušnica bila je u crkvi sestara klarisa u Mikulićima, Kvaternikova 167, nakon sprovoda. S. M. Izabela Radin, krsnim imenom Mare, rođena je u obitelji s petero djece, od oca Pera i majke Ane rođene Miljas u selu Mihanići, župa Pridvorje, u Konavlima. U 9. godini ostaje bez oca, a sa 17 bez majke i brata, te je tako još maloljetna preuzela brigu za mlađega brata i sestru. Mala obitelj uzdržavala se radom i prodajom povrća iz svoje baštine. Premda je još kao djevojčica osjećala poziv za posvećenim životom, konačnu odluku donijela je u 25. godini, stupivši u Družbu sestara franjevki od Bezgrješnoga začeća na Dančama. Godine 1938. u drugoj skupini sestara odlazi u Argentinu, gdje preuzima brigu za napuštenu djecu u nekoliko zavoda. U Red sv. Klare prelazi 1960. godine ulaskom u samostan klarisa koje su tada još bile u Samoboru. U tom istom samostanu već je bila njezina mlađa sestra Luce (+2007.). U samostanu se odmah uključila u posao izrade misnoga ruha za potrebe novoosnovanoga i siromašnoga samostana. Kada su sestre prešle u Zagreb, s. Izabela je sudjelovala u podizanju betonskoga klauzurnoga zida. Kasnije je vodila posao koji je bio glavni izvor prihoda za uzdržavanje zajednice: izrađivanje popluna. Izvor: IKA HUBOL U OPĆOJ BOLNICI DUBROVNIK Osnivačka tribina Hrvatska udruga bolničkih liječnika HUBOL održala je 25.rujna svoju osnivačku tribinu u dubrovačkoj Općoj bolnici. Udruga koja postoji tek godinu dana, po hrvatskim je bolnicama okupila oko 700 liječnika, a cilj im je stvoriti kritičnu masu kvalitetnih stručnjaka koji će promovirati struku i brigu za pacijente, bez politikanstva i osrednjih rješenja u ionako oslabljenom sustavu. Odaziv liječnika dubrovačke Opće bolnice bio je sjajan, priključili su se i članovi najstarije liječničkog udruženja - Hrvatskog liječničkog zbora, ali i predstavnici sindikata liječnika, kako bi se održala prezentacija programa rada HUBOL-a. Izvor: dubrovniknet Obavijest o smrti AMALIJA ŽUVELA, 1920. MARA VIDIĆ, 1920. IVO BEGO, 1926. TONKA ĐURĐEVIĆ, 1929. MARE VUČIČEVIĆ, 1930. MARIJA PEROVIĆ, 1932. BALDO VIOLIĆ, 1933. PAVE ČUPIĆ, 1936. PERO ĐUHO, 1938. ANTUN BOŽANJA, 1944. MILKA STANKOVIĆ, 1960. MATO ŽABIĆ, 1965. UDRUGA DVA SKALINA - Obitelj A. i B. Mojaš donira 120 kuna. U spomen na pokojnog Iva Puh, 200 kuna prilaže obitelj Iva Kopriveca. Ivo i Mara Ucović doniraju 3.500 kuna. UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ - Umjesto vijenca za pok. roditelje naše Branke Vatović 820 kn prilazu bivše kolege hotela President. Udruga se donatorima zahvaljuje od srca. Poseban prijatelj udruga za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama. IBANHR 7623600001102283431 (Zagrebačka banka), mob: 098608742. UDRUZI “ZAJEDNO DO ZDRAVLJA” priložili su: dana 21.8. u spomen na pok.Milku Bečić umjesto cvijeća, obitelji Vukanović 200 kn. Toplo zahvaljujemo svima, koji akcijama i uplatama pomažu rad Udruge. IBAN kod OTP Banke HR912407000 1100302492. Tekst objave na fax: 312 – 300 ili email: [email protected]. GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected] Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 39 VELIKO SVJETSKO ZNANSTVENO OTKRIĆE - OTKRIVEN PRVI GEN POVEZAN S TUMOROM JETRE Među znanstvenicima i Konavljanin Kristijan Ramadan Velika međunarodna skupina znanstvenika, u kojoj su istaknutu ulogu imali hrvatski istraživači Ivan Đikić, Davor Lessel, Kristijan Ramadan i Janoš Terzić, otkrila je prvi gen povezan s tumorom jetre (hepatocelularni karcinom). To važno otkriće objavljeno je u novom broju prestižnog znanstvenog časopisa Nature Genetics. - Otkrili smo genetsku abnorDavor Lessel, Kristijan Ramadan, Janoš Terzić malnost koja je povezana s ra- Ivica Đikić, nom pojavom tumora jetre kod djece. Riječ je o nasljednoj mut- pacijenta s mutacijom u genu SPRTN, a ključni istraživač u toj aciji koja se mora naslijediti i od oca i majke koji nemaju sim- grupi bio je Zagrepčanin Davor Lessel. Željeli su da kombiniranptome bolesti - rekao je za Jutarnji list Ivan Đikić, profesor na jem spoznaja ubrzamo otkriće funkcije gena - ispričao je Terzić. Sveučilištu Goethe u Frankfurtu. Pred kraj studije priključili su se i znanstvenici iz Australije, koji su Naši su sugovornici istaknuli da su istraživanja počeli prije sedam pronašli još dva pacijenta, pa je sedmogodišnje istraživanje okgodina na MF-u u Splitu, gdje su pokuse napravile prof. Ivana upilo više od 25 istraživača. Marinović Terzić i dipl. ing. Marina Degoricija. - Ovakvi projekti mogući su samo u dugotrajnim studijama, a pri- Prije otprilike tri godine, kad smo bili na polovici naših istraživanja, tom je potrebno dugotrajno financiranje bez i jedne publikacije. pozvali smo na suradnju stručnjaka za popravak oštećenog DNK, To pokazuje koliko je danas važno i financiranje dugoročnih proprofesora s Oxforda Kristijana Ramadana koji je rodom iz Konav- jekata koji proučavaju velika pitanja u biomedicini - zaključio je ala. Ubrzo nas je kontaktirala i grupa iz Njemačke koja je pronašla Ivan Đikić. Izvor:jutarnji.hr INFORMATIČKI KLUB FUTURA SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU Predstavljanje Centra robotike ove subote Informatički klub Futura Sveučilišta u Dubrovniku predstavit će svoj novi projekt Centar robotike u subotu, 4.listopada 2014., u 10 sati u Sveučilišnom kampusu. Predstavnici IK Futura najavit će cjelogodišnje radionice namijenjene prije svega učenicima, ali i svima zainteresiranima za robotiku. Nakon uvodnog dijela, do 13 sati moći će se pogledati oprema koja će se koristiti na radionicama i natjecanjima. Futura će projekt realizirati u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, a uz potporu Grada Dubrovnika i Zajednice tehničke kulture. SB Nagrada HURIN-a Akcija “Božićni konvoj Soundset Raguse” dobila je nagradu Hrvatske udruge novina i radija u kategoriji akcija za 2013/2014. godinu. O nagradama je odlučio Ocjenjivački sud u sastavu Zdenko Pomoravec, Dijana Koller i Dubravka Vuković. Podsjetimo, cilj “Božićnog konvoja Soundset Raguse” bio je u blagdanskom duhu povezati Grad i sela Dubrovačkog primorja. Pjesmom i plesom u Lovačkom domu na Lisačkim Rudinama, u prosincu 2013. goste su uveselili i na stare običaje posjetili: KUD Lijerica Slano, Mali Linđo OŠ Slano, Ženska klapa Fortuna, Muška klapa Staglin i Dječji vrtići Slano i Ošlje. Nagrada će biti uručena na 7. Danima elektroničkih medija koji se od 21.- 23. listopada održavaju u Opatiji. Soundset Ragusa zahvaljuje svim sudionicima, partnerima i kolegama koji su doprinjeli organizaciji “Božićnog konvoja”. RSR OPTUŽUJETE LI DRUGE ZA SVOJE NEUSPJEHE, BILO BI DOBRO I SVOJE USPJEHE PRIPISATI DRUGIMA GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. misao tjedna 40 BOŽIĆNI KONVOJ SOUNDSET RAGUSE Howard Newton
© Copyright 2024 Paperzz
