close

Enter

Log in using OpenID

Čas kojim se ponosim (4)

embedDownload
Čas kojim se ponosim
Držim u ruci Školegijum. Na naslovnici saobraćajni znak DJECA NA PUTU i
plastične lutke u plastičnim stolicama. Zaista, slika vrijedi hiljadu riječi.
Otvaram dvolist za pravednije obrazovanje broj 4. Žuta stranica ukrašena
otiscima stopala (čija stopala – čiji put, moja stopala – moj put, nečija stopala –
nečiji put...aman, aman...), a na njoj konkurs. Imenica jako dobro poznata
prosvjetnim radnicima. S njom se danas živi, baš kao sa hljebom ili kruhom, ako
baš hoćete. To je riječ koja rađa strah, očekivanje i nadu. No, ovim konkursom
se ne traži molba, biografija, potvrda o nekažnjavanju, potvrda da se ne vodi
krivični postupak ili čak potvrda da nisi gonjen pred sudom u Hagu. Traži se
priča na temu Čas kojim se ponosim.
Još jedan izazov za nastavnike, još jedna zbrka u glavi. Lavina pitanja sa šta i
kako. Koju nastavnu jedinku /jedinicu odabrati? Koje oblike rada upotrijebiti?
Kako izvršiti motivaciju učenika za rad? Koje metode rada primijeniti? I tako u
nedogled, a sve samo sa jednom namjerom – da to bude čas za pamćenje i
pripovijedanje. Što bolje osmišljen i ukrašen nastavni pano, što više nastavnih
sredstava, pa još grupni oblik rada i eto ti časa za odličan (5). Iako pomalo
vještački, taj čas je zapamćen i o njemu svi pričaju.
E, ja baš neću da pišem o takvim časovima. Ne, ne. Nemojte misliti da sam
krivo shvatila ili da nisam uopće razumjela uslove konkursa. Jasno mi je kao
dan: TREBA POSLATI ČLANAK O JEDNOM ODRŽANOM ČASU –
OPISATI TEMU, METOD I REZULTAT.
Meni je teško izdvojiti jedan čas kojim se ponosim. Ponosna sam na časove u
kojima smo pričali o Hasanaginici, o Stećku Skendera Kulenovića, o
prijelaznim/prelaznim glagolima, o jotovanju i palatalizaciji, o lirskoj
rodoljubivoj pjesmi, o portretu...Ponosna sam na svaki onaj čas kada sam na
licima svojih učenika vidjela radoznalost, ljubav prema knjizi, želju za novim
znanjem, kada su njihove ruke bile u zraku, a u očima iskrilo nešto neobjašnjivo
i nedokučivo. Nešto što obećava.
Ponosna sam na njihove oštroumne odgovore prilikom obrade školske lektire,
odgovore koji ostave bez daha, na pismene radove svojih učenika bez
pravopisnih i gramatičkih grešaka, u kojima su rečenice uobličene cjeline sa
smislom, za razliku od rečenica mnogih uglednih ljudi naše nam drage Bosne i
Hercegovine, bosanske elite koja ispred svoga imena ima više titula, a oni s
kojima se ja svaki dan družim samo jednu: učenik Muhamed, učenica Adna...
Poštovani,
uz ovaj svoj kratki osvrt na temu prilažem i dvije nastavne pripreme za čas
Bosanskoga jezika i književnosti:
- Nastavna jedinica: Na Obhođi prema Bakijama – obrada sevdalinke
- Nastavna jedinica: Brojevi – značenje i vrste – obrada.
Mujkić Mersiha
Nastavnica Bosanskoga jezika i književnosti
Osnovna škola “Pećigrad“
7722O Cazin
Tel. 037/540-204 (škola)
Mob. 061/742-464
Škola, odjeljenje, razred: JU Osnovna škola ''Pe igrad” –VIIIa,b
Nastavnica: Mujki Mersiha
Nastavna jedinka: ''Ma Obho i prema Bakijama'', sevdalinka
Tip asa: obrada novih nastavnih sadr aja
Nastavna sredstva: nastavni listi i, kreda u boji
Nastavne metode: monološka, dijaloška, tekstualna, induktivno - deduktivna
Oblici rada: individualni i frontalni
Ciljevi:
Odgojni: ljepota usmene knji evnosti kao vrijednost, ljepota osobnog do ivljaja usmene knji evnosti
kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i knji evnosti uop e, razvijanje ljubavi prema
bosanskohercegova koj tradiciji, razvijanje ljubavi prema sevdalinci.
Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim zna ajkama sevdalinke, motivi, osje anje, raspolo enje,
unutrašnja rima u stihovima, melodi nost i harmoni nost sevdalinke.
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvarala kih funkcija, upoznavanje i
razvijanje osobenosti razli itog izra avanja emocionalnog do ivljaja pjesme: sklad emocije i pokreta,
razvijanje vještine izra ajnog itanja.
TOK
UVODNI DIO
ASA:
ASA:
Izvršit u psihološku motivaciju za rad tako što u u enicima podijeliti nastavne listi e sa sljede im
zadatkom:
U tre u kolonu tabele upiši vrste ljubavi s obzirom na to kako su opisane u prethodnom polju:
Ljubav…?
Kad su zaljubljeni
iskreni jedno prema
drugom
Ljubav…?
Kad zaljubljena osoba
ne prima ljubav od
voljene osobe…
Ljubav…?
Kad ljubav postoji s obje
zaljubljene strane
Ljubav…?
Kad ljubav ne poznaje
granice
Nakon što u enici urade zadatak, usmeno emo analizirati njihove odgovore:
P: Recite mi šta ste napisali u prazna polja!
O: U prvom slu aju ljubav je iskrena, u drugom slu aju je neuzvra ena, u tre em je obostrana, a u
etvrtom neograni ena.
P: Šta je, po vašem mišljenju, ljubav?
O: Ljubav je stanje sre e u kojem se ovjek nalazi.
P: Da li je to stanje uvijek ''stanje sre e''?
O: Nije.
P: Uz ljubav se, prema tome, mogu vezati mnoga druga osje anja. Navedite mi neka od njih!
O: To su patnja, tuga, bol, razo aranost, usamljenost.
P: Na koji na in ljudi lije e takva svoja teška stanja izazvana ljubavnim jadima?
O: Neki ljudi se povuku u sebe, neki svoju tugu ispoljavaju pišu i pjesme o promašenima ili tu nim
ljubavima, neki pronalaze spas u dru enju s prijateljima.
P: A koji je naradikalniji, najtragi niji na in da se prekine ljubavna patnja?
O: To je samoubistvo, odnosno smrt zbog ljubavi.
P: Upravo su u mnogim pjesmama opisane nesretna ljubav, neuzvra ena ljubav, zabranjena ljubav.
GLAVNI DIO ASA:
Pismenim i usmenim putem najaviti cilj sata: Mi emo danas raditi jednu pjesmu pod nazivom ''Na
Obho i prema Bakijama'' koja govori o tu noj i nesretnoj ljubavi D ehve Fazlagi a. (Pišem naslov na
tabli.) Slijedi moje prvo, interpretativno itanje sevdalinke. Nakon emocionalno – intelektualne pauze,
tokom koje e u enici srediti svoje dojmove o poslušanoj pjesmi, objasniti u enicima nepoznate rije i
(Pišem ih na tabli):
- Obho a i Bakije – to su dijelovi Sarajeva. ( Napomenuti u enicima da je vlastita imenica Obho a
izuzetak od glasovne promjene jedna enja suglasnika po zvu nosti –odstupanje. Po zvu nosti suglasnici
se dijele na zvu no – bezvu ne parove:
Zvu ni B G D Z D
Bezvu ni P K T S Š
U imenici Obho a b je zvu ni suglasnik i radi lakšeg izgovora trebao bi pre i u svog bezvu nog
parnjaka p, pa bi rije glasila Opho a, ali to se nije desilo, jer je rije o vlastitoj imenici za mjesto. Tako je
i u vlastitom imenu Rabka, Midhat, ali su ispravni i oblici Rapka i Mithat. O ovoj glasovnoj promjeni u it
ete kada budete radili podjelu suglasnika po zvu nosti u našem jeziku.)
- moba – zajedni ki rad ljudi u polju, na njivi
- selam – islamski pozdrav
- Moš anica – rijeka koja se ulijeva u Miljacku. Re i u enicima neke historijske podatke o ovoj rijeci:
Prvi pisani zapisi o rijeci Moš anici javljaju se u srednjem vijeku. Moš anica je desna pritoka rijeke
Miljacke koja preko Bosne i Save pripada Dunavskom slivu. Dolaskom osmanske vlasti, u Bosni po inje
intenzivniji razvoj grada Sarajeva i potreba za pitkom vodom, izgradnja javnih esmi, a potom javnog
vodovoda. U periodu 1478. do 1540. godine bosanski sand ak-beg Skender-beg, sproveo je jedan rukavac
rijeke Moš anice preko naselja Vratnik u du ini od 3 km za potrebe tadašnjih stanovnika. Ostali dio vode
iz rijeke Moš anice proti e kroz zaseoke Haluge, Dusina, Pod Dusina i Faleti i,što sve pripada op ini
Stari Grad. Ina e, ova rijeka je puno puta opjevana u našim sevdalinkama.
Po injem motivsku analizu pjesme.
P: Mak Dizdar jednom je prilikom zabilje io kako sevdalinka “blista ista kao biser” izva en iz školjke
sa dna tajanstvenog mora. Potra imo taj blistavi biser i u ovoj sevdalinci! Recite mi o emu su ispjevani
ovi stihovi?
O: Ispjevani su o ljubavi djevojke D ehve prema dragom.
P: U vrijeme o kojem govori sevdalinka sve je bilo druk ije. Koje je promjene donijelo vrijeme?
O: U današnje vrijeme gotovo i da nema zajedni kog rada u poljima, nastupilo je doba modernizacije, to
sada rade mašine umjesto ljudi, a samim tim je nestalo dru enja me u ljudima.
P: Vi ste vjerovatno na satovima Muzi ke kulture uli o sevdalinci. Znate li kakva je to pjesma?
O: Sevdalinka je kratka muslimanska ljubavna pjesma.
Pišem to na tabli. Proširujem u eni ko znanje sljede im podacima:
Sevdalinka je posebna vrsta lirske narodne pjesme. Nastala je u gradskim sredinama Bosne i Hercegovine.
Ime je dobila od turske rije i sevdah, koja ozna ava ljubavnu e nju, ljubavni zanos.(Pišem to na tabli.)
Sevdalinke su naj eš e sjetne, jer pjevaju o neostvarenoj ljubavi, o ljubavnom bolu i e nji. Uvijek su
sna no emocionalno obojene. Stvarane su i pjevane na djevoja kim i moma kim sijelima, u avlijama,
baš ama, na teferi ima... Popularnosti sevdalinke doprinosilo je njeno muzi ko izvo enje, uglavnom uz
saz. Sevdalinke esto iskazuju e nju za rodnim krajem, pjevaju o gradovima, planinama, rijekama naše
domovine.
Rije sevdalinka dovodi se u vezu i s arapskom rije ju sawda, što zna i crna u . Stari arapski i
gr ki lije nici smatrali su da crna u , kao jedna od etiri osnovne supstance u ljudskom organizmu,
utje e na emocije i izaziva melanholi no raspolo enje.
U enici e zapisati u svoje sveske šta je sevdalinka i koji su njeni osnovni motivi.
P: I ova sevdalinka svjedo i o prošlom vremenu i na inu ivota. Šta o tom vremenu kazuje obi aj
mobe?
O: Govori o ljepoti zajedni kog rada, o veselom dru enju i zajedništvu ljudi.
P: Prona ite stihove koji to potvr uju!
O: To su stihovi
‘’…sto momaka, tristo djevojaka
i eterest djece vodonoša.’’
P: Me u tristo dejvojaka isti e se jedna djevojka. Koja je to djevojka?
O: To je D ehva Fazlagi a.
P: Ona je u tom vremenu bila uvena po svojoj ljepoti,što i ova pjesma potvr uje epitetima kose plave,
o i vrane, ali narodni pjesnik nije spjevao sevdalinku samo zbog njene neobi ne ljepote. Šta je to u njenoj
sudbini bilo razlog nastanka pjesme?
O: Razlozi nastanka pjesme su njena golema ljubav, nezina teška osje anja u duši, ljubavna e nja za
voljenim.
P: Kakva su to osje anja u D ehvinoj duši pa se odvojila od ostalih u mobi?
O: D ehva je tu na, puna tuge i elje da vidi svog dragog, srce joj je obuzela arka elja za ljubavlju.
P: Mi smo ve na po etku sata govorili o tome kako odre eni ljudi lije e svoje ljubavne jade, pa ste mi
vi rekli da neki pišu pjesme, neki se dru e sa prijateljima. Na koji na in D ehva ispoljava svoje emocije?
O: D ehva pjeva ljubavnu pjesmu.
P: Koja osje anja ona otkriva pjesmom?
O: Pjesmom opisuje snagu i veli inu svoje ljubavi.
P: Šta je smisao D ehvine poruke dragom koju e Moš anica odnijeti u Miljacku, ova u Bosnu, a Bosna
u Savu koja e je odnijeti do njenog dragog?
O: Ovi stihovi pokazuju kolika je zapravo njena ljubav, kako je iskrena i duboka, kako je ista.
P: Kako se završava D ehvina pjesma?
O: Završava se tu no, polahko, tiho, ljubav je na prvom mjestu u njenom ivotu i uvjetuje tijek njenog
bolnog ivota. Ako joj nema dragog i ivot mu je spreman pokloniti!
P: Koji stihovu mogu potkrijepiti vaše misli?
O: '' Ak' ne do e, ve ako se pro e
Nek' ne kosi travu pored Save,
Pokosit e moje kose plave,
Nek' ne pije Save vode hladne,
Popiti e moje o i vrane.''
P: Sad mi recite koji je osnovni motiv ove sevdalinke?
O: Osnovni motiv pjesme je D ehvina ljubav prema dragom. (Pišem na tabli.)
P: Zbog tu nih osje anja u pjesmi, ali i dubokoumnih misli o smislu ivota , ova sevdalinka je sli na
jednoj vrsti pjesama. Koja je to vrsta?
O: To je balada.
P: Recite mi za koje ste balade uli?
O: uli smo za Hasanaginicu, Smrt bra e Mori a, baladu Predrag i Nenad, Smrt Omera i Merime.
P: Kako završe svi junaci ovih pomenutih balada?
O: Završe tragi no, smr u.
P: Da li je i D ehva spremna rtvovati svoj ivot za ljubav?
O: Da.
P: Zbog toga je ova sevdalinka i bliska baladi.
Nakon motivske analize pjesme, analizirat u strukturu pjesme.
P: Od koliko se stihova sastoji ova pjesma?
O: Ova sevdalinka se sastoji od petnaest povezanih stihova.
P: Vi ste ve ranije nau ili šta je stih, ali mo emo se malo prisjetiti: Stih je misaona, osje ajna i
ritmi ka cjelina, jedan redak u pjesmi (strofi). Isto tako ste nau ili da je strofa motivska , osje ajna,
misaona i ritmi ka cjelina koja se sastoji iz više stihova. Koje ste vrste strofa dosad nau ili?
O: Strofa od dva stiha se zove dvostih ili distih, strofa od tri stiha trostih ili tercina, strofa od etiri stiha
etverostih ili katren.
P: Isti em na tabli ove vrste strofa te nadopunjujem da se strofa od pet stihova zove peterostih, od šest
sekstina, od sedam septima, od osam oktava, od devet nona, od deset decima. Recite mi koja su stilska
izra ajna sredstva upotrijebljena u pjesmi?
O: Pjesnik se poslu io monologom kao oblikom kazivanja.
P: Koji je glagolski oblik upotijebljen u tom monologu D ehvinom?
O: Upotijebljen je imperativ – zapovijedni na in, i to tre e lice jednine – konstrukcija neka + prezent:
nek' do e, nek' ne pije...
P: Ovim oblikom ''nek' do e...'' koji ona upu uje Moš anici, vodi plemenitoj iskazana je njena molba za
dolaskom dragog, i to njena molba protkana e njom i eljom, protkana dubokom ljubavlju iz srca.
Kakav bi utisak ostavila na dragog da je upotrijebila drugi oblik imperativa ''do i ili me se pro i...''?
O: Ovim oblikom iskazala bi zapovijed, a ne molbu, što bi kod njenog dragog ostavilo dojam kako je ljuta i
kako joj je svejedno, a to D ehva ne eli.
P: D ehvina pjesma je puna rime: pro e- pro e, Save – plave, hladne –vrane. Šta je time postignuto?
O: Ova rima je doprinijela ritmi nosti i melodi nosti njene pjesme, poja ava snagu njene ljubavi.
P: Koja je stilska figura u stihovima:
''..nek' ne pije Save vode hladne
Popiti e moje o i vrane.'' ?
O: To je personifikacija, stilska figura kojom se ne ivoj prirodi, predmetima, pojavama daju osobine ivih
bi a: popiti o i.
P: Ima li još koja personifikacija u pjesmi?
O: Ima. To su stihovi: ''...pokosit e moje kose plave...''
P: Pišem na tabli, pored monologa, da je i ta stilska figura prisutna u pjesmi. Izdvojite mi epitete u pjesmi!
O: Epiteti su: vodo plemenita, kose plave, vode hladne, o i vrane.
P: Pišem na tabli da su i epiteti prisutni u pjesmi. U jezi kom pogledu u pjesmi su interesantni oblici:
eterest djece ( etrdeset),nek' do e (neka do e), ak' do e (ako do e), selam eš (selamit eš)...
Nakon motivske i strukturne analize pjesme, nekoliko e u enika pro itati pjesmu.
ZAVRŠNI DIO
ASA:
Dijaloškom metodom ponoviti obra eno gradivo:
P: Danas smo u ili jednu posebnu vrstu pjesme, a to je sevdalinka. Recite mi šta je to sevdalinka?
O: Sevdalinka je kratka muslimanska ljubavna pjesma. Nastala je u gradskim sredinama Bosne i
Hercegovine. Ime je dobila od turske rije i sevdah, koja ozna ava ljubavnu e nju, ljubavni zanos.
P: Koji je osnovni motiv sevdalinke Na Obho i prema Bakijama?
O: Osnovni motiv je nesretna D ehvina ljubav prema dragom.
P: Koji se još motivi javljaju u sevdalinkama?
O: Javljaju se motive ljubavnog bola, ljubavne e nje, mehko e srca koje voli, zabranjene ljubavi, enske
gizdavosti i nadnaravne ljepote, muškog ponosa.
P: Kojoj vrsti pjesama je sli na ova sevdalinka?
O: Ova sevdalinka je sli na baladama po svome tu nom završetku.
P: Od koliko se stihova sastoji ova sevdalinka?
O: Ova sevdalinka se sastoji od petnaest povezanih stihova.
P: Koja stilska izra ajna sredstva se javljaju u pjesmi?
O: Prisutni su monolog, epiteti i personifikacija.
U enicima zadati doma u zada u: Pro itati baladu Hasanaginica i prona i sli nost me u
sudbinama glavnih junakinja: alosne Hasanaginice i tu ne D ehve Fazlagi a. Doka i to stihovima!
PLAN TABLE
Na Obho i prema Bakijama
sevdalinka
Nepoznate rije i:
- Obho a i Bakije – to su dijelovi Sarajeva
- moba – zajedni ki rad ljudi u polju, na njivi
- selam – islamski pozdrav
- Moš anica – rijeka koja se ulijeva u Miljacku
Sevdalinka - kratka muslimanska ljubavna pjesma
Sevdah – ljubavna e nja, ljubavni zanos
Osnovni motiv - D ehvina ljubav prema dragom
Strofa:
a) Dva stiha – dvostih ili distih
b) Tri stiha - trostih ili tercina
c) etiri stiha - etverostih ili katren
Stilska izra ajna sredstva:
- Monolog
- Epitet
- Personifikacija
Škola, razred, odjeljenje: JU Osnovna škola „Pećigrad“-­‐ VIc Nastavna jedinka: Brojevi -­‐ značenje,vrste Tip časa: obrada novog gradiva Nastavna sredstva i pomagala: nastavni pano, kreda u boji, nastavni listić Nastavne metode: monološka, dijaloška, tekstualna, induktivno -­‐ deduktivna Oblici rada: individualni i frontalni Ciljevi: Materijalni: usvajanje znanja o novoj vrsti riječi – brojevima: značenje brojeva; vrste brojeva: glavni, redni, zbirni; brojne imenice; gramatičke kategorije brojeva (rod, broj i padež); Funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja kod učenika i sposobnosti samostalnog uočavanja i zaključivanja, razvijanje vještine povezivanja ranije stečenog znanja (o padežima) sa novim (promjena brojeva kroz padeže), razvijanje sposobnosti prezentiranja naučenog gradiva; Odgojni: razvijanje ljubavi prema maternjem jeziku, razvijanje tolerancije i međusobnog uvažavanja, te razvijanje samostalnosti kod učenika. TOK ČASA: UVODNI DIO ČASA: Pozdravljam učenike. Izvršit ću psihološku motivaciju učenika za rad ponavljanjem gradiva iz gramatike. Postavljam pitanja: P: Recite mi koliko ima vrsta riječi u bosanskom jeziku? O: U našem jeziku ima deset vrsta riječi. P: Kažite mi koje su to vrste riječi? O: To su: imenice, zamjenice, glagoli, brojevi, pridjevi, prijedlozi, prilozi, veznici, uzvici i riječce. P: Koje ste od navedenih vrsta riječi do sada učili? O: Učili smo imenice, zamjenice i pridjeve. P: Sad mi recite koliko vas ima u odjeljenju? O: U odjeljenju nas ima dvadeset četvero. P: U koliko ste redova klupa raspoređeni? O: Raspoređeni smo u tri reda klupa. P: Koliko vas sjedi u jednoj klupi? O: U jednoj klupi nas sjedi dvoje. P: Ko je broj dvanaest u dnevniku? Predstavit će mi se učenik koji je u dnevniku broj dvanaest, a zatim ću ga pitati kada je rođen. Kada mi učenik kaže datum rođenja nastavljam s pitanjima. P: U ovom dijalogu smo spomenuli riječi: dvadeset četvero, tri, jednoj, dvoje, dvanaest. Kažite mi kojoj vrsti riječi pripadaju ove riječi? O: Ove riječi su brojevi. Usmeno najavljujem cilj časa: Mi ćemo danas učiti novu vrstu riječi, a to su brojevi. Učit ćemo njihovo značenje i vrste. GLAVNI DIO ČASA: I pismenim putem najavit ću cilj časa: Brojevi -­‐ značenje, vrste. Na tabli ću napisati nekoliko rečenica na kojima ćemo analizirati osobine brojeva. Iz jednog sela u prvi razred ide osmero djece. Dječaka je šest. Dvije su djevojčice. Šesterica dječaka su pravi prijatelji. Jedan drugog nikad ne bi izdali. Svi će na izlet za desetak dana. Slijedi analiza rečenica induktivno – deduktivnom metodom i metodom žive riječi. P: Podvucite brojeve u svojim sveskama! Nakon što uoče i podvuku brojeve u sveskama zamolit ću jednog učenika da kredom u boji podvuče brojeve na tabli. P: Ove nam riječi nisu nepoznate, jer ih često koristimo u govoru, a i u pisanju. Pogledajte ih u rečenicama: jednog sela, prvi razred, osmero djece, desetak dana. Stoje li brojevi sami u rečenici? O: Brojevi ne stoje sami u rečenici. P:Uz koju vrstu riječi stoje najčešće? O. Brojevi najčešće stoje uz imenicu. P: Mogu li brojevi stajati samostalno? O: Brojevi ne mogu stajati samostalno. P: Šta to znači? O: To znači da su brojevi nesamostalna vrsta riječi. P: Kad kažemo ''jedno selo'' šta nam govori broj jedno o imenici selo? O: Broj jedno nam govori koliko ima sela. P: Odnosno, govori nam koliko ima onoga što znači riječ uz koju stoji. Uz imenicu razred stoji broj ''prvi''. Šta nam on kazuje o toj imenici? O: Broj ''prvi'' nam kazuje koji je to po redu razred. Tražim od učenika da zaključe šta su to brojevi. Nakon što mi kažu šta su brojevi nastavljamo sa analizom. P: Kad kažemo jedan dječak, četiri cvijeta, pet kuća šta označavaju brojevi jedan, četiri, pet? O: Ovi brojevi tačno označavaju koliko ima nečega na broju. P: Vi ste za njih čuli na časovima matematike. Kako se zovu ovi brojevi? O Ovi brojevi se zovu glavni. Upisujem naziv u prvu kolonu tabele koju ću nacrtati na tabli. Ispod upisujem pomenute brojeve: jedan, četiri, pet. P: Možete li prepoznati glavne brojeve u rečenicama na tabli? O To su brojevi jednog, šest, dvije. Upisujem ih u tabelu. P: Već smo rekli da broj prvi stoji uz imenicu razred i govori nam koji je to po redu razred. I za ove ste brojeve čuli na časovima matematike. Kako bismo mogli nazvati takve brojeve? O: Takvi brojevi zovu se redni. Pišem naziv u drugu kolonu tabele i upisujem broj prvi ispod naziva. P: Pogledajmo sada broj osmero uz imenicu djece u prvoj rečenici! Govori li nam taj broj da li se radi o dječacima ili djevojčicama? O: Ne govori nam o kojem se spolu radi. P: Koju nam informaciju donosi broj osmero? O: Kazuje nam da se radi o grupi djece. P: Kako se zovu brojevi koji nam ukazuju na zbir ili grupu mladih bića? O: Takvi brojevi se zovu zbirni. Pišem u tabelu naziv zbirni i upisujem broj osmero ispod naziva te ističem monologom da se brojevi koji označavaju koliko ima mladih bića ili bića različitog roda, i općenito kad navodimo količinu nazivaju zbirni brojevi. Pošto su učenici uočili i prepoznali brojeve te zaključili kako se dijele, nastavljamo sa analizom vrsta brojeva: glavnih, rednih i zbirnih. P: Naučili ste da riječi mogu mijenjati svoj oblik i da se ta njihova osobina zove promjenljivost. S obzirom na promjenljivost, deset vrsta riječi bosanskoga jezika podijelili smo u tri grupe. Recite mi koje su to. O: To su promjenljive, nepromjenljive i polupromjenljive riječi. P: Koje su promjenljive riječi? O: To su: imenice, zamjenice, pridjevi i glagoli. P: Koje su nam vrste riječi ostale kao polupromjenljive? O: Polupromjenljive riječi su brojevi i prilozi. P: Sada ćemo vidjeti zašto su to brojevi polupromjenljiva vrsta riječi. Vi ste učili i o padežima. Recite mi koliko ih ima u bosanskom jeziku? O. U bosanskom jeziku ima sedam padeža. Prisjetit ćemo se padeža i pitanja uz padeže uz pomoć nastavnog plakata kojeg učenici imaju u razredu, a na kojem su ispisani padeži i pitanja uz padeže. P: Rekli smo da se imenice, zamjenice i pridjevi mijenjaju po padežima. Kako se zove ta promjena? O: Promjena riječi po padežima zove se deklinacija. P: Naučili smo da su brojevi jedan, dva, tri, četiri i dalje glavni brojevi. U prvoj rečenici na tabli mi smo pronašli broj jedan. U kojem se padežu nalazi taj broj? O: On se nalazi u genitivu (KOGA, ČEGA – JEDNOG SELA) P: Kako bi glasio nominativ ovog broja? O: Nominativ bi glasio jedno selo. P: Kojeg je roda imenica selo? O: Imenica selo je srednjeg roda. P: Kojeg je onda roda broj jedno? O: I broj jedno je srednjeg roda. Pišem u tabelu: jedno selo – srednji rod. P: U rečenici: ''Jedna djevojčica sjedi u klupi.'' imamo imenicu djevojčica uz koju stoji broj jedna. Kojeg je roda imenica djevojčica? O: Imenica djevojčica je ženskog roda. O: A kojeg je roda broj jedna uz imenicu djevojčica? O: Pošto stoji uz imenicu djevojčica koja je ženskog roda i broj jedna je ženskog roda. Pišem na tablu: jedna djevojčica – ženski rod. P: U rečenici ''Jedan san me dugo muči.'' kojeg je roda imenica san? O: Imenica san je muškog roda. P: U kojem je padežu broj jedan? O: Broj jedan je u nominativu. Pišem na tablu: jedan san – muški rod. P: Sad mi recite šta ste uočili o broju jedan? O: Zaključili smo da broj jedan razlikuje sva tri gramatička roda: muški, ženski i srednji i da se mijenja po padežima. Otkrivam učenicima nastavni pano na kojem je padežna promjena glavnog broja jedan. Objasnit ću učenicima metodom demonstracije kako se mijenja broj jedan u muškom rodu. Nakon što učenici prepišu sa panoa promjenu u sveske, promijenit ćemo taj broj usmenim putem i u ženskom rodu (jedna) i u srednjem rodu (jedno). Istaknut ću učenicima da broj dva ima takav oblik za muški rod (dva mladića) i za srednji rod (dva jutra), a u ženskom rodu glasi dvije ( dvije kape). Skrenut ću pažnju učenicima da brojevi tri i četiri imaju iste padežne nastavke za sva tri gramatička roda, te da se brojevi od četiri pa dalje ne mijenjaju po padežima. Zapisujem to u tabelu. Pošto se neki brojevi mijenjaju po padežima, a rekli smo da su to brojevi jedan, dva, tri, četiri, a neki ne, sada nam je jasno zašto brojevi spadaju u polupromjenljivu vrstu riječi. Sada ću učenicima na panou ukazati na deklinaciju rednog broja jedan (prvi) te im demonstrirati i objasniti njegovu padežnu promjenu. P: Recite mi kojeg je roda broj prvi? O: Broj prvi je muškog roda. P: Razlikuje li ostala dva roda ovaj broj? O: Razlikuje. To su oblici prva i prvo. Usmenim putem ćemo deklinirati i te oblike. P: Koji još redni broj imamo u tekstu na tabli? O: To je broj drugog. Zapisat ću ga u tabelu. P: U kojem se padežu nalazi redni broj dva, oblik drugog? O: On je u genitivu. Zapisat ću u tabelu da se redni brojevi dekliniraju i da razlikuju sva tri gramatička roda. P: Kako glasi redni broj glavnog broja trideset jedan? O: Redni broj je trideset prvi. P: Koji je broj promijenio svoj oblik? O: Promijenio je oblik samo zadnji broj jedan. Skrenut ću učenicima pažnju na to da glavni brojevi koji imaju više znamenki mijenjaju samo zadnji broj, npr. Trista trideset tri – trista trideset treći. P: Rekli smo da su zbirni brojevi treća vrsta brojeva i da označavaju koliko ima mladih bića ili bića različitog roda, i općenito kad navodimo količinu. To je u tekstu broj osmero. Sada ćemo da vidimo kako nastaju ovi brojevi. Pišem na tabli primjere zbirnih brojeva petero, šestero, dvoje, troje. Koje nastavke ili sufikse primjećujete kod ovih brojeva? O: Primjećujemo nastavke – ero i – oje. P: Na šta se oni dodaju? O: Dodaju se na glavni broj: pet, šest, dva, tri. Kredom u boji ću označiti nastavke. P: Kako bi glasio zbirni broj od glavnih brojeva dvadeset pet, trideset šest? O: Zbirni brojevi od ovih glavnih brojeva glase dvadeset petero i trideset šestero. P: Na koji smo broj dodali nastavak – ero? O: Nastavak – ero smo dodali samo na zadnji broj. Ističem monologom da brojevima koji imaju dvije ili više riječi nastavak se dodaje samo na zadnji broj. Oblici zbirnih brojeva dvoje i četvero se nalaze u nominativu. Kako bismo ih rekli u dativu? O: Dativ – kome, čemu: dvoma, četveroma. P: Šta nam to pokazuje o zbirnim brojevima.? O: Pokazuje nam da se i zbirni brojevi mijenjaju po padežima. P: Pišem u tabelu ispod zbirnih brojeva da se i oni dekliniraju. Vratimo se na rečenice sa table. Koje od zaokruženih brojeva nismo nikako spomenuli? O: Nismo spomenuli brojeve šesterica i desetak. P: Uz koju vrstu riječi stoje ove riječi? O: Riječi šesterica i desetak stoje uz imenice dječak i dan koje se nalaze u genitivu.. P: Kojeg su roda imenice dječak i dan? O: Ove imenice su muškog roda. P: Zamislimo da uz riječ šesterica ne stoji imenica dječaka. Šta bi ona označavala: dječake ili djevojčice? O: Označavala bi dječake. P: Vi ste meni rekli da su riječi šesterica i desetak brojevi. Djelimično ste u pravu zato što ove riječi imaju značenje broja, jer označavaju tačan broj osoba muškog roda. Međutim, u gramatici one imaju svojstva imenica, a to su osobine broja (brojne imenice imaju samo jedninu) i padeža (dekliniraju se). Kako bismo nazvali ove riječi ako znače broj, a imaju osbine imenica? O: Nazvali bismo ih brojnim imenicama. Pišem na tabli izvan tabele naziv brojne imenice i primjere iz teksta: šesterica i desetak. P: Možete li prepoznati nastavke u ovim brojnim imenicama? O: To su nastavci – ica i – ak. P: Pogledajmo brojnu imenicu šesterica. Izdvojimo nastavak: šester + ica. (Pišem ga na tabli). Na šta smo dodali nastavak – ica? O: Dodali smo na osnovu zbirnog broja šestero. P: Na šta smo dodali nastavak – ak u brojnoj imenici desetak? O: Nastavak – ak smo dodali na glavni broj deset. Pišem i taj primjer na tabli te dodajem nove: petina, stotnina, desetinka. P: Vi ste čuli iz matematike za ove nazive. Šta su to? O: To su nazivi razlomaka. Ističem učenicima da u brojne imenice spadaju i nazivi razlomaka koji nastaju uz pomoć nastavaka: -­‐
ina, -­‐ nina, -­‐inka. Istaknut ću nastavke kredom u boji da bi učenici bolje uočili tvorbu brojnih imenica. Već smo spomenuli da brojevi spadaju u polupromjenljivu vrstu riječi zato što se neki dekliniraju, a neki ne dekliniraju. Brojne imenice to također potvrđuju, jer se neke mijenjaju po padežima (N. dvojica dječaka, G. Dvojice dječaka...), a neke ne mijenjaju (N. Petnaestak igrača, G. Petnaestak igračậ..). Mi smo danas naučili značenje jedne nove vrste riječi – brojeva i njihove vrste. Na jednom od idućih časova ćemo učiti pravila pisanja brojeva. Naučit ćete koji se brojevi pišu sastavljeno, a koji rastavljeno, uz koje brojeve ide tačka, a uz koje ne ide i ostalo. Također ćete naučiti da brojevi u rečenici mogu imati subjekatsku, predikatsku (kao dio imenskog predikata) i atributsku službu. Tada ćete proširiti i zaokružiti svoje znanje o brojevima. ZAVRŠNI DIO ČASA: Učenicima ću podijeliti nastavne listiće za dvije grupe sa sljedećim zadacima: Ime i prezime učenika___________ Razred, odjeljenje__________ Datum___________ Grupa ''A''. 1. Date brojeve i brojne imenice razvrstaj u tabelu: sedam, deveti, četvero, peterica, dvanaest, šesnaesti, dvadeset troje, tridesetsedmerica, osmina, drugi, četvrti, devetnaest. GLAVNI BROJEVI REDNI BROJEVI ZBIRNI BROJEVI BROJNE IMENICE 2. Od datih glavnih brojeva napravi redne: tri -­‐ ____________ četrdeset jedan _________________________ dva-­‐ ____________ sto ________________________ dvadeset -­‐ _______________ Ime i prezime učenika___________ Razred, odjeljenje__________ Datum___________ Grupa ''B'' 1. Napravi zbirne brojeve nastavcima -­‐ero i -­‐ oje od glavnih brojeva: devet -­‐ ____________ jedanaest-­‐ __________________ dvadeset dva -­‐ __________________________ pedeset tri -­‐______________________________ osam -­‐ __________________________________ 2. Dopuni rečenicu zamjenjujući brojke riječima: Otac je djeci nabavio ___________(3) cipele, ____________(1) čizme, __________(2) rukavice i ___________(4) čarape. Učenici rade zadatak nekoliko minuta. Nakon predviđenog vremena za izradu zadatka letimično ću pregledati nastavne listiće, a zatim usmenim putem sa učenicima provjeriti kako su uradili zadatke te na taj način od njih dobiti povratnu informaciju o brojevima. Potom ću zadati domaću zadaću: Promijeniti kroz padeže glavni i redni broj jedan u sva tri gramatička roda: muškom, ženskom i srednjem. Brojevi – značenje, vrste Plan table Iz jednog sela u prvi razred ide osmero djece. Dječaka je šest. Dvije su djevojčice. Šesterica dječaka su pravi prijatelji. Jedan drugog nikad ne bi izdali. Svi će na izlet za desetak dana GLAVNI REDNI ZBIRNI Jedan, četiri, pet, jednog, šest, dvije Jedno selo – srednji rod Jedna djevojčica–ženski rod Jedan san – muški rod -­‐dekliniraju se do broja 4 prvi, drugog dekliniraju se razlikuju gramatičke rodove (muški, ženski, srednji) osmero petero šestero dvoje troje -­‐ dekliniraju se šesterica desetak petina } Brojne imenice stotnina desetinka 
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
7
File Size
211 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content