close

Enter

Log in using OpenID

Bilten 19

embedDownload
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA
AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE /
CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL
MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN
SRPANJ 2010.
Bina-Istra pustila u promet prve kilometre autoceste
Izgradnja punog profila autoceste unatoč sumornom gospodarskom kontekstu
Od jeseni 2007. godine, Bina-Istra i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
zajednički su radili kako bi se za izgradnju
drugog kolnika Istarskog ipsilona osigurala
financijska sredstva od privatnih financijskih institucija.
Bina-Istra potpisala je ugovor o sindiciranom kreditu u vrijednosti 693,5 milijuna
eura s konzorcijem triju banaka: Société
Générale, The Royal Bank of Scotland i Zagrebačkom bankom d.d. Tim je kreditom
refinanciran postojeći obveznički i kreditni
dug iz 2003. godine (sredstva za dovršenje izgradnje Faze 1) po znatno povoljnijim
kamatnim stopama te osiguran stand-by
kredit u svrhu nastavka izgradnje Istarskog
ipsilona (puni profil). Činjenica da su svi ti
ugovori zaključeni prije nastupanja financijske i gospodarske krize omogućila je da se
projekt odvija bez zapreka.
Projekt je od iznimne važnosti za Istarsku županiju jer zapošljava oko 1000 ljudi,
uključujući kooperante, te je od kapitalnog
značaja za istarske građevinske tvrtke koje
su u velikoj mjeri sudjelovale u izgradnji.
ZNATNO UBRZANJE PREDVIĐENIH DATUMA OTVARANJA
Isprva je bilo predviđeno pustiti odjednom
u promet 2. cjelinu A faze u veljači 2012.
godine. Međutim, u dogovoru s koncedentom i predstavnicima lokalne vlasti, takva
je strategija promijenjena: dionice će biti
puštane u promet jedna za drugom, kako
budu dovršavane. Stoga je dionica Kanfanar - Pula puštena je u promet već u lipnju 2010. godine, odnosno 19 mjeseci prije
predviđenog datuma! Slijedit će dionice
Kanfanar – Umag te Pula – Pomer u lipnju
2011. godine, a potom Kanfanar – Rogovići
(Pazin) u prosincu 2011.
PREDNOSTI PUNOG PROFILA ISTARSKOG
IPSILONA
Sigurnost
Dobre tehničke karakteristike dionica pridonose postignutom stupnju sigurnosti na
Istarskom ipsilonu - križanja u dvije razine,
usponi i radijusi krivina po normama građenja autocesta, zaustavni trak i ugibališta
na svaka 2 km, odmorišta, SOS telefonija,
meteorološke stanice, osvijetljeni čvorovi,
zatvoreni sustav odvodnje...
Međutim, u odnosu na cestu s dvije vozne
trake (poluautocestu), razina sigurnosti
prometa na autocesti s poprečnim profilom s četiri vozne trake bit će znatno veća,
osobito u pogledu izbjegavanja rizika od
izravnog sudara. S rastom prometa rast će
i navedena prednost, a valja napomenuti da
je od datuma potpisa koncesijskog ugovora
promet udvostručen.
Unapređenje sustava naplate cestarine
Novi će sustav donijeti sljedeće prednosti:
jedinstveni sustav naplate cestarine na sveukupnoj mreži autocesta u zemlji, odnosno
uvođenje elektroničke naplate cestarine
(tzv. ENC), kompatibilne s cestovnom mrežom ostalih hrvatskih koncesionara autocesta.
Održivi razvoj
Uz već postojeće ekološke karakteristike
cestovne mreže Ipsilona (ugrađen sustav
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, zidove za zaštitu od buke, korištenje sunčeve
energije za napajanje SOS telefona i radara za mjerenje brzine, energetski učinkovit
sustav ventilacije u tunelu...), s izgradnjom
punog profila autoceste Istarski ipsilon još
će više pridonositi održivom razvoju, i to:
EKOLOŠKOM RASVJETOM (sva će čvorišta imati ugrađenu ekološku rasvjetu koja
osvjetljava samo beton i asfalt, ne ugrožavajući prirodni bioritam ptica i noćnih životinja) te OPTIMIZIRANIM UKLAPANJEM U
PROSTOR (Istarski ipsilon još će se bolje
prilagoditi sekundarnoj mreži cesta u Istri.
Naime, u sklopu izgradnje punog profila, Bina-Istra će sagraditi i dvije ceste koje nisu
dijelom koncesijskog područja, na kojima
neće biti naplate cestarine i koje će se nakon izgradnje predati na upravljanje Hrvatskim cestama, odnosno Županijskoj upravi
za ceste, a radi se o spojnoj cesti duljine
1,5 km od čvora Umag do državne ceste
D200, u smjeru graničnih prijelaza Kaštel
i Plovanija te spojnoj cesti od čvora Pula
(Istarski ipsilon) do Pomera (Medulin) duljine 8 km, koja bi trebala rasteretiti promet
na ulasku u grad Pulu).
Bina−Istra d.d.
„ENC na Istarskom ipsilonu“
Kako bi korisnicima autocesta pružili što
bolju uslugu i omogućili im sigurniju vožnju
i veću protočnost kroz hrvatsku cestovnu
mrežu, napravljen je prvi korak prema interoperabilnom sustavu naplate cestarine između koncesionara autocesta u Hrvatskoj.
Nakon što se na dionicama HAC-a i ARZ-a
već koristi ENC uređaj za naplatu cestarine,
u lipnju 2009. Bina-Istra je započela s projektom uvođenja ENC uređaja na Istarskom
ipsilonu.
Na tehničkom sastanaku članova HUKA-e
odabrano je rješenje koje ne zahtjeva razmjenu informatičkih podataka te je takvim
rješenjem izbjegnuta potreba prefakturiranja transakcija između koncesionara koji
podliježu različitim poreznim obvezama.
Interoperabilnost omogućuje korištenje
jedinstvenog ENC uređaja, kao i zadrža-
vanje slobode definiranja vlastitih modela
popusta ponuđenih od strane pojedinih
koncesionara.
Godinu dana nakon pokretanja projekta,
u lipnju 2010., Bina-Istra je u svoj sustav
naplate uvela ENC uređaj. Korisnik može
koristiti isti ENC uređaj na naplatnim mjestima Istarskog ipsilona kao i na naplatnim
mjestima HAC-a i ARZ-a. Istovremeno se
ENC uređaji HAC-a i ARZ-a, uz predhodno
kodiranje u sustav naplate Bina-Istre, može
koristiti na naplatnim mjestima Istarskog
ipsilona.
Osim praktičnosti koju donosi korištenje
ENC uređaja, korisnici imaju i brojne pogodnosti koje omogućuju brži prolazak kroz
naplatno mjesto, a time i uštedu vremena.
Korisnicima koji već posjeduju ENC uređaj
HAC-a i ARZ-a, a žele ga koristiti i na Istarskom ipsilonu, ponuđena su dva rješenja:
•U
koliko su česti korisnici Istarskog ipsilona, mogu postati pretplatnici Bina-Istre i
ostvariti popust od 30 % na cijenu cestarine na dionicama Istarskog ipsilona.
•A
ko tek povremeno koriste dionice Ipsilona, moguće je prijaviti kreditnu karticu
na račun ENC uređaja te će se prilikom
prolaska kroz naplatno mjesto teretiti
prijavljena kreditna kartica po punoj cijeni
cestarine.
Hrvatske autoceste d.o.o.
Nastavak gradnje dionice Buševec - Lekenik na autocesti Zagreb - Sisak
Povodom nastavka građenja autoceste Za­
greb – Sisak, 6. travnja 2010. održan je
obilazak gradilišta dionice Buševec – Lekenik kojem je nazočila gđa Jadranka Kosor,
predsjednica Vlade Republike Hrvatske,
g. Božidar Kalmeta, ministar mora prometa i infrastrukture i g. Ivan Šuker, ministar
financija, a kao domaćin obilazak je predvodio g. Stjepko Boban, predsjednik Uprave
Hrvatskih autocesta.
Poddionica Buševec – Lekenik (11,2 km) dio
je dionice Velika Gorica (jug) – Lekenik na
autocesti A11 Zagreb – Sisak. Na poddionici
Buševec ����������������������������������
–���������������������������������
Lekenik projektirano je 12 objekata, od toga 2 mosta, 6 nadvožnjaka i 4 propusta. Također su projektom planirani čvor
Lekenik, cestarinski prolaz Lekenik i prateći uslužni objekt Pešćenica.
Izvođač radova je poslovna udruga koju
čine: Konstruktor-inženjering d.d., Split
- nositelj ponude, Hidroelektra niskograd­
nja d.d. Zagreb i Osijek-Koteks d.d., Osijek, a planirani rok građenja je 12 mjeseci. Ugovorena vrijednost radova iznosi
529.184.843,74 kn bez PDV-a.
Na dionici Velika Gorica (jug) – Lekenik
(20,2 km) puštena je u promet 9. svib­nja
2009. godine poddionica Velika Gorica (jug)
– ��������������������������������������
Bu������������������������������������
š�����������������������������������
evec ������������������������������
(9 km)������������������������
���������������������������
. Nastavak građenja dionice od Buševca prema Lekeniku odvija se
sukladno Planu građenja i održavanja autocesta za 2010. godinu.
Autocesta Zagreb – Sisak, ukupne dužine
47,9 km, podijeljena je na četiri dionice:
• Jakuševec – Velika Gorica jug (11,0 km),
• Velika Gorica jug – Lekenik (20,2 km),
• Lekenik – Sisak (10,8 km),
• Sisak – Mošćenica (5,9 km).
Ukupna planirana vrijednost investicije
iznosi 5,1 mld kuna.
Na autocesti Zagreb – Sisak projektom
je predviđen jedan prateći uslužni objekt
(benzinska postaja, restoran), šest čvorova:
Jaku��������������������������������������
š�������������������������������������
evec���������������������������������
, Velika
�������������������������������
Gorica jug��������������
, Bu����������
������������
š���������
evec�����
, Le���
kenik, Sisak i Mošćenica te priključci Veliko
Polje i Velika Gorica. Također je predviđen i
jedan centar za održavanje i kontrolu prometa u sklopu čvora Sisak. Ukupno je planirano 17 mostova, 5 vijadukata, 20 nadvožnjaka, 7 podvožnjaka i 17 propusta.
Od značajnijih objekata na trasi cijele auto­
ceste mogu se izdvojiti most Odra – preko
velikogoričke ceste i željezničke pruge
(550m), most preko kanala Sava – Odra
(280 m), lučni most preko Kupe (270 m) te
vijadukt dužine 750 m. U sklopu izgradnje
južnog ulaska u grad Zagreb predviđa se
izgradnja nadvožnjaka preko ranžirnog kolodvora dužine 710 m.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 19, SRPANJ 2010.
Autocesta Rijeka - Zagreb d.d.
Čvor Donja Zdenčina uskoro u prometu
Čvorište Donja Zdenčina nalazi se na dionici Zagreb – Karlovac autoceste Rijeka
- Zagreb u blizini mjesta Donja Zdenčina,
na približnoj stacionaži križanja s trasom
autoceste u km 14+250. Tip čvorišta je truba i ono omogućuje izlaz vozila s autoceste
prema Klinča Selima i Donjoj Zdenčini te
okolnim mjestima. Čvorište je predviđeno
s naplatom cestarine te se preko križanja s
lokalnom cestom veže na cestovnu mrežu
Republike Hrvatske.
Dionica Zagreb – Karlovac otvorena je za
promet u punom profilu prije 39 godina. Na
dionici duljine 39,28 km sagrađen je samo
jedan čvor, čvor Jastrebarsko, a u skladu s
koncepcijom rastera čvorišta na autocesti
prije više od 40 godina.
Autocesta Rijeka – Zagreb je 2008. godine
u cijelosti puštena u promet, međutim udaljenost čvorova na dionici Zagreb – Karlovac najveća je, što je posljedica koncepcije
rastera čvorova koja nije uvažavala prostorni razvitak grada Zagreba i potrebu
za dislociranjem gospodarskih zona izvan
gradskog područja.
Prostornim planom uređenja općine Klinča Sela predviđena je izgradnja čvora Donja Zdenčina na autocesti Rijeka - Zagreb.
Izgradnja čvora Donja Zdenčina uvjet je
aktiviranja prostora Klinča Sela, vrlo interesantnog za razvitak ne samo Klinča Sela
nego i Zagreba i Zagrebačke županije.
Područje općine Klinča Sela povezano je
županijskom cestom Ž1042 sa Zagrebom,
a županijskom cestom Ž3106 spaja i južna
područja općine i Zagrebačke županije sa
Zagrebom.
Problem povezanosti Klinča Sela sa Zagrebom vrlo je loša razina prometne uslužnosti na navedenim županijskim cestama, a
izgradnjom čvora Donja Zdenčina omogućena je vrlo kvalitetna povezanost Klinča
Sela kao i šireg gravitacijskog područja sa
Zagrebom. Čvor Donja Zdenčina povezat će
jugozapadne dijelove Zagrebačke županije
na hrvatski sustav autocesta.
Zbog svega navedenog, pristupilo se izradi
glavnog projekta za čvor Donja Zdenčina
(projektant: Institut IGH d.d., Zagreb).
Radove izgradnje izvodila je poslovna udruga Viadukt d.d., Zagreb i Strabag AG Austria, a nadzor je proveden od strane tvrtke
Institut IGH d.d., Zagreb.
putem sustava odvodnje odvodi u dva mastolova.
Na lokalnoj se cesti oborinska voda prihvaća putem odvodnih jaraka uz cestu.
Ukupna širina rasponskog sklopa nadvožnjaka iznosi 11,10 m.
Objekt je na upornjacima U1 i U4 temeljen
plitko, a na stupištima S2 i S3 na pilotima.
Nadvožnjak
Preko autoceste Rijeka – Zagreb, na dionici
Zagreb - Karlovac, u samom čvoru izveden
je nadvožnjak radi prevođenja prometnice
preko autoceste i pristupa na županijsku cestu Ž3106. Nadvožnjak je projektiran tako da
se u potpunosti uklapa u tlocrtne i visinske
elemente autoceste.
Duljina nadvožnjaka je 59,1 m, rasponska
konstrukcija mosta je polumontažna i proteže se preko tri raspona (10,80 + 37,50 +
10,80). Nadvožnjak prolazi preko autoceste
koja ima sljedeće trakove:
Objekt kontrole naplate i naplatne kućice
U čvoru Donja Zdenčina izgrađen je cestarinski prolaz s tri naplatne kućice,
četiri prometna traka, prolazom za vangabaritna vozila, prizemnim objektom
kontrole naplate, nadstrešnicom za vozila zaposlenika te prostorom za trafostanicu.
Karakteristika cestarinskog prolaza u građevinskom smislu su tri osnovna elementa
koji tvore cjelinu. To su naplatne kućice,
nadstrešnica i objekt kontrole naplate.
Objekt kontrole naplate ima funkciju smje-
Vozni i preticajni trak
4 x 3,75 m
Dodatni treći trak
2 x 3,75 m
15,00 m
7,50 m
Dodatni trak za usporenje i ubrzanje za potrebe čvora Donja Zdenčina
2 x 3,50 m
7,00 m
Rubni trak
2 x 0,75 m
1,50 m
Zeleni pojas
1 x 4,00 m
4,00 m
Bankine
U zoni čvora Donja Zdenčina izveden je treći
prometni trak autoceste sa zatvorenim sustavom odvodnje.
2 x 1,50 m
3,00 m
Ukupna širina
38,00 m
štaja službenika koji vrše službu u naplatnim kućicama, kao i operativnih zadataka
na cestarinskom prolazu.
Odvodnja
Oborinska voda s kolnika rampi čvorišta u
usjecima i nasipima prihvaća se rigolima i
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 19, SRPANJ 2010.
Autocesta Rijeka - Zagreb d.d.
Novi certifikat (OHSAS 18001:2007) Autocesti Rijeka-Zagreb d.d.
U Autocesti Rijeka - Zagreb d.d. (ARZ)
Cro Cert, Centar za certificiranje sustava
upravljanja, provjerio je sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu
prema zahtjevima specifikacije OHSAS
18001:2007 i dodijelio odgovarajući certifikat, potvrdu da se odredbe ovog sustava
primjenjuju u svim poslovnim procesima i u
svim dijelovima organizacije.
Opredijeljenost za kvalitetu znači spremnost za promjenu načina djelovanja organizacije i izgradnju nove kulture organizacije temeljene na strateškim odrednicama
i stalnim ciljevima Društva: zaštiti zdravlja
i sigurnosti, ekologiji i uslužnosti. U skladu
s ovim opredjeljenjem ARZ 2004. godine
uvodi sustav upravljanja kvalitetom prema
normi ISO 9001.
Namjera sustava je jamčiti kvalitetu poslovanja osiguranjem donošenja ispravnih odluka na temelju činjenica u svim poslovnim
procesima.
Vodeći računa o potrebi društvene odgovornosti poduzeća i svjesna potrebe promoviranja održivog razvoja, sustavnog
očuvanja i zaštite prirodnih resursa i krajolika kroz koje prolazi autocesta, ARZ 2007.
godine certificira i uvedeni sustav upravljanja okolišem prema normi ISO 14001, inte-
griran s postojećim sustavom upravljanja
kvalitetom.
Certifikati izdani za ove sustave upravljanja
redovito se održavaju te potvrđuju nadzornim i recertifikacijskim auditima. Ove je godine, istovremeno s certifikacijom sustava
upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnošću
na radu, provedena i recertifikacija sustava
upravljanja okolišem.
Oduvijek svjesna značaja očuvanja zdravlja
ljudi i sigurnosti na radu, s naglaskom na
prevenciju i mjere sprječavanja incidenata
i nezgoda, ARZ je provela sustavno organiziranje ovih aktivnosti kroz uvedeni sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu prema specifikaciji OHSAS
18001:2007 (Occupation Health and Safety
Assessment Series).
Osnovna namjera je stalno prepoznavanje i
upravljanje rizicima povezanima sa sigurnošću i zdravljem, kako zaposlenika tako i
svih drugih osoba koje se po bilo kojoj osnovi nalaze u prostorima organizacije, smanjenje potencijalnih rizika od nezgoda, stalna usklađenost sa zakonskim propisima i
rad na prevenciji i mjerama poboljšanja.
lovima ARZ-a. Ocjenjivači nisu pronašli odstupanja koja bi predstavljala neispunjenje
zahtjeva specifikacije ili drugih propisa te je
društvu dodijeljen certifikat.
Certifikacijski audit proveden je 19. i 20.
svibnja 2010. u svim organizacijskim dije-
Hrvatske autoceste d.o.o.
Uspješno provedena vježba spašavanja u tunelu Sveti Rok
Hrvatske autoceste održale su 7. 4. 2010.
vatrogasnu vježbu gašenja požara, evakuacije i spašavanja osoba ugroženih požarom
na autocesti A1, u tunelu Sveti Rok. Nakon
što je za sav promet tunel prethodno bio
zatvoren, vježba se održala u desnoj cijevi
tunela Sveti Rok.
Cilj vatrogasne vježbe gašenja požara i
spašavanja osoba u tunelu Sveti Rok bio je
uvježbavanje i provjera spremnosti, organiziranosti i opremljenosti snaga i sredstava
Društva i drugih službi koje po potrebi su-
djeluju u zaštiti i spašavanju za slučaj stvarne prometne nezgode većeg obima.
Da bi vježba bila što realističnija, potrebno
je bilo stvoriti situaciju stvarne prometne nesreće u tunelu, provjeriti operativnu
spremnost nadležnih vatrogasnih postrojbi
Društva kao i spremnost operatera u COKP
tehničke jedinice te vidjeti usklađenost svih
čimbenika koji sudjeluju u mogućoj akciji
spašavanja. Nakon vježbe bilo je potrebno
utvrditi moguće propuste.
U ovu akciju bili su uključeni vatrogasci PVP
tunela Sveti Rok, JVP Zadar i JVP Gospić, policija, hitna medicinska pomoć i tehnička
služba održavanja HAC, DUZS, županijski
centar 112.
Nakon završene vježbe analiza je pokazala
da je vatrogasna vježba u potpunosti ostvarila očekivane rezultate, odnosno da vatrogasna jedinica Sveti Rok može tunelske
vatrogasne intervencije izvršavati sama uz
potporu koju im pružaju ugrađeni vatrozaštitni i prometni sigurnosni sustavi i tehnička cestarska služba TJO Sveti Rok.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 19, SRPANJ 2010.
Autocesta Zagreb - Macelj d.o.o.
Doprinos turističkoj sezoni – uređenje parkirališta
Nakon prvih kontakata s našom zemljom,
na granici prilikom ulaska i nadalje vožnjom
modernom i novom autocestom (govorimo
o glavnim turističkim pravcima), turist će
stati i odmoriti se na jednom od odmorišta
uz autocestu (PUO). Tu će steći prvi stvarni
dojam pa smo se mi, kao upravitelji autocesta čiji su sastavni dijelovi i parkirališni
prostori PUO-va, dužni potruditi da taj dojam ne bude razočaravajući.
Stoga je AZM ove godine planom izvanrednog održavanja obuhvatio i uređenje do
sada neuređenog dijela parkirališta PUO
Sv. Križ Začretje zapad koji je bio predviđen
kao markica na zemljištu za budući ugostiteljski objekt.
Kako podkoncesionar OMV ima ugostiteljsku uslugu u sklopu svog objekta stanice za
gorivo, čitava je markica ostala slobodna za
proširenje zone parkirališta neophodnog za
prihvat većeg broja autobusa i kamiona. Isto
je uređeno po pravilima struke s dovoljno
otoka za sadnju zelenila.
Na taj način parkirališna ponuda obogaće-
na je sa 4 nova mjesta za osobne automobile, 5 za autobuse i 9 mjesta za kamione
tegljače. Istovremeno uljepšala se slika ranije postavljenih kontejnerskih toaleta koji
su se sada uklopili u novi okoliš uređenog
parkinga okruženi zelenilom.
HUKA u posjetu ASFINAG-u
Hrvatska delegacija na čelu s predsjednikom HUKA-e g. Mirom Škrgatićem i potpredsjednikom g. Aleksandrom Čaklovićem
posjetila je austrijskog koncesionara za autoceste ASFINAG sa sjedištem u Beču.
Na poziv člana Upravnog odbora ASFINAGa dr. Klausa Schierhackla, dana 27. svibnja
2010. godine otputovali smo u Beč gdje smo
imali priliku upoznati se s organizacijom, poslovanjem i planovima za budućnost austrijskog ASFINAG-a.
U sklopu posjeta obišli smo Centar za kontrolu prometa Vienna-Inzersdorf te Centralu
za nadzor tunela Kaisermühlen. Prioriteti
upravljanja prometom odnose se na real-time kontrolu prometa, akcijske planove u hitnim slučajevima te prikupljanje podataka s
mreže. Real-time kontrola prometa provodi
se na 270 km mreže, a do 2013. godine ovim
sustavom planira se pokriti 20 % mreže.
COKP je zadužen za kontrolu prometne telematike, nadzor trenutne prometne situacije,
izračun trenutne prometne situacije prema
prikupljenim podacima iz senzora svake
minute, automatizirane prometne izvještaje
i analize progresije prometne zagušenosti,
sustav nadzora gradilišta i analizu prometnih podataka.
Prometne telematske aplikacije kombiniraju informacijske, telekomunikacijske i automatizacijske/kontrolne tehnologije i istraživanja o izbjegavanju prometnih zagušenja
i nesreća te uvelike pridonose najboljoj
iskorištenosti prometnih ruta, povećanju
sigurnosti, smanjenju vremena putovanja,
pružanju korisnih informacija prije i za vrijeme putovanja, optimalizaciji mobilnosti i
sustavu nadzora gradilišta.
Centar upošljava 37 ljudi, a sadrži 4 potpuno
opremljena sustava za kontrolu prometnih
trakova, 5 sustava nadzora prometnih trakova za emisijsku redukciju te 2 informacijska sustava za kontrolu na radnom mjestu.
Operacijska soba centra za kontrolu prometa veličine 1.240 m2 radi 24/7, sadrži 12
operativnih radnih stanica te nadzorni zid
veličine cca 30 m2.
Centrala za nadzor tunela vrši nadzor nad
654 km autocestovne mreže u Beču. Nadzor se također odvija 24/7 u tri smjene s dva
operatera po smjeni. Podršku upravitelju
tunela pružaju potpuno automatizirani protupožarni programi te više od 150 različitih
prometnih programa.
Ovim putem zahvaljujemo našim prijateljima u Beču na srdačnoj dobrodošlici,
zanimljivom i edukativnom programu koji
su za nas pripremili te se nadamo njihovom skorom posjetu Hrvatskoj i našim
autocestama.
ASFINAG je zadužen za izgradnju, financiranje, održavanje i prikupljanje cestarine na cijeloj mreži austrijskih autocesta koja trenutno pokriva 2178 km, u koje je uključeno preko
300 km tunela i otprilike isto toliko mostova.
Osnovan je 1982. godine te je u potpunom vlasništvu Austrijske federalne vlade.
KLJUČNI PODACI ASFINAG
2009.
Ukupna duljina mreže
2.135,60
2 x 2 traka
1.614,30
2 x 3 traka
313,40
2 x 4 traka
23,10
184,80
Prihod od naplate cestarine
1.387 mil EUR
Stalno zaposleni
2.668
29.729
PGDP LAKA VOZILA
3.703
PGDP TEŠKA VOZILA
33.432
PGDP LV + TV
Ukupan broj nesreća (na 10 9 km)
Broj nezgoda s ozlijeđenim
osobama (na 10 9 km)
116,12*
73,7*
Broj poginulih (na 10 km)
2,93*
Broj prijeđenih kilometara
(10 6 x km)
25,9 bn
9
14
Broj cestarinskih prolaza
116
Broj trakova
Broj trakova za elektronički
sustav naplate
95
Broj pretplatnika na elektronički
sustav
Broj odmorišta
(s benzinskim crpkama)
359,175
88
Broj odmorišta
222
Broj restorana
55
Broj hotela
17
* privremeni podatak – izvor: ASFINAG National report,
ASECAP 2010
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 19, SRPANJ 2010.
Godišnji kongres ASECAP-a održan u Oslu
Koncesionari razmjenjuju iskustva i najbolje prakse te su
spremni za buduće izazove koje donosi mobilnost u EU
38. ASECAP-ovi dani studija i informacija
održani su od 30. svibnja do 2. lipnja u Oslu
u Norveškoj, u suradnji s Norvegfinansom
(norveško udruženje društava za financiranje autocesta). Na kongresu je sudjelovalo 300-tinjak delegata, prometnih lidera,
stručnjaka i visokih dužnosnika iz europskih institucija i društava za autoceste iz 21
zemlje. Glavni sponzori bili su Q-Free, GSA
i Norbit.
Prvi dan kongresa bio je posvećen diskusiji o budućnosti cestovne prometne politike
između članova ASECAP-a i predstavnika
Europske komisije, Europske investicijske
banke, norveškog Ministarstva prometa i
o Odluci EETS 2009/750 Europske komisije
od 6. listopada 2009. godine i daljnjim koracima potrebnim da EETS interoperabilnost
ugleda svjetlo dana.
Drugi dan kongresa bio je posvećen prezentacijama podijeljenim u četiri sjednice:
• Sigurnosne akcije na cestama pod naplatom iz regionalne i europske perspektive
• ITS – politička predanost i učinkovita implementacija
• Najnovije tehnologije naplate i usluge s
dodanom vrijednošću
• Komunikacijske strategije i marketing
najbolje prakse
Tijekom godina, ASECAP-ovi dani studija i
informacija napredovali su od događaja koji
je bio rezerviran pretežito za ASECAP i njegove članice do najznačajnijeg događaja za
europsku industriju naplate cestarine na
kojem sudjeluju predstavnici ministarstava i drugih državnih tijela iz cijele Europe,
dobavljači opreme, tvrtke za razvoj i implementaciju rješenja iz područja naplate,
konzultanti i top menadžeri iz ASECAP-ovih
država članica.
Potražnja za prometnim uslugama raste,
ne samo mjereno rastom prometa, već
i potražnjom za kvalitetnom cestovnom
infrastrukturom. Rastuća globalizacija i
prekogranični promet prate europsku integraciju. Neophodno je osigurati siguran,
brz i efikasan promet, kako lokalno tako i
međunarodno.
Naslov kongresa – „Uloga koncesionara u
izgradnji sigurne, pametne i čiste prometne
politike za Europu“ naznačuje da se zahtjevima za prometnim uslugama može udovoljiti jedino zajedničkom suradnjom država i
koncesionara.
Kongres je prenio snažnu poruku da su
koncesionari spremni i voljni pridonijeti
oblikovanju održivih politika za učinkovi-
ta rješenja mobilnosti unutar EU te je taj
pristup pozdravljen i podržan od strane
EU dužnosnika koji su prisustvovali događaju. Veliki uspjeh kongresa dokazao je još
jednom da koncesije za autoceste i model
javno-privatnog partnerstva (PPP) pružaju
najbolju mogućnost izgradnje pametnih, čišćih i sigurnijih autocesta na području cijele
Europe.
Između ostalih problema i pitanja o kojima
je bilo riječi, svi relevantni akteri, zajedno s
direktorom kopnenog prometa nove Glavne
uprave za mobilnost i promet Europske komisije (DG MOVE) g. Grillo-Pasquarellijem
i predstavnicima nacionalnih ministarstava, bili su pozvani diskutirati o budućnosti
EETS-a (Europske elektroničke naplate
cestarine) i osjetljivom pitanju kako premostiti jaz između odredbi definiranih u Odluci
komisije 2009/750 i njihove učinkovite provedbe u stvarnosti u kojoj postoje tako različita tržišta.
Što se ITS-a tiče, ASECAP je ponovno naglasio snažnu podršku koju daje političkoj
predanosti EU u smislu razvoja i implementacije politika i Direktive o inteligentnim
transportnim sustavima koja će uskoro
biti usvojena. Ipak, podsjetio je dužnosnike
na važnost donošenja odluka na temelju
konkretnih poslovnih slučajeva i procjene
stvarnih potreba korisnika.
Koncesionari su dokazali da u području
naplate cestarine postoje odlični poslovni
slučajevi i podsjetili da su spremni pružiti
svoje znanje i stručnost za uspješnu implementaciju sustava na području ITS-a. A.
E. Jensen, izvjestiteljica o ITS Direktivi iz
Odbora za promet Europskog parlamenta,
pohvalila je ulogu koju u ovom području ima
koncesijska industrija kao i brojne resurse
koje ima na raspolaganju.
Kongres je također bio i prilika za operatere da još jednom istaknu važnost sigurnosti i zaštite okoliša te naglase kako su te
komponente već ugrađene u svakodnevno
upravljanje cestovnom infrastrukturom.
Članovi ASECAP-a napomenuli su također
da uistinu upravljaju najvećim i najkvalitetnijim dijelom TEN cestovne mreže s
najvišim standardima sigurnosti i mjerama zaštite okoliša zahvaljujući resursima
i ljudima posvećenima istraživanju i implementaciji.
Na kraju treba još napomenuti da je održano nekoliko tehničkih i interaktivnih sjednica, uz sudjelovanje oko 50 govornika iz
cijeloga svijeta koji su predstavili najbolje
prakse i dali pregled inovativnih pristupa
na području tehnologija naplate, ekoloških
infrastruktura, sigurnosti i ITS aplikacija. Hrvatska se ovom prilikom predstavila
prezentacijom naplatne postaje za bezgotovinsko plaćanje Demerje u sklopu sjednice
„Najnovije tehnologije naplate i usluge s dodanom vrijednošću“, koju je održao g. Goran
Kezunović iz Autoceste Rijeka – Zagreb d.d.
39. ASECAP-ovi dani studija i informacija bit
će održani i sljedeće godine, i to po prvi puta
u Bruxellesu, sjedištu ASECAP-a i središnjih institucija Europske unije, u periodu od
29. do 31. svibnja 2011.
Program kongresa i sve prezentacije potražite na www.asecap.com .
Prezentacija Gorana Kezunovića iz ARZ-a o bezgotovinskoj naplatnoj postaji Demerje
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 19, SRPANJ 2010.
HUKA izdala Info letak o naplati cestarine
U svibnju 2010. HUKA je u suradnji s koncesionarima izdala dvojezični letak "Info
naplata" u nakladi od 220.000 primjeraka.
Letak pruža osnovne informacije o načinima plaćanja cestarine i dijelovima mreže
autocesta na kojima je dostupna elektronička naplata cestarine te druge korisne
informacije.
Letak je dostupan za pregled i ispis na
www.huka.hr .
Vijesti iz
Parkirališne površine
Pitanje dovoljnog broja parkirnih mjesta s
određenom razinom sigurnosti postalo je vrlo
značajno u mnogim zemljama diljem EU.
Preliminarna studija Europske komisije
procijenila je potrebnu razinu investicije od
1,2 do 1,5 milijardi eura do 2010., i to samo
na transeuropskoj cestovnoj mreži (TEN-T).
Izgradnja i osiguranje dovoljnog broja parkirnih mjesta i odmorišta koja bi pratila
kontinuirani porast prometa prvenstveno
je odgovornost zemalja članica. Ipak, Komisija je poduzela niz inicijativa kako bi podržala i koordinirala napore članica u ovome
području. Također će nastaviti pratiti ovaj
problem zajedno sa svojim partnerima IRU
(International Road Transport Union) i ETF
(European Transport Forum).
Završen prvi pilot projekt za siguran
parking kamiona
Po završetku pilot projekta znanog kao
SETPOS (secure European truck park
operational services), Komisija je 20. svibnja 2010. godine izdala priručnik najboljih
praksi u Europi za parkirališta za kamione.
Projekt uključuje i investicije u četiri pilot
parkirališne površine na transeuropskoj
mreži kao model i primjer investitorima za
daljnji razvoj takvih objekata.
Priručnik ima za cilj pomoći operaterima
parkirališta za kamione da posluju u skladu sa sigurnosnim standardima i izvor je
informacija subjektima kao što su prometni
operateri, otpremnici i državna tijela, koji
su zainteresirani za gradnju parkirališta za
kamione.
U sklopu pilot projekta izgrađeno je sigurnosno parkiralište za kamione blizu Valenciennesa (Francuska), a investirano je i u
podizanje razine sigurnosti postojećih odmorišta u Wörnitzu i Uhrslebenu (Njemačka) te Ashfordu (Velika Britanija).
Također je razvijena i baza podataka postojećih parkirališta diljem glavnih cestovnih pravaca u Europi: http://www.truckinform.eu/.
Smanjen broj poginulih na cestama
Prvi put u povijesti broj poginulih u prometnim nesrećama pao je ispod 150 000 u 52
države članice ITF-a (International Transport Forum)*, među kojima je i Hrvatska,
isključujući Indiju.
Prema podacima ITF-a, koji je također dio
OECD-a, prometne nesreće s poginulima
zabilježile su najveći pad od 1990., i to za
8,9 % u 2008. u odnosu na 2007. godinu.
Preliminarni podaci za 2009. godinu pokazuju
značajno smanjenje smrtno stradalih u većini država članica ITF-a, i to za otprilike 10 %.
Takav rezultat posljedica je i učinka ekonomske krize na cestovni promet, ali i djelovanja mnogih vlada država članica koje su
uložile napore u razvoj cestovnih sigurnosnih politika koje sada počinju pokazivati
rezultate.
*International Transport Forum svake godine okuplja ministre iz više od 50 zemalja,
zajedno s vodećim donositeljima odluka i
predstavnicima iz privatnog sektora, državnih službi i istraživanja, kako bi ukazao na
najvažnije strateške prometne probleme.
Kao međuvladinoj organizaciji u sklopu OECD-a, Forumov cilj je pomoći u oblikovanju
prometne politike i osigurati da se ona provodi na način da doprinosi ekonomskom razvoju, zaštiti okoliša, društvenoj uključenosti i očuvanju ljudskog života i dobrobiti.
Kako iskoristiti koncesijski model za financiranje novih investicija na postojećim
autocestama?
Gospodarska kriza koja za posljedicu ima i
otežanu mogućnost financiranja novih investicija navela je koncesionare u Francuskoj
da pronađu alternativna rješenja za realizaciju svojih projekata. Krajem 2008. godine,
proizašao je prijedlog da se koncesijski model iskoristi za financiranje ekoloških investicija koje nisu uključene u osnovni ugovor
na način da se projekti realiziraju bez dodatnog opterećenja korisnika, tj. bez podizanja cijene cestarine, već kroz produženje
koncesijskog ugovora.
Investicije se moraju dokazati kao prijeko potrebne, neodvojive od postojeće infrastrukture, a produženje koncesijskog ugovora mora
biti točno prilagođeno da se koncesionaru
omogući pribavljanje potrebnih sredstava.
S obzirom da ovaj način financiranja ima
velike sličnosti s državnom potporom, odobrenje Europske komisije je neophodno, te
je stoga uloga državne vlade dokazati Komisiji i Parlamentu da je projekt isplativ te
da je produljenje roka koncesije izričito prilagođeno potrebama projekta, nakon čega
slijedi potpisivanje ugovora između Vlade i
koncesionara.
Primjenom ovakvog rješenja potpisano
je između Vlade i koncesijskih društava 5
ugovora uz produženje roka od 1 godine i
odobrenje ukupno 1 milijarde eura za nove
investicije u naredne tri godine.
Uvođenje novih fleksibilnih rješenja korak
je naprijed u razvijanju koncesijskog modela koji time nastavlja biti učinkovit instrument kako u ekonomskom tako i u ekološkom pogledu.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 19, SRPANJ 2010.
Statistički podaci
PROMET
BROJ VOZILA U PODRUČJIMA NAPLATE
do konca lipnja 2010.
Tvrtka
Ukupno
Laka vozila
(1. i 2. kategorija)
Teška vozila
(3. i 4. kategorija)
HAC
11.515.362
2.188.508
13.703.870
ARZ
6.419.572
778.545
7.198.117
BINA-ISTRA
1.666.742
190.218
1.856.960
AZM
2.380.697
296.986
2.677.683
21.982.373
3.454.257
25.436.630
UKUPNO
PRIHODI OD NAPLATE CESTARINE (BEZ PDV-a)
1EUR = 7,2 KN
do konca lipnja 2010.
Tvrtka
KN
EUR
%
(10/09)
HAC
495.115.675,43
68.766.066,03
-4,40
ARZ
182.226.308,00
25.309.209,44
-10,33
BINA-ISTRA
50.286.248,00
6.984.201,11
-9,75
AZM
69.897.460,90
9.707.980,68
0,34
797.525.692,33
110.767.457,27
-5,79
UKUPNO
SIGURNOST PROMETA
do konca lipnja 2010.
Broj prometnih
nezgoda:
HAC
ARZ
BINA-ISTRA
AZM
- s poginulima
13
2
1
1
17
- s ozlijeđenima
90
35
3
6
134
- s materijalnom štetom
724
220
60
60
1064
Ukupan broj nezgoda
827
257
64
67
1215
15
2
2
1
20
Ukupan broj poginulih
u nezgodama
Ukupno RH
Koturaška cesta 43, 10000 Zagreb | tel: +385 1 6515 375 | fax: +385 1 6515 377
[email protected] | web: www.huka.hr |
žiro-račun kunski: žiro-račun devizni: uređivački odbor: grafičko oblikovanje: fotografija na zaglavlju:
fotografije:
datum izdanja:
2360000-1101710267
2100247894
Miro Škrgatić, glavni i odgovorni urednik;
Brankica Bajić, tehnička urednica;
Diana Benković, pomoćnica tehničke urednice;
Darija Petrović, Vlatka Weiser, Nikola Bulić, Tea Balde
Studio Domino dizajn, Hrvoje Vražić
Damir Fabijanić
arhiva HUKA
srpanj 2010.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 19, SRPANJ 2010.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
3 053 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content