close

Enter

Log in using OpenID

8. kolovoza 2012. Održane mise za domovinu Oslobađajući

embedDownload
32/2012
8. kolovoza 2012.
Održane mise za domovinu
Oslobaðajuæi domovinu toliko se puta èulo da nas je
sam Bog spasio i bio s nama. U sedamnaest godina
postojali su mnogi kojima se taj odgovor nije sviðao.
Sve su dogaðaje sveli na politièko dogovaranje, na
ljudsko umijeæe, na omjere snaga i okolnosti, na
prepravljanje svojih životopisa, istaknuo biskup Šaško
na misi u zagrebaèkoj katedrali. Potrebni su nam ljudi
koji æe u naše društvo unijeti duh pouzdanja i pokrenuti
sve pozitivne snage ove zemlje, poruèio je biskup
Jezerinac na misi u Kninu
Biskupi Škvorèeviæ i Uziniæ susreli se sa srpskim
patrijarhom
Patrijarh Irinej predstavio je i program proslave 1700.
obljetnice Konstantinova edikta o slobodi kršæana i
pripreme u Nišu te je izrazio uvjerenje kako bi susret
pape Benedikta XVI. s drugim patrijarsima
pravoslavnih Crkava tom prigodom u Srbiji bio od
velika znaèenja za uspostavljanje odnosa povjerenja i
pomirenja meðu Crkvama na opæoj razini, ali da u tom
pogledu postoje odreðene poteškoæe te se nada, unatoè
kratko vremenu, da ih je još uvijek moguæe prevladati
Molitveni dan mladih u Meðugorju
Na Susretu pod geslom "Gospodine, daj nam više
vjere" sudjelovalo oko 40 tisuæa mladih iz 71 zemlje
Domovinske vijesti
Biskup Jezerinac predvodio misu zadušnicu u Dalju
U Aljmašu obilježen Dan sjeæanja na progonstvo i povratak
Posebni pastoralni naglasci u Godini vjere u Ðakovaèko-osjeèkoj
nadbiskupiji
Personalne promjene u Dubrovaèkoj biskupiji
Imenovanja i razrješenja u Krèkoj biskupiji
Mladi Hrvati iz Rumunjske u pohodu BiH i Hrvatskoj
Prodajna izložba "Vjera moja nosi me"
U Èakovcu proslavljeno Porcijunkulsko proštenje
Održan festival "Klape Gospi Sinjskoj 2012."
600 godina Crikvenice
Uprilièena 297. Sinjska alka
Imenovanja i razrješenja u Zagrebaèkoj nadbiskupiji
Crkva u Hrvata
Mladi Sisaèke biskupije na hodoèašæu u Taizeu
Mladi iz Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije najbolji na europskim
sportskim igrama
Inozemne vijesti
Haiti: Crkva zabrinuta jaèanjem nasilja
Crkveni "Marš nade" protiv podjele Konga
Prosvjed kršæanskih "nedodirljivih" u Indiji
Benedikt XVI. piše encikliku o vjeri
Sirijski kršæani spas traže u Libanonu
Prilog dokumenti
Molitva – nužno i sigurno sredstvo spasenja
Isus, pravi kruh života
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Vojni biskup pohodio hrvatske branitelje u kaznionici
Lepoglava
Lepoglava, 31.7.2012. (IKA) – U povodu Dana pobjede,
domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja, 5. kolovoza,
vojni biskup Juraj Jezerinac u pratnji Toma Kaæinarija,
predstavnika Zajednice Udruga hrvatskih dragovoljaca
Zagreb, pohodio je u utorak 31. srpnja hrvatske branitelje u
kaznionici u Lepoglavi i predvodio misu u zatvorskoj kapeli
Bl. Alojzija Stepinca. Uvodeæi u misno slavlje biskup je
istaknuo da je veæ postala tradicija da ih posjeti prije
proslave vojno redarstvene akcije "Oluja" koja je bila 5.
kolovoza 1995. godine i postala prekretnicom hrvatske
povijesti. "A u kojoj su i mnogi od vas junaèki sudjelovali.
Izgubili smo tada oko 174 branitelja, ranjeno ih je 1100, pa
ovu misu prikazujemo i za vas i za njih", istaknuo je biskup.
Došli smo k vama prije proslave tih velikih dana naše
najnovije povijesti, ujedno i Dana Vojne biskupije, da
podijelimo zajedno s vama radost i da vam kažemo – hvala
vam! Protumaèivši liturgijska èitanja, biskup je istaknuo da
"postoje u svijetu dobri i zli ljudi, ali to ne mora biti
uzrokom klonulosti i beznaða. Konaèno, Bog je onaj koji æe
na kraju povijesti suditi ljudima po djelima njihovim". Bog
želi da se svi ljudi spase, istaknuo je mons. Jezerinac i
potaknuo okupljene da pokušaju sve uèiniti kako bi olakšali
život jedni drugima. "Budite svjesni da nismo sami, da je
Isus Krist s nama i njegova majka Marija. Toga je bio
posebno svjestan zatoèenik Lepoglave blaženi kardinal
Stepinac. Majka Isusova postala je svima nama duhovnom
majkom pa raèunajmo i na njezin zagovor i u ovim
okolnostima u kojima se nalazite. Neka vam Ona bude
zagovornica i pomoænica da izdržite ovo vrijeme dok se
nalazite u ovim prostorima Lepoglave pa da doživite dan
povratka u svoje drage obitelji. To danas posebno molimo,
istaknuo je biskup Jezerinac.
Biskup Jezerinac predvodio misu zadušnicu u Dalju
Dalj, 1.8.2012. (IKA) – Sveèanom misom zadušnicom koju
je 1. kolovoza toèno u podne u prepunoj župnoj crkvi Sv.
Josipa u Dalju predvodio vojni biskup Juraj Jezerinac u
koncelebraciji s daljskim župnikom Josipom Kolesariæem,
vinkovaèkim župnikom preè. Tadijom Pranjiæem, župnikom
Ivankova Stjepanom Krekmanom te osjeèkim policijskim
kapelanom Željkom Rakošcem, sveèano je obilježena 21.
obljetnica tragiène pogibije 39 hrvatskih policajaca,
pripadnika Zbora narodne garde te èlanova Civilne zaštite,
koje su u ranim jutarnjim satima 1. kolovoza 1991. srpski
pobunjenici uz pomoæ JNA, koja se napadom topništva na
postaju hrvatske policije prvi put u sukobu otvoreno svrstala
na srpsku stranu, napali policajce, gardiste i pripadnike
civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije, tražeæi
njihovu predaju. Nakon gotovo desetosatne topovske opsade
postaja je zauzeta, nakon èega je brutalno ubijeno 20
policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i èetiri èlana
Civilne zaštite, koji nisu poginuli od topovskih granata.
Uvodeæi u misno slavlje, biskup je posebno pozdravio
obitelji i rodbinu pobijenih, invalide i preživjele branitelje,
izaslanstvo MUP-s na èelu s ministrom Rankom Ostojiæem i
suradnicima, predstavnike Hrvatske vojske, izaslanstva PU
Osjeèko-baranjske, grada Osijeka i opæine Erdut te
izaslanstvo udruga proizašlih iz Domovinskog rata.
"Spominjuæi se danas pogibije daljskih žrtava, mislimo na
Isusove rijeèi: 'Nema veæe ljubavi od ove kad netko položi
2
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
život svoj za prijatelje svoje'. Tu su nam ljubav ostavili i kao
svjedoèanstvo povijesti i kao zalog buduænosti. Neka njihova
prolivena krv bude zalogom naše sretnije buduænosti! Njima
pak neka bude zalogom nebeske domovine. Stoga se molimo
za njih i prikazujemo ovu misu da ih dobri Bog nagradi za
njihovu nesebiènu ljubav", rekao je u homiliji biskup. Prije
misnog slavlja održana je komemoracija, kod spomenobilježja palim braniteljima zapaljene su svijeæe, a biskup je
predvodeæi molitvu podijelio odrješenje za mrtve. Uz
zvukove hrvatske himne odana je poèasti poginulima, a
prigodne rijeèi okupljenom su mnoštvu uputili ministar
Ostojæ i drugi.
Poslije mise u kapelici uz župnu crkvu predstavljena je
knjiga dr. Ante Nazora "Velikosrpska agresija na Hrvatsku
1990-tih".
U Aljmašu obilježen Dan sjeæanja na progonstvo i
povratak
Prva "Godišnja nagrada Aljmaša" dodijeljena novinarki
Nadi Prkaèin, bivšoj ratnoj izvjestiteljici Radio Osijeka
Aljmaš, 1.8.2012. (IKA/TU) - Aljmaška župa Pohoðenja
BDM obilježila je komemoracijom i sveèanom misom 1.
kolovoza "Dan sjeæanja na progonstvo i povratak" te 21.
obljetnicu pogibije 39 hrvatskih redarstvenika, pripadnika
ZNG-a (3. gardijske brigade) i Civilne zaštite. Uz spomen
obilježje u novoj luci na Dunavu, podno svetišta Gospe od
Utoèišta, misu je predvodio vojni biskup Juraj Jezerinac, a
koncelebrirali su aljmaški župnik i upravitelj svetišta preè.
Ante Markiæ, sveæenici Petar Æorluka, Josip Kolesariæ,
Matej Glavica, Jure Krešo i Zoran Vukoja.
"Kad god se sjetim Aljmaša, uvijek pomislim na potresne
slike progonstva. Bogu hvala, došlo je vrijeme mirnoga
života. I svaki grob, svaki križ na grobu hrvatskog branitelja
govori: 'Gledaj koliko sam te volio, koliko sam te ljubio!'
Volio bih da se to ne zaboravi. Današnje evanðelje govori o
blagu sakrivenom na njivi i o trgovcu koji traga za biserjem.
Vi ste nosili sa sobom ono što je bilo najvažnije, nikakvo
zemaljsko blago", rekao je biskup Jezerinac u propovijedi,
podsjetivši kako je agresor uništio crkvu-graðevinu, misleæi
da æe tako uništiti ljude, ali "Crkva nije ljudska, nego
božanska ustanova".
Na misi su pjevanjem sudjelovale èlanice KUD Aljmaš i
župni zbor koji je na kraju otpjevao puèku himnu Gospi
Aljmaškoj.
Nakon mise, preè. Markiæ je uz zahvalu i èestitke najavio
uruèenje nagradne plakete Nadi Prkaèin, novinarki HRTovog Dokumentarnog programa i bivšoj ratnoj izvjestiteljici
Radio Osijeka. Prvu "Godišnju nagradu Aljmaša 2011."
novinarki je uruèio predsjednik Mjesnog odbora Aljmaš
Ivica Stankoviæ, pojasnivši kako je smisao nagrade potaknuti
kreativnost i kroz èinjenje dobra promicati Aljmaš te je
nagrada zasluženo dodijeljena za izniman intelektualni
doprinos prosperitetu Aljmaša autorici dokumentarnoga
filma "Šlep za rasute terete", snimljenog u HRT-ovoj
produkciji koji prikazuje stradalnièku dramu Aljmašana i
njihov pobjedonosni povratak kuæama. "Premda je crkva
srušena, sve godine progonstva ljudi su èuvali Crkvu u sebi,
ljudi jesu Crkva. Zahvalna sam, no nisam ja scenaristica
filma, veæ je život napravio scenarij. Nagrada je velika
obveza, poput kredita, ali koji æu s ponosom vraæati i neæe
mi biti teško", radosno je rekla Nada Prkaèin, primajuæi
èestitke vojnog biskupa.
ika
Posebni pastoralni naglasci u Godini vjere u Ðakovaèkoosjeèkoj nadbiskupiji
Okružnica ðakovaèko-osjeèkoga nadbiskupa Marina Srakiæa
Ðakovo, 1.8.2012.
(IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Marin Srakiæ uputio je svim župnicima i
rektorima crkava, svim sveæenicima, redovnicima,
redovnicama, vjerouèiteljima i suradnicima u župnoj
katehezi te svim vjernicima u Ðakovaèko-osjeèkoj
nadbiskupiji okružnicu u kojoj upuæuje na osnovne
pastoralne naglaske u Godini vjere u Ðakovaèko-osjeèkoj
nadbiskupiji.
Podsjeæajuæi kako je Apostolskim pismom "Vrata vjere"
papa Benedikt XVI. proglasio Godinu vjere, koja æe zapoèeti
11. listopada 2012., na pedesetu obljetnicu otvorenja
Drugoga vatikanskog koncila i dvadesetu obljetnicu
objavljivanja Katekizma Katolièke Crkve te završiti na
svetkovinu Gospodina našega Isusa Krista, Kralja svega
stvorenja, 24. studenoga 2013., nadbiskup istièe kako je
temeljni udžbenik Crkve u Godini vjere Katekizam
Katolièke Crkve.
Sve sveæenike, èlanove ustanova posveæenoga života,
vjerouèitelje, župne suradnike, sve vjernike i sve iskrene
bogotražitelje nadbiskup Srakiæ poziva da prouèe Papino
apostolsko pismo "Vrata vjere" i popratnu Notu
Kongregacije za nauk vjere s pastoralnim smjernicama za
Godinu vjere. Na temelju dvaju navedenih dokumenata,
ovom okružnicom donesene su pastoralne smjernice i
program za Godinu vjere u Ðakovaèko-osjeèkoj
nadbiskupiji, a svi pozvani da smjernice navedenih
dokumenata sveopæe Crkve i ove okružnice ugrade u
redoviti pastoralni plan i program svoje župne zajednice,
dekanata, vjernièkog društva te u sve formativne, pastoralnokatehetske i evangelizacijske sadržaje.
S tim u vezi æe se u svim župama Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije obilježiti Katehetska nedjelja (predviðena za
16. rujna). Tom prigodom vjernicima valja u homiliji
progovoriti, meðu ostalim, i o važnosti (uz nedjeljnu
euharistiju) redovite župne kateheze te školskoga
vjeronauka. Školski vjeronauk i župna kateheza osobitu
važnost dobivaju u svjetlu Godine vjere, o èemu su govorili i
biskupi HBK u poruci od 21. lipnja pod naslovom "S novom
radošæu u srcu uživati Božju rijeè".
Papa Benedikt XVI. æe Godinu vjere otvoriti 11. listopada
sveèanim euharistijskim slavljem u Rimu, u zajedništvu s
biskupima okupljenima na Biskupskoj sinodi, s
predsjednicima biskupskih konferencija iz èitavoga svijeta te
s drugim okupljenim vjernicima. Na nadbiskupijskoj razini
Godina vjere zapoèet æe u subotu 13. listopada, dopodne, u
Ðakovu, a na župnoj razini 14. listopada u svim župnim
zajednicama Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije.
Godina vjere slavit æe se pod geslom Druge biskupijske
sinode "Ti si Krist, za nas i za sve ljude!" ponavljajuæi uz taj
usklik vjere i molitveni zaziv: "Uèvrsti nam vjeru i ljubavi
plam!" Želja je da svi vjernici, a posebno vjerouèenici
srednjoškolskog uzrasta i viših razreda osnovne škole,
tijekom Godine vjere barem napamet nauèe Apostolsko
vjerovanje i osnovne kršæanske molitve.
Tijekom Godine vjere valja putem razlièitih oblika redovite
teološko-katehetske i duhovne formacije posebnu pozornost
posveæivati prezbiteru, vjerouèitelju, kateheti i Bogu
posveæenoj osobi, kao vjerniku èijom se vjerom hrani i Božji
narod, te njihovu evangelizacijsko-navjestiteljskom i
katehetskom djelovanju.
Udžbenikom Crkve u Godini vjere treba postati Katekizam
Katolièke Crkve (KKC). U èitavoj Ðakovaèko-osjeèkoj
nadbiskupiji to æe se ostvarivati sustavnim èitanjem dijelova
KKC, prije ili poslije mise. Sadržaj æe biti prilagoðen
Domovinske vijesti
liturgijskoj godini, a èitat æe se isti brojevi u svim župama,
prema rasporedu koji pripravlja skupina suradnika BPC-a.
Naèelno, nisu predviðene tematske homilije, osim kad takva
moguænost bude izrièito naznaèena. Za sve nedjelje,
svetkovine i blagdane tijekom Godine vjere bit æe izabrani
brojevi koji u sažetom obliku tumaèe èlanke Simbola vjere,
Božje zapovijedi, sakramente i druge kršæanske sadržaje.
Svakoga dana u tjednu èitat æe se brojevi KKC koji dodatno
produbljuju te opširnije tumaèe isti èlanak ili sadržaj vjere.
Osim zajednièkog èitanja u crkvi, toplo se preporuèuje
obiteljsko ili barem osobno èitanje KKC.
Veæ je ranije odreðeno da u svakoj župi treba postojati neki
oblik tjedne katehetske ponude za odrasle vjernike. Poželjno
je da ti katehetski susreti budu trenutak dodatnog tumaèenja
i produbljivanja onih brojeva KKC koji se èitaju dotiènog
tjedna. Ista moguænost dodatnog produbljenja èlanaka KKC i
tumaèenja otajstava vjere ostvariva je i putem svih drugih
pastoralno-katehetskih susreta u župi. U jakim liturgijskim
vremenima èitanje KKC dobit æe još istaknutiju važnost. Za
mise zornice tijekom adventa, za korizmene dane i uskrsno
vrijeme te za neke blagdane, bit æe pomno izabrani brojevi
KKC, koji æe èiniti jednu cjelinu s liturgijskim èitanjima i
razdobljem liturgijske godine.
Nacionalno hodoèašæe Petrovoj Stolici u Rim od 4. do 9.
studenoga je hodoèašæe zahvale za prošlogodišnji apostolski
pohod pape Benedikta XVI. našoj domovini povodom
Prvoga nacionalnog susreta hrvatskih katolièkih obitelji. No,
ono je i naše nacionalno hodoèašæe Petrovoj Stolici u Godini
vjere, kako bismo kao narod i Crkva ispovjedili i uèvrstili
svoju vjeru na "apostolskim pragovima" u zajedništvu s
Petrom naših dana.
U organizaciji Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Ðakovu
održat æe se od 11. do 13. rujna redoviti godišnji Teološkopastoralni seminar za sveæenike pod naslovom "Aktualnost
pastoralne konstitucije Gaudium et spes". Fakultet od 25. do
26. listopada organizira i znanstveni simpozij naslovljen
"Vjera pred izazovima današnjeg agnosticizma i vjerskog
indiferentizma", istièe se u okružnici nadbiskupa Srakiæa.
Personalne promjene u Dubrovaèkoj biskupiji
Službe voditeljice Ureda za medije osloboðena je Marija
Ðuroviæ kako bi se više posvetila službi u Caritasu, a
voditeljicom Ureda imenovana je Angelina Tadiæ
Dubrovnik, 2.8.2012. (IKA) - Tijekom ljetnih mjeseci
dubrovaèki biskup Mate Uziniæ potpisao je dekrete o
razrješenjima i imenovanjima sveæenika, redovnika i
vjernika laika u Dubrovaèkoj biskupiji.
Dvojica sveæenika Dubrovaèke biskupije su umirovljena.
Rijeè je o dosadašnjem župniku u župi sv. Vida u Trstenom
don Ivu Ðanoviæu i župniku župe sv. Roka u Lumbardi don
Peri Butiganu. Upraviteljem župe u Trstenom imenovan je
don Ivan Šimiæ koji je osloboðen službe u Stravèi i
Pridvorju. Župnikom župe u Lumbardi imenovan je don
Vlado Markiæ koji æe takoðer biti upravitelj župe sv. Nikole
u Raèišæu, a razriješen je službe župnika u Trpnju i
upravitelja župe u Donjoj Vruæici. Službe župnog upravitelja
u župi sv. Nikole u Raèišæu osloboðen je don Mato Araèiæ, a
don Mato Karamatiæ imenovan je upraviteljem župe sv. Jurja
u Stravèi.
Dvojica mladomisnika iz drugih biskupija dolaze na službu u
Dubrovaèku biskupiju. To su mladomisnik Beogradske
nadbiskupije don Aleksandar Kovaèeviæ koji je imenovan
župnim vikarom u župi sv. Mihovila na Lapadu i
mladomisnik Varaždinske biskupije don Mihael Èavlek koji
je imenovan župnim vikarom u župi sv. Josipa u Veloj Luci.
Don Martin Paliæ osloboðen je službe u Žuljani, a imenovan
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
3
Domovinske vijesti
upraviteljem župe sv. Ivana Krstitelja u Ponikvama. Don
Mario Karatoviæ imenovan je upraviteljem župe sv. Martina
u Žuljani. Don Stjepan Jeliniæ razriješen je službe župnika u
Ponikvama i imenovan župnikom u župi sv. Srða i Baha u
Pridvorju, te upraviteljem župe sv. Nikole u Dubravci. Don
Stipo Zadro razriješen je službe u župama Ploèice, Vitaljina i
Dubravka, te imenovan župnikom u župi sv. Petra i Pavla u
Trpnju kao i upraviteljem župe sv. Kuzme i Damjana u
Donjoj Vruæici. Don Tihomir Šakota razriješen je službe
župnika u župi Zaton-Doli i upravitelja župe u
Smokovljanima, te imenovan župnikom u župi Gospe
Karmelske u Ploèicama i upraviteljem župe sv. Spasa u
Vitaljini.
Don Jozo Sebeževiæ razriješen je službe župnika u Veloj
Luci, te je imenovan župnikom u župi sv. Petra i Pavla u
Zaton-Dolima i upraviteljem župe sv. Vida u
Smokovljanima. Don Stipo Miloš je razriješen službe
župnika u župi sv. Kuzme i Damjana na Lastovu, te
imenovan upraviteljem iste župe i župnikom u župi sv.
Josipa u Veloj Luci.
U Dubrovnik se vraæa i bivši provincijal fra Josip Sopta koji
je imenovan župnikom župe Velike Gospe u Rožatu, a
dosadašnji župnik fra Božidar Šustiæ razriješen je radi
odlaska na novu službu izvan Dubrovaèke biskupije. Službe
u Rožatu razriješen je fra Vito Smoljan te je imenovan
župnim vikarom u župi Velike Gospe u Kuni na Pelješcu, a
fra Drago Ljevar imenovan je župnim vikarom u župi Rožat.
Župnikom u Kuni imenovan je fra Prele Gjurashaj, a fra
Matija Matoševiæ razriješen je službe župnika u Kuni radi
odlaska na novu službu izvan biskupije.
Fra Luka Zoriæ imenovan je upraviteljem župa sv. Marije
Magdalene u Baniæima i župe Gospe od Ružarija u Liscu,
dok je skrbi za ove dvije župe osloboðen slanski župnik fra
Ljudevit Lasta. Fra Ivica Karatoviæ, na prijedlog poglavara,
imenovan je župnikom u župi sv. Stjepana u Zatonu i
upraviteljem župe Pohoðenja Marijina u Orašcu. Don Ivan
Vargec razriješen je službe župnog vikara u župi Sv. Obitelji
u Novoj Mokošici, a novim župnim vikarom imenovan je
don Božo Grbeš.
Službe proèelnika Vijeæa za mlade Dubrovaèke biskupije
razriješen je don Ivan Bolkovac, a na tu službu imenovan je
dosadašnji osobni biskupov tajnik don Marin Luèiæ. Don
Marin je takoðer imenovan studentskim kapelanom i
pastoralnim suradnikom u katedralnoj župi Velike Gospe u
Dubrovniku. Na mjesto proèelnika Ureda dubrovaèkog
biskupa imenovan je Vjeran Martiæ.
Poèetkom rujna dolazi do promjena i u Uredu za medije.
Službe voditeljice za medije osloboðena je Marija Ðuroviæ
kako bi se više posvetila službi u Caritasu, a voditeljicom
Ureda imenovana je Angelina Tadiæ. Šime Zupèiæ imenovan
je zaposlenikom u Uredu za medije Dubrovaèke biskupije.
Tijekom godine bilo je još nekih razrješenja i premještaja u
biskupiji. Tako je mons. Mirko Maslaæ imenovan
upraviteljem novootvorenog sveæenièkog doma na adresi dr.
Vlatka Maèeka 5 u Dubrovniku. Don Hrvoje Katušiæ
osloboðen je službe u župi sv. Mihajla u Dubrovniku radi
odlaska na studij komunikologije u Rim.
.
ika
Imenovanja i razrješenja u Krèkoj biskupiji
Dr. Slavko Zec imenovan generalnim vikarom, a dr. Franjo
Velèiæ kancelarom Biskupije
Krk, 2.8.2012. (IKA) - Prema odluci krèkog biskupa Valtera
Župana ovog su ljeta u Krèkoj biskupiji izvršene sljedeæe
promjene u sveæenièkim službama: Krešimir Dajèman
razriješen je službe župnog vikara u Malom Lošinju i
imenovan župnikom u Linardiæima te od 1. listopada
biskupijskim povjerenikom za pastoral turista i
povjerenikom za pastoral pomoraca. Ivan Debeliæ razriješen
je službe župnog vikara u Cresu te je imenovan župnikom
Ilovika i Unija i župnim vikarom u Malom Lošinju. Marin
Hendrih razriješen je službe župnika Ilovika i Unija i službe
župnog vikara u Malom Lošinju te je imenovan župnikom
Banjola i Mundanija. Mr. Saša Ilijiæ razriješen je službe
župnika u Puntu i Staroj Baški te se stavlja ad dispositionem
Episcopi do imenovanja na novu službu. Ivica Kordiæ
razriješen je službe ravnatelja Pazinskog kolegija – Klasiène
gimnazije s pravom javnosti, vraæa se u matiènu Biskupiju te
je imenovan župnikom u Puntu i Staroj Baški. Kristijan
Krajnoviæ, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u
Dubašnici. Mr. Luka Paljeviæ razriješen je službe župnog
upravitelja u Linardiæima i službe voditelja neposredne
priprave kandidata za ðakonsko i prezbitersko reðenje te je
imenovan župnim vikarom u Cresu. Matej Polonijo
razriješen je službe župnika u Æunskom. Mons. Nikola Radiæ
razriješen je službe biskupijskog povjerenika za pastoral
turista i povjerenika za pastoral pomoraca. Silvio Španjiæ,
mladomisnik, imenovan je župnikom u Æunskom i župnim
vikarom u Malom Lošinju. Mons. Anton Valkoviæ razriješen
je službe generalnog vikara Biskupije Krk te je imenovan
župnikom u Krku i dekanom Krèkoga dekanata. Dr. Franjo
Velèiæ imenovan je kancelarom Biskupije Krk. Josip Vidas,
mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u Malom
Lošinju. Božidar Volariæ razriješen je službe župnika u
Banjolu i Mundanijama te je imenovan biskupovim tajnikom
i ceremonijarom. Antun Zazinoviæ razriješen je službe
župnika u Linardiæima te je stavljen u stanje mira. Dr.
Slavko Zec razriješen je službe kancelara Biskupije Krk te je
imenovan generalnim vikarom Biskupije Krk. Robert
Zuboviæ razriješen je službe župnika i dekana u Krku te je
stavljen na raspolaganje Gospiæko-senjskoj biskupiji za
službu župnika u Ogulinu.
Misa uz Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u
Karlovcu
Karlovac, 2.8.2012. (IKA) – Uz Dan pobjede i domovinske
zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, te svetkovinu
zaštitnice Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj Gospe
velikog hrvatskog krsnog zavjeta u župnoj crkvi Presvetoga
Srca Isusova u Karlovcu u èetvrtak, 2. kolovoza misno
slavlje za sve poginule i nestale branitelje predvodio je
mons. Ferdinand Vražiæ. U koncelebraciji su bili vojni dekan
preè. Andrija Markaè i sveæenici karlovaèkih župa.
U homiliji mons. Vražiæ istaknuo je velièinu žrtve poginulih
branitelja koju ne smijemo zaboraviti, nazoènima je poruèio
da nema buduænosti za Domovinu ako se ne obnovimo u
vjeri te pozvao na molitvu za poginule, za Domovinu, sve
nas, ali i za one koji su nam prouzroèili te žrtve i stradanja u
Domovinskom ratu.
Prije mise na gradskom groblju Jamadol kod središnjeg križa
izaslanstva Hrvatske kopnene vojske, Karlovaèke županije,
Grada Karlovca i Policijske uprave karlovaèke položila su
vijence i upalila svijeæe.
.
4
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
ika
Izložba slika i knjiga o velikom solinskom umjetniku Jozi
Kljakoviæu
Solin, 2.8.2012. (IKA) - U Galeriji Doma kulture Zvonimir
u Solinu u srijedu 1. kolovoza predstavljena je knjiga dr. don
Josipa Dukiæa, profesora na Katolièkome bogoslovnom
fakultetu Sveuèilišta u Splitu "Libar moga života", koja
govori o nekad slavnom, a danas zaboravljenom hrvatskom
umjetniku Jozi Kljakoviæu (1889.-1969.). Uz predstavljanje
knjige, otvorena je i prva javna izložba novopronaðenih
Kljakoviæevih radova.
Nazoène je uvodno pozdravio solinski gradonaèelnik
Blaženko Boban, rekavši da je to veliki dan za Solin i
vrhunac bogatoga solinskog kulturnog ljeta. Knjigu "Libar
moga života" predstavili su rektor Papinskoga hrvatskog
zavoda sv. Jeronima u Rimu mons. Jure Bogdan, koji je
govorio o Kljakoviæevu životu izvan domovine s posebnim
osvrtom na odlazak iz domovine, u Rimu i Buenos Airesu
gdje je proživio dvadeset i pet godina. U Buenos Airesu
živio je devet, a u Rimu, u dva navrata, šesnaest godina. Prvi
boravak u Rimu, u Zavodu sv. Jeronima, trajao je od 21.
svibnja 1943. do 26. studenoga 1947. Nakon toga Kljakoviæ
je otputovao u Argentinu, u Buenos Aires, gdje je ostao do
poèetka ili sredine travnja 1956., kada se vratio u Rim gdje
je ostao do proljeæa 1968., kada se vratio u Hrvatsku. "U
Zavodu je Kljakoviæ ostavio svoja vrijedna djela i èuvamo
uspomenu na njega kao i na posebno mu drag Solin", rekao
je mons. Bogdan.
Autor i urednik dr. Dukiæ govorio je o Kljakoviæu kao piscu
i intelektualcu, s èijim se radom družio 11 godina. "Libar
moga života" na 155 stranica podijeljenih kroz tri poglavlja:
Razdoblje mira, Prvi svjetski rat i Izmeðu dva rata sadrži
Kljakoviæev život, posebno u Solinu, mjestu njegova
roðenja. S tim da obuhvaæa razdoblje do njegova odlaska u
izbjeglištvo 1943. godine kada je otišao u Zavod sv.
Jeronima u Rim.
Nakon promocije knjige o jednom od najznaèajnijih
hrvatskih slikara 20. stoljeæa, predstavljena je i izložba slika
do sada nepoznatih njegovih djela. O izloženim slikama koje
su objedinjene naslovom "Mediteranski korpus idealnog
realizma" govorili su prof. Ivo Babiæ i autorica koncepcije
izložbe Petra Senjanoviæ. Izloženo je osam vrijednih slika,
ulja na platnu velikih formata, koje su prvi put javnosti
predstavljene iz slikareva kapitalnog razdoblja, prikupljenih
iz raznih institucija, arhiva i privatnih zbirki. Prema rijeèima
Petre Senjanoviæ, ta je izložba prigoda za vraæanje duga
umjetniku, poznatom po freskama u crkvi Sv. Marka u
Zagrebu, u crkvi Biskupije kod Knina i drugdje te po
mozaicima na Papinskome hrvatskom zavodu sv. Jeronima u
Rimu.
U Karinu proslavljena Gospa od Anðela
Karin, 2.8.2012. (IKA) - Sveèano je 2. kolovoza bilo u
Karinu, u starom franjevaèkom samostanu Svete Marije
Bezgrešne s istoimenom samostanskom crkvom, u kojem je
proslavljen blagdan Gospe od Anðela, stara franjevaèka
svetkovina. Središnje dopodnevno euharistijsko slavlje
predvodio je fra Ivica Udovièiæ, odgojitelj u Franjevaèkom
sjemeništu u Sinju, s više okolnih sveæenika. Od podneva 1.,
te tijekom cijelog 2. kolovoza vjernici iz Novigradskoga,
Zemunièkog i Benkovaèkog dekanata dolazili su u staru
franjevaèku crkvu, te svojom brojnošæu uvelièali i sveèano
euharistijsko slavlje.
.
Domovinske vijesti
Svetkovina Gospe od Anðela na Visovcu
Kršæani ne smiju stajati sa strane i gledati kako se
uništavaju vrednote i temelji vjere. To je grijeh, poruèio je
biskup Ante Ivas
Visovac, 2.8.2012. (IKA) - Svetkovina Gospe od Anðela
sveèano je proslavljena u èetvrtak 2. kolovoza u
franjevaèkom samostanu na Visovcu. Misno slavlje
predvodio je šibenski biskup Ante Ivas uz kojeg je meðu
brojnim sveæenicima koncelebrirao i provincijal Franjevaèke
provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman.
Gospa i samostan na otoku Visovcu u Nacionalnom parku
Krka okupljaju brojne vjernike iz cijele Šibenske biskupije.
Na jutrošnjem slavlju bilo je više tisuæa vjernika. Mnogi od
njih su hodoèastili i bosonogi. To govori kako je u
vjernicima prisutna živa vjera i kršæanstvo, istaknuo je
gvardijan samostana na Visovcu fra Mate Gveriæ. Mišljenja
je kako je pobožnost prema Gospi od Anðela tijekom
stoljeæa oèuvala vjeru meðu vjernicima visovaèkoga
samostanskog okružja.
Šibenski biskup u homiliji je ukazao na èinjenicu kako je biti
èovjek na sliku Božju najveæi Božji dar i najveæa svetinja.
Isus Krist iz ljubavi je ušao u ljudski život i pokazao kako se
s Bogom može dalje od groba i smrti. Isus je uspostavio novi
Božji poredak na zemlji. Grijeh je poniziti èovjeka i oduzeti
mu slobodu ili mu uskraæivati prava kojim ga je Bog obdario
i koja ne ovise o samovolji ljudskoj, upozorio je biskup Ivas.
To su pravo na rad i pravednu zaradu, na nedjeljni odmor,
pravo na vlastitu Domovinu u kojoj se može slobodno raðati
i podizati obitelj. Nikakva vlast ni ideologija ne mogu to
èovjeku zanijekati ni oduzeti, poruèio je biskup.
Gospa od Anðela poziva na obraæenje i prihvaæanje poruke
Evanðelja. Èuti Evanðelje znaèi povjerovati da je Isusova
rijeè svakom osobno upuæena, istaknuo je biskup i upozorio
kako današnje vrijeme i društvo vjernicima nameæu misao da
je vjera privatna stvar. Istina je da je vjera prije svega
dogaðaj u dubini ljudskog biæa, ali vjernici vjeru trebaju
aktivno živjeti. "Hrvatska je sekularna država" èuje se èesto
u javnosti ovih dana. Ne trebaju, nam molitve ni blagoslovi,
ni mise nam ne trebaju, pa ni vjeronauk u školi, misle neki
danas u Hrvatskoj, upozorio je biskup Ivas. Nedavni
dogaðaji u Hrvatskom saboru i izglasavanje Zakona o
medicinski pomognutoj oplodnji pokazuju da se ne poštuje i
ne uvažava mišljenje brojnih vjernika. Kršæanski stavovi se
izruguju i proglašavaju nazadnima. Vjera jest osobni
dogaðaj, ali kršæani su dio hrvatskog društva te su odgovorni
za narod i državu. Kršæani ne smiju stajati sa strane i gledati
kako se uništavaju vrednote i temelji vjere. To je grijeh,
zakljuèio je biskup Ivas.
Mladi Hrvati iz Rumunjske u pohodu BiH i Hrvatskoj
Zaostrog, 2.8.2012. (IKA) - Hrvati su došli u Rumunjsku, u
Karaševsku dolinu, u 14. stoljeæu. Spominje se 1393. godina.
Po Karaševu, koje je i danas najveæe hrvatsko mjestu u
Rumunjskoj, zovu se Karaševski Hrvati. Došli su iz Bosne s
bosanskim franjevcima bježeæi pred Turcima.
Veæina ih danas živi u Temišvarskoj biskupiji i KarašSeverinskoj županiji, u tri župe, dvije opæine i sedam sela; u
župama Lupak s filijalom Ravnik, Klokotiæ s filijalom
Vodnik i Karaševo s filijalama Nermið i Jobalèe. U sedam
spomenutih mjesta i dvije "hrvatske oaze" - Rekašu i Keèi živi oko 8000 Hrvata. Imaju deset sveæenika koji rade ne
samo u hrvatskim selima nego i na drugim katolièkim
župama služeæi se maðarskim, njemaèkim i rumunjskim
jezikom. Ove godine imaju tri ðakona koji æe sljedeæe
godine biti sveæenici.
Župna mjesta Lupak, Klokotiæ i Karaševo imaju osnovne
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
5
Domovinske vijesti
škole do osmog razreda, a filijalna mjesta do èetvrtog
razreda. U svim osnovnim školama je oko tisuæu hrvatske
djece koja tjedno uèe hrvatski jezik oko èetiri-pet sati, a
predmete vjeronauk, zemljopis i povijest imaju po jedan sat
na hrvatskom jeziku. U srednje škole u Karaševu i Rešici,
gdje je po popisu stanovništva iz 2005. godine bilo oko 604
Hrvata, ide nešto manje od tri stotine hrvatskih
srednjoškolaca.
Ove godine oko Velikog tjedna na lokalnoj i županijskoj
razini organizirana je svojevrsna olimpijada poznavanja
hrvatskog jezika.
U organizaciji župnika župe Lupak Marjana Tinkule, s kojim
su bili župnik župe Klokotiæ Petar Dobra, župnik župe
Moldova Petar Rebedžila i profesor hrvatskoj jezika i
književnosti Petar Hatagen, dio sudionika olimpijade krenuo
je na ljetno putovanje i odmor u BiH i Republiku Hrvatsku.
Stigli su do Meðugorja, a potom se zadržali oko pet dana u
Zaostrogu da bi mogli obiæi Dubrovnik, Split, Imotski i
druga mjesta, osobito župu Zmijavci s kojom su Hrvati iz
Rumunjske 2007. godine potpisali Povelju prijateljstva.
Nakon sudjelovanja u proslavi Gospe od Anðela u
Zaostrogu, u èetvrtak 2. kolovoza skupina mladih Hrvata iz
Rumunjske krenula je prema Rumunjskoj preko Meðugorja
gdje æe ostati do 6. kolovoza.
Sesvetska Sopnica proslavila sv. Mariju Anðeosku
Obilježavanje Gospine svetkovine zapoèelo je trodnevnicom
koju je predvodio fra Ivan Kramar
Sesvetska Sopnica, 2.8.2012. (IKA) - Župa Svete Marije
Anðeoske u Sesvetskoj Sopnici proslavila je èetvrtak, 2.
kolovoza svetkovinu svoje zaštitnice (Porcijunkulu).
Župa koja se nalazi u istoènom dijelu grada Zagreba, u
Gospinom prošteništu i svetištu u blizini Sesveta, bila je
mjesto okupljanja velikog broja vjernika i štovatelja Majke
Božje te hodoèasnika iz Velike Gorice, Siska, Popovaèe,
Zaprešiæa, Zagreba i drugih krajeva s kojima ova župa gaji
dobrosusjedske i vjerske osjeæaje.
Obilježavanje Gospine svetkovine zapoèelo je trodnevnicom
koju je predvodio fra Ivan Kramar, dušobrižnik iz Pallinga u
Njemaèkoj. Od ponedjeljka do srijede vjernici i hodoèasnici
dolazili su moliti krunicu s marijanskim pobožnostima,
sudjelovati u pokornièkom bogoslužju, obavljanju zavjeta i
misi s tematskim propovijedima. Prvi dan trodnevnice bila je
duhovna obnova mladih, drugi dan duhovna obnova obitelji,
a treæi dan oprost, s posebnim naglaskom na porcijunkulski
oprost.
Prijepodnevnu misu na samu svetkovinu predvodio je župnik
iz Kašine Matija Pavlakoviæ. Središnje euharistijsko slavlje u
prepunoj crkvi predvodio je fra Ivan Kramar, a
koncelebrirali su èlanovi provincijal Franjevaèke provincije
Bosne Srebrene fra Lovro Gavran, gvardijan samostana sv.
Ilije u Podsusedu fra Božo Lujiæ, gvardijan samostana
Bezgrešnog zaèeæa BDM u Dubravi fra Draženko Tomiæ,
župnik fra Zdravko Dadiæ, župni vikar fra Stipo Karajica,
trajni ðakon Božidar Hadaš te još desetak sveæenika iz
susjednih župa.
U homiliji je propovjednik govorio o znaèenju ove
svetkovine kroz povijest, samom znaèenju oprosta,
protumaèivši posebno znaèenje porcijunkulskog oprosta u
nekadašnje vrijeme, ali i za vjernike današnjeg vremena.
.
ika
Prodajna izložba "Vjera moja nosi me"
Župa sv. Luke u Dubravi veæ èetiri godine sudjeluje u
školovanju 110 djece misija u kojima djeluju hrvatski
misionari i misionarke, u Kongu i Nigeriji
Dubrava, 2.8.2012. (IKA) - Pod nazivom "Vjera moja nosi
me" u èetvrtak, 2. kolovoza u crkvi Sv. Luke u župi Dubrava
na Mosoru, u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, otvorena je
prodajna izložba Galerije hrvatske sakralne umjetnosti
Laudato. Dio sredstava od prodaje 20 Laudatovih unikatnih
suvenira ide za školovanje djece u misijama u Africi.
Tumaèeæi geslo izložbe, župnik Dubrave don Jakoslav Baniæ
istaknuo je kako je tijekom povijesti "samo vjera bila snaga
ovih mještana, poticala ih je da hrabro koraèaju naprijed, ne
odrièuæi se pouzdanja u Boga i odanosti Crkvi iz koje su
crpili snagu u životnim poteškoæama". U tu su vjeru utkani i
životi muèenika ovoga kraja: sv. Arnira (XII. st.), biskupa
Nikole Ugrinoviæa (XVI. st.), te trojice sveæenika koje su,
kao i mnoge druge vjernike, na podruèju ove biskupije
komunistièke vlasti muèki ubijale u poslijeratnim godinama.
Župnik Baniæ na otvorenju izložbe èestitao je i don Anti
Èotiæu, domaæem sinu, 25 godina sveæeništva, te mu uruèio
prigodni dar. Govoreæi za HKR o humanitarnoj akciji u koju
ulaze sredstva od prodaje Laudatovih suvenira, don Jakoslav
je istaknuo da im nije primarni cilj kupiti hranu za djecu
Afrike, veæ im pomoæi da se školuju i stanu na noge, te im
time dati buduænost: "I nama je za vrijeme rata bilo
dragocjeno osjetiti što znaèi kada vam drugi pomažu. Dobro
je pomagati drugima, jer dok tako èinimo, pomažemo sebi.
Što više darujemo drugima, Bog æe više darovati nama",
istaknuo je don Jakoslav i osobito pohvalio obitelji i mlade
koji su sve prisutniji u animiranju vjernika za misijske
potrebe. Župa sv. Luke u Dubravi veæ èetiri godine sudjeluje
u školovanju 110 djece misija u kojima djeluju hrvatski
misionari i misionarke, u Kongu i Nigeriji.
Izložba je bila dio trodnevne proslave blagdana sv. Arnira,
splitskoga biskupa i muèenika èije se drevno svetište nalazi
na podruèju ove župe. Upravo uz to svetište od kamena, u
kojem se èuva izvor vode koja èudesno ozdravlja, osobito od
kožnih bolesti, održan je i koncert Klape sv. Juraj HRM-a. I
klapa se pridružila misijskoj nakani pomoæi školovanju djece
u Africi. Otvorenju izložbe i koncertu nazoèio je i
dubrovaèki biskup Mate Uziniæ, porijeklom iz ove župe.
Porcijunkula u Slanom
Slano, 2.8.2012. (IKA) - Blagdan Gospe od Anðela ili
Porcijunkula sveèano je proslavljen 2. kolovoza u Slanom u
Dubrovaèkom primorju. U crkvi Sv. Jeronima hodoèasnici
su prijepodne sudjelovali na misnim slavljima koja su
predvodili fra Dinko Maslaæ, župni vikar u Slanom, i fra
Ljudevit Lasta, župnik u Slanom. Veèernje misno slavlje
predvodio je fra Robert Kiš, župnik u Ljutom Docu. Bila je
to prigoda i za dobivanje oprosta koji se veže uz blagdan
Porcijunkule posebice u franjevaèkim crkvama.
Uz blagdan Gospe od Anðela u Slanom se okuplja veliki
broj ljudi iz cijele biskupije, a i šire na dvodnevnom sajmu
nazvanom Sið. Naziv sajma dolazi od rijeèi Assisi ili
hrvatski Asiz odnosno imena rodnog grada sv. Franje.
Nekada su zbog moguænosti dobivanja oprosta u Slano
dolazili vjernici iz èitavog Dubrovaèkog primorja i okolnih
otoka kao i katolici iz istoène Hercegovine koji su dolazili sa
svojom stokom. Iz tih prvenstveno vjernièkih pohoda i
susreta nastao je sajmeni dan Sið koji se i danas održava.
.
6
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
ika
U Imotskom proslavljena Gospa od Anðela
Imotski, 2.8.2012. (IKA) - Imoæani su i ove godine sveèano
2. kolovoza proslavili svetkovinu Gospe od Anðela,
zaštitnicu župe i grada Imotskoga te Imotske krajine, za koju
su se pripravili devetnicom s veèernjom propovijedanom
misom. Na samu svetkovinu proslava je poèela procesijom u
kojoj se nosila slika Gospe od Anðela od crkve Sv. Franje
ulicama do Topane, brda ponad grada sa spomenikom
poginulim braniteljima, ispred koje je sveèano veèernje
euharistijsko slavlje predvodio splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ. Ophod je animirao fra Kristian Stipanoviæ,
imotski župni vikar, a glazbeno su ga popratili èlanovi HPO
Gradska glazba Imotski, predvoðeni kapelnikom prof.
Ivanom Glibotom Crnim. U euharistijskom slavlju
koncelebrirala su 24 sveæenika, meðu kojima i novi
provincijal splitske Franjevaèke provincije Presvetog
Otkupitelja fra Joško Kodžoman, imotski dekan, župnik i
gvardijan fra Zoran Kutleša te donedavni provincijal fra
Željko Toliæ.
U propovijedi je nadbiskup rekao da je blagdan Gospe od
Anðela ujedno blagdan sv. Franje, koji je posebno štovao
Mariju i bio vezan uz njezinu crkvicu Svetu Mariju
Anðeosku, zvanu i Porcijunkula podno Asiza. Spomenuvši
porcijunkulski oprost, nadbiskup Barišiæ istaknuo je važnost
pomirenja s Bogom i bližnjima, što oprost daje èovjeku.
Spomenuo je žalosnu èinjenicu da se Imotska krajina
iseljava, ali je istaknuo da je još žalosnije ako vjernici koji
žive u njoj ne žive kao vjernici.
Na kraju misnog slavlja nazoènima se obratio provincijal, a
nakon njega rijeè zahvale uputio je gvardijan fra Zoran,
zahvalivši posebno fra Petru Vrljièku, župniku Vrgorca, koji
je samostanu poklonio novi srebrno-zlatni okvir za Gospinu
sliku, rad prof. Hrvoja Ljubiæa.
U Èakovcu proslavljeno Porcijunkulsko proštenje
Neæe nam biti bolje ako se ne dogodi duhovno unutarnje
osloboðenje koje nam je itekako potrebno, sloboda od naših
unutarnjih intriga, slabosti, požuda, sebiènosti, profiterstva i
negativnih osjeæaja koji optereæuju nas i naše odnose prema
ljudima s kojima živimo, istaknuo fra Zvjezdan Liniæ
Èakovec, 2.8.2012. (IKA) - Više tisuæa vjernika iz župa
Meðimurja i drugih krajeva Hrvatske te susjedne Slovenije i
Maðarske hodoèastilo je u èetvrtak 2. kolovoza u Èakovec
gdje se u franjevaèkoj crkvi i župi sv. Nikole biskupa veæ
stoljeæima slavi vjernicima osobito dragi blagdan Gospe od
Anðela. Èakoveèko Porcijunkulovo posljednjih je godina
poznato kao najveæe meðimursko proštenje, a uz duhovne
sadržaje mnogobrojne hodoèasnike i namjernike iz svih
krajeva privlaèe i raznoliki svjetovni programi u središtu
Èakovca u organizaciji Turistièke zajednice i meðimurskih
udruga.
Središnje euharistijsko slavlje na blagdan Porcijunkule
predvodio je biskup Gerard Anton Žerdin iz Perua, hrvatski
franjevac-misionar i èlan Hrvatske franjevaèke provincije sv.
Æirila i Metoda, a propovijedao je fra Zvjezdan Liniæ, koji je
od ponedjeljka vodio i trodnevnu duhovnu obnovu koja je tri
veèeri za redom u cijelosti vjernicima ispunjavala župnu
crkvu. Koncelebriralo je 30-tak sveæenika, meðu kojima su
bili sveæenici meðimurskih i susjednih dekanata Varaždinske
biskupije te mnogobrojni franjevci na èelu s provincijalom
fra Željkom Železnjakom.
Misa je zapoèela uvodnom molitvom na èakoveèkom Trgu
Republike nakon èega je uslijedila velika procesija u kojoj
su sudjelovali èlanovi mnogobrojnih crkvenih i svjetovnih
udruga i mnoštvo vjernika, meðu kojima i predstavnici
Meðimurske županije i Grada Èakovca, èlanovi više KUD-
Domovinske vijesti
ova, vatrogasci s podruèja grada Èakovca, pripadnici
policije, te èlanovi Zrinske garde i Matice hrvatske, dok su
kip Majke Božje nosili èlanovi zajednice Totus Tuus.
Okupljeno mnoštvo na misi u dvorištu franjevaèkog
samostana fra Zvjezdan je u homiliji, govoreæi o blagdanu
Porcijunkule – blagdanu potpunog oprosta, podsjetio kako su
sva djeca Božja pozvana na slobodu – vrijednost o kojoj
èovjek vjeèno sanja i kojoj teži te se osvrnuo na biblijske
primjere kada su ljudi Božjeg naroda težili za slobodom,
osobito kada nisu imali ljudska prava te su vapili za
osloboðenjem.
"Potpuno osloboðenje samo Isus donosi", rekao je te dodao
da je uzaludno fizièko i politièko osloboðenje ako se
osloboðenje od zla i lošeg ne dogodi u srcima i dušama.
"Dok razmatramo osloboðenje Izraelaca i Isusovo poslanje,
prisjeæamo se i naše Hrvatske koja je doživjela slobodu i
samostalnost, no moramo priznati da nam nije bolje. Zašto?
Zato jer se mi nismo oslobodili u svojim srcima i zato ne
možemo uživati u slobodi koju smo stekli i za koju su mnogi
krvavo platili danak. Neæe nam biti bolje ako se ne dogodi
duhovno unutarnje osloboðenje koje nam je itekako
potrebno, sloboda od naših unutarnjih intriga, slabosti,
požuda, sebiènosti, profiterstva i negativnih osjeæaja koji
optereæuju nas i naše odnose prema ljudima s kojima živimo.
Kako li samo možemo jedni drugima zagorèati život! Pa
nam je gore nego Izraelcima u Egiptu i tada živimo u nekim
okovima od kojih nas samo Isus može osloboditi. Prava
sloboda je u našim dubinama i kad bismo bili istinski
slobodni nikakva sila nas ne bi mogla zarobiti", istaknuo je.
Nakon molitve vjernika èlanovi udruga prinijeli su razlièite
darove ispunjene simbolikom i zahvalnošæu. U prinosu
darova sudjelovali su predstavnici Franjevaèkog svjetovnog
reda, KUD-ova Žiškovec, Mihovljan i Maèkovec, udruge
žena Prelje, društva žena Gornji Kraljevec, vrtiæa Bambi,
Zrinske garde, Policijske uprave te vatrogasnih društava iz
Èakovca, Novog Sela Rok i Mihovljana.
Na kraju mise predvoditelj slavlja, apostolski vikar
apostolskog vikarijata San Ramon u amazonskom dijelu
Perua, koji je prije deset godina zareðen za biskupa,
predstavio je ukratko svoj misijski rad kojem pomažu i
hrvatski vjernici, pa tako i èakoveèki župljani koji su
sudjelovali u nekoliko humanitarnih misijskih akcija i
prikupili znaèajna sredstva za izgradnju i ureðenje tamošnjeg
sveuèilišnog centra Nopoki za amazonske indijance, te za
njihovo školovanje. Kada je došao, ta biskupija imala je 20tak sveæenika, a danas ih ima 40, meðu kojima su domaæa
zvanja i misionari, a meðu njima i još dva hrvatska
sveæenika, fra Remigije Mlinariæ rodom iz Ludbrega i fra
Josip Pasarièek rodom iz Ðurmanca. Istaknuo je da projekt
Nopoki veæ ima svoje prve plodove buduæi da kreæu
poduèavati prvi mladi indijanci s diplomom. Zahvalio je
gvardijanu Belobrajdiæu što je zdušno promicao njihove
misijske potrebe, te svim vjernicima koji su pomogli svojim
darom. Na kraju je biskup Žerdin na domorodaèkom jeziku
amazonskih indijanaca izmolio prigodnu molitvu i
blagoslovio sve nazoène. O. Belobrajdiæ okupljene je
podsjetio da je biskup Žerdin roðen u pomurskoj Lendavi, a
njegovo je roðenje majka izmolila pred slikom sv. Antuna
Padovanskog u èakoveèkoj franjevaèkoj crkvi. Gvardijan je
zahvalio svim sudionicima Porcijunkulskog proštenja –
vjernièkom mnoštvu i sveæenicima slaviteljima i
ispovjednicima, te predstavnicima Meðimurske županije i
grada Èakovca, Matice hrvatske, Zrinske garde, hrvatske
policije, vatrogasnih udruga i više meðimurskih KUD-ova,
te èlanovima HKD-a Pomurje iz Lendave. Na kraju slavlja
okupljeni su izmolili porcijunkulski oprost, a mladomisnièki
blagoslov uputio je Siniša Preiner iz Ivanovca.
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
7
Domovinske vijesti
Grohote proslavile blagdan Našašæa tijela sv. Stjepana
prvomuèenika
Grohote, 3.8.2012.
(IKA) – Župa sv. Stjepana
prvomuèenika u Grohotama na otoku Šolti, u petak 3.
kolovoza sveèano je proslavila blagdana Našašæa tijela
svetog Stjepana prvomuèenika. Sveèanu misu predvodio je
splitski sveæenik don Ivan Lendiæ s don Draženom
Radmanom, župnikom Grohota i Donjeg Sela, don
Daliborom Milinom, župnikom šoltanskog Gornjeg Sela i
Maslinice, te dr. Josipom Mužiæem, profesorom na
splitskom Katolièkome bogoslovnom fakultetu. Misno
slavlje uzvelièala je ženska klapa "Èuvite", pobjednica na
ovogodišnjem omiškom festivalu klapa, i mješoviti župni
zbor, koji su pjevali misu koju je skladala donedavna
voditeljica župnoga zbora Marija Brunsko, a prvi put je
izvedena na ovom bogoslužju. Propovijedao je preè. Lendiæ
koji je u homiliji istaknuo toèke koje povezuju svece. Kazao
je da je svecima zajednièka težnja prema savršenosti na ovoj
zemlji, èežnja za Bogom i visinama, a razlièiti su im životni
putovi, koji ih vode tom zajednièkom cilju na kojima ih
ostvaruju. Nakon mise održana je sveèana sjednica
Opæinskog vijeæa, te je blagoslovljen temeljni kamen nove
školske sportske dvorane. Misnom slavlju uz predstavnike
opæinskih vlasti nazoèili su i saborski zastupnici, splitskodalmatinski župan Ante Sanader i drugi.
Grohote su stara župa Splitsko-makarske nadbiskupije na
otoku Šolti, koja se spominje 1483. godine.
Održan festival "Klape Gospi Sinjskoj 2012."
Sinj, 3.8.2012.
(IKA) – Festival marijansko-duhovne
klapske pjesme "Klape Gospi Sinjskoj 2012." održan je u
petak, 3. kolovoza u dvorištu svetišta Gospe Sinjske u Sinju.
Festival, èetvrti u nizu, i ove godine je održan pod visokim
pokroviteljstvom Hrvatskog sabora te uz generalno
sponzorstvo Grada Sinja. Rijeè dobrodošlice u ime
organizatora uputio je gvardijan sinjskog samostana i
upravitelj svetišta fra Petar Klapež.
U programu je sudjelovalo petnaest klapa, i to Èinkvina
(Trogir) s pjesmom "Zdravo morska zvizdo mila" (Joško
Æaleta), Podvorje (Kaštela) s pjesmom "Zdravo Djevo èista,
izvor milosti" (Rajimir Kraljeviæ), Kurjože (Podstrana) s
pjesmom "Marijo, Majko mila" (puèki napjev), Morbin
"(Donji Humac) s pjesmom "Majko mila, majko draga"
(Duško Tambaèa), Skradinke (Skradin) s pjesmom "O sveta
Divice" (Ivo Mikulièin), Reful (Split) s pjesmom "Slavna
Majko" (Šime Maroviæ), Armorin (Zagreb) s pjesmom
"Zdravo zvijezdo mora" (Joško Æaleta), Praska (Podstrana) s
pjesmom "Rajska kruno, rajska slavo" (Blaženko Juraèiæ),
Versi (Split) s pjesmom "Vsa lipa jesi" (Izak Špralja),
Angeluš (Zagreb) s pjesmom "O Marijo, budi zdravo" (Joško
Æaleta), Filip Deviæ (Split) s pjesmom "Zdravo jesi o
Marijo" (Krešimir Magdiæ), Tragos (Trogir) s pjesmom "Sva
si lijepa, o Marijo" (Miroslav Martinjak), Dišpet (Zagreb) s
pjesmom "O Marijo Majko, slatki moj spokoju" (Joško
Æaleta), Pinguentum (Buzet) s pjesmom "Marijo, svibnja
kraljice" (Stipica Grgat) i Neverin (Kaštela) s pjesmom
"Marijo, svibnja kraljice" (Živko Kljuèe). Voditelji
programa bili su Lejdi Oreb i Nikola Krnjiæ. Uz gotovo
tisuæu poklonika klapske pjesme, festivalu su nazoèili
obnašatelj dužnosti predsjednika Hrvatskog sabora Josip
Leko, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons.
Ivan Æubeliæ, gradonaèelnik grada Sinja Ivica Glavan, kao i
predsjednik Viteškog alkarskog društva dr. Stipe Jukiæ. U
publici su bili i djelatnici i štiæenici doma Juraj Bonaci.
Hrvatska televizija æe snimku koncerta emitirati na Veliku
Gospu, 15. kolovoza, na Prvom programu u 20.10 sati.
8
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
ika
Bl. Augustin Kažotiæ proslavljen u zagrebaèkoj katedrali
Zagreb, 3.8.2012. (IKA) – Na blagdan bl. Augustina
Kažotiæa, zagrebaèkog biskupa, u petak, 3. kolovoza u
zagrebaèkoj katedrali misno slavlje predvodio je zagrebaèki
pomoæni biskup Valentin Pozaiæ. U koncelebraciji su bili
rektor katedrale preè. Josip Kuhtiæ, kanonici Prvostolnog
kaptola zagrebaèkog Lovro Cindori i Stjepan Veèkoviæ te dr.
Marijan Biškup, OP. Podsjeæajuæi na blaženikov životni put,
biskup Pozaiæ posebno je istaknuo kako je Augustin kao
biskup tada prostrane zagrebaèke biskupije, kojom je
dvadeset godina upravljao, ostavio duboke tragove svoga
prosvjetiteljskoga i posvetiteljskog rada, imajuæi na srcu
materijalno, duhovno i æudoredno dobro.
Kažotiæeva radikalna vjernost i predanje svome zvanju i
poslanju u skladu s Božjoj rijeèju bila je u ono vrijeme
putokaz na putu života. Smisao je svoga života predao u
poslanje kao dobri pastir i posvetitelj povjerenih mu duša i
kao voditelj svih prema Kristu Spasitelju, rekao je biskup
Pozaiæ.
Trogir: Proslava bl. Augustina Kažotiæa
Slavlju u nacionalnom svetištu bl. Augustina kao i svake
godine nazoèili su potomci plemiæke obitelji Kažotiæ
Trogir, 4.8.2012.
(IKA) - Sveèano misno slavlje uz
spomendan prvog hrvatskog blaženika u petak, 3. kolovoza,
u trogirskom dominikanskom samostanu i nacionalnom
svetištu bl. Augustina Kažotiæa predvodio je dugogodišnji
puèki misionar i voditelj duhovnih obnova fra Miroslav
Bustruc iz Franjevaèke provincije Presvetoga Otkupitelja na
župi u Bristivici. Trogirski vjernièki puk za blagdan se
pripravio devetnicom u èast bl. Augustinu Kažotiæu koju je
predvodio starješina trogirskoga samostana fr. Veselko
Begiæ. Blagdanska proslava poèela je molitvom krunice i
litanijama te procesijom s moæima blaženika po klaustru.
Slavlju u nacionalnom svetištu bl. Augustina kao i svake
godine nazoèili su potomci plemiæke obitelji Kažotiæ. Meðu
njima i buduæi dominikanac Ante Kažotiæ sa svojim
kolegama iz Dubrovnika.
"Nemojmo povezivati ugodu s istinom! Jer je ova
civilizacija putem masovnih medija uèinila sve da nam laž
ubrizga s ugodom. Ugodno se osjeæamo, a nema nas,
raspadamo se, uzduž i poprijeko. Imamo po deset mobitela,
ali s time komunikacija nije pojaèana. Èak se u restoranu
mobitelom dopisujemo, a preko puta smo jedan drugoga. To
znaèi otuðenje", rekao je u propovijedi fra Miroslav Bustruc
uz objašnjenje da ono što slušamo možda nije ugodno, ali to
ne znaèi da nije istinito. U propovijedi ne treba uživati, ona
ima za cilj da se ostvari u životu. "Što æe vam propovijed
ako u njoj guštate intelektualno, a životno ste daleko od nje?
To je Božja rijeè koja je primijenjena. I zato nam treba
promjena. Uzmimo krunicu u ruke jer ovaj varavi mir u
kojemu se nalazimo ne može nas spasiti. To je lažna
sigurnost. Stoga ne poistovjeæujmo vjeru s osjeæajima. Isus
nas ne poziva da vjerujemo osjeæajima i iskustvima, nego
Njegovoj rijeèi! Njegova rijeè spašava, Njegova rijeè
oslobaða, to je propovijedao i Augustin. Propovijedao je
istinu u ljubavi, spuštao se do najpotrebnijih i pomogao da
Isus doðe do svojih ovaca. Nije se nametao kao da je on Isus,
nego je služio Isusu. To je i naš poziv: služiti Isusu i služiti
Bogu. Augustin je tu da nas vrati Bogu, ne on, nego Bog po
njemu. Bog bira svoje ljude. On izabire nas, ali oèekuje od
nas odgovor. Hoæemo li odgaðati odgovor do daljnjega ili
odluèiti ovdje i sada? Neka nas ne pogodi recesija duha i
recesija srca, otvorimo svoje srce, baš takvo kakvo je, Njemu
Bogu svome po zagovoru Augustinovu", potaknuo je fra
Miroslav.
ika
Biskup Vukšiæ predvodio misu u zagrebaèkoj župi bl.
Kažotiæa
Za bl. Augustina možemo reæi da je svetac društvene sloge,
rekao je vojni biskup, podsjeæajuæi da Kažotiæa crkvena
javnost pamti kao obnovitelja velike ondašnje zagrebaèke
biskupije
na
duhovnom,
sveæenièkom,
odgojnom,
liturgijskom i pastoralnom planu
Zagreb, 4.8.2012. (IKA) – Sveèano misno slavlje na
spomendan bl. Augustina Kažotiæa u istoimenoj zagrebaèkoj
župi u petak, 3. kolovoza predvodio je vojni biskup u Bosni i
Hercegovini Tomo Vukšiæ. U koncelebraciji su bili
provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Anto
Gavriæ i domaæi župnik fr. Nikola Leopold Noso te
dominikanci iz zagrebaèkih samostana. U homiliji biskup
Vukšiæ istaknuo je kako bl. Augustina Kažotiæa naša
hrvatska kultura smatra zaèetnikom humanizma u sjevernim
hrvatskim krajevima. Crkvena javnost ga pamti kao
obnovitelja velike ondašnje zagrebaèke biskupije na
razlièitim razinama: na duhovnom, sveæenièkom, odgojnom,
liturgijskom i pastoralnom planu. Bio je, kažu njegovi
životopisi, propovjednik snažnoga glasa. Ne zbog mnoštva
decibela, nego ideja koje je zastupao. Bio je ugledni
znanstvenik svoga vremena koga laièka i crkvena javnost
jednoglasno smatra najuglednijim Hrvatom njegova
vremena, rekao je biskup, te upozorio kako je unatoè tome
tako zaboravljen u hrvatskom narodu i u opæoj Crkvi.
Biskup je podsjetio kako su u vremenu u kojem je živio bl.
Augustin hrvatsko društvo kao i ondašnja država unutar koje
se nalazio ovaj dio našega naroda bili strahovito podijeljeni
zbog razlièitih razloga. Društvena podjela do ratnih sukoba
bila je èesta pojava Augustinovog doba, a dinastièka borba
za vlast vrlo èesto je ružno završavala. Jedan od tih sukoba
bio je i uzrok Augustinova progonstva u Avignon. No
Augustin i dok je boravio u Zagrebu, i dok je bio u
Avignonu i poslije kad se našao u Luceri, cijelo vrijeme bio
je borac za prava društva, za prava Crkve i naroda kojemu je
pripadao, te su ga birali da posreduje u sporovima, rekao je
biskup, te podsjetio kako je i sam njegov odlazak u Avignon
imao za cilj posredovanje u sporu izmeðu ondašnjih
pretendenata na državnu vlast. „Stoga za Augustina možemo
reæi da je svetac društvene sloge", primijetio je
propovjednik, te istaknuo kako taj vid suvremenosti nije
potrebno razlagati. „Naime, danas ne postoje dinastièke
borbe za vlast, ali postoje borbe za vlast. Danas ne postoje
ondašnje društvene podjele na naèin kako je to onda bilo, ali
i ovo društvo kao i tolika društva oko nas zaista su
podijeljeni. Bl. Augustin pojavljuje se kao suvremeni poziv
na obvezatnu društvenu slogu, slogu koja donosi plodove i u
društvu i u državi i u Crkvi, meðu ljudima do svakoga
pojedinca", rekao je biskup.
Podsjeæajuæi da je bl. Augustin, rodom iz Trogira, bio biskup
u Zagrebu, biskup je rekao da danas meðu Hrvatima,
pogotovo na nekoj vrsti pokrajinske pripadnosti, gotovo
neke nevidljive sile proizvode nove podjele. „Ovaj svetac
sretno spaja hrvatski jug i hrvatski sjever. Ovaj sveti
Dalmatinac u Zagrebu poziv je da razlièite tradicije jednoga
naroda, u ovome sluèaju hrvatskoga naroda jesu
komplementarne tradicije, jesu tradicije koje se nadopunjuju,
jedna drugoj su blagoslov ako sretno i složno stoje jedna
pokraj druge. Stoga je ovaj sveti Dalmatinac u Zagrebu
snažna opomena svih takvih podjela i snažan poziv na
zaživljavanje prakse, ne samo teorije o komplementarnosti
naših razlièitih krajeva i tradicija", upozorio je biskup.
Nakon poprièesne molitve biskup Vukšiæ izmolio je molitvu
za proglašenje svetim bl. Augustina Kažotiæa.
Na misi je pjevao zbor Nokturno pod ravnanjem Maje
Kuèko.
Domovinske vijesti
Proslava zavjeta i jubileja Kæeri Božje ljubavi
Zagreb, 4.8.2012. (IKA) - U župnoj crkvi Roðenja Blažene
Djevice Marije u Granešini, 4. kolovoza tri redovnice družbe
Kæeri Božje ljubavi: s. M. Tea Barnjak, s. Josipa Èuljak i s.
Vinka Maroviæ položile su doživotne redovnièke zavjete.
Sestre s. M. Adela Kustura i s. M. Neda Kurevija proslavile
su 25. obljetnicu redovnièkih zavjeta, a s. M. Marija
Grubišiæ, s. M. Štefanija Krznar, s. M. Lucija Kasiæ, s. M.
Josipa Krešo, s. M. Jozefina Bagariæ, s. M. Aleksandra Ukaj
i s. M. Benjamina Radiæ 50. obljetnicu vjernosti Gospodinu.
Koncelebrirano misno slavlje predvodio je vojni biskup u
BiH Tomo Vukšiæ. U propovijedi istaknuo je kako redovnica
po položenim zavjetima postaje prozirac kroz koji se Krist
oèituje svijetu. Bogu darovana osoba ispisuje svoju
dragovoljnu posvetu Bogu na koricama knjige vlastita
života. Ispisuje da želi živjeti zavjete kako bi postala slièna
Kristu Gospodinu.
Na blagdan Majke Divne, 5. kolovoza u samostanskoj kapeli
sestara Kæeri Božje ljubavi u Granešini, s. M. Mihaela
Purgar položit æe prve zavjete, a tri sestre juniorke obnovit
æe svoje zavjete. Misno slavlje predvodit æe preè. Zvonimir
Kureèiæ.
Ovom sveèanom slavlju prethodilo je, 16. lipnja zahvalno
hodoèašæe slavljenica, s. Adele i s. Nede na Pale, mjesto
gdje su blažene Drinske muèenice živjele i radile. Misu
zahvalnicu predvodio je vrhbosanski pomoæni biskup Pero
Sudar.
Dubrava: Blagdan muèenika sv. Arnira
Arnirev blagdan slavljen je ispred njemu posveæene crkve
izgraðene od kamena klesanca u planinskom klancu na
mjestu njegove muèenièke smrti. U podu crkvice i danas na
jednom kamenu izvire voda za koju puk vjeruje da je
èudotvorna
Dubrava, 4.8.2012. (IKA) - Blagdan sv. Arnira, splitskog
biskupa i muèenika, sveèano je proslavljen u subotu, 4.
kolovoza u župi sv. Luke u Dubravi na Mosoru (Splitskomakarska nadbiskupija). Sveèanu koncelebriranu euharistiju
predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ u
zajedništvu s dubrovaèkim biskupom Matom Uziniæem,
domaæim župnikom don Jakoslavom Baniæem i više
sveæenika ovoga kraja. Arnirev blagdan slavljen je ispred
njemu posveæene crkve izgraðene od kamena klesanca u
planinskom klancu na mjestu njegove muèenièke smrti. U
podu crkvice i danas na jednom kamenu izvire voda za koju
puk vjeruje da je èudotvorna. Sv. Arnir se danas slavi i kao
suzaštitnik grada Splita.
Proslava, kao i dvodnevna priprava, bila je u znaku gesla
"Vjera moja nosi me". Stoga je nadbiskup Barišiæ u
propovijedi govorio o vjeri, ujedno podsjeæajuæi da je papa
Benedikt XVI. najavio Godinu vjere. "Ljudski je imati strah.
No, naš život ima sigurnost u Božjoj ljubavi. Nijedna
životna poteškoæa ne može nas rastaviti od ljubavi Božje, jer
je Isus pobijedio grijeh, smrt i naše strahove, a ljubeæi Njega,
u to otajstvo ulazimo sve dublje i otkrivamo velièinu i snagu
koja nosi naše živote", rekao je mons. Barišiæ. Tako je èinio
i sv. Arnir koji je stradao muèenièkom smræu 4. kolovoza
1180. godine južno od sela Dubrava u Poljicima. „Biskup
Arnir ugradio se u živote svih nas, ugradio je svjedoèanstvo
svoje vjere koje je ostalo prisutno u brojnim generacijama
poslije njega, sve do naših dana", istaknuo je nadbiskup
Barišiæ te rekao kako je Splitsko-makarska nadbiskupija
"ponosna na vjernike koji su dali svjedoèanstvo vjere u
muèeništvu". Ujedno je istaknuo kako "priznati se Božjim
pred ljudima ne znaèi to samo izreæi rijeèima, veæ vjeru
svjedoèiti i pred drugima i prenijeti je drugima". Na kraju je
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
9
Domovinske vijesti
podsjetio kako se vjera hrani molitvom i Rijeèju Božjom. Na
biskupe, sveæenike i vjernike muèenike ovoga kraja na kraju
mise podsjetio je i don Jakoslav Baniæ, istièuæi kako je iz
novije povijesti ime don Ivana Staniæa, župnika Svinišæa
kojega su partizani odveli na Mosor i zbog vjernosti Kristu
ubili 1943. godine, simbol stradanja sveæenika i ovdašnjih
vjernika. Gledajuæi ih kao primjere za ustajnost i življenje
vjere, poželio je da se ovaj kraj i dalje oslanja o tu stijenu
vjere koja je trajno povezana sa živim Isusom Kristom.
Misno slavlje završilo je klanjanjem i blagoslovom s
Presvetim.
Povodom dolaska, nadbiskupu Barišiæu mladi župe Dubrava
darovali su križ.
Prvi dan priprave za blagdan sv. Arnira, 2. kolovoza,
obilježila je prodajna izložba Galerije hrvatske sakralne
umjetnosti Laudato te koncert Klape sv. Juraj HRM-a.
Prihod s ova dva dogaðaja ide za školovanje djece u
misijama u Africi. Drugi dan pripave 3. kolovoza, u župi
Dubrava bila je sveèana procesija s prijenosom slike i moæi
sv. Arnira od župne crkve Sv. Luke do njegovoga svetišta u
kamenu. Misno slavlje predvodio je mladomisnik don Mate
Munitiæ. U èast sv. Arniru toga je dana održan i Peti susret
klapa "Sv. Arnir – 2012". Proslava blagdana sv. Arnira 4.
kolovoza završena je koncertom KUD-a "Filip Deviæ".
600 godina Crikvenice
Organizatori su pripremili knjižicu s redom mise na
starohrvatskom jeziku èime se željelo podsjetiti na korijene
kulture koju su na prostorima Crikvenièkog i Vinodolskog
primorja èuvali upravo pavlini po èijem je samostanu
Crikvenica i dobila ime
Crikvenica, 4.8.2012. (IKA) - Veliki jubilej Crikvenice,
600. godina prvog spominjanja njezinog imena u darovnici
kneza Nikole IV. Frankopana pavlinima, euharistijom je
proslavljen 4. kolovoza u crkvi Sv. Ante Padovanskog.
Euharistijsko slavlje predvodio je rijeèki nadbiskup Ivan
Devèiæ, a evanðelje je proèitano na starohrvatskom jeziku.
Pjevane dijelove mise, takoðer na starohrvatskom, izvodio je
župni zbor s Jelenja, a na suvremenom hrvatskom domaæi
župni zbor. Organizatori su za tu priliku pripremili knjižicu s
redom mise na starohrvatskom jeziku koju su uredili mons.
Dinko Popoviæ i Emili Iliæ. Time se željelo podsjetiti na
korijene kulture koju su na prostorima Crikvenièkog i
Vinodolskog primorja èuvali upravo pavlini po èijem je
samostanu Crikvenica i dobila ime.
"Bez pamæenja pojedinac, grad, narod slièe stablu bez
korijena, kuæi bez temelja, gradu bez obrambenih zidova,
brodu bez kormila. Iskorijenjeno se stablo suši, kuæa se bez
temelja ruši, grad bez zaštite postaje lakim plijenom
osvajaèa koji iznakažuju i mijenjaju njegov identitet, brod
bez kormila biva slièan ljuski kojom se poigravaju morski
valovi i vjetrovi. A narod bez sjeæanja je pak narod bez
buduænosti, kako je veæ davno reèeno", rekao je u
propovijedi nadbiskup Devèiæ. Na prošlost su podsjetile i
djevojke i mladiæi u tradicionalnim nošnjama, a na misi su
uz domaæeg župnika fra Antu Mrvelja i drugog crikvenièkog
župnika Slobodana Bunoze, sudjelovali i predstavnici Grada
s gradonaèelnikom Damirom Rukavinom.
Nadbiskup je u propovijedi istaknuo da pamæenje i spomen
imaju duboko ljudsko i vjersko znaèenje. "Ta potreba da se
otkrije svoje korijene kao da raste i jaèa usporedo sa
širenjem procesa globalizacije, koja nažalost mnoge povlaèi
u svoj vrtlog iskorijenjenosti, bezimenosti i bezliènosti.
Poznato je takoðer da èovjek otkad postoji ne prestaje tragati
za svojim poèecima. On je biæe koje ima neodoljivu potrebu
znati od koga je i odakle potekao, a isto tako kamo ide,
10
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
ika
prema kojoj i kakvoj luci plovi njegov životni brod. Razne
religije, filozofije i znanosti trude se dati odgovor na to
temeljno ljudsko pitanje. Znati svoje poèetke znaèi imati
svoj identitet, a spominjati se svojih poèetaka i prošlosti
doprinosi njegovu jaèanju i uèvršæivanju", rekao je
nadbiskup.
Dodao je i da pritom sjeæanju na korijene važnu ulogu ima i
vjera. "Bog po Mojsiju pouèava i opominje svaki naraštaj i
svakog pojedinca. Sjeti se, spomeni se, ne zaboravi Božjih
zakona i njegovih djela u prošlosti, osobnoj i narodnoj, pa ti
tada neæe nikada ponestati nade ni blagoslova. Što drugo
možemo poželjeti nego da takav spomen bude i ova velika
obljetnica našeg grada Crikvenice, spomen iz kojeg æemo
uèiti kako je Bog u prošlosti ovog grada vodio svoj narod,
kako mu je bio blizak, i kako je narod odgovarao na Božje
upute i slijedio njegove zakone, a nerijetko ih i zanemarivao
i kršio. Tako pouèeni odvažnije æemo se suoèavati s
problemima sadašnjosti i sigurnije kroèiti u buduænost,
sigurni da æe nas u njoj Bog jednako pratiti kao što je u
prošlosti pratio naše pretke. Preko pavlina u ovome gradu i u
ovome kraju Bog je upravo takvu povijest pisao i ispisao da
iz nje može za svoje vrijeme uèiti svaki novi naraštaj. Zato je
važno spominjati se dana pradavnih, promatrati minule
godine i vjekove, pitati one koji više znaju, ukratko: uèiti od
prošlosti, kako bi nam sadašnjost i buduænost bile bolje",
zakljuèio je nadbiskup. Završna proslava crikvenièkog
jubileja održat æe se 14. kolovoza, na dan koji je zapisan u
spomenutoj darovnici Nikole IV. Frankopana, kada se
ujedno slavi Dan Grada.
Split: Misa za heroje Domovinskog rata
Split, 4.8.2012. (IKA) - U organizaciji splitske župe sv.
Andrije, Gradskog kotara Suæidar te hrvatskih branitelja s
podruèja župe, župljani i njihovi gosti na sveèan naèin,
misom su iskazali poèast i poštovanje poginulim i
preminulim hrvatskim braniteljima u subotu 4. kolovoza. To
je najvažniji dio proslave uoèi Dana pobjede, Dana
domovinske zahvalnosti i Dana branitelja koji se na posebno
sveèan naèin slavi na splitskom Suæidru. Njih tridesetdvojica
su svoj život utkali u temelje nove, slobodne i neovisne
države Hrvatske. Veæ sam procesionalni ulazak u crkvu,
mladi s upaljenim svijeæama s hrvatskom trobojnicom, a
djeca s ružama u ruci na èast svakog, pojedinog hrvatskog
branitelja, bio je sam za sebe ganutljiv. U prva èetiri reda
klupa crkve bile su njihove obitelji i prijatelji. Župnik don
Ivan Èotiæ je u propovijedi posebno istaknuo: „Krenuvši u
obranu Hrvatske oni nisu razmišljali ni o kakvim
privilegijama. Jedino o èemu su mislili bila je sloboda mog i
tvog doma, moje i tvoje obitelji. Imali su u sebi, grubo
reèeno, jedan jedini nagon, a to je nagon ljubavi prema
svojoj Domovini i narodu". Zakljuèio je rijeèima: "Zato,
hvala vam naši heroji. Hvala vama oèevi i majke koji ste
darovali takve sinove Hrvatskoj. Hvala vama obitelji koji ste
sa zebnjom èekali hoæe li se vaš sin, kæi, otac, majka, brat,
sestra, suprug, supruga vratiti živi s bojišta. Hvala vam,
vjeèni smo vam dužnici". Posebno dirljiv trenutak bio je na
kraju mise kada je bila prozivka. Tada su najbliži èlanovi na
spomen imena i prezimena dotiènog branitelja, postrojbe u
kojoj se borio dolazili pred oltar i iz ruku mladih preuzimali
upaljenu svijeæu s trobojnicom te ružu. Nakon misnog
slavlja za vrijeme kojega je svirao i pjevao VIS Izidor,
slavlje jednog od najveæih blagdana novije hrvatske povijesti
nastavilo se na trgu u Vukovarskoj ulici. Proslava je imala i
humanitarni karakter. Organizirana je bogata lutrija od koje
je sav prihod doniran Ustanovi za brigu djece sa smetnjama
u razvoj "Koraèiæi".
ika
Biskup Jezerinac predvodio misu na kninskoj tvrðavi
Ostanimo uz istinu Domovinskog rata i uz njegove plemenite
nakane
Knin, 4.8.2012. (IKA) – Uoèi proslave Dana Vojne
biskupije, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana
hrvatskih branitelja te obilježavanja 17. obljetnice "Oluje",
vojni biskup u Republici Hrvatskoj Juraj Jezerinac je u
subotu, 4. kolovoza predvodio misno slavlje u crkvi Sv.
Barbare na kninskoj tvrðavi. U koncelebraciji su bili kninski
gvardijan fra Petar Klariæ i vojni kapelani fra Ivan Lukaè i
fra Ilija Mikuliæ. Tumaèeæi da istina uvijek košta i ne
dopušta da išta bude važnije od nje, biskup Jezerinac u
homiliji je istaknuo da samo ljudi istine ostaju u povijesti
veliki. "Stoga, budimo ljudi istine. Ona od svih nas traži
poniznost: sposobnost da ju prepoznamo i prihvatimo. To
vrijedi za naše meðuljudske odnose, za narod u cjelini, za
svijet politike i gospodarstva, vojske i obrane. Sve se vraæa.
Ostanimo uz istinu Domovinskog rata i uz njegove
plemenite nakane. Samo nas istina može osloboditi, poruèuje
Isus. Samo istinom možemo oèuvati trajnu memoriju na
velika djela, zanos i ljubav kojim su krenuli hrvatski
branitelji u obranu domovine, a mnogi su dali i svoje živote.
Za njih posebno molimo Gospu velikog hrvatskog krsnog
zavjeta da ih u svojoj dobroti prepozna kao svoju dragu
djecu", poruèio je biskup Jezerinac.
Na misi je pjevala Klapa "Sveti Juraj" HRM, a stjegove je
nosila Poèasna bojna HV-a. Misi su nazoèili obnašatelj
dužnosti predsjednika Hrvatskog sabora Josip Leko, ministar
branitelja Predrag Matiæ i naèelnik Glavnog stožera
Oružanih snaga RH general Drago Lovriæ, admirali Zdenko
Simièiæ i Ante Urliæ, gradonaèelnica Knina Josipa Rimac,
ratni zapovjednici i sudionici Oluje.
Misa za Domovinu u zagrebaèkoj katedrali
Oslobaðajuæi domovinu toliko se puta èulo da nas je sam
Bog spasio i bio s nama. U sedamnaest godina postojali su
mnogi kojima se taj odgovor nije sviðao. Sve su dogaðaje
sveli na politièko dogovaranje, na ljudsko umijeæe, na
omjere snaga i okolnosti, na prepravljanje svojih životopisa,
istaknuo biskup Šaško
Zagreb, 5.8.2012. (IKA) - Nedjeljno euharistijsko slavlje u
zagrebaèkoj katedrali 5. kolovoza tijekom kojega se posebno
molilo i zahvaljivalo Bogu za Dan pobjede i domovinske
zahvalnosti i za Dan hrvatskih branitelja, predvodio je
zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško, u koncelebraciji s
kanonicima Prvostolnoga kaptola zagrebaèkoga. Uz brojne
vjernike, na sveèanome misnome slavlju sudjelovali su i
predstavnici hrvatskih branitelja Domovinskoga rata,
posebice èlanovi Kluba veterana 148. brigade Hrvatske
vojske, koji su sa svojim barjacima ispunili središnju laðu
zagrebaèke prvostolnice.
"Današnju euharistiju dana Gospodnjega slavimo s
posebnim raspoloženjem zahvalnosti i molitve. Okupljeni
smo ovdje, u zagrebaèkoj prvostolnici, majci svih crkava
naše nadbiskupije, u glavnome gradu hrvatske države, da
bismo kao vjernici proslavili otajstvo Kristove pobjede nad
smræu te, po njegovoj ljubavi, primljeni dar vjeènoga života.
Nedjelju, taj dan kršæanske pobjede koji ne poznaje tamu, u
kojemu se spominjemo kako je Krist svoj život predao Bogu
za spasenje svih nas, danas povezujemo s povijesnim
dogaðajima iz naše nedavne hrvatske prošlosti u kojemu su
ljudi, nošeni ljubavlju, svoje živote dali ili bili spremni dati
za dobro bližnjih i za sve ono što obuhvaæa srcu prirasla rijeè
'domovina'", rekao je biskup Šaško, uvodeæi okupljene u
otajstvo misnoga slavlja, pozdravivši zatim hrvatske
Domovinske vijesti
branitelje, predstavnike i èlanove braniteljskih udruga i
klubova te moleæi za ljepotu neba pokojnima i za
blagoslovnu snagu živima. "Donijevši svoje stjegove i
znakovlje, donijeli ste ne samo svoja osobna sjeæanja, nego i
izraz poštovanja i ljudskosti prema svakomu èovjeku koji je
nitima nesebiènosti istkao plemenitost naše slobode.
Zahvalni smo za svakoga, osobito za one koje nitko, osim
Boga, ne primjeæuje i èiju žrtvu ne poznaje. Raširenim i
sklopljenim rukama danas obuhvaæamo i prinosimo Bogu
svoju domovinu, osluškujuæi što nam danas Bog ima reæi;
kako trebamo voljeti povjerenu nam Hrvatsku", rekao je
biskup Šaško, pozvavši sve nazoène da se u kajanju
pouzdaju u Božju dobrotu i milosrðe.
U homiliji biskup je u osvrtu na misna èitanja istaknuo kako
je hod izabranoga naroda pustinjom stvarna slika kušnje
kojoj je podvrgnut svaki vjernik. Svaki èovjek se naðe pred
nekim loncem vlastite sigurnosti ili u srce usadi nešto što ga
prikuje i ne dopušta mu izlazak.
"Kada Bog ulazi u naše živote uvijek prevrne poneki lonac
naših sigurnosti i nepokretnosti. Svaka kušnja u sebi ima
èudan zahtjev – traži od nas da iskusimo prazninu", rekao je
biskup Šaško, primijetivši kako u teškim, ali kljuènim
trenutcima našega života kao da teško možemo reæi da nam
Bog nešto daje. "Baš suprotno, èini se da nam nešto ili sve
oduzima. Oduzima nam upravo ono što smo smatrali da nam
je najpotrebnije; odmièe od nas uporišta i sidrišta, da bismo
vidjeli njega. I da bismo doživjeli iskustvo darovanosti",
pojasnio je biskup te upitao "Nije li tako, predragi vjernici,
bilo i prije sedamnaest godina? I prije dvadeset godina; i
prije stotine godina?"
„Naime, kada smo se najviše radovali, kada smo mislili da
ne postoji èaša gorèine koju hrvatski èovjek nije ispio,
doživjeli smo da je sve što smo sanjali, nastojali; za èim smo
èeznuli i oduševljeno prihvatili nestajalo pod udarima
mržnje i moæi osvajaèa. Govorili su nam što nam je uopæe
trebala težnja za slobodom, za pravednošæu i istinom. Ionako
znate da je domoljublje tlapnja; da veliki uvijek iskoriste
male; da se politika poigrava životima naivnih… I nisu
prestali govoriti to isto do danas, vraæajuæi nam i pogled i
korake prema onome što su nazvali punim loncima. No, i
danas ima dovoljno onih koji obeæaju, štoviše prigodno
jamèe da æe nam biti bolje, ali nam nisu prethodno rekli što
je za njih dobro, koja je konaèna mjera dobra. Ne govore
jasno što im znaèi život èovjeka, nad èime plaèu i èemu se
raduju; ne govore u što vjeruju i za što su spremni sebe
izložiti. Kažu da æe biti bolje, ali istodobno unose strah,
nesigurnost, kako bi stari lonci izgledali još privlaèniji",
upozorio je biskup te istaknuo kako dnevna èitanja, „Božja
rijeè poziva da život promotrimo dublje; da tu rijeè usadimo
u svaki trenutak pojedinca i naroda".
Biskup je zakljuèio kako nismo dovoljno ozbiljno u svjetlu
Božje rijeèi promotrili dogaðaje unatrag dva desetljeæa, jer
da jesmo vidjeli bismo jasnije da nam je Bog u trenutcima
najveæe materijalne neimaštine i izvanjske nesigurnosti
darovao znakove koji su živjeli od radosti i oslonjenosti na
pouzdanje u Boga.
„Kada smo u prijetnjama djelovali najslabiji; kada smo
osjeæali napuštenost i ostavljenost, i kada su svi vjerovali da
smo slomljeni, rodila se najveæa snaga, dragocjenost
meðusobne solidarnosti, suosjeæanja i dijeljenja, pomaganja i
utjehe. Èinilo se da smo prisiljeni živjeti od jednoga do
drugoga dana, jaèajuæi jedinstvo i zajedništvo i èuvajuæi
nadu. I sada možemo vidjeti tolike trenutke u kojima nam je
Bog bio blizu. Oslobaðajuæi domovinu toliko se puta èulo da
nas je sam Bog spasio i bio s nama. U sedamnaest godina
postojali su mnogi kojima se taj odgovor nije sviðao. Sve su
dogaðaje sveli na politièko dogovaranje, na ljudsko umijeæe,
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
11
Domovinske vijesti
na omjere snaga i okolnosti, na prepravljanje svojih
životopisa", rekao je biskup, primjeæujuæi kako srce koje se i
danas raduje hrvatskoj zastavi ipak zna da je tih dana u
hrvatskoj pustinji postojala rosa i tanak sloj plodova nade od
kojih se živi duže od povijesnih dogaðaja. „U sedamnaest je
godina bilo puno onih koji su oèite znakove Božjega otajstva
željeli svesti na poznatost i obeæavali privlaèna obilja kruha,
dok su nam najizvrsniji sinovi i kæeri naše domovine
govorili da trebamo živjeti od malenoga, poniznoga dara,
skupljajuæi svakoga dana snagu da ne bismo previdjeli Boga
koji želi hodati s nama", rekao je biskup.
Pojašnjavajuæi rijeèi apostola Pavla, da treba „odložiti
staroga èovjeka" i „obuæi novoga èovjeka, po Bogu stvorena
u pravednosti i svetosti istine", biskup je podsjetio kako se
svatko od nas nalazi pred pitanjem što je to novi, a što stari
èovjek. Sveti Pavao upuæuje na ponašanje, na kršæansko
življenje koje ne pokušava spojiti nespojivo; koje ne popušta
pred kušnjom zarobljenosti u privid blagostanja i iskreno
traži slobodu.
„Bog nas odgaja iz dana u dan, da ne popustimo u svojoj
vjeri, da ne prepustimo svoju slobodu drugima, jer æe nas
vuæi iz nezadovoljstva u nezadovoljstvo, nego da u toj
slobodi prihvaæamo stvarnost križa i svoj život i život naroda
gledamo u svjetlu vjeènosti. I kada se naðemo pred
primamljivim ponudama koje nas žele nasititi zapitajmo se o
svojoj gladi i sjetimo se da smo najveæu sitost doživjeli od
mrvica Božjega dara; u okusu zajedništva i nesebiènosti",
poruèio je biskup.
Vraæajuæi se na hod izabranog naroda pustinjom, biskup je
potaknuo da ne zaboravimo „da smo i danas pozvani u
pustinji pronaæi hranu od koje se živi, koja je oko nas, u
ljudima koji spremno prihvaæaju križ i govore ljubavlju.
Spomenimo se toga dok gledamo hrvatsku zastavu, da se na
nju ne priviknemo, da nam nema što reæi, da ne bude puki
predmet koji postoji bez povezanosti s memorijom u koju su
utkani životi naših bližnjih".
Biskup Uziniæ predvodio misu za Domovinu
Kakvi smo prema Bogu danas, sedamnaest godina kasnije,
kad zlo u ovom društvu koje je svojevremeno nazvano 'grijeh
struktura' nije tek popratna pojava, nego je postalo vrlo
raširena stvarnost na svim razinama
Dubrovnik, 5.8.2012.
(IKA) - Na Dan pobjede i
domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja u
nedjelju, 5. kolovoza, sveèanu misu za Domovinu u
dubrovaèkoj katedrali Gospe Velike predvodio je dubrovaèki
biskup Mate Uziniæ. U homiliji je biskup istaknuo
evanðeosku poruku kako ljudi svoj odnos s Bogom
pokušavaju pretvoriti u raèunicu, podvrgnuti ga svojim
osobnim, egoistièkim i materijalnim interesima te kako Boga
traže zbog sebe, a ne zbog njega samoga. Ta ista situacija se
ponavljala kroz povijest, a od toga problema nije izuzeto ni
naše vrijeme. U tom kontekstu biskup Uziniæ je rekao:
"Dosta se sjetiti kakvi smo bili prema Bogu kao kršæani prije
sedamnaest godina kad smo – ne samo snagom naše vojske,
nego i snagom naših molitava – u Oluji izvojevali
velièanstvenu pobjedu zbog koje danas – priznajuæi da je
bilo i loših popratnih pojava zbog kojih žalimo i za koje
bismo željeli da se nisu dogodile, ali sad kad su se dogodile
željeli bismo i da se utvrdi puna istina da se ne bi ponovno
stvarali mitovi, da se kazne pravi poèinitelji i, u onoj mjeri u
kojoj je to moguæe, popravi poèinjena šteta – s pravom
ponosimo i Bogu zahvaljujemo, a kakvi smo prema Bogu
danas, sedamnaest godina kasnije, kad zlo u ovom društvu
koje je svojevremeno nazvano 'grijeh struktura' nije tek
popratna pojava, nego je postalo vrlo raširena stvarnost na
12
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
ika
svim razinama?" O tome što sve ukljuèuje grijeh struktura
dubrovaèki biskup je ustvrdio: "Taj 'grijeh struktura', od
kojeg nisu osloboðeni kršæani, dapaèe sa žalošæu moramo
ustvrditi da su u velikoj mjeri baš deklarirani kršæani bili
glavni 'graditelji' tih 'grješnih struktura', u sebi ukljuèuje ne
samo veliku privatizacijsku prijevaru, ratno profiterstvo,
mito i korupciju, bogaæenje jednih, dok su drugi sve
siromašniji, rasprodaju 'obiteljskog srebra', sve veæi broj
nezaposlenih itd., nego i nakaradna zakonska rješenja, ali i
katastrofalno loše demografsko stanje koje nam prijeti
narodnim izumiranjem, zatim s tim povezano i lošim
stanjem u našim obiteljima, meðu našim mladima, u
školstvu, pa i Crkvi… Mislim da ovdje možemo smjestiti i
druge loše pojave i rasprave koje dijele ili, bolje reèeno,
rastaèu ovo naše društvo". Biskup Uziniæ osvrnuo se i na
trenutaènu situaciju na jugu Hrvatske i na godine
demokracije u cijelog Hrvatskoj: "Posljednjih tjedana i
mjeseci to je povezanost hrvatskog juga s ostatkom
domovine i olako odricanje od vlastitog teritorija, a sve ovo
vrijeme demokracije je konstantno izbjegavanje svih vlasti
koje su do sada vodile ovu državu da se utvrdi istina o ratu i
poraæu – mislim na Drugi svjetski rat – da bismo se, nakon
što se utvrdi istina, na isti i s dostojanstvom mogli odnositi
prema svim žrtvama". „Uvjeren sam da iz ovoga proizlazi i
naša nesposobnost suoèavanja s onim lošim što je s naše
strane poèinjeno za vrijeme Domovinskog rata, a zbog èega
se ni u Domovinskom ratu – bez obzira što nam je svima
jasno tko je bio agresor, a tko žrtva i to nitko nema pravo
zaboraviti – nismo spremni odnositi jednako prema svim
nevinim žrtvama jer nevine žrtve nemaju nacionalnost. Oni
su jednostavno nevine žrtve", rekao je biskup Uziniæ.
Nesposobnost suoèavanja s prošlošæu uzrokuje i današnje
ponavljanje plaèa „za onim vremenima kad smo, makar bili
robovi sustava koji je ubijao bez suda i suðenja i po cijenu
odricanja od Boga, 'u zemlji egipatskoj … sjedili kod lonaca
s mesom i jeli kruha do mile volje'". Dubrovaèki biskup
usporedio je to s traženjem Isusa ne zbog njega samog nego
zbog osobnih interesa tražitelja. Takvo traženje kasnije æe
izazvati novu, možda još pogubniju 'glad', ustvrdio je biskup
i ocijenio kako je taj plaè uvijek bio i ostao pogrešan.
Pozvao je okupljene vjernike da se preispitaju jesu li kršæani
zbog osobnog interesa što je, nažalost, "jedno vrijeme
znaèilo politièku podobnost" ili ih je privukao Isus Krist,
onaj "kruh s neba, kruh istinski" koji on daje i u kojemu se
on daje.
Na kraju mise okupljeni vjernici, kao još jednu molitvu za
boljitak Domovine, otpjevali su hrvatsku himnu.
Euharistijskom slavlju u dubrovaèkoj katedrali nazoèio je i
veleposlanik Kostarike pri Svetoj Stolici Fernando Felipe
Sanchez Campos sa suprugom koji je u posjet Dubrovniku
došao nakon sudjelovanja na Festivalu mladih u Meðugorju.
Marija Bistrica: Misa na Dan pobjede i domovinske
zahvalnosti
Ljubimo lijepu našu domovinu ne samo rijeèima, nego
nadasve djelom i istinom, svesrdnim zalaganjem u èestitosti i
pravednosti, da nam domovinu ne obavije tuga i bol zbog
komadanja i rasprodaje, veæ da se raduje u procvatu
napretka, ponosa i dostojanstva svojih sinova i kæeri,
potaknuo biskup Pozaiæ
Marija Bistrica, 5.8.2012. (IKA) - U nacionalnom svetištu
Majke Božje Bistrièke u Mariji Bistrici, u èetvrtak 2.
kolovoza poèelo je hodoèašæe vezano uz blagdan
Preobraženja Gospodnjeg, u narodu znanog kao Božje Lice.
Rijeè je o tradicionalnom hodoèašæu u Mariju Bistricu,
kojem se prikljuèuju brojne župe. U petak, 3. kolovoza,
ika
hodoèastile su samoborske župe. Središnje misno slavlje
predvodio je župnik i dekan u Samoboru Vlado Bogdan. U
subotu, 4. kolovoza, središnje misno slavlje u Crkvi na
otvorenom blaženog Alojzija Stepinca predvodio je
mladomisnik Renato Belèiæ, a propovijedao je župnik iz
Brezovice Zvonko Vukoviæ.
Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja u
nedjelju 5. kolovoza, središnju misu u bistrièkom svetištu
predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Valentin Pozaiæ.
"Budimo zahvalni i ne zapustimo lijepu našu domovinu.
Nemojmo prezirati njezine ljepote i bogatstva. Ne dopustimo
da propada sve ono vrijedno stvoreno. Ljubimo lijepu našu
domovinu ne samo rijeèima, nego nadasve djelom i istinom,
svesrdnim zalaganjem u èestitosti i pravednosti, da nam
domovinu ne obavije tuga i bol zbog komadanja i rasprodaje,
veæ da se raduje u procvatu napretka, ponosa i dostojanstva
svojih sinova i kæeri", potaknuo je biskup.
Slunj: Dan domovinske zahvalnosti u znaku kolone
sjeæanja
Slunj, 5.8.2012. (IKA) – Župnik i dekan slunjski mons.
Mile Peciæ predvodio je molitvu za pokojne Slunjane u
povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti kada se
slavi i povratak prognanih Slunjana u njihove domove. U
ranim jutarnjim satima krenula je skupina branitelja iz
Kamenice u Ogulinskom dekanatu gdje su za vrijeme
progonstva držali bojišnicu prema Slunju, a kasnije su im se
pridružili i ostali Slunjani. U 9 sati su stigli u Primišlje gdje
su položili vijence na spomenik Damiru Obajdinu, policajcu,
koji je tamo poginuo.
Kolona sjeæanja krenula je dalje prema brdu Kurjevcu gdje
su u Oluji poginula petorica branitelja. Pridružili su im se
pristigli branitelji iz Rakovice i Cetingrada, njihovi prijatelji
i rodbina. Nastavili su polaganje vijenaca na mjestima
pogibije petorice vitezova. Kolona sjeæanja stigla je u Slunj
u 17 sati gdje je hodoèasnike doèekao velik broj graðana.
Vijence su položili predstavnici braniteljskih udruga,
roditelja èiji su sinovi poginuli, gradonaèelnik, policija,
politièke stranke, gradonaèelnik prijateljskog grada
Castelsangiovanni.
Knin: Misa na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
Potrebni su nam ljudi koji æe u naše društvo unijeti duh
pouzdanja i pokrenuti sve pozitivne snage ove zemlje,
poruèio biskup Jezerinac
Knin, 5.8.2012. (IKA) - Na Dan pobjede i domovinske
zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, u nedjelju, 5.
kolovoza, vojni biskup u Republici Hrvatskoj Juraj Jezerinac
predvodio je misno slavlje u crkvi Gospe velikoga hrvatskog
krsnog zavjeta u Kninu. Ujedno je proslavljena svetkovina
Gospe velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta, zaštitnice Vojne
biskupije koja ove godine slavi 15 godina djelovanja. U
koncelebraciji s biskupom bili su provincijal Franjevaèke
provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman,
gvardijan kninskog samostana fra Petar Klariæ, generalni
vikar Vojnog ordinarijata o. Jakov Mamiæ, vikar za pastoral
Vojnog ordinarijata don Josip Staniæ te vojni i policijski
kapelani. „Svi se vi dobro sjeæate 5. kolovoza 1995. godine,
kada se na blagdan Gospe Snježne zavijorila hrvatska
zastava na utvrdi kraljevskog grada Knina. Svi se vi dobro
sjeæate trenutka kada ju je poljubio prvi hrvatski predsjednik
dr. Franjo Tuðman. Bio je to znak slobode zemlje i
hrvatskoga naroda. Sloboda zemlje i sloboda ljudi zaslužuje
svoj Dan i ovaj spomen. Èuvajmo ga kao svenarodni državni
blagdan, kao spomen na sva stoljeæa koja su njegovala nadu
Domovinske vijesti
u slobodu Hrvatske", pozvao je na poèetku misnog slavlja
biskup Jezerinac. Posebno je pozdravio i rijeè zahvale uputio
braniteljima, jer su odluèno i hrabro obranili ovu zemlju.
Pokazali su èudesnu snagu. Hrvatska æe živjeti s vjeènom
uspomenom na njih, a njezino meðunarodno priznanje
najveæe je njihovo odlikovanje, rekao je biskup.
Govoreæi kako je kršæanstvo vjera radosti i nade jer se
oslanja na Boga, a poruka nade, koju izrièe prorok Sofonije,
i danas je aktualna, biskup je upozorio da se nalazimo ne
samo u gospodarskoj krizi, nego i u krizi postojeæe
civilizacije. „To je prava i duboka kriza èovjeka i njegovih
odnosa, vrijednosti i smisla života. Ni jedna civilizacija nije
vjeèna, pa ni naša. Pa zato i nije problem u tome što ona
odlazi, nego u tome hoæe li èovjek napustiti vrijednosti od
kojih je živio; hoæe li one biti pokretaèka snaga u njegovoj
buduænosti, ili neæe. Bio bi to kraj njegova opstanka",
upozorio je biskup. Tumaèeæi da je s krizom osobnosti
povezana i duboka kriza društva, biskup je rekao da su stoga
danas za opstanak društva neophodni ljudi iskrena duha,
razuma, srca i pravednosti. „Problem se ne nalazi izvan nas.
On je prisutan u našoj nutrini. Nedostaje nade, radosti,
optimizma, smisla, osjeæaja i solidarnosti, spremnosti
prihvaæanja žrtve. Stoga su nam potrebni ljudi koji æe u naše
društvo unijeti duh pouzdanja i pokrenuti sve pozitivne
snage ove zemlje", poruèio je biskup, te podsjetio kako
Drugi vatikanski sabor na više mjesta spominje da posebnu
odgovornost u društvu imaju vjernici, jer vjera nije otuðenje,
nego buðenje svih ljudskih potencijala koje je Bog obilno
položio u èovjeka kako bi krize bile kušnje, ali ne i porazi.
Misi su nazoèili i ministar branitelja Predrag Matiæ, generali,
èasnici Hrvatske vojske, vojnici, ratni zapovjednici Oluje i
sudionici Oluje, kao i invalidi Domovinskog rata.
Grkokatolici u Petrovcima proslavili Dan domovinske
zahvalnosti
Petrovci, 5.8.2012. (IKA) – Vjernici najstarije i ujedno
najbrojnije grkokatolièke župe-matice u zapadnom Srijemu
proslavili su 5. kolovoza Dan pobjede i domovinske
zahvalnosti sveèanim pjevanim euharistijskim slavljem u
župnoj crkvi Pokrova presvete Bogorodice. Službu Božju
predvodio je petrovaèki župnik Vladimir Sedlak, a
liturgijsko pjevanje popratio je ženski kvartet "Petrovèanke".
Proslavi su nazoèili predstavnici petrovaèkog ogranka
UHDDR-a na èelu s Andrijom Krizmaniæem, donaèelnik
opæine Stari Jankovci Mijo Šajtoš te drugi predstavnici
institucija koje zastupaju Rusine i Ukrajince s podruèja
Vukovarsko-srijemske županije.
"Molitva za Domovinu, za one koji njome upravljaju te za
vojsku koja ju štiti i brani sastavni je dio liturgijskih
molitava kršæanskoga istoka, pa tako i grkokatolika. Ta
tradicija korijene vuèe još od apostolskih vremena. Ona
ukazuje na veliko poštovanje kršæana prema svojoj
ovozemaljskoj Domovini, koja nije tek puki teritorij ili
vlasništvo pojedinaca koji su trenutaèno na vlasti, nego dom
svakome èovjeku koji ju osjeæa svojom i u njoj lojalno živi.
Kršæansko poimanje upravljanja Domovinom nije u prvome
redu gospodarenje i izrabljivanje u svoju materijalnu korist
nego služenje stanovnicima. U toj perspektivi služenja
kršæanin vjernik vidi kristološku dimenziju služenja
svakome èovjeku, te ujedno preslik Kristovih rijeèi "što
uèiniste jednom od ovih malenih meni uèiniste", istaknuo je
o. Sedlak. Sveèanom zvonidbom svih zvona, te pjevanim
zazivom „Na mnoga i blaga ljeta" onima koji Domovinom
upravljaju i koji je èuvaju, slavlje dana Domovinske
zahvalnosti nastavljeno je u obiteljskim domovima, te
prostorijama UHDDR-a Petrovci.
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
13
Domovinske vijesti
Misa za Domovinu u Vinkovcima
Vinkovci, 5.8.2012. (IKA) - Na Dan pobjede i domovinske
zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, u nedjelju 5.
kolovoza, euharistijsko slavlje u središnjoj vinkovaèkoj
crkvi Sv. Euzebija i Poliona za hrvatsku Domovinu, hrvatski
narod, za poginule hrvatske vojnike i redarstvenike i za one
èiji se grobovi još uvijek traže, predvodio je domaæi župnik
mons. Tadija Pranjiæ. Koncelebrirao je župnik župe sv. Ilije,
proroka u Glamoèu don Marko Crnjak. Mons. Pranjiæ
istaknuo je kako u povijesti svakoga naroda postoje odreðeni
povijesni dogaðaji koji se nikada ne smiju zaboraviti i koji
oznaèavaju njegovo postojanje i njegov život. „Danas naš
hrvatski narod i hrvatska domovina slave Dan pobjede i
domovinske zahvalnost sjeæajuæi se dogaðaja iz 1995.
godine na ovaj dan, kada su hrvatske oružane redarstvene
snage krenule u oslobaðanja velikog dijela naše domovine
Hrvatske koji su okupirale agresorska vojska tzv. JNA i
paravojne èetnièke formacije. Bili su to trenuci koji se
nikada ne mogu zaboravit. Toga su dana po našem gradu
padale granate. Agresor se još nadao kako bi mogao zadržati
ili èak još osvojiti druga podruèja, ali osvajaèi u povijesti
nisu nikada imali buduænost", rekao je mons. Pranjiæ. Na
misi je sudjelovao i gradonaèelnik Vinkovaca dr. Mladen
Karliæ, a pjevanje je predvodio domaæi Mješoviti zbor „Sv.
Cecilija" uz orguljsku pratnju Dubravke Vukovarac.
Misa za Domovinu u marijanskom svetištu Vrpolju
Nakon misnog slavlja položen je posvetni kamen novog
pastoralnog centra u Vrpolju. U sklopu sveèanosti branitelji
župe Vrpolje u spomen na sve hrvatske branitelje i žrtve
Domovinskog rata u novi prezbiteriji svetišta postavili su
više metara visoko drveno raspelo
Vrpolje, 5.8.2012. (IKA) - Misu za Domovinu na Dan
pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja 5.
kolovoza u marijanskom svetištu Šibenske biskupije Vrpolju
predvodio je šibenski biskup Ante Ivas. Nakon misnog
slavlja položen je posvetni kamen novog pastoralnog centra
u Vrpolju. U sklopu sveèanosti branitelji župe Vrpolje u
spomen na sve hrvatske branitelje i žrtve Domovinskog rata
u novi prezbiteriji svetišta postavili su više metara visoko
drveno raspelo.
"Mi danas ovom misom zahvaljujemo najprije i nadasve
Bogu, jer je naš ljudski život, jer su nam naše obitelji, jer
nam je naša domovina Hrvatska i naša vjera kršæanska
katolièka, najveæi i najdragocjeniji sveti Božji dar. Danas
zahvaljujemo Bogu za obranu i pobjedu slobode naše
Domovine i za sve naše branitelje, žive, poginule i mrtve. Jer
oni su ovu Domovinu svojom žrtvom života, uz Božju
pomoæ stvarali i branili i tako udarili temelje njezine nove
izgradnje i rasta, da svima bude lijepa, slobodna i sretna
domovina. I danas se ponosimo s njima", rekao je biskup
poruèivši da sloboda obvezuje. "Obvezuje nas na trajnu
borbu i obranu slobode i istine o slobodi. I život u
odgovornoj slobodi. Odgovornoj pred Bogom, pred savješæu
i pred narodom. Jer jedino odgovorna Istina oslobaða,
poruèuje nam Isus koji je jedini Osloboditelj i Spasitelj
ljudskoga roda", pojasnio je biskup.
"Treba nam i danas braniti istinu o našoj povijesti koja je
neprestano pod udarom starih i novih krivotvoritelja
povijesti. Treba nam braniti temeljne duhovne vrednote
kršæanske kulture koje su vjekovima ugraðivane u temelje
našeg ljudskog, obiteljskog i opæe narodnog identiteta,
vrednote koje se ponovno, gotovo svakodnevno nalaze pred
novim sustavnim zatorom u javnom, medijskom,
gospodarskom i politièkom životu. Treba nam sve odluènije
braniti temeljna prava na ljudski život, na raðanje, na obitelj,
14
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
ika
na rad i pravednu zaradu i nedjeljni odmor, na roditeljski i
društveni odgoj djece i mladih u skladu s Božjim i prirodnim
zakonima, koji ne ovisi o ljudskoj samovolji, o veæini u
Saboru, o izbornim obeæanjima i tzv. "politièkim poenima".
Mi imamo pravo vjerovati, i to svoje uvjerenje imamo pravo
javno zastupati i braniti, da bez duhovnih kršæanskih
vrednota nije moguæe graditi ni humano ni pravedno
društvo, ni istinito vrednovati i poštivati materijalna i
gospodarska bogatstva, koja nam je Bog u ovoj našoj zemlji
polja i planina, mora, rijeka i sunca darovao, da budu na
dobro svima", poruèio je biskup Ivas.
Vrpolje je mjesto dvanaest kilometara udaljeno od Šibenika.
Tijekom prošlosti bilo je mjesto iskonske duhovnosti
vjernika grada Šibenika i velikog dijela Šibenske biskupije.
Centrom koji je u izgradnji Vrpolje æe postati centar
pastoralnog djelovanja Šibenske biskupije, rekao je župnik i
upravitelj svetišta don Stipe Perkov.
U èabarskom kraju proslavljen Dan pobjede i
domovinske zahvalnosti
Na platou ispred obnovljene zavjetne kapelice Majke Božje
Snježne u Lividragi misno slavlje predvodio mons. Juraj
Petroviæ
Lividraga,5.8.2012.
(IKA) – Središnja sveèanost
obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana
hrvatskih branitelja, Dana drvara i šumara grada Èabra te
blagdana Majke Božje Snježne održana je 5. kolovoza, po
17. put u pitomoj dolini Lividrage podno Risnjaka, uz
nazoènost brojnih gostiju, uzvanika, vjernika, žitelja
èabarskog kraja i ljubitelja netaknute prirode i zdravog
života. Nakon okupljanja brojnih vjernika iz svih župa ovog
okruženja, ali i pojedinih župa s podruèja Gorskog kotara i
Primorsko-goranske županije, na platou ispred obnovljene
zavjetne kapelice Majke Božje Snježne misno slavlje
predvodio je mons. Juraj Petroviæ uz koncelebraciju mons.
Ivoslava Liniæa, rektora katedrale Svetog Vida u Rijeci, i
domaæeg župnika Ivana Trohe.
Nakon mise nazoènima se obratio gradonaèelnik Èabra
Željko Erent koji je tom prigodom istaknuo znaèaj ovoga
dana za stvaranje samostalne i neovisne Hrvatske, prisjetio
se 174 poginulih i oko 1400 ranjenih redarstvenika u "Oluji"
uz napomenu da je današnji dan prilika "da im zahvalimo za
sve ono što su dobro uèinili za nas i za svoje obitelji".
Na platou podno lovaèke kuæe Lividraga nastavljeno je s
predstavljanjem brojnih obièaja i starih zanata, èime je
nastavljena tradicija zapoèeta prije nekoliko godina, a
vezano uz istraživanje i njegovanje starih obièaja naših
predaka.
Misa za Dan pobjede u Vainvrhu kod Vojnovca
Gospiæ, 5.8.2012. (IKA) - Misno slavlje u povodu Dana
pobjede i Dana domovinske zahvalnosti slavljeno je u prvom
osloboðenom mjestu prije 17 godina u Oluji, Vainvrhu kod
Vojnovca. Misu je u suslavlju župnika Cerovnika i
upravitelja svetišta Gospe od Èudesa popa Antuna Luketiæa
predslavio vlè. Zvonimir Badurina Dudiæ, sveæenik Krèke
biskupije. U procesiji su uz predstavnike svih laièkih udruga
i branitelja sudjelovali brojni župljani i hodoèasnici noseæi
kip Gospe Snježne, koji je nedjelju prije blagoslovio
gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ.
Na tome æe mjestu, kako je najavio župnik Luketiæ, do
sljedeæeg Dana pobjede biti sagraðena kapelica u èast
poginulih branitelja. Nakon mise održan je blagoslov vozila.
ika
Uprilièena 297. Sinjska alka
Posebnim pljeskom nagraðen veleposlanik Turske u
Hrvatskoj Burak Ozugergin. Prvi je to put da jedan turski
dužnosnik nazoèio Alci, koja je tradicionalno viteško
natjecanje sinjskih alkara koje podsjeæa na pobjedu naroda
Cetinske krajine nad Turcima na blagdan Velike Gospe 15.
kolovoza 1715. godine
Sinj, 5.8.2012. (IKA) - Kao uvod u proslavu Velike Gospe,
salve maèkula sa sinjskoga starog Grada najavile su u
nedjelju 5. kolovoza, na Dan domovinske zahvalnosti, na
alkarskom trkalištu alkarsku povorku. Èeta alkarskih
momaka predvoðena harambašom Ivom Vukasoviæem
Parom i alkara predvoðenih alaj-èaušom Tonæom Bešliæem
meðu Sinjanima je izazivala trnce, a meðu gostima divljenje.
Posebno su svojim pojavama plijenili alkarski vojvoda Ante
Vuèiæ i èetverostruki slavodobitnik Sinjske alke Stipe Breko
koji je ponosno nosio alkarsku zastavu. Poslije himne
"Lijepa naša", u izvedbi Gradske glazbe Sinj i minute šutnje
za sve koji su dali život za samostalnu i meðunarodno
priznatu Republiku Hrvatsku, sjedeæi u sedlu bez èitanja
prigodni govor održao je alkarski vojvoda Vuèiæ.
Pozdravivši pokrovitelja Alke predsjednika Ivu Josipoviæa,
predsjednika Vlade Zorana Milanoviæa, splitsko-makarskog
nadbiskupa Marina Barišiæ, biskupa Gradišæanskih Hrvata iz
Železnog u Austriji Egidija Živkoviæa i ostale ugledne goste
i uzvanike meðu kojima je posebnim pljeskom nagraðen
veleposlanik Turske u Hrvatskoj Burak Ozugergin. Prvi je to
put da jedan turski dužnosnik nazoèi Alci, koja je
tradicionalno viteško natjecanje sinjskih alkara koje podsjeæa
na pobjedu naroda Cetinske krajine nad Turcima na blagdan
Velike Gospe 15. kolovoza 1715. godine. Stoga je njezina
uloga od povijesnoga, kulturnog i religioznog znaèenja. To
je slikovito natjecanje, koje predstavlja spretan spoj jahanja
na konju u galopu i gaðanja kopljem dužine 295 cm u
željezni kolut postavljen na konopcu u visini od 332 cm - u
"alku". Alka se odvija u tri trke: prvi dan trèi se "Bara",
drugi dan "Èoja", a treæi "Alka". Slavodobitnik ovogodišnje
297. Sinjske alke je tridesetšestogodišnji Alen Filipoviæ
Grèiæ. Pobjedniku "Bare" i "Èoje" Ivi Zorici i slavodobitniku
"Alke" dodjeljene su novèane nagrade i prigodne spomenice.
Od ove godine, na sam dan Alke, prireðena je "Veèer
slavodobitnika" na koju su bili pozvani svi uglednici iz
politièkoga, crkvenog, društvenog i kulturnog života.
Biskup Košiæ predvodio misu za poginule branitelje
Lekenik, 5.8.2012. (IKA) – U povodu Dana pobjede i
domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, misu za
poginule i nestale branitelje 5. kolovoza predvodio je sisaèki
biskup Vlado Košiæ, uz koncelebraciju župnika u Lekeniku
mons. Tugomila Radièeka u kapeli Svetog Duha na
mjesnom groblju Poljane Lekenièke. Izaslanstvo opæine
Lekenik predvoðeno naèelnikom opæine Marijanom
Crnkocijem položilo je tom prigodom vijenac i zapalilo
svijeæe na spomen obilježju poginulim i nestalim hrvatskim
braniteljima iz Domovinskog rata na podruèju opæine
Lekenik.
U homiliji biskup Košiæ istaknuo je kako se rado odazvao
pozivu slaviti misu zahvalnicu za Dan pobjede u
Domovinskom ratu te svima èestitao ovaj veliki dan za našu
Domovinu, istaknuvši kako ovim danom slavimo pobjedu,
ali i zahvalnost. "Naša je danas uistinu velika dužnost reæi
hvala i Bogu i ljudima koji su se borili za slobodu Hrvatske",
rekao je biskup u homiliji. "Bog gleda na siromahe i neæe im
uskratiti svoje vodstvo i svoju naklonost. Ako su hranitelji
lažima organizirani i aktivni, toliko je još puno više djelatan
Bog koji svoj narod hrani Kruhom živim, prosvjetljuje
Domovinske vijesti
istinom i iskorjenjuje nepravdu i tamu iz ljudskih srdaca. On
neka nam blagoslovi Domovinu, za koju mu ovom misom
zahvaljujemo! On neka èuva naše branitelje da budu
neprestana opomena svim „poganima" što je prava istina
našeg pravednog obrambenog Domovinskog rata! On neka
svima nama nadahne misli istine, pravednosti i hrabrosti u
borbi za sve što je dobro i plemenito, neka nas vodi u
požrtvovnosti da se ne uplašimo i ne odustanemo od napora
da uèinimo sve kako bi našim bližnjima bilo bolje, da djeca
naša i mladi žive u miru, da bude više radosti i optimizma,
da u našim dušama vlada samo ono što je èestito i sveto! Ali
zato se valja boriti. Jer nitko nije pobijedio – rekao je veæ sv.
Augustin – a da se nije borio", rekao je biskup Košiæ.
"Sigurno, danas 17 godina poslije osloboðenja, postoji u
mnogim dušama razoèaranje nad ljudima i stanjem u našoj
Domovini. Ali mi vjernici ne smijemo odustati od pravedne
borbe, ne smijemo se umoriti da ne nastavimo istu tu borbu
koju su vodili naši branitelji, dakako na drukèiji naèin, za
slobodu naše Domovine, za njezin napredak i buduænost, za
šansu mladima i za život bez laži i bezakonja, kraða,
korupcije, pokvarenosti i nasilja, bez nepravdi i svakog zla
koje i dalje vreba, ali koje se mora i može pobijediti – jer
pobjeda je Božja! Samo Bog na kraju pobjeðuje, stoga je
mudro biti u njegovu taboru, njega uzeti za saveznika, jer to
znaèi – biti siguran u konaènu pobjedu", istaknuo je sisaèki
biskup.
Dan domovinske zahvalnosti u Požegi
Biskup Škvorèeviæ pozvao je vjernike da zahvale hrvatskim
braniteljima što nisu poput nekih u ono vrijeme sveli svoje
postojanje na pitanje kruha i trbuha, nego vjerovali da ne
gube život kad ga polože za više vrijednosti, za slobodu,
obitelj i domovinu
Požega, 5.8.2012. (IKA) - Na Dan pobjede, domovinske
zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja u nedjelju, 5. kolovoza
požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je u požeškoj
katedrali sveèano zahvalno euharistijsko slavlje u
zajedništvu sa zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljiæem
te katedralnim sveæenicima. U pozdravu biskup je podsjetio
da je prije sedamnaest godina uz pomoæ Božju i Isusove
Majke izborena još jedna važna hrvatska pobjeda te da je
dostojno za nju Bogu zahvaliti i povjeriti mu poginule
branitelje. Uputio je pozdrav zadarskom nadbiskupu Puljiæu,
požeškom gradonaèelniku Zdravku Ronku, zamjeniku
ministra zdravlja dr. Marijanu Cesariku, predstavnicima
hrvatske vojske i policije, braniteljskim udrugama,
èlanovima obitelji poginulih branitelja te svim nazoènim
vjernicima. Pozvao je na molitvu za domovinu i za mudrost
vodstva Hrvatske države.
Biskup je u homiliji kazao kako je naviještena Božja rijeè
kljuè dubljeg razumijevanja dogaðaja koji su se zbili prije
sedamnaest godina u Hrvatskoj. Spomenuo je da nedjeljno
prvo èitanje prikazuje kako je židovski narod na izlasku iz
Egipta, susrevši se s pustinjskim nevoljama, s glaðu i žeðu
bio u napasti otkazati putu slobode kojim je krenuo, svesti
pitanje svoga postojanja na želudac, te je prigovarao Bogu i
Mojsiju zašto su ga izveli iz Egipta gdje su imali pune lonce
jela. Dodao je da Židovi u evanðelju žele Isusa postaviti
kraljem jer je èudesno i besplatno nahranio pet tisuæa ljudi,
žele svesti njega i svoj život na pitanje kruha. Podsjetio je
kako Isus odbija djelovati po naèelu svjetskih moænika
„kruha i igara", pouèava Židove da postoji viša razina života
u koju ih može uvesti njegova ljubav spremna na smrt,
donijeti osloboðenje od zarobljenosti zlom i smræu.
Proglasio je da je on kruh života vjeènoga èijim se dionikom
postaje vjerom u njegovu osobu. Biskup je istaknuo kako je
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
15
Domovinske vijesti
vjera "duhovna moæ kojom se oslobaðamo od smrtnog
okvira naših ljudskih moguænosti i ulazimo u punu slobodu
Božjega svijeta, pobjede nad smræu ostvarene Isusovom
ljubavlju na križu". Spomenuo je kako pisac Knjige
Ponovljenog zakona tumaèi pustinjske nevolje židovskog
naroda kao Božji podsjetnik da èovjek ne živi samo o kruhu,
i kazao da tako možemo shvatiti i muke Domovinskog rata
kao i probleme kroz koje trenutaèno prolazimo te da nam
hrvatski branitelji mogu biti primjer na koji naèin se prema
njima trebamo odnositi. Istaknuo je kako su se hrvatski
branitelji u trenutku naše ugroženosti izdigli iznad vlastitog
interesa, sigurnosti, pitanja kruha, povjerovali onome što
nadilazi njihove ljudske moguænosti, i svojom spremnošæu
na smrt ostvarili našu hrvatsku slobodu i dostojanstvo,
izvojevali pobjedu, na svoj naèin se pridružili Isusovoj na
smrt spremnoj slobodi. Biskup je pozvao vjernike da zahvale
hrvatskim braniteljima što nisu poput nekih u ono vrijeme
sveli svoje postojanje na pitanje kruha i trbuha, nego
vjerovali da ne gube život kad ga polože za više vrijednosti,
za slobodu, obitelj i domovinu. Potaknuo je nazoène da dok
se bore za kruh svagdanji po njihovu uzoru, vjerni Bogu i
iskustvu naše trinaeststoljetne povijesti oèituju u obitelji i
javnom životu založenost, požrtvovnost i ljubav za više
vrijednosti te da tim nastojanjem omoguæe nove istinske
hrvatske pobjede. Pozvao ih je da temeljito promisle ima li
nekoga drugoga osim Isusa Krista s kime bi mogli biti
pobjednici nad smræu, da ga na Dan hrvatske pobjede
dubljom vjerom prihvate u svoj život, te ga se ne srame
svjedoèiti i u javnom životu.
Nakon poprièesne molitve biskup je predvodio molitvu
Majci Božjoj za domovinu i zazvao na nju Božji blagoslov.
Na kraju je otpjevana himna "Lijepa naša domovino".
Imenovanja i razrješenja u Zagrebaèkoj nadbiskupiji
Nadbiskupijskim ekonomom imenovan je preè. Marijan
Ožegoviæ; upraviteljem Nadbiskupskog dvora imenovan je
preè. Nedjeljko Pintariæ; èlanom Zbora prebendara
Prvostolne crkve zagrebaèke imenovan je mr. art. Miroslav
Martinjak
Zagreb, 6.8.2012. (IKA) - U Zagrebaèkoj nadbiskupiji,
prema odluci zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa
Bozaniæa, u lipnju i srpnju ove godine bilo je više
imenovanja i razrješenja.
U središnjim nadbiskupijskim ustanovama došlo je do
sljedeæih promjena: mons. Ivan Hren, kanonik i arhiðakon
Turopoljskog
arhiðakonata,
razriješen
je
službe
nadbiskupijskog ekonoma, kao i ekonoma Nadbiskupskog
dvora te imenovan ravnateljem Doma Sv. Martina u Malom
Lošinju i ravnateljem Doma u Selcima. Nadbiskupijskim
ekonomom imenovan je preè. Marijan Ožegoviæ, dosadašnji
župnik u župi Blažene Djevice Marije u Zagrebu –
Remetinec-Blato. Preè. Nedjeljko Pintariæ, moderator
Nadbiskupskoga duhovnoga stola, imenovan je upraviteljem
Nadbiskupskog dvora u Zagrebu. Vlè. Ivan Valentiæ
razriješen je službe nadbiskupskog tajnika, a nadbiskupskim
tajnikom imenovan je vlè. Josip Horvat, dosadašnji župni
vikar u župi Blagovijesti – Navještenja Gospodinova u
Zagrebu – Vrbani i u župi Sv. Leopolda Mandiæa u Zagrebu
– Ljubljanica-Voltino. Mr. Antun Vukmaniæ, novi župnik u
župi Bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu – Trnjanska Savica,
imenovan je i voditeljem Ureda za prostorno-pastoralno
planiranje i gradnju.
U Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu
Damir Ocvirk razriješen je službe vicerektora, a dr. Mislav
Kutleša imenovan je prefektom.
U Meðubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu službe prefekta
16
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
ika
razriješen
je
Marko
Ocvirek,
sveæenik
Bjelovarsko–križevaèke biskupije, a odgojiteljima u istom
Sjemeništu imenovani su Mirko Matasoviæ, mladomisnik, i
Josip Starèeviæ, sveæenik Bjelovarsko-križevaèke biskupije.
Èlanom Zbora prebendara Prvostolne crkve zagrebaèke
imenovan je mr. art. Miroslav Martinjak, profesor
Katolièkoga bogoslovnoga fakulteta, predstojnik Instituta za
crkvenu glazbu „Albe Vidakoviæ" i katedralni „regens chori".
U Katedralnom arhiðakonatu, u župi Sv. Josipa u Zagrebu –
Trešnjevka župnièke službe razriješen je mr. Antun
Vukmaniæ, a župnim upraviteljem u župi Sv. Josipa
imenovan je Damir Ocvirk. U župi Sv. Marka Križevèanina
u Zagrebu župnièke službe razriješen je mr. Marijan
Kušeniæ, a novim župnikom imenovan je Damir Baèun. U
župi Sv. Barbare u Zagrebu – Vrapèe Mato Matiæ razriješen
je župnièke službe, a župnikom u Vrapèu imenovan je mons.
Antun Sente ml., koji je inkardiniran u Zagrebaèku
nadbiskupiju. U župi BDM Žalosne u Zagrebu – Špansko
župnièke službe razriješen je mr. Stjepan Rusan, a župnim
upraviteljem u Španskom imenovan je Mato Matiæ, koji je
inkardiniran u Zagrebaèku nadbiskupiju. U župi Blažene
Djevice Marije u Zagrebu – Remetinec-Blato župnièke
službe razriješen je Marijan Ožegoviæ, a župnikom u
Remetincu imenovan je mr. Stjepan Rusan. U župi Sv.
Mateja u Zagrebu – Dugave službe župnog upravitelja
razriješen je Tomislav Subotièanec, a novim župnim
upraviteljem u Dugavama imenovan je Vjekoslav Jakopoviæ.
U župi Sv. Kvirina Biskupa u Zagrebu – Pantovèak župnièke
službe razriješen je Franjo Tkalèec, a župnim upraviteljem
na Pantovèaku imenovan je Tomislav Subotièanec. U župi
Bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu – Trnjanska Savica službe
župnog upravitelja razriješen je Vjekoslav Jakopoviæ, a
župnikom u Trnjanskoj Savici imenovan je mr. Antun
Vukmaniæ.
U župi Uzvišenja Sv. Križa u Zagrebu – Siget župnièke
službe razriješen je fra Josip Koren, OFM, a župnikom je
imenovan fra Robert Perišiæ, OFM. U župi Roðenja Isusova
u Zagrebu – Kajzerica, službe župnog upravitelja razriješen
je fra Josip Koren, OFM, a župnikom je imenovan Mijo
Šibonjiæ. U župi Majke Božje Lurdske u Zagrebu župnièke
službe razriješen je fra Slaven Milanoviæ Litre, OFM, a
upraviteljem župe imenovan je fra Nikica Ajduèiæ, OFM. U
župi Marije Pomoænice, u Zagrebu – Knežija, župnièke
službe razriješen je don Pejo Orkiæ, SDB, a župnikom u istoj
župi imenovan je don Ivan Stojanoviæ, SDB.
U župi Sv. Petra Apostola u Zagrebu Marko Kovaè,
razriješen je službe župnog vikara i upuæen na studij u
Veneciju, a novim župnim vikarom u Sv. Petru imenovan je
Kornelije Grgiæ. U župi Sv. Nikole Taveliæa u Zagrebu –
Kustošija službe župnog vikara razriješen je Borna Puškariæ,
koji je upuæen na studij u Rim, a župnim vikarom u Kustošiji
imenovan je Ivan Valentiæ, koji æe nastaviti studij na
Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. U župi Sv.
Marka Križevèanina u Zagrebu Odilon Gbènoukpo
Singbo imenovan je župnim vikarom i nastavit æe studij na
Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. U župi Sv.
Barbare u Zagrebu – Vrapèe mr. Davor Šimunec imenovan
je župnim vikarom. U župi Blagovijesti – Navještenja
Gospodinova u Zagrebu-Vrbani, kao i u župi Sv. Leopolda
Mandiæa u Zagrebu – Ljubljanica-Voltino, službe župnog
vikara razriješen je Josip Horvat, a župnim vikarom u tim
župama imenovan je Kristijan Gatariæ, mladomisnik.
U župi Marije Pomoænice u Zagrebu – Knežija don Ivan
Šibaliæ, SDB, razriješen je službe župnog vikara, a novim
župnim vikarom imenovan je don Goran Antunoviæ, SDB. U
župi Gospe Lurdske u Zagrebu župnim vikarima imenovani
su fra Tino Labroviæ, OFM i fra Mate Matiæ, OFM. U župi
ika
Sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu – Ksaver fra Tomislav
Vrsaljko, TOR, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom.
U Remetsko-sesvetskom arhiðakonatu u župi Sv. Antuna
Padovanskog u Sesvetskim Selima Vladimir Drnetiæ
razriješen je službe župnog vikara, a novim vikarom
imenovan je Vladimir Kereèeni, mladomisnik. U župi Sv.
Pavla u Zagrebu – Retkovec Tomislav Kralj razriješen je
službe župnog vikara i upuæen na studij u Rim, a župnim
vikarom u Retkovcu imenovan je Tomislav Kasiæ,
mladomisnik.
U Karlovaèko-gorièkom arhiðakonatu, u župi Bl. Alojzija
Stepinca u Dugoj Resi Zoran Grgiæ, ekskardiniran je iz
Zagrebaèke nadbiskupije i razriješen službe župnog
upravitelja, a novim župnim upraviteljem u Dugoj Resi
imenovan je Branko Risek. U župi Uzvišenja Sv. Križa u
Završju župnièke službe razriješen je Mario Škof Žugec, a
župnim upraviteljem u Završju imenovan je Filip Viciæ,
župnik u Novigradu na Dobri. U župama Sv. Ilije u Lipniku,
Sv. Katarine u Ribnièkom Kuniæu, kao i Uznesenja BDM u
Žakanju župnièke službe razriješen je Josip Malkoviæ, a
župnikom u navedenim župama imenovan je Mario Škof
Žugec. U župi Sv. Mavra Opata u Bosiljevu, kao i u župi Sv.
Marije Magdalene u Prilišæu župnièke službe razriješen je
Josip Vnuèec, a župnikom je imenovan Josip Priselac,
dosadašnji pastoralni suradnik u župi Hrvatskih muèenika u
Mississaugi (Kanada). U župi Sv. Jurja u Plešivici službe
župnog upravitelja razriješen je Darko Banfiæ, župni
upravitelj u Rudama, a župnim upraviteljem u Plešivici
imenovan je Stjepan Rožankoviæ, župnik u Jastrebarskom.
U župi Sv. Nikole biskupa u Jastrebarskom službe župnog
vikara razriješen je Kornelije Grgiæ, a novim župnim
vikarom imenovan je Nikola Platužiæ, mladomisnik, koji je
istodobno župni vikar i za župu Sv. Jurja u Plešivici. U župi
Presvetog Srca Isusova u Karlovcu službe župnog vikara
razriješen je Branko Risek, a novim župnim vikarom
imenovan je Damir Ivanek, mladomisnik.
U župi Presvetog Trojstva u Karlovcu službe župnog vikara
razriješen je fra Anto Barišiæ, OFM, a novim župnim
vikarom imenovan je fra Matija Koren, OFM.
U Turopoljskom arhiðakonatu, u župi Sv. Ivana Krstitelja u
Lugu Samoborskom, kao i u župi Svetoga Duha u Noršiæ
Selu župnièke službe razriješen je Damir Baèun. Župnikom
u Lugu Samoborskom imenovan je Mladen Sinkoviæ, koji je
inkardiniran u Zagrebaèku nadbiskupiju, a u Noršiæ Selu
župnim upraviteljem imenovan je Darko Banfiæ, upravitelj
župe u Rudama. U župi Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji
Dragutin Bubnjar razriješen je župnièke službe, a župnikom
u Svetoj Nedelji imenovan je mr. Marijan Kušeniæ. U župi
Uzvišenja Sv. Križa u Kerestincu službe župnog upravitelja
razriješen je Božo Cindori, župnik u Bestovju, Novakima i
Rakitju, a župnikom u Kerestincu imenovan je Dragutin
Bubnjar. U župi Roðenja BDM u Svetoj Mariji pod Okiæem
župnièke službe razriješen je Branimir Motoèiæ, koji je
ekskardiniran iz Zagrebaèke nadbiskupije, a župnikom u
Svetoj Mariji pod Okiæem imenovan je Josip Vnuèec.
U župi Bl. Alojzija Stepinca u Bestovju, Novakima i Rakitju,
kao i u župi Uzvišenja Sv. Križa u Kerestincu službe župnog
vikara razriješen je Odilon Gbenoukpo Singbo. U župi
Pohoda BDM u Vukovini službe župnog vikara razriješen je
Andrija Jambreuš, a župnim vikarom u Vukovini imenovan
je Tomislav Krajaèiæ, mladomisnik.
U Zagorskom arhiðakonatu, u župi Sv. Barbare u
Bedekovèini župnièke službe razriješen je Josip Komorèec,
koji je umirovljen, a župnim upraviteljem u Bedekovèini
imenovan je Željko Horvat. U župi Sv. Jurja u Gornjoj
Stubici župnièke službe razriješen je mons. Ivan Špoljar i
umirovljen, a župnim upraviteljem u Gornjoj Stubici
Domovinske vijesti
imenovan je Luka Slijepèeviæ. U župi Sv. Jurja u Pušæi
župnièke službe razriješen je Ivan Kovaèiæ, a Franjo Tkalèec
imenovan je župnikom u Pušæi. U župi Sv. Ivana Krstitelja u
Zlatar Bistrici Stjepan Halužan razriješen je župnièke službe,
a novim župnikom u Zlatar Bistrici imenovan je Ivan
Kovaèiæ. U župi Bezgrešnog Zaèeæa BDM u Maèu
župnikom je imenovan Stjepan Halužan. U župi Uznesenja
BDM u Zajezdi Željko Horvat razriješen je službe župnog
upravitelja, a Andrija Jambreuš imenovan je župnim
upraviteljem u Zajezdi. U župi Sv. Ane u Rozgi službe
župnog upravitelja razriješen je Stjepan Tenšek, župni
upravitelj u Kraljevcu na Sutli, a župnikom u Rozgi
imenovan je Dragutin Šarc.
U župi Uznesenja BDM u Pregradi župnim vikarom
imenovan je Vladimir Drnetiæ, a u župi Uznesenja BDM u
Mariji Bistrici službe župnog vikara razriješen je Luka
Slijepèeviæ.
Misa na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u Gospiæu
Gospiæ, 6.8.2012. (IKA) - "Prava pobjeda je pobjeda
dobrote i ljubavi. Može li se uopæe govoriti o pobjedi ondje
gdje su pobijedili zlo i mržnja? Samostalnu domovinu željeli
smo zato jer smo smatrali da æe onda svakome èovjeku biti
osiguranja njegova prava i ljudsko dostojanstvo, da æe se
društvo razvijati u smjeru osjetljivosti za potrebne, a ne u
bahatost moænih. Prošle nedjelje vidjeli smo u èemu je
èudesna velièina: dijeliti s drugim ono što imaš – to je
èudesno rješenje gospodarske krize, uvjet života. Ima hrane
dovoljno na zemlji, ali neki æe je radije baciti u more ili
spaliti nego dati drugome. Ono što ima, to je samo njegovo.
Ne zna dijeliti s onim koji nema a potrebno mu je. Najveæi si
pobjednik onda kada ne dijeliš samo ono što imaš, nego
dijeliti i samoga sebe s drugima. Ja sam kruh – to je najjaèa
pobjednièka formula za pojedinca i društvo", istaknuo je
gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ predvodeæi u
gospiækoj katedrali misu na Dan pobjede i domovinske
zahvalnosti i Dan branitelja. "U tom duhu kršæanin
prosuðuje svaku pobjedu. Kada bismo se borili zato da
nakon pobjede tlaèimo one koji su do tada nas tlaèili, da tada
mi nametnemo silu onima koji su nad nama vršili nasilje,
onda to ne bi bila pobjeda ljudskosti, nego daljnje
ponižavanje èovjeka i društva. Znademo kako su neki
opravdavali povlastice jednih i ponižavanje drugih. Tko je
pobijedio! Nadjaèala je bila sila, a ne pravda i poštenje. I
danas neki misle da jer su pobijedili na izborima nisu dužni
paziti što je u skladu s pravdom i ljudskim dostojanstvom.
Mjerilo im je moæ. Tada uvijek dolazi do ponižavanja
drugih", rekao je biskup Bogoviæ i podsjetio na stradanja
hrvatskoga naroda i vjernièkoga puka kroz povijest, posebno
nakon drugoga svjetskog rata. Takoðer je ukazao na
kršæansko viðenje pobjede, žrtve i zahvalnosti.
Misa za Dan grada Slunja
I danas molimo za proroke i vizionare
Slunj, 6.8.2012. (IKA) - Gospiæko-senjski biskup Mile
Bogoviæ predslavio je na blagdan Preobraženja Gospodinova
u ponedjeljak 6. kolovoza misno slavlje kojim je obilježen i
povratak Slunjana iz progonstva prije 17 godina. Uz biskupa
koncelebrirali su sveæenici Slunjskog dekanata na èelu s
dekanom i župnikom slunjskim mons. Milom Peciæem,
mons. Marijanom Ožurom, preè. Petrom Bogutom, mr.
Antonijom Èuturom i umirovljenim sveæenikom Poldom
Bariæem. Misu je glazbom animirao župni zbor uz orguljsku
pratnju s. Ljubomire Lešiæ.
Kada smo se pred 17 godina zahvaljujuæi našim braniteljima
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
17
Domovinske vijesti
vratili u osloboðeni zavièaj gdje smo dobili dušu, doživjeli
smo svojevrsno preobraženje. I sam se tada zapitao jesu li
ovo slapovi Slunjèice, je li ovo naša crkva, bili su to dani
posebnog sjaja i preobrazbe. Tad se pred nama postavilo
pitanje kao urediti porušeno u èemu su nam pomogli kao u
starom zavjetu Ilija prorok i Mosije zakonodavac. I danas
molimo za proroke i vizionare našeg grada da ne stvaraju
grešne strukture. Velièina tadašnjeg vremena Domovinskog
rata bilo je zajedništvo svih Hrvata kakvog nije bilo dugo
kroz povijest. Takvu situaciju priželjkujemo i danas, jer
opasno je kada se politika odvoji od naroda i kada ima uske
stranaèke interes, istaknuo je biskup. Državu smo dobili, no
ne znamo kako ju održati, zakljuèio je biskup Bogoviæ te
istaknuo da su sveæenici i Crkva jedini koji spoznaju dušu
naroda i to posjetima obiteljima, ispovijedima, u skrbi za
bolesne i nemoæne. Crkva se i danas preko svojih Mojsija i
Ilija trudi da ne prestane sjati Božja svjetlost na putovima
domovine Hrvatske i grada Slunja, zakljuèio je biskup
Bogoviæ propovijed na misi za Dan grada Slunja.
18
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
ika
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Mladi Sisaèke biskupije na hodoèašæu u Taizeu
Taize, 31.7.2012. (IKA) - Mladi Sisaèke biskupije u
organizaciji Ureda za pastoral mladih i u pratnji povjerenika
vlè. Branka Koretiæa hodoèastili su od 22. do 31. srpnja u
Taize u Francuskoj. Hodoèašæe je organizirano na inicijativu
sisaèkog biskupa Vlade Košiæa kao nagrada za žrtvu i trud
mladima prilikom organizacije Susreta hrvatske katolièke
mladeži u Sisku.
Njih šezdesetak, veæinom animatora i predstavnika župa
Sisaèke biskupije, proveli su ekumenskoj zajednici desetak
dana gdje su zajedno s hodoèasnicima iz cijeloga svijeta
posvetili svoje vrijeme prouèavanju Svetoga pisma, druženju
te molitvi s još oko pet tisuæa mladih kršæana u crkvi
Pomirenja. U svakodnevnom programu koji se izmeðu
ostalog sastojao od biblijskog uvoda, koji vode braæa iz
Zajednice, rada i prouèavanja Biblije u malim
meðunarodnim skupinama, svima je pružena prilika i pobliže
upoznati neke njima do sada nepoznate obièaje i kulture,
razmijeniti iskustva života u vjeri, ali i provesti vrijeme u
šutnji i osobnoj molitvi. Osim s brojim stranim kulturama,
na veæ tradicionalnom tjednom Nacionalnom susretu
èetvrtkom s bratom Ulrichom mladi iz Siska upoznali su i
ostatak od stotinu pedeset mladih iz Hrvatske koji su se taj
tjedan nalazili u Taizeu.
Taj susret bio je prilika za razmjenu iskustava na nacionalnoj
razini i mjesto svjedoèenja i iznošenja dojmova mladih koji
su prvi puta u Taizeu. Nacionalno druženje nastavljeno je i
29. srpnja kada je u kripti crkve održano misno slavlje na
hrvatskom jeziku koje su slavili vlè. Branko Koretiæ i o.
Tvrtko Barun, a tom su se prigodom mladima iz Hrvatske
pridružili i mladi Hrvati iz Vojvodine.
Hodoèašæe je iskorišteno i za analizu SHKM u Sisku izmeðu
mladih, bolje upoznavanje i povezivanje župnih animatora,
predstavnika župa, dekanatskih koordinatora s povjerenikom
i suradnicima u Uredu za pastoral mladih Sisaèke biskupije
te razgovor o nadolazeæim planovima u radu s mladima.
Osim boravka u Taizeu, mladi su posjetili Pariz, Munchen,
Cluny, Cormaten i druga mjesta, te razgledaju brojne
znamenitosti, crkve i katedrale
Nova prilika za susret mladih Sisaèke biskupije biti æe petak
17. kolovoza kada æe brojni mladi hodoèastiti u Mariju
Bistricu.
Mladi iz Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije najbolji na
europskim sportskim igrama
Zagreb, 3.8.2012. (IKA) - Mladi iz Caritasa Zagrebaèke
nadbiskupije osvojili su prvo mjesto u ukupnom poretku na
meðunarodnom natjecanju "Sportske igre mladih 2012." u
maðarskom gradu Keèkemetu. To natjecanje petnaestu
godinu zaredom organizira zaklada "Vjera i sport"
(http://www.sportalapitvany.hu/), a ove godine trajalo je od
30. srpnja do 3. kolovoza. Sudjelovanje Caritasovih
predstavnika svojim donacijama i ove godine su potpomogli
Hrvatski nogometni savez, GNK Dinamo i Hrvatska
turistièka zajednica.
Mladi iz zagrebaèkog Caritasa sudjeluju na meðunarodnim
igrama veæ šestu godinu zaredom. Natjeèuæi se s korisnicima
djeèjih domova iz jedanaest europskih zemalja - Slovenije,
Makedonije, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Srbije,
Poljske, Rumunjske, Slovaèke, Danske, Ukrajine i domaæina
Maðarske - ove godine osvojili su ukupno 117 bodova.
Drugo mjesto osvojili su predstavnici Srbije s 69 bodova, a
treæe Maðari s 48 bodova.
Predstavnici Hrvatske osvojili su sljedeæe rezultate u
pojedinaènim natjecanjima: prva mjesta - djeèaci: trèanje na
200 m. / trèanje na 400 m. / skok u dalj / bacanje kugle; prva
mjesta - djevojèice: trèanje na 100 m. / bacanje kugle / stolni
tenis / skok u dalj; druga mjesta - djeèaci: trèanje na 100 m. /
trèanje na 400 m.
druga mjesta - djevojèice: trèanje na 100 m. / trèanje na 200
m. / trèanje na 400 m. / bacanje kugle / šah; treæa. mjesta djeèaci: nogomet / stolni tenis i treæa mjesta - djevojèice:
trèanje na 200 m. / trèanje na 800 m. / stolni tenis / bacanje
kugle.
Velike Tekije u Petrovaradinu
Održana tradicionalna procesija sa svijeæama i slikom
Bogorodice s djetetom Isusom u naruèju, koju je princ
Eugen Savojski, uvjeren da je Gospinim zagovorom
izvojevana pobjeda nad Turcima, u znak zahvalnosti
darovao petrovaradinskoj crkvi
Petrovaradin, 5.8.2012. (IKA/TU) - Hodoèašæe na "Velike
Tekije" u svetište Gospe Tekijske u Petrovaradinu
proslavljeno je i ove godine na blagdan Snježne Gospe 5.
kolovoza. Slavlje je zapoèelo 4. kolovoza hodoèašæem
vjernika iz svih župa Srijemske biskupije, kao i iz
Beogradske nadbiskupije, Subotièke i Zrenjaninske
biskupije, Apostolskog egzarhata za vjernike bizantskog
obreda u Srbiji i Crnoj Gori te iz Hrvatske i drugih zemalja.
Veèernju pontifikalnu misu predvodio je beogradski
nadbiskup Stanislav Hoèevar i metropolit u koncelebraciji sa
srijemskim biskupom Ðurom Gašparoviæem, generalnim
vikarom Srijemske biskupije mons. Eduardom Španoviæe i
sveæenicima Srijemske biskupije. Sudionike slavlja
pozdravio je upravitelj svetišta Stjepan Barišiæ. U homiliji
nadbiskup Hoèevar je istaknuo: "Došli smo u svetište Majke
Božje Tekijske da bismo tu kod nje koja je puna milosti
izmolili darove za naša prazna srca, za naše ne samo prazne
financijske veæ sve druge blagajne, da bismo pronašli
bogatstvo za naše meðuljudske odnose, za naš nedostatak
razmišljanja i pravih spoznaja i odnosa i pravih pogleda u
buduænost".
Veèernje slavlje završilo je tradicionalnom procesijom sa
svijeæama i slikom Bogorodice s djetetom Isusom u naruèju,
koju je princ Eugen Savojski, uvjeren da je Gospinim
zagovorom izvojevana pobjeda nad Turcima, u znak
zahvalnosti darovao petrovaradinskoj crkvi Bezgrješnog
zaèeæa Blažene Djevice Marije, a koju je dotada kao svetinju
nosio u ratne pohode i pred njom zazivao pomoæ s neba za
svoju vojsku.
Na blagdan Snježne Gospe 5. kolovoza hodoèasnici iz
Srijema, Baèke, Banata, Beograda i Hrvatske pohodili su
ovo najznaèajnije srijemsko marijansko svetište. Veæ u
ranim jutarnjim satima slavlje je poèelo pobožnošæu križnog
puta, misama na maðarskom, njemaèkom i staroslavenskom
jeziku. Pontifikalno misno slavlje na maðarskom jeziku
predvodio je zrenjaninski biskup Ladislav Német, a na
hrvatskom srijemski biskup Gašparoviæ. Misu su suslavili
sveæenici iz Srijemske biskupije.
U homiliji biskup Német je rekao: "Ovo tlo svetišta Majke
Božje Tekijske posveæeno je za nas katolike kršæane i ne
samo za nas nego za sve stanovnike ovih krajeva. Povijest
nije samo pitanje snage sile i oružja, nego borbe dobrote
protiv zla. Kada se borimo za dobre vrijednosti, za kršæanske
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
19
Crkva u Hrvata
vrijednosti koje su važne i danas, onda i danas trebamo
Božju pomoæ. U toj situaciji Blažena Djevica Marija je
najbolja zagovornica".
"Neka Majka Božja Tekijska bude za sve nas izvor snage i
izvor unutarnjeg mira. Pokušajmo i težimo da bude mir u
nama i oko nas. Neka Blažena Djevica Marija zagovara nas i
one koji su odgovorni za društvo da taj mir gradimo na
kršæanskim vrijednostima koje smo dobili na krštenju",
potaknuo je biskup Német.
Hodoèasnièko slavlje "Velikih Tekija" zakljuèeno je
veèernjom misom u svetištu Gospe Tekijske koju je
predvodio župnik u Inðiji preè. Stjepan Klaiæ.
Završen molitveni dan mladih u Meðugorju
Na Susretu od 1. do 6. kolovoza pod geslom "Gospodine, daj
nam više vjere" sudjelovalo oko 40 tisuæa mladih iz 71 zemlje
Meðugorje, 6.8.2012. (IKA) - Oko 10 tisuæa mladih
sudjelovalo je 6. Kolovoza u 5 sati na misnome slavlju na
brdu Križevac ponad Meðugorja, èime je na blagdan
Preobraženja Gospodinova završen 23. Meðunarodni
molitveni susret mladih. "Kao i svi dosadašnji Susreti i ovaj
je bio obilježen radošæu, pjesmom, igrom, plesom,
molitvom, Klanjanjima i predavanjima, tako da mladima
bude žao otiæi s ovoga Susreta, a mogu reæi da je i meni bude
žao, jer smo toliko milosti primili u tako kratko vrijeme. No,
tu milost sada trebamo dijeliti s drugima! Ne smijemo ju
zadržati samo za sebe!", kazao je koordinator Susreta mladih
fra Danko Perutina.
Fra Danko je istaknuo da je na susretu sudjelovalo "od 35
000 do 40 000 mladih iz 71 zemlje svijeta".
"Predavaèi su bili uglednici iz javnoga života, obièni ljudi –
ljudi svakodnevnice, zatim obitelji s brojnom djecom,
poznati pjevaèi, sveæenici koji su dobili poziv u Meðugorju.
Tako da možemo reæi da je svatko mogao pronaæi nešto za
sebe. Ali sve je to bilo protkano s molitvom i klanjanjem",
dodao je fra Danko.
Mlade je posebice oduševio pozdrav beèkog kardinala
Christopha Schoenborna, koji je proèitan na poèetku susreta.
Program susreta održavao se na vanjskom oltaru crkve Sv.
Jakova, a na veèernjim misnim slavljima koncelebriralo je
ukupno 2.455 sveæenika. Održana je procesija kroz
meðugorsku župu u kojoj je sudjelovalo nekoliko tisuæa
mladih, a program Susreta obogatili su svojim igrokazom
naziva "Credo" i èlanovi zajednice Cenancolo koji su imali i
poseban dan za svjedoèanstva svojih èlanova.
Molitva krunice i molitva vjernika izgovarani su na 27
jezika, a cjelodnevni program simultano je prevoðen na 17
svjetskih jezika. Susret je pjesmom uvelièao meðunarodni
zbor i orkestar od 70 glazbenika i pjevaèa iz 22 zemlje
svijeta.
Biskupi Škvorèeviæ i Uziniæ susreli se sa srpskim
patrijarhom
Beograd, 7.8.2012.
(IKA) - Požeški biskup Antun
Škvorèeviæ i dubrovaèki biskup Mate Uziniæ borave u
Beogradu na poziv beogradskog nadbiskupa Stanislava
Hoèevara i sudjeluju u programu priprave vjernika
Beogradske nadbiskupije za svetkovinu Velike Gospe i
1700. obljetnicu Konstantinova edikta o slobodi kršæana. U
beogradskoj Patrijaršiji biskupe Škvorèeviæa i Uziniæa
primio je 7. kolovoza srpski patrijarh Irinej. U biskupskoj
pratnji bili su nadbiskup Hoèevar, njegov generalni vikar fra
Leopold Rochmes, kancelar dr. Milutin Novakoviæ te župnik
župe sv. Terezije Avilske u Požegi Ivica Žuljeviæ. Biskupe je
na ulazu u Patrijaršiju doèekao šef patrijarhova kabineta,
20
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
ika
vikarni episkop Andrej Cilerdžiæ. U dvorani prijema
nadbiskup Hoèevar predstavio je biskupe patrijarhu, nakon
èega im je on uputio rijeèi srdaène dobrodošlice.
Biskup Škvorèeviæ zahvalio je na pažnji koju patrijarh
iskazuje dvojici hrvatskih biskupa ovim susretom, spomenuo
snagu poruka koje je srpski patrijarh uputio prigodom
nedavnoga posjeta Zagrebu, podsjetio na znaèenje susreta
delegacija Katolièke Crkve na èelu s kardinalom Kuhariæem
i Srpske pravoslavne Crkve na èelu s patrijarhom Pavlom
tijekom nedavnoga rata na kojima je osobno sudjelovao,
spomenuo rad mješovitih komisija dviju Crkava i vlastito
iskustvo s obzirom na lijeèenje rana uzrokovanih nedavnim
ratom, organiziranje Dana èišæenja pamæenja i spomena
muèenika i program koji se toga Dana održava u Jasenovcu,
bratski odnos sa slavonskim episkopom Savom te nastojanja
da mu bude na pomoæ u teškom stanju njegove eparhije.
Zauzeo se za pronalaženje moguænosti da se u novim
okolnostima nastavi dijalog i susretanje izmeðu dviju Crkava
na razini mješovitih komisija ili na neki drugi naèin kako bi
se meðusobnim boljim poznavanjem dokidale predrasude,
promicalo pomirenja i rješavali postojeæi pastoralni
problemi. Biskup je zakljuèio da to "ne može uèiniti nitko
drugi umjesto nas". Patrijarh Irinej istaknuo je kako je "teško
protumaèiti èinjenicu da je u prošlom stoljeæu na našim
prostorima tako silovito progovorilo zlo meðu dvama
narodima i da su u to bili ukljuèeni i ljudi koji su se
priznavali kršæanima i pripadnicima naših Crkava", da je to
ostavilo teške tragove i kako je jedino po susretu, razgovoru
i dijalogu moguæe nadvladati to stanje u kršæanskom duhu,
"u svijesti da nam je isti Isus Krist, evanðelje i svete tajne".
U razgovoru su spomenute i neke poteškoæe koje stoje na
tom putu, ali i odluènost da se od njega ne odustane.
Biskup Uziniæ prikazao je patrijarhu nastojanja u
Dubrovniku oko izgradnje povjerenja meðu vjernicima dviju
Crkava, što ne ide lako nakon razaranja Dubrovnika u
nedavnom ratu, pri èemu ima veliko znaèenje molba
episkopa Grigorija Dubrovèanima da oproste zlo koje im je
naneseno a jednako tako i njegova osobna molba upuæena
pravoslavnoj braæi. Podsjetio je i na zajednièku molitvu te
Dane kršæanske kulture u Dubrovniku na koje je pozvao i
pravoslavne. Patrijarh Irinej je u razgovoru, meðu ostalim
spomenuo patnju izbjeglih Srba iz Hrvatske koji se nalaze u
Srbiji te istaknuo važnost omoguæavanja njihova povratka.
Biskupi su na primjeru Hrvata prognanih iz Banje Luke i
drugih krajeva upozorili na složenost tog problema i zauzeli
se da se putem crkvenog djelovanja još snažnije stvara
pozitivno ozraèje meðusobnog prihvaæanja i pomirenja koje
bi pomoglo da politièari veæom zauzetošæu omoguæe
ostvarenje slobodnog povratka onih koji to žele. Patrijarh
Irinej predstavio je i program proslave 1700. obljetnice
Konstantinova edikta o slobodi kršæana i pripreme u Nišu te
je izrazio uvjerenje kako bi susret pape Benedikta XVI. s
drugim patrijarsima pravoslavnih Crkava tom prigodom u
Srbiji bio od velika znaèenja za uspostavljanje odnosa
povjerenja i pomirenja meðu Crkvama na opæoj razini, ali da
u tom pogledu postoje odreðene poteškoæe te se nada, unatoè
kratko vremenu, da ih je još uvijek moguæe prevladati.
Na kraju jednosatnog srdaènog i otvorenog razgovora biskup
Škvorèeviæ je patrijarhu Irineju uruèio dvije srebrne medalje
iskovane prigodom utemeljenja Požeške biskupije i njegova
biskupskog reðenja i knjige a biskup Uziniæ darovao je
zlatnu medalju, mali kip sv. Vlaha i knjige.
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Haiti: Crkva zabrinuta jaèanjem nasilja
Osuda policijske neuèinkovitosti i nekompetentnosti sudova
Port-au-Prince, 1.8.2012. (IKA) – Katolièka Crkva u Haitiju
zabrinuta je zbog jaèanja nasilja na tom karipskom otoku. U
priopæenju Južnoamerièkoga biskupskog vijeæa (CELAM) 1.
kolovoza istièe se kako je prema podacima Komisije
"Iustitia et pax" samo u drugom tromjeseèju ove godine u
Haitiju ustrijeljeno 212 ljudi. U porastu su i napadi na
policiju, od travnja do lipnja ubijeno je 11 policajaca, a
zabrinjava i sve više sluèajeva linèa.
Prema podacima Meðunarodnog povjerenstva za ljudska
prava, od poèetka godine više od 400 ljudi stradalo je u
nekom nasilnom èinu. Crkva za porast nasilja okrivljuje
nedovoljnu uèinkovitost policije i nekompetentnost sudova.
Od katastrofalnog potresa u kojem je u sijeènju 2010. život
izgubilo više od 250.000 ljudi, uz nacionalne policijske
snage za sigurnost u zemlji odgovorna je i mirovna misija
Ujedinjenih naroda (UNMIH).
Crkveni "Marš nade" protiv podjele Konga
Kinshasa, 1.8.2012.
(IKA) - Oko 200.000 katolika
Demokratske Republike Kongo okupilo se 1. kolovoza u
Kinshasi prosvjedujuæi u "Maršu nade" protiv moguænosti
podjele zemlje. Nakon velikog misnog slavlja u glavnom
gradu treæe po velièini afrièke zemlje krenule su prosvjedne
povorke kojima se željelo istaknuti protivljenje
"balkanizaciji" zemlje i pljaèkanju prirodnih resursa. Povod
prosvjedima na koje su pozvali biskupi su oružani sukobi u
mineralima bogatoj pokrajini Sjeverni Kivu gdje
pobunjenièka skupina M23 s podrškom susjedne Ruande u
sukobima s vojskom širi kaos i nesigurnost. Od travnja je
zbog nemira izbjeglo 470.000 ljudi, a množe se izvješæa o
brojnim kršenjima ljudskih prava, muèenjima i regrutaciji
djece vojnika.
Prosvjed kršæanskih "nedodirljivih" u Indiji
Indijski biskupi i 5000 kršæana u New Delhiju tražilo zaštitu
temeljnih prava dalita
New Delhi, 1.8.2012. (IKA) – Indijski biskupi i više od
5000 kršæana okupilo se 1. kolovoza u blizini zgrade
parlamenta u New Delhiju prosvjedujuæi protiv
diskriminacije kršæana dalita, osoba koje ne pripadaju ni
jednoj kasti. Ni Ustav ni sudovi ne štite temeljna prava
kršæanskih "nedodirljivih", istaknuo je na prosvjedu
nadbiskup Malayappan Chinnappa iz južnoindijske dijeceze
Chennai, koji i sam pripada dalitima. Više je govornika
pozvalo na bojkot parlamentarnih izbora 2014. U
šestosatnom prosvjedu i maršu uz poglavare razlièitih
vjeroispovijesti sudjelovali su i indijski zastupnici.
Indija je godine 1950. za hinduske dalite uvela 15-postotnu
kvotu u školama i javnim službama kako bi potaknula
socijalni uspon "nedodirljivih". Godine 1956. povlastice su
proširili na dalite Sikhe, a 1990. i na budistièke dalite.
Opetovana traženja kršæana dalita ostala su neispunjena.
Optužba za diskriminaciju još se od 2004. nalazi na
Vrhovnom sudu, istaknuo je u razgovoru za njemaèku
katolièku agenciju KNA Franklin Caesar, jedan od
koordinatora prosvjeda, upozoravajuæi da je rijeè o taktici
odugovlaèenja, zbog koje æe, ako još potraje, kršæani morati
posegnuti za "oštrijim prosvjednim sredstvima".
Filipini: Novi napad na katolièku katedralu
Manila, 1.8.2012. (IKA) – Ponovno je napadnuta katolièka
katedrala u gradu Jolo na istoimenom otoku na jugu Filipina.
Od granate koju su dosad nepoznati napadaèi u veèernjim
satima 1. kolovoza bacili na katedralu urušio se dio krova,
ali nije bilo ozlijeðenih. Za napad još nitko nije preuzeo
odgovornost, no vlasti sumnjièe islamistièku teroristièku
skupinu Abu Sajaf, èije je središte na tom otoku, a smatra se
da je povezana s teroristima Al-Kaide.
Katedrala u gradu Jolo u više je navrata bila meta napada
teroristièke skupine Abu Sajaf, a u jednom od napada, u
srpnju 2009., poginulo je dvoje ljudi. Abu Sajaf preuzeo je
odgovornost i za napad na katolièku crkvu u istome gradu u
kojemu je za Božiæ 2010. život izgubilo šestero osoba.
Benedikt XVI. piše encikliku o vjeri
Rim, 1.8.2012. (IKA) - Prema rijeèima državnog tajnika
Svete Stolice kardinala Tarcisia Bertonea, Sveti Otac piše
novu, èetvrtu encikliku.
Kardinal Bertone rekao je novinarima u Introdu, gdje je
predvodio slavlje blagdana Euzebija iz Vercellija, da je Papa
završio treæi dio svoje trilogije o Isusu, koja bi trebala izaæi
veæ najesen, a sada razmišlja objaviti novu encikliku, koje bi
tema mogla biti vjera, buduæi da æe uskoro otvoriti Godinu
vjere koja æe biti usredotoèena na novu evangelizaciju.
Benedikt XVI. dosad je objavio tri enciklike s temama
ljubav, nada i socijalni nauk Crkve - "Bog je ljubav" (2005),
"U nadi spašeni" (2007) i "Ljubav u istini" (2009).
Kardinal Bertone odmara se u salezijanskom odmaralištu u
dolini Aoste, gdje je godinama svoj ljetni odmor provodio
Ivan Pavao II., a u par navrata i Benedikt XVI.
Sirijski kršæani spas traže u Libanonu
Berlin, 7.8.2012. (IKA) – Sve više kršæana bježi iz Sirije,
izvijestilo je 7. kolovoza njemaèko Društvo za ugrožene
narode. Prema dostupnim podacima iz Sirije je u Libanon
zbog borbi izmeðu vladinih snaga i pobunjenika pobjeglo
oko sedam tisuæa kršæana, odnosno oko tisuæu kršæanskih
obitelji spas je potražilo u pograniènome libanonskom
podruèju. Kršæanske zajednice u Libanonu raèunaju da æe
zbog sukoba pristizati nove kršæanske izbjeglice. Iz Sirije je
do sada zbog borbi izbjeglo oko 123 tisuæe Sirijaca.
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
21
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Molitva – nužno i sigurno sredstvo spasenja
Papina kateheza na opæoj audijenciji u Castel Gandolfu u
srijedu 1. kolovoza 2012.
Draga braæo i sestre!
Danas se slavi liturgijski spomen svetog Alfonsa
Liguorskog, biskupa i crkvenog nauèitelja, utemeljitelja
Kongregacije
Presvetog
Otkupitelja
(redemptoristi),
zaštitnika moralnih teologa i ispovjednika. Sveti Alfons
jedan je od najpopularnijih svetaca iz 18. stoljeæa zbog svoga
jednostavnog i neposrednog stila i zbog svojeg uèenja o
sakramentu pokore: u razdoblju velikog rigorizma, ploda
jansenistièkog utjecaja, on je preporuèivao ispovjednicima
da kod podjeljivanja toga sakramenta pokornicima oèituju
radosni zagrljaj Boga Oca koji u svojem beskrajnom
milosrðu neumorno prihvaæa svakog sina koji se kaje.
Današnji nam blagdan pruža prigodu da progovorimo o
uèenjima svetog Alfonsa o molitvi, koja su veoma
dragocjena i puna duhovnog nadahnuæa. Iz godine 1759.
potjeèe rasprava "O velikom sredstvu molitve" (Del gran
mezzo della Preghiera), koju je on smatrao najkorisnijim od
svih svojih spisa. Naime, on u tome djelu opisuje molitvu
kao "nužno i sigurno sredstvo za postizanje spasenja i svih
milosti koje trebamo da bismo to spasenje postigli" (Uvod).
U toj je reèenici sažet Alfonsov naèin shvaæanja molitve.
Istièuæi, nadasve, da je ona sredstvo, doziva nam u svijest
cilj koji nam je postiæi: Boga koji nas je stvorio iz ljubavi, da
bi nam darovao život u punini; ali taj se cilj zbog grijeha,
tako reæi, – kao što svi znamo – udaljio i samo ga Božja
milost može uèiniti dostupnim. Da bi objasnio tu temeljnu
istinu i pomogao izravno shvatiti kako je opasnost "da bude
izgubljen" za èovjeka stvarna, sveti Alfons skovao je
glasovitu izreku: "Onaj tko moli taj se spašava, onaj tko ne
moli taj se osuðuje!" Kao tumaèenje te jezgrovite reèenice
dodao je: "Spasiti se bez molitve je veoma teško, štoviše
nemoguæe… ali ako moliš, tada æeš se spasenja sigurno i
vrlo lako domoæi" (II., Zakljuèak). U nastavku dodaje i ovo:
"Ako ne molimo, za nas nema isprike jer je milost molitve
dana svakome… ako se ne spasimo, iskljuèivi krivci za to
æemo biti mi, jer nismo molili" (isto). Tvrdeæi, dakle, da je
molitva nužno sredstvo, sveti Alfons želi pomoæi shvatiti da
se mora moliti u svakoj životnoj situaciji, osobito u èasu
kušnje i u teškoæama. Moramo uvijek kucati s povjerenjem
na Gospodinova vrata, znajuæi da on priskaèe u pomoæ
svojoj djeci, nama u svakoj potrebi. Zbog toga smo pozvani
bez straha mu se utjecati i s pouzdanjem mu upuæivati svoje
molbe, sigurni da æemo postiæi ono što trebamo.
Dragi prijatelji, središnje pitanje je sljedeæe: što je doista
nužno u mom životu? Odgovaram sa svetim Alfonsom:
"Zdravlje i sve milosti koje su nam za to potrebne" (isto); on,
naravno, pod tim podrazumijeva ne samo zdravlje tijela, veæ
prije svega zdravlje duše, koje nam Isus daruje. Više od
ièega drugog trebamo njegovu oslobaðajuæu prisutnost koja
naš život èini u punini ljudskim i zato ga ispunja radošæu. A
jedino kroz molitvu možemo prihvatiti njega, njegovu
milost, koja nam, prosvjetljujuæi nas u svakoj situaciji,
pomaže raspoznati pravo dobro i, jaèajuæi nas, èini
djelotvornom volju, to jest èini je kadrom da ostvari
spoznato dobro. Gospodinov uèenik zna da je uvijek izložen
napasti i u molitvi moli od Boga pomoæ, da bi je svladao.
Sveti Alfons prenosi veoma zanimljiv primjer svetog Filipa
Nerija, koji je "èim bi se ujutro probudio rekao Bogu:
'Gospodine, držite ruke iznad Filipa, jer ako to ne budete
èinili, Filip æe vas izdati'" (III, 3). Sveti Filip je uistinu veliki
22
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
realist! On moli Boga da budno pazi na njega. I mi, svjesni
svojih slabosti, moramo ponizno moliti Božju pomoæ,
uzdajuæi se u bogatstvo njegova milosrða. U jednom drugom
ulomku sveti Alfons kaže: "Mi smo potpuni siromasi, ali ako
tražimo nismo više siromašni. Ako smo mi siromašni, Bog je
bogat" (II, 4). I, tragom svetog Augustina, poziva svakog
kršæanina da se ne boji, svojim molitvama, priskrbiti od
Boga onu snagu koju nema i koja mu je potrebna da èini
dobro, sa sigurnošæu da Gospodin neæe uskratiti pomoæ
onomu tko ga ponizno zamoli (usp. III, 3). Dragi prijatelji,
sveti Alfons nas podsjeæa da je odnos s Bogom od presudne
važnosti u našem životu. Bez povezanosti s Bogom
nedostaje temeljni odnos, a odnos s Bogom se ostvaruje u
razgovoru s Bogom, u svakodnevnoj osobnoj molitvi i
sudjelovanjem u sakramentima, i tako se taj odnos može
uèvršæivati, može rasti u nama Božja prisutnost koja je
putokaz i svjetlo na našem putu i zahvaljujuæi kojoj kroz
život kroèimo sigurno i vedro, pa i usred teškoæa i opasnosti.
Hvala!
Isus, pravi kruh života
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 5.
kolovoza 2012.
Draga braæo i sestre, u današnjoj se liturgiji nastavlja èitati
šesto poglavlje Ivanova Evanðelja. U sinagogi smo u
Kafarnaumu gdje Isus drži svoj poznati govor nakon
umnažanja kruha. Narod ga je pokušao zakraljiti, ali se Isus
povukao, najprije na goru a potom u Kafarnaum. Kako ga
nisu nigdje vidjeli, pošli su ga tražiti, laðama su prešli na
drugu obalu gdje su ga konaèno pronašli. Ali Isus je dobro
znao razlog zbog kojeg su ga tražili s tolikim oduševljenjem
i to jasno kaže: "tražite me, ali ne stoga što vidjeste
znamenja, nego stoga što ste jeli od onih kruhova i nasitili
se" (r. 26). Isus želi pomoæi ljudima da se izdignu iznad
neposrednog zadovoljavanja svojih materijalnih potreba, ma
kako one važne bile. Želi da se otvore obzoru života kojeg
ne èine jednostavno svakodnevne brige oko hrane,
odijevanja, karijere. Isus govori o hrani koja je neprolazna,
koju je važno tražiti i prihvatiti. On kaže: "Radite, ali ne za
hranu propadljivu, nego za hranu koja ostaje za život vjeèni:
nju æe vam dati Sin Èovjeèji jer njega Otac - Bog - opeèati"
(r. 27).
Mnoštvo ni ovaj put ne razumije, misli da Isus od njih traži
ispunjavanje zapovijedi i da æe tako moæi postiæi da se to
èudo nastavi, te pita: "Što nam je èiniti da bismo radili djela
Božja?" (r. 28). Isusov je odgovor jasan: "Djelo je Božje da
vjerujete u onoga kojega je on poslao" (r. 29). Središte
života, ono što daje puni smisao i èvrstu nadu na èesto
teškom životnom putu je vjera u Isusa, to je susret s Kristom.
Nije rijeè o tome da se slijedi neka ideja, neki projekt, veæ o
tome da ga se susretne kao živu Osobu, da dopustimo da nas
on i njegovo evanðelje potpuno zahvate. Isus poziva ljude da
se ne zaustavljaju na ljudskom obzoru i da se otvore Božjem
obzoru, obzoru vjere. On traži samo jedno: prihvatiti Božji
naum, to jest "vjerovati u onoga kojega je on poslao" (r. 29).
Mojsije je dao Izraelu manu, kruh s neba, kojim je sam Bog
hranio svoj narod. Isus ne daje nešto, on daje samoga sebe:
on je "pravi kruh koji je s neba sišao", u susretu s njim mi
susreæemo Boga živog.
"Što nam je èiniti da bismo radili djela Božja?" (r. 28), pita
mnoštvo, spremno djelovati da bi se èudo s kruhom
nastavilo. Ali Isus, pravi kruh života koji taži našu glad za
ika
Prilog dokumenti
smislom, istinom, ne može se "zaraditi" ljudskim radom; on
nam dolazi iskljuèivo dar Božje ljubavi, kao Božje djelo koje
treba tražiti i prihvatiti.
Dragi prijatelji, u danima ispunjenim radom i problemima,
ali takoðer u danima odmora i opuštanja, Gospodin nas
poziva da ne zaboravimo da je nužno brinuti se za
materijalni kruh i obnoviti snage, ali je još od veæe važnosti
poraditi na tome da se produbi odnos s njim, jaèati našu
vjeru u njega koji je "kruh života", koji ispunja našu želju za
istinom i ljubavlju. Neka nas Djevica Marija, u danu u kojem
se spominjemo posveæenja Bazilike Svete Marije Velike,
podupire na našem putu vjere.
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
23
Prilog prikazi
ika
Prilog prikazi
Hagioterapijska ljekarna
Knjiga Lele Crnek u nakladi Teovizije
Izdavaèka kuæa Teovizija objavila je knjigu Lele Crnek
"Hagioterapijska ljekarna". Knjiga je plod triju studija
hagioterapije održanih 2009., 2010. i 2011. godine u
Zagrebu, a osobito treæeg studija koji je bio praktièan u
terapijskom pogledu. No, ona je obogaæena i novim
praktiènim saznanjima iz rada s hagiopacijentima. U
predgovoru dr. Tomislav Ivanèiæ istièe kako knjiga svestrano
pokazuje putove prema duhovnom zdravlju. Njome se mogu
služiti prvenstveno hagioasistenti, struènjaci na podruèju
hagioterapije. No, ona æe osobito biti veliki pomoænik u kuæi
ranjenicima duhovne duše, traumatiziranima, onima koji se
veæ lijeèe u nekom od centara za hagioterapiju. Ona je
produžetak terapijskog postupka zapoèetog u centru,
zakljuèuje dr. Ivanèiæ.
Sadržaj knjige podijeljen je u tri dijela. U prvom dijelu
naslovljenom "Kako posredovati duhovno zdravlje" autorica
istièe kako prihvatiti duhovno zdravlje koje daje
hagioterapija, znaèi upravo to, okrenuti se zakonitostima
duhovne dimenzije, a to znaèi dovesti èovjeka do obraæenja.
Takoðer daje savjete kako hagioterapiju primjenjivati sam,
kako kod hagioasistenta, a kako u skupini. Potom tumaèi 26
pojmova važnih za duhovno zdravlje uz koje su vezane i
vježbe.
U drugom dijelu knjige "Kako prihvatiti elemente
hagioterapije kao svoj životni stav, svoju svakodnevicu?"
autorica istièe kako uzeti elemente hagioterapije kao svoj
životni stav, znaèi vjerovati da zakonitosti duhovne
dimenzije imaju najvažniju ulogu u èovjekovu životu, da ih
zato želi poštovati u svakom trenutku života, da
hagioterapiju želi živjeti kako bi zakonitost duha postala
njegova svakodnevica, jer duh je taj koji èovjeka èini slabim
ili jakim, zdravim ili bolesnim, radosnim ili tužnim.
"Posredovanje duhovnog zdravlja prema simptomima
patnje" naslov je treæeg dijela u kojem autorica donosi 35
simptoma te upuæuje na prvi dio knjige s konkretnim
primjerima kako ih prevladati. Na kraju knjige nalazi se
opsežan popis korištene literature. (ika-mb/kj)
Milosrdna braæa otvorila internetsku stranicu svoje
bolnice u Hrvatskoj
Bolnièki laièki redovnièki red Milosrdna braæa sv. Ivana od
Boga od sada su prisutni i na internetskoj adresi
www.bolnicasvetirafael.eu . Red 20. lipnja 2006. godine
ponovno dolazi u Hrvatsku te 26. listopada 2007. kupuje
bolnicu na Strmcu kod Nove Gradiške. Nekadašnja Djeèja
bolnica za pluæne bolesti Šumetlica obnovom i proširenjem
pretvorena je u jednu od najsuvremenijih psihijatrijskih
ustanova u regiji s više od stotinu bolesnièkih ležajeva.
Milosrdna braæa, propovijedajuæi èetiri zavjeta: siromaštvo,
èistoæu, poslušnost i gostoprimstvo tu nastavljaju poslanje
sv. Ivana od Boga u Hrvatskoj.
U Psihijatrijskoj bolnici Sveti Rafael Strmac danas je
prisutna vjerska zajednica koja osigurava bolesnicama
duhovnu pomoæ (sanitarnu pastoralu) prema osobnim
potrebama. Vjerska zajednica Milosrdne braæe djeluje u
strukturama zajedno sa suradnicima laicima s kojima dijeli
karizmu i filozofiju Reda. Bolnica je blagoslovljena 29.
svibnja prošle godine, pripada talijanskoj provinciji
Milosrdne braæe. (ika-fp/sd)
24
8. kolovoza 2012. broj 32/2012
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
351 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content