TOM2_p01_toplinska obrada – WEB

1. TOPLINSKA OBRADA
1
Tehnologija obrade materijala
TOPLINSKA OBRADA
 Toplinska obrada je postupak obrade
materijala u kojem se materijal izlaţe
djelovanju topline u nekom određenom
vremenskom intervalu da bi se postigla
ţeljena mikrostruktura, a time i ţeljena
svojstva materijala - mehanička, fizička i
kemijska.
2
Tehnologija obrade materijala
TOPLINSKA OBRADA
 Toplinskim obradama krutog metala ili
slitine mijenjanju se svojstva materijala bez
promijene agregatnog stanja.
 Osnova obrade sastoji se od:
 Zagrijavanja materijala
 Zadrţavanja materijala neko vrijeme na
određenoj temperaturi
 Hlađenje materijala do normalne
temperature
3
Tehnologija obrade materijala
TOPLINSKA OBRADA
 Osnovni parametri toplinske obrade su:
 Temperatura (t)
 Vrijeme (τ)
 Izvedeni parametri iz osnovnih su:
 Vrijeme ugrijavanja
 Vrijeme progrijavanja
 Drţanje na određenoj temperaturi
 Vrijeme ohlađivanja
4
Tehnologija obrade materijala
TOPLINSKA OBRADA
5
Tehnologija obrade materijala
TOPLINSKA OBRADA
 Ovisno o ukupnom vremenu potrebnom za
postizanje temperature zagrijavanja
(ugrijavanju, progrijavanju i drţanju) i
hlađenju dobivaju se različiti postupci
toplinske (termičke) obrade.
 Pri zagrijavanju dodaju se različiti elementi
kako bi se poboljšale karakteristike metala u
termodifuzijskoj obradi.
6
Tehnologija obrade materijala
TOPLINSKA OBRADA
Termokemijska (termodifuzijska) obrada
 Toplinska obrada moţe se kombinirati s
kemijskom obradom u svrhu postizanja
boljih karakteristika materijala.
 Ovim postupkom osim strukture materijala
mijenja se i kemijski sastav površine ili
čitavog obratka.
7
Tehnologija obrade materijala
1.2. VRSTE TOPLINSKE OBRADE
TERMIČKE Obrade - materijali se griju, drţe
na određenoj temperaturi i potom hlade
1. Ţarenje
2. Kaljenje
3. Popuštanje
4. Poboljšavanje
8
Tehnologija obrade materijala
1.2. VRSTE TOPLINSKE OBRADE
TERMOKEMIJSKE Obrade - toplinska obrada
u kemijski aktivnoj sredini
1. Cementiranje
2. Nitriranje
3. Karboniranje
4. Boriranje
9
Tehnologija obrade materijala
1.3. ŢARENJE
Ţarenje (čelika) je postupak kojim grijemo materijal na
određenoj temperaturi određeno vrijeme i zatim ga na
odgovarajući način sporo hladimo.
Zavisno od visine temperature zadrţavanja na toj
temperaturi i reţimu hlađenja postiţemo:
 Izjednačenje kemijskog sastava i kristalne strukture
 Povećanje ţilavosti
 Smanjenje veličine kristalnih zrna
 Povećanje mekoće čelika
 Uklanjanje unutarnjih napetosti
10
Tehnologija obrade materijala
1.3. ŢARENJE
Temperature
ţarenja
ugljičnog čelika
11
Tehnologija obrade materijala
1.3. ŢARENJE
1. DIFUZIJSKO ŢARENJE je dugotrajno
ţarenje čelika (10 - 40 sati) pri visokim
temperaturama (1050 - 1200°C), a sluţi za
izjednačenje nejednolike strukture nastale
pri lijevanju koje oteţava obradu i smanjuje
vrijednost proizvoda.
 Grubozrnata struktura nastala pri difuzijskom
ţarenju moţe se odstraniti normalizacijom ili
gnječenjem.
12
Tehnologija obrade materijala
1.3. ŢARENJE
2. NORMALIZACIJA - NORMALIZACIJSKO
ŢARENJE je ţarenje kojim se postiţe
ravnomjerna i sitnozrnata struktura što je
slučaj kod čelika čija se struktura sastoji od
nejednakih i krupnih zrna nastalih pri
lijevanju, kovanju, izvlačenju i sličnim
postupcima.
13
Tehnologija obrade materijala
1.3. ŢARENJE
 Tim se postupkom čelik zagrije za 30-50°C
iznad temperature austenizacije
(temperature pretvorbe) i to kratko
vrijeme, tek toliko da se dobiju novi fini
kristali (homogenizirani).
 Čelik se zatim polako i ravnomjerno hladi.
 Normalizacijom se poboljšavaju svojstva
čvrstoće i ţilavosti.
14
Tehnologija obrade materijala
1.3. ŢARENJE
3. MEKO ŢARENJE (ţarenje radi
omekšavanja)
 Ovim postupkom dobiva se čelik u što
mekšem stanju pogodan za daljnju
mehaničku obradu.
15
Tehnologija obrade materijala
1.3. ŢARENJE
 Izvodi se zagrijavanjem na temperaturi
650 - 750°C .
 Vrijeme ţarenja je dosta dugo (2-20 sati).
 Hlađenje mora biti polagano i
ravnomjerno.
 Ovim ţarenjem smanjuje se čvrstoća i
tvrdoća, a povećava ţilavost.
16
Tehnologija obrade materijala
1.3. ŢARENJE
4. ŢARENJE ZBOG UKLANJANJA
ZAOSTALIH NAPREZANJA uklanjanja
napetosti koje su nastale kod prethodne
obrade (mehanička obrada - rezanje,
kovanje, valjanje…)
17
Tehnologija obrade materijala
1.3. ŢARENJE
 Komadi se ţare na temperaturi 450-550°C
u trajanju od 1-2 sata, a hlađenje se vrši
postepeno u samoj peći za ţarenje.
 Zaostala naprezanja izazivaju nepoţeljne
deformacije i pucanje materijala na
osjetljivim mjestima.
18
Tehnologija obrade materijala
1.4. KALJENJE
 Kaljenje je vrsta toplinske obrade kojom
se čeliku povećava tvrdoća i čvrstoća.
 Izvodi se tako što se čelik zagrije do
određene temperature (temperatura
austenita) na kojoj se kali toliko dugo dok
ne bude sigurno progijan, nakon čega slijedi
brzo hlađenje (gašenje) s ciljem dobivanja
posebno tvrde strukture (martenzitna
struktura).
19
Tehnologija obrade materijala
1.4. KALJENJE
Temperature
zagrijavanja
ugljičnog čelika
za kaljenje
20
Tehnologija obrade materijala
1.4. KALJENJE
 Kaljivost čelika je svojstvo čelika da se
brzim hlađenjem (gašenjem) s temperature
austenizacije zakali (postigne što veću
tvrdoću na površini) i prokali (postigne što
jednoličniju tvrdoću na poprečnom
presjeku).
21
Tehnologija obrade materijala
1.4. KALJENJE
 Točne temperature kaljenja za pojedine
vrste čelika treba odabrati prema
podacima iz tablica proizvođača.
 Za velike predmete na gornjoj granici, a za
male na donjoj granici.
 Zagrijavanje čelika treba biti ravnomjerno
tako da prodire kroz cijeli presjek kaljenog
predmeta.
22
Tehnologija obrade materijala
1.4. KALJENJE
HLAĐENJE PRI KALJENJU
 Hlađenje treba obaviti takvom brzinom
koja će omogućiti potpuno pretvaranje
austenita u martenzit.
 Kritična brzina hlađenja je minimalna
brzina hlađenja sa kojom pothladimo sav
austenit do pretvorbe u martenzit i
različita je za pojedine vrste čelika.
23
Tehnologija obrade materijala
1.4. KALJENJE
 Pri brzom hlađenju pojavljuju se različite
temperature na površini i u dubini
predmeta ovisno o:
Veličini predmeta
 Vrsti sredstava za hlađenje
 Kritičnoj brzini hlađenja

24
Tehnologija obrade materijala
1.4. KALJENJE
SREDSTVA ZA HLAĐENJE
 Ulja
 Voda i otopine, emulzije
 Rastaljive soli
 Plinovi (komprimirani zrak, tehnički
plinovi)
 Fluidizirane kupke
 Druga sredstva
25
Tehnologija obrade materijala
1.4. KALJENJE - posebni postupci
PREKIDNO KALJENJE
 Upotrebljava se za kaljenje sloţenih
predmeta.
 Predmete hladimo u sredstvu koje brţe
hladi, a kad se dovoljno ohlade (što
osigurava nastanak martenzita), hladimo ih
dalje u rashladnom sredstvu koje blaţe
djeluje i time smanjujemo napetosti.
26
Tehnologija obrade materijala
1.4. KALJENJE - posebni postupci
STUPNJEVITO KALJENJE (termalno kaljenje)
 Upotrebljavamo za komplicirane dijelove od
legiranog čelika.
 Prvo hlađenje vršimo u solnoj kupelji (solni
rastvor) na temperaturi koja odgovara
početku nastanka martenzita, a dalje hladimo
na zraku.
 Na taj način omogućavamo ravnomjerno
nastajanje martenzita i u sredini i na površini
što znatno smanjuje strukturu naprezanja u
materijalu.
27
Tehnologija obrade materijala
1.5. POPUŠTANJE
Popuštanjem ublaţavamo velike unutrašnje napetosti
čelika koje nastaju pri kaljenju i poboljšavamo
ţilavost koja je smanjena pri kaljenju.
 Izvodi se neposredno
nakon kaljenja tako da se
predmeti zagrijavanju do
odgovarajuće
temperature ispod Ac1, a
zatim hlade u
odgovarajućem
rashladnom sredstvu.
28
Tehnologija obrade materijala
1.5. POPUŠTANJE
Prema odabranoj temperaturi popuštanje se dijeli:
1. NISKO POPUŠTANJE
 Izvodi se na temperaturi od 100 do 300°C
 Ne dolazi do značajne promjene tvrdoće
postignute kaljenjem
 Cilj je smanjiti unutrašnja naprezanja
 Primjenjuje se kod cementiranih, ugljičnih čelika
29
Tehnologija obrade materijala
1.5. POPUŠTANJE
2. SREDNJE POPUŠTANJE
 Izvodi se na temperaturi od 350 do 500°C
 Povećava se elastičnost, čvrstoća i ţilavost
 Opada tvrdoća
 Primjenjuje se kod opruga i niskolegiranih alatnih
čelika
 Materijal postaje ţilav i otporan na udarce
30
Tehnologija obrade materijala
1.5. POPUŠTANJE
3. VISOKO POPUŠTANJE
 Izvodi se na temperaturi od 500 do 700°C
 Potpuno uklanjanje napetosti
 Vraća čeliku ţilavost i elastičnost
 Najviše se gubi na tvrdoći
 Primjenjuje se na čelicima za poboljšanje i alatnim
čelicima za rad u toplom stanju (brzorezni)
31
Tehnologija obrade materijala
1.6. POBOLJŠAVANJE
Poboljšavanje je postupak koji se sastoji od
normalnog kaljenja i visokog popuštanja
 Čelici s manje od 0,4% ugljika - specijalni čelici za
poboljšavanje
 Povećava se ţilavost, čvrstoća i tvrdoća
 Prije poboljšavanja predmeti se relativno lako
obrade skidanjem strugotine, a nakon
poboljšavanja mehanička svojstva (čvrstoća i
tvrdoća) im se jako poboljšavaju (povećavaju)
32
Tehnologija obrade materijala
1.6. POBOLJŠAVANJE
Moţe biti:
1. ANIZOTERMIČKO POBOLJŠAVANJE
 Normalno kaljenje i visoko popuštanje
 Hlađenje moţe biti
brzo i polagano
što ovisi o vrsti
čelika
33
Tehnologija obrade materijala
1.6. POBOLJŠAVANJE
2. IZOTERMIČKO POBOLJŠAVANJE
 Provodi se prekidnim kaljenjem
 Ekonomičnije je jer se za postupak visokog
popuštanja predmet ne
mora ponovno zagrijavati
 Potrebna je suvremena
oprema
 Pogodno za strojne
elemente manjih dimenzija
34
Tehnologija obrade materijala
1.7. CEMENTIRANJE
 Cementiranje je postupak termokemijske obrade
koji se sastoji od pougljičenja (povećanje sadrţaja
ugljika u površinskom sloju), kaljenja i niskog
popuštanja s ciljem dobivanja tvrde površine i
ţilave jezgre.
 Izbodi se pri temperaturi od 870 do 930°C u
sredstvu za cementiranje
 Nakon obogaćivanja površine ugljikom slijedi
kaljenje i nisko popuštanje (150-200°C)
35
Tehnologija obrade materijala
1.7. CEMENTIRANJE
Sredstva za cementiranje:
1. Kruta
 drveni ugljen s dodatkom barijum-karbonata
 4 do 10 sati za sloj 1,2 do 1,6 mm koji sadrţi
1% ugljika
2. Tekuća
 Specijalne solne kupelji
 Kraće trajanje
3. Plinovita
 Ugljični monoksid, metan
 Kraće trajanje
36
Tehnologija obrade materijala
1.8. NITRIRANJE
Nitriranje je postupak termokemijske obrade kojim se
postiţe povećana tvrdoća površine i zadrţavanje ţilavosti
jezgre
Moţe biti:
1. NITRIRANJE U STRUJI AMONIJAKA NH3


Zagrijavanje 10-100 sati pri temperaturi 500°C
Dubina dobivenog sloja 0,3 do 1 mm
2. NITRIRANJE U SOLNOJ KUPELJI


37
Zagrijavanje 1-3 sata pri temperaturi 500-530°C
Dubina dobivenog sloja 0,13 mm
Tehnologija obrade materijala
1.8. NITRIRANJE
Prednosti pred cementiranjem
 Izvodi se na znatno niţoj temperaturi (manje deformacije u
materijalu)
 Materijali postojaniji na temperaturi do 500°C
(cementiranjem postojani do 200°C)
 Otpornost na koroziju
 Površine mogu biti prethodno obrađene na potrebne
dimenzije
Nedostatci pred cementiranjem
 Veća krtost (pojava pukotina pri lakšim udarcima)
 Proces traje znatno dulje
 Skuplja postrojenja za provođenje postupka
38
Tehnologija obrade materijala