close

Enter

Log in using OpenID

- E-Knjižnica FET "Dr. Mijo Mirković"

embedDownload
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Odjel za ekonomiju i turizam
"Dr. Mijo Mirković"
JASNA GALOVIĆ
ZNAČAJ CEFTA-e ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO
Završni rad
Pula, 2013.
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Odjel za ekonomiju i turizam
"Dr. Mijo Mirković"
JASNA GALOVIĆ
ZNAČAJ CEFTA-e ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO
Završni rad
JMBAG: 0145032629, izvanredni student
Studijski smjer: Ekonomija
Kolegij: Međunarodna ekonomija
Mentor: Prof. dr. sc. Ines Kersan Škabić
Pula, veljača 2013.
IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI
Ja, Jasna Galović, kandidat za prvostupnika poslovne ekonomije (smjer ekonomija) ovime
izjavljujem da je ovaj Završni rad rezultat samo mojega vlastitoga rada, da se temelji na mojim
istraživanjima i oslanja se na objavljenu literaturu. Izjavljujem da niti jedan dio Završnoga rada
nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da niti jedan dio
rada ne krši bilo čija autorska prava. Također, nijedan dio rada nije iskorišten za koji drugi rad
pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili radnoj ustanovi.
U Puli, 28.2.2013.
Studentica:
SADRŽAJ
1. UVOD ......................................................................................................................................... 1
2. CEFTA ........................................................................................................................................ 3
2.1. Osnivanje, zemlje članice i razvoj CEFTA-e ....................................................................... 3
2.2. CEFTA i EU ......................................................................................................................... 5
3. CEFTA 2006 ............................................................................................................................... 7
3.1. Ugovor o osnivanju ............................................................................................................ 10
3.2. Razlike “CEFTA-e 2006” i ranijeg ugovora o CEFTA-i ................................................... 14
3.3. Pokazatelji gospodarskog razvoja zemalja članica CEFTA-e............................................ 16
3.4. Doprinos CEFTA-e razvoju intra-regionalne trgovine ...................................................... 19
3.5. “CEFTA 2006” i Europska unija ....................................................................................... 27
4. REPUBLIKA HRVATSKA I CEFTA ..................................................................................... 29
4.1. Ulazak Hrvatske u CEFTA-u ............................................................................................. 30
4.2. Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e ...... 33
4.3. Ulazak Hrvatske u EU i izlazak iz CEFTA-e ..................................................................... 35
5. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................... 37
LITERATURA ............................................................................................................................. 38
POPIS TABLICA I GRAFIKONA .............................................................................................. 40
SAŽETAK .................................................................................................................................... 41
1. UVOD
Globalizacija je proces koji se duboko ukorijenio, u društvene, političke, ekonomske,
kulturološke i sve druge sfere našeg života, proces koji mijenja naš način života, prisiljava
nacionalne ekonomije na mijenjanje nacionalne politike, te potiče kompanije na promjene
vođenja poslovanja. Nacionalne ekonomije su toliko zavisne jedne o drugima da rješavaju svoje
probleme u uvjetima otvorene ekonomije, uzimajući u obzir situaciju i događanja u zemljama s
kojima su putem trgovinskih i investicijskih tijekova povezane. Ovaj proces se uglavnom odvija
na regionalnom nivou pa se može reći da je regionalizacija ipak proces koji je za nas važniji od
globalizacije. Europska unija je najbolji primjer procesa regionalizacije i najmoćnija je
regionalna organizacija u svijetu koja je dostigla najviši stupanj integriranja. Osim dobrih odnosa
među državama, trgovina je u današnjim gospodarskim sustavima temelj razvoja ekonomskih,
političkih, kulturnih i socijalnih odnosa, opće društvene stabilnosti i suvremenih EU procesa.
Procese regionalizacije na prostoru jugoistočne Europe obilježili su ratni sukobi i dezintegracija
bivše Jugoslavije. Cijelo desetljeće zemlje bivše Jugoslavije su pratili sporni odnosi i krvavi
sukobi. Ratovi su potaknuli Europu da pristupi rješavanju problema koji su postojali u državama
zapadnog Balkana. Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini, tj. CEFTA je sporazum koji je
potpisan 1992. godine i koji je pozitivno utjecao na povećanje međusobne trgovine te je stvorio
uvjete za robnu razmjenu unutar regije. To se, prije svega, odnosi na mogućnosti lakšeg ulaska
na susjedna tržišta koja nisu bila lako dostupna. Hrvatska je počela primjenjivati CEFTA
sporazum već 2003. godine i do danas je u velikoj mjeri liberalizirala svoju trgovinu s drugim
članicama CEFTA-e.
Za sve zemlje jugoistočne Europe, pa tako i za Hrvatsku, glavni izazov predstavlja Europska
unija za čije se članstvo Hrvatska priprema članstvom u CEFTA-i. Liberalizacijom se postižu
mnoge olakšice u trgovini, ukidaju se uvozne i izvozne carine, omogućava se slobodan protok
robe i kapitala, ukida se monopol, veća konkurencija donosi veću kvalitetu proizvoda i niže
cijene za kupce. Postoje i negativni efekti, no ako je ekonomija stabilna, pozitivni efekti
nadjačaju sve negativno pa time globalizacija, regionalizacija, liberalizacija i svi ostali procesi
ipak imaju pozitivan učinak. Republika Hrvatska stalnim naporima dokazuje da zaslužuje
članstvo u EU.
1
Cilj ovoga rada je pokazati razvoj jedne male integracije kao što je CEFTA i napredak njezinih
članica unutar organizacije. Jedna od članica je i Republika Hrvatska koja je puno dobila
članstvom u CEFTA-i. U prvom dijelu rada će se govoriti o ideji nastanka CEFTA-e i njezinom
razvoju do 2006. godine kada je potpisan ˝Sporazum o izmjeni i pristupanju Srednjoeuropskom
sporazumu o slobodnoj trgovini˝, odnosno "CEFTA 2006". U zadnjem dijelu ćemo saznati koje
su koristi za Republiku Hrvatsku od članstva u ovoj organizaciji.
U ovome radu su korištene induktivno-deduktivna metoda, metoda analize, statistička metoda i
povijesna metoda. Induktivno-deduktivna metoda je korištena tako što se krenulo od same
organizacije CEFTA kao cjeline prema jednoj od njezinih članica, tj. Hrvatskoj. Metoda analize
je korištena tako da se izučava svaki dio unutar CEFTA-e, tj. svaka od njezinih članica s
naglaskom na Hrvatsku. Kako bi se brojčano izrazio vanjskotrgovinski promet korištena je
statistička metoda. Povijesna metoda je upotrebljena kako bi se kronološki vidio nastanak
CEFTA-e kao organizacije.
2
2. CEFTA
Nakon osamostaljenja, tranzicijske zemlje Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe, ostale su
vezane povijesno i zemljopisno. Zbog teškog gospodarskog stanja u tranzicijskim zemljama i
prilagodbe tržišnom gospodarstvu, koji je vladao u zemljama razvijenog tržišnog sustava, nastala
je ideja o stvaranju jedne relativno homogene gospodarske integracije unutar koje bi zemlje
surađivale i pripremale se za pristup razvijenoj zapadnoj ekonomiji. Taj put nije bio niti brz, niti
jednostavan, a u zemljama koje su ga prihvatile nije bilo previše oduševljenja. Nužno je bilo
potaknuti regionalnu trgovinsku suradnju i povećati obujam vanjsko-trgovinske strukture.
Povezivanje putem integracije CEFTA, trebalo je stvoriti preduvjete potrebne za buduću
uspješnu gospodarsku suradnju s EU.
2.1. Osnivanje, zemlje članice i razvoj CEFTA-e
Zbog straha da se raspadom Istočnog bloka ne formira nova integracija, Čehoslovačka 1 ,
Mađarska i Poljska su se usmjerile ka približavanju Europskoj uniji. Na inicijativu Europske
unije, 9. travnja 1990. godine u Bratislavi, je održan skup delegacija triju zemalja koje su
pokazale da nisu dorasle situaciji. Idući sastanak je bio u Višegradu u Mađarskoj 15. veljače
1991. godine na kojem je osnovana tzv. Višegradska grupa 2 koju su činile Čehoslovačka,
Mađarska i Poljska i osnovan je Forum za političku i sigurnosnu suradnju. Idući skup se održava
u Krakowu, u Poljskoj 5. i 6. listopada 1991. godine na kojemu je donošena Krakowska
deklaracija kojom se izražava želja ovih zemalja za sudjelovanjem u europskim sustavima. U
studenom na skupu ministara potpisan je memorandum o početku pregovora o uzajamnoj
trgovinskoj liberalizaciji. Time je započelo uklanjanje trgovinskih barijera a već 21. prosinca
1992. u Krakowu, Poljska pregovara o načinima ukidanja međusobnih carina. Nakon završetka
pregovora potpisuje se Sporazum o slobodnoj trgovini3 koji se počeo primjenjivati od 1. ožujka
1993. CEFTA je multilateralni ugovor o slobodnoj trgovini. Potpisan je radi lakšeg pristupa
Europskoj uniji i primanju pomoći od zapadnih zemalja u tranzicijskoj i restrukturacijskoj
1
2
3
Čehoslovačka se nakon raspada podijelila na Češku i Slovačku.
Višegradska grupa su zemlje srednje Europe i, poslije Slovenije, čine grupu najrazvijenijih post-komunističkih
zemalja.
Central European Free Trade Agreement ( CEFTA ).
3
pretvorbi. U Sporazumu je predviđeno postupno oslobađanje od carina na industrijske proizvode
u roku od osam godina, djelomično oslobođenje ograničenja za poljodjelske i prehrambene
proizvode i dogovoreno je presjedanje tzv. Skupnim odborom na rok od godinu dana. Sporazum
je usklađen sa Europskim sporazumima i obuhvaća područje konkurencijske politike i druga
osjetljiva područja gospodarstva i politike. Pitanje carina rješavati će se postupno a za pojedine
proizvode carine se ukidaju odmah. Sporazum sadrži i četiri popisa proizvoda od kojih prva dva
obuhvaćaju popis proizvoda koji se oslobađaju carina odmah ili se to mora riješiti u roku jedne
godine, dok druga dva popisa navode nazive proizvoda kod kojih će se carine postupno
smanjivati u dogovorenim rokovima. Nabrajaju se i sve skupine proizvoda po kriteriju ˝dovoljne
obrade˝ kojim proizvod dobiva oznaku i sadržaj nacionalnog proizvoda. Na taj način se izbacuje
uvoz osjetljivih proizvoda iz zemalja koje nisu članice.
Na poticaj Češke održan je sljedeći sastanak u Budimpešti 29. travnja 1994., a završen je
potpisivanjem Budimpeštanskog protokola kojim se skraćuje prijelazno razdoblje za
liberalizaciju statusa industrijskih proizvoda na pet godina i proširuju se koncesije za
poljoprivrednu i prehrambenu robu.
Na sastanku u Varšavi, 23. i 24. siječnja 1995., sa Slovenijom koja je postala novi član, ministri
poljoprivrede su predložili smanjivanje carinskih stopa za pedeset posto u trgovini
poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. U Brnu 11. rujna 1995. donesena je odluka da
Slovenija postane članica od 1. siječnja 1996. te je razmatrana mogućnost pristupa novih članica
Bugarske, Rumunjske i Baltičkih zemalja.
Na idućem sastanku u Slovačkoj dogovoreno je daljnje ukidanje carina na industrijske proizvode
a 1997. se otvaraju pregovori s Rumunjskom. Rumunjska je postala nova članica u srpnju 1997.
godine, Bugarska u siječnju 1999. godine i Hrvatska 6. prosinca 2002. godine.
Da bi zemlja postala članicom CEFTA-e, potrebno je ispuniti neke preduvjete:

članstvo u WTO-u ili poštivanje propisa WTO-a;

potpisan Sporazum o pristupanju Europskoj uniji ili neki drugi dokument o pristupanju;

sporazum o slobodnoj trgovini sa ostalim članicama CEFTA sporazuma.
4
2.2. CEFTA i EU
Cijeli proces suradnje je podržavala Europska komisija koja je imala namjeru postepeno stvoriti
zonu slobodne trgovine između EU i zemalja Zapadnog Balkana. CEFTA je trebala poslužiti kao
dobra priprema za EU članstvo njezinih potpisnica.
Sve članice CEFTA-e žele postati punopravne članice Europske unije. Kako bi pristupile EU
moraju ispuniti određene uvijete. Osnovni uvijet je da zemlja mora biti europska država koja
poštuje principe slobode, demokracije, zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda te vladavinu
prava. To su vrijednosti na kojima je zasnovana EU. Kriteriji iz Kopenhagena iz 1993. godine
su4:

Politički – stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava,
poštivanje ljudskih prava i zaštitu manjina;

Ekonomski – postojanje funkcionalne tržišne ekonomije, sposobne da se nosi s pritiskom
konkurencije;

Pravni – sposobnost preuzimanja obveza članstva, uključujući privrženost ciljevima
političke, ekonomske i monetarne unije.
Na sastanku Europskog vijeća u Madridu 1995. godine postavljen je dodatni kriterij za članstvo
koji se odnosi na prilagođavanje administrativne strukture s ciljem stvaranja uvijeta za postupnu
i skladnu integraciju. Dodatni kriteriji za članstvo su postepeno razvijani i utvrđivani. Da bi
pristupila EU svaka država mora ispuniti postavljene uvijete.
Iako zemlje nisu ispunjavale uvijete EU mogle su potpisivati ugovore. Najvažniji od njih je
˝Proces stabilizacije i pridruživanja˝. Kao konačni cilj ovoga procesa je integracija država
zapadnog Balkana u EU. Uspostavljen je na prijedlog Europske komisije 1999. godine, a u
nekoliko navrata je nadopunjavan. Na sastanku u Zagrebu 2000. godine potvrđeno je da Proces
stabilizacije i pridruživanja vodi zemlje zapadnog Balkana ka članstvu u EU. U Solunu, 2003.
godine, zemljama procesa još jednom je potvrđena europska perspektiva a proces je ˝obogaćen˝
4
Kriteriji Europske unije s posebnim naglaskom na ekonomske kriterije konvergencije, dostupno na:
http://www.hnb.hr/publikac/pregledi/p-019.pdf
5
elementima koji su do tada bili otvoreni isključivo državama kandidatkinjama za članstvo. Kao
osnovni elementi Procesa stabilizacije i pridruživanja postavljeni su5:

Ugovorni odnosi – Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao nova vrsta ugovornih
odnosa;

Razvoj ekonomskih odnosa – asimetrična liberalizacija trgovine kroz uvođenje
autonomnih trgovinskih mjera;

Financijska pomoć – program Zajednice za obnovu i razvoj (CARDS od 2000. do 2006.)
i Instrument pretpristupne pomoći (IPA od 2007. do 2013.).
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju prve su potpisale Makedonija i Hrvatska 2001. godine.
5
Proces stabilizacije i pridruživanja, dostupno na: http://dei.gov.ba/dokumenti/?id=4817
6
3. CEFTA 2006
Ideja o liberalizaciji trgovine u jugoistočnoj Europi je nastala osnivanjem Pakta o stabilnosti.
Ministri zemalja jugoistočne Europe6 sredinom siječnja 2001. godine u Ženevi su se dogovorili
da se pripremi i potpiše Memorandum o razumijevanju, kojim će se regulirati pitanja
liberalizacije trgovine i olakšati se trgovina između zemalja regije. Memorandum je potpisan 27.
lipnja 2001. godine u Briselu i obvezuje članice da do kraja 2002. godine zaključe bilateralne
ugovore o slobodnoj trgovini kojima će se za najmanje 90 posto roba omogućiti slobodan protok
bez carinskih ograničenja. Tim Memorandumom su zaključena 32 bilateralna ugovora o
slobodnoj trgovini. Kako bi se povećala transparentnost, produbili trgovinski odnosi između
zemalja, poštivala pravila WTO-a, privukle direktne strane investicije, te stvorili uvijeti za
političku stabilnost i veću zaposlenost, ministri zemalja regije su u Sofiji, 10. lipnja 2005. godine
usvojili Zajedničku izjavu kojom su se obvezali da će započeti pripremati jedinstveni ugovor o
slobodnoj trgovini.
Radnoj grupi Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu za liberalizaciju i olakšavanje trgovine dan
je mandat da osmisli kako zamijeniti postojeću mrežu bilateralnih ugovora sa jednom ugovorom
o slobodnoj trgovini za cijelu regiju zapadnog Balkana, po uzoru na CEFTA-u7. Krenulo se u
pripremu budućeg jedinstvenog ugovora o slobodnoj trgovini. Sporazum je potpisan 19. prosinca
2006. godine i bio je složeniji, sveobuhvatniji i obuhvatio je i nova pitanja koja nisu bila precizna
ili efikasna u primjeni u prijašnjim bilateralnim ugovorima. Odlučeno je da forma novog
sporazuma bude u izmjeni starog sporazuma i otuda naziv ˝Sporazum o izmjeni i pristupanju
Srednjoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini˝, odnosno "CEFTA 2006".
Ugovor su potpisale Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika
Bugarska, Republika Makedonija, Republika Moldavija, Republika Crna Gora, Rumunjska,
6
Tu su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Crna Gora i
Moldavija.
7
Komentar na odredbe sporazuma CEFTA 2006, dostupno na:
http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/Default.aspx1
7
Republika Srbija i Misija privremene upravu Ujedinjenih naroda na Kosovu u ime Kosova.
Ulaskom u Europsku uniju 1. siječnja 2007. godine, Bugarska i Rumunjska su prestale biti
članice CEFTA-e. Ugovor "CEFTA 2006" je stupio na snagu 26.7.2007. godine za Albaniju,
Kosovo, Makedoniju, Moldaviju i Crnu Goru, a za Hrvatsku 22. kolovoza iste godine. Bosna i
Hercegovina je ratificirala ugovor 6. rujna, dok je Srbija zakonitu proceduru završila 24. rujna
2007. godine. Cilj potpisivanja ovog ugovora je unapređenje i poboljšanje ukupnih trgovinskih i
gospodarskih odnosa, usklađivanje razvoja ekonomskih odnosa putem razvoja trgovine, ubrzanje
razvoja komercijalnih aktivnosti, podizanje životnog standarda i osiguranje boljih mogućnosti
zapošljavanja, povećanje produktivnosti te postizanje financijske stabilnosti, i to na načelima
tržišnog gospodarstva i liberalizacije trgovine.
Svaki sporazum sa sobom donosi pozitivne, ali i negativne stvari. Pozitivni učinci sporazuma
"CEFTA 2006"8:

Povećanje obujma trgovine – na to utječe uklanjanje carina, količinskih ograničenja i
izjednačavanje propisa svih zemalja članica;

Uspješna regionalna, a u okviru toga ekonomska, odnosno trgovinska suradnja;

Privlačenje stranih investicija – ulaskom u neku od organizacija šalje se signal o
stabilnosti ekonomije određene zemlje što je posebno važno za male države;

Liberalizacija trgovine – uvode se stabilni i moderni uvjeti reguliranja trgovine u regiji i
poštuju se propisi WTO-a;

Pojednostavljeni ugovorni odnosi;

Priprema za članstvo u EU – usklađuju se principi, odredbe i propisi koji se primjenjuju u
EU;

Poboljšan je mehanizam rješavanja sporova – omogućava veću sigurnost liberalizacije
trgovine u regiji.
Novi ugovor "CEFTA 2006" donio je mnogo promjena kojima su se morale prilagođavati sve
zemlje potpisnice. Promjene su donijele postupnu liberalizaciju trgovine uslugama,
izjednačavanje uvjeta za investiranje prema pravilima WTO-a, osiguranje jednakog tretmana
domaćih i vanjskih investitora, postupno otvaranje tržišta nabave, jednak tretman domaćih i
8
ISAC Policy perspective, dostupno na: www.isac-fund.org
8
inozemnih dobavljača u svakoj zemlji, osiguranje zaštite prava intelektualnog vlasništva u skladu
sa međunarodnim standardima, poboljšanje mehanizama za rješavanje sporova, moraju se
poštivati pravila WTO-a bez obzira da li je zemlja članica organizacije, i najvažnije, ukidaju se
carine i druga davanja između zemalja što dovodi do povećanja obujma trgovine.
Osim pozitivnih učinaka, postoji i nekoliko negativnih efekata. To mogu biti/su9:

Nagli rast uvoza – uvoz ima utjecaj na nekonkurentne proizvode a rast uvoza može imati
veliki utjecaj na trgovinu zemlje kao i na platnu bilancu;

Smanjenje carinskih prihoda – normalna pojava nakon smanjenja i ukidanja carina;

Uništavanje domaće proizvodnje – pojačana konkurencija možda se na prvu čini kao
pozitivna stvar, no ako domaća proizvodnja nije dovoljno konkurentna, doći će do
propasti domaćih poduzeća;

Nepostojanje čvršće međusobne suradnje članica kroz jače povezivanje njihovih privreda
u cilju jačanja njihovih privrednih potencijala za utakmicu na regionalnom, europskom i
širem međunarodnom tržištu;

Nepostojanje zajedničkog regionalnog investicijskog tržišta.
Kako bi se zaštitila domaća proizvodnja, zemlje potpisnice mogu koristiti određene mjere za
zaštitu domaće privrede a koriste se u slučaju dampinga, subvencioniranju proizvoda čiji uvoz
nanosi ozbiljnu štetu domaćoj proizvodnji i zaposlenosti te u izuzetnim situacijama ako se
dogodi neočekivan poremećaj na tržištu.
Ciljevi sporazuma su10:

konsolidirati u jedan sporazum postojeći nivo liberalizacije trgovine postignut kroz mrežu
bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini već zaključenih između zemalja potpisnica;

poboljšati/stvoriti uvjete za poticanje investicija, uključujući strana direktna ulaganja;
9
ISAC Policy perspective, dostupno na: www.isac-fund.org
Komentar na odredbe sporazuma CEFTA 2006, dostupno na :
http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/Default.aspx1
10
9

širiti trgovinu robama i uslugama te unaprijediti investicije kroz pravna, jasna, stabilna i
predvidiva pravila;

ukinuti barijere i poremećaje u trgovini, te olakšati kretanje roba u tranzitu i
prekogranično kretanje roba i usluga između zemalja potpisnica;

osigurati pravne uvjete konkurencije koja utječe na trgovinu i investicije, te postepeno
otvoriti tržišta javnih nabava na teritorijima zemalja potpisnica;

osigurati zadovoljavajuću zaštitu prava intelektualnog vlasništva u skladu sa
međunarodnim standardima;

pružiti efikasne procedure za provođenje i primjenu ovoga Sporazuma, za njegovo
zajedničko upravljanje, te za rješavanje sporova;

poboljšati trgovinske odnose sa tržištima trećih zemalja kroz odgovarajuću suradnju
između strana u ovom Sporazumu.
Za razliku od ugovora iz 1992. godine, ugovor "CEFTA 2006" je usklađen sa svim odredbama
WTO-a kako bi se pomoglo zemljama koje još nisu članice WTO-a da se prilagode globalnim
trgovinskim pravilima. "CEFTA 2006" pokriva i probleme vezane uz jačanje suradnje na
području trgovine uslugama, zaštitu intelektualnog vlasništva, donosi odredbe za rješavanje
sporova i arbitraži te odredbe o zaštiti tržišnog natjecanja.
3.1. Ugovor o osnivanju
Tekst Sporazuma je podjeljen u sedam poglavlja a osnova za izradu bili su originalni CEFTA
ugovor iz 1992. godine, sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju zemalja regije Europskoj uniji
te WTO sporazumi. Poglavalja Sporazuma "CEFTA 2006"11 su:

Poglavlje 1 – Opće obveze koje se odnose na trgovinu svim robama
Poglavlje obuhvaća članke od 2 do 6. U ovome poglavlju utvrđuje se način klasifikacije roba u
trgovini, polazne carine, način zaokruživanja kod snižavanja, zabranu uvoznih i izvoznih
11
Cjelokupni CEFTA 2006 ugovor nalazi se na stranicama Narodnih novina, www.nn.hr, Međunarodni ugovori
6/2007: http://www.nn.hr/clanci/medjunarodni/2007/079.htm
10
količinskih ograničenja i mjera jednakog efekta, kao i ukidanje postojećih na dan stupanja na
snagu Sporazuma, zabranu uvođenja i ukidanje postojećih izvoznih carina, klauzulu mirovanja i
ukidanje carinskih taksi koje nisu u skladu sa članom VIII GATT12-a 1994.

Poglavlje 2 – Industrijski proizvodi
Ovo poglavlje sadrži samo dva članka. Prvi definira i utvrđuje industrijske proizvode a drugi
uređuje ukidanje uvoznih carina, taksi jednakog efekta carinama i uvoznih taksi fiskalne prirode,
kao i dinamku ukidanja.

Poglavlje 3 – Poljoprivredni proizvodi
U ovome poglavlju detaljno se uređuju uvjeti trgovine poljoprivrednim proizvodima. Ovo
područje je definirano od devetog do dvanaestog članka. Deveti članak definira i utvrđuje
obuhvat poljoprivrednih proizvoda. Deseti članak uređuje snižavanje ili ukidanje uvoznih carina,
taksi jednakog efekta i uvoznih taksi fiskalne prirode. Idući članak utvrđuje da će se strane
suzdržavati od korištenja izvoznih subvencija, te će ukinuti bilo koje postojeće takve subvencije
u međunarodnoj trgovini. Dvanaesti članak uređuje područje primjene sanitarnih i fitosanitarnih
mjera i propisa. Cilj je da se zaštiti zdravlje ljudi, životinja i biljaka, te da proizvodi životinjskog
i biljnog porijekla budu zdravstveno ispravni.

Poglavlje 4 – Tehničke barijere u trgovini
U članku 13 strane se obvezuju da identificiraju i ukinu nepotrebne postojeće tehničke barijere u
trgovini, da neće uvoditi nove nepotrebne tehničke barijere trgovini, surađivati će unutar
Zajedničkog odbora ili posebnog odbora za pitanja tehničkih barijera u trgovini te će tako
olakšati i harmonizirati tehničke propise, standarde i obvezne procedure ocjenjivanja
usklađenosti sa onima Europske unije.
12
Član VIII, stav 1.(a) GATT-a 1994 (Davanja i formalnosti u vezi sa uvozom i izvozom) glasi: „Sva davanja i
dažbine bilo koje vrste (osim uvoznih i izvoznih carina i poreza predviđenih u okviru Člana III) koje nameću
ugovorne strane na ili u vezi sa uvozom ili izvozom bit će ograničene na iznose približne troškovima pruženih
usluga i neće predstavljati indirektnu zaštitu domaćih proizvoda ili oporezivanje uvoza ili izvoza u fiskalne svrhe“.
11

Poglavlje 5 – Opće odredbe
Ovo poglavlje je najveće u Sporazumu i obuhvaća članke od 14. do 25.-og. Podjeljeno je u tri
dijela:
1) Operativna pravila - uređuje pitanja pravila o porijeklu robe, fiskalnu diskriminaciju,
opća i sigurnosna izuzeća;
2) Pravila konkurencije - uređuje pitanja državnih monopola, državnih trgovinskih
poduzeća, pravila konkurencije u poduzetništvu i državnu pomoć;
3) Grupna pravila zaštite – uređuje pitanja antidampinških mjera, opće zaštitne mjere,
posebne zaštitne mjere, uvjete i procedure po kojima se mjere poduzimaju i poteškoće sa
platnom bilancom.

Poglavlje 6 – Nova trgovinska pitanja
Poglavlje 6 obuhvaća od 26.-og do 39.-og članka. U ovom poglavlju je uvedeno ono što ˝stara˝
CEFTA i prijašnji bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini nisu sadržavali, a to su:
1) Usluge
Uvedene su jer se uvidjelo da sve više raste trgovina uslugama. Strane moraju postepeno
razvijati i širiti svoju suradnju sa ciljem postizanja postepene liberalizacije i međusobnog
otvaranja njihovih tržišta uslugama i moraju unapređivati razvoj elektronske trgovine između
sebe.
2) Investicije
Moraju se stvoriti i održavati stabilni, povoljni i transparentni uvjeti za strane investitore, raditi
na promociji i olakšanju investicija. Stranim investitorima se mora dati isti tretman kao i
vlastitim investitorima.
3) Javna nabava
Svaka strana mora osigurati da se nabavke njezinih subjekata obavljaju na transparentan način,
tretirajući sve dobavljače jednako. Do 1. svibnja 2010. godine svi moraju osigurati postepeno i
efikasno otvaranje svog tržišta vladinih nabavki.
12
4) Zaštita intelektualnog vlasništva
Prava intelektualnog vlasništva podrazumijevaju prava industrijskog vlasništva 13 , autorska i
srodna prava i zaštita od nelojalne konkurencije. Cilj je odobravanje i osiguravanje adekvatne i
efikasne zaštite prava intelektualnog vlasništva.

Poglavlje 7 – Pravila funkcioniranja
Ovo poglavlja obuhvaća članke od 40 do 52. U njemu je odlučeno da se osniva Zajednički odbor
koji čine predstavnici zemalja članica. Zajednički odbor će nadzirati i upravljati provođenje
Sporazuma. Sastajati će se najmanje jednom godišnje a svaka zemlja može zatražiti održavanje
sastanka. Sve potpisnice sporazuma moraju poduzeti sve potrebne mjere kako bi ispunjavale
obveze koje nalaže Sporazum. Sporovi koji nastanu u smislu tumačenja ili primjene ugovorenih
odredbi mogu, ukoliko se ne riješe direktnim konzultacijama ili unutar Zajedničkog odbora, biti
upućeni na arbitražu.
Na kraju su potpisane zajedničke izjave koje zbog svoje prirode ne pripadaju glavnom tekstu
Sporazuma. Izjave koje su potpisane su:

Zajednička izjava u vezi primjene WTO pravila i procedura – strane su suglasne da će ih
primjenjivati bez obzira da li su ili nisu članice WTO-a;

Zajednička izjava o suradnji i pomoći – strane će nastojati razvijati ekonomsku i tehničku
pomoć;

Zajednička izjava o članku 20 i 21 – članak 20 ˝Pravila konkurencije u poduzetništvu˝
– članak 21 ˝Državna pomoć˝

Zajednička izjava o članku 21,22 i 23 - Strane izjavljuju da neće primjenjivati antidamping, kompezatorne ili zaštitne mjere dok ne donesu detaljne interne propise kojima
se utvrđuju pravila i procedure i određuju tehnička pitanja vezana za primjenu takvih
mjera. Strane će osigurati punu usuglašenost svojih unutrašnjih propisa sa relevantnim
WTO odredbama uključujući članak 6 i 19 GATT-a i Sporazum o provođenju članka 6,
Sporazum o subvencijama i kompezatornim mjerama te Sporazum o zaštitnim mjerama.
13
Tu se ubrajaju: patenti, zaštitni znakovi, industrijski dizajn i geografske oznake.
13
Nakon što ovakva legislativa bude implementirana, Strane će primjenjivati bilo koje
antidamping carine, kompezatorne carine i zaštitne mjere u punoj usklađenosti sa
relevantnim WTO odredbama.
3.2. Razlike “CEFTA-e 2006” i ranijeg ugovora o CEFTA-i
Potpisivanjem novoga Sporazuma prestaju važiti svi sporazumi koji su do tada potpisani.
"CEFTA 2006" uvodi i neka nova pitanja koja ranije nisu bila obuhvaćena ili uvelike unapređuje
odredbe za koje se u bilteralnim ugovorima pokazalo da su nedovoljno precizne ili efikasne u
primjeni. Novi ugovor za razliku od onoga iz 1992. godine uključuje niz klauzula koji se odnose
na investicije kao i reference kako povećati konkurentnost zemalja regije. Ovaj ugovor je u
potpunosti usklađen s odredbama WTO-a za razliku od prvotnog CEFTA ugovora. Time se
željelo pomoći zemljama koje još nisu članice WTO-a kako bi što prije prilagodile svoje
trgovinske sustave globalnim trgovinskim pravilima. Osim uobičajenih odredbi o slobodnoj
trgovini, tekst ugovora pokriva i područja suradnje kao što su jačanje suradnje na području
trgovine uslugama, poticanja i zaštite ulaganja, a sadrži i suvremene odredbe o zaštiti tržišnog
natjecanja te pravu intelektualnog vlasništva.
Važna novina je i detaljno razrađen postupak rješavanja sporova, koji uključuje i arbitražu, a u
cilju osiguravanja što bolje implementacije. Pored toga što se očekivalo da novi sporazum
doprinese političkoj stabilnosti regije, njegovom uravnoteženijem razvoju, privlačenju
investicija, razvoju infrastrukture i poboljšanju poslovnog imidža zemalja regije, sa strane
potrošača je najznačajnije da on može osigurati jeftinije i kvalitetnije proizvode. Krajnji rezultat
pozitivnih promjena koje donosi novi sporazum CEFTA je povećanje konkurentnosti roba i
usluga iz zemalja regije, porast izvoza i zaposlenosti, što bi trebalo da dovede do porasta
životnog standarda u svim zemljama.
Nakon osnivanja CEFTA-e, a prije potpisivanja ugovora "CEFTA 2006" zemlje su potpisale 32
bilateralna sporazuma koji su se razlikovali od ugovora "CEFTA 2006".
14
Tablica 1. Razlike "CEFTA-e 2006" i bilateralnih sporazuma
CEFTA 2006
bilateralni sporazumi
• 1 sporazum
* jedan sporazum regulira uvjete trgovine
• 32 bilateralna sporazuma
* svaki sporazum na svoj način uređuje uvjete trgovine
• liberalizacija svih industrijskih proizvoda
* svi industrijski proizvodi su liberalizirani
• liberalizacija svih industrijskih proizvoda
* ugovorena je liberalizacija svih industrijskih proizvoda
• dodatna liberalizacija poljoprivrednih proizvoda
* prenesene carinske koncesije iz bilateralnih
sporazuma i dogovoren početak pregovora o daljnjoj
liberalizaciji
• djelomična liberalizacija poljoprivrednih proizvoda
* zavisno od sporazuma u regiji je bilateralno ugovorena
djelomična ili potpuna liberalizcija poljoprivrednim
proizvodima
• nema izvoznih subvencija
* ukinute sve izvozne subvencije
• nema eksplicitne zabrane korištenja izvoznih subvencija
* nije postojala jasna zabrane pa su se primjenjivale
izvozne subvencije
• nema fiskalne diskriminacije
* odredbe su dopunjene eksplicitnom obvezom ne
samo nediskriminacije već i ukidanjem svih
postojećih oblika diskriminacije
• nema fiskalne diskriminacije
* nije postojala eksplicitna obveza ukidanja diskriminacije
pa je to dovodilo do različitog tumačenja njegove
primjene
• tehničke barijere trgovini
* poboljšan mehanizam rješavanja svih pitanja
vezanih za tehničke propise i barijere
• tehničke barijere trgovini
* ranije odredbe su se pokazale nedovoljnima za
rješavanje pitanja tehničkih barijera
• mehanizmi zaštite (opće i posebne zaštitne
mjere, anti-damping, kompezatorne i druge mjere)
* značajno poboljšani mehanizmi za uvođenje
različitih zaštitnih mjera i reagiranja na uvedene
mjere
• mehanizmi zaštite (opće i posebne zaštitne
mjere, anti-damping, kompezatorne i druge mjere)
* nedovoljno precizno definirani mehanizmi primjene
mjera i reagiranja na mjere
• nova trgovinska pitanja
* uvedene odredbe o investicijama, uslugama,
javnoj nabavi i pravima intelektualnog vlasništva
•X
* nema odredbi o novim trgovinskim pitanjima
• mehanizmi za rješavanje sporova
* uvedeni novi mehanizmi za rješavanje sporova
• mehanizmi za rješavanje sporova
* mehanizam se pokazao neefikasnim, pa su sporovi
i dodatno precizirane procedure
trajali po nekoliko godina
Izvor: Izradila autorica prema: Komentar na odredbe sporazuma CEFTA 2006, dostupno na:
http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/Default.aspx?id=1031&template_id=50&page
Index=1
15
3.3. Pokazatelji gospodarskog razvoja zemalja članica CEFTA-e
U sljedećim grafikonima ćemo vidjeti neke od važnih pokazatelja gospodarskog razvitka zemalja
i napraviti usporedbu kakvo je stanje bilo 2006. godine kada je potpisan Sporazum "CEFTA
2006" i kakvo je stanje bilo 2011. godine. Tim usporedbama ćemo vidjeti dali su zemlje
napredovale članstvom u CEFTA-i.
Grafikon 1: BDP zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u mlrd. dolara
mlrd. $
70
60
50
40
30
20
2006
2011
10
0
Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a
Od osam zemalja članica CEFTA-e, najveći BDP ima Republika Hrvatska. Od 2006. godine,
kada je potpisan Sporazum, BDP se povećao za gotovo 13 milijardi dolara. Druga zemlja sa
visokim BDP-om je Srbija koja je od 2006. do 2011. godine povećala BDP za više od 16
milijardi dolara. Ostale zemlje imaju manji BDP ali je u porastu. Najmanji BDP imaju Crna Gora
i Moldavija čiji se BDP udvostručio nakon članstva u CEFTA-i.
16
Grafikon 2: BDP per capita zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u dolarima
$
14000
12000
10000
8000
6000
4000
2006
2011
2000
0
Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a
Kada gledamo BDP po stanovniku, tu je opet Hrvatska sa 13 530 dolara u 2011. godini. Nakon
Hrvatske dolazi Crna Gora koja u odnosu na 2006. godinu, 2011. godine imala rast BDP-a po
stanovniku od gotovo 3000 dolara. Najniži BDP po stanovniku imaju Moldavija i Kosovo koje je
novonastala država koja teži napretku.
Grafikon 3: Inflacija zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u postocima
%
14
12
10
8
6
2006
4
2011
2
0
Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a
17
Inflacija je prekomjerno povećanje novčane mase u optjecaju, što dovodi do smanjenja
vrijednosti novca. To je neravnoteža u robnonovčanim odnosima izazvana povećanjem novčane
mase u optjecaju i mase odobrenih kredita u usporedbi s veličinom raspoloživog robnog fonda
izraženog ukupnim cijenama. Posljedica inflacije je smanjenje vrijednosti novca i opći rast
cijena. U 2006. godini najvišu stopu inflacije su imale Moldavija (12,77%) i Srbija (11,72%).
Najnižu stopu inflacije je imalo Kosovo i Albanija. U 2011. godini Moldavija smanjuje stopu
inflacije na 7,60 %, dok Srbija ima najvišu stopu inflacije od 11,13 %. Najnižu stopu inflacije
ima Hrvatska sa 2,26 % i Crna Gora sa 3,18 %.
Grafikon 4: Uvoz zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u mlrd. dolara
mlrd. $
30
25
20
15
10
2006
2011
5
0
Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a
Iako ove zemlje imaju velike potencijale za razvoj vlastitih proizvoda kojima bi mogle
zadovoljiti domaću potražnju, njihov uvoz i dalje raste iz godine u godinu. Najveći uvoz ima
Republika Hrvatska u vrijednosti od 26 milijardi dolara 2011. godine. Nakon Hrvatske dolazi
Srbija koja je u 2011. godini uvezla proizvoda i usluga za gotovo dvije milijarde dolara više nego
2006. godine. Najmanji uvoz imaju najmanje razvijene zemlje: Crna Gora i Kosovo koje je u
usporedbi sa 2006. godinom 2011. godine gotovo udvostručilo uvoz.
18
Grafikon 5: Izvoz zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u mlrd. dolara
mlrd. $
30
25
20
15
10
2006
2011
5
0
Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a
Kada gledamo izvoz, daleko najveći izvoz ima Hrvatska koja je 2006. godine imala izvoz u
vrijednosti većoj od 21 milijardu dolara a 2011. godine izvoz je bio u vrijednosti od 26,3
milijarde dolara. Iza Hrvatske, dolazi Srbija koja je od 2006. do 2011. povećala izvoz za više od
4 milijarde dolara. Najmanji izvoz ponovno imaju slabije razvijene zemlje, Kosovo sa jednom
milijardom dolara vrijednosti izvoza i Crna Gora sa 1,7 milijardi dolara vrijednosti izvoza.
3.4. Doprinos CEFTA-e razvoju intra-regionalne trgovine
Nakon petogodišnjeg iskustva u liberalizaciji trgovine, zemlje potpisnice Sporazuma "CEFTA
2006" su odlučile da unaprijede svoju trgovinsku suradnju. Predviđalo se da će potpisivanjem
CEFTA sporazuma uvelike porasti robna razmjena između članica. To se nije dogodilo zbog
slabe konkurentnosti proizvoda CEFTA zemalja u odnosu na proizvode iz zemalja Europske
unije. Sve članice, od 2006. godine do danas, ostvaruju trgovinski deficit u razmjeni sa EU. U
sljedećoj tablici možemo vidjeti razmjenu CEFTA-e unutar same organizacije i sa ostatkom
svijeta kroz tri godine.
19
Grafikon 6: Razmjena zemalja članica CEFTA-e unutar CEFTA-e i sa ostatkom svijeta
u mlrd. $
70
60
50
40
CEFTA
30
ostatak svijeta
20
10
0
2009
2010
2011
IZVOZ
2009
2010
2011
UVOZ
Izvor: Izradila autorica prema CEFTA trade statistics, dostupno na:
http://www.cefta2006.com/statistics
Kada promatramo izvoz unutar CEFTA-e, od 2009. do 2011. je pao za gotovo jednu milijardu
dolara, a kada gledamo izvoz prema ostalim zemljama svijeta, narastao je za više od 10 milijardi
dolara. Vidimo da iz godine u godinu izvoz unutar CEFTA-e ima nisku stopu rasta dok sa
ostatkom svijeta brzo raste. Uvoz unutar CEFTA-e je u svim godinama manji od izvoza, ali i on
raste iz godine u godinu, dok je uvoz iz ostalih zemalja svijeta u porastu. U 2011. godine je uvoz
veći za više od 10 milijardi dolara u odnosu na 2009. godinu. Po ovim podacima vidimo da uvoz
i izvoz unutar CEFTA-e ima nisku stopu rasta dok uvoz i izvoz sa ostalim zemljema svijeta ima
visoku stopu rasta s godinama.
20
Tablica 2: Vanjskotrgovinska razmjena Makedonije sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $)
godina/
država
Srbija
Kosovo
Hrvatska
BiH
Albanija
Crna Gora
CEFTA ukupno
2006
IZVOZ
559.609
/
124.707
65.793
40.708
/
790.817
godina/
država
Srbija
Kosovo
Hrvatska
BiH
Albanija
Crna Gora
CEFTA ukupno
2010
IZVOZ
271.817
/
123.729
84.951
72.383
27.435
580.315
UVOZ
283.412
/
79.031
26.515
11.722
/
400.868
2007
IZVOZ
644.74
/
165.129
59.966
73.111
27.951
970.897
2008
IZVOZ
934.821
/
230.488
104.842
107.042
38.961
1.416.154
UVOZ
545.938
/
110.846
34.942
19.671
1.351
712.748
UVOZ
419.443
/
113.286
49.141
22.917
1.439
606.226
2011
IZVOZ
333.366
/
139.622
93.092
87.052
34.24
687.372
2012 (I.-XI.)
UVOZ
IZVOZ
497.851 268.547
/ 360.019
133.122
91.231
90.122
77.363
39.46
/
vlj.14
/
762.695 797.161
UVOZ
533.058
/
137.769
52.603
35.656
1.213
760.299
2009
IZVOZ
337.811
/
152.739
86.724
83.972
24.882
686.128
UVOZ
397.963
/
118.396
46.544
24.098
1.751
588.752
UVOZ
438.972
26.036
110.347
65.582
/
/
640.937
Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Macedonia, dostupno na: www.stat.gov.mk
Republika Makedonija je mala zemlja u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka i graniči sa
Srbijom, Kosovom, Bugarskom, Grčkom i Albanijom. Zemlju karakterizira makroekonomska
stabilnost, stabilna tržišna ekonomija, stabilan financijski i bankarski sistem i povoljna klima za
direktne strane investicije. Najvažniji trgovinski partner Makedonije je Srbija u koju najviše
izvozi i taj izvoz raste s godinama. Od svih zemalja CEFTA-e, Makedonija najviše uvozi od
Srbije. Tek u 2012. godini Makedonija ima najveći izvoz prema Kosovu. Drugi važan trgovinski
partner Makedonije je Hrvatska s kojom 2011. godine izvoz i uvoz imaju porast u odnosu na
2010., a već 2012. izvoz i uvoz se smanjuju. Najmanju razmjenu Makedonija ostvaruje sa Crnom
Gorom i Moldavijom koja se niti ne spominje kao trgovinski partner Makedonije u statističkim
podacima.
21
Tablica 3: Vanjskotrgovinska razmjena Crne Gore sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $)
godina/
država
Srbija
BiH
Hrvatska
Albanija
Makedonija
Moldavija
Kosovo
CEFTA ukupno
2006
IZVOZ
215.983
35.844
11.045
12.876
2.556
/
/
278.304
godina/
država
Srbija
BiH
Hrvatska
Albanija
Makedonija
Moldavija
Kosovo
CEFTA ukupno
2009
IZVOZ
107.811
24.849
12.726
8.487
1.902
0
22.682
178.457
UVOZ
504.943
51.401
12.876
4.370
19.582
/
/
656.143
2007
IZVOZ
UVOZ
146.267 966.258
35.663 160.562
15.057 183.111
15.867
17.671
1.088
30.619
/
/
/
/
213.942 1.358.223
2008
IZVOZ
UVOZ
149.218 895.936
29.182 168.491
7.223 161.532
8.333
26.396
1.291
43.063
/
/
/
/
195.247 1.295.418
UVOZ
622.203
127.098
112.861
12.277
24.508
160
1701
904.807
2010
IZVOZ
99.331
31.961
5.361
10.927
1.439
0
24.009
173.027
2011
IZVOZ
UVOZ
111.109 753.706
31.197 198.369
63.881 129.145
14.421
17.707
1.972
37.803
0
203
32.973
3.037
255.553 1.139.970
UVOZ
573.538
163.754
106.257
14.485
30.796
167
1.763
890.760
Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Montenegro, dostupno na:
www.monstat.org
Crna Gora je zemlja u jugoistočnoj Europi na Balkanskom poluotoku, koja leži na obali
Jadranskog mora. Graniči na sjeveroistoku sa Srbijom, na istoku sa Kosovom, na zapadu i
sjeverozapadu sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom i na jugoistoku sa Albanijom. Crna Gora
je proglasila nezavisnost 3. lipnja 2006.godine, nakon referenduma održanog 21. svibnja 2006.
godine. Ona je parlamentarna demokratska država koja počiva na ustavnom i zakonskom
okviru, koji je u velikoj mjeri usklađen sa europskim principima i standardima. Unutar CEFTA-e
Crna Gora ima najveći opseg razmjene sa Srbijom koji iz godine u godinu oscilira. Drugi važan
trgovinski partner Crne Gore je Bosna i Hercegovina, a nakon nje Hrvatska. Najmanja razmjena
je sa Moldavijom i Kosovom prema kojemu raste izvoz u zadnje tri godine.
22
Tablica 4: Vanjskotrgovinska razmjena Srbije sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $)
godina/
država
BiH
Hrvatska
Makedonija
Crna Gora
Moldavija
Albanija
2006.
IZVOZ
UVOZ
2007.
IZVOZ
UVOZ
2008.
IZVOZ
UVOZ
749.132
347.508 1.042.165
526.446 1.338.826
648.314
251.073
365.385
330.797
557.351
434.449
603.654
300.188
201.844
437.123
316.323
492.921
383.047
619.279
152.059
950.801
142.923 1.287.274
214.621
/
/
/
/
6.553
29.455
/
/
/
/
76.538
25.037
CEFTA ukupno 1.919.672 1.066.796 2.760.886 1.543.043 3.636.561 1.904.128
godina/
država
BiH
Hrvatska
Makedonija
Crna Gora
Moldavija
Albanija
2009.
IZVOZ
1.015.495
UVOZ
2010.
IZVOZ
UVOZ
2011.
IZVOZ
UVOZ
445.634 1.088.849
555.144 1.191.294
670.004
278.682
424.925
307.014
427.426
467.983
488.135
429.049
227.388
476.719
266.771
524.549
320.423
836.033
179.048
803.647
164.16
890.822
130.858
21.064
9.651
66.317
126.588
22.874
/
/
5.357
/
/
/
/
CEFTA ukupno 2.559.259 1.276.995 2.681.586 1.434.565 3.210.887 1.698.611
Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Serbia, dostupno na: www.stat.gov.rs
Srbija je demokratska zemlja koja se nalazi na središnjem dijelu Balkanskog poluotoka, na
najvažnijoj prometnici Europe i Azije. Na istoku graniči sa Bugarskom, na sjeveroistoku sa
Rumunjskom, sa Mađarskom na sjeveru, sa Hrvatskom i BIH na zapadu, sa Crnom Gorom na
jugozapadu i na jugu sa Albanijom i Makedonijom. Najviše izvozi u Bosnu i Hercegovinu, zatim
Crnu Goru, Makedoniju i Hrvatsku. Izvoz je od 2006. do 2009. godine, kada je došlo do svjetske
ekonomske krize, rastao. Nakon krize izvoz je pao, ali već iduće godine opet raste. Ista stvar je i
sa uvozom. Srbija najviše uvozi iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore.
Najmanji izvoz i uvoz ostvaruje sa Moldavijom i Albanijom za koje ne postoje podaci o razmjeni
za 2006.,2007. i 2009. godinu14.
14
U razmjeni Srbije ne postoje podaci o izvozu i uvozu sa Kosovom.
23
Tablica 5: Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa zemljama članicama CEFTA-e
(u 000 $)
2006.
2007.
2008.
2009.
država
IZVOZ
UVOZ
IZVOZ
UVOZ
IZVOZ
UVOZ
IZVOZ
UVOZ
Albanija
7.135
5.316
10.471
4.835
12.372
2.624
8.689
1.181
Hrvatska
640.711 1.265.793 762.375 1.712.849 865.438 2.079.090 670.791 1.316.917
Makedonija
27.228
74.562
34.052
96.882
49.441 112.951
43.724
91.621
Srbija
452.523 735.576 486.731
911.44 704.743 1.291.173 526.774 911.103
Crna Gora
/
/
108.901
19.829 173.164
29.618 163.002
27.548
Moldavija
/
/
804
2.087
1.553
2.629
1.504
3.783
CEFTA ukupno 1.127.597 2.081.247 1.403.334 2.747.922 1.806.711 3.518.085 1.414.484 2.352.153
godina/
2012. (I.-XI.)
2010.
2011.
država
IZVOZ
UVOZ
IZVOZ
UVOZ
IZVOZ
UVOZ
Albanija
28.921
3.411
/
/
/
/
Hrvatska
724.963 1.394.194 856.521 1.583.350 710.568 1.320.063
Makedonija
4.738
92.955
91.675
98.871
76.349
84.191
Srbija
605.888 967.955 712.473 1.042.273 435.603 864.667
Crna Gora
210.035
30.161 213.646
28.893 148.168
32.229
Moldavija
1.569
1.859
/
/
/
/
CEFTA ukupno 1.576.114 2.490.535 1.874.315 2.753.387 1.370.688 2.301.150
godina/
Izvor: Izradila autorica prema Agenciji za statistiku Bosne i Hercegovine, dostupno na:
www.bhas.ba
Bosna i Hercegovina smještena je na Balkanskom poluotoku u jugoistočnoj Europi. Graniči sa
Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, a posjeduje i 13 km dugu obalu na Jadranskom moru. BiH
je orijentirana ka pristupanju Europskoj uniji i NATO savezu kao i ka jačanju regionalne
suradnje u okviru regije zapadnog Balkana. Najveći izvoz BiH ima prema Hrvatskoj, zatim
Srbijom i Crnom Gorom. Kao što je slučaj sa svim zemljama, 2009. godine kada je nastupila
kriza, uvoz i izvoz su bili u padu, ali već 2010. ponovno rastu. Najmanje izvozi u Moldaviju,
Albaniju i Kosovo za koje ne postoje podaci.
24
Tablica 6: Vanjskotrgovinska razmjena Moldavije sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $)
godina/
država
Albanija
BiH
Hrvatska
Makedonija
Srbija
CEFTA ukupno
2006
2007
2008
2009
2010
IZVOZ
UVOZ
IZVOZ
UVOZ
IZVOZ
UVOZ
IZVOZ
UVOZ
IZVOZ
UVOZ
668
19
1.368
52
834
52
1.207
38
3.599
43
47
917
476
915
464
1.682
1.232
1.731
656
1.600
153
1.026
85
1.882
788
2.114
159
2.207
78
1.860
170
255
399
210
1.424
183
752
251
816
778
/
/
/
/
11.121
8.272
4.299
6.054
1.805
7.336
1.038
2.217
2.238
3.059 14.631 12.303
7.649 10.281
6.914 11.617
Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Moldova, dostupno na: www.statstica.md
Moldavija je mala zemlja, smještena na povoljnom položaju jugoistočne Europe. Graniči sa dvije
zemlje: Ukrajina na istoku i Rumunjska na zapadu. Nakon što su Rumunjska i Bugarska 2007.
godine postale članice EU Moldavija je postala blizak susjed EU. Najviše izvozi u Albaniju i
Srbiju a najmanje u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu15. Najveći uvoz Moldavija ima od strane
Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine a najmanji od Abanije i Makedonije. Moldavija nema
istu strukturu razmjene kao ostale zemlje CEFTA-e koje ako u neku zemlju imaju najveći izvoz
onda imaju i uvoz od njih. Tako izvozi u Albaniju i Srbiju a uvozi od Hrvatske, Srbije i BiH.
Tablica 7: Vanjskotrgovinska razmjena Albanije sa zemljama članicama CEFTA-e (u mil. $)
godina/
država
Kosovo
Hrvatska
Makedonija
Srbija i Crna Gora
BiH
Moldavija
CEFTA ukupno
15
2006
IZVOZ
24,4
2,1
11,6
9,9
/
/
48,0
UVOZ
13,1
40,1
44,9
25
7,6
5,1
135,8
2007
IZVOZ
43,6
0,8
20,6
21,8
/
/
86,8
UVOZ
20,3
34,4
68,5
105,8
10,6
3,1
242,7
2008
IZVOZ
69,3
1,7
30,3
40,9
/
/
142,2
UVOZ
24,5
41,1
91
175,2
11,9
0,6
344,3
2009
IZVOZ
67,6
1,1
29,4
20,5
/
/
118,6
UVOZ
27,8
38,3
73,7
114,9
9,7
1,6
266
Za Kosovo i Crnu Goru nema podataka o izvozu i uvozu.
25
2010
država
IZVOZ
Kosovo
94,1
Hrvatska
2,3
Makedonija
25,1
Srbija i Crna Gora
30,1
BiH
/
Moldavija
/
CEFTA ukupno
151,6
godina/
UVOZ
35,7
86,4
70,9
175,1
35,5
4,4
408
2011
IZVOZ
137,7
2,9
39
49,6
/
/
229,2
UVOZ
42,4
65,6
83,5
197,2
51,0
2,0
441,7
Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Albania, dostupno na: www.instat.gov.al
Republika Albanija je mala zemlja koja se nalazi na jugozapadnom dijelu Balkanskog poluotoka
u jugoistočnoj Europi. Na sjeverozapadu graniči sa Crnom Gorom, na sjeveroistoku sa Kosovom
i na jugu i jugoistoku sa Grčkom. Posebnu pozornost posvetila je posebnom jačanju regionalnih
multilateralnih odnosa, što je također ostvareno u postupku nekoliko inicijativa i regionalnih
organizacija. Obveza ovih inicijativa je da služe kao promocija dobrosusjedskih odnosa,
sigurnosti i stabilnosti u regiji, te politička potpora i financiranje projekata u domeni nacionalnog
i regionalnog razvoja. Albanija najviše izvozi u Kosovo, zatim Makedoniju i Srbiju i Crnu Goru.
Najmanje u Bosnu i Hercegovinu i Moldaviju. Uvozi od Srbije i Crne Gore, Makedonije i
Hrvatske a najmanji uvoz ima od Moldavije.
Tablica 8: Vanjskotrgovinska razmjena Kosova sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $)
2006
2007
2008
država
IZVOZ
UVOZ
IZVOZ
UVOZ
IZVOZ
UVOZ
Albanija
15.877
29.014
28.505
48.326
31.053
87.706
Makedonija
12.222 323.635
23.824 326.035
29.483 509.685
Crna Gora
2.771
22.349
3.992
20.643
5.544
20.280
Srbija
26.254 239.886
26.423 304.982
14.550 307.325
BiH
6.436
23.184
7.245
40.892
8.705
56.989
Hrvatska
1.410
35.249
2.517
53.424
1.166
73.518
CEFTA ukupno
64.970 673.317
92.506 794.302
90.501 1.055.503
godina/
26
godina/
država
Albanija
Makedonija
Crna Gora
Srbija
BiH
Hrvatska
CEFTA ukupno
2009
IZVOZ
36.518
24.206
4.301
4.887
1.682
3.000
74.594
UVOZ
81.435
407.054
18.214
294.164
83.323
81.657
965.847
2010
IZVOZ
UVOZ
40.885
92.419
34.876 423.313
5.196
15.184
5.224 345.306
2.448 110.014
3.677
77.609
92.306 1.063.845
2011
IZVOZ
UVOZ
48.115 134.188
43.081 509.417
9.727
17.026
10.019 354.844
851 111.130
3.889
89.175
115.682 1.215.780
Izvor: Izradila autorica prema Kosovo Agency of Statistics, dostupno na: www.eks.rks-gov.net
Republika Kosovo se nalazi u središtu Balkanskog poluotoka i graniči s Makedonijom na jugu,
Albanijom na jugozapadu, Srbijom na sjeveroistoku i Crnom Gorom na sjeverozapadu. Glavni
cilj vlade Kosova je stvoriti demokratske institucije koje leže na ekonomski stabilnom i
multietničkom društvu na putu prema EU. Najvažniji trgovinski partner je bila Srbija od koje se
Kosovo odvojilo i postalo samostalna država. Države prema kojima Kosovo zadnjih godina
najviše izvozi su postale Albanija i Makedonija i taj izvoz raste svake godine dok sa Srbijom
pada. Najvažniji uvozni partneri Kosova su Makedonija i Srbija.
Podaci za vanjsku trgovinu Hrvatske sa zemljama CEFTA-e nalaze se u 4. poglavlju.
Najveći udio u razmjeni unutar CEFTA-e imaju Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina i taj udio
i dalje raste, dok ostale zemlje imaju malen uvoz i izvoz.
3.5. “CEFTA 2006” i Europska unija
Europska unija je 1999. godine pokrenula Proces stabilizacije i pridruživanja za države
Zapadnog Balkana. Time je po prvi puta dana jasna perspektiva članstva u EU i tako je
pokrenuta inicijativa za potpisivanjem bilateralnih sporazuma koji su pripremili države za
potpisivanje ugovora "CEFTA 2006". Zona slobodne trgovine na Zapadnom Balkanu, "CEFTA
27
2006", inicirana je od strane Europske unije kao jedan od instrumenata za stabilizaciju regije i
poticanje regionalne suradnje, a u cilju pripreme zemalja regije za buduće članstvo u EU 16 .
Europska komisija je dokumentom, 27. siječnja 2006. godine, pod nazivom ˝Zapadni Balkan na
putu ka Europskoj uniji: jačanje stabilnosti i poticanje napretka˝17 podržala što brže zaključenje
regionalnog Sporazuma o slobodnoj trgovini i željela je pružiti savjetodavnu i tehničku pomoć.
Sporazum "CEFTA 2006" potiče usuglašavanje zakonodavstava članica, koje je u skladu sa
krajnjim ciljem svih zemalja, a to je punopravno članstvo u EU. Sporazum "CEFTA 2006"
direktno poziva na pravila Europske unije i to je jasno vidljivo kada se govori o pitanjima
konkurencije i usuglašavanju tehničke regulative sa standardima EU. Usklađenost propisa i
njihovu primjenu prati EU preko svojih Godišnjih izvještaja o napretku država Zapadnog
Balkana i preko institucija za praćenje primjene propisa.
Iako CEFTA pruža svojim članicama mnoge koristi ipak ona postaje samo prolazna stanica na
putu ka članstvu u EU i tako se onemogućava da članice svoje snage usmjere ka potpunom
iskorištavanju potencijala CEFTA-e, budući da je članstvo u njoj ograničenog roka trajanja i da
su sve snage usmjerene ulasku u EU, a ne razvoju CEFTA-e kao organizacije.
Kako bi u budućnosti iskoristile prednosti koje se stječu članstvom u Europskoj uniji, države
Zapadnog Balkana moraju podići nivo konkurentnosti svojih ekonomija, a to je moguće ostvariti
kroz članstvo u CEFTA-i.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je sporazum kojim se institucionaliziraju odnosi
između države potpisnice i Europske unije. Primarni cilj sporazuma je formalno pridruživanje
zemlje EU u određenom tranzicijskom razdoblju (od 6 do 10 godina), tijekom kojega zemlja
potpisnica postepeno prilagođava svoje zakonodavstvo EU, uspostavlja zonu slobodne trgovine
sa EU, itd. Sporazum daje potpisnici status pridruženog člana te status potencijalnog kandidata
za članstvo u EU. Sporazum su potpisale Makedonija (9. travnja 2001.), Hrvatska (29. listopada
2001.), Albanija (12. lipnja 2006.), Crna Gora (15. listopada 2007.), Srbija (29. travnja 2008.) i
Bosna i Hercegovina (16. lipnja 2008.). Srbija je dobila status kandidata za EU, Makedonija još
pregovara o tome da dobije status kandidata dok Hrvatska očekuje ulazak u EU 1. srpnja 2013.
godine.
16
17
ISAC Policy perspective, dostupno na: www.isac-fund.org
engl. Thessaloniki Agenda for the Western Balkans: Moving towards European integration
28
4. REPUBLIKA HRVATSKA I CEFTA
Hrvatska je bila jedna od najrazvijenijih država u bivšoj Jugoslaviji i danas je klasificirana kao
zemlja u razvoju18. Republika Hrvatska ima odličan geografski položaj, odličnu povezanost sa
ostatkom svijeta, te tri prometna koridora prolazi kroz Hrvatsku. Zemlja je sa najboljom
informatičkom i prometnom inftastrukturom u regiji i kvalitetnom radnom snagom što je
pretpostavka za učinkoviti početak poslovanja. Između Hrvatske, BIH, Srbije i Crne Gore nema
jezičnih barijera te je moguće obuhvatiti tržište ove četiri zemlje koje imaju oko 16,5 milijuna
stanovnika. Osim mnogih poslovnih prilika, Hrvatska je turistička zemlja i nudi izvanrednu
kvalitetu života, pregršt društvenih događaja i nevjerovatne prirodne ljepote. Sve to čini
Hrvatsku posebnim mjestom za život.
Hrvatska je na izborima 3. siječnja 2000. godine odbacila političku i gospodarsku opciju
izolacije te krenula u suradnju sa svijetom i intenzivno se pripremati za uključivanje u sve
europske integracijske procese. Agresija na Hrvatsku unazadila je razvoj hrvatskog društva i bilo
je vrijeme za reforme. Ratno stanje se odrazilo na provedbu politike privatizacije, a tako i na
druge dijelove gospodarske politike.
Pitanje odnosa Hrvatske sa zonom slobodne trgovine CEFTA prvi puta je pokrenuto 1994.
godine kada je Hrvatska gospodarska komora dala izraditi studiju ˝Utjecaj bilateralne
liberalizacije trgovine sa zemljama grupe Višegrad i Slovenije˝ kako bi se procjenili pozitivni i
negativni rezultati pristupa Hrvatske CEFTA-i. Prvi krug pregovora je obavljen sa Češkom i
Slovačkom u srpnju 1995. godine, a sličan pregovarački prijedlog je sastavljen i usklađen i za
pregovore s drugim zemljama CEFTA-e. Zbog neispunjenja svih uvjeta, Hrvatska nije mogla
pristupiti CEFTA-i, no mogla je pregovarati i potpisivati bilateralne sporazume sa
zainteresiranim zemljama CEFTA-e. To je poslužilo kao priprema za sudjelovanje u svim
srednjoeuropskim integracijama. Hrvatska je vidjela koristi od CEFTA-e, ne samo u povećanju
obujma trgovine s drugim zemljama, nego je željela i prebaciti proizvodne čimbenike iz
neefikasnih u efikasne izvozne konkurentne djelatnosti te tako povećati realni dohodak i
18
Svjetska banka je u izvješću 16.1.2013. godine Hrvatsku svrstala u zemlje nadolazećih ekonomija, tj. zemlje tzv.
Nove Europe.
29
osigurati uspješan gospodarski rast. Tek 2003. godine Hrvatska je potpisala ugovor i postala
članicom CEFTA-e.
4.1. Ulazak Hrvatske u CEFTA-u
Sporazum "CEFTA 2006" je stupio na snagu za Hrvatsku 22. kolovoza 2007. godine, a sukladno
Ugovoru o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini koji je
potpisan u Bukureštu 19. prosinca 2006. godine. Postojećim članicama CEFTA-e (tada su to bile
Bugarska, Hrvatska, Makedonija i Rumunjska) su se pridružile Albanija, Bosna i Hercegovina,
Crna Gora, Moldavija, Srbija i UNMIK/Kosovo. Bugarska i Rumunjska su ubrzo pristupile
Europskoj uniji i više nisu bile članice CEFTA-e. Od novog CEFTA ugovora Hrvatska je
očekivala prvenstveno daljnje povećanje izvoza u zemlje koje su pristupile CEFTA-i te bolji
položaj hrvatskih gospodarstvenika na tim tržištima, zbog obveze svih novih članica da primjene
moderne odredbe ugrađene u ugovor.
Unutar CEFTA-e 2006 ekonomski je najjača Hrvatska. Veliki je raspon između članica CEFTAe u BDP-u, BDP-u per capita, robnoj razmjeni, vanjskom dugu i mnogim drugim čimbenicima.
Dvije ekonomski najjače zemlje (Hrvatska i Srbija) participiraju sa više od 60% vanjskotrgovinskog prometa CEFTA-e. Sve zemlje CEFTA-e 2006 ostvaruju trgovinske deficite u
razmjeni sa EU, dok međusobnom razmjenom pojedine zemlje, kao što su Hrvatska i Srbija,
ostvaruju suficit. Najviše je zadužena Hrvatska i to otprilike 56% ukupnog duga CEFTA-e.
30
Grafikon 7 : Izvoz Hrvatske 2006. god.
EU 27
CEFTA
Grafikon 8 : Uvoz Hrvatske 2006. god.
ostatak svijeta
EU 25
15%
CEFTA
ostatak svijeta
20%
5%
20%
75%
65%
Izvor: Izradila autorica prema podacima
sa www.mingorp.hr
Izvor: Izradila autorica prema podacima
sa www.mingorp.hr
U godini potpisivanja Sporazuma "CEFTA 2006" Republika Hrvatska je imala izvoz u iznosu od
10,376 milijardi dolara. Od toga je 65% izvezla u Europsku uniju, 15% u ostale zemlje svijeta a
samo 20% u zemlje CEFTA-e. Uvezla je robe u iznosu od 21,782 milijarde dolara. Najviše je
uvezla iz zemalja EU a samo 5% iz zemalja CEFTA-e.
Grafikon 9: Izvoz Hrvatske 2011. god.
EU 27
CEFTA
ostatak svijeta
Grafikon 10: Uvoz Hrvatske 2011. god.
EU 27
22%
19%
CEFTA
ostatak svijeta
33%
61%
59%
6%
Izvor: Izradila autorica prema podacima
sa www.mingorp.hr
Izvor: Izradila autorica prema podacima
sa www.mingorp.hr
31
U 2011. godini Hrvatska je izvezla robe u vrijednosti 9,582 milijarde eura. Od toga je najviše
uvezla iz EU, a samo 19% iz zemalja CEFTA-e. Uvoz je iznosio 19,281 milijardu eura i od toga
je bilo samo 6% iz zemalja CEFTA-e
Iako se očekivalo da će se potpisivanjem "CEFTA-e 2006" uvelike povećati razmjena između
potpisnica ugovora uspoređujući 2006. i 2011. godinu jasno vidimo da se izvoz u CEFTA zemlje
smanjio za 1 postotni bod, u EU za 6 postotnih bodova, a u ostatak svijeta se povećao za 7
postotnih bodova. Ovi postoci ne znači da se između zemalja CEFTA-e nije povećao obujam
razmjene, jer on svake godine sve više raste, već da je i dalje malen postotak razmjene između
zemalja članica. Hrvatska je u usporedbi sa 2006. godinom, 2011. povećala uvoz iz zemalja
CEFTA-e za 1 postotni bod, smanjila uvoz iz EU za 14 postotnih bodova i povećala uvoz iz
ostalih zemalja svijeta za 13 postotnih bodova.
Tablica 9: Saldo robne razmjene i pokrivenost uvoza izvozom Republike Hrvatske
godina/indikatori
Saldo robne
razmjene u 000 €
Pokrivenost uvoza izvozom
(%)
2006
-8853079
48,2
2007
-9828837
47,8
2008
-11232013
46
2009
-7690694
49,5
2010
-6231769
58,8
2011
-6698986
58,9
2012
-6554506
59,4
Izvor: Izradila autorica prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH, dostupno na:
http://www.dzs.hr
Saldo robne razmjene – dobiva se tako da se ukupna vrijednost izvoza oduzme od ukupne
vrijednosti uvoza. Ako je dobiveni iznos u plusu zemlja ima suficit robne razmjene, a ako je u
minusu to je deficit robne razmjene. Hrvatska ima deficit robne razmjene u svim godinama. U
2006. godini deficit je iznosio 8,8 milijardi eura, u 2007. godini je narastao za gotovo jednu
milijardu eura a 2008. je iznosio rekordnih 11,2 milijarde. U godini kada je nastupila kriza deficit
32
je pao na 7,6 mlrd a 2010. je pao na najmanju vrijedost od 6,2 mlrd. U 2011. je ponovno narastao
za gotovo pola milijarde eura u odnosu na prethodnu godinu a 2012. se smanjio. Kako u trgovini
sa zemljama CEFTA-e Hrvatska ima pozitivnu bilancu, to doprinosi smanjenju ukupnog deficita
robne razmjene. U 2006. godini suficit je iznosio 752 milijuna eura a u 2012. više od 1 milijarde
eura.
Pokrivenost uvoza izvozom – postotak pokrivenosti uvoza izvozom se dobije tako da se ukupna
vrijednost izvoza podijeli sa ukupnom vrijednosti uvoza i rezultat se pomnoži sa 100. Najgoru
vrijednost pokrivenosti uvoza izvozom RH je imala 2008. godine, a najveću vrijednost je imala
2012. godine kada je iznosila 59,4% posto zbog toga što nam je izvoz u 2012. godini rastao.
Tome povećanju doprinosi razmjena sa CEFTA zemljama jer u razmjeni s njima Hrvatska ima
suficit.
4.2. Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske sa zemljama članicama
CEFTA-e
Iako najveći postotak izvoza Hrvatske ide u EU kao što i najveći postotak uvoza Hrvatske dolazi
iz EU, razmjena sa zemljama CEFTA-e nije zanemariva. Najvažniji izvozni partneri Hrvatske
unutar CEFTA-e su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, dok su uvozni partneri Bosna i
Hercegovina, Srbija i Makedonija. U idućoj tablici ćemo vidjeti uvoz i izvoz Hrvatske od
potpisivanja Sporazuma "CEFTA 2006" do kraja 2012. godine.
33
Tablica 10: Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $)
Al ba ni ja
2006
IZVOZ
UVOZ
2007
IZVOZ
UVOZ
2008
IZVOZ
UVOZ
2009
IZVOZ
UVOZ
2010
IZVOZ
UVOZ
2011
IZVOZ
UVOZ
2012
IZVOZ
UVOZ
30.899
2.695
35.325
3.032
44.375
4.776
37.165
2.999
79.990
5.479
59.467
4.720
74.771
5.382
Bi H
1.310.514
600.375
1.782.585
733.865
2.177.792
819.386
1.347.170
566.988
1.370.688
612.078
1.633.715
757.182
1.577.751
728.445
Crna Gora Ma kedoni ja
6.404
316
154.855
6.689
186.641
1.073
168.074
52.900
107.865
3.593
82.062
4.987
186.806
58.119
Mol da vi ja
83.257
179.992
116.906
221.734
143.114
278.814
121.072
177.774
112.322
141.837
133.565
167.291
124.682
111.452
2.004
7.801
3.427
6.616
2.026
7.737
1.800
4.627
1.694
3.783
2.405
5.323
1.638
4.306
Srbi ja
33.941
15.928
664.942
329.479
778.491
428.127
559.026
281.170
462.882
305.645
522.036
399.089
536.902
362.019
Kos ovo
/
/
/
/
/
/
/
/
72.522
3.689
87.939
3.826
87.706
2.822
Izvor: Izradila autorica prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH, dostupno na:
http://www.dzs.hr
Najviše hrvatskog izvoza odlazi prema najvažnijem trgovinskom partneru Hrvatske, Bosni i
Hercegovini. Do 2009. godine izvoz u BiH je rastao, a onda je u vrijeme početka krize pao za
više od 800 milijuna dolara. Već 2010. je ponovno narastao u usporedbi sa 2009.-om, i rastao je
do 2011. kada je iznosio više od 1,6 milijardi dolara. Drugi važan izvozni partner Hrvatske je
Srbija. 2006. godine izvoz u Srbiju je bio smo 34 milijuna dolara, a 2007. je iznosio 664 milijuna
dolara i rastao je u svim godinama osim 2009. god. Isti slučaj je i sa Crnom Gorom u koju je
2006. izvoz iznosio 6,4 milijuna dolara, a iduće godine izvoz je porastao na 148 milijuna dolara.
Najmanje izvozimo u Moldaviju i taj izvoz i dalje pada. Kada promatramo uvoz najznačajniji
partner za Hrvatsku je ponovno Bosna i Hercegovina. Uvoz iz BiH je svake godine rastao osim
2009. Druga zemlja od koje uvozimo je Srbija od koje od 2007. god. imamo sve veći uvoz. U
2012. god. je dosegnuo više od 362 milijuna dolara. Treći uvozni partner Hrvatske je
Makedonija. Najmanje uvozimo iz Moldavije, Albanije i Kosova.
34
Republika Hrvatska u zemlje CEFTA-e najviše izvozi19:

mineralna goriva i maziva;

hranu i žive životinje;

proizvode svrstane prema materijalu;

kemijske proizvode;

strojeve i prijevozna sredstva;

piće i duhan.
Najviše uvozi20:

proizvode svrstane prema materijalu;

hranu i žive životinje;

razne gotove proizvode;

mineralna goriva i maziva;

kemijske proizvode;

strojeve i prijevozna sredstva.
4.3. Ulazak Hrvatske u EU i izlazak iz CEFTA-e
Vizija Europske unije je bilo stvaranje jedinstvenog tržišta sa slobodnim kretanjem robe, usluga,
ljudi i kapitala. Danas Europska unija ima dvadeset i sedam zemalja članica i najmoćnija je
regionalna organizacija u svijetu. Članice EU su neke od najrazvijenijih zemalja u svijetu, ona je
najstarija međunarodna ekonomska integracija koja je dostigla najviši stupanj integriranja 21 .
Zemlje koje još nisu članice EU ulažu sve napore kako bi napredovale i razvile se, i u konačnici
postale članice ove organizacije.
19
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, dostupno na: http://hgd.mvpei.hr/hr/gospodarstvo
ibid.
21
Postoje četiri razine integriranja: 1. zona slobodne trgovine ( dvije zemlje smanjuju ili uklanjaju barijere, svaka
ima svoju politiku ); 2. carinska unija ( zemlje imaju zajedničku trgovinsku politiku prema zemljama nečlanicama );
3. zajedničko tržište ( slobodno kretanje kapitala i rada ); 4. ekonomska unija ( zajedničko tržište i politika ).
20
35
Od 2004. Hrvatska je kandidatkinja za ulazak u Europsku uniju. Od pristupanja WTO-u, a
posebice od trenutka stjecanja statusa kandidatkinje za ulazak u EU, Hrvatska je poduzela mnoge
konkretne korake, poput izmjena i poboljšanja postojećih zakona te izmjene postojećih
procedura, kako bi ih uskladila sa zakonima i propisima EU i olakšala gospodarsku aktivnost.
Republika Hrvatska je 30.06.2011. zatvorila svih 35 pregovaračkih poglavlja 22 čime su i
formalno okončani pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji i 1. srpnja 2013.
se očekuje da postanemo punopravna članica EU. Europska unija pruža velike mogućnosti samo
treba znati to na pravi način iskoristiti.
Kada Hrvatska pristupi EU, za nju prestaju vrijediti dotadašnji trgovinski sporazumi. Za
Hrvatsku najvažniji trgovinski sporazum je CEFTA sa čijim članicama je Hrvatska u velikoj
mjeri liberalizirala svoju trgovinu. Najviša liberalizacija postignuta je sa BIH, gdje se hrvatski
proizvodi izvoze uz nultu stopu carine. Pri izvozu u Srbiju primjenjuju se snižene carine.
Hrvatska će nakon ulaska u EU nastaviti izvoziti u BIH oko dvije trećine svojih poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda uz nultu stopu carine23. Problem za Hrvatsku je što će nakon ulaska u
EU trećina poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se izvoze u Bosnu i Hercegovinu
opteretiti carinama, koje bi mogle biti veće i za 20% za neke proizvode 24 , što će smanjiti
konkurentnost hrvatskih izvoznika. Najveće opterećenje bi bilo za proizvode mesne industrije
kod kojih bi se primjenjivale carine i u količinskom iznosu pa kod nekih proizvoda to može
dosezati i 50%. Više od polovine hrvatskog izvoza cigareta odlazi na tržište BIH uz nultu stopu
carine a nakon ulaska Hrvatske u EU Bosna i Hercegovina će primjenjivati carinu od 15% na
cigarete25.
Kako ulazak Hrvatske ne bi previše utjecao na njezinu razmjenu najavljeno je da će EU u ime
Hrvatske početi pregovore sa zemljama CEFTA-e o zadržavanju nultih ili najnižih stopa carina
na naše proizvode nakon ulaska u europsko članstvo.
22
Tekst Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, zajedno s dodacima, objavljen je na stranicama
Vlade (www.vlada.hr) i Ministarstva vanjskih i europskih poslova (www.mvep.hr).
23
U tu skupinu proizvoda spadaju pivo, pšenica, voda i bezalkoholna pića te ulja i masti.
24
Analitičari HNB-a navode da bi to mogla biti vrijednost od oko 100 milijuna eura.
25
Poslovni dnevnik: Ulaskom u EU hrvatski izvoznici manje konkurentni na tržištu CEFTA-e, dostupno na:
http://www.poslovni.hr/vijesti/ulaskom-u-eu-hrvatski-izvoznici-manje-konkurentni-na-trzistu-cefte-213064
36
5. ZAKLJUČAK
Cilj ovoga rada je bio pokazati koji je značaj integracije kao što je CEFTA za hrvatsko
gospodarstvo. Cilj svake zemlje jugoistočne Europe je postati članicom EU, pa tako i Hrvatskoj.
Kako bi se pripremila za članstvo u EU i dokazala regionalnu suradnju Hrvatska je postala
članica CEFTA-e. Nova "CEFTA 2006" je moderni sporazum koji sadrži sedam poglavlja i
donosi mnogo promjena u odnosu na originalnu CEFTA-u. Novi sporazum je trebao povećati
robnu razmjenu između članica no to se nije dogodilo zbog slabe konkurentnosti proizvoda
zemalja članica CEFTA-e u odnosu na proizvode iz zemalja EU. Još jedan problem koji postoji
je to što, unatoč koristima koje CEFTA pruža svojim članicama, ona je ipak samo prolazna
stanica na puta ka EU i tako se ne mogu do kraja iskoristiti potencijali ove integracije. Na tržište
CEFTA-e najviše su usmjerene Hrvatska, Srbiji i Bosna i Hercegovina.
Kada promatramo Hrvatsku unutar CEFTA-e, ona je najrazvijenija zemlja no ipak su
gospodarska kretanja u Hrvatskoj rezultat djelovanja dugoročnih čimbenika, tj. strukturnih
neusklađenosti i neodgovarajuće ekonomske politike. Problemi Hrvatske su nedovoljna
konkurentnost koja rezultira u zaostajanju i impotentnosti domaćeg izvoza te propadanju brojnih
gospodarskih sektora koji su se uvijek isticali po broju zaposlenih i izvozu.
Hrvatska je u velikoj mjeri liberalizirala svoju trgovinu s drugim potpisnicama CEFTA-e, a
najviše s BiH, gdje se hrvatski proizvodi izvoze uz nultu stopu carine. Snižene stope carine
primjenjuju se i pri izvozu u Srbiju, a preferencijalni trgovinski režimi važe i na tržištima ostalih
članica. Hrvatska je 30.-og lipnja 2011. godine zatvorila svih 35 poglavlja pregovora s EU i
nakon ratifikacije ugovora od strane svih zemalja članica postajemo punopravna članica EU.
Time je CEFTA, barem za Republiku Hrvatsku, ispunila svoju zadaću i smisao zbog kojega i
postoji.
Na Republici Hrvatskoj ostaje da poradi na strukturi i konkurentnosti jer samo tako može opstati
na tržištu Europske unije. Treba zapamtiti da smo na tržištu CEFTA-e bili najrazvijenija država i
da će ulazak u EU utjecati na uvjete izvoza i uvoza sa članicama CEFTA-e zbog čega bi bilo
dobro da se hrvatski izvoz još više usmjeri na tržište EU-a. Hrvatska će i dalje s ovim zemljama
surađivati, ali ne više kao članica CEFTA-e, nego kroz trgovinsku politiku EU-a.
37
LITERATURA
KNJIGE

Brkić, L. (1995): Teorije međunarodne ekonomske integracije, Gordon d.o.o., Zagreb.

Grgić, M., Bilas, V. (2012): Teorija regionalnih ekonomskih integracija, Sinergijanakladništvo d.o.o., Zagreb.

Kersan-Škabić, I. (2012): Ekonomija Europske unije, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli,
Pula.

Knego, N. i suradnici (2011): Trgovina kao pokretač razvoja srednje i jugoistočne
Europe, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb.

Zelenika, R. (2000): Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela,
Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka.
INTERNETSKE STRANICE

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine:
http://www.bhas.ba (20.1.2013.)

CEFTA trade statistics:
http://www.cefta2006.com/statistics (9.1.2013.)

CEFTA Trgovinski portal:
http://www.ceftatradeportal.com (27.12.2012.)

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske:
http://www.dzs.hr (22.1.2013.)

Hrvatska gospodarska komora:
http://www.hgk.biznet.hr (28.12.2012.)

Kosovo Agency of Statistics:
http://www.eks.rks-gov.net (20.1.2013.)

Statistical Yearbook of Albania:
http://www.instat.gov.al (20.1.2013.)

Statistical Yearbook of Moldova:
38
http://www.statistica.md (21.1.2013.)

Statistical Yearbook of Montenegro:
http://www.monstat.org (21.1.2013.)

Statistical Yearbook of Serbia:
http://www.stat.gov.rs (23.1.2013.)

Svjetska banka:
http://www.worldbank.org (20.12.2012.)

UNCTAD:
http://www.unctad.org (15.1.2013.)
39
POPIS TABLICA I GRAFIKONA
POPIS TABLICA
Tablica 1. Razlike CEFTA-e 2006 i bilateralnih sporazuma ........................................................ 15
Tablica 2: Vanjskotrgovinska razmjena Makedonije sa zemljama članicama CEFTA-e............. 21
Tablica 3: Vanjskotrgovinska razmjena Crne Gore sa zemljama članicama CEFTA-e .............. 22
Tablica 4: Vanjskotrgovinska razmjena Srbije sa zemljama članicama CEFTA-e ...................... 23
Tablica 5: Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa zemljama članicama CEFTA-e
....................................................................................................................................................... 24
Tablica 6: Vanjskotrgovinska razmjena Moldavije sa zemljama članicama CEFTA-e ............... 25
Tablica 7: Vanjskotrgovinska razmjena Albanije sa zemljama članicama CEFTA-e ................. 25
Tablica 8: Vanjskotrgovinska razmjena Kosova sa zemljama članicama CEFTA-e ................... 26
Tablica 9: Saldo robne razmjene i pokrivenost uvoza izvozom Republike Hrvatske .................. 32
Tablica 10: Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e ............... 34
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1: BDP zemalja članica CEFTA-e ................................................................................. 16
Grafikon 2: BDP per capita zemalja članica CEFTA-e ................................................................ 17
Grafikon 3: Inflacija zemalja članica CEFTA-e ........................................................................... 17
Grafikon 4: Uvoz zemalja članica CEFTA-e ................................................................................ 18
Grafikon 5: Izvoz zemalja članica CEFTA-e................................................................................ 19
Grafikon 6: Razmjena zemalja članica CEFTA-e unutar CEFTA-e i sa ostatkom svijeta ........... 20
Grafikon 7 : Izvoz Hrvatske 2006. god. ........................................................................................ 31
Grafikon 8: Uvoz Hrvatske 2006. god…………………………………………………………...31
Grafikon 9: Izvoz Hrvatske 2011. god……………………….......................................................31
Grafikon 10: Uvoz Hrvatske 2011. god……………………………………………………………...……31
40
SAŽETAK
Ovaj rad predstavlja analizu integracije CEFTA te daje uvid u poziciju Hrvatske na tržištu
CEFTA-e. U prvome dijelu se daje uvid o tome kako je zapravo došlo do ideje o osnivanju
CEFTA-e i kako je ona napredovala. Drugi dio je baziran na novome CEFTA ugovoru, gdje su
objašnjena poglavlja ugovora i razlike ugovora "CEFTA 2006" i ˝stare˝ CEFTA-e. Kroz grafičke
prikaze se nastoje prikazati neki od važnih čimbenika razvoja zemalja članica te vanjskotrgovinska razmjena. Posljednji dio se bavi Hrvatskom kao važnom članicom ove integracije.
Prikazani su čimbenici razvoja Hrvatske unutar CEFTA-e, izvoz i uvoz sa zemljama članicama, i
na kraju se spominje ono što je za Hrvatsku najvažnije, ulazak u Europsku uniju. Ovim radom je
zapravo prikazano kako je sve počelo sa idejom o CEFTA-i a završava onim čemu teže sve
zemlje CEFTA-e, članstvom u EU.
Ključne riječi: CEFTA, razvoj, intra-regionalna trgovina, liberalizacija, Europska unija
41
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
7
File Size
862 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content