close

Enter

Log in using OpenID

Bilten

embedDownload
Bilten
Štokholm, decembar 2011. godine
Izdavač: Odsjek za dobrovoljni povratak Grada Štokholma
Jedinstven model povratka
Od 1997. godine u okviru gradske
obrazovne uprave postoji Odsjek za
dobrovoljni povratak Grad Štokholm
(ODP). Tokom godina mijenjale su
se forme i način rada, kao i broj uposlenih. S tim u vezi 2011. godini na
povratničkim predmetima radilo je
troje uposlenih od kojih je jedan uposlenik radio pola radnog vremena. Iz
svega navedenog može se zaključiti da
na Odsjeku radi mali broj zaposlenika,
te da brojni i značajni rezultati koje je
postigao tokom ove i drugih godina
rada uveliko ovisi od eksternih saradnika, partnera u nevladinom sektoru
u Švedskoj i svijetu kao i postojanju
kancelarija Centara za lokalni razvoj
i dijasporu (CLDD)u Bosni i Hercegovini koji nesebično doprinose ostvarenju uspješnih aktivnosti i akcija.
sevi i dopune, posebna obrazovanja)
4. Osiguranje egzistencije u BiH
(traženje posla, otvaranje firme,
pokretanje zemljoradnje)
5. Ostale potrebe u BiH
(škola za djecu, medicinske usluge,
njega starijih, udruženja i klubovi)
6. Probni period u BiH
(prakse, proba privatnog posla ili
zemljoradnje)
7. Pomoć pri odjavi kod vlasti u
BiH
(Poreska uprava, Kasa za socijalno
osiguranje, ostalo)
8. Pomoć kod preseljenja
(priprema, carinski propisi, transport, prihvat u BiH)
Ovakav model omogućava jednostavnu identifikaciju klijentovog
statusa u procesu povratka. To uveliko olakšava rad referenata sa klijentima ali i samim klijentima da
struktuiraju povratnički proces u
kojem se nalaze. Taj uspješni model
rada probudio je svijest i kod drugih
organizacija/institucija/opština/
općina, što je imalo za rezultat pregovore o otvaranju CLDD kancelarija po istom modelu u Crnoj Gori, Iraku i Somaliji. Primjena i proširenje
ovog modela na druge zemlje pretvara ga u internacionalni model
koji bi mogao donijeti institucijama
olakšice kao i smjernice u radu na
reintegraciji.
Društveni vodiči CLDD kancelarija
zajedno sa referentima u ODP-u
rade sa povratnicima po gore na-
Od 2009. godine Odsjek za dobrovoljni povratak Grad Štokholm sa
povratnicima radi prema vlastitom
modelu koji je jedinstven u svijetu.
Model je univerzalan i primjenjiv za
povratnike u bilo koju zemlju svijeta. Osnovna odlika modela je da je
proces povratka podijeljen u osam
etapa:
1. Rješavanje dokumenata u BiH
(lične/osobne karte, pasoši/putovnice, vozačke dozvole, ostali dokumenti)
2. Rješavanje stambenog pitanja
(povrat, pomoć pri traženju sredstava za obnovu, najam, kupovina)
3.Kompletirajuće obrazovanje u
Švedskoj radi povratka
(stručna obrazovanja, fakulteti, kur-
Zeleni stupci pokazuju u kojoj su se etapi nalazili povratnički predmeti u trenutku prijave na Odsjek za dobrovoljni povratak, dok narandžasti stupci pokazuju
stanje u decembru 2011. godine
Bilten
vedenom modelu, dakle, po principu rada u osam etapa. Uz pomoć
ovog modela i etapa može se mjeriti
proces povratka kao i napraviti njegova struktura. Prema tome, klijentova trenutačna životna situacija u
kojoj se nalazi, odnosno ekonomska situacija, stambeno pitanje,
starosna dob, nivo obrazovanja i
porodična situacija, utiče na planove
i mogućnosti povratka pa samim tim
i na cijelu strukturu procesa povratka. Pomoću tih indikatora moguće je
identifikovati u kojoj etapi se klijent
nalazi te odrediti vremensku liniju
povratka.
Odsjek za dobrovoljni povratak,
Grad Štokholm tokom 2011. godine kontaktirao je više od 3.000
ljudi zainteresovanih za povratak
u razne zemlje svijeta. Administrativne procedure za dobivanje ličnih
dokumenata, mogućnosti finansiranja privatnog biznisa i školovanja u
domovini, samo su neka od pitanja
za koja su povratnici zainteresovani
i na koja traže odgovore.
U 2011. godini Odsjek za dobrovoljni povratak prihvatio je 64 zahtjeva
za povratak i uvrstio ih kao svoje
povratničke predmete. To znači da su
ti klijenti dobili referenta na Odsjeku
2
Povratnički predmeti odnosili
su se na 12 zemalja u svijetu:
Bosna i Hercegovina 43,
Somalija 6, Irak 5, Crna Gora 2
i po jedan povratnički predmet:
Kongo, Španija, Čile, Finska,
Srbija, Sudan, Škotska i Turska.
nom članku). Povratnički predmeti
odnosili su se na 12 zemalja u svijetu: Bosna i Hercegovina 43, Somalija 6, Irak 5, Crna Gora 2 i po
jedan povratnički predmet: Kongo,
Španija, Čile, Finska, Srbija, Sudan,
Škotska i Turska.
Od ukupno 64 predmeta, petnaest
predmeta je prekinulo svoj proces,
a jedanaest se vratilo u svoje zemlje.
Trideset i osam predmeta prenosi se
u 2012. godinu na nastavak obrade.
Razlozi prekida povratničkih predmeta
način veoma rizičan za očuvanje
porodice, obzirom da period razdvojenosti može da bude veoma dug.
Samci ne mogu da iznađu rješenje za
prevazilaženje ovog perioda i zbog
toga su upravo oni koji najčešće
prekidaju povratnički proces. Jedan
broj predmeta je prekinut i zbog smrti klijenta.
Saradnja sa nevladinim sektorom
Odsjek za dobrovoljni povratak Grad
Štokholm je i u 2011. godini nastavio
sarađivati sa nevladinim sektorom.
Saradnja sa preko 150 nacionalnih
64 predmeta obrađeno
15 prekinulo svoj proces
povratka
11 se vratilo u svoje zemlje
38 predmeta se prenosi u
2012. godinu
Razlog zbog kojeg najčešće dolazi
do prekida procesa je nemogućnost
usklađivanja zakonskih regulativa
dvije zemlje kao i nemogućnost finansiranja prelaznog perioda u fazi
praktičnog povratka. Prelazni period nastupa kada klijent treba otići u
udruženja ima za cilj realizovanje
reintegtracionih aktivnosti dijaspore
u svoje matične zemlje kao i širenje
informacija vezanih za povratak i
reintegraciju. Odsjek za dobrovoljni
povratak Grad Štokholm je tokom
2011. godine sarađivao i sa institucijama i organima vlasti u Štokholmu
i Švedskoj. Posebno treba naglasiti
intenzivnu saradnju sa Biroima za
zemlju povratka da obavi aktivnosti
koje lično mora nadgledati ili kod
vlasti potvrditi. Porodice to rješavaju
tako što se razdvoje pa jedan član,
najčešće otac ili muž odlaze u zemlju
povratka i pripremaju uslove povratka za cijelu porodicu dok ostatak porodice ostaje u Švedskoj. Iz navedenog može se konstatovati da je ovaj
socijalni rad u Štokholmskim gradskim zajednicama kao i državnim
Zavodima za migraciju, socijalno
osiguranje i nezaposlenost. Sve
aktivnosti se sprovode sa ciljem
omogućavanja povratnicima kada
odluče da se vrate u svoje domovine, da to urade na jedan uspješan i
zadovoljavajući način za sve strane.
64 povratnička predmeta
znači 92 osobe od čega je 14
maloljetne djece
koji intenzivno radi na povratničkom
predmetu. Za te predmete otvara se
dnevnik u koji se pažljivo dokumentuju sve aktivnosti. Šezdeset i četiri
povratnička predmeta u praksi znače
da se radilo sa ukupno 92 osobe od
čega je 14 maloljetne djece.
U slučaju povratka u Bosnu i Hercegovinu klijenti dobivaju još jednog
referenta koji je zaposlen u Centrima za lokalni razvoj i dijasporu.
Na taj način rad sa klijentom je uveliko olakšan (više o tome u nared-
Bilten
3
Aktivnosti Centara za lokalni razvoj i dijasporu
CLDD u BiH sa lokalnom
zajednicom realizirao niz
projekata, edukacija i kampanja...
Edukacija za farmere
Odsjek za dobrovoljni povratak Grada
Štokholma (ODP) sarađuje sa šest
opština/općina u BiH preko kancelarija
sa zajedničkim nazivom Centri za lokalni razvoj i dijasporu (CLDD): Ključ,
Ilijaš, Banja Luka, Teslić, Goražde i
Srebrenica. Inače, pedeset posto svog
vremena CLDD posvećuje radu na razvoju lokalne zajednice, dok ostalih 50
% na pitanjima povratka i uvezivanja
dijaspore u aktivnosti vezane za razvoj
lokalne zajednice.
U Centrima za lokalni razvoj i dijasporu u kontinuitetu se provode aktivnosti na educiranju stanovništva za
angažman u raznim poljima života.
Tako je tokom oktobra u Banja Luci
održana edukacija na temu: Zasad,
uzgoj i plasiranja maline, koju su organizirali društveni vodiči CLDD
Banja Luka uz pomoć Centra za razvoj i unapređenje sela Banja Luka, a u
CLDD Osatica, održana je edukacija za
farmere, kako da unaprijede proizvodnju mlijeka. CLDD Osatica pokrenuo
je inicijativu kod UNDP-a za osnivanje
jedne otkupne stanice za mlijeko u
mjestu Kragljivoda. U saradnji sa Regionalnom savjetodavnom službom iz
Bratunca na području Osatice odabrano je osam korisnika sadnica jabuke,
šljive i kruške, koji su u prošloj godini
zasadili voće. Donator sadnica je talijanska kooperacija za razvoj.
Nakon što se Centru za lokalni razvoj
i dijasporu Banja Luka obratio direktor
zemljoradničke zadruge (ZZ) iz Kulaša
Prnjavor, kako bi uspostavili saradnju sa građanima lokalne zajednice na
polju poljoprivredne saradnje, u prostorijama Centra održan je informativni sastanak na kom su prisustvovali
društveni vodič Centra, predstavnici
Udruženja građana iz Čelinca i predstavnici ZZ Kulaši iz Prnjavora. CLDD
aktivan je i na projektima infrastrukture, pa je tako tender za izgradnju šest
projekata infrastrukture na području
opštine Srebrenica zatvoren 22. augusta 2011. godine. Donator za izgradnju
puteva je UNDP, a od šest puteva koji
će se raditi na cijeloj opštini dva su na
području mjesne zajednice (MZ) Osatica.
U prostorijama CLDD-a, na poziv
predstavnika COOR – Sarajevo (Centar za okolišno održivi razvoj) u cilju
nastavka saradnje sa CLDD Ilijaš, tokom
septembra je održan radni sastanak sa
predsjednicima MZ Srednje, Kamenica
i Dragoradi. Tema je bila anketiranje
stanovništva ovih mjesnih zajednica,
www.cldd.org
kako bi izrazili svoje mišljenje o tome
šta treba učiniti da bi se uklonile ili bar
umanjile divlje deponije smeća. Saradnja između CLDD i COOR-a nastavljena je kroz projekat kojem CLDD
Ilijaš pruža podršku za uređivanje i pakovanje suvenira, predmeta i proizvoda
koji su plod rada stanovništva lokalne
zajednice. Ovi proizvodi su unikatni i
javnosti će biti predstavljeni na izložbi
koja predstoji početkom marta mjeseca
sljedeće godine.
Edukativne radionice i treninzi
Centar za lokalni razvoj i dijasporu
na inicijativu udruženja građana iz
Čelinca proveo je projekat za edukativne radionice šivanja i izrade nakita.
Zahvaljujući Helsinškom parlamentu
Banja Luka, projekat je podržan i realizuje se u osnovnoj školi u Čelincu,
a nastavit će se u prostorijama Centra.
Bilten
Po završetku radionica realizovat će se
izložba sa radovima kreiranim na radionicama u proteklom periodu. Pored
edukacija koje organizuju, društveni
vodiči CLDD Banja Luka tokom novembra mjeseca prisustvovali su i
treningu u organizaciji World Vision.
Osnovna tema treninga bila je savladavanje pisanja logičkog okvira u sklopu
pripreme prijedloga projekta, kao i ostali segmenti pisanja projekata i finansijskog izvještavanja.
Briga o zdravlju
Predstavnici kancelarija CLDD širom
Bosne i Hercegovine organizirali su
tokom jeseni pregled šećera u krvi i
4
koji se iz godine u godinu povećavaju.
U sjedištu CLDD Teslić, društveni
vodiči su sa ciljem provođenja intervjua
o poduzetničkim potencijalima, okupili
žene iz lokalne zajednice i dijaspore.
Centar za edukaciju Pro Educa trenutno provodi istraživanje poduzetničkih
potencijala udruženja i njihovih članica
u RS, s ciljem poboljšanja njihovog
ekonomskog statusa. Helsinški parlament građana Banja Luka i Udruženje
Suncokret iz Čelinca organizirali su u
hotelu Turist u Čelincu radni sastanak
na temu Status žena u lokalnoj zajednici. Sastanku su prisustvovale predstavnice Udruženja žena sa četvero
i više djece, Skupštinska komisija za
ravnopravnost spolova, Centar za loka-
Mjerenje šećera i pritiska
pritiska, kako bi na ovaj način pomogli
prije svega starim ljudima da izvrše
uvid u svoje zdravstveno stanje. U Banja Luci je pregled organiziran u tijesnoj
saradnji sa mjesnim Udruženjem penzionera Debeljaci. U okviru ove akcije u
CLDD Teslić održana je edukacija o dijabetesu za stanovništvo opštine Teslić.
Projekti za žene
Društveni vodiči Centra za lokalni
razvoj i dijasporu u suradnji sa Gender centrom Vlade Republike Srpske
i ove godine su se aktivno uključili u
obilježavanje Svjetskog dana kampanje
Ravnopravno i za žene na selu. Tim povodom je u prostorijama CLDD u Debeljacima održan okrugli sto na temu:
Ravnopravno i za žene na selu, gdje su
aktivno učestvovale žene lokalne zajednice i Udruženja iz Čelinca. Kroz dijaloge i učešće, žene su iznijele svoje probleme u zajednici i ukazale na probleme
saradnja ostvarena je i sa omladinskim
savezom Gusti Teslić iz Teslića. Ovo,
nedavno formirano Udruženje omladinaca, ima za cilj jačanje pozicije mladih
u svojoj zajednici. U organizaciji Centra
za lokalni razvoj i dijasporu, Udruženja
penzionera i Kulturno umjetničkog
društva (KUD-a), u Debeljacima je
uspješno realizovana Prva dječija Majska olimpijada, uz veliki broj različitih
sportskih aktivnosti. U organizaciji
kancelarije Centra za lokalni razvoj
i dijasporu tj. programa Info pult za
mlade, a u partnerstvu sa Udruženjem
Ključ budućnosti, u okviru projekta
Otvoreni parlament- Centar za posjetioce, realizovana je posjeta 50 mladih
ljudi iz lokalne zajednice Ključ Parla-
Društveni vodič Marija Stanković
lni razvoj i dijasporu Banja Luka, UŽ
Žene to mogu, predstavnici udruženja
slijepih iz Čelinca, te žene lokalne zajednice.
CLDD i mladi
Radionici na temu “Izrada strategije
razvoja omladinske politike – Ključ
2011. –2016.” koja je realizovana u organizaciji Omladinskog centra Kosmos iz Ključa, prisustvovala je i Šefika
Muratagić društveni vodič kancelarije
CLDD – Ključ koja je predložila da se
u strategiju doda oblast - “Mladi lokalne zajednice Ključ u dijaspori”, što je
i usvojeno. U avgustu 2011. godine u
Omladinskom centru CLDD Osatica
je uspješno organizovala Školu prijateljstva. Već treću godinu tradicionalno volonteri iz Italije dolaze u Omladinski centar kako bi radili sa djecom.
Djeca su učila da crtaju, kao i da prave
ukrasne predmete. Izuzetno dobra
mentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, kao i Federalnom parlamentu.
Centar za lokalni razvoj i dijasporu
Ključ u saradnji sa Udruženjem Ključ
budućnosti i OC Kosmos, započeo
je sa aktivnostima formiranja INFOPULTA za mlade. U prostorijama Centra je održan radni sastanak sa grupom
nezaposlenih mladih ljudi i na osnovu
njihovih inicijativa zaključeno je da će
Info-pult biti smješten u prostorijama
Centra za lokalni razvoj i dijasporu i
Udruženja Ključ budućnosti, a cilj će
mu biti pružanje podrške poboljšanju
položaja mladih ljudi u Općini Ključ,
sa akcentom na zapošljavanje.
Otvaranje prodajnog mjesta na Bijambarama i Pekmezijada
U prirodnoj zoni Bijambara CLDD je
održao sastanak sa stručnom saradnicom Javne ustanove Prirodne i
zaštićene zone Kantona Sarajevo (JU
Bilten
PZZ KS). Cilj susreta je bio otpočinjanje
razgovora oko iznalaženja načina na
koji bi se organizirala ponudu suvenira
velikom broju turista koji posjećuju
Bijambare. Postignut je dogovor i suvenirnica je počela sa radom od nedjelje 9. oktobra 2011. JU PZZ KS je
omogućio besplatno prodajno mjesto, dok su članice UŽ Ruža Srednje,
zadužene za organizaciju ponude suvenira i drugih proizvoda iz kućne radinosti. U okviru aktivnosti, predviđenih
planom rada CLDD Ključ, društveni
vodič kancelarije CLDD – Ključ, u
saradnji sa Savjetom MZ Sanica, organizirala je radni sastanak sa ciljem
stvaranja mogućnosti zajedničkog rada
i saradnje, kancelarije CLDD Ključ i
MZ Sanica, te organizacija manifestacije Pekmezijada. Utvrđen je i termin
održavanja manifestacije Pekmezijada,
a to je 30. oktobar 2011. godine.
Donirani kompjuteri i podjela paketa
ugroženim porodicama
Doprinos Centra za lokalni razvoj i
dijasporu u pogledu povezivanja dijaspore sa lokalnom zajednicom pokazan
je u još jednom primjeru. Djeci školskog
uzrasta kao i udruženjima na području
opštine Teslić dodijeljeni su laptop
kompjuteri. Kompjutere su podijelili
predstavnici Centra za lokalni razvoj i
dijasporu Teslić, u devet mjesnih zajednica. U saradnji sa Centrom za socijalni
rad i mjesnim zajednicama urađen je
spisak najugroženijih porodica kojima
je potrebna pomoć. Za tri porodice je
obezbijeđen prijevoz paketa do kuće
jer nisu u mogućnosti doći u Centar.
Turski konzul Kemal Bajsak posjetio je
općinu Ilijaš i posebno se interesovao
za rad Udruženja žena na području ove
općine. Članice Udruženja žena Zlatne
ruke su za ovu priliku organizovale
doček u prostorijama udruženja te
predstavile aktivnosti koje sprovode u
općini Ilijaš.
Obilježavanje praznika
Kancelarija CLDD u Tesliću razvila je
izuzetno dobru saradnju sa Dječjim
vrtićem Palčić. Tako je u povodu Vaskrsa, u aprilu 2011. organizirana Ves-
5
ela olimpijada, na kojoj su djeca predstavila svoje aktivnosti, pripremljene
za obilježavanje vaskršnjih praznika.
Bila je to prilika da se predstave običaji
i tradicija naroda BiH. Nekoliko dana
kasnije djeca Dječijeg vrtića Palčić, na
čelu sa direktoricom Jelom Kasapović i
vaspitačicama, organizirali su neobičan
dolazak u CLDD Teslić. Sa pjesmom
su prošli kroz cijeli grad, a dočekali su
ih društveni vodiči Marija Stanković
i Aldin Sivić, gdje su im poklonili
zastavice Evropske unije. U saradnji sa Javnom ustanovom Prirodne i
zaštićene zone Kantona Sarajevo i lokalnim stanovništvom, kancelarija CLDD
je organizovala susret planinara i omladine povodom Prvomajskih praznika. Nekoliko dana poslije, 7. maja na
prostoru Bijambara, obilježen je Dan
Kantona Sarajevo.
Organiziran je Mali
sajam, na kojem je
lokalno stanovništvo
izložilo svoje proizvode.
lnog stanovništva i povratnika, koji su
raseljeni unutar Bosne i Hercegovine.
Rad na povratničkim predmetima
Osnovna djelatnost, kako za ODP
tako i za CLDD kancelarije, je rad na
povratničkim predmetima i reintegraciji bh dijaspore u BiH. U svakoj
od CLDD kancelarija zaposlena su
dva društvena vodiča različitog etniciteta i spola, kako bi se mogli pratiti
naši principi rada, koji se zasnivaju
na: savjetodavnost, empowerment,
čuvanje službene tajne, transparentnost, neutralitet i gender (ravnopravnost spolova).
CLDD kancelarije su ključni saradnici Odsjeka za dobrovoljni povratak (ODP) u Gradu Štokholmu,
Dani dijaspore –
Di-Lok
Tokom 2011. godine
Centri za lokalni Dodjela priznanja učesnicima turnira
razvoj i dijasporu su
uspješno realizovali niz aktivnosti i ost- opštinama/općinama, institucijama i
varili značajne rezultate. Važno je istak- nevladinim organizacijama koje rade
nuti održavanje tradicionalne mani- na ovim pitanjima, te rada na razvoju
festacije Dani dijaspore, pod nazivom lokalnih zajednica. Tokom prethDi-Lok. Domaćini ovogodišnjeg Di- odnih godina Odsjek za dobrovoljni
Loka bili su CLDD Ključ, CLDD Teslić povratak (ODP) Grada Štokholma je
i CLDD Banja Luka. Druženje lokalne postigao značajne rezultate u radu na
zajednice i dijaspore u Tesliću proteklo povratničkim predmetima iz Švedske,
je uz bogat kulturno-sportski i zabavni kroz model povratničkog procesa
program.
zasnovanoga na principu rada u etaU okviru sportskog programa održan pama. Referenti u ODP-u i Društveni
je i turnir u malom nogometu. Ove go- vodiči u CLDD kancelarijama vode
dine prvi put je Opština Ključ, organ- elektronske dnevnike za svakog kliizovala manifestaciju Dani dijaspore, jenta i ti dnevnici se ažurno dopunjukoja se sastojala od izložbe proizvođača ju i razmjenjuju. Elektronski dnevnici
domaće hrane i predstavljanja omogućuju detaljno praćenje procesa
dostignuća lokalnih poduzetnika. U povratka za svakog klijenta i kada je
sportskom druženju dijaspore i djece iz klijent napravio pomak i prešao iz
lokalne zajednice Vrbanja u Banja Luci, jedne etape u drugu.
učestvovalo je oko 40 djece. U sklopu Rad na povratničkim predmetima,
Di-Loka, održan je i ekonomski forum koje su obrađivali zajednički ODP i
uz niz sportskih aktivnosti. Učesnici CLDD BiH je u 2011. godini dostisu bili predstavnici bh dijaspore, loka- gao značajan nivo uspjeha i većina
Bilten
6
Referenti na povratničkim pitanjima:
Ayaan Mohamed
klijenata je napravila veliki pomak u
etapama u svom povratničkom procesu. Povratnički predmeti su tokom
2011. godine najčešće bili definirani
u etapi 2 i 4 što znači da su pitanja
stanovanja i zapošljavanja najaktuelniji problemi koji povratnici imaju u
ovom periodu. Iako zapažamo smanjen broj stambeno nezbrinutih povratnika u BiH, obzirom da je dijaspora u ovom poslijeratnom periodu
obnovila stambeni fond iz privatnih
sredstava, još uvijek imamo slučajeve
kada ljudi koji žive na ekonomskim
marginama u Švedskoj, nisu bili u
stanju da to urade sami. Starosna dob
povratnika je različita, no konstatu-
jemo da su penzioneri koji žive
u Švedskoj, a koji
žele da se vrate u
BiH, u najtežoj
poziciji.
Postoji
određeni dio klijenata koji su
prekinuli proces.
Razlozi prekidanja su različiti, ali
najčešće su to zakonske prepreke,
Larisa Aganović i kako u državi
Matici, tako i u
državi u kojoj borave u dijaspori. Zakonske regulative
onemogućuju klijentima povratak,
jer nadležne institucije ne sarađuju
na pitanju cirkularne migracije, što
direktno utiče na (ne)realizaciju dobrovoljnog povratka. Rezultat (ne)
saradnje i zakonske prepreke utiču
direktno na proces povratka, s tim
što klijenti zapadaju između stolica
i postaju ničiji/nezbrinuti slučajevi.
Sredstva za povratnike su ograničena,
kako u Švedskoj tako i u zemlji
Matici, a potrebe su velike. Konkretan primjer uspješnog povratka te
prepreke sa kojima se suočavamo, je
primjer povratničkog predmeta, u
okviru kojeg se čovjek želio vratiti u
BiH, ali kuća je bila potpuno devastirana, te je tražio donaciju za obnovu kuće. Referenti i društveni vodiči
su nailazili na konstante barijere,
kroz proceduru odobrenja donacije.
Kroz kontinuitet u radu i upornost
društvenog vodiča, uz stalni kontakt sa nadležnim institucijama na
svim nivoima vlasti, uspješno je
omogućen povratak klijenta i obnova
kuće. Ovim povratničkim primjerom
možemo konstantovati da se bolji uslovi za povratak mogu omogućiti, ali
uz veću političku volju za saradnju
nadležnih institucija.
Formiran CLDD Facebook profil
CLDD organizacija je uz pomoć ODP formirala facebook profil s ciljem promovisanja rada CLDD kancelarija prema dijaspori kao i da se informiše o trenutnim aktivnostima vezanim za povratak i reintegraciju koje sprovode CLDD
kancelarije.
Link facebook profila možete naći na web portalu www.cldd.org
U Neumu i Fojnici održane Interne supervizije CLDD kancelarija
Značajan napredak na
polju dobrovoljnog povratka
Vodeći se pozitivnom praksom godišnjeg rezimiranja,
analize i procjene rada Centara za lokalni razvoj i dijasporu (CLDD) u BiH i u 2011. godini održane su
dvije Interne supervizije CLDD kancelarija Bosne i
Hercegovine. Supervizije su održane u Fojnici od 30.
juna do 5. jula i u Neumu od 2. do 7. oktobra 2011.
godine. Kao što je to i do sada bilo Supervizijama
su prisustvovali uposlenici i društveni vodiči CLDD
kancelarija koje djeluju u šest bosanskohercegovačkih
gradova, kao i Supervizorski tim iz Uprave Grada
Štokholma, koji je i glavni organizator. Teme su bile
veoma opširne, a važno je istaći rad na povratničkim
predmetima, usavršavanje komunikacija po evropskim standardima i način izrade strategije razvoja za
budući period.
Tokom rada Supervizija zaključeno je da je postignut značajan napredak u radu sa povratnicima, BH
građanima koji žive u dijaspori, a koji žele dobrovoljno
da se vrate u Bosnu i Hercegovinu. Pored toga urađeni
su i planovi za narednu godinu.
Bilten
7
Dobrovoljni povratak u Irak
ODP održao značajan broj seminara
Odsjek za dobrovoljni povratak Grada Štokholma
(ODP) je tokom 2011. godine nastavio saradnju sa
Udruženjem Iračka Razvojna Grupa na pitanjima povratka Iračana prvenstveno u Bagdad. Gradske vlasti u
Bagdadu aktivno sarađuju sa ODP preko Iračke razvojne
grupe na iznalaženju dobrih rješenja povratka i reintgracije Iračana koji se žele vratiti u Irak, a trenutno žive
u Švedskoj.
Tokom 2011. godine ODP je radnoj grupi Udruženja
Iračke Razvojne Grupe održao značajan broj seminara
koji su imali za cilj da upoznaju radnu grupu sa problemima povratka generalno, modelu povratka koji se koristi u radu sa povratnicima u ODP kao i načinom rada i
saradnje sa kancelarijama Centara za lokalni razvoj i dijasporu (CLDD) u BiH. U sklopu obrazovanja je organizovana i posjeta iračke grupe Bosni i Hercegovini gdje
su imali priliku da u praksi vide način rada i djelovanja
CLDD kancelarija te da se uvežu sa uposlenicima tih
kancelarija radi bolje internacionalne saradnje na pitanjima povratka. Zajedničke ambicije su da se CLDD
Emina Krzović, Dindar N. Shafieq Ministar migracija Iraka
i Adel Aldabbagh TVIG organizacija u Švedskoj
kancelarija otvori i u Bagdadu.
Početkom godine Iračka razvojna grupa je sprovodila
projekat dijelom finansiran od Migracionog zavoda
Švedske kao i manjim dijelom od strane ODP GS a koji je
imao za cilj istraživanje mijenja dijaspore o povratku kao
i informisanje o mogućnostima povratka u Irak. Predstavnici ODP i Iračke grupe za razvoj na seminarima su
nastupali pred nekoliko stotina Iračana u Malmeu, Geteborgu i Stokholmu.
Dobrovoljni povratak u Somaliju
Istraživanje pokazuje: 44% Somalijaca
želi se vratiti u svoju domovinu
Somalijska grupa sastavljena od predstavnika saveza i
Udruženja Somalijaca u Švedskoj nastavila su i tokom
2011. godine intenzivnu saradnju sa Odsjekom za dobrovoljni povratak Grada Štokholma (ODP). Kao rezultat te saradnje organizovani su seminari i radni sastanci
u prostorijama gradske uprave Štokholm. Kao što je to
bilo u slučaju sa Iračkim grupama i sa Somalijcima se
radilo konkretno na uspostavljanju funkcionirajućeg
modela povratka. U proljeće 2011. godine ODP je zajedno sa organizacijom Somali-Swedish Development and
Relief Association napravio istraživanje mijenja Somalijaca o dobrovoljnom povratku. Istraživanje je rađeno na
uzorku od 300 osoba koje žive u Stokholmu i pripadaju
različitim spolnim i starosnim grupama. Rezultati su
pokazli da se više od 44% ispitanika namjerava vratiti
u svoju domovinu. Iz tog razloga, ODP GS intenzivno
je radio na stvaranju uspješnog modela povratka i to prvenstveno u sjeverni dio Somalije, Somaliland.
Kada je riječ o procesu povratka Somalijaca, ostvareni
su značajni kontakti sa gradskom upravom u Hargeisi, a
putem seminara je informisan i obaviješten veliki broj Somalijaca koji žive u Štokholmu o samim mogućnostima
povratka.
Radna grupa Somalijaca iz Štokholma u junu 2011. godine boravila je u studijskoj posjeti u Bosni i Hercegovini
kako bi u praksi vidjeli način rada kancelarija Centara
za lokalni razvoj i dijasporu (CLDD) sa povratnicima iz
dijaspore, kao i da se upoznaju sa aktivnostima koje su
planirane i sprovedene na pitanjima reintegracije dijaspore u lokalnu zajednicu.
Seminar o dobrovoljnom povratku u Štokholmu 2011. godine
Bilten
8
Od 5. do 8. aprila 2011. godine
Posjet delegacije iz BiH Štokholmu
bi se pomogao proces dobrovoljnog
povratka u Bosnu i Hercegovinu.
Delagaciju iz BiH primio je i Thomas
Persson, načelnik Gradske uprave za
obrazovanje. Na prijemu je razgovarano o nastavku saradnje, o problemima ali i daljoj podršci i saradnji
na temu dobrovoljnog povratka i reintegracije BH građana iz Švedske
u Bosnu i Hercegovinu. Također,
razgovaralo se o pružanju pomoći
reformi obrazovnog sistema u BiH,
odnosno prenošenju iskustava i dobre prakse Švedskog obrazovnog sistema.
Prijem u Ambasadi Bosne i Hercegovine. Domaćin nj.e. Darko Zelenika.
Odsjek za dobrovoljni povratak – Odjel za obrazovanje Grada
Štokholma od 5. do 8. aprila 2011.
godine organizovao je za predstavnike šest općina iz Bosne i Hercegovine, u kojima djeluju Centri za
loklani razvoj i dijasporu, studijsku
posjetu Švedskoj i Gradu Štokholmu.
Delegaciju su sačinjavali društveni
vodiči uposleni u kancelarijama
Centara za lokalni razvoj i dijasporu
i to u općinama Goražde, Srebrenica, Ilijaš, Ključ, Teslić te grada Banja
Luka kao i predstavnici lokalnih uprava, načelnici i pomoćnici. Kako
su istakli iz Odsjeka za dobrovoljni
povratak – Odjela za obrazovanje
Grada Štokholma cilj studijske posjete bio je rezimiranje dosadašnje,
ali i dogovor oko nastavka buduće
saradnje na programu dobrovoljnog
povratka i reintegracije Bosanaca i
Hercegovaca koji žive u Švedskoj u
Bosnu i Hercegovinu.
U sklopu protokolarnih aktivnosti
predstavnici općina su sa Eminom
Krzović, koordinatorom Odjela za
dobrovoljni povratak u Štokholmu,
posjetili Ambasadu BiH u Švedskoj,
a domaćin je bio NJ.E. ambasador
Darko Zelenika. Ambasador Zelenika je u svom obraćanju istakao
dobru saradnju kako sa Švedskim
Konferencija
U sklopu studijskog putovanja delegacije iz Bosne i Hercegovine Gradu
Štokholmu održana je i Konferencija koja je za cilj imala rezimiranje
Thomas Persson, Načelnik gradske obrazovne uprave i Muhamed Ramović,
gradonačelnik Goražda
institucijama, ODP, tako i sa klubovima i Udruženjima naših građana u
Švedskoj. Ambasador je izrazio i svoju spremnost da zajedno sa osobljem
ambasade ulože dodatni napor kako
dosadašnje saradnje između Odsjeka za obrazovanje odnosno ODP-a
i Bosne i Hercegovine po pitanjima
dobrovoljnog povratka i reintegracije. Na konferenciji su bili prisutni
Bilten
9
Thomas Persson, Načelnik gradske obrazovne uprave
Ministrica obrazovanja Lotta Edholm
lokalni razvoj u Bosni i Hercegovini.
Predstavnici pomenutih organizacija
izrazili su želju da vide kako se to u
praksi odvija dobrovoljni povratak i
sam model koji je jedinstven u svijetu, jer i sami imaju veliki broj izbjeglica iz Iraka i Somalije koji čekaju
na povratak. U okviru posjete, gosti
iz Bosne i Hercegovine su uz usluge
turističkog vodiča, imali priliku
obići Grad Štokholm i upoznati se
sa njegovim istorijskim i turističkim
potencijalima.
Nastavak saradnje
Bosanskohercegovačko udruženje Neretva u Štokholmu
predstavnici ambasada Srbije, Somalije, Sudana, Turske, Litvanije,
Konga, Chilea i Bosne i Hercegovine, Uprave Grada Štokholma, Migracionog zavoda Švedske, Ministarstva vanjskih poslova Švedske, niza
Udruženja koja okupljaju građane iz
Bosne i Hercegovine, Iraka i Somalije u Švedskoj, kao i drugih institucija. Prisutnima su se obratili Lotta
Edholm, ministrica za obrazovanje
Grad Stokholm, Thomas Persson,
direktor gradske uprave, Anders
Parts u ime Migracionog zavoda
Švedske Emina Krzović, koordinator ODP-a, Ljiljana Radovanović
u ime općina Bosne i Hercegovine
načelnica odjela za društvene djelatnosti Grada Banja Luka kao i Cvje-
tin Maksimović predstavnik Općine
Srebrenica. Prisutnima sa obratila
i društveni vodič Šefika Muratagić,
koja je govorila u ime Centara za
lokalni razvoj i dijasporu Bosne i
Hercegovine.
Tokom boravka u Švedskoj delegacija se susrela sa predstavnicima
Iračke organizacije Tilvaxt Irak
Gruppen, kao i predstavnicima Somalijskih udruženja u Štokholmu. Sa
ovim udruženjima razgovarano je o
stvarnju mreže, prenošenju iskustava
u radu sa povratničkim slučajevima,
kancelarija Centara za lokalni razvoj
i dijasporu iz Bosne i Hercegovine
navedenim Udruženjima, kako bi se
pripremile i planirale posjete iračke
i somalijske delegacije Centrima za
Studijska posjeta Švedskoj bila je od
velikog značaja jer je to ujedno bila
prilika da se rezimira dosadašnja
saradnja, razmijene međusobna
iskustva i usvoje nova znanja te dogovore modeli i uspostave kontakti
za buduću saradnju.
Delegacija je posjetila i Udruženje
Bosanaca
i
Hercegovaca
u
Štokholmu - Neretva. Uz druženje
članovi Udruženja predstavili su svoj
rad i aktivnosti. Emina Krzović i
Šefika Muratagić obratile su se u ime
Grada Štokholma – ODP-a i Centara za lokalni razvoj i dijasporu te
prezentirale dosadašnji rad ovih institucija na programu dobrovoljnog
povratka i mogućnosti koje se nude
te pozvale na saradnju i rad u partnerstvu.
Bilten
10
Studijska posjeta somalijaca i iračana Bosni i Hercegovini
Širenje CLDD modela
Od 27. juna do 2. jula 2011. godine u
studijskoj posjeti Bosni i Hercegovini boravili su predstavnici somalijske i iračke
dijaspore, a u organizaciji Odsjeka za
dobrovoljni povratak Grada Štokholma
(ODP). Cilj posjete bio je da se somalijska i iračka udruženja koja djeluju u
Švedskoj upoznaju sa dobrim modelom
procesa povratka, koji sprovodi ODP u
BiH, a u saradnji sa Centrima za lokalni
razvoj i dijasporu (CLDD). Tom prilikom
posjetili su urede CLDD, kako bi na licu
mjesta imali priliku da prate rad timova
na terenu. Upriličena je i posjeta Općini
Goražde, gdje su su se sreli sa općinskim
predstavnicima, a obišli su i CLDD
kancelariju koja djeluje u sklopu ove
općine. Nakon Goražda organizovana je i
posjeta Zaštićenom području Bijambare
i istomenoj pećini obzirom da CLDD
kancelarija u Ilijašu aktivno radi na pitanjima turizma i zaštite okoliša u lokalnoj
zajednici. Inače, uredi CLDD djeluju u
Ilijašu, Tesliću, Goraždu, Ključu, Srebrenici i Banja Luci, a njihov se rad zasniva na zajedničkoj podršci i u interesu
lokalne zajednice i Grada Štokholma.
Predstavnici somalijskog i iračkog nevladinog sektora te predstavnici švedske
organizacije Medborgarskolan koje
provode programe rada edukacija sa
useljenicima u ove zemlje svoju posjetu
Bosni i Hercegovini nastavili su u Fojnici
gdje su prisustvovali Internoj superviziji
u organizaciji supervizorskog tima iz Uprave Grada Štokholma. Skup je bio prilika
da se analizira podrška procesu dobrovoljnog povratka, koju godinama pruža
Vlada grada Štokholma i iznađu modeli
saradnje i zajedničkog djelovanja.
-Model dobrovoljnoga povratka u Bosni i Hercegovinu, odnosno rad Centara
za lokalni razvoj, koji su koordinirani
iz Štokholma, izuzetno je dobar i mi
ćemo ga u većoj mjeri primjeniti u organiziranju povratka u Somaliju, kazao
je tokom trajanja ovoga skupa Mustafa
Ismail, predstavnik somalijske dijaspore
u Švedskoj. Također, grupa Iračana koja
je boravila u Bosni i Hercegovini izrazila
je zadovoljstvo intenzitetom i stepenom
poslijeratnog oporavka Bosne i Hercegovine:
- Informacije o Bosni i Hercegovini
koje smo mi imali govorile su nam da je
Prijem u Opštini Goražde
Adel Alddabagh i Amar Al-Jaber dobrovoljni povratak u Irak
Mustafa Ismail i Sadia Mumin dobrovoljni povratak u Somaliju
Jenny Linde i Eva Olofsson obrazovanje kroz kružoke
to još uvijek porušena zemlja u koju se
ne može vratiti, u koju ne treba ulagati
i gdje vladaju rizici. Međutim, mi smo
oduševljeni onim što smo vidjeli. Ovo
je prelijepa zemlja koja se brzo oporavila od rata.
U najvećoj mjeri ćemo prepisati model koordinacije timova za povratak
sa lokalnom zajednicom i raseljenim
osobama koji ima Bosna i Hercegovina
i primijeniti ga u Bagdadu, gdje ćemo
uskoro otvoriti Ured koji će imati za
cilj lokalni razvoj i povratak, komentirao je svoj dolazak u BiH Amar Al-Jaber,
pravnik u iračkom timu za povratak iz
Švedske.
Emina Krzović, koordinatorica u ODP,
izrazila je zadovoljstvo kvalitetom
održanoga skupa:
- Imali smo priliku da predstavnici nekoliko nacionalnih grupa koje
žive u Švedskoj razgovaraju o svojim
iskustvima i da na temelju tih iskustava
planiraju dalje aktivnosti na dobrovoljnom povratku. Neposredno pred
otpočinjanje Supervizije u Fojnici, ekipa sa domaćinima iz CLDD u BiH i gostima iz Švedske, posjetila je i Rožaje u
Crnoj Gori, gdje će uskoro biti otvoren
Ured Centra za lokalni razvoj i dijasporu, koji će imati za cilj pospješivanje
dobrovoljnog povratka u Crnu Goru.
Također, uskoro ćemo otvoriti centre u
Bagdadu i na sjeveru Somalije, kazala je
Krzović.
Bilten
11
Pregovori o novoj kanceleriji
CLDD-a u opštini Rožaje
Na inicijativu dijaspore koja je izrazila želju za otvaranjem CLDD kancelarije u Rožaje u Crnoj Gori, Grad
Štokholm je stupio u kontakt sa načelnikom Opštine
Rožaje što je rezultiralo posjetom delegacije na čelu sa
gospođom Eminom Krzović - koordinator CLDD-a
i društvenih vodič Željke Herić i Aldina Sivića ovoj
Opštini. Delegacija je obavila preliminarni razgovor
sa predstavnicima Opštine i dijaspore, kao i pogledala
potencijalne kancelarije. Lokacija za smještaj CLDD-a
je odabrana i kancelarija se nalazi u u Domu kulture u
strogom centru grada Rožaje. Potpisan je i protokolarno
sporazum o saradnji. Pregovori još uvijek nisu završeni i
nastavljaju se 2012. godine.
Grad Štokholm, koga predstavlja Emina Krzović uložio
je sredstva za opremanje kancelarije sa potrebnim
namještajem, kao i potrebna tehnička sredstva za sam
rad. Podršku ovim aktivnostima pružila je Opština
Rožaje, koja je izrazila zadovoljstvo što će jedna ovakva
kancelarija otpočeti sa radom i ostvariti vezu između
ljudi u dijaspori sa lokalnim stanovništvom.
REPORTAŽA
Autor: Joachim Götz, šef odjeljenja za maternje jezike, Gradska uprava za obrazovanje Štokholm
Prva škola maternjeg jezika u BiH za djecu
iz dijaspore koja žive u Štokholmu
Bosna je puna tekućih voda. To je jedan lijep prizor, a tako se zove i jedna od rijeka u zemlji. Neka
onda nastavi teći bistra voda, a ne krv ovim centralnim dijelom Evrope. Mnogi građani Sarajeva su ubijeni tokom opsade grada 1992 -1995. Sada cu vam
ispričati utiske sa ljetne škole maternjeg jezika koju
smo organizovali u Fojnici od 13. – 17. jula 2011.
su tri nastavnika: Ivanči Perišić, Jasminka Jakupović i
Dženeta Bradarić. Emina Krzović koordinator Odsjeka
za dobrovoljni povratak Gradske uprave Štokholma je
bila inicijator ljetne škole. Dvadesetak učenika iz Fojnice sa svoja dva nastavnika je također učestvovalo u
ljetnoj školi.
Šta je bio cilj?
Ministar obrazovanja Kantona
Sarajevo
Da li je stvarno tačno da desetak učenika koji pohađaju
školu maternjeg jezika u Štokholmu žele učestvovati u
ljetnoj školi maternjeg jezika i sresti učenike iz Bosne?
Hoćemo li uspjeti probuditi interes kod nastavnika i
roditelja? Hoćemo li uspjeti probuditi interes za takve
vrste aktivnosti kod političara i državnih službenika?
Odgovor je da.
Dobili smo mogućnost da se predstavimo i razgovaramo sa Ministrom obrazovanja Kantona Sarajevo Emirom Suljagićem. Satanak je bio brz i efektivan. Postavio
nam je pitanja i mi smo ispričali o tome šta je cilj ljetne
škole za maternji jezik. Smatrao je to veoma dobrom
idejom. Rekao je da će Sarajevo učiniti sve da podrži
takvu inicijativu.
Željeli smo omogućiti našim učenicima da steknu bolje
i veće znanje iz maternjeg jezika ali i ukazati na njihovu povezanost sa bosanskom kulturom i jezikom.
Učestvovalo je ukupno devet učenika iz Štokholma,
većinom 7-9 razred osnovne škole. Iz Centra za maternje jezike Gradske uprave Štokholma učestvovala
Fojnica- susret učenika i nastavnika
U srijedu su počeli pristizati učenici u Fojnicu. To je
jedan mali planinski gradić nedaleko od Sarajeva.
Ovdje je izgrađeno predivno odmaralište sa lokalima
za konferencije i bazenima. Ubrzo smo se svi okupili u
Bilten
12
posebna
radost
našim nastavnicima.
Živjeli smo zajedno šest stotina
godina….
Našoj nastavnici Dženeti Bradarić pomaže učenik da balansira prelazeći jedan od mnogih, kristalno čistih potoka
na planini Vranica.
konferensnoj sali gdje su dosli i bosanski učenici kao i
njihova dva nastavnika. Ispočetka je bilo tiho ali se to
ubrzo promijenilo. Počastili su nas sa pićem i uskoro se
pričalo na bosanskom i tiho i glasno.
Gradonačelnik Fojnice je također odvojio vrijeme da
nas pozdravi i iskaže svoju podršku ovom projektu.
Da, taj mali grad Fojnica će učiniti sve da podrži ovaj
projekat a simpatični gradonačelnik Salkan Merdžanić
je mnogo puta uspio nasmijati omladinu. Kada smo
krenuli u zajednički obilazak grada izvadio je novac iz
Obilazak je bio veoma interesantan.
Prva zgrada koju
smo vidjeli i ispred
Isma Stanić iz Ministarstva za
koje smo zastali je
ljudska prava i izbjeglice je veoma
bio Franjevački sapozitivna kada je riječ o ljetnoj
mostan. Potiče iz
školi maternjeg jezika.
petnaestog vijeka
a dobio je od sultana Mehmeta Fatiha ogrtač i obećanje da dok sultan
bude bio na vlasti franjevci će moći slobodno i u miru
upražnjavati svoju religiju! Sloboda religija. U petnaestom vijeku! U samostanu se čuvaju knjige neprocjenjive
vrijednosti.
Jedan od švedskih omladinaca mi je ispričao: ” U Sarajevu stoje džamija, crkva i sinagoga jedna do druge.
Šesto godina smo živjeli zajedno – šta se desilo?”
Svuda teku potoci čiste planinske vode. Jedna je džamija
napravljena baš pored jednog takvog potoka. Tako su
se ljudi mogli prati čistom vodom prije molitve. Kada
je imam pozvao na molitvu koristio se snagom svoga
glasa, zvučnici nisu dozvoljeni. Veče smo završili u jednom restoranu na piću i sladoledu. I tu je tekla voda
u kojoj se uzgaja pastrmka. Oni koji su jeli pastrmku
samo bi pokazali koju žele da im se uhvati. To ja zovem
svježom ribom! Poslije smo se mrakom vratili i utonuli
u duboki san. Iako je bilo kasno, mnoge radnje su bile
otvorene. Naši učenici su stanovali zajedno sa svojim
nastavnicima u odmaralištu.
Pojas ne treba
Emir Suljagić, ministar obrazovanja Kantona Sarajevo,
Isma Stanić, ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH,
Emina Krzović i Joachim Götz.
svog novčanika i sve nas, a bilo nas je oko tridesetak,
počastio kuhanim kukuruzom. To je samo jedan primjer gostoprimljivosti koja nam je ukazana.
Naši švedski učenici su više puta bili pohvaljeni zbog
znanja svog maternjeg jezika. Bosanski omladinci koji
su u dijaspori u drugim zemljama pričaju lošije svoj
maternji jezik nego naša švedska omladina. To je bila
Poslije doručka odvezli smo se sa dva kombija u planine da posjetimo Prokoško jezero. To je putovanje
koje ćemo teško zaboraviti. Kada sam ja pokušao da
pronađem pojas okrenuo se vozač i ljubazno mi sa
osmjehom rekao: ”Makadam je, nema policije!” I ja
sam odustao od pojasa. Putovali smo 16 km sat i po
vremena. Brzina je od prilike 10km/h. Ne susreću nas
druga vozila. Ponegdje su provalije duboke po nekoliko
stotina metara. Ja, šta mi vrijedi pojas pomislio sam. A
kako je i rekao, ovdje nema policije.
Cilj našeg putovanja je malo glacijalno jezero na visini
od 1600 m. Prokoško jezero je nastalo kada je jedan
glacijer skliznuo sa planine i zadržao se u dolini. Tarik
Bilten
nastavnik engleskog i njemačkog je bio nas vodič. Na
dnu jezera, 13 m ispod površine, je još uvijek led. Iako
je jezero malo mnogi su se udavili u jezeru dok su se
kupali povučeni podvodnim virovima. Mi se nećemo
kupati. Ovdje gore ima ovaca, koza i konja. Tu se pravi
sir i prodaje se mlijeko. Šetajući ugledasmo lubenicu
kako se ljulja u vodi. Kada smo došli do dvije žene
vlasnice lubenice, razrezale su je i podijelile s nama.
Još jedan primjer bosanske gostoprimljivosti. Ali šta
rade ove dvije žene u šatoru pored jezera? One beru
sitno ružičasto cvijeće koje miriše na pizzu, to je timjan
(majčina dušica/ćubra)!
U jezeru je postojala ili možda još uvijek postoji endemska životinja koja se zove Triton. Liči na guštera.
13
jamo tragove iza sebe.
Svuda teče kristalno čista voda, ako si žedan ispruži
ruku i napij se. Naši švedski učenici su bili malo
Sultan Mehmet Fatih II je dao pravo franjevcima da ostanu
i zadrže u slobodi svoju religiju. Stare i vrijedne knjige se
čuvaju ovdje.
sumnjičavi, za njih čista voda teče iz česme!
Ni na putu prema dole nismo sreli policiju, tako da je
sve dobro proteklo. Šofer je povremeno izbacivao glavu
kroz prozor da prekontroliše točkove. Kaže vozio je on
i teže turiste od nas, odrasle iz Dubaija, Tunisa i Turske.
Školski čas naveče
Prvi dojmovi, gleda se, zadirkuje, šapuće… kako izgledaju
švedski bosanci?
Neko je uzgojio kalifornijsku pastrmku u jezeru. Pošto
nema puno hrane u ovom malom jezeru – pastrmka je
pojela tritona!
Ono što nije dobro je da su pitanja vlasništva na ovom
području još uvijek neriješena te se ne zna tačno koliko
je nelegalno izgrađenih kuća na ovom prostoru. Voda
se uzima iz jezera tako da se površina jezera smanjila.
Jezero je od početka malo tako da sada postoji rizik da
potpuno nestane.
Kao i na mnogim drugim mjestima i ovdje se mogu
naći razbacane plastične flaše, omoti od sladoleda kao
i drugo smeće. Rastužio sam se zbog toga. Ovdje se svi
moramo naučiti da živimo kao indijanci. Da ne ostavl-
Kasno naveče je školski čas u grupama. Učenici intenzivno diskutuju, a naši nastavnici vrijedno rade s njima
obilazeći grupe. Ima dosta smijeha. Radili su na pitanjima očuvanja prirode – ekologiji. Uče se nove riječi i
način izražavanja. Učenici pričaju maternjim jezikom.
Nakon vježbi po grupama svaka grupa glasno referira
ostalima. Pet minuta po grupi. Zaista izvanredan način
učenja jezika. Svaki učenik ima zadatak da sa jednom
riječju opiše doživljeni dan. Potrebno je dobro poznavanje jezika da bi se moglo argumentovati zašto je upravo ta riječ odabrana. Moja riječ bi bila voda…
Mubera, kolega iz Banja Luke koja radi u našoj kancelariji CLDD na pitanjima dobrovoljnog povratka prati rad
učenika sa zainteresovanošću – vidi se da smatra da su
naši učenici uspješni.
Skoro je deset sati. Naši su učenici dosta naučili o
geografiji ove zemlje, ekološkim problemima i sa
sigurnošću su poboljšali svoj vokabular.
Sarajevo – hvala ali ne više ruža
U petak ujutro krećemo za Sarajevo. Posjetili smo Zemaljski muzej BiH. Ovdje su nam vodiči stručno osoblje
koje nas vodi kroz historiju ovog područja, od rimskog
doba pa naprijed.
Očito je da su Iliri bili bosanski pradjedovi. Kršćanstvo
je došlo u ova područja prije više od hiljadu godina.
Ovdje je postojala jedna varijanta kršćanstva koje se
Bilten
14
zvalo bogumilstvo. Turci su osvojili ova područja i
pripojila ih Osmanskom carstvu 1463. S vremenom je
sve veći broj stanovništva prelazio na islam.
Krajem 1800.-tih Austro-Ugarska okupira ovo područje.
Bosanci su očito imali veoma dobru relaciju sa svojim
Prokoško jezero na 1.600 metara
visine je jedinstveno i treba se očuvati.
Vijugavim serpentinama brzinom od 10km/h popeli smo se
do jezera. Zaista, nigdje policije na vidiku.
vladarima. U starom dijelu grada vidi se uticaj turaka,
odmah nakon tog dijela se osjeti austrijski uticaj, a dalje
”socijalistički”. Slika koju vidite dole predstavlja najnesretniji ulični ćošak na svijetu. Tu je stajao atentator koji
je ubio Franca Ferdinada, a što je započelo prvi svjetski
rat.
Jugoslavija nastaje, još jedan svjetski rat i onda krvavi balkanski rat početkom 1990-tih. 1995. potpisao se
Daytonski sporazum. Bosna i Hercegovina se administrativno dijeli na dva dijela, jedan gdje pretežno žive
srbi drugi gdje pretežno žive hrvati i bošnjaci.
nadmorske
I kako je sada sa sarajevskim ružama? Nažalost ne radi
se ovdje o ružama nego crnom humoru. Ponegdje se, u
asfaltu, još uvijek mogu vidjeti tragovi granata koje su
padale na grad. Ožiljci nakon granata koji se vide zovu
se “Sarajevske ruže”. Ne želimo ih više vidjeti.
U drugoj zgradi Zemaljskog muzeja je odjeljenje za floru i faunu. Dinarski alpski sistem je bogat životinjskim
svijetom koji podsjeća na švedski kao na primjer vuk i
medvjed.
Poslije smo išli u obilazak grada i oko 13.00 sati začuo
se ezan za džumu – molitvu petkom. Neki iz naše grupe
su otišli tamo dok mi ostali u obližnji restoran.
Bilo je zaista vruće u Sarajevu taj dan. Pili smo vodu
u flašama neiscrpno. Nismo mogli po toj vrućini dugo
šetati. U Fojnici je naveče muzika i folklor.
Segregacija u školama
Osnovna škola je devet godina. Većina škola su komunalne, iako se već pojavljuju privatne. Razredi su veliki,
Bilten
15
Ekologija, održiv razvoj kako se to kaže na bosanskom?
30 učenika i više. Jezička nastava se ponekada odvija u
manjim grupama.
Nastavnici predaju odprilike 22 sata sedmično. Kada
pitam Tarika kolika mu je plata rekao je 400 eura. Ja mu
kažem da to nije puno. Moglo je biti gore….kaže Tarik,
ima ih bez ikakvih prihoda. Tarik kaže da može čak
i da malo uštedi. Želi da jednom otputuje u Minhen.
Tarik je nastavnik jezika.
Veoma ružna slika škole jeste segregacija. Bez obzira
što na primjer hrvati i bošnjaci idu u istu školu oni ipak
ne pohađaju nastavu zajedno. Škola je podijeljena u dva
dijela. Školsko dvorište je ogradom podijeljeno u dva
dijela, a nemaju ni časove odmora zajedno. Kako da suzbijemo predrasude i spriječimo nove konflikte ako se
čak ni u školi ne srećemo?
Kada su učenici zadnji dan upoređivali naše škole obznanilo se da mi nemamo ocjene od prvog razreda osnovne škole. ”Kako se onda išta naučite ako nemate
ocjena?” Ono što su svi ocijenili pozitvinim u Švedskoj
je mogućnost izbora i bavljenja sportom. Ovdje učenici
nemaju takve mogućnosti. Zabrana maltretiranja u
školi postoji u obje zemlje ali se nažalost takve stvari
ipak pojavljuju.
Zadnji dan s rajom
Planinska džamija – ali naši učenici nisu išli u ovu džamiju
na džumu.
dolazimo ovamo. Sada ćemo održavati kontakte putem
e-maila i Facebooka. Još jedan pozitivan efekat škole je
da su stečena prijateljstva koja će se održavati.
Na kraju mogu konstatovati da naši učenici uopšte nisu
imali problema jezičke prirode u Bosni i Hercegovini.
Naučili su više o svom jeziku i kulturi. Ko zna možda
će se jednoga dana vratiti ovamo. U tom slučaju su ovi
učenici dobro opremljeni da napuste dijasporu.
Payback time
Samir Jahić također radi u Gradskoj upravi Štokholma.
Pridružio se našoj grupi kada smo bili u Fojnici. Veoma
je aktivan i angažovan na pitanjima ekologije.
Samir koji je nastavnik tjelesnog odgoja podijelio je sve
učenike u četiri tima koji su se takmičili jedan protiv
drugog. Svim učenicima je bilo veoma zabavno.
U sred takmičenja pojavio se radio koji je održao direktnu jednosatnu emisiju o našim učenicima. Učenici će
dobiti kopiju tog programa.
Kako da na najbolji način iskoristimo vodene potencijale koje ova zemlja ima? Sunce sija i grije, kako da
se iskoristi ta besplatna energija koju nam sunce daje?
Možda solarne ćelije na krovovima? Kako pokrenuti
reciklažu koja je neophodna?
Naši učenici su bili i ostali veoma zadovoljni programom ova četiri dana. Zašto za ovo nisu imali prilike
i ranijih pet godina? Sada bi smo imali prijatelje kada
Samir smatra da je za njega kao i mnoge druge koji su
napustili Bosnu došlo vrijeme da se oduže svojoj domovini. Šta mogu učiniti za svoju bivšu domovinu nakon
mnogih provedenih godina u Švedskoj?
Bilten
16
Mediji kako u Bosni i Hercegovini tako i u Švedskoj prate aktivnosti u organizaciji Odsjeka za
dobrovoljni povratak – Odjela za obrazovanje Grada Štokholma
Izdavač: Stockholms stads Frivillig Återvandring Odgovorni urednik: Emina Krzovic [email protected]
Saradnici: Ingegerd Ärlund, Larisa Aganovic i Ayaan Mohamed
DTP: BMG Bosanska medijska grupa, Tuzla Foto: BMG, ArtLab, Marketingart i CLDD.
Adresa: Frivillig återvandring, Box 22049, 104 22 Stockholm Sweden
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
2 190 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content