Komunalna energetika NOVA ENERGETIKA

NOVA ENERGETIKA
Vodice, 22. i 23. studenog 2012., Hotel lympia
Komunalna
energetika
Nikola Čupin,
Udruga za razvoj Hrvatske (URH)
UDRUGA ZA
RAZVOJ
HRVATSKE
www.urh.hr
‘Komunalna energetika'
Crikvenica, 1.- 2. 10. 2009.
D.Sarvan: Komunalno
gospodarstvo



Komunalno gospodarstvo = jedna od djelatnosti
JLS kojima se neposredno ostvaruju potrebe
građana,
Djelatnosti koje se najefikasnije i
najekonomičnije obavljaju na razini lokalnih
jedinica, uvažavajući pri tome potrebe lokalnog
stanovništva,
Zbog zatvorene prirode njihovih tržišta ne djeluju
u normalnim tržišnim okolnostima (monopol ili
oligopol),
Zakon o komunalnom gospodarstvu


U važećem Zakonu o komunalnom gospodarstvu
(ZKG), eksplicite se, kao komunalna djelatnost,
spominju samo javna rasvjeta, opskrba pitkom
vodom te odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,
ali
predstavničko tijelo grada, odnosno općine,
svojom odlukom može propisati da se i druge
djelatnosti lokalnog značenja mogu smatrati
komunalnim djelatnostima, pod uvjetom da se
obavljaju u skladu s odredbama ZKG-a.
Sadržaj KG
opskrba pitkom vodom,
2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,
3. prijevoz putnika u javnom prometu,
4. održavanje čistoće,
5. odlaganje komunalnog otpada,
6. održavanje javnih površina,
7. održavanje nerazvrstanih cesta,
8. tržnice na malo,
9. održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika
10. obavljanje dimnjačarskih poslova,
11. javna rasvjeta.

zapošljava cca 4% od ukupno zaposlenih, realizira
ukupni prihod cca 2% ukupnog prihoda gospodarstva,
vrijednost imovine iznosi cca 4% ukupne imovine
gospodarstva
1.
Komunalna energetika?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
opskrba pitkom vodom,
odvodnja i pročišćavanje otpadnih
voda,
prijevoz putnika u javnom prometu,
odlaganje komunalnog otpada,
javna rasvjeta.
Grijanje i hlađenje ?
Komunalna energetika
i
Energetska efikasnost
1.
2.
3.
4.
Sinergija energetskih sustava (toplina iz TE za
grijanje)
Izolacija zgrada i Toplinske Pumpe
Obnovljivi izvori energije
Zaštita okoliša i utjecaj na klimatske promjene
Projekti energetske efikasnosti i zaštite okoliša,
mogu se postići jedino u JLS (gradu, općini)
Izolacija zgrada i Toplinske pumpe
1.
2.
3.
4.
Zgradarstvo u RH troši preko 40% ukupne primarne
energije, od čega se preko 80% troši za grijanje i hlađenje
Korištenje toplinskih pumpi je najučinkovitiji način grijanja i
hlađenja, a stvara 6 puta manje emisije CO2, nego grijanje
na plin.
More akumulira ljeti toplinu (1 kW/ m2), a ta se energija u
zimi može koristiti za grijanje (Srednji Jadran na dubini od 5
m, cca. 12-14°C)
Gradovi na moru mogli bi imati 5 do 8 puta jeftinije hlađenje
i grijanje, ukoliko se pojednostavi procedura (suglasnosti):
• Ministarstva graditeljstva za zahvat morske vode
• Ministarstva mora i turizma za zahvat morske vode
• Lučke kapetanije
• Ministarstva prometa
• Hrvatskih voda
UMREŽENI KOMUNALNI
SUSTAVI:
1.
2.
3.
4.
5.
Vodovod i odvodnja
Toplinska mreža
Plinska mreža
Elektroenergetska mreža
Javna rasvjeta
Svaki od sustava brine svoju
brigu




Širi se u skladu sa svojim interesom, želi ući u
stan potrošača, prodati i naplatiti ‘svoju’
energiju
U Zagrebu imamo u stanu: plinsku i toplinsku i el
mrežu, sve smo to plaćali
U Danskoj tamo gdje je toplinska mreža
zabranjeno je individualno grijanje, a ako baš
hoćeš tada plaćaš i jedno i drugo
Stadtwerke vodi svoju brigu, nastoji opskrbiti
građane sa strujom i toplinom na racionalniji
način
Energetski bazen grada
HEP
el. energija
Elektra
El. energija
INA
Plin, LLU
Javna rasvjeta
Gradska
Energetika
Toplinarstvo
Stadtwerke
TE-TO
Hrv. Šume
biomasa
Grijanje
Hlađenje
INA
plin
Spalionica
Kuhanje
Gradska plinara
Grijanje
Hlađenje
Toplinska mreža – kičma gradske
energetike







Koncentracija toplinskog konzuma
Diverzifikacija energenata: plin, lož ulje,
biomasa, solarni kolektori, komunalni
otpad (spalionica)
Efikasna proizvodnja električne energije
Veća sigurnost energetske opskrbe
Manji troškovi za grijanje i hlađenje
Poboljšanje ekološke slike (umjesto
tisuću dimnjaka, dimnjak bioenergane...)
Viši standard grijanja
Prof Voršić:
Osvrt na mnogobrojna
savjetovanja pod naslovom
‘Komunalna energetika’
u Mariboru
Energetika Zagreba
Energetski sustav
Zagreba
1 Naftni (N-sustav)
2 Elektroenergetski
(E-sustav)
3 Toplinski (Tsustav)
4 Plinski (P-sustav)
Organizacija Vlasništvo
(poslovni
subject)
INA
D.D
Elektra
HEP
Toplinske
mreže
Gradska
plinara
HEP ?
Grad
EES
Derivati nafte
Plin
Derivati
nafte
Plin
EES
Na pragu grada, Zagreb raspolaže s 13 TWh energije, što je između
20% i 25 % ukupno utrošene energije u Hrvatskoj. Učešće energenata
na pragu grada dato je u tablici 2:
Učešće energenata na pragu grada Zagreba (1996.god.)
Energent
Udio
u
energiji
Derivati nafte
47.3 %
Prirodni plin
39.7 %
Električna energija
11.5 %
Ostali energenti
(ugljen, drvo, geotermalna energija i
1.5 %
dr.)
ukupnoj
Na pragu grada, Zagreb raspolaže s 13 TWh energije, što je između
20% i 25 % ukupno utrošene energije u Hrvatskoj. Učešće energenata
na pragu grada dato je u tablici 2:


Od ukupno 13 TWh ili 13 milijardi kWh, na ulicama (u motorima
osobnih i transportnih vozila) i zgradama (u ložištima industrije i
kućanstva) izgori 5 TWh (38,1%) naftnih derivata. U kotlovima dvije
zagrebačke elektrane za proizvodnju ogrijevne topline (vrela voda
za grijanje), industrijske pare i električne energije izgori dodatnih 1,2
TWh (9,2%) naftnih derivata.
U kotlovima elektrana izgori još 1,9 TWh (14,5%) plina u istu svrhu,
što ukupno iznosi nešto preko 3 TWh energije koja se transformira iz
primarnih oblika (plin i lož ulje) u ogrijevnu toplinu, tehnološku paru i
električnu energiju. Ostatak od 3.3 TWh (25,2%) prirodnog plina
koristi se u kućanstvima, industriji i dr. Na istim mjestima iskoristi se
još 1.5 TWh (11,5%) električne energije, a ostatak od 1,5% ukupne
energije, do 13 TWh, otpada na ostale energente.
Energetski model Güssing (A) – Prije
NAFTA
STRUJA
Novac
KUPCI
POGONSKO
GORIVO
Energetski model Güssing (A) – Sada
SUNCE
STRUJA
ŠUMARSTVO
POLJOPRIVREDA
VLASTITA
PROIZVODNJA
ENERGIJE
TOPLINA
KUPCI
POGONSKO
GORIVO
Da li je moguć model Güssing u HR?
Primjeri : Našice i Bjelovar
Novac
ENERGETSKA BILANCA
Ukupna potreba (Stanje 2010.):
Toplina: 60GWh (od toga oko 30 GWh privatna kućanstva)
•Struja: 50,2GWh (8,1GWh privatnici/7,5GWh obrti i javne zgrade/36,4GWh industrija)
•Pogonsko gorivo: 29GWh (od toga 17,2GWh privatnici)
Proizvodnja energije (Stanje 2010.):
•Toplina: 56GWh– 4 CTS na biomasu i 3 kogeneracije
•Struja: 22,2GWh– 3 kogeneracijska postrojenja
•Proizvodnja bioplina: 8,4GWh/a (od 2009 . postrojenja za metaniziranje ()
Vlastita opskrba toplinom i strujom:
71%
Novostvorena vrijednost
 Preko
50 novih poslovnih zona
 Više od 1100 novih radnih mjesta
 Čisti prihod od prodaje topline i struje
9 mil. € / godišnje (stanje 2010.)
 Potrošnja
drva od 44.000 t / godišnje
Da li je moguć model Güssing u
HR?
Primjeri : Našice i Bjelovar
Bjelovarsko bilogorska županija
KOLIČINE PROSTORNOG DRVETA I DRVNOG OSTATKA PO UŠP
2,54m3/ha
m3/ha
Preg
2,60m3/ha
2,73m3/ha
2,69m3/ha
2,10m3/ha
2,30m3/ha
0,36m3/ha
2,11m3/ha
1,79m3/ha
1,42m3/ha
2,87m3/ha
1,07m3/ha
1,11m3/ha
0,02m3/ha
1,98m3/ha
3,06 m3/ha
Energetski neovisne zgrade – primjer Majdandžić
Promjene cijena energenata
OSVRT NA OSTALE KOMUNALNE PROBLEME
 Javna
rasvjeta (tema 3)
 Zagađenje okoliša i elektro vozila
(tema 5)
URH se zalaže za razvoj Hrvatske na
bazi vlastitih resursa!
HVALA NA PAŽNJI!

Download Report