Geologija podmorja Jadrana

STRUKTURNA
GEOMORFOLOGIJA
Bruno Tomljenović
Geologija podmorja
Jadrana
1
STRUKTURA PREDAVANJA
 1. DIO: Zašto depresija ispunjena morem
baš na ovom mjestu ?
 2. DIO: Geološke značajke Jadranskog podmorja na
temelju geofizičkih i bušotinskih podataka
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
2
JADRANSKO MORE
 Današnja morfologija
Dužina: 780 km
Širina: 240 km
2
Površina: 138.597 km
u RH:
54.031 km2
Prosječna dubina: 173 m
Max. dubina: 1.233 m
Zapremina: 34.977 km3
NE obala izrazito
razvedena i krševita
 SW obala niska i
zaravnjena








Zašto baš ovdje?
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
3
 Predgorski bazen okružen s tri strane planinskim lancima
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
4
 Predgorski bazen Jadrana
- rezultat je tektonske aktivnosti (rasjedanja i boranja)
na suprotnim rubovima Jadranske ploče
- nakupljanje stijenskih masa u planinskim lancima dovodi
do koncentracije opterećenja u litosferskoj ploči koja u
tom dijelu postupno tone
Pojednostavljeni geološki profil kroz južni dio Jadrana
(dopunjeno prema de Alteriis, 2002).
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
5
 Jadranska (Apulijska) ploča – položaj prije 155 Ma
(prema Stampfli & Borel, 2004)
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
6
4
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
7
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
8
 Boranje i rasjedanje – glavni deformacijski mehanizmi u
formiranju planinskih lanaca, odnosno orogenskih pojaseva
B. Tomljenović
Geologija podmorja jadrana
9
 Vremensko trajanje i smjer napredovanja tektonske
aktivnosti u Dinaridima i Apeninima se bitno razlikuju
APENINI:
tektonska aktivnost
od početka miocena
(prije oko 23 Ma)
do danas,
smjer napredovanja
prema NE
VANJSKI
DINARIDI:
tektonska
aktivnost od
sredine eocena
do kraja miocena
(40-5 Ma)
lokalno i danas,
smjer
napredovanja
prema SW
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
10
 Kao rezultat vremenski i prostorno neujednačene
tektonske aktivnosti na rubovima, u Jadranskom bazenu
je tijekom geološke povijesti postojalo nekoliko manjih
pod-bazena ili lokalnih taložnih centara
NAB
CAB
PP
SAB
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
11
 Uz tektonsku aktivnost, na morfologiju Jadranskog
bazena presudno su utjecale i globalne, eustatske
promjene morske razine
Promjena globalne razine mora tijekom
zadnjih 140.000 godina
(iz Keller & Pinter, 2002).
(prema Lambeck et al., 2004)
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
12
 Uz tektonsku aktivnost, na morfologiju Jadranskog
bazena presudno su utjecale i globalne, eustatske
promjene morske razine
Promjena globalne razine mora tijekom
zadnjih 140.000 godina
(iz Keller & Pinter, 2002).
(prema Lambeck et al., 2004)
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
13
JADRANSKO MORE
 Epikontinentalno more –
podmorje Jadrana izgrađeno je od stijena kontinentalne kore
 Mohorovičićev diskontinuitet na dubini od 14 pa i više od 40 km
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
14
 2010. godina - 100 godišnjica otkrića MOHO
diskontinuiteta koji predstavlja granicu između
stijena Zemljine kore i plašta
Andrija Mohorovičić
(1857-1936)
Pojednostavljeni petrološki model i dijagram brzine
P-valova u kontinentalnoj kori (iz Lowrie, 1997).
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
15
 2. DIO:
Geološke značajke Jadranskog podmorja na
temelju geofizičkih i bušotinskih podataka
(iz fonda INA Industrija nafte d.d. Zagreb)
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
16
 Zapadni rub Jadranske karbonatne platforme (JKP)
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
17
 Primjer recentne karbonatne platforme - Bahami
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
18
 Zapadni rub Jadranske karbonatne platforme
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
19
 Zapadni rub JKP
zapadni rub
JKP
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
20
 SW čelo borano-rasjednog pojasa Vanjskih Dinarida
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
21
 SW čelo borano-rasjednog pojasa Vanjskih Dinarida
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
22
 SW čelo borano-rasjednog pojasa Vanjskih Dinarida
(iz Prtoljan et al., 2007)
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
23
 SW čelo borano-rasjednog pojasa Vanjskih Dinarida
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
24
 Dugootočki bazen: formiran ispred SW čela boranorasjednog pojasa VD
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
25
 Dugootočki bazen: aktivan kao predgorski bazen
od početka paleocena pa do kraja miocena
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
26
 Solne strukture – solni dijapiri
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
27
 Solni dijapir otoka Jabuka
holocen
holocen
pleistocen
solni dijapir
pliocen
pliocen
miocene
kreda
kreda
(iz Herak et al., 2005)
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana
28
 Solni dijapir SW od Dugog Otoka
B. Tomljenović
Geologija podmorja Jadrana

Download Report