Mladen Lojkić: Sekularizam, laicizam i ateizam u službi Zloga | HRsvijet.net - Hrvatski svijet - Razumjeti Hrvatsku - Vijesti Saturday, May 03rd NASLOVNICA FILM GLAZBA Last update: 09:49:57 AM GMT KULTURA DRUŠTVO KAZALIŠTE YO U AR E HER E: KULTURA MAGAZIN KNJIŽEVNOST KNJIGOZ ORI Traž i 03. 05. 2014. PRETRAŽI HRSVIJ ET KOLUMNE KNJ IGOZ ORI HR SVIJET TV DEUTSCH IMPRESSUM UMJETNOST KULTURNA BAŠTINA MARKETING KRATKE PRIČE MLADEN LOJKIĆ: SEKULARIZ AM, LAICIZ AM I ATEIZ AM U SLUŽ BI Z LOGA Mladen Lojkić: Sekularizam, laicizam i ateizam u službi Zloga PETAK, 02 SVIBANJ 2014 09:58 NAJNOVIJE NA PORTALU >> Knjigo zo ri Miljenka Sto jića: Mo st Završeni 2. Vidik fest Preminuo Mišo Relo ta 'Outso urcing' ili 'brigo mo ja prijeđi na drugo ga'! Francuska revolucija pokrenuta u laboratoriju „Velikog oka“ nije oz načila samo novu liberalnu političku i ekonomsku doktrinu povez anu s prosvjetiteljskom mišlju već je nagovijestila kraj monarhiz ma i početak borbenog laiciz ma koji će uskoro poput metastaz a tumora z ahvatiti cijeli svijet. Međutim, proces prema sekulariz aciji društva, odnosno prema antropocentričnom mišljenju, z apočeo je još u 13. stoljeću kada su nominalisti rastakali harmoničnu z gradu teologije i vjeru odvojili od z nanja. Descartesov racionaliz am - traganje z a istinom kao najvišim oblikom ljudskosti koja se tek takva treba sjediniti s Bogom, među kojem tez a kako se svemir kreće mehanički bez Bož jeg z ahvata, odvela je svijet u kršćanski skepticiz am. Deisti (Bailly, Spinoz a itd.) z amagljivali su Bož ju opstojnost i udaljavali ju od čovjeka. Za njihov nauk Bog je samo napravio koz mos, navio ga poput sata i distancirao se od njega. Prema tomu deisti su tvrdili kako se Bog nije pokaz ao čovjeku kroz riječi iz Biblije te da se čovjek ne mož e približ iti Bogu ni kroz jednu religiju. Obilježena o bljetnica ubo jstva dvanaesto rice redarstvenika u Bo ro vu Selu Ćiro Blažević više ne misli što je mislio ! Mladen Lo jkić: Sekularizam, laicizam i ateizam u službi Zlo ga HSK: Uvećavanje bro ja žrtava Jaseno vca šteti hrvatsko m naro du Kladnjice: Pro slavljen blagdan sveto g Filipa i Jako va, apo sto la Željana Zo vko u Slavo nsko m Bro du: Ne zabo ravite da samo stabilna BiH s ravno pravnim Hrvatima u njo j daje stabilno st i o vo m kraju Sekulariz acija i laiciz acija kao kritika negativnog stava prema Crkvi dobiva svoj pravi z amah pokretom duhovne obnove, prosvjetiteljstvom, iz raž ena kroz misli mnogih umnika, pisaca, filoz ofa i pjesnika (Lessing, Kant, Hegel). Voltaire se cinično iz ruguje istinama kršćanstva, tako da prosvijećenom vladaru Friedrichu II. z a stolom iz javljuje: „Što se mene tiče, ja bih svoje mjesto u nebu prodao za talir.“ Znanost se također sve više udaljava od teologije smatrajući da je sveto i religioz no samo nešto subjektivno, te prema tomu sve je profano i sve je podlož no istraž ivanju. Dok je Johannes Kepler još gledao u planetarnom kretanju bož ansku harmoniju, Isaac Newton u potpunosti nastoji metafiz ičke z akone udaljiti iz z nanosti. Antropološka slika svijeta i ž ivota lež ala je na temelju liberalne ideologije prema kojoj ljudi nisu samo slobodni i jednaki već i samostalni, tj. slobodni od bož anskoga z akona. U suprotnosti s tradicionalnim kršćanskim naukom, prema kojemu vlast dolaz i od Boga, liberaliz am je jedini mogući legitimitet vlasti dao narodu. Proces sekulariz acije društva njegov idealni z astupnik, „umni bolesnik“ Friedrich Nietsche privodi kraju pišući: „Bog je mrtav! Što su još Crkve, ako ne grobovi i nadgrobni spomenici Bogu?“ Nakon što su iluministički urotnici u 19. stoljeću z apalili cijelu Europu, a pokušaj restauracije dož ivio neuspjeh, Prvi vatikanski sabor kojega je saz vao papa Pio IX. 1869. godine pokušao se poz abaviti problemom socijalne politike, ali ne načinom kako su to z agovarali liberalni ideoloz i, već kršćanskim načelima. Pontifikat pape Pia IX. je najduž i u povijesti papinstva (1846.- 1878.), a Papa je u vremenu masonske ekspanz ije pokušao upoz oriti svijet na masonsku neimarsku religiju kojom slobodni z idari vješto manipuliraju i osvajaju Planet. Iz dao je nekoliko bula, a najsnaž nije je odjeknula Et si multa u kojoj je prvi puta masonstvo proglašeno djelom Sotone. Sabor je prekinut 1870. godine, predajom Rima i padom Papinske drž ave i nikad nije nastavljen. Znakovito je da je prigodom saz ivanja Prvog vatikanskog koncila masonstvo istodobno u Napulju saz valo svoj „ekumenski antikoncil“ s čudovišnom porukom: Katolička religija je laž. Njezina vladavina je kriminal. Pontifikat pape Lava XIII. (1878.- 1903.) oz načio je početak socijalnog katoliciz ma. http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=32221:-mladen-lojki-sekularizam-laicizam-i-ateizam-u-slubi-zloga-&catid=74:knjigozori&Itemid=348 1 / 4 Mladen Lojkić: Sekularizam, laicizam i ateizam u službi Zloga | HRsvijet.net - Hrvatski svijet - Razumjeti Hrvatsku - Vijesti 03. 05. 2014. Doktrinarno djelovanje tog Pape, kojega su jednako snaž no z aokupljivale dvije protubož je stvarnosti - neljudski kapitaliz am i materijalistički i ateistički marksiz am, jedno je od najvećih u povijesti Crkve. Njegovo dogmatsko djelo sadrž ano je u dvadesetak enciklika i brojnih dokumenata u kojima iz nosi jasne poglede protiv socijaliz ma, komuniz ma, nihiliz ma i masonstva (svakako je najpoz natija enciklika, ona protiv masonstva Humanum genus iz 1884.). Međutim, papinom enciklikom Rerum novarum (Nove stvari - 1891.), Papa z ahtijeva od drž ava da ne budu puki promatrači procesa koji je z agovarao liberaliz am, odbacuje načelo klasne borbe, z ahtijeva od poslodavaca i radnika skladnu suradnju u iz gradnji boljeg društva, z alaž e se z a z aštitu privatne imovine, ali i z a pravednu plaću z a radnike. Tom enciklikom Lav XIII. je progovorio o onome što je danas najpotrebnije i najaktualnije, raz voj katoličkog kršćanskog nauka u borbi protiv sekulariz ma i laiciz ma, kao i kako organiz irati radnička udruž enja kršćanske inspiracije. „Sekulariz am“, „laiciz am“ i „ateiz am“ su tri najraz ornije ideologije u služ bi kulture smrti, pomoću kojih je totalitarni neoliberaliz am usmjerio masonsku oštricu protiv Boga i čovjeka, odnosno protiv Crkve. Za pojam „sekulariz am“ (latinski secullarism) općeprihvaćeno je mišljenje da on ustvari z nači odvajanje vjere od ovoga svijeta, od društvenih gibanja i politike, što na kraju ipak rez ultira krajnjim stavom o prihvaćenosti vjere kao osobnog odnosa čovjeka s Bogom. Budući da religije (pritom se uvijek misli na Katoličku crkvu) nisu više bile sposobne da čovječanstvo okupe oko viših vrjednota, da odgoje čovjeka z a poštivanje sklada, reda, z akonitosti, pravičnosti i solidarnosti, a svijetu koji se otkrio kao duhovna cjelina nisu priskrbile odgovarajuće duhovno jedinstvo, proces sekulariz acije će ujediniti svijet sa čvrstim z ajedničkim središtem ž ivotnog bitka čovjeka. Međutim, ispravan prijevod riječi „sekulariz am“ z nači nevjera (ateiz am) ili svjetovna teorija (laiciz am). Prema ispravnoj terminologiji vidljivo je da sekulariz am ne samo da je suprotan pojmu budućeg svijeta, već on u potpunosti negira vjersku vlast i u potpunosti je proturječan vjeri. Sekulariz am je ustvari đavolji „socijalni“ pokret koji ima z adatak odvratiti čovjeka od budućeg Bož jeg svijeta i z ombiz irati ga ka svom jedinom cilju, posvećivanju i robovanju ovom svijetu. Njegova najmračnija dogma je sekularna drž ava, jer kroz sekularnu drž avu sekulariz ira se cijelo društvo. Za sekulariz aciju se koriste i termini poput desakraliz acija i dekristijaniz acija. Ona je otpočela u 19. stoljeću kada se pod sekulariz acijom počelo oz načavati nasilno prisvajanje crkvene imovine, kada je u glavama bogohulnih teoretičara, tipa Sigmunda Freuda, Karla Marxa i sl., sekulariz acija bila samo privremeni proces jer će raz vojem z nanosti religije u društvu potpuno nestati. Religije nije nestalo, ali sekulariz am kao negacija religije ukomponirao se u gotovo sve drž ave z apadnog svijeta. Ne samo da je vjera odvojena od drž ave, već je stvoreno „demokratsko i tolerantno“ društvo u kojem se svaki građanin mož e slagati ili ne slagati s religijom. Sekulariz am je ušao i u religije. Protestantiz am je imao najviše „iskustva“ sa sekulariz acijom u svojim redovima: odbacio je mnoge crkvene dogme i sve Sakramente iz uz ev krštenja; „moderniz irao“ je kršćansku vjeru; dokinuo raz liku iz među svećenika i laika; odbacio je hodočašća, štovanja svetaca i relikvija kao i štovanje Blaž ene Djevice Marije, itd. Drugim riječima, protestantiz am je sekulariz irao Crkvu iz nutra, a reformacija je ojačala vjerski pluraliz am. Zato je protestantiz am postao štićenicom judeo- masonstva. Sekulariz acija je fenomen koji ž ivotne stvarnosti ne gleda na sakralni način jer da bi raz um bio slobodan mora se osloboditi svih vez anosti. Sekulariz acija je tako postala proces emancipacije ljudskog raz uma i samog čovjeka. U tom se procesu posebice odraž ava proces demitiz acije, koji ž eli racionaliz irati sve religioz ne stvarnosti, ž eli ih podvrgnuti raz umu. Što joj se vjernici više suprotstavljaju to ona postaje sve više ateistička i protukršćanska. Taj proces postavlja neumoljiva pitanja vjerniku i suvremenom čovjeku kojemu Crkva postaje sve više dogmatska tvorevina, protivnik demokracije i slobode raz uma, kao da si prisvaja najviši autoritet u gotovo svim pitanjima ljudske egz istencije, poglavito u pitanjima religije, etike i smisla postojanja. ( Tomislav Ivančić: Ako Bog umre, Teoviz ija, Zagreb, 2008. str. 10. i 153.) Sekulariz am kao produkt neoliberaliz ma - najsumanutijeg totalitariz ma s ljudskim likom, običan je eufemiz am z a iz bacivanje Boga Isusa Krista iz čovjeka, neki oblik iz okrenutog egz orciz ma. U ergociz mu svećenik z az iva Duha Svetoga da istjera đavla iz opsjednute osobe, a u sekulariz mu Sotona z avodi čovjeka kako bi iz bacio Boga iz svog ž ivljenja. Sekulariz acijom društva, marginaliz acijom Crkve i potpunim odvajanjem Crkve od drž ave, sekularistički apostoli permanentno se prokušanim liberalnim fraz ama trude objasniti golemu nejednakost, neutralnost, teror vjernika nad nevjernikom, itd. u teokratskim drž avama, odnosno dokaz ati z ašto je vjera uvijek bila nedjelotvorna ili nedovoljno dobra z a uređenje društvenih odnosa u drž avi. Ako se vjerom to nije uspjelo onda niti Bog nije savršen. Ako pak Bog nije savršen onda ni nije neki Bog, već je Bog samo „psihološka potreba“ i utjeha slabih i siromašnih. Drugim riječima, sekulariz mom se institucionaliz irala ljudska oholost kojom se ž eli dokaz ati da je sve Bož je glavni čimbenik nesklada te da se bez Boga mogu najbolje urediti odnosi među ljudima. ( Marko Francišković: Hrvatska knjiga opstanka, Biblioteka Dva Srca, Zagreb, 2006. str. 167. i 168.) Laiciz am kao svjetovna teorija sekulariz ma je doktrina koja se iz ravno poz iva na iluminističku tradiciju. Ta doktrina je koloplet akcijskih pokreta, od fašista do ekologista, koji se bore z a apsolutnu pobjedu protuvjerskog racionaliz ma. Iluminiz am, osim što snaž no http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=32221:-mladen-lojki-sekularizam-laicizam-i-ateizam-u-slubi-zloga-&catid=74:knjigozori&Itemid=348 2 / 4 Mladen Lojkić: Sekularizam, laicizam i ateizam u službi Zloga | HRsvijet.net - Hrvatski svijet - Razumjeti Hrvatsku - Vijesti 03. 05. 2014. podupire individualiz am, kao autonomiju i slobodu svakog pojedinca, bez uvjetno podupire svaku bljutavu religiju koja z atire naravni z akon ž ivota i smrti. To z nači da je laička teorija kulture smrti iz ravno odgovorna z a banaliz aciju dara smrti; z a pobačaj, eutanaz iju i kontracepciju (poput umnika Hegela koji je preporučivao samoubojstvo kao najveće pravo i kao najveću slobodu svakog pojedinca); z a eliminaciju svakog morala i svake Bož je religije, z a sveopći subjektiviz am i agnosticiz am prema svakoj tvrdnji koja se odnosi na ž ivot, z a relativiz am u pitanjima općih vrjednota, z a nihiliz am kao z avršnom smislu ljudskog ž ivljenja i smrti. U ruhu laičkog (ili laicističkog) despotiz ma i skrovitog teroriz ma (mediji, biomedicina, farmacija, hrana, demografija, pravni sustavi itd.) super stalež masonskih eugenika tz v. demokraciju gleda kao na svoje isključivo djelo. Sarkaz mom gledajući na kršćanstvo, čovječanstvu se usađuju cijep kako je demokratska metoda glasovanja (većinom glasova) prirodna masonstvu, a strana kršćanstvu. Budući da je prema njima laiciz am napredak z a demokraciju, proiz laz i da istinski demokrati mogu biti samo laicisti. Zato nisu rijetki primjeri kako se upravo masonstvo ukorporira u raz noraz na kvaz idemokratska društva, čak i osobno javno nastupajući u tobož njoj borbi z a pravo čovjeka, čak i z a pravo z a ž ivot. Jasno da je to samo velika opsjena. Jedino pravo čovjeka, „pravo na ž ivot“, danas imaju sijači smrti, oni koji truju planetarno pučanstvo nenaravnom GM hranom i iniciranim epidemijama, koji vrše eutanaz iju, pobačaj... A što je to ustvari laicistička liberalna demokracija? Najeklatantniji primjer etatiz acije društva putem najraz ornije obmane - „slobodnih“ medija. Trećem (ropskom) stališu pučanstva – planetarnom puku stavila se „kresta taštine“, učinilo ih se „važ nim“ što imaju slobodu mišljenja i odlučivanja. Svi su postali dubokoumni mislioci, vrlo važ ni demokrati koji misle da „misle“ i odlučuju o vlastitoj sudbini. Međutim, puk više nije sposoban misliti, donositi vlastita promišljanja i vlastite z aključke. Njegovo mišljenje postalo je ono koje mu se sustavno nametnulo putem podaničkih političkih i društvenih struktura srednjeg stališa te javnih glasila i tiskovina koja su u isključivom vlasništvu darvinističkih „nadljudi“- vladara svijeta. Njegov medijski isprani moz ak sroz ao se na raz inu puke animalnosti. Sloboda kao metafiz ička kategorija postala je asocijacija z ombiz iranog stanja tz v. slobodnih mislioca. Stvoren je z ombi- čovjek, z ombi- pojedinac, „Novi čovjek“ novog doba. Proces ide dalje s ciljem stvaranja z ombi- naroda, z ombi- čovječanstva. „Slobodni mislioci“ sve više napuštaju svijet s Bogom i svjesno se už ivljuju u stvarnost bez Boga i budućnosti. Ako vjerujemo da čovjek bez Boga ne mož e funkcionirati onda je ateiz am bolest ili „ž ivotna odluka“. Ateiz am tako mož e biti protest protiv vjere ili iz raz nevjere. On na neki način postaje religija, ali religija „Bož je odsutnosti“, „Bož je šutnje“ u svijetu. Taj teoretsko - praktički ateiz am pokušava logičkim iz vodima dokaz ati da Boga nema. Na osnovu te činjenice ateisti stvaraju mentalitet ljudi bez Boga te ž ele dokaz ati kako dobro mož e funkcionirati ateistički svijet. Oni relativno sretno ž ive, slobodniji su od kršćana i ne mož e se reći da su svi z li i nemoralni. Jedan dio njih mirno umire bez molitve i Svetih sakramenata, jer se ne boje Bož jeg suda, i ne plaše se pakla i Boga. No, ž ivot bez vjere je suviše z amršen. To najbolje mož emo vidjeti u ateističkoj filoz ofiji Sartrea, Camusa i dr. Živjeti bez vjere z nači nalaz iti se u nekom nihilističkom stanju, a potom ipak traž iti neke druge oslonce. Poz nato i koje! Borbeni ateiz am ili antiteiz am, poput marksiz ma, ne iscrpljuje se dokaz ima da Boga nema, jer je to Siz ifov posao, već sve svoje ateističke snage usmjerava u borbu protiv svake Bož je religije. Na čijoj su strani ti koji šire ideje radikalnog ateiz ma optuž ujući Crkvu da sustavno z aglupljuje puk, a na drugoj strani potiču urotu protiv „iz mišljenog kršćanstva“ raz nim ez oteričnim skupinama s istoka, yoginima, nekromantima, spiritistima, new-agovcima itd.? Dok se s jedne strane z amjenjuje vjera u pravoga Boga kao smetnje apsolutnoj čovjekovoj slobodi s vjerom u bez vjerstvo, a moderna psihologija i parapsihologija imaju z adaću da sve nadnaravne fenomene prikaž u kao naravne i z nanstveno utemeljene, na drugoj strani se potiče vjera u mnogoboštvo posredstvom hinduističkog samospasenja ili se planetarnom puku nude raz ni miksevi gnostičkih i sinkretističkih pokreta, sljedbi i sekti. Upravo u pojmu ateističke „materijalnosti“ i ideologiji zlatnog teleta bliska je povez nica ateiz ma i sotoniz ma. Kod jednog i drugog se glorificira čovjek. U Hrvatskoj imamo sjajan primjer kako se protež ira doktrina laiciz ma i ateiz ma kroz jednu ekstremno lijevu strančicu u kojoj osim njene predsjednice, ekološke feministice i ateistice Mirele Holy rijetko tko u Hrvatskoj mož e prepoz nati još nekog člana stranke. Medijskom agresivnom propagandom od te minorne građanske skupine umjetno se stvorila respektabilna politička snaga. Umjesto da javnost osuđuje ćudoredno poljuljanu gospođicu Holy z bog nepotiz ma, medijski stroj u služ bi „Velikog oka“ od nje je načinio ž rtvu, veličajući je kao milu osobu prepunu općeljudskih vrjednota. Gospođica Holy postala je „z vijez da“ medija, ona je tu kad god nešto treba obraz lož iti i komentirati, a i ankete je maz e. Zašto je tako? Zato što javno unaprijed odbacuje bilo kakvu suradnju sa strankama desnog konz ervativnog svjetonaz ora, što ističe kako je z a nju brak patrijarhalna institucija koja regulira odnose među supruž nicima na način koji je njoj neprihvatljiv, a ako je već tu onda to isto mora vrijediti i z a homoseksualne parove, što nikada nije ž eljela imati djecu...Na još nešto treba posvetiti poz ornost kod te gospođice! Na njenu vanjštinu. Na koga nas podsjeća? Svu tu medijsku opsjenu sluša programirani um kršćanskog hrvatskog puka. No taj puk pod strašnim terorom medijske manipulacije ž ivi u hipnotičkom snu pa se nećemo ponovo http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=32221:-mladen-lojki-sekularizam-laicizam-i-ateizam-u-slubi-zloga-&catid=74:knjigozori&Itemid=348 3 / 4 Mladen Lojkić: Sekularizam, laicizam i ateizam už ivi službi Zloga | HRsvijet.net Hrvatski svijet - Razumjeti Hrvatsku - Vijesti strašnim terorom medijske manipulacije u hipnotičkom snu pa -se nećemo ponovo 03. 05. 2014. iz nenaditi kada na sljedećim iz borima opet glasuje z a one koji imaju „ž eludčane tegobe“ kod svakog spomena imena Bož jeg. U taj koloplet uskočio se i jedan od prvaka sindikata Vilim Ribić. Ne poz najući njegov svjetonaz or apsolutno ga treba podrž ati kada traž i prijevremene iz bore, mož emo ga i raz umjeti ako ne ž eli glasovati niti z a SDP niti HDZ, ali da u forsiranju nekog svog „novog kursa“ - trećeg puta protež ira stranku Mirele Holi? Pa z ar on uopće ne sluti da je ta strančica krajnje lijevo „društvo kćer“ SDP- a s kojime će ići u koaliciju ukoliko to rez ultati iz bora budu z ahtijevali. O, blaž ene li prostodušnosti! Svaki kršćanin mora z nati da u današnjem desakraliz iranom svijetu, u kojem laiciz am, ateiz am, ili laž ni ateiz am, tjera Crkvu u dijasporu i prisiljava ju da bude „malo stado“, kada se stječe dojam kako će u skoroj budućnosti istinski kršćani ostati još samo malobrojni posljednji pregalaci, najpogubnija je stara varka Sotone - uvjeriti čovječanstvo da on ne postoji. Jer ako on ne postoji, ne postoji niti pravi Bog. S druge strane krajnje obaz rivo treba gledati i na suvremenu ideološku smicalicu, na one ateiste koji u biti i nisu ateisti već masonska braća ili čak i sotonisti, a kaž u z a sebe da su antireligioz ni, ili da su agnostici, da neki Bog postoji, ali ga oni ne mogu spoz nati... Korišteni dijelovi iz knjige Tko želi razoriti Crkvu Mladen Lojkić Vez ani članci: - Mladen Lojkić: Liberaliz am – ideologija prot iv Boga i čovjeka BIO Konopljino Ulje konopljinoulje.hr Pomaže kod mnogih alergija. Želite li saznati više? Share T weet Like 28 Share Zubni Implantat 0 RESET USER SETTING VRH http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=32221:-mladen-lojki-sekularizam-laicizam-i-ateizam-u-slubi-zloga-&catid=74:knjigozori&Itemid=348 4 / 4