close

Enter

Log in using OpenID

Biblijska pouka za mlade 3/2010

embedDownload
Pouke iz Biblije (izdanje za mlade)
srpanj, kolovoz, rujan 2010.
Otkupljenje u Poslanici
Rimljanima
ZNACI VREMENA
Zagreb 2010.
SADRŽAJ
1. Pavao i Rim
2. Židov i neznabožac
3. “Svi su sagriješili”
4. Opravdani vjerom
5. Opravdanje i Zakon
6. Tumačenje vjere
7. Pobjeda nad grijehom
8. Čovjek iz Rimljanima 7
9. Sloboda u Kristu
10. Otkupljenje za Židove i pogane
11. Izbor po milosti
12. Ljubav i Zakon
13. Srž kršćanstva
2 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Pouka 1
26. lipnja – 3. srpnja
Pavao i Rim
“Prije svega zahvaljujem Bogu svome po Isusu Kristu za sve vas što se vjera
vaša hvali po svem svijetu.” (Rimljanima 1,8)
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 3
Subota 26. lipnja
Drevne riječi - suvremena poruka
UVOD
Rimljanima 1,1-8
Pavao, veliki apostol, misionar i navjestitelj Isusovog evanđelja, na srcu je
imao veliki plan i želju – da već osnovana crkva postane stup kršćanstva u
Rimu i vrata za širenje Evanđelja po Italiji i Španjolskoj.1
U Pavlovo vrijeme Rim je bio jedan od najvećih gradova tada poznatog svijeta,
koji je želio posjetiti svaki stanovnik Rimskog Carstva. Pavlova služba odvijala
se pretežito u mjestima gdje se o Kristu još nije propovijedalo (Rim 15,20)
kako bi ispunio Pismo u Izaiji 52,15: “Vidjet će ga oni kojima nije naviješten;
razumjet će ga oni koji nisu čuli za njega.” (Rim 15,21)
Pa ipak, kada je stigao u Korint, Pavao je imao vremena za razmišljanje o svojim daljnjim planovima za službu u Rimu i tamo je napisao Poslanicu Rimljanima kako bi pripremio teren za svoj budući posjet.2 Pavao nije pisao samo
kako bi uspostavio prijateljski odnos s kršćanima u Rimu, već i kako bi jasno
objavio temeljna načela Evanđelja Isusa Krista i svoj stav o temama koje su u
to vrijeme bile glavni predmet rasprava između židovskih i neznabožačkih
obraćenika.
Iako je Pavlovo pismo napisano izričito za kršćansku crkvu u Rimu, njegova
poruka ima izuzetno značenje za naš kršćanski hod danas. Crno-bijele izjave
u ovom pismu objašnjavaju narav pravog kršćanina koji je nanovo rođen od
vode i Duha (Iv 3,5).
Pokazano nam je da bismo trebali hoditi “u novom životu” (Rim 6,4 - Šarić),
znajući da je naš “stari čovjek” uništen (r. 6). Rečeno nam je da možemo biti
sigurni “da će onaj koji je počeo dobro djelo među vama dovršiti ga do Dana
Krista Isusa” (Fil 1,6).
Bez obzira na to kojim jezikom govorimo i kojoj državi ili rasi pripadamo, u
poslanici nalazimo poruke koje možemo primijeniti u svojem životu kako bi
nam pomogle da postanemo poput kršćana koje je Pavao opisao u Rimljanima 1,8: “Prije svega zahvaljujem Bogu svome po Isusu Kristu za sve vas što se
vjera vaša hvali po svem svijetu.” Ako uz molitvu čitamo jednu od najpotpunijih izjava Pavlove vjere, zapisanu pod nadahnućem Svetoga Duha, još ćemo
više otvoriti svoje oči i srce punini života u Isusu Kristu.
Monique Johnson, Kijev, Ukrajina
Sjeti se:
U ovoj poslanici nalazimo poruke koje možemo primijeniti u svojem životu.
1
2
Djela apostolska, str. 234.
Isto.
4 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Nedjelja 27. lipnja
Ljudi – Pavlova strast
LOGOS
Djela apostolska 28,17-31; Rimljanima 1,7; 15,14.20-27; Efežanima 1; Filipljanima 1,12
Strast prema ljudima (Djela apostolska 28,17-31; Rimljanima 3,9;
Rimljanima 15)
Mnogi vjeruju da je Poslanica Rimljanima pisana u “Korintu tijekom Pavlovog tromjesečnog boravka u tom gradu za vrijeme njegovog trećeg misionarskog putovanja”1, prije nego što je Pavao posjetio taj grad. On piše dvjema
različitim skupinama u Rimu: kršćanima vjernicima i skeptičnim Židovima.
Međutim, njegova je poruka ista: da se spašavamo vjerom u Isusa Krista.
Pavao je bio duboko ukorijenjen u svojem hebrejskom naslijeđu i prije svojeg
poznatog obraćenja neumorno se borio protiv rane kršćanske Crkve. Kada su
se njegove oči otvorile i kad je vidio kolika je Kristova ljubav ne samo prema
njemu, već i prema cijelom svijetu, njegova se misija proširila na sve ljude. Za
Pavla se ta strast prema ljudima proširila s kršćana vjernika na njegov narod,
Židove. Najveći dio Poslanice Rimljanima prožet je molbama upućenima onima koje je Bog izabrao, odredio i odvojio.
Pa ipak, na tom putovanju – koje je ujedno bilo i njegovo posljednje misionarsko putovanje – Židovi su podigli bunu u Jeruzalemu optužujući ga da
odvraća ljude od judaizma. Pavla su uhitili i zatvorili. No njegovo je srce još
uvijek čeznulo za svojom židovskom braćom i sestrama: “U tom je pismu Pavao otvoreno iznio što osjeća za Židove. Još od svojeg obraćenja silno je želio
pomoći židovskoj braći da dobiju jasniju spoznaju evanđeoske vijesti. ‘Želja
moga srca i moja molitva Bogu za njih’, izjavio je, ‘jest da se spase.’”2
Dok je putovao, Pavao je svjedočio, služio i pomagao različitim ljudima. Uvijek ih je usmjeravao k domu, k Nebu i Spasitelju.
Glavna misao (Rimljanima 1; Rimljanima 8; Efežanima 1)
Nije važno tko si. Krist te voli i umro je za tebe. Pavao je rado prenosio ovu
jednostavnu poruku drugima. Onima koji su htjeli slušati rado je otkrivao još
više pojedinosti, ali glavna misao je bila jednostavna: spasenje imamo isključivo po Isusu Kristu. Ta ga je misao odvela u Rim. Tu je poruku propovijedao
kada su izbili neredi koje je pokrenula razbješnjela masa Židova u Jeruzalemu.
Tu je poruku nosio i tijekom svog posljednjeg misionarskog putovanja. Kamo
god išao, privlačio je druge k sebi zbog svojeg Spasitelja. “U svim vjekovima
velika istina o opravdanju vjerom stajala je kao moćni svjetionik što pokajane
grešnike vodi na put života.”3
Jedna od Pavlovih osobina bila je da je imao srce učitelja. Nije bilo važno s
kime je bio, on ga je želio naučiti, još više – pokazati mu Isusa Krista. To je želio tako silno da je znao i satima govoriti – ponekad tijekom cijele noći – kako
bi objasnio glavnu misao, Božju vječnu ljubav prema nama.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 5
Poslanica Rimljanima prožeta je poveznicama sa Starim zavjetom. Uporabivši
svoje židovske korijene, Pavao je uspio povezati povijest i vjeru svojeg naroda
s porukom o Isusu Kristu.
Otvorena vrata (Rimljanima 3,21-31; Efežanima 1; Filipljanima 1)
Kao središte svijeta onog vremena, Rim je imao otvorena vrata. A kada je Pavao govorio, ljudi su slušali. Njegovo svjedočanstvo o Isusu Kristu i spasenju
koje se nudi svima po Njegovoj krvi nalazilo je put do srca kamo god Pavao
išao. Svuda je nailazio na otvorena vrata koja je očito pripremio Sveti Duh, i
tako je pomagao onima koji su bili željni čuti o Isusovoj otkupljujućoj milosti.
Važan aspekt Poslanice Rimljanima je i Pavlova poruka da je Evanđelje namijenjeno i neznabošcima. “U Poslanici Rimljanima Pavao je iznio velika načela
Evanđelja. Iznio je svoje stajalište o pitanjima oko kojih su se lomila koplja
među vjernicima židovskog i neznabožačkog podrijetla, ukazavši da su nade i
obećanja koja su nekad pripadala samo Židovima sada ponuđeni i neznabošcima.”4 Svaki je trenutak bio dragocjen i Pavao je želio biti potpuno jasan. Tko
god čitao to pismo – skupina vjernika u Rimu oko 61. godine, ili vi i ja u 21.
stoljeću – njegova je jedina želja bila da svakom čitatelju jasno predoči da je
spasenje moguće isključivo po Isusu Kristu i da Ga treba prihvatiti.
Savjeti za budućnost (Rimljanima 16)
Iako se možemo zapitati kako je Pavao poznavao toliko puno ljudi u Rimu
prije nego što je i osobno posjetio Rim, iz 16. poglavlja se jasno vidi da je on
dio tima. Pavlova služba uključuje poznanstva s različitim pojedincima koji su
ga pratili i radili s njim – svaki od njih pridonosio je izvršenju misije i širenju
poruke o spasenju.
Crkva u Rimu (Rim 16,3-16) bila je produžetak njegovog tima i oduševljavala
ga je već i sama pomisao na to da provede neko vrijeme s njima. Ali Pavlovi
savjeti idu dalje. Redci 17-20 podsjećaju nas na očevu iskrenu brigu za svoju
djecu: “čuvajte se ... klonite se ... zato se radujem za vas”.
I konačno, dok završava svoje pismo namijenjeno vjernicima u Rimu, on šalje
pozdrave onih koji trenutačno surađuju s njim (rr. 21-24). I ponovno su njegove riječi ispunjene ohrabrenjem, hvalom i radošću – riječi pravog savjetnika
i tvorca novih sljedbenika.
Svaka Pavlova riječ i djelo usredotočeni su na razvijanje Isusovih sljedbenika
– pojedinaca spremnih da rastu u Isusu Kristu i unapređuju Njegovo kraljevstvo.
6 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kako se možete poistovjetiti s Pavlovom strašću prema ljudima i njegovom čežnjom za Nebom?
2. Koju vam sigurnost i ohrabrenje daje Rimljanima 1,16.17?
3. Pavao je bio pravi timski igrač. Kako možete primijeniti njegovu poruku u
16. poglavlju u svojem životu?
Julene Duerksen-Kapao, Palmerston North, Novi Zeland
Sjeti se:
“Kada je Pavao govorio, ljudi su slušali.”
1
2
3
4
The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 467.
Djela apostolska, str. 235.
Isto.
Isto.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 7
Ponedjeljak 28. lipnja
Čudo slobode
SVJEDOČANSTVO
Ivan 8,32-36; Rimljanima 8,1-17
Sloboda životinje u zoološkom vrtu ograničena je kavezom. Stvor se pokušava
osloboditi iako ga hrane i brinu se za njega. Na sličan način većina ljudi želi se
osloboditi svoje grešne naravi. Ali samo nas Isus može osloboditi iz tog “kaveza”. Pavao raspravlja o sklonosti grijehu i o Božjoj milosti koja je zamjenjuje.
On pokušava objasniti crkvi u Rimu slobodu od osude grijeha u Rimljanima
8,1-17. Budući da je grešno tijelo slabo, ono ne može udovoljiti pravednim zahtjevima Zakona. Stoga je osuda neizbježna (Rim 8,1-4). Nakon toga on kaže
kako je Božja milost dovoljna da spasi čovječanstvo.
“U promjeni koja nastaje kad se duša pokori Kristu nalazi se najuzvišeniji smisao slobode. Istjerivanje grijeha djelo je same duše. Istina, mi nemamo sile da
se sami oslobodimo Sotonine vlasti, ali kad se želimo osloboditi grijeha, i u
svojoj velikoj potrebi zavapimo za silom koja je izvan i iznad nas, snage duše
povezuju se s božanskom silom Svetog Duha. ...
Jedini uvjet koji omogućuje čovjekovu slobodu postoji u jedinstvu s Kristom.”1
Ta sloboda je jedna od mnogih dobrobiti koje primamo kada dopustimo Isusu da preuzme vlast nad našim životom, što pak rezultira mnogim divnim
dobrobitima. “Duša u kojoj Krist stanuje čista je, očišćena od svakog grijeha.
Evanđeoski plan se u njoj ostvaruje u svoj svojoj slavi, punini i savršenstvu.
Primanje Spasitelja donosi savršeni mir, ljubav i savršenu sigurnost.”2
Taj “savršeni mir” dobivamo kada dopustimo Isusu da preuzme vlast nad našim životom; i dok god On ostaje u nama, zid grešne naravi ostaje srušen.
Kristova nazočnost u našem životu slabi silu grijeha. Mi “nismo pod Božjom
srdžbom i nad nama nema osude”.3
Treće, kada Isusu dopustimo da preuzme vlast nad našim životom, primljeni smo
u Božju obitelj (Rim 8,14-17). “Grešnik mora u vjeri doći k Isusu ... staviti svoje grijehe na Onoga koji nosi grijehe i primiti Njegov oprost. ... Time se Kristova pravednost uračunava grešniku koji se kaje i vjeruje. ... On postaje član kraljevske obitelji,
dijete nebeskog Kralja, baštinik Božji i subaštinik s Kristom.”4
Da, grešna narav je kavez u kojem su ljudi zatočeni. Ali, Rimljanima 8,1-17
nudi nam sigurnost u slobodi u Kristu.
Andrew Opis, Sydney, Australija
Sjeti se:
Grešna narav je kavez u kojem su ljudi zatočeni.
1
2
3
4
Isusov život, str. 383.
Poruka mladima, str. 98.
D. Martin Lloyd-Jones, Romans: An Exposition of Chapter 7:1–8:4: The Law—Its Functions
and Limits (Edinburgh, Great Britain: Banner of Truth, 1995.), str. 260.
Selected Messages, sv. 1, str. 215.
8 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Utorak 29. lipnja
Nevjerojatan čovjek — životodavna poruka
DOKAZI
Rimljanima 1,1
Pavao se u Poslanici Rimljanima predstavlja kao “sluga Isusa Krista, pozvan za
apostola, određen za Evanđelje Božje” (Rim 1,1). A to je i bio. Rođen je u Tarzu,
priobalnom gradu na području današnje Sirije, Libanona i Izraela.1 To je bilo
trgovačko središte u kojem su se miješale različite kulture. Tarz je bio “grad čije
su institucije na najpotpuniji način spojile orijentalnu i zapadnjačku kulturu.”2
U takvom je okruženju Pavao bio izložen različitim kulturama i svjetonazorima. Govorio je grčki, aramejski i latinski. Podučavao ga je Gamaliel, židovski
učenjak i farizej. Bio je gorljivi borac za židovsku vjeru, a njegova gorljivost i
bistar um osigurali su mu poznavanje Pisma koje je nadmašivalo njegovu dob.
Stoga izgleda kako ga je čak i prije njegovog dramatičnog obraćenja (Dj 9) Isus
izabrao i opremio za širenje Evanđelja ljudima svih životnih dobi.
Nakon obraćenja Pavao se potpuno posvetio navješćivanju Evanđelja neznabošcima i svakome koga je sreo. Gorljivost koju je ovaj “sluga Isusa Krista”
imao prema kršćanstvu i utjecaj koji je vršio na ljude koji su ga okruživali, bili
su zapanjujući. (Doulos, grčka riječ za roba, prevodi se i kao “sluga”.3)
Pavao je napisao trinaest novozavjetnih poslanica. Jedna od njih bila je Poslanica Rimljanima i mnogi smatraju da je u njoj najpotpunije izrazio poruku koju je propovijedao.4 Poslanica je upućena i Židovima i neznabošcima u
Rimu kako bi pripremio put za posjet toj crkvi koju je namjeravao posjetiti
na svojem proputovanju prema Španjolskoj (Rim 15,22-25). U toj je poslanici
prikazao potrebu čovječanstva za Božjim spasenjem, novim životom u Kristu,
Božji plan za Izrael i kršćansko ponašanje. Kroz cijelu poslanicu provlači se
tema spasenja vjerom, a ne djelima.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Na koje je načine Bog pozvao vas? Koje talente i znanja možete uporabiti
u Njegovoj službi?
2. Kako možemo znati da smo spašeni vjerom u Isusa?
3. Kako bismo se trebali povezati s ljudima oko sebe dok im želimo prenijeti
Radosnu vijest?
Monique Owen, Kalamunda, Australija
Sjeti se:
Pavao je bio gorljivi borac za židovsku vjeru.
1
2
3
4
Thomas A. Davis, Romans for the Everyday Man (Washington, D.C.: Review and Herald, 1971.), str. 11.
William M. Ramsay, The Cities of St. Paul (Grand Rapids, Mich.: Baker Book House, 1949.), str. 88.
Thomas A. Davis, str. 14.
Special Edition Good News Bible (Canberra, Australia: Lion Publishing, 1979.), str. 1108,1109.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 9
Srijeda 30. lipnja
Vjera koja svijetli!
PRIMJENA
Rimljanima 1,17; Efežanima 1,15.23
Ovog ćemo tromjesečja naučiti da je Pavao imao vjeru koja je svijetlila nadaleko
i naširoko. Ako je “vjera ... dokaz za one stvarnosti kojih ne vidimo” (Heb 11,1),
kako je možemo objaviti? Isus je rekao: “Vi ste svjetlost svijetu. Grad, koji stoji
na gori, ne može se skriti. Niti se užiže svijeća i meće pod sud, nego na svijećnjak. Tada svijetli svima u kući. Tako neka se svijetli svjetlost vaša pred ljudima,
da vide vaša dobra djela i slave Oca vašega na nebesima.” (Mt 5,14-16 - Šarić)
Jeste li kada bili vani za vrijeme mrkle noći i iznenada opazili topli sjaj svjetlosti negdje u daljini? Kakve je osjećaje to svjetlo pobudilo u vama? Biste li željeli
biti privlačni poput tople svjetlosti vatre u hladnoj, mrkloj noći? Evo tri načina
na koja možete svijetliti i pretvoriti svoju vjeru u djela:
Zahvaljujte. Pročitajte Rimljanima 1,8. Život vjere znači vjerovanje da se Bog
svojom milošću brine za sve vaše potrebe. Pročitajte Filipljanima 4,19. Neka
od bogatstava koja je osigurala Isusova milost jesu vječni život, ljubav, mir i
pobjeda nad grijehom. Mi možemo predati svoje brige i boli Njemu i svakog
Mu trenutka biti zahvalni za sve što nam je dao i što će nam dati u budućnosti.
Dijelite svoju vjeru. Kada je Martin Luther otkrio lijek za krivnju koja ga je
toliko opterećivala, ništa nije moglo ugasiti plamen njegovog zanosa. Njegovo
hrabro svjedočenje o bogatstvima Božje milosti pretvorilo je iskru vjere u njegovom srcu u plamen preporoda koji je zahvatio cijeli svijet. Otkrivena vjera
se dijeli. Zamolite Boga da vam pokaže kako da podijelite bogatstva Njegove
providnosti s ljudima koji vas okružuju.
Spoznajte pravu ulogu Zakona. Zakon nam pokazuje koliko nam je potrebna
Božja milost. Međutim, vršenje Zakona nikada nas neće spasiti. Samo ako
u nama bude prebivao Sveti Duh, moći ćemo vršiti Zakon. Pročitajte što je
Pavao o tome napisao u Efežanima 2,8.9. Svoje bližnje trebali bismo poučiti,
bez osuđivanja (Mt 7,1.2), da ih spašava samo vjera u Isusa i da će On obnoviti
svoju sliku u njima.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Koje druge korake možete poduzeti kako biste živjeli po vjeri i polagali
pravo na Božju milost u svojem životu, kao i u životu ljudi s kojima svakodnevno dolazite u dodir?
2. Ako se spašavamo vjerom, kako bismo trebali pristupiti držanju Božjeg
zakona?
Leesa Fletcher, Taylors Hill, Australija
Sjeti se:
Otkrivena vjera se dijeli.
10 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Četvrtak 1. srpnja
Besplatno spasenje za sve
RAZUMIJEVANJE
Rimljanima 3
Neke kršćanske denominacije zagovaraju stajalište da svoje grijehe moramo
okajati pokorom ako želimo stići na Nebo. Slično tomu, i Židovi Isusovog vremena vjerovali su da će im pridržavanje njihovih običaja i zakona priskrbiti
život na Nebu. Zbog ove zablude Zakon nisu vidjeli kao zakon ljubavi, nisu
povjerovali u Krista kao Božjeg Sina niti prihvatili Isusovu žrtvu na križu kao
svoju vlastitu žrtvu koja ih spašava.
Međutim, Pavao u Poslanici Rimljanima svima jasno daje do znanja što znači biti
spašen. On tvrdi da je vršenjem Zakona ili poštovanjem pravila i uredbi nemoguće izbrisati naše grijehe. To je moguće samo djelovanjem Svetoga Duha. Stoga
je važno da se svakoga dana predamo Božjem vodstvu. Spasenje možemo dobiti
samo vjerom u Kristovu žrtvu umjesto nas. Stoga moramo paziti da ne budemo
prepreka vjeri drugih ljudi time što ćemo biti usredotočeni na ono što smijemo ili
ne smijemo činiti, umjesto na Radosnu vijest da spasenje dolazi po vjeri.
Židovski zakoni i društveni običaji također su sprečavali Židove da ne prihvate činjenicu da je Krist došao spasiti sve ljude. Židovi su vjerovali da oni
kao izabrani narod, jedini imaju pravo na spasenje. Posljedica je bila da su s
prijezirom gledali na sve druge. I mi možemo tako zastraniti.
Pjesma “Does Anybody Hear Her?” (“Da li je itko čuje?”) jasno oslikava
kako možemo zaboraviti da je spasenje za svakog čovjeka. Ta pjesma govori
o djevojci koju muče problemi, koja traži prihvaćanje, ljubav i nadu u crkvi.
Namjesto toga, otkriva da se “osuda plete pod svakim crkvenim tornjem”, s
“pogledima svisoka od nadmenih ljudi”, koji “ne mogu vidjeti dalje od njezine
prošlosti”, i koji je “nikada nisu upoznali”.*Mi bismo trebali prihvatiti svakoga
tko u crkvu dolazi po nešto dublje. Trebali bismo mu pokazati pravu ljubav i
oprost koji je Bog darovao svakome od nas. Moramo paziti da ga ne prosuđujemo po njegovom izgledu, sredini iz koje dolazi, ili prošlosti. Trebali bismo
zapamtiti da je spasenje besplatno za sve koji prihvate Krista.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kako biste prenijeli vijest o spasenju vjerom osobi koja nikada nije čula o
tome? Zašto nije dovoljno da to ostane samo na riječima?
2. Kako možete prenijeti vijest o spasenju vjerom nekomu tko možda ne vjeruje u Boga ili tko jednostavno nema visoko mišljenje o „institucionaliziranoj religiji“?
3. Što mislite, hoće li samo kršćani i adventisti biti spašeni? Objasnite.
Aleksandra Marek, Sydney, Australija
Sjeti se:
“Osuda se plete pod svakim crkvenim tornjem.”
* “Does Anybody Hear Her?” http://www.sing365.com/music/lyric.nsf/Does-Anybody-Hear-Herlyrics-Casting-Crowns/9B1D3B00309E8B5A4825707700105E6A (skinuto 14. srpnja 2009.).
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 11
Petak 2. srpnja
Svi smo mi dio istog tima
ISTRAŽIVANJE
Rimljanima 15,1-7
ZAKLJUČITE
U cijeloj Pavlovoj poslanici osjećamo hitnost njegove poruke – da budemo ujedinjeni u Kristovom spasenju. Pavao je bio živi primjer opasnosti koja prijeti kada
Isusovo razumijevanje pravog Kristovog sljedbenika zamijenimo ljudskim. Nakon svojeg dramatičnog obraćenja na putu u Damask, Pavao je uvidio da nema
mjesta podjeli na Židove i neznabošce, da svoju vjeru trebamo navješćivati cijelom svijetu. On je strastveno volio ljude i, premda je bio duboko ukorijenjen
u židovskom naslijeđu, snaga njegove službe ležala je u njegovoj ljubavi prema
svima, baš kao što je njegov Gospodar volio sve ljude dok je hodio Zemljom.
I mi imamo priliku govoriti o svojoj vjeri svim ljudima, počevši od poštara do
osobe koja sjedi pokraj nas u razredu. Ne ustručavajte se govoriti o onome u
što vjerujete. Vi ste važan dio tima Isusa Krista. Spasenje je za svakoga!
RAZMOTRITE
• Dogovorite se s nekoliko prijatelja da posjetite drugu skupinu mladih. Otkrijte što vam je zajedničko u vašim vjerovanjima o spasenju po Isusu Kristu i Njegovom skorom dolasku, pa napravite plan kako da zajedno dijelite
svoju ljubav prema Isusu.
• Organizirajte posjet lokalnoj pučkoj kuhinji kako biste služili beskućnicima. Zamolite Svetoga Duha da vam otvori put da s nekim od njih započnete razgovor u kojem ćete moći govoriti o svojoj ljubavi prema Isusu.
• Promatrajte u prirodi kako različite vrste životinja žive u međusobnom
skladu. Također promatrajte životinje koje ne žive u skladnom suživotu.
To će vam dati uvid u ljepotu Božjeg plana za jedinstvo, i suprotnog plana
čijem ostvarenju teži Sotona.
• Prolistajte dnevne novine ili vijesti na internetu i zapazite kojoj vrsti naslova urednici daju najviše prostora. Govore li ti naslovi o ljudima koji
surađuju ili o tome kako se sukobljavaju oko nečega? Pokušajte pronaći
pozitivan članak o ljudima koji surađuju radi postizanja nekog cilja.
• Napišite pismo budućim generacijama o svojem iskustvu u objavljivanja
Evanđelja drugima. Ispričajte nekoliko iskustava vezanih uz teškoće koje
ste imali i kako vam je Bog pomogao da ih nadvladate.
• Intervjuirajte pet osoba i zamolite ih da definiraju jedinstvo. Rezultate
iznesite u svojoj obitelji ili subotnjoškolskom razredu. Smislite svoju vlastitu definiciju u kontekstu Rimljanima 15,1-7.
• Vodenim ili drvenim bojama naslikajte sliku jedinstva kakvu je Pavao opisao u Rimljanima 15,1-7.
POVEŽITE
Max Lucado, Life Lessons: The Book of Romans (Nashville, Tenn.: W Publishing Group, 1996.).
Stephanie Yamniuk, Winnipeg, Kanada
12 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Pouka 2
3.–10. srpnja
Židovi i pogani
“Jer, Zakon bijaše dan po Mojsiju, a po Isusu Kristu dođe milost i istina.”
(Ivan 1,17)
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 13
Subota 3. srpnja
Otkupiteljeva ljubav
UVOD
Matej 19,16-22
Jedna od najčešćih primjedbi koju mnogi imaju na nas adventiste sedmoga
dana jest da smo previše kruti kada se radi o poslušnosti Božjem zakonu. Ponekad se doista čini kako su članovi crkve usredotočeniji na poslušnost nego
na odnos sa svojim Spasiteljem. Međutim, Ivan nam pomaže da stavimo poslušnost i ljubav prema Kristu u ispravan odnos. “Jer ljubav je Božja ovo: zapovijedi njegove čuvati. A zapovijedi njegove nisu teške.” (1 Iv 5,3) Mi nismo
poslušni zato da bismo bili spašeni. Umjesto toga, mi smo poslušni Bogu zato
što Ga volimo. A kada Ga volimo, shvaćamo da su Njegove zapovijedi razumne i za naše osobno dobro.
Sljedeći citat pomaže nam da bolje razumijemo motive koji stoje iza poslušnosti i neposlušnosti: “Ovaj je zakon prekršen na samome Nebu. Grijeh je
potekao iz sebičnosti. Lucifer, kerubin zaklanjač, želio je biti prvi na Nebu.”1
Bog je rekao Adamu i Evi da smiju jesti sa svakog drveta u Edenskom vrtu,
osim s drveta spoznaje dobra i zla. Kako li je Bog bio velikodušan! Ali umjesto
toga oni su odlučili biti neposlušni. Budući da se Bog nikada ne mijenja, On
je velikodušan i prema nama. Njegove zapovijedi vrijede za sve kulture i sve
aspekte života. Ima ih svega nekoliko i poslušnost njima pomaže nam da živimo bolje i imamo dobar odnos s našim Stvoriteljem.
Sjećam se kako su, dok sam još bila u izviđačima, postojala pravila za svaku
aktivnost – pogotovo za orijentaciju i traženje. Ali nekima su ta pravila bila
dosadna. Smatrali su da će im njihove vlastite zamisli olakšati put. Stoga su
zanemarili oznake za orijentaciju i krenuli prečicama za koje su mislili da će
im donijeti pobjedu. Međutim, na njihovo iznenađenje, njihov je tim došao
posljednji zato što nisu bili svjesni opasnosti koje kriju te prečice. Poslije nam
je naš vođa izviđača pričao o našem putovanju na Nebo i kako nam Božji zakon pomaže da slijedimo taj put i budemo sigurni.
Pročitajte Izlazak 20,1.2. Jeste li primijetili kako je Bog izbavio Izrael iz ropstva
i onda im dao svoj Zakon? “Slično tome, Krist nas preko Evanđelja oslobađa
od okova grijeha (Iv 8,34-36; 2 Pt 2,19) kako bismo mogli držati Njegov Zakon …”2 Ovog ćemo tjedna saznati nešto više o ulozi Zakona objavljenog kao
Deset Božjih zapovijedi, kao i o drugim starozavjetnim uredbama i pravilima
i ulozi koju bi ona trebala igrati u našem životu.
Stephanie Loriezo, Taculing, Filipini
Sjeti se:
Smatrali su da će im njihove vlastite zamisli olakšati put.
1
2
Isusov život, str. 9.
The SDA Bible Commentary, sv. 1, str. 602.
14 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Nedjelja 4. srpnja
Revolucionar koji se opire
DOKAZI
Rimljanima 4,3
Pavlova poruka bila je nezamisliva iz nekoliko razloga. Prvo, pomisao da bi
Židovi mogli biti odbačeni kao Božji izabrani narod, bila je ravna izdaji. Zatim, tu je bila i tvrdnja da je Mesija došao, a da ga oni nisu prepoznali. Konačno, pomisao da bi spasenje moglo biti zasnovano na nečemu drugom osim
Zakona, Židovima je djelovala heretički.
Mnogi Židovi nisu htjeli prihvatiti Pavlovu poruku ni na kojoj razini. Njega
to nije nimalo iznenadilo. Možete ga upoznati kao Židova koji se bori sa sva
tri aspekta svoje poruke. Prvo, tu je pitanje vjere. Pročitajte Filipljanima 3,6.7.
“Jasni dokazi Božjeg prebivanja u mučeniku [Stjepanu] naveli su Savla da posumnja u ispravnost stava koji je zastupao u odnosu na Isusove sljedbenike.”1
Zatim se postavilo pitanje u koga vjerovati. Pavao je morao povjerovati da je
Isus Mesija. Događaj na putu u Damask u to ga je uvjerio. “Sad je Savao sa sigurnošću znao da je obećani Mesija došao na ovu Zemlju kao Isus iz Nazareta ...”2
Konačno, u pitanju je bio i narod vjere. Možda je najteže bilo prihvatiti prestanak posebnog statusa židovskog naroda. To objašnjava njegovo ustrajavanje
na povratku u Jeruzalem na kraju njegove službe. Pročitajte Djela 21,13.
Neki bi nas članovi današnje Adventističke crkve rado vratili u zamke židovstva, posebice svetkovine obilježene posebnim žrtvama. Učiti od svetkovina
jedna je stvar, a rabiti ih u svrhu spasenja i kako bi se ugodilo Bogu, nešto je
sasvim drugo. Poput Pavla, mi moramo razgraničiti vječni savez utemeljen na
Božjem zakonu ljubavi i sekundarni savez koji je označavao određeni dogovor
s određenom skupinom ljudi. Zbog usmjerenosti na (1) držanje Zakona i (2)
obrede Židovi su odbacili Kralja ljubavi. To dvoje ne čini Evanđelje. Pavao je
razumio da je vjera uvijek u središtu. “Jer što kaže pismo? Vjerova Abraham
Bogu, i uračuna mu se u pravdu.” (Rim 4,3) Kada dođemo u kušnju da se vratimo židovskim obredima kao sredstvu spasenja, trebamo ozbiljno proučiti
Pavlove poslanice, jer je on živio i u židovskoj i u neznabožačkoj kulturi.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Što je bilo prije – Božji poziv svim ljudima ili Njegov poziv Židovima?
2. Zašto poziv Židovima nije negirao Božji poziv cijelom čovječanstvu?
3. Koji čimbenici utječu na naš odnos s Bogom?
Douglas Hosking, Williams Lake, Kanada
Sjeti se:
Pavao je razumio da je vjera uvijek u središtu.
1
2
Djela apostolska, str. 71.
Isto, str. 73.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 15
Ponedjeljak 5. srpnja
Mojsijev zakon i Božje prihvaćanje
LOGOS
Matej 19,16-22; Djela 15,1-29; Galaćanima 1,1-12; Hebrejima 8,6
Među starozavjetnim običajima koje je Božji narod usvojio i držao, bili su
propisi zapisani u takozvanom Mojsijevom zakonu. Ti zakoni, koje nalazimo
u Levitskom zakoniku i Ponovljenom zakonu, obuhvaćali su propise koji su se
ticali svetih službi u Svetištu, civilne i zdravstvene zakone. Obrezanje se često
smatra dijelom ove skupine zakona, iako je hebrejskom narodu još puno prije
rečeno da obrezuje mušku dojenčad kako bi pokazali da pripadaju pravom
Bogu (Post 17,1-14). Poput svih drugih Mojsijevih zakona, obrezanje se primjenjivalo iz generacije u generaciju.
Mojsijev zakon i obraćeni neznabošci (Djela 15,1-29)
Određeni crkveni vođe (možda farizeji, vidi r. 5) vjerovali su da se obraćeni neznabošci na kršćanstvo trebaju obrezati: “Ako se ne obrežete po običaju
Mojsijevu, ne možete se spasiti.” (Dj 15,1) Međutim, Pavao i Barnaba su se
tome snažno usprotivili, kao i Petar. Pročitajte njegov strastven govor u redcima 7-11. Stoga su oni, zajedno s nekim drugim vjernicima, potražili savjet
apostola i starješina jeruzalemske crkve. Nakon provedene rasprave donesen
je zaključak da se Pavao i Barnaba, zajedno s nekim članovima crkve u Jeruzalemu, vrate u Antiohiju s pismom koje će sadržavati kratak popis uvjeta kojih
bi se neznabošci vjernici trebali pridržavati. Ti uvjeti uključivali su suzdržavanje “od mesa žrtvovanog idolima, od krvi, od udavljenoga i od bluda” (r. 29).
Obrezanje nije bilo na tom popisu.
Isti problem se pojavio kada je Pavao poveo Tita sa sobom u Jeruzalem. Budući da je Tit bio Grk kršćanin, neki židovski kršćani smatrali su da bi on trebao
biti obrezan. Međutim, Pavao je još jednom zauzeo čvrst stav da obrezanje nije
nužno za spasenje (Gal 2,1-5).
Pavlov govor protiv izvrnutog nauka (Galaćanima 1,1-12)
Nakon svojeg prvog misionarskog putovanja, Pavao je otputovao u Galaciju.
Mnogi židovski kršćani koji su smatrali da bi neznabožački obraćenici trebali
poštovati određene starozavjetne zakone, poput obrezanja, pošli su za njim.
Njihovo otvoreno protivljenje zbunilo je Galaćane i posljedica je bila da su
se mnogi počeli pretvarati u legaliste u svojem vjerovanju. Stoga im je Pavao
uputio pismo koje danas znamo kao Poslanicu Galaćanima.
U Galaćanima 1,4 “Pavao ponovno iznosi veliku istinu da je Isus svojom žrtvom pomirnicom osigurao spasenje za sve koji Ga prihvate. Svaki pokušaj
da vlastitim naporima zaradimo tu pobjedu nad zlom svijeta, nije u skladu s
Božjom voljom. Ako Galaćani ustraju u svojem legalizmu, ne mogu očekivati
izbavljenje od grijeha danas, kao ni budući bezgrešni svijet.”1
16 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Gospodar koji spašava (Matej 19,16-22; Hebrejima 8,6)
Bogati mladi knez iz Mateja 19,16-22 mislio je da može biti spašen zahvaljujući dobrim djelima koja je činio. Pa ipak, kada mu je Bog rekao da proda
sve što ima i poda siromašnima, nije se na to mogao odlučiti. To je pokazalo
njegovu sebičnu narav, kao i činjenicu da je zapravo obožavao svoje bogatstvo
umjesto Boga.
Ali ako smo spašeni milošću po vjeri, zašto je Isus rekao tom mladiću da treba
držati zapovijedi ako želi vječni život (r. 17)? “Božja je volja da čovjek odsjajuje Njegov karakter, a Njegov karakter može se sažeti u jednoj riječi – ‘ljubav’
(1 Iv 4,7-12). Da bismo odsjajivali Božji karakter, ili Božju ‘ljubav’, trebamo
ljubiti Njega iznad svega, a svoga bližnjeg kao samoga sebe. ... Ako ne znamo
kako bismo pokazali svoju ljubav prema Bogu i svojim bližnjima, Bog nam
daje odgovor u Deset zapovijedi (vidi Izl 20,3-17). ... Mladić je ispovijedao da
voli Boga, ali je pravi ispit ljubavi, kaže Isus, u tome kako se ponašamo prema svojim bližnjima. ... ‘Ako me ljubite,’ kaže Isus, ‘vršit ćete moje zapovijedi’
(Iv 14,15).”2
U Karadžićevom prijevodu Novoga zavjeta, bogati mladi knez se obraća Isusu
s “Učitelju dobri” (Mt 19,16). On to uistinu i jest. Zašto je dobar, možda se
pitamo? On je pun ljubavi, čak i prema grešnicima (1 Iv 4,8; Am 5,15). On nas
toliko voli da je umro na križu kako bi nas spasio. On nam prašta (1 Iv 1,9).
Njegova nepresušna ljubav kao i Njegov oprost daju Mu pravo da posreduje za
svoj narod. Čak i sada On posreduje na Nebu za sve koji prihvaćaju Njegovu
milost po vjeri.
U vezi s Hebrejima 8,6 napisano je da “Bog želi da razmišljamo o Njegovoj ljubavi i bogatim obećanjima koja je dao onima koji ih nisu zaslužili. On bi želio
da potpunije, zahvalnije i radosnije ovisimo o pravdi koju je za nas osigurao u
Kristu. Sve one koji dolaze k Bogu vjerom, On rado sluša.”
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Netko s kime razgovarate od vas saznaje da ste adventist. Ta osoba kaže
kako je čula da adventisti vjeruju da se spašavamo držanjem Deset zapovijedi. Kako biste na to odgovorili? Koje biste biblijske tekstove uporabili?
2. Zašto je legalizam tako privlačan mnogim ljudima?
3. Koji oblici legalizma postoje danas? Osim Deset zapovijedi, koje druge
“zakone” ljudi pokušavaju držati kako bi bili spašeni?
4. Koje druge vrline Isus posjeduje kao dobri Učitelj? Obrazložite svoj odgovor.
Job G. Minasalvas, Bacolod City, Filipini
Sjeti se:
Isti se problem pojavio kada je Pavao poveo Tita sa sobom u Jeruzalem.
1
2
The SDA Commentary, sv. 6, str. 938.
Isto, sv. 5, str. 457.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 17
Utorak 6. srpnja
Ispit
SVJEDOČANSTVO
Ivan 14,15
Poput kršćana iz neznaboštva o kojima smo učili u ovotjednoj pouci, neki neadventistički bračni par jednom je upitao vjernika-laika o istini o spasenju u svjetlu
biblijske objave. Njihovo zanimanje za Pismo proizišlo je iz njihove neprestane
potrage za istinom. Bili su sretni što su nakon opsežnog proučavanja Biblije razumjeli istinu o Božjoj spasonosnoj milosti. Napustili su svoja prijašnja vjerovanja i način života i u potpunosti prihvatili istinu koja je u Isusu Kristu. Željeli
su da i članovi njihovih obitelji i njihovi prijatelji također prihvate tu istinu. Ali
njihovi voljeni ne samo da su odbacili istinu, već su odbacili i taj bračni par.
Ellen White za takve kaže da “Bog ne krije svoju istinu od ljudi. Svojim ponašanjem, takvi je sami skrivaju od sebe. Krist je židovskom narodu dao obilje
dokaza da je Mesija; ali Njegov nauk zahtijevao je odlučujuću promjenu u njihovom životu. Vidjeli su da će, ukoliko prihvate Krista, morati odbaciti svoja
omiljena životna načela i predaje, svoje sebične, bezbožne običaje.”1
Neki današnji kršćani još uvijek se muče u vezi sa spasenjem milošću po vjeri.
Pitaju se gdje je tu mjesto poslušnosti. Jesmo li mi poslušni kako bismo bili
spašeni ili smo poslušni zato što smo spašeni? Krist je rekao: “Ako me ljubite, ‘vršit ćete moje zapovijedi.” (Iv 14,5) O tom je retku Ellen White napisala
sljedeće riječi: “Kristovom pravednošću bit ćemo opravdani pred Bogom kao
da nikada nismo griješili. Nikada nećemo dobiti snagu razmišljajući o tome
što bismo sve mogli učiniti da smo anđeli. Mi se u vjeri trebamo obratiti Isusu
Kristu i svoju ljubav prema Bogu pokazati držanjem Njegovih zapovijedi.”2
“Dobrim djelima ne možemo kupiti Božju ljubav, djelima samo dokazujemo
da je već uživamo. Ako svoju volju pokorimo Bogu, nećemo ni pokušavati djelima zaraditi Božju ljubav. Duša Njegovu ljubav prihvaća kao Njegov bezuvjetni dar i iz ljubavi prema Njemu mi radosno izvršavamo Njegove zapovijedi. ...
Krist nam je objavio mjerilo kojim možemo pokazati jesmo li vjerni ili nevjerni Bogu. Rekao je: ‘Ako me ljubite, vršit ćete moje zapovijedi.’”3
ZA RAZMIŠLJANJE
Kako možete pomoći ljudima da razumiju istinu o spasenju milošću po vjeri?
Stewart Van Loriezo, Bacolod City, Filipini
Sjeti se:
“Krist nam je objavio mjerilo kojim možemo pokazati jesmo li vjerni ili nevjerni.”
1
2
3
Isusove usporedbe, str. 64.
Ellen G. White Comments, The SDA Bible Commentary, sv. 5, str. 1142.
Isusove usporedbe, str. 190.
18 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Srijeda 7. srpnja
Poznavati pravi put
PRIMJENA
Galaćanima 1,1-12
Svijet u kojem danas živimo vrlo je užurban. Tu su zatim sve te loše vijesti
s kojima se susrećemo svaki put kada uzmemo novine ili pogledamo vijesti
na internetu. Kako je moguće ostati usredotočen na Boga i spasenje? Kako je
moguće znati istinu o tome kako smo spašeni? Evo nekoliko koraka:
Uporabite kartu i kompas. Kada putujete na mjesto na kojem još niste bili,
mudro je uzeti kartu i kompas. Na našem putu na Nebo naša mapa je Biblija.
Kompas koji nam pomaže da bolje razumijemo upute na karti jest Duh proroštva koji nam je dan preko Ellen White.
Slijedite Vodiča. Vi niste jedina osoba koja putuje na Nebo. Stoga nemojte vjerovati isključivo onima s kojima putujete. Ugledajte se samo na Isusa. Njemu i
samo Njemu vjerujte u potpunosti. Zapamtite što je Isus rekao za sebe: “Ja sam
put, istina i život. Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni.” (Iv 14,6)
Čuvajte se krivih putokaza i prečica. Na putu možemo naići na puno znakova
i putokaza, ali budite oprezni! Nisu svi smjerokazi ispravni. Nisu svi znakovi
točni. “Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.” (Izr 14,12)
Slijedite samo one putokaze koji su navedeni na karti. Ti su putokazi navedeni
u Ivanu 14,15, gdje je Isus rekao: “Ako me ljubite, vršit ćete moje zapovijedi.”
(Iv 14,15)
Čvrsto držite upravljač; gledajte na cestu. Kada putovanje postane teško, možemo se naći u kušnji da odustanemo, da oči ne prate cestu. U tim teškim
trenucima moramo se sjetiti sljedećeg savjeta: “Ako budemo gledali samo na
Spasitelja i uzdali se u Njegovu moć, bit ćemo ispunjeni osjećajem sigurnosti,
jer će Njegova pravda postati naša pravda.”*
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Što mislite, zašto neki adventisti tako lako posumnjaju u svoju vjeru?
2. Zašto smo skloni praviti iste pogreške kao i prvi kršćani koji su vjerovali
lažnim učiteljima?
3. Kada vršenje Deset zapovijedi postaje legalističko?
4. Kako biste objasnili ulogu vjere i poslušnosti nekome tko bi želio postati
kršćanin?
Jed Alden G. Magbanua, Bacolod City, Filipini
Sjeti se:
Ugledajte se samo na Isusa. Njemu i samo Njemu vjerujte u potpunosti.
* Poruka mladima, str. 59.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 19
Četvrtak 8. srpnja
Obojene vjerske naočale
RAZUMIJEVANJE
Galaćanima 1,8-12
Premda štujemo jednog Boga, pripadamo istoj vjeri i zajedno svjedočimo
svijetu pod imenom adventisti sedmoga dana, dolazimo iz različitih obitelji,
okolnosti, država, kultura, pa čak i drugih religija. Poput rane Crkve, i mi smo
sastavljeni od “Židova” i “neznabožaca”.
Dičimo se raznolikošću vjerništva. Pa ipak, takva raznolikost može prouzročiti
probleme. U mojoj domovini, na Filipinima, kandidati za crkveno rukopoloženje tradicionalno nose tamno odijelo s kravatom, čak i kada se rukopoloženje obavlja za vrućeg, sparnog ljetnog dana. Dok članovi Crkve u Sjedinjenim
Američkim Državama odobravanje često izražavaju pljeskanjem, članovi Crkve
u Meksiku mašu. Dok je grljenje i ljubljenje muškaraca i žena jedan od načina
pozdravljanja vjernika u Meksiku, to je posve neprihvatljivo na Filipinima.
Adventiste iz drugih kultura možemo promatrati kroz naočale obojene pravilima i običajima naše kulture, i onda označiti te članove Crkve liberalnijima
ili konzervativnijima od nas. Što je još gore, pogled koji imamo kroz takve
naočale često u nama budi želju da te članove primoramo da se prilagode
našim običajima, pa čak i da određene običaje proglasimo uvjetom primanja
u zajednicu ili sredstvom spasenja.
Međutim, ocjenjivanje i suđenje drugima samo na osnovi naših kulturalnih
standarda nije kršćansko. Dok smo zaposleni upiranjem prstiju na druge zato
što njihovi običaji i tradicije nisu jednaki našima, ima onih koji gladuju tjelesno i duhovno. Bog želi da se uzdignemo iznad ove dvije gladi; ali ako se
borimo između sebe oko toga koja je kulturalna tradicija ispravna, neki od tih
ljudi će propasti. Biblija kaže: “Ne precjenjujte se više nego što se treba cijeniti,
nego cijenite se razumno, kako je već komu Bog odmjerio mjeru vjere.” (Rim
12,3) Izbjegavati svetačke stavove prema drugima znači biti svjestan svojih
vlastitih obojenih religijskih naočala. Marljivim proučavanjem Božje riječi i
poniznom molitvom dobit ćemo nove naočale koje će nam dati jasniji pogled
na pravu narav Božje milosti i spasenja.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Koje crkvene tradicije i običaje smatrate ljudskima i nebiblijskima?
2. S obzirom na biblijska načela, bi li nas te tradicije i običaji trebali obvezivati ili ne?
Ferdinand O. Regalado, Montemorelos, Meksiko
Sjeti se:
Ocjenjivanje i suđenje drugima na osnovi naših kulturalnih standarda nije
kršćansko.
20 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Petak 9. srpnja
Igrati po pravilima
ISTRAŽIVANJE
Efežanima 2,8.9
ZAKLJUČITE
Generacijama je Mojsijev zakon određivao način života Židova i njihov status
u svijetu. Diktirao je njihove stavove, ponašanje, pa čak i prehranu. Što su više
pravila držali, to je viši bio njihov status u društvu. Njihov identitet bio je povezan s pravilima. Stoga, kada je Pavao stao propovijedati da je Krist ukinuo
te zakone, mnogi su se Židovi osjetili ugroženima.
Kršćanski Židovi u Rimu proživljavali su bolno razdoblje odricanja od zakona
koji su ih vezivali. Bez određenog skupa pravila po kojima bi živjeli, mnogi su
se osjećali kao da im je oduzet identitet.
RAZMOTRITE
• Što bi vam bilo teže: odreći se omiljenih traperica ili mišljenja kojega ste se
dugo držali? Zašto?
• Prevedite Rimljanima 2,17-21 na drugi jezik. Koja je ključna tema u tim
tekstovima?
• Pripremite neko jelo bez recepta. Zašto je ponekad dobro slijediti pravila
(2 Kor 3,2.3)?
• Napravite popis od pet riječi koje vas najbolje opisuju. Učinite to u skupini, tako da svatko napravi popis za nekoga drugoga i onda naglas pročitajte te popise. Jesu li drugi mogli prepoznati o kome se radi na temelju
obilježja s popisa?
• Pročitajte Levitski zakonik 19. Stari Mojsijev zakon varira od opterećujućeg do bizarnog; ali u njemu ima i puno praktičnog kršćanstva. Koji su od
tih propisa još uvijek primjenjivi?
• Ako imate mogućnost, skočite padobranom iz aviona u organizaciji iskusnog kluba. Zahvaljujući Kristu, mi uživamo slobodu — sigurni smo s
Njegovim padobranom spasenja.
• Izračunajte približno koliko nas generacija dijeli od vremena kad je Pavao
pisao poslanicu crkvi u Rimu. U čemu se naš stav prema legalističkom
spasenju promijenio tijekom stoljeća? U čemu je ostao isti?
POVEŽITE
Galaćanima 5,6.
Clifford Goldstein, Life Without Limits, “The Henry VIII Factor’’, poglavlje 9;
Review &Herald, 2007.
Luan Miller, College Place, Washington, SAD
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 21
Pouka 3
10.–17. srpnja
“Svi su sagriješili”
“Svi su sagriješili, i lišeni su Božje slave.“ (Rimljanima 3,23)
22 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Subota 10. srpnja
Ispitajte sami sebe
UVOD
Rimljanima 2,1
Svakoga dana, u dobru i zlu, možemo vidjeti Boga kako djeluje nama u prilog.
On zadovoljava svaku našu potrebu i možemo osjetiti Njegovu ljubav kako se
s Neba izlijeva na nas.
Međutim, dok joj je bilo 14 godina, Adaliju je njezin 25-godišnji mladić uvukao u život prostitucije i droge. S 19 godina napustila je rodni grad i preselila
se u glavni grad svoje domovine, nadajući se da će tamo naći bolji život, priliku da se osjeća voljenom, priliku da promijeni svoj život.
Jednog jutra u kolovozu, Adalia je hodala pokraj crkve i začula predivno pjevanje koje je ganulo njezino srce. To su bile pjesme nade – nade za kojom je
tragala, nade koja bi joj mogla dati snagu za novi početak.
A onda, jedne večeri, na povratku kući s posla u baru, ušla je u crkvu gdje
je čula glazbu. Zakoračila je na prvu, drugu, pa na treću stubu na ulazu u
crkvu, a kada je pokušala otvoriti vrata, grubo ju je zgrabila nečija ruka. Tada
je začula ljutiti glas kako joj govori: “Ne možeš ući u ovu crkvu ovako odjevena! Moraš pokazati poštovanje prema ljudima koji su unutra!” Istog trenutka
Adalia je osjetila kako joj srce puca na milijun komadića. Suze su počele teći
iz njenih smeđih očiju. Ne osvrćući se oko sebe, otrčala je natrag na ulicu gdje
se iznenada našla pred automobilom koji se približavao. Poginula je pokušavajući saznati nešto o Isusu.
Što činimo s ljubavlju koju primamo od Boga? Gdje je ruka koju trebamo
pružiti svakome, bez obzira na to kako izgleda ili kako zarađuje za život? Pravimo li razliku među ljudima? (Vidi Jk 2,9.) Zašto tako brzo sudimo drugima
na temelju njihovog izgleda? (Vidi Rim 2,1-10.) Zašto kritiziramo druge a da
ne znamo što je u njihovom srcu? Svi smo mi sagriješili. Svi smo mi prekršili
Božja slavna mjerila (Rim 3,23). Svatko od nas treba u svakoj osobi vidjeti
kandidata za Nebo. Adalia je samo željela biti voljena. Tražila je priliku da
promijeni svoj život.
Dok proučavate ovotjednu pouku, dok razmišljate o ljudima u svojem životu
koji su poput Adalije, sjetite se da svi mi zajedno stojimo u podnožju križa i da
je svima nama potrebna Božja spasonosna milost.
Daniel Barragán González, Bogotá, Kolumbija
Sjeti se:
“Ne možeš ući u ovu crkvu ovako odjevena!”
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 23
Nedjelja 11. srpnja
Geni kojima je istekao rok trajanja
LOGOS
Rimljanima 1,16-32; 2,1-11.17-23; 3,1.2.9-18.21-23
Genetika je jedna od najkompleksnijih grana znanosti. Preko svojih gena roditelji prenose djeci tjelesna i intelektualna obilježja koja čine da budu ono što
jesu. Grijeh također dolazi od naših roditelja, ali nemojte okrivljavati svojeg
tatu i mamu! Ja govorim o našim praroditeljima – Adamu i Evi. Od njih smo
naslijedili “gene” grijeha i sve posljedice koje iz toga proizlaze. Ali ne očajavajte! Ima nade!
SSF = Supersnažna formula (Rimljanima 1,16.17)
Pavao je iz osobnog iskustva znao da ne može spasiti samog sebe. On je također iz osobnog iskustva znao tko ga može spasiti. U Rimljanima 1,16.17
napisao je: “Ne stidim se, uistinu, evanđelja: ono je snaga Božja na spasenje
svakomu tko vjeruje – Židovu najprije, pa Grku. Jer pravednost se Božja od
vjere k vjeri u njemu otkriva kao što je pisano: ‘Pravednik će od vjere živjeti.’”
SSF formula stoga glasi: Bog + vjera + Biblija.
Tko je grešnik? (Rimljanima 1,18-32)
U Rimljanima 1,18-32 govori se o strahoti grijeha i kakve dalekosežne posljedice on ima. Ljudi znaju što je ispravno. Znaju da krivo postupaju i da
krše Božje zapovijedi. Oni mogu započeti s takozvanim malim grijesima, ali
takvi grijesi brzo ih vode k još nemoralnijem razmišljanju i ponašanju dok
konačno u potpunosti ne odbace Boga i zamijene Ga “sramotnim strastima”
(r. 26). Nažalost, na putu niz skliske stube grijeha oni povlače još mnoge sa
sobom. Mi moramo prepoznati i priznati da smo grešnici, bez obzira na to
“koliko mali” grijeh počinili. Ne prepoznamo li to, nećemo moći promijeniti
svoje stanje. Moramo priznati da naše grešne misli i ponašanje Bogu nisu prihvatljivi. Umjesto toga, On želi da prihvatimo Njegovo spasenje puno ljubavi
i zatražimo pomoć Njegovog Svetog Duha kako bismo promijenili svoj život.
Trun ili brvno? (Matej 7,1-5; Rimljanima 2,1-11.17-23)
Rimljanima 2,1-11.17-23 objašnjava koliko nam je lako vidjeti tuđe grijehe, a
koliko teško postajemo svjesni svojih vlastitih grijeha. Osim toga, ti nam redci
pokazuju koliko nam je lako pomisliti da ćemo, budući da smo Njegovi, biti
oslobođeni suđenja. Ali grijeh “je grijeh, tko god ga počinio. On ne postaje
manje grešan time što ga je počinio netko s religijskim prednostima. Božji
narod nema posebnu dozvolu za grijeh, kao da Bog nije tako strog u zapažanju
prekršaja onih koji tvrde da Mu služe. Baš suprotno, Biblija stalno naučava da
najozbiljnije grijehe čine oni koji se nazivaju Božjim narodom (vidi Iz 1,11-17;
65,2-5; Mt 21,31.32).”1
O Mateju 7,1–5 čitamo: “Koliko često takozvani kršćani izražavaju duboko
24 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
negodovanje zbog puta kojim su drugi krenuli, ili misle da su krenuli tim putem, da bi kasniji događaji otkrili da su oni sami bili krivi za te iste grijehe za
koje su optuživali druge. ... Kršćanin koji otkrije da njegov brat griješi, ispravljat će ‘takvoga duhom krotkosti’, svjestan da je i sam mogao biti iskušan i pasti
u toj istoj stvari, ili da bi to mogao učiniti u budućnosti (Gal 6,1 - Šarić).“2
Otpušteni (Rimljanima 3,10-18.23)
Zbog “gena” koje smo naslijedili od naših praroditelja Adama i Eve, svi smo
mi grešnici. Sami po sebi, mi nemamo sposobnosti steći udio u Božjoj slavi.
Jedini genetski inženjering koji će nas uspješno promijeniti nalazi se u Ezekielu 36,24-30. Bez Božje milosti i novog srca ispunjenog Svetim Duhom, nikada
nećemo moći biti poslušni. Moramo prestati pokušavati biti pravedni u svojoj
sili i prihvatiti Božju pravednost koja nam je dana Njegovom milošću. Kada
Krist prebiva u nama, imamo novo srce. Tada, i samo tada, u nama se može
ispuniti Njegov Zakon.
Da, grijeh je genetski prenosiva bolest. Pa ipak se možemo radovati zbog sljedeće činjenice: “Da, on će ih od toga izliječiti, ali se na tome neće zaustaviti.
Možda ćete ga pozvati samo zbog te jedne stvari, ali kad ga jednom pozovete
u svoje srce, bit ćete potpuno izliječeni.”3
Neka je hvala Bogu za Njegovu ljubav prema grešnicima poput vas i mene!
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Prepoznati sebe kao grešnika kojem je potrebno spasenje prvi je korak k
spasenju. Što se još mora dogoditi?
2. Bez Isusa nema nade. Zašto?
3. Razmislite o trenutku kada ste postali svjesni svojeg grešnog stanja. Što ste
u vezi s tim učinili i zašto?
4. Za koje stvari često upirete prstom u druge? Na koji način vi možda radite
iste stvari?
5. Ponovno pročitajte citat iz djela C. S. Lewisa. Na što misli kada kaže da će
nas Bog potpuno izliječiti kad Ga pozovemo u svoj život?
6. Ezekiel 36,24-30 rabi metaforu novog srca kako bi opisao što se događa
kada smo spašeni. Koje druge metafore opisuju pravednost po vjeri?
Heber David Moran Zeledon, Ilopango, Salvador
Sjeti se:
Ne očajavajte! Ima nade!
1
2
3
The SDA Bible Commentary¸ sv. 6, str. 485.
Isto, sv. 5, str. 355.
C. S. Lewis, Kršćanstvo, str. 161.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 25
Ponedjeljak 12. srpnja
Može li te naporan rad ubiti?
SVJEDOČANSTVO
Matej 7,12
uno se rasprava vodi oko uloge vjere i dobrih djela. Međutim, Ellen White je
jasna u pogledu odnosa vjere i djela i njihove uloge našem spasenju.
“Zakonska religija nikada ne može dovesti duše Kristu, jer je to vjera bez ljubavi, bez Krista. Post ili molitva pokrenuti duhom samoopravdanja mrski su
u Božjim očima. Svečani bogoslužni skup, čitav niz vjerskih obreda, vanjska
poniznost, iznuđena žrtva, iskazuju da onaj koji sve ovo čini smatra sebe pravednim, predodređenim za Nebo, ali to je sve prijevara. Naša nam vlastita
djela nikada ne mogu pribaviti spasenje.”1
“Svećenici, književnici i glavari bili su usađeni u kolotečinu obreda i predaja.
Njihova srca postala su stegnuta kao osušeni vinski mjehovi s kojima ih je usporedio. Dok su ostajali zadovoljni religijom koja se oslanjala na Zakon, nisu
mogli postati čuvari žive nebeske istine. Smatrali su da je njihova pravednost
sasvim dovoljna i nisu željeli da bilo što novo bude uneseno u njihovu religiju.
Božju dobru volju prema njima nisu prihvaćali kao nešto odvojeno od njih samih. Oni su je povezivali s vlastitim zaslugama za svoja dobra djela. Vjera koja
djeluje s ljubavlju i čisti dušu nije mogla naći točku sjedinjenja s farizejskom
vjerom sazdanom od obreda i ljudskih naredbi. Napor da se Isusovo učenje
sjedini s ustanovljenom religijom bio je uzaludan. Božja životodavna istina,
kao vino koje previre, uništila bi stare, trule mjehove farizejske predaje.”2
Ellen White jasno naučava da nam je za spasenje potrebna samo vjera. Međutim, ona također naglašava ulogu ljubavi prema drugima i težnje da budemo
sličniji Kristu.
“Kako bismo ispunili Zakon, mi trebamo ... činiti drugima ono što bismo htjeli da oni nama čine. Trebamo govoriti ljubazne riječi, srca punog suosjećanja i
ljubavi. Trebamo pokazati strpljivost, otkrivajući svijetu što znači biti praktični tvorac Kristovih riječi, i uvijek trebamo imati na umu da je naš život povezan sa životom Onoga koji je umro za nas. Krist i dijete ljudskog roda postaju
jedno, tako da se Duh i Kristov karakter pokazuju u Njegovim sljedbenicima
iz dana u dan, iz sata u sat.”3
Melissa Blackmer, Burtonsville, Maryland, SAD
Sjeti se:
“Zakonska religija ... je vjera bez ljubavi, bez Krista.”
1
2
3
Isusov život, str. 218.
Isto, str. 217.
Signs of the Times, 11. lipnja 1892.
26 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Utorak 13. srpnja
Božja riječ je jasna
DOKAZI
Rimljanima 3,23
Kada raspravljamo o grijehu, važno je razumjeti ljudsku narav. U tome nam
pomaže Poslanica Rimljanima i drugi dijelovi Biblije. U mnogim događajima
koje bilježi, Biblija nam jasno pokazuje kakva je ljudska narav. Na primjer,
gradovi Sodoma i Gomora bili su ispunjeni incestom, spolnim zlostavljanjem
i pijanstvom (Post 18; 19). Biblija pokazuje ljubomornu stranu grešne ljudske
naravi u priči o Josipu i njegovoj braći (Post 37).
I Novi zavjet nam pomaže da upoznamo grešnu ljudsku narav. Pijanstvo i neprimjereno seksualno ponašanje igraju užasnu ulogu u smrti Ivana Krstitelja,
baš kao i gnjev (Mt 14,1-12). Laži i pohlepa iznenada su okončali život Ananije i
Safire jer su htjeli zadržati dio novca koji su obećali za rad Crkve (Dj 5,1-10). Svi
ti primjeri dokaz su prisutnosti grijeha, jedne od tema u Poslanici Rimljanima.
Kako je danas? Gdje u našem društvu nailazimo na pijanstvo, neprimjereno
seksualno ponašanje, ljubomoru, pohlepu, laganje i gnjev? A što je s drugim
grijesima koji ovdje nisu spomenuti?
Grijeh je danas sveprisutan. Dovoljno je pogledati vijesti, prolistati novine ili
uključiti internet, da bismo saznali da se kriminalne radnje svih vrsta čine
svugdje i stalno. A Biblija je jasna! Svi su sagriješili! Čak i vi i ja.
Ali baš kao što Biblija jasno naučava da su svi ljudi sagriješili, ona nam ukazuje i na lijek protiv grijeha. Kada Pismo kaže da su ljudi poput Joba, Noe i
Elizabete bili “bez mane”, “pravedni” i “blagoslovljeni”, ono ne kaže da su bili
bezgrešni. Točnije, ono kaže da su to bili pobožni ljudi koji su držali Božje
zapovijedi pod utjecajem Svetoga Duha.
Kada god se nađemo u nekoj kušnji, pa čak i gad sagriješimo, sjetimo se ovog
Božjeg obećanja kojeg nam je dao: “[On] će svakomu dati prema njegovim
djelima: onima koji ustrajnošću u dobru djelu traže slavu, čast i besmrtnost
- njima život vječni” (Rim 2,6.7). Borimo se kako bismo bili pobjednici u Isusovo sveto ime!
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Zašto rana grijeha nije neizlječiva?
2. Zašto ne možemo ništa učiniti kako bismo bili otkupljeni?
3. Možemo li svojim ponašanjem zaraditi Božje odobravanje?
4. Koji drugi izvještaji u Starom i Novom zavjetu govore o ljudskoj naravi,
Božjoj želji da nas spasi i načinu na koji to želi učiniti? Koji su vam od tih
izvještaja najdraži i zašto?
Roxana Lisset Cruz-Jovel, Santa Tecla, Salvador
Sjeti se:
Biblija je jasna! Svi su sagriješili! Čak i vi i ja.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 27
Srijeda 14. srpnja
Ići u pravom smjeru
PRIMJENA
Rimljanima 1,16-32; 2,1-11.17-23; 3,1.2.9-18.21-23
Bio je prekrasan siječanjski dan i naša obitelj odlučila je otići u šetnju u kostarikanski nacionalni park. Šetali smo dijelom na kojem je bio dopušten piknik, ali nakon
nekoliko minuta shvatili smo da smo se izgubili. Nešto nam je odvratilo pozornost
pa smo promašili putokaz. Stoga smo se vratili putem kojim smo došli sve dok nismo vidjeli mali znak na drvetu koji je pokazivao smjer u kojem smo mi htjeli ići.
Koliko puta u svojem životu mislimo da idemo pravim putem, a u stvarnosti
smo se izgubili! Povratak na polaznu točku može biti težak i bolan. Danas
ćemo ponovno razmotriti kako možemo ići u pravom smjeru:
Podesite svoj kompas. Ponekad mislimo kako su sve odluke koje donosimo dobre, dok u stvarnosti nisu. Naš duhovni kompas ne pokazuje na Isusa. Podesite
svoj duhovni kompas proučavanjem Biblije, razmišljanjem o Riječi i molitvom.
Rabite najnoviju kartu. Kada se nađemo na nepoznatom području, potrebna
nam je dobra karta koja će nas voditi kroz obilazne putove i radove na cesti.
Naša duhovna karta je Biblija. Kao svjetlo na našem putu (Ps 119,105), to je
najtočniji i najaktualniji atlas koji možemo imati na svojem putu na Nebo.
Ljudska će narav ostati takva kakva jest sve dok se naš Spasitelj ne vrati, stoga
nam Biblija pokazuje najbolju obilaznicu oko grijeha svake vrste i snage.
Pitajte za smjer. Bog je glava svojeg naroda – naroda koji griješi i koji pobjeđuje grijeh. Kao glavu Njegove Crkve, dobro Ga je pitati za savjet. Ponekad je
također dobro pitati za savjet i članove crkve – članove koji imaju čvrst odnos
s Bogom i iz osobnog iskustva razumiju bit spasenja.
Nazovite 112. Postoji izravna linija koja nas povezuje s Nebom. Ta linija se
zove molitva. Ona nikada nije zauzeta. Bog čeka na nas i želi nam oprostiti
naše grijehe. Pročitajte 1. Solunjanima 5,17.
Razmišljajte pozitivno. Pročitajte 1. Solunjanima 5,16.18. “Uvijek postoji nešto za
što možemo zahvaliti; čak i za najmračnijeg dana postoje blagoslovi koje možemo nabrojiti. Ako smo okrenuti prema suncu, sjena će uvijek padati iza nas ...”*
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Koje vam znakove Isus daje svakog dana kako se ne biste izgubili na putu
za Nebo?
2. Današnja pouka navodi pet metoda koje nam mogu pomoći da se ne izgubimo. Kojih se drugih načina još možete sjetiti?
Kevin Alberto Parada-Mejía, Alajuela, Kostarika
Sjeti se:
Postoji izravna linija koja nas povezuje s Nebom. Ta linija zove se molitva.
* The Letters to the Philippians, Colossians, and Thessalonians, promijenjeno izdanje William
Barclay (Louisville, Kentucky: The Westminster Press, 1975), str. 207.
28 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Četvrtak 15. srpnja
Žao mi je, zaraženi ste KG-om
RAZUMIJEVANJE
Suci 2,19; Rimljanima 3,23; Otkrivenje 7,14
1. čin: Bogoslužje je počelo prije pola sata, a ti si tek stigao. Nije prvi put da
kasniš. Pronalaziš mjesto i sve izgleda isto. Još uvijek se pitaš: Imam li dovoljno
vjere? Još uvijek se osjećaš da ovo ne vodi nikamo i nadaš se da će ti propovijed
pomoći da se bolje osjećaš. Nije to prva subota u kojoj se osjećaš osamljeno i
prazno iznutra.
Vidiš užurbanog đakona i u sebi misliš: Želio bih biti kao on. Izgleda tako pobožno. Želio bih imati takvu vrstu radosti. Ali me grijeh zadržava.
Liječnici nam ne mogu propisati lijek ako ne znaju od čega bolujemo. Ali Veliki Liječnik zna od čega bolujemo i dijagnosticirao nam je bolest: kronični
grešitis. Ponovno pročitajte Rimljanima 3,23. Umetnite svoje ime u redak:
“_____________ je sagriješio/la i lišen/a je Božje slave.” Sada ponovno pročitajte redak, razmišljajući usput o točno određenom grijehu koji ste počinili.
Nemojte ga pokušavati sakriti. Bog zna vašu narav. Isus je otišao na križ zato
što je mislio na vas. On je radije umro za vas nego da živi bez vas.
Osamljenost, obeshrabrenje i grijeh posljedica su (1) neprihvaćanja činjenice
da smo grešnici, (2) preziranja Isusove žrtve i (3) odbacivanja Njegovog oprosta. Priznajmo da smo pogriješili. Ne bi li bilo divno kada bi u Bibliji pisao
ovakav redak: “Jer su se svi pokajali i gledaju licem k licu Božju slavu”?
2. čin: Sljedeće subote ujutro mlada osoba izgleda drugačije. Stavite svoje ime
na crtu: ___________ razmišlja o miru, poniznosti i želji da radi. __________
je pun/a samopouzdanja i voli svojeg novog najboljeg Prijatelja – Isusa.
Pogledajte izbliza tko je ta osoba. Pa to ste vi!
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kada govorimo o tome kako su svi sagriješili, zašto rijetko pomislimo da
se taj redak odnosi na nas osobno?
2. Zašto često mislimo da su oni koji u našoj crkvi puno rade pobožniji od
ostalih?
3. Kako ste se osjećali kada ste napisali svoje ime na prazne crte i zašto?
Fernando Ayala i Jenniffer Paz, San Salvador, Salvador
Sjeti se:
Ovo nije prva subota u kojoj se osjećaš osamljeno i prazno iznutra.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 29
Petak 16. srpnja
Iznenađujuće rješenje za grijeh
ISTRAŽIVANJE
Rimljanima 3,21-29
ZAKLJUČITE
Grijeh. To u naše vrijeme nije tako uobičajena riječ, ali stvarnost njegove prisutnosti i dalje oblikuje svaki aspekt našeg života. U svom korijenu grijeh kaže
da smo dovoljni sami sebi, a Zemlja pokazuje tragične i grozne posljedice života odvojenog od Boga.
Budući da se grijeh protivi Božjoj nesebičnoj ljubavi, bilo je potrebno da bezgrešno vrhovno Biće izgubi život zbog grijeha kako bi ga u konačnici pobijedilo. Ta nesebična žrtva sve nas stavlja na istu razinu, ali se mi svejedno
možemo obeshrabriti u vlastitim borbama ili uzoholiti svojom zamišljenom
pravednošću. Jedino rješenje je da se svakoga dana sjetimo da Bog, koji nas je
otkupio bez obzira na naše grijehe, jednako voli svakoga od nas i poziva i nas
da volimo Njegovu djecu koja pate.
RAZMOTRITE
• Napravite apstraktni crtež svojeg života prije i nakon što ste prihvatili Isusovu smrt na križu za vas.
• Razmislite o tome kako je grijeh iskrivio Božji ideal za ljudske odnose i
kako ga Kristova ljubav može obnoviti.
• Prošećite obližnjim parkom ili iziđite u netaknutu prirodu i razmišljajte o
tome kako je grijeh utjecao na Božje stvaranje.
• Analizirajte kritičkim okom promidžbene poruke i zapazite kako ciljaju
na sebične prohtjeve.
• Zamolite Boga da vas odvede do neke osobe čije duhovno putovanje sliči
vašem.
• Napravite iskrenu inventuru područja u vašem životu u kojima se borite sa
samim sobom.
POVEŽITE
The Gift, Kim Allan Johnson (Pacific Press, 2000.); Saving Blood, Keavin
Hayden (Pacific Press, 2000.).
Tompaul Wheeler, Nashville, Tennessee, SAD
30 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Pouka 4
17.–24. srpnja
Opravdani vjerom
“Jer tvrdimo da se čovjek opravdava vjerom bez vršenja Zakona.”
(Rimljanima 3,28)
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 31
Subota 17. srpnja
Slijediti pravila
UVOD
Rimljanima 4,3-8
Prije nekoliko godina, samoprozvani agnostik A. J. Jacobs odlučio je “godinu
dana živjeti po Bibliji”. On je 381 dan pokušavao, koliko je najbolje mogao,
doslovno slijediti svaki propis zapisan u Pismu. Čak nije brijao bradu i nosio
je odjeću u biblijskom stilu, načinjenu samo od jedne vrste vlakna. Jednom
je čak “kamenovao” preljubnika bacivši kamenčić na čovjeka kojeg je sreo u
parku.
Kada su ga upitali zašto izvodi ovaj eksperiment, odgovorio je: “[Htio sam]
vidjeti što sam – ako uopće nešto jesam – propustio time što religija nije bila
dio mog života.”* Kako je vrijeme prolazilo, otkrio je da je teško držati sva
pravila u isto vrijeme. Neka su načela neprijeporno imala vrijednost, ali nije
bilo izgleda da će ikada postati savršen. Na kraju je, iako je stekao određeno
poštovanje prema ljudima koji su pokušavali slijediti biblijski Zakon, Jacobs
zaključio da ništa ne gubi time što nije pobožan i vratio se svojem prijašnjem
načinu života. Nije bilo svrhe pokušavati nemoguće.
Svatko od nas prije ili poslije dođe do točke kada se umori od pokušaja da slijedi pravila. Zašto se uopće truditi? To je tako teško. Zar ne postoji neki način
postizanja pravednosti? Odgovor leži u ključnoj točki koju je Jacobs propustio u svojem eksperimentu: u Božjoj velikoj ljubavi prema nama. Znajući da
zbog svoje grešne naravi nikada nećemo postići pravednost vršenjem Zakona,
Bog nam je u svojoj ljubavi osigurao drugačiji put do postizanja pravednosti.
Poslao je svojeg Sina Isusa Krista kao žrtvu pomirnicu kako bismo vjerom u
Njega mogli biti spašeni.
Ovotjedna pouka usredotočuje se na činjenicu da, iako Zakon ima svoje mjesto u našem životu, pravednost postižemo samo vjerom u Kristovu žrtvu. Mi
se ne možemo nadati da ćemo se spasiti ako ne živimo vjerom u silu s križa.
Svi mi imamo dane kada ništa ne možemo učiniti kako treba. Ali nemojte
odustati kao Jacobs, i prestati s nastojanjima da postanete pravedni. Dok proučavate pouke za ovaj tjedan, razmišljajte o tome kako možete jačati vjeru u
Isusa Krista. Tada ćete biti na putu da postanete istinski pravedna osoba.
Christi Carlton, Redlands, Kalifornija, SAD
Sjeti se:
Svatko od nas prije ili poslije dođe do točke kada se umori od pokušaja da
slijedi pravila.
* Razgovor s A. J. Jacobsom. http://www.ajjacobs.com/books/yolb.asp?id=guide#
conversation (skinuto 22. travnja 2009.).
32 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Nedjelja 18. srpnja
Krivotvorina ili original?
DOKAZI
Rimljanima 3,28
Židovi su bili ponosni što su izabrani narod. Imali su Mojsijev zakon i ponosili
se svojim veličanstvenim hramom. Zahvaljujući žrtvenom sustavu, gospodarstvo im je cvalo. Međutim, poput ostalih naroda, i oni su kršili Zakon. To je rezultiralo nevoljama, sužanjstvom i prognaništvom. Stoga su stvorili još strože
zakone kako bi osigurali držanje izvornih zakona. I još uvijek nisu uspijevali
ispuniti Zakon. Željno su očekivali mesiju da ih izbavi iz ropstva.
Ali umjesto toga, došao je Isus. On je bio samo običan čovjek, i još k tome
iz Nazareta. Nije imao službenu naobrazbu, ali je ipak zapanjio vjerske vođe
svojim autoritativnim tumačenjem Pisma. Nikada nije nikoga osudio, već velikodušno oprostio. Poštovao je autoritet, ali je imao smjelosti izgnati iz hrama
one koji su ga pretvorili u tržnicu (Iv 2,16). Na kraju su veliki svećenici u dosluhu s rimskim vlastima optužili Isusa za bogohuljenje. No On je uskrsnuo
i uzašao na Nebo nakon što je dao zapovijed da se širi Radosna vijest, kao i
obećanje da će se vratiti da nas odvede kući.
Otad su svi Njegovi učenici radili na promjeni ljudskih života unatoč protivljenju. Savao, gorljivi farizej koji se protivio novom kršćanskom pokretu,
progonio je vjernike. Ali osobni susret s Isusom potpuno ga je promijenio,
čak i njegovo ime. I taj isti Savao, sada Pavao, počeo je propovijedati Evanđelje
Židovima i neznabošcima.
Radosna vijest širila se poput neobuzdanog požara – samo “od usta do usta” i
pismima koja su putovala danima, čak i tjednima. Nije bilo telefona ni elektroničke pošte kako bi se provjerila vjerodostojnost poruke ili njezinog izvora. U
tom je okruženju Pavao pisao Židovima u Rimu, ljudima koji su se još uvijek
pitali mogu li vjerovati da je Isus razapet na križu, ustao iz groba i uzašao na
Nebo. Pavlova vijest za njih je bila revolucionarna: “Smatramo zaista da se čovjek opravdava vjerom bez djela Zakona.” (Rim 3,28) Prihvatiti Božju milost
značilo je uznemiriti cijeli židovski narod i otvoriti vrata neznabošcima!
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kako biste vi odgovorili na poruku iz neslužbenog izvora koja dovodi u
pitanje tradicionalni nauk s višestoljetnom tradicijom?
2. Poruka da se “čovjek opravdava vjerom bez djela Zakona” oslobađa nas
tereta koji mi ne možemo nositi. Međutim, nije li baš kršenje Zakona stvorilo teret grijeha? Kako biste protumačili “vjeru”?
Wesley James, Loma Linda, Kalifornija, SAD
Sjeti se:
On je bio samo običan čovjek, i još k tome iz Nazareta.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 33
Ponedjeljak 19. srpnja
“Nezaslužena milost”
LOGOS
U crkvi u Rimu bile su dvije suprotstavljene skupine ljudi – Židovi i nežidovi.
To je stavilo Pavla u nezavidan položaj dok je pokušavao prikazati Evanđelje
na prihvatljiv način podijeljenoj crkvi. Osim toga, on nije imao taj luksuz da
razgovara s njima licem u lice. Nije mogao saslušati pitanja, različite argumente ili potpuno uključiti mladu crkvu u korisnu raspravu. Sve što je imao
bili su pergament i pero. Pa ipak, i uz pomoć toga izložio je Evanđelje na najobuhvatniji način. Neznabošcima je naslikao sliku milostivog, nepristranog
Boga. Židovima je istaknuo uzaludnost traženja spasenja djelima.
Svi smo mi grešnici (Rimljanima 3,23)
Prije nego što se obratio rimskoj crkvi kao jedinstvenoj zajednici, Pavao je
trebao ujediniti rascjepkane skupine. Stoga je istaknuo njihovu zajedničku
vezu – naslijeđenu grešnost. Ta zajednička crta postala temeljni dokaz u prilog
opravdanju vjerom – Pavao tvrdi da smo svi mi grešnici, krivi i podložni osudi
Zakona. On tu svoju tvrdnju u Rimljanima 3,10 podupire navodeći retke iz
Psalma 14,1-3; 53,1-3 i Propovjednika 7,20.
On još jednom naglašava našu grešnost u Rimljanima 3,23: “Jer su svi sagriješili i lišeni su Božje slave.” Postaje nam jasno da kao grešnici, sami po sebi
ne možemo odsjajivani Njegovu sliku. Sami od sebe nikada nećemo ispuniti
zahtjeve Zakona. Pavao to ilustrira na najdrastičniji način – “jer je plaća grijeha smrt” (Rim 6,23).
To je vrlo obeshrabrujuća spoznaja – bez obzira na to što mi činili, koliko god
pokušavali, nikada nećemo moći odsjajivati Božju slavu.
Nada zahvaljujući vjeri (Rimljanima 3,21.22)
Bog nam u svojoj beskonačnoj milosti nudi izlaz: “pravednost Božju” koja se
očitovala “izvan Zakona”. On nam nudi drugu priliku. Nudi nam milost. Prihvaćanjem Isusove nesebične žrtve, ne sudi nam se prema našoj grešnoj naravi, već prema Kristovoj savršenosti. On je naš jedini put k pravednosti, način
da budemo opravdani unatoč tome što smo iznutra grešni.
Bog nam u svojem beskrajnom suosjećanju nudi najširokogrudniju razmjenu
– nudi nam Isusovu pravednost u zamjenu za naše grijehe. Sve što taj proces
razmjene od nas zahtijeva jest vjera. To nije ni pravedno ni opravdano, ali
Bog je objavio taj jedinstveni plan cijelom svemiru koji sa strahopoštovanjem
svakoga dana promatra tu sagu beskrajne ljubavi.
Što je opravdanje? (Rimljanima 3,24-26)
“Grčka riječ diakioun prevodi se riječju ‘opravdati’. Svi grčki glagoli koji završavaju nastavkom -oun znače ‘postupiti, smatrati, uračunati’. Ako se pred
sucem pojavi nevin čovjek, tada postupati prema njemu kao prema nevinom
znači proglasiti ga nevinim. Ali u čovjekovom odnosu s Bogom ključno je da
34 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
je čovjek u potpunosti kriv, a Bog ga ipak, u svojoj zadivljujućoj milosti, smatra nevinim. To znači opravdanje.”1 Zbog toga se ne možemo hvaliti vlastitim
djelima. Opravdani smo isključivo milošću Božjom; opravdani smo “nezasluženom milošću”, kako kaže E. G. White.2
“Pavao tvrdi da nam ništa što bismo ikada mogli učiniti ne može osigurati
Božji oprost; to nam može osigurati samo ono što je Bog učinio za nas; stoga
put k ispravnom odnosu s Bogom ne leži u mahnitim, očajničkim, na propast
osuđenim pokušajima da svojim djelima ishodimo oslobađajuću presudu, već
u poniznom, pokajničkom prihvaćanju ljubavi i milosti koju nam Bog nudi u
Isusu Kristu.”3
Živjeti u skladu (Rimljanima 3,19.20.27.28)
Kako onda spoznaja o našem opravdanju može promijeniti naš život? Od
ključne je važnosti da u potpunosti shvatimo da nema načina na koji bismo
se mi sami mogli osloboditi od grijeha. Kazna za grijeh, koju zahtijeva Zakon,
može biti plaćena samo zahvaljujući Bogu i daru Njegovog Sina. Pavao, koji je
osobno iskusio i prihvatio taj dar, uvjerava nas da smo spašeni, iako možemo
posrnuti u našem hodu s Kristom. Spašeni smo samo zahvaljujući Njegovoj
beskrajnoj milost (Ef 1,7).
Što proizlazi iz Božje milosti u našem kršćanskom hodu? Jakov 1,22 nas potiče: “Budite vršitelji riječi, a ne samo slušatelji, zavaravajući sami sebe.” Biti
kršćaninom ne znači dobiti besplatnu kartu za Nebo. Dar milosti je prekrasna,
prelijepa stvar, ali to je ipak tek jedan dio kršćanstva. Kršćanstvo je više od
pukog prihvaćanja Božje riječi; to je način života koji odsjajuje Krista. Isus
nam je zapovjedio da širimo Radosnu vijest o Njegovoj milosti, da idemo i
učinimo učenicima sve narode (Mt 28,19). Pavao nas poziva da oponašamo
“Boga, budući da” smo mi “djeca koju on voli” i da “živimo u ljubavi, kao što
je Krist nas volio” (Ef 5,1.2 - Dretar).
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Tema opravdanja milošću prevladava u Poslanici Rimljanima. Pavao kaže
da smo oslobođeni “od zakona grijeha i smrti” (Rim 8,2) i da nismo “pod
Zakonom, već pod milošću” (Rim 6,14). Ako smo spašeni isključivo milošću, što znači biti kršćaninom? Zašto trebamo težiti da budemo sličniji
Isusu? Jesmo li još uvijek spašeni, unatoč bezbrižnosti?
2. Kako spoznaja da je Isus umro za vas, razumijevanje Božjeg dara milosti,
obogaćuje vaš život? Kako vaše prihvaćanje Božjeg dara spasenja mijenja
način na koji živite?
Fylvia Fowler Kline, Medford, Oregon, SAD
Sjeti se:
Bog nam u svojem beskrajnom suosjećanju nudi najširokogrudniju razmjenu.
1
2
3
William Barclay, The Daily Study Bible: The Letter to the Romans, promijenjeno izdanje
(Philadelphia: Penn.: Westminster Press), str. 57.
Selected Messages, sv. 1, str. 331.
Barclay, str. 59.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 35
Utorak 20. srpnja
Tajanstvene ljestve
SVJEDOČANSTVO
Ivan 3,16
“Bog je darodavac. Od samog početka svi su Njegovi zakoni dani za život. Ali
grijeh je prekinuo poredak koji je Bog uspostavio i uslijedio je nesklad. Dok
god postoji grijeh, patnja i smrt su neizbježne. Čovjek se može nadati da će
izbjeći njegove strašne posljedice samo zato što je Otkupitelj umjesto nas ponio prokletstvo grijeha umjesto nas.”1
“Nakon što je neprijatelj Adama i Evu prijevarom naveo na grijeh, veza između Neba i Zemlje bila je prekinuta, i da nije bilo Krista, put k Nebu nikada
ne bi bio poznat palom čovječanstvu. ... Te tajanstvene ljestve su Krist, čije je
podnožje na Zemlji, a najviša prečka dopire do prijestolja Vječnog. Adamova
djeca nisu ostavljena sama i otuđena od Boga, jer zahvaljujući Kristovoj pravednosti svi mi imamo pristup k Ocu.”2
“Kada grešnik dođe k Njemu [Isusu], On uzima njegov teret grijeha i daje mu
svoju pravednost. I najgori grešnik može tražiti sve što je osigurano u planu spasenja po Kristovim mjerilima. On može imati Spasiteljeve osobine. On
može svjedočiti o živom Spasitelju i zadobiti ljude za istinu, jer zna što znači
uhvatiti se za Krista živom vjerom. On je učinio potrebne korake u pokajanju,
priznanju i ispravljanju nanesenog zla, i može druge učiti putu spasenja. On
može predstaviti Krista kao Onoga koji je napustio svoj kraljevski tron, koji je
zaogrnuo svoju božansku narav ljudskom kako bi mogao spasiti palog čovjeka. On Ga može predstaviti kao Onoga koji je bio bogat, ali je zbog nas postao
siromašan, kako bismo mi Njegovim siromaštvom mogli postati bogati.”3
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Božji plan spasenja bio je posebno namijenjen ljudskom rodu; to je plan
koji čak ni anđeli nikada neće u potpunosti moći shvatiti. Kako vam ova
istina može pomoći da prevladate stres i teške životne situacije (na primjer
spoznaju da imate neizlječivu bolest)?
2. E. G. White naziva Krista “tajanstvenim ljestvama” koje nas povezuju sa
slavom na Nebu. Kako se ta veza proteže i dalje od našeg spasenja i utječe
na odluke koje donosimo danas? Kako možete u potpunosti iskoristiti tu
vezu u svojem životu?
Stuart Forbes, Brisbane, Australija
Sjeti se:
“Najgori grešnik može ... imati Spasiteljeve osobine.”
1
2
3
God’s Amazing Grace, str. 73.
That I May Know Him, str. 82.
Signs of the Times, 2. rujna 1889.
36 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Srijeda 21. srpnja
Kako neutralizirati smrad
PRIMJENA
Rimljanima 3,19-28
BIIIIIIIIIIIP! Skočila sam iz kreveta, navukla na sebe majicu, uskočila u cipele i izvukla se van. Vatrogasna uzbuna i radost življenja u internatu! Dok
sam stajala pod zvijezdama, pogledala sam druge djevojke. Polovinu njih sam
jedva mogla prepoznati! Neke od najsređenijih djevojaka preko dana, po noći
su izgledale gotovo jadno. Tako sam počela razmišljati o ironiji ljepote koju
pokazuju cijeloga dana i katastrofe koju prikrivaju noću. Njihov podmukli
način da budu lijepe bio je da stavljaju na sebe šminku toliko dugo sve dok se
one više ne vide. A sve što trebaš jest prati lice, brinuti se za svoju kožu... i bit
ćeš više nego samo površno lijepa. Bit ćeš stvarna.
Evo kako možeš biti stvaran s Bogom:
Pogledaj se u zrcalo (Božji zakon/karakter). Zakon nam pokazuje kako mi
stvarno izgledamo. Stoga priznaj da si prljav. Pročitaj Rimljanima 3,20.
Zatraži pomoć (milost). Trljanje tvog odraza u zrcalu neće ga očistiti niti uljepšati. Jedini način na koji možemo primiti milost jest priznati da se sami ne
možemo spasiti i da to ne zaslužujemo. Pročitaj Rimljanima 3,23.
Uporabi vodu i sapun (vjeru i pravednost). Shvati da je jedini način na koji
tvoje lice može postati čisto da ga umiješ. Vjera je više od izjave: “To je lijepo.”
Vjera je kada kažemo: “To je za mene!” Kristova pravednost je naš sapun i
voda – ona briše prljavštinu grijeha. Trebamo zapamtiti da se ne smijemo previše udaljiti od svojeg sapuna i vode. Pročitaj Rimljanima 3,22.
Shvati da će se tvoje lice ponovno uprljati. Međutim, sapuna i vode ima dovoljno i za sljedeće umivanje. Nemoj se igrati s prljavštinom koja klizi niz umivaonik. Trebamo se udaljiti od grijeha koji smo predali Bogu. Ako pokušamo
zadržati svu svoju prljavštinu, samo ćemo se uprljati. Ali ako je predamo Bogu
i dopustimo Mu da je zadrži, On će nas očistiti. Pročitaj Rimljanima 8,1.2.
Privikni se na osjećaj ugode koji stvara čistoća. Krist je oprao našu nečistoću.
To je pravo opravdanje. “Kad upoznamo Boga, živjet ćemo životom stalne poslušnosti. Poštovanjem Kristovog karaktera i zajedništvom s Bogom, grijeh će
nam postati mrzak.”*
ZA RAZMIŠLJANJE
Zašto je tako teško učiniti prvi korak i priznati da nam je potrebna pomoć?
Sara-May Julia Colon, Burtonsville, Maryland, SAD
Sjeti se:
Nemoj se igrati s prljavštinom koja klizi niz umivaonik.
* Isusov život, str. 554.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 37
Četvrtak 22. srpnja
Prekršiti zakon, dobiti nagradu
RAZUMIJEVANJE
Rimljanima 3,19-28
Ako ste “dobra” osoba, vjerojatno ne kršite zakone koji vrijede u vašoj zemlji.
Međutim, svi smo mi, prije ili poslije, bili na rubu svojeg spasenja zbog vlastitog grešnog ponašanja i misli (Rim 3,23). Možda je gotovo nemoguće cijelog
dana slijediti svaki od Božjih zakona a da ne načinimo ni najsitniji propust.
Srećom, On zna da će se ljudi svakoga dana morati boriti s grijehom. Ono što
je mene osobno znalo brinuti, bilo je preispitivanje moje osobne “dobrote”.
Pitala sam se je li Crkva adventista sedmoga dana prava crkva, postoji li prava
vjera, jesam li doista “dovoljno dobra” kršćanka i hoće li to Bogu biti dovoljno
na sudnji dan?
Čak je i Martin Luther činio sve kako bi ostao vjeran Zakonu, i čak ni on nije
bio siguran u svoje spasenje. Kada sam svojem suprugu otkrila svoj strah da
neću moći ispuniti sav Zakon, on me uputio na Poslanicu Rimljanima i na isti
redak koji je i Lutheru donio olakšanje. Osjetila sam kako me mir prožima
dok sam čitala: “Smatramo zaista da se čovjek opravdava vjerom bez djela
Zakona.” (Rim 3,28)
Međutim, opravdanje vjerom nije isprika da živimo onako kako nam se prohtije. Dok postajemo sličniji Kristu pod utjecajem Svetoga Duha, postajat ćemo
primjer svijetu oko nas. Kako se taj rast odvija, budite spremni na to da će vaša
vjera biti podvrgavana ispitima. Vaša se vjera može kolebati, ali uz vodstvo
Svetoga Duha vaš odnos s Kristom će jačati.
U jedno sam sigurna – da je Isus Krist moj Spasitelj. On je umro za moje
grijehe. Ta sigurnost vjere donosi mi mir da ću na dan svoje smrti zaspati u
Isusu i spavati sve dok se On ne vrati. Oni koji se kaju i vjeruju u Njega, mogu
biti sigurni u svoje spasenje. Dok rastu u Kristu, postajat će sve sličniji Njemu.
“Prema tome, Zakon nam je bio čuvar da nas vodi u Krista, da se vjerom
opravdamo.” (Gal 3,24)
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Poslušnost nas ne spašava. Koju onda ulogu poslušnost igra u kršćanskom
životu?
2. Što će se dogoditi onima koji ne vjeruju u Boga, a služe drugim ljudima i
vrše djela dobročinstva? Hoće li za njih biti mjesta na Nebu?
Candice Qualls, Pleasant Hill, Kalifornija, SAD
Sjeti se:
Pitala sam se je li Crkva adventista sedmoga dana prava crkva.
38 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Petak 23. srpnja
Opravdanje vjerom je tek početak
ISTRAŽIVANJE
Rimljanima 3,19-28
ZAKLJUČITE
Svi smo mi sagriješili. Stoga nitko od nas ne može sam po sebi ispuniti zahtjeve Božjeg pravednog Zakona. Međutim, kada vjerom prihvatimo Kristovu
pravednost i Njegovu žrtvu za nas, bit ćemo očišćeni od grijeha. Tada će se u
nama pokrenuti, također vjerom, preobražavajući proces razvijanja karaktera
nalik na Njegov. Tako mi postajemo “oponašatelji Boga” (Ef 5,1 - parafrazirano), tako da će drugi, kada Ga vide u nama, i oni poželjeti biti opravdani i
ispravni u Njemu.
RAZMOTRITE
• Istražite na koje načine internet pomaže da se Radosna vijest o opravdanju
vjerom proširi poput požara. Koje vam stranice djeluju najučinkovitijima i
zašto? Napravite svoju osobnu web-stranicu na način na koji mislite da bi
je apostol Pavao napravio da mu je ta tehnologija bila dostupna.
• Napišite matematičku jednadžbu koja bi objasnila Rimljanima 3,28.
• Napišite priču smještenu u današnje vrijeme, u kojoj ćete prikazati kako bi
današnja svjetska ekonomija mogla izgledati kada bi Božja milost uzburkala trenutačni status quo. (Ponovno pročitajte pouku od nedjelje.)
• Usporedite metamorfozu gusjenice u leptira s promjenom koja se događa
u ljudima opravdanima vjerom.
• Naslikajte sliku ili napravite skulpturu koja će prikazivati Krista kao tajanstvene ljestve, prema drugom odlomku pouke od utorka.
• Upitajte nekolicinu svojih prijatelja kako bi opravdanje Božjom milošću (a
ne vlastitim djelima) moglo preobraziti njihov život.
POVEŽITE
Put Kristu, “Vjera i prihvaćanje”, str. 50-57.
Što vjeruju adventisti sedmoga dana, “Rastenje u Kristu”.
Marijo Van Dyke, Detroit, Michigan, SAD
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 39
Pouka 5
24.–31. srpnja
Opravdanje i Zakon
”Ukidamo li tako vjerom Zakon? Daleko od toga! Naprotiv, tim Zakon utvrđujemo.” (Rimljanima 3,31)
40 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Subota 24. srpnja
Presuda: Oslobađa se
UVOD
Postanak 15,6; 2. Samuelova 11 i 12; Rimljanima 3,20-23.31; 4,1-17; Galaćanima 3,19; 1. Ivanova 3,4
Mjesto uopće nije izgledalo kao prava sudnica. Nije bilo tužiteljstva koje priprema završnu riječ niti odvjetnika obrane koji pokušava uputiti posljednji
apel poroti. Tamo su bila samo dva čovjeka – David i Natan: jedan moćan i
utjecajan, a drugi običan prorok s Božjom presudom. David je saslušao sve
dokaze i čuo sve točke optužnice. Zaključak je bio oštar: taj ozbiljan prijestup
zaslužio je ni više ni manje nego smrtnu kaznu. Kakav je to šok bio za Davida
kada je saznao da je on okrivljenik!
Najčuvanija tajna Jeruzalema izišla je na vidjelo! Davidovi vješti pokušaji da
sakrije svoj preljub s Urijinom ženom naveli su ga na ubojstvo, a zatim je svoju
žrtvu prikazao kao žrtvu rata. Što je mogao reći u svoju obranu? Uhvaćen na
djelu, nije čak mogao ni pomisliti da uloži žalbu zbog neznanja. On je znao da
se prema Božjem zakonu preljub i ubojstvo kažnjavaju smrću. Bio je kriv po
svim točkama optužnice. Sve što je mogao učiniti bilo je da prizna svoj grijeh
i čeka na božansku presudu.
Međutim, presuda je bila život, a ne smrt. “A Natan odvrati Davidu: ‘Jahve ti prašta tvoj grijeh: nećeš umrijeti.’” (2 Sam 12,13) Kako je Bog mogao oprostiti Davidov grijeh? Kako mu je mogao dosuditi život kada je zakon zahtijevao smrt?
Poput Davida, i mi smo svi sagriješili. Svi smo mi zanemarili Božji zakon i ne zadovoljavamo Njegova mjerila pravednosti. Sukladno tome, svi smo mi suočeni s
vječnom smrću. Pa ipak, Bog nas proglašava pravednima kada prihvatimo smrt
Njegovog Jedinca, Isusa, Janje Božje koje uzima na se sve grijehe. Naš grijeh je
sada Njegova briga. Upravo zato u Psalmu 32 i 51 David govori o radosti i blaženom olakšanju koje je osjetio kada je doživio nezasluženi blagoslov oprosta.
Želite li i vi doživjeti takve blagoslove? To je Božje obećanje koje ima bezuvjetno i doživotno jamstvo. Ponekad, kada smo daleko od Boga, možemo
pomisliti kako je naša situacija beznadna. Prestanemo vjerovati u Božju milost. Kada je Bog Abrahamu dao obećanje koje je zvučalo predobro da bi bilo
istinito, Abraham je povjerovao Bogu, a Bog je tu njegovu vjeru uračunao u
pravednost. Tako funkcionira opravdanje. Kao grešnik koji očekuje božansku osudu, vjerujte u ono što je Bog obećao i mirno čekajte izricanje presude:
Oslobađa se.
Dok proučavate ovotjednu pouku, osluškujte Božji glas koji vam objavljuje
vašu pravednost u Njemu.
Judith Purkiss, London, Velika Britanija
Sjeti se:
To je Božje obećanje koje ima bezuvjetno i doživotno jamstvo.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 41
Nedjelja 25. srpnja
Opravdanje i Zakon
LOGOS
Postanak 15,6; 2. Samuelova 11; 12; Rimljanima 3,20-23.31; 4,1-17; Galaćanima 3,19; 1. Ivanova 3,4
U biblijska je vremena bilo normalno da se bogatom i uvaženom građaninu ne
sudi jednako kao nekoj nevažnoj osobi. To je ponekad bilo zapisano i u zakonima. Na primjer, u drevnom Hamurabijevom zakoniku stajalo je da građaninu koji izbije zub drugom građaninu također treba izbiti zub. Ali ako je žrtva
bila vazal, kralj je plaćao samo malu kaznu. Nitko nije očekivao dosljednu
pravdu od ljudskih sudova, ali su biblijski pisci bili sigurni da je Bog pravedan.
Kroz cijelu Bibliju pravda je kategorija od temeljnog značenja.1
Problem (Rimljanima 3,24)
Problem u svim religijama jest kako grešni ljudi mogu biti pravedni (opravdani) pred svetim Bogom. Prema biblijskom rječniku Easton’s Bible Dictionary,
opravdanje je “sudski izraz, suprotan osudi. Što se tiče njegove naravi, to je
pravosudni čin Boga kojim On oprašta sve grijehe onima koji vjeruju u Krista
i uračunava ih, prihvaća i ponaša se prema njima kao onima koji su pravedni
pred Zakonom, kao onima koji se pokoravaju svim zahtjevima Zakona. Osim
oprosta grijeha, opravdanje objavljuje da su svi zahtjevi Zakona zadovoljeni
od strane opravdanoga. To je čin suca, a ne vladara. Zakon nije ublažen ili ukinut, već je proglašeno da je ispunjen u najstrožem smislu; tako se opravdanoj
osobi dodjeljuje pravo na sve prednosti i nagrade koje proizlaze iz savršene
poslušnosti Zakonu (Rim 5,1-10).“2
Dosljedno rješenje (Rimljanima 3,24-28; 4,2-4)
Prva tri poglavlja Poslanice Rimljanima dokazuju da su svi ljudi krivi pred
Bogom. Nitko tko se oslanja na svoje vršenje Zakona neće biti proglašen pravednim na nebeskom sudu. Zakon, kao moralno otkrivenje pravednosti, ne
nudi nikakvu nadu; on svjedoči protiv nas da “zanijeme svaka usta i da cijeli
svijet bude podvrgnut kazni Božjoj” (Rim 3,19.20).
Ali analiza našeg ljudskog stanja ipak završava porukom nade. Bog je pronašao način kako da nas opravda – pravednošću koja je odvojena od Zakona
(Rim 3,21.22.28).
Stoga Pavao ustrajava u tvrdnji da ljude ne opravdava ono što oni čine. On
ističe primjer Abrahama, velikog praoca Židova, koji se također nije opravdao
svojim djelima (Rim 4,2.3). A ako Abrahama nisu mogla opravdati njegova
djela, tko bi onda uopće mogao biti opravdan? Pavao jasno kaže: “Čovjeka
ne opravdava vršenje Zakona”, i: “Vršenje Zakona neće nikoga opravdati”
(Gal 2,16; 3,11).
42 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Božje rješenje i uvjet za izvršenje obećanja (Rimljanima 4,1-17)
“Vjera je uvjet pod kojim je Bog smatrao prikladnim obećati oprost grešnicima; ne kao da postoji neka vrlina u vjeri kojom se spasenje mjeri, već zato što
vjera može održati Kristova mjerila, lijek osiguran za grijeh. Vjera prikazuje
Kristovu savršenu poslušnost umjesto grešnikovih prijestupa i nedostataka.
Kada grešnik vjeruje da je Krist njegov osobni Spasitelj, tada prema Njegovim
pouzdanim obećanjima Bog oprašta njegov grijeh i opravdava ga.”3
Zakon na pravom mjestu (Rimljanima 3,31)
Pavao nas odmah podsjeća da ne možemo ni pomisliti da smo oslobođeni držanja Deset zapovijedi (Zakona) zato što smo opravdani vjerom. Naprotiv, baš
zato što smo sada pravi pred Bogom (opravdani), još više želimo živjeti prema
Božjim pravilima koja su sada zapisana u našem srcu, a ne samo na kamenim
pločama. Pročitajte Ezekiel 36,24-27.
“Pravednost je poslušnost Zakonu. Zakon zahtijeva pravednost i na nju obvezuje grešnika, ali je ovaj nesposoban udovoljiti tom zahtjevu. On može postati
pravedan samo vjerom. Vjerom on može pred Bogom ispuniti Kristova mjerila, a Gospodin uračunava poslušnost Njegovog Sina grešniku.”4
U čemu je problem? (Jakov 2)
Postoji li, međutim, proturječnost između Pavla i Jakova, kad Pavao jasno
kaže da se opravdavamo samo vjerom a ne djelima, dok Jakov drži da “čovjek
biva opravdan djelima, a ne samo vjerom” (Jk 2,24)? I Pavao i Jakov komentiraju Abrahamov čin, ali je Jakov izabrao Abrahama i Rahabu kao primjere
ljudi koji su bili opravdani djelima (Jk 2,21.25).
Pročitajte Jakov 2,17. “Abrahamovo iskustvo otkriva da su djela dokaz pravog
odnosa s Bogom. Vjera koja vodi do opravdanja je, stoga, živa i djelotvorna
vjera (Jk 2,24).
Apostol Pavao i Jakov slažu se u razumijevanju opravdanja vjerom. Dok apostol Pavao usredotočuje pozornost na zabludu o opravdanju djelima, apostol
Jakov raspravlja o podjednako opasnom razumijevanju opravdanja bez odgovarajućih djela. Ni djela ni mrtva vjera ne vode k opravdanju. Ono se može
ostvariti samo pravom vjerom iz ljubavi (Gal 5,6) i čisti dušu.”5
Steve A. Thomas, St. Albans, Hertfordshire, Velika Britanija
Sjeti se:
Analiza našeg ljudskog stanja završava porukom nade.
1
2
3
4
5
Walter A. Elwell, nakladnik, Baker’s Evangelical Dictionary of Biblical Theology (Grand
Rapids, Mich.: Baker Books, 1996.).
M. Easton, Easton’s Bible Dictionary (Oak Harbor, Wash.: Logos Research Systems, Inc.,
1996., c. 1897.).
Selected Messages, sv. 1, str. 365-368.
Isto
Što vjeruju adventisti sedmoga dana, 2. izd., str. 85.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 43
Ponedjeljak 26. srpnja
Kad bi...
SVJEDOČANSTVO
Rimljanima 3,20
“Kada bi se čovjek mogao spasiti svojim vlastitim djelima, mogao bi se podičiti
nečime spasonosnim u sebi. ... Sve što čovjek može učiniti bez Krista onečišćeno je
sebičnošću i grijehom; ali ono što je kovano u vjeri, to je prihvatljivo Bogu.”1
“Bez Zakona čovjek nema pravi pojam o Božjoj svetosti i čistoći i o svojoj osobnoj
krivnji i nečistoći. On nema pravo osvjedočenje o grijehu i ne osjeća potrebu za
pokajanjem i obraćenjem. ... On očekuje spasenje bez korjenite promjene srca i
života. Otuda ima mnogo površnih obraćenja, i mnogi se priključuju Crkvi a da se
nikada nisu sjedinili s Kristom.”2 Kao posljedica, “mnogi pokušavaju razbiti zrcalo
koje otkriva njihove nedostatke, poništiti Zakon koji ističe mrlje u njihovom životu
i karakteru.”3
Ako u potpunosti ne držimo Zakon (koji predstavlja sam Božji karakter), mi ga
činimo ništavnim. Učiniti Zakon ništavnim znači oduzeti mu njegovu pravnu snagu. Ali to ne staje samo na tome. Proglasimo li Zakon ništavnim, odbacujemo sve
ono što nam spasenje nudi: Božju ljubav, milost i opravdanje i Isusovu pravednost.
“Sotona neprestano radi kako bi u čovjeku umanjio procjenu strašne naravi grijeha.
A oni koji svojim nogama gaze Božji zakon, čine djelo velikog zavodnika, jer time
odbacuju jedino pravilo prema kojem mogu definirati grijeh i osvijestiti ga u umu
prijestupnika.”4
“Zakon i Evanđelje u savršenom su skladu. Jedno podupire drugo. U svoj svojoj slavi Zakon osvjedočuje savjest o grijehu, utječući tako na grešnika da osjeti potrebu
za Kristom kao žrtvom pomirnicom za grijeh.”5
“S Kristom se postupalo onako kako mi zaslužujemo, da bi se s nama postupalo
onako kako On zaslužuje. On je bio osuđen zbog naših grijeha, u kojima nije imao
udjela, da bismo mi mogli biti opravdani Njegovom pravdom, u kojoj nemamo
udjela. Pretrpio je smrt koja je bila naša, da bismo mi mogli primiti život koji je bio
Njegov.”6 Vjerom u Njega mi smo opravdani kao da nikada nismo sagriješili.
ZA RAZMIŠLJANJE
Zašto opravdanje vjerom od nas zahtijeva da u potpunosti vršimo Zakon?
Clarissa Lewis, Manchester, Velika Britanija, i Indirah Job, Rotterdam, Nizozemska
Sjeti se:
“Zakon i Evanđelje u savršenom su skladu.”
1
2
3
4
5
6
Selected Messages, sv. 1, str. 364.
Velika borba, str. 261.
Selected Messages, sv. 1, str. 219.
Isto
Isto, str. 240,241.
Isusov život, str. 12.
44 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Utorak 27. srpnja
Vjera i poslušnost — sadašnje nesvršeno vrijeme
DOKAZI
Rimljanima 3,21-31
Čini se kako se unutar kršćanstva vodi borba za prevlast između spasenja vjerom i spasenja vršenjem Zakona. Mnogi tvrde da je Zakon prikovan na križ
i da se spašavamo samo milošću. To se vidi u činjenici da mnogi kršćani više
ne svetkuju sedmi dan subotu, već nedjelju. A neki su opet toliko zaokupljeni
Zakonom da ne uviđaju nužnost Božje milosti.
Biblija je naš glavni izvor dokaza o tom pitanju, a u Rimljanima 3,21-31 stoji
da smo opravdani vjerom u Krista. Tamo također stoji da, iako se spašavamo
vjerom, Zakon još uvijek vrijedi.
Sljedeći dokaz da Zakon i vjera idu ruku pod ruku nalazi se u Ivanu 3,16. Pročitajte sada taj redak. Ovaj redak mnogi nazivaju kartom za raj, zato što se u
njemu navodi jedan jedini uvjet koji moramo ispuniti kako bismo bili spašeni.
Da bismo bolje razumjeli taj redak, razmotrimo ga na njegovom izvornom
jeziku. Na grčkom jeziku glagoli su u sadašnjem nesvršenom vremenu. Stoga
riječ vjeruje ovdje znači stalno vjerovati. Još jedan primjer za to nalazimo u
Ivanu 20,31.
U evanđeljima čitamo o mnogim čudima koja je Isus učinio. Ivan govori o
tim čudima kao znakovima (Iv 2,11). To upućuje na zaključak da čuda imaju
dublje značenje, jer znakovi ukazuju na nešto veće od njih samih. Jedan od tih
znakova nalazi se u Ivanu 2, gdje je Isus pretvorio vodu u vino. Isprva vidimo
samo čudo. Ali to je više od čuda. Isus je rekao slugama da napune glinene
posude vodom, i to posude čija je voda korištena za ritualno pranje tijela. Zatim im je rekao da zahvate vodu (koja se pretvorila u vino) iz tih sudova. Tim
znakom Isus je pokazao da nas je došao očistiti od grijeha, da smo spašeni od
kazne grijeha (smrti) i da Zakon nije ukinut. U cijeloj Bibliji Zakon potvrđuje potrebu za milošću i sada u svojem životu, svojom vjerom potvrđujemo
Zakon tako što ga držimo. “Ako me ljubite, vršit ćete moje zapovijedi.” (Iv
14,15) U cijelom Svetom pismu, ljubav se potvrđuje djelima. Da, spašeni smo
milošću po vjeri. Međutim, mi moramo dokazivati svoju vjeru time što ćemo
svojim djelima pokazati ljubav prema Bogu.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kako možemo naći pravu ravnotežu između Zakona i milosti?
2. Što znači da je Isus ispunio Zakon?
Ross James Maidment, Senghenydd, Velika Britanija
Sjeti se:
Ljubav se dokazuje djelima.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 45
Srijeda 28. srpnja
Položiti ispit u Božjim očima
PRIMJENA
Ivan 15,16
Ocjene. Vrednovanje. Ispiti. Očito se naša vrijednost određuje po tome koliko
možemo postići, naučiti, položiti i učiniti. Je li s Bogom drugačije? Istina je da
Bog očekuje da Njegov narod donosi “rezultate”. On nam je dao zadatak da idemo
i učinimo učenicima cijeli svijet. Ali, čini li nas to vrijednima u Božjim očima?
Kada bi Bog ocjenjivao našu službu, kako bi izgledao taj razgovor? Postoji
samo jedno pitanje na koje trebamo odgovoriti: Vjerujete li da niste vi izabrali
Boga, već da je Bog izabrao vas? (Vidi Iv 15,16.) Odgovor “da” sve mijenja.
Umjesto da vi trebate zaraditi Božju ljubav, On vam kaže da vas jednostavno
voli – i točka. On vas uvjerava da niste vi ti koji morate učiniti nešto kako biste
popravili svoj odnos s Bogom, već da je to učinio i čini On. Konačno, vi priznajete da vaš doprinos nema ništa s tim, već da je sve Božja zasluga.
Dakle, kako možete živjeti životom koji će to odsjajivati? Evo nekoliko korisnih pitanja koja si možete postaviti:
Koliko imate prijatelja koji nisu kršćani? Isus je bio okružen ljudima koji se
nisu smatrali pobožnima. Možemo li isto reći i mi za svoj društveni krug?
Sprijateljujete li se s ljudima samo kako biste ih obratili? Evangeliziranje prijateljstvom sve je omiljenije, ali ako se vaši prijatelji ne zanimaju za Boga, da li
ih napuštate i krećete dalje? Isus je pokazao prijateljstvo prema Judi, premda
je znao da će Ga on izdati. Je li to model prema kojemu i vi gradite svoja prijateljstva?
Ocjenjujete li druge i njihov odnos s Bogom prema svojem vlastitom ponašanju? Rana Crkva prepirala se oko toga što ljudi trebaju činiti kako bi bili pravi
Isusovi sljedbenici. To je uglavnom bilo zasnovano na njihovim vlastitim očekivanjima umjesto na Božjoj ljubavi i milosti. Jesmo li brzi kada treba osuditi
druge prema našim mjerilima umjesto Božjima?
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Božja ljubav i milost mogu biti nerazumljivi svijetu koji od nas očekuje da
učinimo nešto kako bismo dobili nešto. Kako možete pokazati istu ovakvu
vrstu milosti i ljubavi prema drugima?
2. Pavao se protivi ideji da nam Zakon ili pripadnost nekom narodu može
donijeti spasenje. Međutim, kao adventisti sedmoga dana možemo biti u
kušnji da se pozivamo na Zakon kako bismo osudili druge ljude. Kako to
možemo spriječiti?
Murray Harvey, London, Velika Britanija
Sjeti se:
Ako se vaši prijatelji ne zanimaju za Boga, da li ih napuštate i krećete dalje?
46 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Četvrtak 29. srpnja
Pozitivno tašti
RAZUMIJEVANJE
Jakov 1,23-25; 2. Korinćanima 3,18
Nije slučajnost što Biblija uspoređuje Božji zakon sa zrcalom. Zrcalo ne može
promijeniti naš izgled. Ono nema svoje mišljenje niti može donijeti sud. Njegova je funkcija da nam samo pokaže stvari onakvima kakve jesu. Stoga ne
iznenađuje da odlazimo pred zrcalo kada želimo dobro izgledati. Gledajući
se u zrcalu, promatramo svoj izgled, držanje i razmišljamo o tome kako će
nas drugi doživjeti. Nakon što se pogledamo u zrcalu, shvaćamo što moramo
promijeniti da bismo dobro izgledali. Ovdje počinju problemi. Mi prekrivamo
svoje mane, sakrivamo nedostatke i brinemo se o tome što će ljudi misliti kada
nas vide.
Ponekad je u potpunosti isto i s Božjim zrcalom. Često iskreno želimo biti
onakvi kakvi Bog želi da budemo. Ali nakon što se pogledamo u zrcalu Njegovog Zakona, katkad nas obeshrabri činjenica da jednostavno nismo dorasli Njegovim mjerilima. Pokušavamo se očistiti, ali sami od sebe ne možemo ukloniti prljavštinu koju je ostavio grijeh. Pokušavamo zamaskirati svoje
nedostatke, ali kiša životnih poteškoća uvijek spere našu masku. Gledajući u
zrcalo, shvaćamo da smo grešnici kojima je očajnički potreban Spasitelj.
A tu je ljepota Evanđelja. Krist je spreman učiniti za nas ono što mi ne možemo učiniti za sebe. On nas može opravdati (učiniti ispravnima u Božjim
očima), učiniti nas novim bićima tamo gdje je doista bitno – iznutra. Zrcalo
Božjeg zakona ne pokazuje nam samo kakvi jesmo. Ono nam pokazuje (Kristovom milošću i silom) kakvi možemo biti. Božji zakon nam govori da je Bog
pravedan, da nam prašta, da je milosrdan, da dugo trpi i da je obilan dobrotom i istinom. Njegov Zakon nam pokazuje da vjerom i mi možemo biti takvi
(Izl 34,6.7). Božji zakon nam ne otkriva samo naš vlastiti karakter, već, što je
najvažnije, otkriva i Božji karakter, jer samo zahvaljujući Njegovom karakteru
koji je podnio križ, mi možemo ponovno postati pravedni. Iako nam Biblija
savjetuje da ne budemo tašti, ironija je da se mi kao kršćani trebamo gledati u
zrcalu. U Božjem zrcalu, a ne našem.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Što opravdanje i Zakon znače vama?
2. Kako možete vršiti Božji zakon u svojem životu, a da ne budete legalisti?
Julian Paul Wesley Thompson, Reading, Velika Britanija
Sjeti se:
Zrcalo Božjeg zakona ... pokazuje nam ... kakvi možemo biti.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 47
Petak 30. srpnja
Kako biti prav pred Bogom
ISTRAŽIVANJE
Rimljanima 3,21-31; 4,1-17
ZAKLJUČITE
Ljudska pravednost u potpunosti se oslanja na Božje djelo u nama. Mi ne možemo učiniti ništa kako bismo bili pravi pred Njim. Naš Stvoritelj je naš Otkupitelj koji je uzeo na sebe djelo pomirenja i ponovnog stvaranja na svoju sliku
grešnih ljudi koji odbijaju Njegovu pravednu narav. Stoga nam je dan Zakon
kako bi nam otkrio svetog Boga i pokazao našu vlastitu grešnu sliku – koliko bolno odstupamo od Njegove slike i očekivanja te da zaslužujemo Njegov
gnjev. Zakon je također i moralni kompas koji nas usmjerava na točku „X“,
sjecište Božje spasonosne milosti i Kristove žrtve – Njegov život za naš. Tako
postajemo pravi pred Bogom – zahvaljujući Njegovom djelu za nas i u nama –
ako vjerujemo u Njega, a ne u sebe.
RAZMOTRITE
• Istražite značenje sljedećih riječi: opravdanje, pravednost, prijestup,
oprost, pomirenje, vjera i nada. Pogledajte u više izvora kao što su opći
rječnik, biblijski rječnik i grčki leksikon. Zabilježite ono što ste pronašli
kao pomoć u koracima koji slijede.
• Pročitajte Rimljanima 3. i 4. poglavlje. Zapišite sve ono što mi možemo
učiniti kako bismo bili pravi pred Bogom. Koliko ste toga našli? Koje su to
stvari? Koja je naša obilježja Bog naveo? Koji položaj mi onda imamo pred
Bogom? Koja obilježja i djela Bog smatra pravednošću u nama?
• Razmislite o svojem osobnom odnosu s Kristom. Što vas je privuklo/privlači k Njemu? Kako ste Ga upoznali? Koliko ste bliski i prisni s Njim? Je
li vaš odnos s Bogom nešto osobno, ili je povezan samo s vašim vjerskim
odgojem: odlaženjem u crkvu, vršenjem pravila i načinom života drugih
adventista - tradicionalno i kulturno ste kršćanin adventist, ali bez osobnog, svakodnevnog razgovora s Bogom?
• Vodite dnevnik o tome kako ste saznali za Krista, o početku vašeg odnosa s
Njim, kako taj odnos utječe na vas i kako se manifestira u vašem životu danas.
• Napravite grafički prikaz jedne od riječi čije ste značenje istraživali riječi
na početku (nada, vjera, oprost itd.) i povežite tu riječ s jednim retkom
iz Rimljanima 3. ili 4. poglavlja. Pokažite svoj umjetnički rad u svojem
subotnjoškolskom razredu ili ga uokvirite i objesite na zid kao podsjetnik
Božjeg djela za vas i u vama.
POVEŽITE
Put Kristu, poglavlje 2, “Grešniku je potreban Krist”, str. 14-20.
Jean Kellner, Columbia, Maryland, SAD
48 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Pouka 6
31. srpnja – 7. kolovoza
Tumačenje vjere
“Opravdani dakle vjerom, u miru smo s Bogom po Gospodinu našem Isusu Kristu.
Po njemu imamo u vjeri i pristup u ovu milost u kojoj stojimo i dičimo se nadom
slave Božje.” (Rimljanima 5,1.2)
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 49
Subota 31. srpnja
Dijete mira
UVOD
Jeremija 23,6
U mojoj je zemlji vrlo poznata legenda o Magereu, drevnom vojskovođi kojeg
nisu mogli ustrijeliti u plemenskim ratovima zato što mu je tijelo bilo otporno
na strijele. Zbog toga je bio zaštitnik svojeg plemena.
Neprijatelji Magerea i njegovog plemena pokušavali su otkriti tajnu zašto je
njegovo tijelo otporno na strijele. Tako su mu ponudili jednu od svojih najljepših kćeri za ženu i Magere je to prihvatio. U međuvremenu je već prilično
dugo vladao mir. Ali Magereova žena je stalno pokušavala saznati muževu
tajnu. Jednoga dana Magere se razbolio, a njegova je žena otkrila da snaga njezinog muža počiva u njegovoj sjeni. To je riješilo zagonetku i nekoliko tjedana
poslije, Magerea su ubili njegovi neprijatelji u krvavoj bitci.
Ova me priča podsjeća na Dona Richardsona, američkog antropologa i misionara koji je proveo nekoliko teških godina na Novoj Gvineji, kamo je želio
donijeti kršćansku vijest plemenima te zemlje. Međutim, njegove su poruke
nailazile na zid odbijanja i, umorivši se od uzaludnih napora, odlučio je vratiti
se kući.
“Baš prije nego što će Richardson otići, pleme Sawi i njegov smrtni neprijatelj,
pleme Haenam, izveli su složenu ceremoniju ispred njegove kuće. To je bio
njihov konačni napor kako bi ga nagovorili da ostane. Cijelo selo se okupilo
kako bi promatralo taj događaj. Svi su šutjeli, osim žene poglavice plemena
Sawi. Ona je glasno vrištala dok je poglavica uzimao njihovu šestomjesečnu
bebu iz njezinog naručja i držao je visoko u zraku. Poglavica je zatim odnio
svojeg sina neprijateljskom poglavici i dao ga svojim neprijateljima. Pripadnik
plemena je objasnio Richardsonu da će pleme Haenam bebi dati drugo ime i
podizati je kao svoje dijete.”* Sada kada dijete iz plemena Sawi živi s neprijateljem, vladat će mir između dva plemena, jer oba plemena vole dijete i ne žele
da ono bude ubijeno u ratu. Budući da je zahvaljujući tom djetetu ponovno
uspostavljen mir, ono je bilo njihovo dijete mira.
Krist je Dijete mira između Neba i Zemlje. Bog je dao našem grešnom svijetu
svojeg jedinog Sina kako bi premostio jaz koji je prouzročio grijeh. Kada vjerujemo u Isusovu žrtvu za nas, dobivamo oprost i pomilovanje za naše grijehe,
vječni život i mir. O takvoj ćemo vjeri više učiti ovog tjedna.
Mary Awuor, Mbita Point, Kenija
Sjeti se:
“Svi su šutjeli, osim žene poglavice plemena Sawi.”
* “A Modern Peace Child”, Insight, 2000., str. 1022.
50 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Nedjelja 1. kolovoza
Vjera koja donosi nadu
DOKAZI
Luka 7,9
Nakon postizbornog nasilja koje je nedavno potreslo moju zemlju, svi koji su
planirali, podupirali i pokrenuli anarhiju trebali su biti privedeni Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu u Nizozemskoj. Mnogi su se nadali da
će ti ljudi, kada jednom dospiju tamo, biti osuđeni na smrt zato što su svojim
postupcima prouzročili gubitak mnogih života.
Sama pomisao na pojavljivanje pred Međunarodnim sudom za ratne zločine
prestrašila je visoke vladine službenike koji su počinili nasilje. Zbog straha da
će završiti pred strjeljačkim vodom, izrazili su želju da se pojave pred domaćim sudom čiji bi im članovi mogli odrediti blažu kaznu.
U Luci 7,1-10 čitamo o visokom vladinom službeniku čiji je sluga bio na smrt
bolestan. Službenik je najvjerojatnije isprobao sve mogućnosti za ozdravljenje
koje su mu kao važnoj osobi bile dostupne. Međutim, ništa nije pomoglo. Zatim je čuo kako Krist liječi ljude i pitao se bi li On učinio isto za njegovog slugu
koji je na samrti. Službenikova je vjera toliko ganula Krista, da je rekao onima
oko sebe: “Tolike vjere ne nađoh ni u Izraelu.” (Lk 7,9)
Kada je grijeh ušao u savršeni sklad Božjeg stvaranja, donio je bolest i smrt.
Ništa na svijetu nije nas moglo vratiti u iskonsko stanje. “Božji je prekršeni
Zakon zahtijevao život grešnika. ... Budući da je božanski Zakon svet kao i
sam Bog, pomirenje je za njegov prekršaj mogao izvršiti samo onaj koji je
jednak s Bogom. Nitko osim Krista nije mogao otkupiti palog čovjeka od prokletstva Zakona i vratiti ga u sklad s Nebom.”*
Sada moramo imati vjeru u Krista da će nas On izliječiti i tjelesno i duhovno.
Samo On nas može otkupiti od grijeha i ponovno nam dati mir s našim nebeskim Ocem. Kada Ga prihvatimo kao svojeg osobnog Spasitelja, Krist postaje
most preko kojega prelazimo iz smrti u život. Kada nas On opravda i kada u
procesu posvećenja postajemo poput Njega, On nas čini podobnima za nebesku nagradu. Mi moramo izabrati hoćemo li Ga prihvatiti i živjeti ili ćemo Ga
odbaciti i zauvijek umrijeti.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Objasnite koju ulogu igra vjera u našem spasenju.
2. Razmislite o nekim nagradama Neba. Kojoj se najviše radujete i zašto?
3. Što nas posljednji ulomak ovog odsjeka uči o procesu spasenja?
Samson Orwa, Nairobi, Kenija
Sjeti se:
Sada moramo imati vjeru u Krista da će nas On izliječiti...
* Patrijarsi i proroci, str. 42.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 51
Ponedjeljak 2. kolovoza
Problem i rješenje
LOGOS
Rimljanima 5
Opravdanje vjerom (Ponovljeni zakon 32,4; Rimljanima 5,6-8)
Pavlova Poslanica Rimljanima istražuje zašto postojimo i nakon što je grijeh
došao na svijet. Adam i Eva zasigurno su mogli umrijeti onoga istoga dana
kada su sagriješili. Međutim, Bog je u svojoj milosti stvorio plan prema kojemu će pala ljudska bića moći biti spašena.
Oprost za ljudski rod mogla je donijeti samo pravedna Osoba Božanstva. Tako
je Bog, koji se očitovao u Kristu, “pomirio svijet sa sobom” i “nije uračunao
ljudima njihovih prekršaja” (2 Kor 5,19). U vjeri i pokajanju “pala Adamova
djeca mogu još jednom postati ‘sinovi Božji’ (1 Iv 3,2).”1
“Ljubav Boga Oca pokazala se u Kristovoj smrti. Da bismo pravilno razumjeli
pomirenje, moramo shvatiti tu bitnu činjenicu. … Krist nije umro kako bi
zadovoljio svojeg Oca ili kako bi Ga naveo da nas voli. Božanska je ljubav u
početku osmislila plan pomirenja i spasenja, a Otac, Sin i Sveti Duh su u savršenom skladu udruženim snagama radili na provedbi tog plana.”2
Smrt i život suprotstavljeni (Rimljanima 5,12-14)
Izvorni je okoliš, koji je Bog stvorio kao naše prebivalište, bio savršen. U Poslanici Rimljanima Pavao raspravlja o tome kako je grijeh promijenio tu savršenu ljepotu i sklad. Prije pojave grijeha Adam i Eva uživali su prednost
izravnog razgovora s Bogom, licem u lice. To je bio najljepši odnos koji čovjek
može doživjeti. Međutim, kada je Sotona uspio iskušati Adama i Evu, takva
je komunikacija prekinuta. Ali Božja ljubav nije prestala, i zato je On dopustio da Njegov jedinorođeni Sin postane čovjek i živi i umre na Zemlji kako
bismo mi mogli biti oslobođeni od smrtne kazne. Kada prihvatimo tu žrtvu,
ulazimo u novi odnos s Bogom. U Rimljanima 5,12-14 Pavao objašnjava da
je po Adamu zavladala smrt, a po Kristovoj smrti ljudi mogu imati novi život
vjerom u Njega.
U Rimljanima 5,12-14 “Pavao naglašava ... da kao što je sav ljudski rod naslijedio grijeh i smrt od Adama, tako pravednost i život, kao suprotstavljeno
i pobjedonosno načelo i silu, sav ljudski rod nasljeđuje od Krista. I kao što se
grijeh prenosi na sve ljude koji sudjeluju u Adamovom grijehu, tako se život
prenosi na sve one koji imaju udjela u Kristovoj pravednosti.”3
Čudesni savez (Rimljanima 5,15-21)
Dolazak Isusa Krista, Njegov život i poistovjećivanje s grešnim ljudima na
grešnom svijetu, pokazatelj je Božje savršene ljubavi. Da Krist nije došao, ne
bi bilo oprosta, a time ni nade. Jaz između grešnika i Boga mogao je postojati
zauvijek ili sve dok grijeh jednostavno ne bi uništio sve u svojem pohodu.
Pavao završava Rimljanima 5 naglašavajući “položaj koji Krist zauzima kao
52 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
posrednik u djelu otkupljenja čovjeka. Njegovom smrću vjernik je opravdan,
a preko saveza s Njim kršćanin prima tu životodavnu i posvećujuću silu koja
preobražava njegov sadašnji život i daje mu sigurnost u vječni život koji će
doći.”4
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Prisjetite se trenutaka kada ste bili udaljeni od Boga. Kako je vaša vjera u
Krista premostila taj jaz?
2. Što bi se dogodilo da Krist nije došao i umro za nas?
3. Svijet je pun tako različitih kultura. Jesmo li svi na isti način spašeni milošću po vjeri? Objasnite.
4. Stavite svoje ime na prazne crte citata iz posljednjeg ulomka današnje pouke: Pavao završava Rimljanima 5 naglašavajući “položaj koji Krist zauzima kao posrednik u djelu otkupljenja ____________. Njegovom smrću
____________ je opravdan/a, a preko saveza s Njim ____________ prima
tu životodavnu i posvećujuću silu koja preobražava njegov/njezin sadašnji
život i daje mu/joj sigurnost u vječni život koji će doći.”
Kako ste se osjećali dok ste umetali svoje ime u ovaj citat i zašto?
Tony Philip Oreso, Nairobi, Kenija
Sjeti se:
Dolazak Isusa Krista, Njegov život i poistovjećivanje s grešnim ljudima na
grešnom svijetu, pokazatelj je Božje savršene ljubavi.
1
2
3
4
Patrijarsi i proroci, str. 43.
The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 527.
Isto, str. 530.
Isto, str. 533.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 53
Utorak 3. kolovoza
Plan otkupljenja
SVJEDOČANSTVO
2. Korinćanima 5,19
“Anđeli se nisu mogli radovati kad im je Krist predočio plan otkupljenja, jer su
uvidjeli da će čovjekovo spasenje njihov dragi Zapovjednik platiti neizrecivom
boli. U tuzi i čuđenju oni su slušali Njegove riječi dok im je On objašnjavao
kako mora napustiti čistoću i mir Neba, njegovu radost, slavu i vječni život
i doći u dodir s pokvarenošću Zemlje, da iskusi njenu bol, sramotu i smrt.
On je trebao stati između grešnika i kazne za grijeh, pa ipak će Ga malo njih
prihvatiti kao Sina Božjeg. On je trebao napustiti svoj uzvišeni položaj kao Veličanstvo Neba, sići na Zemlju i poniziti se kao čovjek, i osobno iskusiti žalost i
kušnje koje čovjek mora proživjeti. Sve će ovo biti nužno da bi mogao pomoći
onima ‘koji stoje u kušnji’ (Heb 2,18). Kada se Njegova zadaća učitelja završi,
On će biti predan u ruke bezbožnika i izložen uvredama i mučenju na koje ih
samo Sotona može nadahnuti. On će morati umrijeti najokrutnijom smrću,
biti uzdignut između Zemlje i Neba kao okrivljeni grešnik. On će morati proći
kroz duge sate agonije, tako strašne da je anđeli neće moći promatrati, već
će zakloniti svoje lice. On će morati pretrpjeti tjeskobu duše, odvojenost od
Očeva lica, dok će na Njemu biti krivnja za prijestup – težina grijeha cijeloga
svijeta. ...
Krist je uvjerio anđele da će On svojom smrću otkupiti mnoge i uništiti onoga
koji je imao silu smrti. On će povratiti kraljevstvo koje je čovjek izgubio prijestupom, i otkupljeni će ga naslijediti zajedno s Njim i živjeti u njemu zauvijek.
Grijeh i grešnici će biti izbrisani da nikada više ne remete mir Neba i Zemlje.
On je pozvao anđeosko mnoštvo da ostane u skladu s planom koji je Njegov
Otac prihvatio te da se raduje što će, Njegovom smrću, pali ljudi biti pomireni
s Bogom.
Tada je Nebo ispunila radost, neizreciva radost. Slava i blagoslovljenost otkupljenog svijeta nadmašila je čak i tjeskobu i žrtvu Kneza života.”*
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Razmislite o svojem svakidašnjem životu. Što plan otkupljenja Kristovom
žrtvom znači za vas osobno?
2. Kako se Kristova žrtva uklapa u Božji cjelokupni plan spasenja za ljudski
rod?
Daniel Odhiambo, Nairobi, Kenija
Sjeti se:
Sve će ovo biti nužno...
* Patrijarsi i proroci, str. 43,44.
54 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Srijeda 4. kolovoza
Koraci prema spasenju
PRIMJENA
Psalam 27,1
Ovaj smo tjedan proučavali Pavlove riječi koje govore o tome kako Kristova žrtva na križu donosi opravdanje onima koji Ga prihvate kao svojeg osobnog Otkupitelja. Posljedice Adamovog grijeha su smrtonosne, ali vjerom u Krista dobivamo oprost i pomilovanje. Naše spasenje i mir s Bogom zajamčeni su dokle
god prihvaćamo Kristovu krv prolivenu na Golgoti. “Kad je plima zla preplavila
svijet i pokvarenost ljudi odlučila o njihovom uništenju potopom, ruka koja je
stvorila Eden povukla ga je sa Zemlje. Ali prilikom konačnog obnovljenja, kad
nastane ‘novo nebo i nova zemlja’ (Otk 21,1), i on će biti obnovljen i ljepše ukrašen nego na početku.”* Svi koji su opravdani, već sada se raduju danu konačnog
oslobođenja. Međutim, sve to ovisi o koracima koje poduzimamo prema spasenju. Evo nekoliko koraka koji nas, kada ih poduzmemo, izbavljaju od grijeha.
Patnja. Od samog trenutka kada se pojavio, grijeh je donio patnju. Grijeh ne
jenjava ni do dan danas. Međutim, Krist, naš Otkupitelj, može nam dati silu
preko Svetoga Duha koja će nam pomoći da nadvladamo bol i patnju dok
čekamo na Njegov drugi dolazak.
Ustrajnost. Koliko god možda doživljavamo bol i patnju u ovome svijetu, pozvani smo da izdržimo i ustrajemo kao Kristovi učenici. Bol i patnja ispit su
naše vjere, a naša sposobnost da ustrajemo mjera je naše vjere i Kristove sile
da spasi. Dok čekamo na konačni dan, ustrajnost unatoč boli i patnji bit će dio
našeg kršćanskog života.
Karakter. Ustrajnost nam pomaže da razvijemo karakter sličan Kristovom. To
je cjeloživotni proces koji počinje kada dopustimo Svetome Duhu da prebiva
u našem srcu.
Nada. Nada jača našu vjeru. Život ispunjen nadom obilježen je službom za
druge. Svoje spasenje ćemo u konačnici primiti ovisno o tome koliko vjere i
nade ulažemo kako bismo ga dobili.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Ako nas je Krist već opravdao, zašto još uvijek moramo patiti kako bismo
bili spašeni?
2. Razmislite koje druge korake moramo poduzeti kako bismo bili izbavljeni
od grijeha?
3. Koje korake je vama najteže poduzeti i zašto?
4. Koje korake trenutačno poduzimate? Koji dio Kristovog karaktera razvijaju ti koraci u vama (vidi Gal 5,22.23)?
Hellen Akinyi, Nandi Hills, Kenija
Sjeti se:
Vjerom u Krista dobivamo oprost i pomilovanje.
* Patrijarsi i proroci, str. 41.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 55
Četvrtak 5. kolovoza
Cijela slika
RAZUMIJEVANJE
Rimljanima 3,22-24
Sudeći po onome što se danas događa u društvu, dobro bi bilo što manje pratiti vijesti. Svakog dana po cijelom svijetu korupcija je u porastu, baš kao i
moralno i duhovno opadanje. U kojem smjeru mi, kao Božja djeca, idemo?
Sotoni ne bi bilo ništa draže nego da odlučujemo ne pitajući Krista za savjet.
Međutim, Biblija nam daje sigurnost da možemo pobijediti grijeh ako se oslonimo na našeg Otkupitelja. “Nema mnogo putova koji vode u Nebo. Ne može
svatko odabrati svoj put. Krist kaže: ‘Ja sam put. ... Nitko ne dolazi k Ocu osim
po meni.’ Od prve evanđeoske propovijedi, kad je u Edenu objavljeno da će
ženin Potomak stati na glavu zmiji, Krist je bio uzdignut kao put, istina i život.
... Krist je bio put spasenja patrijarsima i prorocima. On je jedini put kojim
možemo doći Bogu.”1
Ta bi nas sigurnost trebala osnažiti da se suprotstavimo grijehu. Ponekad se
osjećam jadno i beznadno kada se pokušavam suočiti sa životom bez Kristove
milosti. Međutim, pri pomisli na Njega kao Otkupitelja cijelog svijeta, primam snagu, hrabrost i nadu. S Kristom koji je uvijek uz mene, mogu nadvladati varke svojeg ljudskog srca. Vrijeme je da napokon prihvatimo opravdanje
koje nam je dano po Kristu i naučimo da ne možemo uspjeti vlastitom pravednošću. Dopustimo Kristu da preuzme vlast nad našim životom, zato što samo
zahvaljujući Njegovoj spasonosnoj žrtvi na križu možemo biti opravdani.
“Od Adamovih dana pa sve do našeg vremena pokazivao je naš veliki neprijatelj svoju moć ugnjetavanja i rušenja. ... Svi koji su zaposleni u Božjem djelu i
trude se da otkriju sotonske prijevare i da ljude upoznaju s Kristom, moći će
s apostolom Pavlom reći da su služili Gospodinu ‘sa svakom poniznošću, sa
suzama i usred napasti.’ (Dj 20,19)”2
Pridružimo se danas Pavlu u objavljivanju spasonosne milosti našeg Spasitelja
koji je donio opravdanje za sve koji Ga prihvaćaju, bez obzira na boju, vjeru,
naciju ili bilo što drugo.
Enosh Ouma, Nairobi, Kenija
Sjeti se:
Dopustimo Kristu da preuzme vlast nad našim životom.
1
2
Isusov život, str. 551.
Velika borba, str. 283,284.
56 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Petak 6. kolovoza
Premostiti jaz
ISTRAŽIVANJE
Rimljanima 6,23
ZAKLJUČITE
Bog nas je stvorio na svoju sliku. To je zacijelo bio vrlo osoban projekt. Život
kakav je On predvidio za nas bio je život savršenstva – bez boli, pun radosti i
u stalnoj zajednici s Njim, našim Stvoriteljem. No, kada se na svijetu pojavio
grijeh, nastao je jaz između našeg Stvoritelja i nas. Bolest grijeha uvukla se u
svaku poru čovječanstva. Sada smo osuđeni na život patnje i neizbježnu smrt.
Hvala Bogu što je u svojoj beskrajnoj mudrosti i milosti imao drugi plan. On
je ispružio svoju ruku i s neshvatljivom milošću premostio jaz koji je grijeh
stvorio. Žrtva Njegovog sina platila je cijenu za naše prijestupe. A po vjeri mi
smo opravdani/spašeni.
RAZMOTRITE
• Navedite primjere kada vam je sigurnost spasenja dala nadu i silu da izdržite trenutke kušnje.
• Naslikajte Isusov drugi dolazak onako kako ga vi zamišljate.
• Proslavite svoj odnos s Kristom s drugim članovima crkve.
• Zamislite život na Nebu bez grijeha.
• Promatrajte primjere Božje milosti u prirodi.
• Naučite napamet pet svojih najdražih biblijskih redaka koji govore o spasenju.
• Istražite kako druge vjerske zajednice razumiju otkupljenje pa rezultate
usporedite s tumačenjem Adventističke crkve.
POVEŽITE
Selected Messages, sv. 1, str. 396-398.
Angel Manuel Rodriguez, “Justification in Romans 3,21-24”. http://www.adventistbiblicalresearch.org/documents/justificationRom 3-21-24.htm (skinuto
14. kolovoza 2009.).
Fylvia Fowler Kline, Medford, Oregon, SAD
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 57
Pouka 7
7.–14. kolovoza
Pobjeda nad grijehom
“Grijeh, naime, neće gospodariti nad vama, jer niste pod Zakonom, već pod
milošću.” (Rimljanima 6,14)
58 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Subota 7. kolovoza
Zašto se ne osloboditi grijeha?
UVOD
Rimljanima 6,5
Sjećam se toga kao da je bilo jučer. Kada sam išla u školu, trčanje je bila moja
strast. Marljivo bih vježbala sve do dana velikog događaja. Tijekom natjecanja,
bila sam svjesna činjenice da se sada trebam dokazati pred svojom školom i
prijateljima. Hoću li uspjeti? Upregla bih svu svoju energiju i to se isplatilo.
Bila sam tako ponosna na sebe zbog onoga što sam postigla.
Isus želi da uložimo sav svoj napor da Mu budemo u potpunosti predani. Isus
osjeća ponos kada pobijedimo grijeh uz pomoć Svetoga Duha. Grijeh je uvreda Boga i postoji cijena koju treba platiti ako nastavimo živjeti u grijehu. Zbog
toga je Isus u ljudskom obliku popločio put na Zemlji, kako bi nam pokazao
da postoji nada iako živimo na grešnom svijetu. On nije počinio grijeh, čak
ni u mislima ili kušnji. Došao je i pokazao nam kako trebamo živjeti. Umro je
na križu kako bismo mi po Njemu mogli odnijeti pobjedu nad grijehom. Ako
se pouzdamo u Njega, dogodit će nam se prekrasne stvari. “Kristova ljubav
prema Njegovoj djeci isto je toliko nježna koliko i jaka. Ona je jača i od smrti.
On je umro da bi nas otkupio i da bismo bili jedno s Njime sada i u vječnosti.”*
Prema Poslanici Rimljanima, Isus želi da odnesemo pobjedu nad grijehom
tako što ćemo Mu predati svoje srce. Zašto ne bismo predali svoje srce Gospodinu? Sigurna sam da svatko voli dobre stvari u životu, a to je ono što ćemo
dobiti ako Mu se predamo.
Rimljanima 6,4 uči nas da je dio tog procesa potpune predaje našeg srca Bogu
smrt s Njime u vodenom grobu krštenja. To prikazuje čišćenje od grijeha i
našu želju da hodimo s Njim. Uz to, Rimljanima 6,5 daje nam obećanje da
“ako smo … postali jedno s Kristom smrću sličnom njegovoj, bit ćemo i uskrsnućem sličnim njegovu”.
Ovog ćemo tjedna detaljno proučavati kako možemo odnijeti pobjedu nad
grijehom. Kako će takva pobjeda promijeniti vaš život?
Audia Johnson, West Bay, Veliki Kajman, Kajmansko otočje
Sjeti se:
On nije počinio grijeh, čak ni u mislima ili kušnji.
* Poruka mladima, str. 61.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 59
Nedjelja 8. kolovoza
Pobijediti grijeh
LOGOS
Rimljanima 6; 1. Ivanova 1,8–2,1-10
Simbol pobjede nad grijehom (Rimljanima 6,1-11)
Nema simbola koji bolje opisuje ukop i smrt starog grešnog života od obreda
krštenja. Kršćanski život je umiranje, jer u umiranju je život. Umiranje starom grešnom „ja“ rezultirat će preobraženim novim životom. Smrću svojeg
starog „ja“, oslobođeni smo od grijeha kako bismo hodili u novom životu jer
više nismo robovi grijehu. Međutim, mi moramo umirati iz dana u dan (1
Kor 15,31). Dakle, krštenje nije kraj. Ono je samo početak naše zajednice s
Kristom koja se razvija. U Rimljanima 6,1-11 možemo primijetiti kako Pavao
stalno spominje izraz “s Kristom”. “S njim smo zajedno ukopani” (r. 4), “umrli
s Kristom” (r. 8), “živimo s njime” (r. 8). To nam sugerira da je pobjeda nad
grijehom stalan proces i da se može postići samo u Kristu.
Pokazatelj pobjede nad grijehom (Rimljanima 6,12-14)
S obzirom na to da je pobjeda nad grijehom stalan proces, ona bi se trebala
pokazati na konkretan način. Primjer spomenut u redcima za današnju pouku
povezan je s našim tijelom. Poziva nas da ne griješimo svojim tijelom. Pavao
nas preklinje da tijelo uporabimo u potpunosti Bogu na slavu. Nakon što se
uvjerimo da smo spašeni, možemo doći u kušnju da zlorabimo Božju milost.
Možemo prestati rasti u Kristu, ili se možemo obeshrabriti. Ali Bog nam obećava da možemo ustrajati Njegovom milošću. Trebali bismo Mu biti poslušni
ne iz straha, već iz ljubavi. A kada je ljubav vladajuće načelo naše poslušnosti,
tada je lako uporabiti naše tijelo Bogu na slavu.
Druga analogija pobjede nad grijehom (Rimljanima 6,15-23)
U redcima za ovaj ulomak pobjeda nad grijehom uspoređuje se s odnosom
između roba i gospodara. Biti oslobođen od grijeha jednako je biti rob pravednosti. Oni koji su pobjednici nad grijehom, smatraju se Božjim robovima.
Robovi su na raspolaganju svojim gospodarima. Proces robovanja Bogu vodi
posvećenju (r. 19). A posvećenje će nas u konačnici odvesti u vječni život (r.
22) u Kristu Isusu. Ne postoji drugi način da primimo vječni život osim po
Njegovoj smrti i milosti. Mi moramo biti povezani s Isusom Kristom. U Njemu nam je osiguran dar vječnog života (r. 23). Biti Božji rob također znači biti
oslobođen od grijeha (r. 22). Ova se misao može činiti proturječnom, zato što
robovanje podrazumijeva gubitak slobode. Ali sloboda koja nam je obećana
jest sloboda da od srca budemo poslušni Bogu (r. 17). Oslobađajuće je iskustvo biti poslušan nekomu ne zato što si na to prisiljen, već zato što to želiš. To
je oslobađajuće iskustvo u odnosu na obeshrabrujući život robovanja grijehu.
Takav život samo vodi iz jednog grijeha u drugi (19. redak). Stoga je puno
bolje biti rob Bogu.
60 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Kristova uloga u našoj pobjedi nad grijehom (1. Ivanova 1,8–2,10)
Grijeh je sveopća pojava (Rim 3,23; 5,12). Svi smo mi grešnici. To može u
nama stvoriti uvjerenje da ne možemo odnijeti pobjedu nad grijehom. Međutim, evo i radosne vijesti. Prva Ivanova 1,8–2,1-10 opisuje Kristov karakter i
Njegov odnos prema grijehu i grešnicima. Ti redci nam također govore o tome
što Krist čini s našim grijehom. Ali kao grešnici, i mi također trebamo izvršiti
svoju ulogu. Moramo priznati svoje grijehe Kristu. Priznavanje nije općenito traženje Božjeg oprosta. Ono podrazumijeva priznavanje točno određenih
grijeha pred Bogom. A onda, budući da je vjeran i pravedan, Isus će vjerno
ispuniti svoje obećanje o oprostu.
Kada griješimo, Isus nas voli nesmanjenim intenzitetom. Njegov oprost nam
je još uvijek na raspolaganju, kao i Njegova želja da nas očisti. Kada tražimo
oprost, Isus će u naše ime umoliti Oca. Ako vjerujemo u Njega kao našeg
Velikog svećenika na Nebu, oprost grijeha nam je zajamčen. Ponekad ćemo se
možda obeshrabriti zato što sami od sebe ne možemo vršiti Zakon i zato što
je grijeh sveprisutan. Ali naš Bog nam je dao Spasitelja koji nas može ne samo
spasiti od krivnje grijeha, već i osnažiti da nadvladamo grijeh. Imamo divnog
Spasitelja i Otkupitelja!
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Objasnite kako grijeh nema vlast nad nama zato što nismo pod Zakonom,
već pod milošću (Rim 6,14).
2. Je li zlouporaba Božje milosti kada netko stalno čini određeni grijeh, a
ipak uvijek zatraži oprost? Zašto jest ili nije?
Ferdinand O. Regalado, Montemorelos, Meksiko
Sjeti se:
Kada griješimo, Isus nas voli nesmanjenim intenzitetom.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 61
Ponedjeljak 9. kolovoza
Trijumf nad grijehom
SVJEDOČANSTVO
Rimljanima 6,12-14; 1. Ivanova 1,8–2,1
Sotona nas bombardira grijehom, stoga neka “svaki kršćanin stalno bude na
straži, budno motreći svaki pristup duši gdje bi Sotona mogao pronaći pristup. On se mora moliti za božansku pomoć i u isto vrijeme odlučno odupirati
svakoj sklonosti grijehu. Hrabrošću, vjerom i ustrajnim napornim radom, on
može pobijediti. Ali ako želi pobijediti, neka zapamti da Krist mora prebivati
u njemu i on u Kristu.”1
“Sotona pokušava skrenuti naše misli s moćnog Pomoćnika, da bi nas naveo da
mislimo o svom bijednom stanju! Ali nam Isus, iako vidi našu grešnu prošlost,
prašta; i mi Ga ne bismo trebali sramotiti sumnjajući u Njegovu ljubav. Osjećaj
krivnje moramo ostaviti kod podnožja križa, inače će on zatrovati izvor našeg
života. Kad vam Sotona prijeti, okrenite mu leđa i tješite se Božjim obećanjima.”2
“Za čovjeka ima nade. Krist kaže: ‘Pobjedniku ću dati da sjedne sa mnom na
mome prijestolju, kao što i ja pobijedih i sjedoh sa svojim Ocem na njegovu
prijestolju.’ (Otk 3,21) Ali nemojmo nikada zaboraviti da su napori što ih ulažemo u vlastitoj snazi potpuno bezvrijedni. Naša je snaga slabost; naše prosuđivanje ludost. Samo u imenu i snazi Pobjednika mi možemo pobjeđivati.
Kad smo pritisnuti kušnjom, kad antikrist želi zagospodariti nama, uputimo
usrdnu, žarku molitvu nebeskom Ocu u Kristovo ime. Onda ćemo dobiti božansku pomoć. U Spasiteljevo ćemo ime postići pobjedu.”3
“Krist je obećao da će Sveti Duh prebivati u onima koji se bore za pobjedu nad
grijehom, kako bi pokazao silu božanske moći u ljudskom izvršitelju i uputio
neznalicu u tajne Božjeg kraljevstva. ...
Kada je osoba potpuno oslobođena svojeg „ja“, kada iz duše izbaci sve lažne
bogove, utjecaj Kristovog Duha ispunjava prazninu. Takva osoba ima vjeru
koja čisti dušu od oskvrnuća. Takva osoba je pokorna Duhu i razmišlja o duhovnim stvarima. Takva osoba nema povjerenja u sebe. Krist je sve i u svemu.”4
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Napravite inventuru svojeg života. Koji grijesi “vladaju” u vašem tijelu?
2. Na koje se načine možemo zaštititi od grijeha?
Trisha Long, West Bay, Veliki Kajman, Kajmansko otočje
Sjeti se:
“Za čovjeka ima nade.”
1
2
3
4
The Adventist Home, str. 403.
Poruka mladima, str. 61.
Primit ćete silu, str. 358.
God’s Amazing Grace, str. 212.
62 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Utorak 10. kolovoza
Što trebam učiniti kako bih baštinio kraljevstvo?
DOKAZI
Rimljanima 6,15
“Oni koji su se krštenjem obukli u Krista, pokazujući tim činom da su se odvojili od svijeta i zavjetovali se da će živjeti novim životom, ne bi trebali podizati idole u svojim srcima. Oni koji su jednom osjetili radost zbog oprosta
grijeha, koji su okusili Spasiteljevu ljubav, a nakon toga se i dalje nastavljaju
ujedinjavati s Kristovim neprijateljima, odbacujući savršenu pravednost koju
im Isus nudi i birajući putove koje je On osudio, bit će im suđeno strože nego
neznabošcima koji nikada nisu imali to svjetlo niti su poznavali Boga i Njegov
Zakon.”*
Mnogi ljudi danas vjeruju da, kada prihvate Krista, mogu slobodno nastaviti
griješiti, zato što više nismo pod Zakonom, već pod milošću. Ali što je milost,
ako ne nemjerljiva (nezaslužena) Božja naklonost? Raširena je zabluda da su
zapovijedi bile samo za Židove. Ali, uklonimo li zapovijedi, kako ćemo znati što je grijeh? Grijeh je kršenje Zakona. Ako nema Zakona, nema prijestupa (Rim 4,15). Ako se nema što prestupiti, nema grijeha. Ako nema grijeha,
nema potrebe za Spasiteljem. A ako nema Spasitelja, nema milosti.
U poslanici svojim kršćanskim prijateljima u Rimu, Pavao je pokušao razjasniti misao da milost nije razlog da se nastavi griješiti. Cilj Pavlovog pisma
bio je da nas pouči kako možemo postati pravedni. Iako se Pavao obraća kršćanskoj crkvi u Rimu u ono vrijeme, njegove riječi i danas vrijede. On je
smatrao nužnim ponovno naglasiti činjenicu da je onaj tko je primio Krista,
novo stvorenje (Rim 6,4).
Pobjeda nad grijehom dolazi od spoznaje da nam je Krist dao silu da nadvladamo grijeh (Rim 6,6). Ta sila dolazi Božjom milošću koja prebiva u našem
srcu pod utjecajem Svetoga Duha. Nemojte dopustiti da grijeh vlada u vašem
smrtnom tijelu. Jer ako ste primili Krista, slobodni ste i više niste sluge grijeha,
već sluge pravednosti.
ZA RAZMIŠLJANJE
Pročitajte Matej 19,16-22. Bogati mladi knez držao je sve Božje zapovijedi još
od djetinjstva. Međutim, Isus je vidio da je njegovo bogatstvo njegov bog. Što
vi danas cijenite? Jeste li spremni odreći se toga radi Krista?
Katie Euter, Veliki Kajman, Kajmansko otočje
Sjeti se:
Uklonimo li zapovijedi, kako ćemo znati što je grijeh?
* Testimonies for the Church, sv. 3, str. 365,366.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 63
Srijeda 11. kolovoza
Ostvariti pobjedu
PRIMJENA
1. Ivanova 1,8-10
Naš današnji svijet pun je zla, patnje i boli. Nitko nije izuzet od đavoljih napada. On ima sva potrebna sredstva kako bi vas namamio da se predate kušnjama ovoga svijeta. Ljudi često potonu tako duboko u grijeh da postanu beznadni. Predaju se bez borbe. Ali ima nade. Bog je svakomu omogućio pobjedu
nad grijehom. Evo nekoliko koraka u postizanju te pobjede:
Prvo priznajte da ste griješili. “Jer su svi sagriješili i lišeni su slave Božje.” (Rim
3,23) Priznajte svoju krivnju i shvatite da nas Bog ne navodi na grijeh.
Ispovjedite svoje grijehe. Bog zna da ste griješili. Zašto biste onda trebali ispovijedati svoje grijehe? Kada ispovijedate svoje grijehe, pokazujete Bogu da ste ih
svjesni, da vam je žao zbog njih i da više ne želite živjeti u grijehu.
Molite se i zatražite oprost. Nije dovoljno samo ispovjediti svoje grijehe. Morate zatražiti oprost. Bog je pravedan i pošten, stoga nam je spreman oprostiti
ako to od Njega zatražimo. “Ako priznajemo svoje grijehe, vjeran je on i pravedan: oprostit će nam grijehe i očistiti nas od svake nepravednosti.” (1 Iv 1,9)
Molite se da ne padnete u kušnju.
Prihvatite Božji oprost. Kada se molite za oprost, ostavite svoje terete u podnožju križa. Kada Bog prašta vaše grijehe, On ih zakopava kao da su u najdubljim dubinama oceana i više ih se ne sjeća, stoga nemojte tragati za njima.
Više nemojte misliti o njima.
Idite i više ne griješite. Da biste mogli odoljeti kušnji, morate u svojem srcu
držati Božju riječ. “U srce pohranih riječ tvoju, da protiv tebe ne sagriješim.”
(Ps 119,11). Kada Božja riječ postane sastavni dio našeg života, ona nam daje
snagu i energiju da nadvladamo kušnje i grijeh.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Zašto je potrebno da prihvatite oprost za svoje grijehe?
2. Što je ispovijedanje? Koliko je ono važno u životu pravog kršćanina?
3. Je li u redu tražiti druge da nam oproste nešto za što nismo sigurni da smo
krivi?
4. Što nas Galaćanima 5,19-26 uči o određenim stavovima i osjećajima u odnosu prema grijehu?
Jodian McLeod, West Bay, Veliki Kajman, Kajmansko otočje
Sjeti se:
Kada Bog prašta vaše grijehe, On ... ih se ne sjeća, stoga nemojte tragati za
njima.
64 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Četvrtak 12. kolovoza
Predivan veznik
RAZUMIJEVANJE
Rimljanima 6,23
Riječ ali je veznik. Općenito govoreći, ono što slijedi nakon riječi ali, negira
ono što je rečeno prije toga. “To je bio prilično dobar pokušaj, ali trebaš vidjeti
kako to radi moje dijete.” Isto vrijedi i u obrnutom slučaju. Takvu ulogu ovaj
veznik ima u posljednjem retku poglavlja koje proučavamo ovog tjedna. Kada
bismo pročitali samo prvi dio ovog retka, zapali bismo u očaj. “Jer je plaća za
grijeh smrt.” (Rim 6,23 - Šarić)
Međutim, tada dolazi taj predivni veznik: “Ali, besplatni dar od Boga, to je
vječni život u Isusu Kristu našem Gospodinu.” (Rim 6,23 - Dretar)
Kao pala bića, okruženi smo grijehom i njegovim posljedicama. Nema načina
na koji mi sami to možemo izbjeći, a Biblija nam govori da je svatko podlegao
kušnji (Rim 3,23; 5,12). Naš redak za današnje proučavanje pokazuje da je
kazna za grijeh smrt. Svakomu od nas dokazana je krivnja i uručena smrtna
presuda. Radosna je vijest da je Isus pobijedio smrt i grijeh i da nam nudi tu
istu pobjedu. Jednostavno je moramo prihvatiti.
Spisateljica Shelly Quinn je napisala: “Moram priznati svoju apsolutnu, potpunu ovisnost o Isusu Kristu koji mi daje snagu da živim po Božjim zapovijedima.”1 Naša je uloga da se “prepustimo Bogu”. Nema ničeg jednostavnijeg, a
istodobno ničeg težeg. Sami sebe zatječemo kako odvažno pokušavamo postići pobjedu nad grijehom nastojeći biti dobri. To nas samo još više zapetljava u
mrežu grijeha, zato što je “sva pravda naša ko haljine okaljane” (Iz 64,5).
Predaja je ključ pobjede. “Stalna predaja svega... misli, osjećaja i naših djela,
donosi nam slobodu u kršćanskom životu.”2 Bog želi da imamo ispunjen život
iznad očekivanja (Iv 10,10), a ne da budemo uhvaćeni u grijehu. Ako želimo,
možemo biti pobjednici. Dok se osvrćemo na ovotjedno proučavanje, neka
naša pjesma bude: “O, pobjedo u Kristu, mom Spasitelju vječnom!”3
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Što vas sprečava da iskoristite pravo na pobjedu nad grijehom?
2. Vjerujete li da je pobjeda nad grijehom trenutačna ili da pobjedu nad različitim grijesima postižemo u različito vrijeme? Obrazložite svoj odgovor.
Abigail Parchment, Newlands, Veliki Kajman, Kajmansko otočje
Sjeti se:
Predaja je ključ pobjede.
1
2
3
Shelley Quinn, Exalting His Word (Nampa, Ida.: Pacific Press, 2006.), str. 50.
Jim Hohnberger, Empowered Living (Nampa, Ida.: Pacific Press, 2002.), str. 32.
Riječi: Eugene Monroe Bartlett Senior.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 65
Petak 13. kolovoza
“Pobjednik dobiva sve”
ISTRAŽIVANJE
Rimljanima 6; 1. Ivanova 1,8–2,1-10
ZAKLJUČITE
Naslov današnjeg odsjeka odnosi se na običaj davanja pogodnosti odanim
članovima vladajuće političke stranke. On se također može odnositi na običaj
pobjedničkih vojski koje su od poraženih plijenile sve što su htjele ili kada pobjednik natjecanja uživa pogodnosti zahvaljujući, primjerice, osvojenoj tituli,
medalji ili nagradi. Kada kršćani postanu pobjednici nad grijehom zahvaljujući vjeri u Krista i prebivanju u Njemu, primaju mnoštvo nagrada, a nijednu
nisu zaradili! Neke od tih nagrada jesu dolazak Svetoga Duha, mir, ljubav,
radost i vječni život.
RAZMOTRITE
• Naslikajte ili nacrtajte svoju predodžbu pobjede nad grijehom i osjećaje
koje ona u vama budi.
• Proanalizirajte jednu biblijsku osobu koja je pobijedila grijeh, kao i jednu
koja nije pobijedila. Dok istražujete ova dva života, usporedite i suprotstavite odluke i djela svakog od njih. Zatim usporedite i suprotstavite njihove
odluke i djela s vašima. Kojoj ste osobi sličniji? Na temelju ove vježbe, što u
svojem životu trebate promijeniti kako biste postigli pobjedu nad grijehom?
• Proslavite s nekim od svojih prijatelja ili članova obitelji pobjede koje ste
osobno iskusili u svojem životu s Bogom. Pripremite lagani obrok, otpjevajte nekoliko pjesama i uživajte u zajedničkom druženju.
• Osvrnite se na jedan ili dva oblika svojeg ponašanja koji vas možda priječe
u izgradnji dubljeg odnosa s Bogom. Zamislite svoj život bez tih oblika
ponašanja. Što možete učiniti da to promijenite?
• Uglazbite ovotjedni ključni redak: “Grijeh, naime, neće gospodariti nad
vama, jer niste pod Zakonom, već pod milošću.” (Rim 6,14) Otpjevajte ga
kada osjećate da vas grijeh kuša.
• Naučite izraz “pobjeda nad grijehom” na znakovnom jeziku. Otvorite sljedeću web-stranicu i potražite riječi pobjeda i grijeh. Znakovni jezici rijetko
kada rabe priložne oznake, stoga se nemojte zamarati prijedlogom nad.
http://www.crodeafweb.net/rjecnik/animgif/index.htm.
POVEŽITE
Put Kristu, “Prednosti molitve”, str. 103-110.
Biblical Research Institute, How Perfect Is “Perfect” Or Is Christian Perfection
Possible?
http://www.adventistbiblicalresearch.org/documents/How%20Perfect%20Is%20Perfect.htm.
Todd Aiken, Washington, D.C., SAD
66 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Pouka 8
14.–21. kolovoza
Čovjek iz Rimljanima 7
“A sad, umrijevši onomu koji nas je držao u ropstvu, postali smo slobodni od
Zakona tako da služimo u novom duhu, a ne u starom slovu.” (Rimljanima 7,6)
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 67
Subota 14. kolovoza
Bivši zatočenici!
UVOD
Rimljanima 6,14
Čovjek ima sklonost da pokušava živjeti kršćanskim životom na tjelesan način, djelima, svojim vlastitim ljudskim naporima i nastojanjima, pokušajima i
borbom, donošenjem odluka, držanjem pravila, propisa i rasporeda itd. Međutim, što se više trudimo i borimo, to manje uspijevamo. Moramo imati na
umu izjavu apostola Pavla zapisanu u Rimljanima 6,14: “Grijeh, naime, neće
gospodariti nad vama, jer niste pod Zakonom, već pod milošću.” Znači, kad
bismo bili pod Zakonom, nama bi gospodario grijeh.
Bog ima svete i pravedne zahtjeve koje postavlja pred nas. To je Zakon. Dakle,
ako Bog zahtijeva od nas da vršimo Zakon, tada izbavljenje od grijeha znači
da On to više ne zahtijeva od nas, već nam osigurava. Zakon podrazumijeva
da nešto trebam učiniti za Boga, dok izbavljenje od Zakona podrazumijeva da
me On oslobađa zahtjeva da to činim i da On to milostivo čini sam. Problem
prema Rimljanima 7 jest u tome što mi pokušavamo činiti nešto za Boga u
tijelu. Dok god pokušavamo zadovoljiti Boga na taj način, stavljamo se u podložnost Zakonu, a iskustvo opisano u Rimljanima 7 počinje biti i naše osobno.
Đavao nam ne želi dobro i kad bi sve bilo prepušteno njemu, svi bismo živjeli
u strahu i mučeni mračnim i zlim slutnjama iščekivali budućnost. Cijena koja
je bila veća od bilo koje žrtve zamjenjuje i ukida sve druge žrtve. Naš Stvoritelj
pun ljubavi uzeo je na sebe ulogu našeg Otkupitelja plativši najveću cijenu. Stoga naš život ne pripada nama. Zahvaljujmo Mu svakoga dana i tražimo Njegovu božansku milost kako bismo živjeli s Njim i za Njega. Budimo uvijek svjesni
toga koji bi trebali biti naši prioriteti. Uvijek imajmo na umu Njegovu žrtvu.
Ovotjedna pouka bavi se borbom koju Pavao opisuje u Rimljanima 7. Dok
proučavate taj sukob, imajte na umu da on piše o “sukobu koji je manje-više
iskusila svaka duša koja se suočila s duhovnim zahtjevima Božjeg svetog Zakona i koja je time bila probuđena.”* Dok se osobno suočavate s tom borbom,
sjetite se da nas pokriva Isusova pravednost i da u Njegovoj pravednosti mi
stojimo savršeni pred Bogom, koji nam je obećao da će nas posvetiti, dati nam
pobjedu nad grijehom i uobličiti nas prema “slici njegova Sina” (Rim 8,29).
ZA RAZMIŠLJANJE
Što znači milost, a što Zakon?
Farrah D. Paterniti, Taylor, Michigan, SAD
Sjeti se:
Đavao nam ne želi dobro.
* The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 553.
68 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Nedjelja 15. kolovoza
“Jadan li sam ja čovjek!”
DOKAZI
Psalam 19,7; Jeremija 31,33; Matej 7,21-23; Rimljanima 3,20; 7,24,25
U virtualnom svijetu postoji mnoštvo videozapisa koji se izruguju vjeri ljudi
u Krista. Većinu tih videozapisa napravili su skeptici, ateisti i agnostici koji
vjeruju da je kršćansko obraćenje zabluda, psihosomatski poremećaj ili emocionalni doživljaj. Općenito govoreći, te optužbe su popraćene izjavama iz kojih se može zaključiti da je većina kršćana dvolično. Stoga je važno postaviti
pitanje: “Što je dokaz da je netko uistinu obraćen?” Mi možemo tvrditi da smo
kršćani i ponašati se kao da jesmo, ali je čak i Isus u Mateju 7,21 rekao: “Neće
svaki koji mi govori: ‘Gospodine, Gospodine!’ ući u kraljevstvo nebesko. ...
Tada ću im kazati: ‘Nikad vas nisam poznavao. Odlazite od mene, zlotvori!’”
Pročitajte Psalam 19,8 i Rimljanima 3,20. Ovi redci nam ukazuju na to da Zakon nije izvor grijeha, već nam otkriva grijeh u našem životu. Zakon je zrcalo
koje nam pokazuje nabore i mrlje naše duše. Kad prepoznamo svoje određene
stavove i oblike ponašanja kao grijeh, možemo uzviknuti poput Pavla: “Jadan
li sam ja čovjek!” (Rim 7,24)
Nakon toga Pavao pita: “Tko će me izbaviti od ovoga smrtonosnoga tijela?”
Zašto pita “tko”, a ne “što” ili “kako”? On prepoznaje da je po naravi grešan i
stoga je počinio grešna djela za koja je zaslužio vječnu smrt. Jedini izlaz iz njegove teške situacije leži u potpunosti izvan njega. Izlaz je Isus Krist (Rim 7,25).
Dokaz pravog obraćenja sastoji se od najmanje tri čimbenika: (1) Nakon što
se pogledamo u zrcalu Božjeg zakona, trebali bismo doživjeti snažan osjećaj
jadnog stanja; (2) zatim, moramo osjećati odbojnost prema grijehu općenito,
kao i prema svojim konkretnim grijesima. Ta nas odbojnost poziva da se pokajemo, da se okrenemo od grijeha; (3) na koncu, moramo imati povjerenje u
Isusa da će nas izbaviti iz grijeha.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Ako je već prošlo dulje vrijeme od vašeg zadnjeg preispitivanja u zrcalu Božjeg zakona, uzmite vremena i to učinite sada. Koje nabore i mrlje
otkrivate? Uzmite dovoljno vremena i prođite kroz sva tri čimbenika od
kojih se sastoji obraćenje.
2. Kako se, poput Pavla, borite sa svojim jadnim stanjem? Smijemo li prestati
boriti se s tim stanjem? Ako smijemo, zašto? Ako ne smijemo, zašto?
3. Kako biste obranili svoje obraćenje na videozapisu na YouTubeu? Koje biste uvjerljive dokaze pružili skeptiku u prilog vašem obraćenju?
Larry Sendow, Taylor, Michigan, SAD
Sjeti se:
“Što je dokaz da je netko uistinu obraćen?”
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 69
Ponedjeljak 16. kolovoza
Izbavljeni od Zakona i od grijeha
LOGOS
Rimljanima 7
Što grijeh i Zakon imaju zajedničko? (Rimljanima 7,7)
U Rimljanima 7,7 Pavao pita: “Je li zakon grijeh?” (Šarić) On suosjećajno odgovara: “Daleko od toga!” (KS) Pa ipak, pitamo se što ga je navelo da postavi
takvo pitanje. Znao je da njegovo izlaganje o našem odnosu prema grijehu
u Rimljanima 6 ima puno sličnosti s njegovim izlaganjem o našem odnosu
prema Zakonu u Rimljanima 7. Stoga je bio primoran postaviti to pitanje kako
njegovi čitatelji ne bi došli do krivih zaključaka utemeljenih na krivom razumijevanju; naime, ako smo izbavljeni od grijeha i Božjeg zakona, tada Zakon
i grijeh moraju biti jedno te isto. Naravno, ništa nije dalje od istine, ali pogledajmo kako bi netko mogao doći do takvog zaključka:
Umrli smo grijehu (Rim 6,2).
Umrli smo Zakonu (Rim 7,4).
Slobodni smo od grijeha (Rim 6,7).
Postali smo slobodni od Zakona (Rim 7,6).
Budući da smo umrli grijehu, postali smo jedno s Kristom (Rim 6,5).
Budući da smo umrli Zakonu, pricijepljeni smo na Krista (Rim 7,4).
Budući da smo umrli grijehu, živimo novim životom (Rim 6,4).
Budući da smo umrli Zakonu, služimo u novini Duha (Rim 7,6).
Budući da smo umrli grijehu, imamo plod za Boga (Rim 6,22).
Budući da smo umrli Zakonu, donosimo rod za Boga (Rim 7,4).
Ljudsko rješenje (Rimljanima 7,1-3)
Pavao uzima zakon o braku kao primjer našeg odnosa prema Božjem zakonu.
U tom primjeru muž predstavlja Božji zakon, a žena predstavlja nas. U ovim
je redcima “glavna točka Pavlovog izlaganja da smrt razrješuje od zakonskih
obveza. Stoga, kao što smrt oslobađa ženu od zakona o braku pa se može punovažno udati za drugoga, tako kršćanin, kada umre s Kristom na križu, to ga
oslobađa od vlasti grijeha, pa može ući u novu duhovnu zajednicu s uskrslim
Spasiteljem.”1
Božansko rješenje (Rimljanima 7,4-6)
U Rimljanima 7,4-6 Pavao otkriva da smrt muža oslobađa njegovu ženu od
zakona o braku pa se ona ponovno može udati. Slično tome, “smrt starog grešnog ‘ja’ oslobađa vjernika od osude i vlasti Zakona i on može biti sjedinjen
s Kristom.”2 Krist je hodao u našim cipelama dok je živio na Zemlji. Stoga
razumije naše slabosti. Štoviše, On nam može udijeliti svoju snagu zato što
je iskusio svaku vrstu kušnji s kakvima se susrećemo, a da nije sagriješio. On
nas nikada neće ostaviti ili zaboraviti (Mt 28,20) zato što nas Njegova ljubav
i Njegova smrt na križu u potpunosti i za cijelu vječnost sjedinjuju s Njime.
70 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Dati čast onome tko je zaslužuje (Rimljanima 7,7-13)
Rimljanima 7,7-13 “jedan je od najveličanstvenijih ulomaka u Novom zavjetu
i jedan od najdirljivijih, zato što nam Pavao ovdje iznosi vlastitu duhovnu autobiografiju i ogoljava pred nama svoje srce i dušu.”3
Sada kada nas je Pavao uveo u pravilno razumijevanje našeg odnosa prema
Božjem zakonu, on imenuje pravi problem – grijeh u svoj njegovoj ružnoći.
Grijeh je prevarant koji vreba svaku priliku kako bi nama zavladao (Post 4,7;
Rim 7,11). Zakon vjerno obavlja svoju dužnost tako što nam ukazuje na grijeh
(Rim 7,7) i drži nas odgovornima Bogu (Rim 3,19). Zakon je poput vjernog
prijatelja ili učitelja koji nas vodi Kristu (Gal 3,24), tako da Božjom milošću
možemo pobijediti grijeh u svojem životu (Rim 6,14-18). Samo na taj način
možemo uvidjeti da je Zakon“savršen” i da “dušu krijepi” (Ps 19,8).
Borba koja slijedi (Rimljanima 7,14-25)
Pavao je prepoznao grijeh kao izvor smrti i ubojicu čovječanstva (Rim
7,11.13). Sada razotkriva dubinu problema grijeha. On objašnjava kako grijeh
nije samo čin, već i „prirodni zakon“ naše pale ljudske naravi (Rim 7,14.21.23).
Sada pravilno razumijemo i ulogu Zakona (Rim 7,12.14) tako da ga više ne
pokušavamo ukinuti. Umjesto toga, mi radosno prihvaćamo njegove uzvišene
ideale i karakter (Rim 7,22). Mi se također spremno pokoravamo njegovom
autoritetu (Rim 7,25). Međutim, sukob koji Pavao oslikava u Rimljanima 8,6.7
za kršćanina postaje izvor svakidašnjeg sukoba (Rim 7,15.16.18.21-23) i ponovno nas upućuje na naš jedini izvoru nade i pobjede (Rim 7,24.25; 8,1).
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Koliko je puta u Rimljanima 7,7-25 uporabljena osobna zamjenica ja?
2. Koliko puta je Sveti Duh spomenut u tim istim redcima?
3. Što te brojke govore o našoj sposobnosti da obuzdamo svoje tijelo vlastitom snagom?
4. Je li vaša duhovna autobiografija slična Pavlovoj? Što biste mogli reći o
svojoj borbi protiv grijeha i pokušajima da vršite Božji zakon?
Joseph Skrobowski, New Boston, Michigan, SAD
Sjeti se:
Zakon je poput vjernog prijatelja ili učitelja koji nas vodi Kristu.
1
2
3
The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 547.
Isto.
William Barclay, The Daily Bible Study Series: The Letter to the Romans, promijenjeno izdanje (Philadelphia, Pennsylvania: Westminster Press, 1975.), str. 94.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 71
Utorak 17. kolovoza
Jesam li duhovno budan?
SVJEDOČANSTVO
Izaija 6,5
Skrivio sam prometnu nesreću pod utjecajem alkohola zabivši se autom u telefonsku govornicu i smrt svojeg suputnika - svojeg brata. Prekršio sam ne samo
ljudski zakon, već i Božji. Sada sam ležao i licem dodirivao pod zatvorske
ćelije. Plačući od bijesa, zahtijevao sam da mi Bog kaže zašto mi je dopustio
da i dalje živim. To je bilo pitanje na koje je samo On mogao odgovoriti. Po
prvi put u svojem životu uvidio sam Njegovu svetost i po prvi put u svojem
životu uvidio sam svoju bespomoćnost. Tko sam ja da zahtijevam objašnjenje
od Svemogućeg? Vidio sam uzvišenog Boga na visini i dok sam tamo ležao
tresući se, zahvalio sam Mu za Njegovu milost prema meni i što se ne ponaša
prema meni onako kako sam zaslužio. Tog sam dana ustao na noge i slavio ga
svom svojom snagom, bez straha od drugih zatvorenika koji su možda slušali.
Ne morate proći sve ono što sam ja prošao kako biste upoznali Božju milost,
ali i vi morate doživjeti osobno duhovno buđenje. I poput Pavla u Rimljanima
7, svi se mi moramo suočiti s pravom naravi grijeha. Ellen White je pisala da je
Pavao, kada je “pogledao u to sveto ogledalo [Zakon], vidio sebe. ... onakvim
kakvim ga Bog vidi. ... Otišavši od ogledala, on nije zaboravio kakav je čovjek,
nego se iskreno kajao pred Bogom i vjerovao u našega Gospodina Isusa Krista.
Bio je umiven, bio je očišćen. ...
Grijeh se pokazao u svoj svojoj odvratnosti, a njegovo je samopouzdanje nestalo. Postao je ponizan. Više si nije pripisivao dobrotu i pobožnost. Prestao
je imati visoko mišljenje o sebi, a svu slavu i čast pripisivao je Bogu. Više nije
težio za veličinom. Prestao je težiti za osvetom i više nije bio tako osjetljiv na
prijekore, zanemarivanje ili prijezir. Više nije tražio zemaljske saveze, položaj
ili čast. Nije ponižavao druge kako bi sebe uzvisio. Postao je plemenit, pristupačan, krotak i ponizna srca zato što je naučio lekciju u Kristovoj školi. Govorio je o Isusu i Njegovoj ljubavi te postajao sve sličniji Njemu.”
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Prisjetite se svojeg duhovnog buđenja. Koji se osjećaji u vama bude dok se
prisjećate dana kada ste se suočili i sa svojom pravom naravi i s Kristom?
2. Zašto često posumnjamo u svoje spasenje kada se borimo sa svojom ljudskom naravi?
James DuPont, Taylor, Michigan, SAD
Sjeti se:
Dok sam tamo ležao tresući se, zahvalio sam Mu za Njegovu milost prema meni.
* Ellen G. White Comments, The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 1076.
72 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Srijeda 18. kolovoza
To radim JA - ili ipak ne?
PRIMJENA
Ezekiel 36,26.27; Efežanima 2,8-10; Filipljanima 2,12.13
Odmalena smo naučili govoriti: “SAM ću to učiniti.” Takvo je ponašanje imalo
za posljedicu da smo cipelu obuli na pogrešnu nogu i krivo zakopčali gumbe
na majici i košulji. Kao tinejdžeri, bunili smo se protiv svojih roditelja i drugih
autoriteta, što je često uzrokovalo posljedice koje je bilo teško snositi. Kao
mlade odrasle osobe, često odbijamo savjete iskusnijih zato što oni ne razumiju trenutačne trendove i običaje. Često tek kasnije shvatimo koliko su bili
u pravu.
Ono “SAM ću to učiniti” ne pomaže nam osobito ni kada se radi o našem
odnosu s Bogom. Kako onda možemo postati pobjedonosni kršćani?
Sagledajte se u pravom svjetlu. Svi smo mi beznadno izgubljeni grešnici. Rimljanima 7,18 podsjeća nas da u nama nema ničega dobrog, da ne uspijevamo
čak i kada želimo činiti ono što je ispravno. Mi smo nesretni, bijedni, siromašni, slijepi i goli (Otk 3,17).
Priznajte svoju potrebu. David je shvatio svoju potrebu kada je molio Boga
da u njemu stvori čisto srce, obnovi ispravan duh i izbriše njegove prijestupe.
Naši prijestupi su uvijek pred nama. Mi dolazimo iz duge loze grešnika, beznadno nemoćni da spasimo sami sebe (Ps 51,1-3.5.10).
Shvatite tko vam može pomoći. Ako ne možete spasiti sami sebe, tko može? Baš
kao što se utopljenik mora predati spasiocima, tako i mi moramo vjerom predati svoju volju Bogu. Mi nemamo ništa čime bismo se mogli svidjeti Bogu.
Njegovo spasenje je dar. On nas ljubi i, ako se ne budemo odupirali, privući će
nas k sebi i ponovno nas stvoriti silom Svetoga Duha. Tada ćemo biti preobraženi i pokazivati iste vrline koje ima Krist (Gal 5,22-25).
Odlučite slušati i slijediti Krista. Budemo li tražili Božju nazočnost tijekom
dana i razmišljali o Isusovom životu, moći ćemo Ga slijediti i slušati i odsjajivati Njegovu sliku ljudima koji nas okružuju.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Neki ljudi misle da nisu dovoljno dobri da dođu Kristu. Zašto je takvo razmišljanje pogrešno? Kojim redcima možete pobiti ovakvo razmišljanje?
2. Kako možete dan provoditi u Božjoj nazočnosti i razmišljati o Isusu?
3. Zašto nam je tako teško sagledati svoju grešnu narav u pravom svjetlu?
4. Ponovno pročitajte popis osobina u Galaćanima 5,22.23. Pritom se molite
da vam Bog pokaže u čemu vam je potrebna pomoć.
Steven Smith, Westland, Michigan, SAD
Sjeti se:
Ako ne možete spasiti sami sebe, tko može?
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 73
Četvrtak 19. kolovoza
Otkupljenje u Kristu!
RAZUMIJEVANJE
Psalam 1,1.2; 19,7; 86,5; Ivan 1,14-17; Rimljanima 3,24; 7,6–8.12
Mislim da je Pavao bio apostol sasvim različit od svih ostalih. Njegovo obraćenje na kršćanstvo zadivljujuće je svjedočanstvo. Njegova životna iskustva
plijene našu pozornost i privlače naše zanimanje. Ali ovdje je važno ono što
Bog svakome od nas pokušava reći preko apostola Pavla - da je Božja ljubav
bezuvjetna. Pavao je progonio kršćane. Ali što čini nakon toga? Prihvaća Isusa
kao svojeg Spasitelja i ostatak života posvećuje širenju Evanđelja. On to ne bi
mogao činiti da nije vjerovao i polagao pravo na milost Isusa Krista.
Poslanica Rimljanima naglašava da je Božje spasenje namijenjeno Židovima i
neznabošcima. U Rimljanima 7 upoznajemo nemjerljivu i bezuvjetnu Kristovu ljubav i Njegove neprestane pokušaje da nas sve spasi. Mi ovdje saznajemo
da smo spašeni milošću po vjeri i da zahvaljujući djelovanju Svetoga Duha,
možemo biti poslušni. Rimljanima 7 također nam objašnjava značenje križa
u životu vjernika i iznosi kritične aspekte grijeha i pravednosti, vjere i djela i
opravdanja i izbora.
Kada shvatimo koje smo grijehe počinili, ponekad je teško oprostiti samome
sebi. Ali upravo to Sotona želi, i mi jednostavno nastavljamo griješiti. U Rimljanima nas Pavao poziva da priznamo svoje grijehe, da tražimo oprost kako
bismo mogli primiti dar milosti, da se odjenemo u Kristovu pravednost i da
budemo ispunjeni Svetim Duhom kako bi nas Bog mogao prihvatiti. Pavao
nam na primjeru svojeg života pokazuje da možemo polagati pravo na Božji
oprost u Kristu i početi novi život u Njemu. Mi samo trebamo ići Njegovim
koracima i moliti se da nas Sveti Duh vodi.
Božji zakon je dobar. On ukazuje na naše grijehe kako bismo mogli popraviti
svoje putove i primiti dar vječnog života u Kristu koji nas voli i koji je umro
za nas. Kada ne bi bilo Zakona, ne bismo znali u čemu griješimo. Kristova
žrtva na križu dokazuje Božju ljubav prema nama - da želi da baš svatko od
nas bude spašen. On nam nije dao svoj Zakon kako bi nas osudio, već kako
bi osudio grijeh, a nas spasio. Problem nije u Zakonu, već u tijelu koje je po
naravi grešno.
ZA RAZMIŠLJANJE
Kako biste objasnili važnost Božjeg zakona prijatelju koji ne vjeruje u Boga?
Shelly Stephen Naik, Taylor, Michigan, SAD
Sjeti se:
Pavao je progonio kršćane. Ali što čini nakon toga?
74 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Petak 20. kolovoza
Dva izbora; dva zakona; jedan Spasitelj
ISTRAŽIVANJE
Rimljanima 7,7–8,9
ZAKLJUČITE
Ljudski je pokušavati da svojim vlastitim naporima vršimo Božji zakon. Međutim, ako tako činimo, ne dopuštamo Božjoj pravednosti da radi u nama. Bivamo zavedeni i mislimo kako smo podbacili kao kršćani i da stoga moramo
još upornije pokušavati činili dobra djela kako bi Boga bio ponosan na nas.
Rimljanima 7 uči nas da postoje dva zakona, Božji zakon i zakon grijeha. Ako
se želimo prekinuti sveze kojima nas sebične navike drže u ropstvu, moramo
slijediti Krista i prihvatiti Božji zakon. Kada donesemo takvu odluku, počinjemo slijediti Boga i Njegov Zakon. Grijeh je stalno nazočan u našoj ljudskoj
naravi tako da se svojim vlastitim snagama ne možemo spasiti. Ali zahvaljujući milosti Isusa Krista, ako prihvatimo Njegovu smrt na križu i dopustimo
Svetome Duhu da živi u našem srcu, mi ćemo moći vršiti Božji zakon.
RAZMOTRITE
• Naučite napamet Rimljanima 8,1-4 i objasnite prijatelju što ti redci znače.
Kada drugome prenosite naučeno, učvršćujete svoje znanje i produbljujete
razumijevanje.
• Napišite pismo samom sebi koje će vas podsjećati što trebate učiniti kada
se osjećate nadvladani grijehom i svojom grešnom naravi. Svakako u svoje
pismo umetnite i nekoliko biblijskih redaka iz Rimljanima 7 i 8. Držite ga
u svojoj Bibliji gdje ćete ga uvijek moći naći kada vam ustreba.
• Napravite popis izgovora koje ljudi navode zašto ne slijede Krista. Pokraj
svakog izgovora zapišite biblijski odgovor iz Poslanice Rimljanima.
• Razmislite o objema stranama tvrdnje da smo grešni i da moramo slijediti
svoju grešnu narav.
• Promatrajte djecu koja se zajedno igraju i pokušajte zapaziti kako popuštaju svojoj grešnoj naravi. Razmislite kako im možete objasniti da Božja
pravednost može djelovati u njihovom životu.
• Napravite niz fotografija koje će prikazati Rimljanima 8,6.
• Otpjevajte pjesmu “Ta milost divna” i razmišljajte o Božjem zakonu koji je
zapisan u vašem srcu.
POVEŽITE
Put Kristu, str. 14-17,28-30,52,53,65-67.
George R. Knight, Walking with Paul Through the Book of Romans (Hagerstown, Maryland: Review and Herald, 2002.), str. 175-199.
Stephanie Yamniuk, Winnipeg, Kanada
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 75
Pouka 9
21.–28. kolovoza
Sloboda u Kristu
“Nikakva dakle sad nema osuđenja onima koji su u Kristu Isusu i ne hode po
tijelu nego po Duhu.” (Rimljanima 8,1 – DK)
76 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Subota 21. kolovoza
Kako se ti braniš?
UVOD
Rimljanima 8,9
Nekada sam bio jako uzbuđen kada bi mi stigla pošta. Danas su to gotovo uvijek računi i ne žurim ih se otvoriti. U stvari, toliko ne volim račune da obično
prepuštam svojoj ženi da otvara poštu koju dobivam, a po njezinoj reakciji
mogu zaključiti koliki je iznos računa. Kada je, dakle, ona jednom prigodom
zastenjala i uručila mi pismo, znao sam da vijest nije dobra. Onog trenutka
kad su moje oči preletjele preko zaglavlja, znao sam da sam u nevolji. Logo
Policijske uprave Zapadne Australije ponosno je krasio vrh stranice.
Moj um je odmah počeo racionalizirati stvar. To nisam bio ja! Mogu li to osporiti? Možda je to pogreška. Ja ne kršim zakon! Ja sam dobar kršćanin! Dok
sam čitao ostatak opisanog prekršaja, srce mi je tonulo. Moj se auto jasno vidio na fotografiji. U to nije bilo sumnje. Bio je priložen dokaz.
Rimljanima 8 govori nam kako nema osude za one koji su u Kristu Isusu.
Dok sam čitao ovaj tekst, osjetio sam olakšanje, sagledavši stvari iz drugog
kuta. Ono pismo nije bilo bitno za moju egzistenciju. Bog me još uvijek voli
i prašta mi. Platit ću globu, a život će se nastaviti. Tako se barem tješila moja
samoopravdavajuća narav. Međutim, kako dalje čitam, saznajem da nama ne
vlada grešna narav, već Duh, “ako zbilja Duh Božji prebiva u vama” (Rim 8,9).
Kada se pokorimo Božjem Duhu, mi doživljavamo promjenu u svojem životu,
promjenu koja se očituje na stvarne i opipljive načine. Na životnom putovanju
mi doživljavamo duhovne uspone i padove. Vinemo se u visine uspona, a potom zagrebemo po dnu i pitamo se što se to dogodilo. Često se padovi dogode
kada iz vida izgubimo Božji Duh i lutamo svojim putovima, a posljedice su baš
kao kada se Eva udaljila od Adama i sama se susrela sa samim đavlom.
Dok proučavamo ovotjednu pouku, moramo ispitati sami sebe i zaključiti vlada li nama naša grešna narav ili Božji Duh. Trošimo li više vremena žaleći se
na nedostatak vremena za sebe, planirajući svoj uspon u životu, ili uživajući
kao da sutra ne postoji? Ili se pak pokoravamo Bogu i slijedimo Njegovu volju? Jesmo li prezaposleni da bismo poslušali riječi i volju Duha?
Bradley Cobb, Perth, Australija
Sjeti se:
U to nije bilo sumnje. Bio je priložen dokaz.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 77
Nedjelja 22. kolovoza
Život u Duhu
LOGOS
Rimljanima 8,1-17
“U Kristu” je ključna razlika (Ivan 3,16-21; Rimljanima 8,1-5;
Filipljanima 2,5-11)
Pavlova jasna izjava da “nema više nikakve osude onima koji su u Kristu Isusu” (Rim 8,1) najljepša je moguća vijest koja postoji. Osoba koja živi u Kristu
smatra se nevinom i stoga presuda glasi da nije kriva. Radosna je vijest da
Bog ima rješenje za osobu koja “neizbježno zapada u blato grijeha i samo vrti
kotačima kako bi još dublje zagrezla kada se pojavi Zakon.”1
Zakon ne može izbaviti čovječanstvo iz zbrke u kojoj se nalazi. Rješenje je
osigurao Bog ljubavi koji je poslao svojeg vlastitog Sina na Zemlju u tom istom
ljudskom tijelu koje drugi rabe za grijeh. Međutim, Isus je živio besprijekornim životom dok je živio u našoj ljudskoj naravi. Njegov jedinstveni život na
Zemlji – suočavanje s kušnjama bez podavanja grijehu – samom svojom pojavom razotkrivao je grijeh. Svojom smrću na križu On je platio za naše grijehe.
Bog je uporabio Isusa (koji je bio i Bog) kako bi porazio zlo.
Proba… jedan, jedan… jedan, dva, tri? (Rimljanima 8,5;
Propovjednik 2,1-11)
Kao kralj, Salomon je na raspolaganju imao bogatstvo, moć i znanje. On se
okružio tjelesnim zadovoljstvima kako bi vidio “što bi dobro bilo sinovima
ljudskim da čine pod nebom dok su živi” (Prop 2,3 – DK).
Unatoč tome što si je priuštio sva zadovoljstva koja su mu pala na um, Salomon je došao do zaključka da mu treba nešto više od onoga što se nalazi “pod
suncem”. Tražio je nešto drugo, ali toga nije bilo na Zemlji.
Kralj Salomon, za koga povijest da je bio najmudriji čovjek koji je ikad hodio
Zemljom, otkrio je da je zadovoljavanje želja tijela jednako zadovoljavajuće
kao gutanje zraka (r. 11).
Novo odstupanje u Duhu (Rimljanima 8,6-8; Ezekiel 36,26-28)
Čovječanstvo ima užasnu sklonost prema grijehu. To je kao da mislimo samo
na ono što mi želimo. Ta sklonost protivi se Bogu i ne želi imati ništa s Njegovim Zakonom. Pavao jasno kaže da ona vodi otuđenju od Boga, uništenju
drugih i sebe i, konačno, u smrt.
Međutim, kada vjernik prihvati Krista, događa se nešto što mu daje novi životni smjer i mir. To je prava sila koja nadilazi čak i pisani Božji zakon. Sveti Duh
nas usmjerava k Bogu i Njegovom Zakonu.
To je u skladu s proročkim viđenjem starozavjetnog proroka Ezekiela koji je
vidio eru Svetoga Duha.2 “Dat ću vam novo srce i nov ću duh staviti u vašu
nutrinu. Odstranit ću kameno srce iz vaših grudi i dat ću vam pravo srce. Svoj
ću duh staviti u vašu nutrinu i učinit ću da hodite po mojim zapovijedima i da
78 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
savjesno izvršavate moje zakone. Stanovat ćete u zemlji koju sam dao vašim
ocima i bit ćete moj narod, i ja ću biti vaš Bog.” (Ez 36,26-28 – Šarić)
Duh života (Rimljanima 8,9-13; Ivan 14,15-27; Efežanima 1,13.14)
Nazočnost Svetoga Duha u životu vjernika donosi pravi život, energiju i snagu. Kada Duh živi u nama, nazočan je i Krist (Rim 8,9.10), a Ivan nam kaže
da je i Otac nazočan. Svi nebeski izvori stavljeni su na raspolaganje poniznom
vjerniku. Kada Sveti Duh živi u vjerniku, nestaje duhovno mrtvilo, a životna
snaga i život postaju stvarnost. Mi ne možemo biti Kristovi sljedbenici ako
Kristov Duh ne živi u nama. Kristova nazočnost u nama po Svetome Duhu
pravo je koje rođenjem stječu svi vjernici i to je znak njihovog statusa otkupljenih, jamstvo njihovog nasljedstva vječnog života.
Grijeh je još uvijek uzrok tjelesne smrti. Ali to nije kraj priče. Baš kao što je
Isus ustao iz groba, tako vjernici mogu biti sigurni da će i oni uskrsnuti.
Živjeti u Božjoj obitelji (Rimljanima 8,13-17; Galaćanima 4,6)
Pavao kaže da postajemo bliski s Bogom Ocem preko Duha posinjenja. Kada
prihvatimo Božjeg Svetoga Duha, postajemo Njegova djeca, a On naš Otac.
Kao Božja djeca, možemo Mu doći s povjerenjem i sigurnošću, oslovljavajući
Ga svojim „Abba“, Ocem. “Abba” je transliteracija* aramejskog izraza za oca,
koji sugerira veliku bliskost i prisnost.
Grijeh nas nastoji zarobiti preko straha i odvojenosti od Boga. Međutim, vjernici primaju Svetoga Duha te se stoga mogu približiti Ocu punom ljubavi, kao
“baštinici Božji a subaštinici Kristovi” (r. 17).
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Prema ovoj pouci, što biste trebali učiniti kada se vaše vlastite želje sukobe
s Božjim?
2. Navedite sve načine na koje vaše želje mogu doći u sukob s Božjima pa Ga
zamolite da ubuduće slijedite Njegove želje.
3. Na koje vas načine Sveti Duh osvjedočuje da ste Božje dijete?
4. Koja obećanja za kršćanina pronalazite u Rimljanima 8,16? Kako ta obećanja govore vašoj vjeri?
Tristan Quick, Perth, Australija
Sjeti se:
Zakon ne može izbaviti čovječanstvo iz zbrke u kojoj se nalazi.
1
2
156 (John C. Brunt).
Vidi 160 (John C. Brunt).
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 79
Ponedjeljak 23. kolovoza
Gdje je sila?
SVJEDOČANSTVO
Rimljanima 8,14
“Ne možemo se sami izbaviti iz ponora grijeha u koji smo upali. ... Obrazovanje, kultura, uporaba volje, ljudski napori, sve to ima svoje područje djelovanja, ali ovdje je neučinkovito. Možda se time može postići izvanjska ispravnost
u ponašanju, ali se ne može promijeniti srce. ... Da bi se čovjek mogao promijeniti, ostaviti grijeh i postati svet, mora postojati sila koja djeluje iznutra, novi
život odozgo. Ta sila je Krist.”1
“Sveti Duh treba im biti podaren kao sila koja preporađa, jer bi bez nje Kristova žrtva bila beskorisna. Sila zla vjekovima je jačala i ljudi su se zaluđujućom
pokornošću pokoravali sotonskom ropstvu. Čovjek se može oduprijeti i pobijediti grijeh jedino moćnim djelovanjem Treće Osobe Božanstva, koja će doći
neizmijenjenom silom u punini božanske moći. Duh čini djelotvornim ono
što je izvojevao Otkupitelj svijeta. Sveti Duh čisti srce. Posredovanjem Duha
vjernik postaje sudionikom u božanskoj naravi. Krist je podario svog Duha
kao božansku silu u svladavanju svih naslijeđenih i stečenih sklonosti k zlu i
stoga da Crkva primi pečat Njegova karaktera.”2
“‘On će [Duh istine], kad dođe, dokazati svijetu zabludu s obzirom na grijeh,
na pravednost i na sud.’ ... Jedino kad Duh prati istinu do srca, ona će probuditi savjest i preobratiti život.”3
“I tada će otkupljeni biti dočekani dobrodošlicom u domu koji im Krist pripravlja. ... Svaka grešna sklonost i nesavršenstvo koji su ih ovdje mučili, uklonjeni su Kristovom krvlju. ... Oni su bez mane pred velikim bijelim prijestoljem i uživaju anđeoske časti ... radost na Nebu u nazočnosti Boga i svetih
anđela izražava se pjesmama svetog pobjedničkog slavlja.”4
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Trebamo li se usredotočiti na ponašanje ili pokornost? Obrazložite svoj
odgovor.
2. Koje ljudske napore poduzimamo kako bismo sakrili činjenicu da ne tražimo Svetoga Duha da djeluje u nama?
Alana Hall, Perth, Australija
Sjeti se:
“Posredovanjem Duha vjernik postaje sudionikom u božanskoj naravi.”
1
2
3
4
Put Kristu, str. 15,16.
Isusov život, str. 557.
Isto.
Put Kristu, str. 135.
80 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Utorak 24. kolovoza
Nema osude
DOKAZI
Rimljanima 8,1.2
Rana Crkva eksplozivno je rasla i proživljavala razdoblja progonstva (Dj 2;
8,1-3; 12,1) i mira (Djela 9,31). Suočila se s krivovjerjima i otvorenim grijehom (Rim 16,17). Pavao je mnoge od tih problema iskusio iz prve ruke.
Podjele (1 Kor 1,10), blud (1 Kor 5,1.2) i parnice između vjernika (1 Kor 6,1)
bili su samo neki od problema. Pa ipak, on piše kako bi ohrabrio crkvu u Rimu
i istaknuo važnost života s Kristom i vjere u Njega. Kako su oko značenja Zakona iskrsnuli stari prijepori, Pavao pokušava razjasniti ulogu Svetoga Duha.
Zakon nas osuđuje. Budući da je svet (Rim 7,12), on nam pokazuje da smo
krivi za neposlušnost njegovim propisima te stoga zaslužujemo smrt. Ranije
su neki židovski obraćenici namjeravali obraćenim neznabošcima nametnuti židovski oblik kršćanstva, da drže sve zakone, uključujući i obrezanje (Dj
15,5). Da Zakon osuđuje na smrt ako ga krše, za neznabošce nije bila radosna
vijest. Nakon što je napisao poslanice nekim drugim novim crkvama, Pavao
sada piše Rimljanima kako bi naglasio što sloboda u Kristu doista znači.
Stoga je njegova uvodna izjava u Rimljanima 8,1.2 uistinu bila radosna vijest za
ovu mladu crkvu. Ohrabrujuća je poruka da se oni koji su “u Kristu” zahvaljujući prebivanju Svetoga Duha, mijenjaju iznutra i postaju nova bića, oslobođena od kazne za grijeh (smrti) i baštinici obećanja i Božja djeca (Rima 8,16.17).
Danas, međutim, ljudi misle da sloboda u Kristu znači da ne trebaju promijeniti svoj način života. Možeš raditi što god želiš, zatražiš oprost i spašen si.
Drugi se kolebaju između ovog stajališta i mišljenja da moraju biti “dovoljno
dobri”, nadajući se da će im dovoljno “dobrih djela” zaraditi odlazak na Nebo.
U osmom poglavlju nalazi se radosna vijest i za nas. Pavao objašnjava da je
Isus platio najvišu cijenu za grijeh (Rim 8,3). Njegova smrt (cijena za naš grijeh) može biti uračunata nama ako povjerujemo i prihvatimo Ga. To, međutim, nije kraj priče. Ako smo stvarno povezani s Kristom (Rim 8,12.13)
i održavamo tu vezu, naš način razmišljanja će se promijeniti (Rim 8,8-10),
naš karakter preoblikovati, a mi ćemo se preobraziti i ovdje i za vječnost (Rim
8,11) i više nećemo biti vezani ovim grešnim tijelom (Rim 8,13)! Ovo je doista
radosna vijest za sve nas i prava sloboda!
ZA RAZMIŠLJANJE
Što vas drži zatočenim? Kako to možete predati Bogu i dopustiti Svetome
Duhu da promijeni vaše razmišljanje?
David Maxwell, Perth, Australija
Sjeti se:
Možeš raditi što god želiš, zatražiš oprost i spašen si.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 81
Srijeda 25. kolovoza
Mi smo Božji hram
PRIMJENA
Galaćanima 5,19-23
Često možemo čuti kako su naša tijela Božji hram. Rimljanima 8,9 uči nas da
Božji Duh prebiva u nama i postaje dio nas u našem srcu i umu. Kada onečišćujemo svoje tijelo alkoholom, drogama ili drugim štetnim tvarima, gubimo
sposobnost razlikovanja dobra i zla.
Pavao nas poziva da živimo po Duhu, a ne po tijelu. Poziva nas da živimo tako
da ohrabrujemo druge da budu Kristova djeca. Mi trebamo biti “mrtvi” tijelu,
a živi Duhu. Puno puta nam se u Bibliji upućuje ovaj poziv. Pročitajte Ivan
6,63, 1. Timoteju 5,6 i 1. Petrova 2,11.
Kako možemo biti živi u Duhu? Kako bi Njegova nazočnost trebala utjecati na
naš svakidašnji život? Evo nekoliko prijedloga:
Usmjerite pogled (Fil 4,8). Možda se želite oblačiti po najnovijoj modi, imati
auto kakav svi žele, ili želite biti među najpopularnijima u svojem društvu. Te
želje mogu ne samo prouzročiti naš pad, već izazvati ljubomoru koja može
druge navesti na pad. Umjesto toga, usmjerite pogled na Svetoga Duha i Njegove plodove. Pročitajte Galaćanima 5,22.23. Sve su to osobine koje je Krist
pokazivao dok je bio ovdje na Zemlji. On je naše nadahnuće.
Molite se (Kol 4,2). Održavajte svakodnevnu vezu s Isusom. Neka On bude vaš
najbolji Prijatelj. Kao što činite s drugim svojim prijateljima, provedite određeno vrijeme u razgovoru s Njim i slušajući Njegov glas. Divno je što vas Isus
razumije i što se uvijek brine za vas. On neće otići ako to vi ne zatražite. Kada
provodimo vrijeme s ljudima, mi postajemo kao oni, preuzimamo njihove navike i postupke. Stoga, kada provodimo vrijeme s Isusom, postajemo kao On.
Proučavajte (Ps 119,15.16). Što više vremena provodite u upoznavanju svojih
prijatelja, to je veća vjerojatnost da će prijateljstvo potrajati. Božja riječ treba
biti sastavni dio našeg života i njezin se utjecaj treba očitovati u našim djelima i riječima. Bog nam je dao Bibliju kako bismo mogli razumjeti Njegov
karakter.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Što možete učiniti ako vaša obitelj ne razumije vašu želju da živite po
Duhu?
2. Kako možete objasniti život po Duhu prijatelju koji ima malo ili nimalo
spoznaje o Isusu, Svetom Duhu i Bogu?
Susan Duncan, Perth, Australija
Sjeti se:
Održavajte svakodnevnu vezu s Isusom. Neka On bude vaš najbolji Prijatelj.
82 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Četvrtak 26. kolovoza
Gledaj na Boga
RAZUMIJEVANJE
Ivan 4,13; Rimljanima 8,6
Da bi se postigao cilj, važno je ostati usredotočen. Ono na što se mi usredotočujemo, ima dramatičan utjecaj na odluke koje donosimo. Pojavit će prepreke
se, naići će opasnosti, ali mi moramo ostati usredotočeni na ono što želimo
postići kako bismo uspjeli.
Što je vama najvažnije? Čime se bave vaše misli tijekom dana? O čemu sanjate
noću? Jesu li to duhovne stvari ili vaše vlastite sebične želje? Stvari o kojima
razmišljate djeluju poput kormila broda. Vaše misli upravljaju vašim životom
u smjeru prema kojemu su usredotočene.
Pročitajte Rimljanima 8,6. Ako je naš um i život usredotočen na tjelesne stvari,
to za nas znači smrt. To je u najmanju ruku oštra izjava, ali ostatak retka glasi:
“A težnja Duha [jest] život i mir.” To je radosna vijest. Život i mir mogu se postići ako smo duhovno usmjereni. Stoga pred sobom imamo vrlo jasan izbor.
Želimo li život ili smrt? Želimo li izobilan i svrhovit život ili stalnu jurnjavu
za sljedećom sebičnom stvarčicom, kako bismo je za koji mjesec zamijenili
sljedećim hirom?
Nema ničega lošeg u tome da za nečim težimo. Potrebno je težiti za nečim.
Pitanje je za čime mi težimo? Težimo li za svjetovnim stvarima ili za prisnijim
odnosom s našim Otkupiteljem i Spasiteljem Isusom Kristom?
Ispunjenje neke naše sebične svjetovne želje za kojom toliko jurimo, može
donijeti neko sitno zadovoljstvo, a onda opet krenemo dalje tražeći sljedeće
jeftino uzbuđenje. Isus je ženi Samarijanki na zdencu rekao: “Tko god pije od
te vode, opet će ožednjeti. A tko pije od vode koju ću mu ja dati, sigurno neće
nikad ožednjeti.” (Iv 4,13.14) Ako pijemo ono što Isus nudi, naše će želje biti
zadovoljene. Pijenjem ove vode možemo ponovno usredotočiti svoj život na
stvari koje će nam donijeti život i mir.
Ostanite usredotočeni na duhovne stvari kako bi se vaš život udaljio od svijeta,
a približio životu i miru u Isusu Kristu.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Koje vas stvari u životu udaljavaju od zajedništva s Isusom?
2. Kako možemo biti duhovno usmjereni?
3. Š to je voda koju Isus nudi?
4. Kako možete piti vodu koju Isus nudi?
Jarrod Duncan, Perth, Australija
Sjeti se:
Nema ničega lošeg u tome da za nečim težimo.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 83
Petak 27. kolovoza
Borci za slobodu
ISTRAŽIVANJE
Ivan 8,36
ZAKLJUČITE
Židovi su bili zbunjeni. Nudilo im se oslobođenje od robovanja Zakonu, a oni
to nisu prihvatili. Umjesto da prihvate radosnu vijest koju im je Pavao donio,
oni su napravili mješavinu novog i starog – spasenje po Kristu plus nekoliko
dobrih starih židovskih zakona. Borili su se protiv Pavlovog uvjerenja da ih je
Kristova žrtva oslobodila od “zakona grijeha i smrti” (Rim 8,1.2). Zahvaljujući
Kristu, mi ne moramo zaraditi svoje spasenje vršenjem raznih pravila. I mi
smo oslobođeni.
RAZMOTRITE
• Pustite zmaja u zrak i razmišljajte o tome kako zmaj prikazuje našu slobodu u Kristu.
• Podarite slobodu nekome tako što ćete volontirati u udruzi koja ljudima
pomaže da se oslobode nasilja u obitelji, droge, vjerske nesnošljivosti, nepismenosti ili života bez Krista.
• Preslušajte album Michaela W. Smitha “Freedom”.
• Pročitajte zapise o drugim borcima za slobodu u Bibliji kao što je Noa,
Izraelci u Egiptu i drugi.
• Objasnite nekome razliku između slobode koju Krist nudi i svjetovne definicije osobne slobode. Ako smo slobodni, zašto ne možemo činiti sve što
želimo?
• Načinite fotografije koje će prikazivati slobodu koju vi imate u svojem
odnosu s Kristom. Pokažite fotografije prijatelju i objasnite mu njihovo
značenje.
• Sagradite oltar i žrtvujte Bogu svoju težnju za svjetovnom slobodom. Prihvatite Njegov dar prave slobode u Kristu.
• Svežite noge užetom i provedite tako sat-dva. Razmislite o tome kako su
Židovi starim zakonima sputali svoju vjeru.
POVEŽITE
Kološanima 2,6-10.
Morris Venden, Modern Parables, “Lawrence and Christina”, str. 70-73; Pacific
Press Publishing, 1994.
Luan Miller, College Place, Washington, SAD
84 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Pouka 10
28. kolovoza – 4. rujna
Otkupljenje za Židove i pogane
“Tako dakle [Bog]: iskazuje milosrđe komu hoće, a čini tvrdokornim koga
hoće.” (Rimljanima 9,18)
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 85
Subota 28. kolovoza
Novi član obitelji
UVOD
Rimljanima 9,25; 2. Petrova 3,9
Moja supruga jako voli životinje. Osobito pse. Ne podnosi da ih ljudi zlostavljaju ili da su zapušteni. Prije otprilike mjesec dana nazvala me na posao i
rekla: “Nemoj se naljutiti na mene, ali...” Pronašla je štene koje je lutalo po
cesti blizu naše kuće. Nije željela da ga udari auto, pa ga je pokupila. Provjerila
je po svim okolnim kućama, ali nije bilo ničije. Jedan susjed joj je rekao da je
štene bilo na tom području cijeli dan. Stoga ga je moja žena ponijela kući i nahranila jer već neko vrijeme očito nije ništa jelo. Sljedećeg ga je dana odnijela
veterinaru koji je izdao potvrdu da je štene zdravo.
Pokušavali smo mu naći dobar dom. Odnio sam ga u Društvo za zaštitu životinja da ga netko prihvati, ali su nas tamo odbili jer smo živjeli izvan granica
grada. Moja je žena pokušala udomiti štene i u jednom trenutku je pomislila
da mu je pronašla dobar dom. Ali ti ljudi nisu bili osobito odgovorni pa smo
zaključili da oni jednostavno nisu spremni za psa, a pogotovo štene. Moja
žena je nazvala to štene Lily. Tako sada imamo tri psa umjesto samo dva.
U početku se nisam osobito radovao što ćemo imati novog psa, ali on je doista
sladak. A mogu reći da moja žena misli da je Lily posebna. Izgleda da je Lily
mješanac, tako da se nadamo da će biti srednje veličine, sličan onima koje već
imamo. Ali iako moja žena voli pse, ona ne bi ponijela bilo kojeg psa kući.
Postoje određene pasmine koje ne bi završile u našoj kući kao stalni članovi
obitelji, iako bi učinila sve što je moguće kako bi ih spasila. Mali psići, zatim
veliki i agresivni psi ne bi primili taj poziv.
Od samog početka Bog je želio spasiti sve ljude (2 Pt 3,9). Ali On ima pravo
izabrati odabranu skupinu za posebnu svrhu. Otprilike 1500 godina Židovi su
bili ta skupina. Nažalost, oni su otvrdnuli svoja srca i odlučili odbaciti poziv
koji im je On namijenio. Stoga je Bog pozvao neznabošce da ispune tu ulogu.
Božje otkupljenje namijenjeno je svima – i Židovima i neznabošcima, ali je
Njegov poseban poziv upućen nekolicini. Proučavajmo ovoga tjedna otvorenoga uma i srca Rimljanima 9.
Gary Case, Baton Rouge, Louisiana, SAD
Sjeti se:
Pokušavali smo štenetu naći dobar dom.
86 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Nedjelja 29. kolovoza
“Židovstvo” i “neznaboštvo”
DOKAZI
Rimljanima 9,6-8
Mnoge su zemlje proživjele traumatične ratne trenutke. Čini se da su afričke
zemlje osobito sklone nasilju po etničkoj osnovi, kao što je bio slučaj u Ruandi
(1994.) i Keniji (2008.). Mnogi ljudi bili su osakaćeni, silovani i poniženi na
druge načine. Imovina je u velikoj mjeri bila uništena. A to sve zbog toga što
se netko biološki rodio u jednoj etničkoj skupini, a ne u drugoj.
Etničku pripadnost ne možemo birati po svojoj volji. Rođenjem postajemo
pripadnici nekog naroda. Nažalost, ta pripadnost može biti opterećena raznim predrasudama, stereotipima i interesima jedne skupine koji bude neprijateljsko raspoloženje drugih skupina, prijeteći tako integritetu i blagostanju
društva. Ta zla su tako duboko ukorijenjena da ih čak ni obrazovanje, politički
programi ili površni vjerski obredi ne mogu ukloniti. Zla dolaze sa zemaljskim
rođenjem. Ona stoga prkose svim zemaljskim pokušajima iskorjenjivanja.
Stoga nam je potrebno božansko rođenje. Ivan 1,12.13 pravi razliku između
zemaljskog rođenja i rođenja po Duhu. Otkupljenje za Židova i neznabošca
mora imati veze s ovim božanskim rođenjem.
Ovo božansko rođenje pruža sam Bog onog trenutka kada netko prihvati
Isusa kao Spasitelja i Gospodina. Ovim se rođenjem stječe članstvo u Božjoj obitelji i označava trajni zaokret od zemaljskih interesa prema božanskim
interesima i dužnostima. Kada je netko rođen od Boga, on vidi ljude onako
kao što ih Bog vidi. Božansko državljanstvo i prednosti i obveze koje s njim
dolaze, nadilaze zemaljsko državljanstvo i njegova prava i dužnosti. Pojmovi
„Židov“ i „neznabožac“ redefiniraju se božanskim rođenjem. Na primjer, ljudi
iz različitih kulturnih sredina, koji nisu nanovo rođeni, smatraju se različitima
i čak suprotnima, a ipak su duhovno isti. Svi su oni pod kletvom grijeha. Slično tome, oni koji su nanovo rođeni, jedno su u Gospodinu unatoč različitim
kulturnim sredinama iz kojih dolaze. Svi su oni novo stvorenje (Gal 6,15).
Novorođenje je rezultat Božjeg djelovanja i darovano nam je na dar. Ono se
zadržava aktivnom vjerom u Krista. Novorođenje mora donijeti promjenu u
našem životu, čak i u teškim trenucima. Ono mora nadvladati prvo rođenje.
Konačno, ono nas obvezuje da i druge ljude učinimo Božjom djecom.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Što određuje vaš način života – vaše zemaljsko ili božansko rođenje?
2. Kakvu ulogu igraju ta dva rođenja u vašem životu u teškim trenucima?
3. Kako vaše božansko rođenje može trijumfirati nad zemaljskim?
Francis G. Wokabi, Ruiru, Kenija
Sjeti se:
Novorođenje je rezultat Božjeg djelovanja i darovano nam je na dar.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 87
Ponedjeljak 30. kolovoza
Prepoznati izabrane
LOGOS
Rimljanima 9; Ivan 12,44-50.
Paramnezija* (Rimljanima 9,1-5)
Kada je Bog sklopio savez s Izraelom, dao im je sve što im je bilo potrebno
kako bi ispunili Njegov plan. Trajni podsjetnici Njegove slavne nazočnosti bili
su im vidljivi u pustinji i u hramu. Uručeno im je “prvo izdanje” Deset zapovijedi pisano Božjom rukom. Službe u Svetištu bile su tako osmišljene da ih
poduče načelima pravednosti po vjeri. Nije im nedostajalo proroka koji su ih
opominjali i vodili. Bog im je uvijek iznova upućivao obećanja o Otkupitelju
koji će doći i o predivnoj budućnosti koja ih čeka ako ostanu vjerni. I konačno,
sam Božji Sin je bio njihov sunarodnjak. Pa ipak, unatoč svim prednostima,
velika većina njih prekršila je savez s Bogom i odbacila Njegovog Sina.
Sredinom 19. stoljeća Bog je imao posebnu zadaću koju je trebalo obaviti u
posljednje vrijeme. Odabrao je šačicu odanih vjernika, uključujući metodiste
i baptiste, i obdario ih posebnim blagoslovima za ovu zadaću. Vodio ih je da
ustroje novu vjersku zajednicu koja je razvila jasno razumijevanje istražnog
suda i doktrine o pravednosti po vjeri, o suboti i drugom Kristovom dolasku.
Dao im je pravog proroka kako bi im pomogao da izbjegnu sotonske prijevare te ih blagoslovio službom po cijelom svijetu kako bi vjerno mogli ispuniti
djelo širenja Evanđelja. Tijekom posljednjih 150 godina On im je neprekidno
podizao vjerne vođe kako bi ostali usredotočeni na svoju zadaću. Ali kao i Židovi u Pavlovo vrijeme, mnogi članovi Crkve adventista sedmoga dana počeli
su svoja vjerovanja i misiju tumačiti u svjetlu onoga što oni misle da je važno.
Tako su se počeli odvajati od Boga.
Zemaljska genetika nasuprot nebeskom obećanju (Rimljanima 9,6-13)
Bog je održao svoje obećanje dano Izraelu – poslao je svojeg Sina kako bi
umro drugom smrću vječne odvojenosti od Boga – smrću kojom bismo mi
umrli kad ne bismo bili spašeni. Kada je na taj način bilo osigurano otkupljenje, više nije bilo potrebe za tradicionalnom službom u Svetištu pa je došlo
vrijeme da se promijeni tradicionalni pogled na Božji izabrani narod. Svatko
je trebao razumjeti tko je Njegov pravi narod – i tko je oduvijek bio.
Židovi su bili posebno ponosni na svoje praoce – Abrahama, Izaka i Jakova.
Kao izvorni primatelj Božjeg obećanja, Abraham je bio div vjere (Heb 11,812). Ali samo je jedan dio njegovih potomaka bio priznat kao Božja djeca.
Jišmael se rodio po Abrahamovoj volji. Izakovo rođenje bilo je Božji izbor. Bez
obzira na ljudske planove, Božji plan ide dalje i On će biti pobjednik.
Kad se Jakov rađao, držao se za bratovu petu. Kada je bio stariji i mudriji, umoran i ranjen u borbi koja je trajala cijelu noć, on se još jednom čvrsto uhvatio za
Nekoga. Ovaj put nije htio ispustiti ono što je držao. Bog je tog jutra promijenio
Jakovljevo ime u Izrael i to je taj “Izrael” od kojeg je potekao Božji narod.
88 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Zbog činjenice što smo treća, četvrta ili čak peta generacija adventista ili dijete
starješine crkve ili rođak predsjednika konferencije, pa mislimo da smo spremni za spasenje, mnogi od nas su zadrijemali i dopustili da im svjetiljke ostanu bez ulja. Mnogi pogrešno vjeruju da je njihovo otkupljenje zajamčeno ako
su članovi Crkve adventista sedmoga dana, ako mogu izrecitirati 28 temeljnih
vjerovanja, ako vjerno prilažu novac u košaricu za dar i mrmljaju “amen” na
pravim mjestima za vrijeme propovijedi. Međutim, Biblija jasno kaže da će
samo oni koji se uhvate za Krista i budu Ga čvrsto držali, biti Božji “izabrani”.
Poštena nagodba? (Rimljanima 9,14-24; Ivan 12,44-50)
Iako Jišmaelci i Edomci (Ezavovi potomci) nisu bili pozvani da budu čuvari
Božje istine, oni zasigurno nisu bili isključeni iz spasenja. Faraonu je bilo dano
deset prilika da prizna Božju suverenost i pokori se Njegovoj volji prije nego
što je njegova sudbina bila zapečaćena. Nije Bog taj koji bira tko će biti spašen,
a tko izgubljen. Stvar je izbora svake osobe hoće li prihvatiti spasenje ili neće.
“Izabrana je svaka duša koja gradi svoje spasenje sa strahom i drhtanjem. Izabran je onaj koji će obući oklop i boriti se u dobroj borbi vjere. Izabran je onaj
koji straži s molitvom, koji proučava Sveto pismo i bježi od kušnji. Izabran je
onaj koji ima ustrajnu vjeru, i koji je poslušan svakoj riječi koja izlazi iz Božjih
usta. Plan otkupljenja je besplatan za sve, a u plodovima otkupljenja uživat će
oni koji su se pokorili ovim uvjetima.”**
Samo vjerom (Rimljanima 9,25-33)
Neki možda imaju problema s Pavlovom aluzijom na Krista kao “kamen spoticanja”. Ali, Pavao je iz iskustva znao da će susret s Kristovom ljubavlju i milošću rezultirati jednom od dvije moguće reakcije: (1) vjerovanjem i prihvaćanjem Krista kao osobnog Spasitelja; (2) odbacivanjem Krista zbog svojeg
vlastitog plana spasenja. Često citirajući Pismo, Pavao jasno ističe da je Božji
plan otkupljenja oduvijek bio dostupan za sve. Pogrešno je mišljenje da pojedinac može poraditi na svojem vlastitom spasenju. Uspjeti može samo onaj
tko preda svoju volju Kristu i vjeruje da pravednost postiže samo vjerom u
Božju milost.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Što trebate promijeniti u svojem životu kako biste izbjegli ponavljanje pogrešaka koje su napravili Židovi u vezi sa spasenjem?
2. Ako pripadnost vjerskoj zajednici nije ključna za spasenje, trebamo li
onda biti adventisti sedmoga dana?
Dallas Estey, Firestone, Colorado, SAD
Sjeti se:
Stvar je izbora svake osobe hoće li prihvatiti spasenje ili neće.
* Stanje u kojemu se mašta ne razlikuje od stvarnosti (prim. prev.).
** Patrijarsi i proroci, str. 166,167.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 89
Utorak 31. kolovoza
Spašeni zbog plemenitih predaka?
SVJEDOČANSTVO
Rimljanima 9,8
Pavao jasno kaže da Ga je Bog odvojio da bude apostol među neznabošcima.
On je na srcu nosio veliki teret za svoje sunarodnjake Židove. To se jasno vidi
u 3. retku gdje kaže: “Želio bih da ja osobno budem određen za uništenje,
odijeljen od Krista, za svoju braću, za svoju rodbinu po tijelu.”
Pavao je bio opterećen zato što izraelski narod, iako je imao predivne prednosti
kao Božji izabrani narod, nije ispunio Božji jedini cilj koji je imao za njih. “Da je
Izrael bio vjeran Bogu, On je mogao postići svoj cilj uz pomoć njihova uvažavanja i uzdizanja. Da su hodili putovima poslušnosti, On bi ih uzdigao ‘čašću, imenom i slavom nad sve narode koje je stvorio’. ‘Svi narodi zemlje vidjet će’, rekao
je Mojsije, ‘da je nada te zazvano ime Jahvino, te će strahovati od tebe.’ ‘Kad oni
čuju za ove zakone’, reći će: ‘Samo je jedan narod mudar i pametan, a to je ovaj
veliki narod.’ (Pnz 26,19; 28,10; 4,6) Međutim, zbog njihovog se nevjerstva Božja
namjera mogla ostvariti samo kroz neprekidne patnje i poniženja.”1
“U usporedbi o bogatom čovjeku i Lazaru, veliki Učitelj odmiče zavjesu i pokazuje da je Bog temelj sve vjere, sve dobrote, sve milosti. ...
Židovi su tvrdili da su potekli od Abrahama, ali time što nisu činili Abrahamova djela, dokazali su da nisu bili njegova prava djeca. Samo oni koji su
duhovno u skladu s njime priznati su kao pravi potomci. Krist je naglasio da
će prosjaka [Lazara] Abraham primiti kao pravog prijatelja iako je pripadao
prezrenom društvenom sloju.”2
Abraham je bio Božji prijatelj zbog poslušnosti Njegovoj volji, a ništa manje se
ne zahtjeva od suvremenih Abrahamovih sinova i kćeri. “Abrahamova bespogovorna poslušnost bila je jedan od najneobičnijih primjera vjere i oslanjanja
na Boga koji se može pronaći u Svetim pismima. ... Vjeru i povjerenje kakvo je
imao Abraham, trebaju imati i Božji vjesnici danas.”3
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Je li nama, Crkvi adventista sedmoga dana, Bog dao neke posebne prednosti i odgovornosti kao pravom Izraelu? Ako jest, koje su to prednosti i
odgovornosti?
2. Kako nas prednosti koje imamo kao crkva ponekad mogu uspavati? Koje
su posljedice?
Jared Bosire, Mombasa, Kenija
Sjeti se:
“Veliki Učitelj odmiče zavjesu.”
1
2
3
Isusov život, str. 15.
This Day with God, str. 183.
God’s Amazing Grace, str. 133.
90 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Srijeda 1. rujna
Božji plan nasuprot izboru
PRIMJENA
Rimljanima 9,30-33
Kada je Bog stvorio Eden za Adama i Evu, želio je da uživaju vječno blaženstvo. Nažalost, Adam i Eva su pustili grijeh u svoj dom time što se nisu obazirali na Božju zapovijed. Pročitajte Postanak 6,5.6.
Premda su Boga žalostile odluke koje su ljudi donosili i premda je dopustio
da potop uništi Zemlju, On nije u potpunosti odbacio ljudski rod. Odvojio je
određeni broj ljudi za sebe. Preko Abrahama je izabrao Židove. Izabrao ih je
zato što ih je volio, a ne zato što su bili najbrojniji (Pnz 7,7). Izabrao je Izrael
zbog saveza koji je sklopio s njihovim pretkom Abrahamom, ocem vjere. Zahvaljujući vjeri i poslušnosti, Izrael je trebao biti izvorom blagoslova za cijeli
svijet. Pročitajte Djela 13,47. Božji izbor nije jamčio spasenje niti je isključio
neznabošce (čitaj: sve druge narode). Njegov izbor bio je čin Njegove volje.
Možda nijedno drugo poglavlje u Bibliji tu stvarnost spasenja ne čini jasnijom
od devetog poglavlja. Obratite posebnu pozornost na retke 30-33.
Bog jednako tako i danas poziva mlade i stare da budu Njegova “svojina” (1 Pt
2,9). Odluke koje svakodnevno donosimo određuju našu sudbinu. Kako onda
možemo donijeti odluke koje će nam omogućiti da prihvatimo Božji poziv?
Evo šest pitanja koja nam mogu pomoći:*
1. Kako mi moje odluke mogu pomoći da svjedočim za Krista (1 Kor 9,19-22)?
2. Koje će mi odluke pomoći da postignem najviše što mogu (1 Kor 9,25)?
3. Koji se moje odluke protive Božjim zapovijedima ili načelima (1 Kor 10,12)?
4. Koje odluke pokazuju nježnu skrb za druge? Koje su sebične (1 Kor 10,28-31)?
5. Koje će odluke proslaviti Boga (1 Kor 10,31)?
6. Hoće li moje odluke navesti nekoga na grijeh (1 Kor 10,32)?
Božja sposobnost poznavanja budućnosti i ostvarivanja Njegovih ciljeva može
kod nas stvoriti dojam da nemamo utjecaja na vlastitu sudbinu. Ali to uopće
nije istina. Puno prije nego što su bili rođeni (Rim 9,11), Bog je znao da će
Ezav prodati svoje prvorodstvo Jakovu za lonac variva. Ezav je svoje blagoslove uzeo zdravo za gotovo i odbio se hrvati s Božjim planom za njegov život.
Obojica su svojim odlukama oblikovala vlastiti život. Božje spasenje je za sve,
ali je prihvaćanje Njegovog spasenja osobni izbor koji samo vi možete donijeti.
ZA RAZMIŠLJANJE
Što biste rekli svojim prijateljima koji misle da ne mogu utjecati na svoju vječnu sudbinu?
Larry Kiage, Atlanta, Georgia, SAD
Sjeti se:
Odluke koje svakodnevno donosimo određuju našu sudbinu.
* Life Application Study Bible, NIV (Wheaton, Ill.: Tyndale House, 1991.), str. 2079.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 91
Četvrtak 2. rujna
Kralj marioneta
RAZUMIJEVANJE
Rimljanima 9,18; Izlazak 7–12
Mislim da je faraon izvukao deblji kraj. Rimljanima 9,18 navodi me na pomisao kako on nije ni slutio da je naivni pijun čvrsto uhvaćen u Božje šake,
prisiljen igrati svoju ulogu poput marionete, kada je tvrdoglavo držao u ropstvu izraelski narod bez obzira na pošasti koje je Gospodin poslao na njegovu
zemlju. Faraon doista nije imao izbora. Ili ipak jest?
Pročitajte Izlazak 9,13.17. Bog je znao da je faraonovo srce tvrdo. Prije nego
su pošasti uopće počele, On je rekao Mojsiju: “Faraonovo je srce okorjelo.” (Izl
7,14) Bog je odlučio iskoristiti faraonov nepokorni duh kako bi se za Njegovu
slavu i moć saznalo u cijelom Egiptu. Faraon je mogao uporabiti svoj položaj
i moć za dobro, ali je odbio. Bog ga je uporabio unatoč tome, ali na njegovu
štetu.
Bog je beskonačno mudar i moćan. On rabi tu moć i mudrost kako bi pokazao
svoju slavu i kako bi svi ljudi bili spašeni. Biblija nas podsjeća da Bog “ne kasni
... sa svojim obećanjem ... nego je strpljiv prema vama, jer ne će da se tko izgubi, nego da se svi obrate” (2 Pt 3,9 - Šarić). On svima nama pruža priliku da
dođemo k Njemu i spasimo se. “I mi smo, naime, nekoć bili nerazumni, buntovnici, lutalice, robovi mnogovrsnih požuda i sjetilnih užitaka, živeći u zloći
i zavisti, odurni i mrzitelji jedni drugih. Ali kada se očitova dobrota Boga,
našega Spasitelja, i njegova ljubav prema ljudima, tada nas – ne zbog pravednih djela koja smo mi učinili, već po svom milosrđu – spasi kupelju ponovnog
rađanja, obnove koju čini Duh Sveti.” (Tit 3,3-5)
Poput faraona, i neki od nas su otvrdnuli svoja srca i odlučili ići svojim putem. Bog nas voli i želi da svi budemo spašeni, ali nas neće prisiljavati da Mu
predamo svoje srce. Kada iskreno priznamo da je Njegov put najbolji, On će
“slomiti” tvrdoću naših srca (Ez 11,19; 36,25-27; Ps 51,17) i ispuniti nas svojim
Duhom kako bismo primili Njegov dar spasenja.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Što to znači da Bog ima suverenu moć?
2. Kako se vaše stajalište prema Rimljanima 9 promijenilo od početka tjedna
do sada?
3. Objasnite na koji način mi odlučujemo o vlastitoj sudbini.
Tanya L. Henry, Enfield, Connecticut, SAD
Sjeti se:
Faraon doista nije imao izbora. Ili ipak jest?
92 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Petak 3. rujna
Spasenje i identitet
ISTRAŽIVANJE
Rimljanima 9
ZAKLJUČITE
Spasenje. Otkupljenje. Ne postoji ništa što mi možemo učiniti da ga zaradimo;
i ne postoji ništa što bilo komu od nas daje pravo na to. Uistinu, spasenje je
moguće samo zato što nas je naš Stvoritelj volio i izabrao unatoč našim slabostima i nesavršenstvu. Ako ikada pomislimo da smo zbog svojeg odnosa s
Bogom bolji od drugog grešnika koji se bori, nalazimo se u opasnosti da nam
Bog jednoga dana kaže: “Žao mi je, nikada te nisam znao.” Božja ljubav trebala
bi nas učiniti poniznima i stvoriti u nama želju da širimo istinu i ljubav koju
smo našli u Njemu.
RAZMOTRITE
• Napišite pismo Bogu u kojem ćete izraziti svoju zahvalnost za ono što je
učinio za vas i svoju odluku da ćete Mu služiti prema svojim darovima.
• Napravite “duhovno rodoslovlje“ tako što ćete istražiti kako je duhovni život vaših predaka kao i duhovni život onih koji su utjecali na vas oblikovao
vaš duhovni život.
• Odsvirajte pjesmu “Spašen sam!” na vašem omiljenom glazbenom instrumentu.
• Razmišljajte o cijeni koju je Isus platio za naše otkupljenje i o tome zašto je
obratio svoju pozornost na tako jadna bića.
• Priredite domjenak na kojem ćete proslaviti ono što je Bog učinio u vašem
životu.
• Naslikajte sliku na temelju priče o ženi koja je pomazala Isusove noge (Lk
7,36-50).
• Napravite listu nekih zabluda o spasenju.
• Razmišljajte o tome zašto je Isus nazvan “kamenom spoticanja” (Rim 9,3033) za toliko mnogo ljudi.
POVEŽITE
Woodrow Whidden, Ellen White on Salvation (Review and Herald, 1995.);
George Knight, Walking With Paul Through the Book of Romans (Review and
Herald, 2002.); Jacques Doukhan, The Mystery of Israel (Review and Herald,
2004.).
Tompaul Wheeler, Nashville, Tennessee, SAD
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 93
Pouka 11
4.–11. rujna
Izbor milosti
“Pitam dakle: Zar je Bog odbacio svoj narod? Bože sačuvaj! Jer sam i ja Izraelac, Abrahamov potomak, od Benjaminova koljena.” (Rimljanima 11,1 - Šarić)
94 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Subota 4. rujna
Zaboravljena zadaća
UVOD
Matej 28,19.20; Rimljanima 10,12; 11,17.18
Bio jednom bogati čovjek koji je živio u nekom dalekom selu. Imao je nekoliko djece, od kojih je svako imalo drugačiji karakter. Tom je čovjeku bilo stalo
do drugih. Svoju je djecu učio raditi i u svakome od njih razvijao je dobre
karakterne osobine.
Jedan od njegovih sinova, Joe, bio je posebno darovit. Joe je postao očev miljenik. Jednoga dana taj bogati čovjek odlučio je otići na poslovni put. Joea
je zadužio da pazi na braću kako bi savjesno obavljala poslove dok on bude
odsutan.
Međutim, Joe nije učinio ono što je otac od njega očekivao. Naprotiv, odvojio
se od svoje braće. Umjesto da pomaže svojoj braći, činio je ono čime će sebe
prikazati u boljem svjetlu kada se njihov otac vrati. Štoviše, kada bi jedan od
njegove braće učinio nešto loše, namjesto da pomogne tom bratu, Joe mu je
zaprijetio kako će reći ocu što je učinio.
Kada se otac vratio s puta, sva djeca su ga dočekala i izrazila dobrodošlicu.
Međutim, kada je saznao da Joe nije učinio ono što je od njega zatražio, rastužio se i rekao Joeu da će odsada provoditi više vremena s njegovom braćom
nego s njime.
Dok se u svim usporedbama poput ove priča prekida na najnapetijem mjestu,
ova nas uči da nas naš nebeski Otac sve voli, iako je u prošlosti izabrao jedan
narod kako bi poučio druge narode o Njegovoj ljubavi. Međutim, taj narod,
kojeg je Bog nazvao Izrael, postao je toliko umišljen što je Njegov omiljeni
“sin”, da se odvojio od ostatka svijeta. Taj narod je postao toliko ponosan na
svoj status izabranog naroda da je zaboravio zašto ga je Bog izabrao – da navješćuje Radosnu vijest o opravdanju vjerom.
Kada je Isus došao na Zemlju, pokazao je i njima i nama da “nema razlike
između Židova i Grka” (Rim 10,12), da su svi grešnici i trebaju Božju milost
koja je svijetu darovana po Isusu Kristu. Ta milost je dostupna svima, ne po
nacionalnosti, rođenju ili djelima, već po vjeri u Isusa, koji je umro kao Zamjena za sve grešnike gdje god se oni nalazili. Da, uloge se mogu promijeniti,
ali se plan spasenja nikada ne mijenja.
Ovoga ćemo tjedna naučiti što znači biti izabran po Kristu koji ne pravi razliku između ljudi, pogotovo kada je riječ o spasenju. Danas On i nas potiče
da odnesemo Evanđelje svim narodima (Mt 28,19.20), a ne samo nekolicini
izabranih.
Daniel Saputra, Palembang,, Indonezija
Sjeti se:
Uloge se mogu promijeniti, ali se plan spasenja nikada ne mijenja.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 95
Nedjelja 5. rujna
Bog daje drugu priliku... i treću... i četvrtu... i...
LOGOS
Rimljanima 10; 11
Pavlova sućut (Rimljanima 10,1-8)
Spasenje Izraela – Božjeg izabranog naroda – istodobno je i skriveni i glavni
cilj Pavlove službe među neznabošcima u Rimu. Na početku osmog poglavlja
on izražava svoju želju za spasenjem židovskih vođa. Oni su imali znanje i
vršili Zakon, ali ih to nije navelo na poniznost i potpunu ovisnost o Bogu.
Međutim, također u Rimljanima, Pavao donosi Evanđelje neznabošcima. On
se nadao da će tako izazvati zavist kod Židova i time ih navesti da prihvate
Božju milost. Umjesto toga, židovski vođe su se još revnije pridržavali svakog
slova Zakona, zato što im je godilo uzdizanje njihovog „ja“. Time su odbacili
jednostavnu vjeru u Isusa i branili svoj ponos ne želeći priznati da nisu sposobni spasiti sami sebe.
Evangelizacija: više od poziva (Rimljanima 10,14-21)
Kada ljudi prihvate Isusov dar spasenja, prirodna posljedica je želja da pomognu drugima da i oni nađu milost i nadu u Njemu. U retku 14 Pavao postavlja provokativna pitanja kako bi naveo kršćane da šire Evanđelje. U knjizi
o Poslanici Rimljanima, George R. Knight, govoreći o tom retku, citira riječi
poznatog kršćanskog govornika Johna Stotta: “Srž Pavlovog dokaza se vidi ako
poredamo njegovih šest glagola obrnutim redoslijedom: Krist šalje vjesnike;
vjesnici propovijedaju; ljudi slušaju; slušatelji vjeruju; vjernici pozivaju; a oni
koji su pozvani, spašeni su.”* Čak i nas danas nadahnjuje istinitost ove poruke:
kako će ljudi oko nas čuti Radosnu vijest ako im je navješćujemo?
Ali oni koji čuju za Isusa, moraju vjerovati u Njega i Njegovu sposobnost da ih
spasi od njihovih grijeha. Izraelci su čuli, ali nisu vjerovali. U 19. retku Pavao
postavlja suvišno pitanje: „Zar Izrael nije znao?“ Naravno da je znao! Međutim, njihovo znanje o Bogu postalo je njihov bog. Oni su obožavali to znanje i
njegovali oblik pobožnosti koji nije bio prihvatljiv u Njegovim očima.
Božja nepresušna ljubav (Rimljanima 11,1-12)
Židovski vjerski vođe i njihovi sljedbenici odbacili su Isusa kao Mesiju. Međutim, Bog njih nikada nije odbacio. Pavao je naglasio ovu činjenicu kada je napisao: “Jer sam i ja Izraelac, Abrahamov potomak, od Benjaminova koljena. Nije
odbacio Bog svoga naroda što ga je unaprijed izabrao.” (Rim 11,1.2 - Šarić) Bog
nikada ne povlači svoju ruku milosti i oprosta. Mi smo ti koji je odbacujemo.
Bog je vidio da Židovi pokušavaju vršiti ulogu Njegovog izabranog naroda.
Pobožno su se držali svojih običaja i obreda. Nikada nije bilo upitno jesu li oni
pobožni ili ne – oni su jednostavno krenuli krivim putem. Koji je ispravan put,
vidi se u Ivanu 14,6: “Isus mu reče: ‘Ja sam put i istina i život. Nitko ne dolazi
k Ocu osim po meni.’” (Šarić)
96 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Spasenje za neznabošce (Rimljanima 11,13-26)
Pavao dalje govori o drvetu s prirodnim granama, odlomljenim granama i
pricijepljenim granama. Kada su Židovi odbacili Božji plan spasenja, nedostatak njihove vjere u Isusa prouzročio je da se odlome od Božjeg drveta. Time su
napravili mjesto za divlje grančice neznabožaca koji su postali dijelom Božje
obitelji nakon što su prihvatili Evanđelje. Usporedba o drvetu podsjeća nas da
je židovska vjera još uvijek u korijenu kršćanstva.
Iako su se Izraelci odcijepili od Boga, On ih nije spalio ili odbacio. Umjesto
toga, “oni će, ako ne ustraju u nevjeri, biti pricijepljeni, jer ih Bog opet može
pricijepiti”.
Božja milost za cijelo čovječanstvo (Rimljanima 11,29-36)
Jedanaesto poglavlje završava hvalospjevom i veličanjem Božje neizmjerne
milosti i bezuvjetne ljubavi. Pavao ističe činjenicu da Bog još uvijek poziva
Židove da prihvate Njegovu milost, ponize se i budu spašeni po vjeri. Oni ne
zaslužuju ljubav i prihvaćanje, kao ni svi drugi grešnici. Židovi su se protivili
širenju Evanđelja, progonili misionare i bili odgovorni za Kristovu smrt na
križu. Unatoč tomu, Bog je želio da budu spašeni ako povjeruju, odreknu se
svojih sebičnih navika i prihvate Isusa kao svojeg Spasitelja.
Mi možemo biti zahvalni što neposlušnost nije kraj i što nas je Isus došao od
nje izbaviti. Jedino On može biti savršeno poslušan Božjem zakonu. Njegovi
putovi su nama tako nedokučivi. Sve što mi možemo dati Bogu nije ni blizu
cijene koju bismo trebali platiti za sve što je On učinio za nas. Židovi su bili
ponosni na svoje držanje Zakona do najsitnijih pojedinosti. Međutim, oni
nisu bili svjesni koliko su zastranili. Sva slava pripada Bogu. Samo Njegovom
milošću mi možemo biti spašeni.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kakav je odnos Pavao imao sa židovskim vođama među kojima je prije
živio i čije je zakonske obrede slijedio?
2. Koje osjećaje u vama budi način na koji Bog nudi milost tvrdoglavim, ponosnim, fanatičnim ljudima? Jeste li kada odbacili nekoga tko je bio toliko
zaokupljen samim sobom?
Debbie Battin Sasser, Friendswood, Texas, SAD
Sjeti se:
Bog nikada ne povlači svoju ruku milosti i oprosta.
* George R. Knight, Walking With Paul Through the Book of Romans (Hagerstown, Maryland:
Review and Herald, 2002.), str. 256.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 97
Ponedjeljak 6. rujna
Posljedice odluka
SVJEDOČANSTVO
Ivan 15,4; Rimljanima 11,4-6; 2. Petrova 1,3-11
“Ako udovoljimo uvjetima koje je Gospodin postavio, potvrdit ćemo da smo
izabrani za spasenje. Savršena poslušnost Njegovim zapovijedima dokaz je da
volimo Boga i da nismo otvrdnuli u grijehu.
Krist je imao svoju Crkvu u svim vremenima. U Crkvi ima onih koje njihovo
članstvo nije učinilo nimalo boljima. Oni sami raskidaju uvjete pod kojima su
izabrani. Poslušnost Božjim zapovijedima daje nam pravo na prednosti Njegove Crkve.”1
U Ivanu 15,4 nalaze se “najdragocjeniji dragulji istine za svakoga od nas. Ovo
je jedina prava odluka prema Bibliji i, ako ste vjerni, time dokazujete da ste
među Kristovim izabranima; ako ostajete na čokotu, dokazujete da vas je Krist
izabrao.”2
“Isus je za svako ljudsko biće platio cijenu. Nitko ne treba biti izgubljen. Svi su
otkupljeni. Onima koji prime Krista kao osobnog Spasitelja, bit će dana sila da
postanu sinovi i kćeri Božje. Vječna polica životnog osiguranja namijenjena
je svima.
One koje Bog odabire, Krist otkupljuje. Spasitelj je platio cijenu otkupa za svaku
dušu. Mi nismo svoji jer smo kupljeni. Od Otkupitelja koji je nas je izabrao od
postanka svijeta, mi primamo osiguranje koje nam daje pravo na vječni život...”
“Ovo nije polica osiguranja koju će netko drugi primiti nakon vaše smrti; to
je polica koja vam osigurava život koji se mjeri s Božjim životom – vječnim
životom.” 3
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kako nam sljedeći redci mogu pomoći da definirate “savršenu poslušnost”? Izlazak 20,1-17; Izaija 58,5-9; Mihej 6,8; Matej 22,34-40; 25,31-46.
2. Bog je izabrao svakoga u smislu da je poslao svojeg Sina na svijet, ne da bi
osudio svijet, već da bi svijet bio spašen po Njemu (Iv 3,16.17). Kako ljudi,
a možda čak i vi, odbacuju ovu ponudu?
3. Nabrojite neke prednosti koje imamo zato što pripadamo Božjoj crkvi.
4. Božji izabrani ostaju povezani s Trsom, Isusom Kristom. Koje aktivnosti
nam pomažu da ostanemo povezani s Njime?
Leslie J. Scholten, Amsterdam, Nizozemska
Sjeti se:
“Nitko ne treba biti izgubljen.”
1 Ellen G. White Comments, The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 1079.
2 Isto.
3 Isto, sv. 7, str. 994.
98 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Utorak 7. rujna
Pouke od Izraelaca
DOKAZI
Rimljanima 10,16-21
U današnjem tekstu Pavao citira riječi proroka Izaije kako bi naglasio razliku
između konačnog odbacivanja pravednosti po vjeri od strane cijelog izraelskog naroda i “neočekivane vjere”1 neznabožaca. Kako ne bismo napravili istu
pogrešku koju je napravio Izrael, važno je da znamo stanje Izraelaca u vrijeme
kada je Izaija služio kao Božji prorok. Izaija je istaknuo nespremnost Izraela
da čuje Boga. On je ukazivao na neposlušnost i pobunjenički duh naroda.
Ali vratimo se u vrijeme prije Izaije, u vrijeme kada su Izraelci izišli iz Egipta
i četrdeset godina lutali po pustinji. Zabilježene su brojne situacije kada su izgubili vjeru u Boga i Njegovo obećanje spasenja. Od početka svojeg putovanja
gunđali su i žalili se zbog nedostatka Božje brige za njih. Zapazite kako su u
Brojevima 11,4-34 gunđali zbog hrane koju im je Bog dao, a u Izlasku 15,2224 i Brojevima 20,1-13 zbog nedostatka vode. Zatim su nagovorili Arona da
napravi lijevano tele dok se Mojsije u njihovo ime sastajao s Bogom (Izl 32,16). Kada su napustili Egipat, njihova srca su bila ispunjena radošću i vjerom.
Ali kako su brzo to zaboravili!
Mi čitamo da je sve to prouzročilo da Izraelci s vremenom izgube “iz vida svoju uzvišenu prednost Božjih predstavnika. Zaboravili su na Boga i propustili
izvršiti svoju svetu zadaću. Blagoslovi koje su primili nisu donijeli blagoslov
svijetu. Sve svoje prednosti prisvojili su za vlastito proslavljanje. Odvojili su se
od svijeta da bi izbjegli kušnju.”2
“Izraelci su svoje nade usmjerili na svjetovnu veličinu. Od ulaska u kanaansku
zemlju oni su se udaljili od Božjih zapovijedi i pošli putovima neznabožaca.
Bog im je uzalud slao opomene preko svojih proroka. Uzalud su podnosili kazne neznabožačkog ugnjetavanja. Svaki duhovni preporod pratio je sve dublji
otpad.”3
Od Izraelaca možemo naučiti da koliko god mi tvrdili da smo Božji izabranici, ako ne hranimo svoju vjeru, izgubit ćemo položaj koji imamo kod Njega.
Izraelci su otpali zato što su stalno odbacivali Boga, tražeći “hranu” i “vodu”
od drugih bogova koje su smatrali puno privlačnijima.
Osvald Taroreh, Džakarta, Indonezija
Sjeti se:
“Izraelci su svoje nade usmjerili na svjetovnu veličinu.”
1
2
3
The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 601.
Djela apostolska, str. 10.
Isusov život, str. 15.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 99
Srijeda 8. rujna
Ustrajati u svojem izboru
PRIMJENA
Rimljanima 10,9; 11,17-24
Pavao nam pokazuje da je spasenje utemeljeno na Božjoj milosti i opravdanju
vjerom te da su svi ljudi izabrani za spasenje ako prihvate Kristovu žrtvu. Kada
su Židovi odbacili Krista, Njegovo je kraljevstvo bilo dano neznabošcima (Rim
11,17-24). (To ne znači da je Židovima kao pojedincima spasenje bilo u potpunosti onemogućeno.) Pavao je ovu situaciju usporedio s granom koja se odlomila od drveta masline, a na njezino se mjesto pricijepila druga divlja grana. Onaj
tko danas prihvaća Krista vjerom dio je te pricijepljene grane, pa tako i drveta.
Kako bismo onda trebali živjeti u skladu sa spasenjem koje nam je dao Krist?
Shvatite da nema spasenja ako smo udaljeni od drveta. Pavao nas stalno poučava da ne možemo imati nadu, mir i spasenje ako ne održavamo odnos vjere
s Bogom po Kristu. Nema ničega što bismo mi mogli učiniti kako bismo zaradili spasenje. Ono se može postići jedino Božjom milošću kada prihvatimo
Kristovu žrtvu.
Izbjegavajte ponos. Moramo biti oprezni kada se radi o duhovnom ponosu (Izr
16,18). “Pavlovo upozorenje da ne njegujemo duh nadmoćnosti nad drugima
jednako je značajno danas kao što je bilo prije dvije tisuće godina. ... Neki
možda ne mrze Židove, ali ne podnose crnce, bijelce, Latinoamerikance, Azijate ili one koji ne vjeruju poput njih ili ne cijene istu vrstu glazbe. Ti ‘mrzitelji’
razdvajaju Kristovu crkvu. Jedino rješenje za one koji njeguju misli o svojoj
nadmoćnosti jest da se sretnu s Isusom kod križa.”*
Održavajte zajedništvo s Isusom. Naše spasenje je sigurno onoliko dugo dok
imamo čvrsto zajedništvo s našim Spasiteljem. U održavanje ovog zajedništva
spada činjenje Božje volje. Pročitajte Matej 7,21. Isus je rekao: “Neće svaki koji
mi govori: ‘Gospodine, Gospodine!’ ući u kraljevstvo nebesko, nego onaj koji
vrši volju moga nebeskog Oca.” (Mt 7,21) Također se trebamo moliti, proučavati Božju riječ, razmišljati o njoj i služiti drugima.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Koje pouke možemo naučiti iz odbijanja Izraelaca da prihvate Krista kao
svojeg Spasitelja?
2. Što Biblija govori o Božjoj volji? Galaćanima 1,4; 1. Solunjanima 4,3-7;
5,1-22; 1. Petrova 2,15; 2. Petrova 3,9. Što je još uključeno u Božju volju?
Svoje odgovore potkrijepite biblijskim tekstovima.
Victor Joe Sinaga, Palembang, Indonezija
Sjeti se:
“Ti ‘mrzitelji’ razdvajaju Kristovu crkvu.”
* George R. Knight, Walking With Paul Through the Book of Romans (Hagerstown, Maryland:
Review and Herald, 2002.), str. 272.
100 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Četvrtak 9. rujna
Napustite svoju udobnost
RAZUMIJEVANJE
Rimljanima 10,9-21
Odvojivši se od svijeta, Izraelci nisu bili svjesni da su sagradili prepreku između sebe i neznabožaca te tako propustili zadaću objavljivanja Evanđelja drugima. Kao kršćani, i mi smo često uhvaćeni u prepreke koje smo sami stvorili.
Kada nam u određenoj crkvenoj obitelji postane udobno, postanemo skloni
da zanemarimo zdrave društvene odnose s drugim građanima u našem susjedstvu i gradu. To nas sprečava da objavljujemo Evanđelje drugima.
Bog ne odbacuje ljude na temelju običaja ili etničke pripadnosti. Njemu nije
draži jedan narod od drugog. On nudi spasenje svima (Iv 3,16.17). Mi moramo napustiti svoju udobnost i širiti Evanđelje na ovaj ili onaj način svakome
s kime se susretnemo.
Evanđelje se ne može odvojiti od pojmova poslanje i služba. “Kristovi sljedbenici su otkupljeni da služe. Naš Gospodin govori da je služba istinski cilj
života. Sam je Krist bio radnik i zato svim svojim sljedbenicima određuje život
službe – službe Bogu i bližnjima. ... Tako zakon službe postaje karika koja nas
povezuje s Bogom i našim bližnjima.
On je dao svakom čovjeku njegov posao. Svaki čovjek ima svoje mjesto u vječnom nebeskom planu. Svatko treba surađivati s Kristom na spasenju duša. Isto je
tako sigurno da nam je pripremljeno mjesto u nebeskim stanovima kao što je sigurno da nam je ovdje na Zemlji određeno posebno mjesto da radimo za Boga.”*
Misioniranje i služenje daje nam sjajnu priliku da svjedočimo za Boga. Pošto
su Izraelci kao narod odbacili Boga, On je otvorio vrata za sve da budu Njegovi svjedoci. Kršćani danas moraju surađivati u Božjem planu spasenja svakog
muškarca, žene i djeteta. Ako se zatvorimo prema svijetu koji nas okružuje,
Bog i nas može odbaciti i pozvati druge da objave Njegovu istinu, pa čak i
samu prirodu (vidi Ps 19,1-5).
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Zašto mi kao kršćani često gubimo iz vida svoj cilj do te mjere da se osjećamo preudobno u svojoj vjeri? Što možemo učiniti da porušimo prepreke
i dopremo do ljudi?
2. Kako svojim susjedima i gradu u kojem živimo možemo na prihvatljiv
način prikazati Evanđelje i Kristovu ljubav?
3. Kako možemo ostati usredotočeni na svoju kršćansku odgovornost i svjedočiti o svojoj vjeri drugima?
Fritz and Joice Manurung, Džakarta, Indonezija
Sjeti se:
Mi imamo sjajnu priliku da svjedočimo za Boga.
* Isusove usporedbe, str. 219,327.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 101
Petak 10. rujna
Izbor
ISTRAŽIVANJE
Rimljanima 10; 11
ZAKLJUČITE
Mnoge države, pokrajine, općine i gradovi održavaju skupe izbore kako bi
odlučili tko će vladati njihovim dijelom svijeta. Ishod tih izbora može biti poguban ili pak povoljan, ovisno o tomu tko je izabran i o stajalištu birača. Ali
postoji jedan izborni proces u koji možemo biti sigurni – Božji izbor Njegovih
ljudi. Da bi bili izabrani, moraju imati vjeru, koja je opet dokaz njihovog izbora. Bog je platio sve račune za ovaj izbor smrću svojeg Sina Isusa Krista. Dok
god prebivamo u Njemu, naša pobjeda na izborima je zajamčena.
RAZMOTRITE
• Pročitajte tekst u Ivanu 15,1-17 i istražite kako se uzgaja trs. Usporedite taj
uzgoj s izborom Božjih ljudi i njihovim procesom rasta kao kršćana.
• Proučite povijest kršćanske Crkve i pronađite ljude koji su bili poslušni
Božjim zapovijedima.
• Napišite formulu zbrajanja koji se nalazi u 2. Petrovoj 1,3-10. Kako bi formula izgledala ako bi trebalo oduzimati?
• Na koje načine vi možete uporabiti svoje talente u služenju zajednici u
kojoj živite? Zatim pronađite slike koje ilustriraju vaše misli. Napravite kolaž od tih slika. Na temelju ovotjedne pouke, koji biste naslov dali svojem
kolažu?
• Povežite se s tri-četiri osobe koje imaju iste talente kao i vi. Zajedno napravite i realizirajte plan u kojem ćete iskoristiti svoje talente za dobrobit vaše
zajednice u kojoj živite.
• Skladajte pjesmu na riječi barem triju vaših omiljenih biblijskih tekstova
koji govore o vjeri. Dok pišete i izvodite svoju pjesmu, sjetite se da je vjera
u Boga ono što nas čini Njegovim izabranima.
POVEŽITE
George Knight, Walking With Paul Through the Book of Romans, str. 261,273.
Marijo Van Dyke, Detroit, Michigan, SAD
102 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Pouka 12
11.–18. rujna
Ljubav i Zakon
“Nemojte se prilagođavati ovomu svijetu! Naprotiv, preobličavajte se obnovom
svoga uma da mognete uočavati što je volja Božja: što je dobro, ugodno i savršeno!” (Rimljanima 12,2)
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 103
Subota 11. rujna
Suživot Zakona i ljubavi
UVOD
Rimljanima 12; 13
“Molim vas, nemojte me odvesti! Molim vas, ostavite me na miru!” zapomagala je žena. Svanuo je novi dan koji je puno obećavao, ali je za nju bio mračan i
nesretan. Nikada nije očekivala da će je uhvatiti u samom činu preljuba. Sada
su je farizeji i književnici doveli pred Isusa. Njezino srce je ubrzano kucalo
dok je očekivala kaznu, koja je u ono vrijeme bila smrt kamenovanjem. Čula
je jednog književnika kako Isusu postavlja pitanje: “Učitelju, ova je žena uhvaćena u samom činu preljuba. Mojsije nam je u Zakonu naredio da takve žene
kamenujemo. A ti što veliš?” (Iv 8,4.5)
Trenutak tišine prije nego što je Isus odgovorio, toj se ženi činio poput vječnosti. Bila je previše posramljena kako bi podigla glavu i pogledala, pa nije vidjela da je On počeo nešto pisati po prašini. On je pred svima ispisivao grijehe
onih koji su je osuđivali.* Farizeji i književnici bili su sve uznemireniji te su
nastavili ispitivati Isusa, pokušavajući izvući odgovor. Tada je On rekao: “Tko
je od vas bez grijeha, neka prvi baci kamen na nju!” (Iv 8,7) Kako su riječi
koje je Isus pisao u prašini poprimale sve jasnije obrise, farizeji i književnici
su počeli odlaziti znajući da nijedan od njih nije bez grijeha. Nakon još jedne
vječnosti, žena je čula kako Isus izgovara ove nježne riječi: “Ženo, gdje su oni
koji su te tužili? Nitko te ne osudi? ... Ni ja te neću osuditi. Idi, i od sada više
ne griješi!” (Iv 8,10.11 - Šarić).
Kakav divan primjer bezuvjetne ljubavi! Žena je znala da je njezini postupci
mogu stajati života, ali je to svejedno činila. Bila je pošteđena od smrti samo
zbog sažaljenja i milosti Isusa Krista i Njegove neiscrpne ljubavi prema čovječanstvu. Ne prelazeći preko njezinog grijeha, oslobodio ju je od zakonom
propisane kazne. Nadam se da je ostatak svojeg života provela hodeći u svjetlu
Isusove ljubavi.
I mi trebamo biti spori u osuđivanju drugih kao Isus. Ovog ćemo tjedna naučiti kako i mi možemo naučiti pomiriti Zakon i ljubav.
Shellie Pires, Loma Linda, Kalifornija, SAD
Sjeti se:
Žena je znala da je njezini postupci mogu stajati života, ali je to svejedno činila.
* Vidi Isusov život, str. 377,378.
104 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Nedjelja 12. rujna
Zalijepljeni za dobrotu
DOKAZI
Rimljanima 12,9-13
Kao ljudi na palom svijetu, mi prirodno naginjemo k zlu. Bez Krista koji radi
u nama, čak je i naša ljubav sebična i lažna. Stoga nam je Bog, kako bi nam pomogao, dao upute kako da živimo i volimo. Kršćani trebaju mrziti zlo, a težiti
za dobrom i biti “gorljivi Duhom”, služiti Gospodinu (Rim 12,9.11). Ali što to
točno znači?
Glagol „mrziti“, kojim se prevodi riječ apostugeo, nalazi se samo ovdje. On
znači “snažno mrziti”.1 To je prilično jaka zapovijed. Nije dovoljno samo ignorirati zlo ili bježati od njega. Mi ga trebamo aktivno i snažno mrziti! Tada je
to u izravnom kontrastu sa sljedećom rečenicom: “Prianjajte uz dobro!” “Prianjati” je prijevod riječi kollao, “koja znači ‘zalijepiti, zavariti ili zacementirati’
se za nešto.”2 I opet nailazimo na prilično jasnu sliku. Jeste li kada slučajno
zalijepili dvije stvari super-ljepilom i onda ih pokušali rastaviti bez odgovarajućeg razrjeđivača? Ili, jeste li pokušali udaranjem razdvojiti dva komada
metala koji su bili zavareni? To je vrlo teško, ako ne i posve nemoguće! Slično
tome, kršćani bi trebali biti tako tijesno povezani s onim što je dobro, da ih od
toga ništa ne može razdvojiti.
U nastavku ovog poglavlja detaljno nam se objašnjava kako da budemo zacementirani za dobro tako što se parafrazira takozvano “zlatno pravilo”: Neka
vam drugi budu na prvom mjestu, budite ljubazni, prema svakome se ponašajte s Božjom ljubavlju i služite Gospodinu. Riječ zeo koja je ovdje prevedena s “gorljivi”, “doslovno znači ‘kipjeti’ ili ‘ključati’.”3 Mi bismo trebali toliko
gorjeti za Krista, toliko biti spremni služiti i slušati, da kipimo. Isusova ljubav
trebala bi ispuniti naša srca da marljivo činimo sve što On od nas traži te Mu
tako svakoga dana postajemo sve bliži.
U Rimljanima 12,9 stoji: “Nek’ vaša ljubav bude bez pretvaranja.” Kršćani se
trebaju razlikovati od ostatka svijeta. Mi trebamo voljeti ljubavlju koja je čista,
a ne sebičnom ljubavlju. Kada Krist živi u našem srcu, zlo će nam biti tako
grozno da ćemo ga mrziti i pokušat ćemo dobro učiniti nerazdvojnim dijelom
svojeg života. Naše srce i um bit će ispunjeno Božjom ljubavlju i mi ćemo Mu
služiti s takvim oduševljenjem da će nam Njegovi zakoni uvijek biti radost.
Amanda Ernst, Douglasville, Georgia, SAD
Sjeti se:
Jeste li kada slučajno dvije stvari zalijepili super-ljepilom?
1
2
3
Brad Price, Living by Faith, A Commentary on the Book of Romans, str. 261,263.
Isto.
Isto.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 105
Ponedjeljak 13. rujna
Živjeti u neznabožačkom svijetu
LOGOS
Rimljanima 12; 13
Ovotjedna pouka obrađuje manji ulomak (Rim 12; 13) koji je sastavni dio
veće cjeline (Rim 12,1–15,13). Trebali bismo razumjeti da je u većem dijelu
poslanice Pavao pisao o stavu i ponašanju koji su se očekivali od kršćana u
Rimu. Sve to je povezano sa Zakonom i ljubavlju. S time na umu, zaronimo u
Riječ i pogledajmo što Pavao želi poručiti nama.
Posvetiti tijelo i um (Rimljanima 12,1.2)
Otkada je grijeh došao na svijet, u nama je stalno prisutan nagon da se povodimo za tjelesnim. Ljudska narav teži za onim što nam daje dobar osjećaj, što
nam izgleda dobro i što nam pruža zabavu. U ovim uvodnim redcima Pavao
nas poziva na potpunu predaju Bogu. On pravi razliku između svjetovnog i
nebeskog, grešnog i svetog.
“Ovdje nalazimo ono najznačajnije. Istinsko bogoštovlje je žrtvovanje tijela
Bogu i sve što s njime činimo svakoga dana. Pravo bogoštovlje nije prinošenje
bogoslužja Bogu na žrtvu, bez obzira na to kako plemenito i svečano, kako veličanstveno ono bilo. Pravo bogoštovlje je žrtvovanje svakidašnjeg života Bogu
– ne nešto što se obavlja u crkvi, već nešto što vidi cijeli svijet kao hram živoga
Boga.”1
Koristiti Božje darove s poniznošću (Rimljanima 12,3-8)
U sljedećih 19 redaka Pavao piše o „službi ljubavi prema svima. U redcima
3-8 vidimo da su svi udovi dio jednog tijela i da se to tijelo sastoji od mnogo
udova. Bog svakom članu daje drugačije darove, kao što je proroštvo (r. 6),
služba i poučavanje (r. 7), tješenje, darežljivost, starješinstvo i milosrđe (r. 8).
Pokazivati kršćanske karakterne osobine (Rimljanima 12,9-21)
Za kršćanina koji je u Pavlovo vrijeme živio u Rimu, ova skupina redaka bila je
pravi izazov. Pogotovo za novog kršćanina, neke od ovih osobina bile bi dobar
razlog da se zamisle. Pogledajte ovaj redak: “Ljubite srdačno jedan drugoga
bratskom ljubavi!” (r. 10) Da, sigurno! Netko vam upravo zauzeo vaše omiljeno mjesto za štand na tržnici. To isto mjesto vi ste imali proteklih 14 mjeseci!
Kako se samo usuđuje! Ali 12. redak kaže: “Nadom se veselite, u nevolji budite
strpljivi, u molitvi ustrajni!” Sada vam sigurno baš i nije do molitve. Upravo
ste izgubili svoju “trgovinu” zbog lopova. Kako se itko može moliti u ovakvoj
situaciji?
Pavao u 14. i 15. retku nastavlja i kaže: “Blagoslivljajte one koji vas progone.”
Posljednje što ćete učiniti jest “blagoslivljati” ovog čovjeka! (Možda ćete ga
poslati na neko mjesto, ali ga zasigurno nećete blagoslivljati!) Međutim, Pavao
ne popušta. “Nikomu ne vraćajte zlo za zlo! Marljivo nastojte činiti dobra djela
106 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
pred svim ljudima!” (r. 17) A onda još u 18. retku dodaje: “Ako je moguće –
koliko je do vas – budite u miru sa svima!” Nemojte smetnuti s uma da se
odmah pokraj onog mjesta, onog koje ste imali proteklih 14 mjeseci, nalazi
drugo prazno mjesto.
Ako... ako možete skočiti na 21. redak i živjeti po njemu, možda, ali samo
možda, možete isprobati novo mjesto na jedan dan. “Ne dopusti da te svlada
zlo, već zlo svladaj dobrom!” (r. 21) O, da, nemojte propustiti onaj dio gdje
kaže da je osveta Božja i da nahranite ovu osobu koja je ukrala vašu imovinu
(rr. 19.20). Ako ta kršćanska „caka“ doista vrijedi, možda će vaš “tržni dan” na
kraju ipak biti dobar.
Poštovati vlasti (Rimljanima 13,1-7)
Zakomplicirajmo još malo gornju priču i recimo da su se uključile i vlasti.
Sada nemate posla samo s luđakom koji je oduzeo vaš štand na tržnici koji
ste posjedovali posljednjih 14 mjeseci. Na kušnju je stavljen vaš kršćanski odnos prema jednoj osobi, ali će sada “javnost” vidjeti kako se kršćanin odnosi
prema vlastima. Pavao nam u 7. retku napominje: “Podajte svakomu ono što
mu pripada: onomu koji s pravom traži porez, porez; koji carinu, carinu; koji
poštovanje, poštovanje; koji čast, čast!”
Hoditi u ljubavi (Rimljanima 13,8-14)
Ova skupina redaka mogla je pomoći oštećenom u našoj priči. Da je tog jutra
došao na tržnicu svjestan da mu nitko ništa ne duguje, već da on svima duguje
ljubav, možda njegovo jutro ne bi bilo tako stresno. Sviđa mi se kako 14. redak
zaključuje ovaj odlomak: “Nego se obucite u Gospodina Isusa Krista, i brinući
se za tijelo ne ugađajte požudama!” (Šarić) Ovdje “Pavao preklinje vjernike
da izvana pokažu ono što se već nalazi u njima – uključujući sve vrline koje
je imao Krist.”2
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Zašto je tako teško u potpunosti se pokoriti Kristu?
2. Kako netko može otkriti što je “volja Božja: što je dobro, ugodno i savršeno”?
3. Kako bi naša priča u ovoj pouci danas izgledala? Tržnica bi mogla biti trgovački centar ili bi se pak nešto slično moglo dogoditi ako se netko ubaci na
parkirno mjesto kamo ste se vi namjeravali parkirati. Uporabite svoju maštu
i smislite priču koja je povezana s okolnostima u kojima vi živite i radite.
Kevin Pires, Lexington, South Carolina, SAD
Sjeti se:
Upravo ste izgubili svoju “trgovinu” zbog lopova. Kako se itko može moliti u
ovakvoj situaciji?
1
2
William Barclay, The Daily Study Bible Series: The Letter to the Romans, (Philadelphia, Pa.:
Westminster Press, 1975.), str. 157.
The NIV Study Bible, Kenneth Barker, gen. ed. (Grand Rapids, Mich.: Zondervan, 1985.), str. 1727.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 107
Utorak 14. rujna
Ljubiti Zakon
SVJEDOČANSTVO
Rimljanima 13,10
“Božji zakon je nepromjenjiv već po svojoj prirodi. On je otkrivenje volje i
karaktera svoga Tvorca. Bog je ljubav, i Njegov je Zakon ljubav. Njegova dva
velika načela su ljubav prema Bogu i ljubav prema čovjeku. ‘Dakle je ljubav
izvršenje Zakona.’ (Rim 13,10)”1
“Pravednost je svetost, sličnost Bogu, a ‘Bog je ljubav’ (1 Iv 4,16). To je usklađenost s Božjim zakonom, ‘jer zapovijedi su tvoje sve pravedne’ (Ps 119,172),
a ljubav je ‘ispunjeni Zakon’ (Rim 13,10). Pravednost je ljubav, a ljubav je svjetlost i život Božji. Božja pravednost utjelovljena je u Kristu. Primajući Njega,
dobivamo pravednost.”2
“Sam Bog je izvor svake milosti. Njegovo je ime ‘milosrdan i milostiv’ (Izl
34,6). Ne postupa s nama onako kako smo zaslužili, ne pita jesmo li dostojni
Njegove ljubavi, već nas obasipa obiljem ljubavi da bi nas učinio dostojnima.
Bog nije osvetoljubiv. Ne želi kazniti, želi spasiti. Čak i strogost koju pokazuje
u svojoj Promisli pokazuje samo radi spasenja zalutalih. Žarko želi ublažiti
ljudske patnje i staviti svoj melem na njihove rane. Istina je da Bog ‘krivca
nekažnjena ne ostavlja’ (Izl 34,7), ali je zato voljan oprostiti krivnju.
Milostivi su ‘dionici božanske naravi’ (2 Pt 1,4), u njima Božja milosrdna ljubav dolazi do izražaja. Svi oni čija su srca povezana suosjećanjem sa Srcem
Beskrajne Ljubavi, nastojat će se vratiti na pravi put. Kristova nazočnost u duši
nepresušan je izvor. Gdje On prebiva, tamo se dobročinstva umnažaju.
Kad zalutale, iskušane i jadne žrtve želja i grijeha zovu u pomoć, kršćanin se
ne pita jesu li dostojne. Pita se: Što mogu učiniti za njihovo dobro? U najbjednijima i najponiženijima on vidi duše za čije je spasenje umro Krist i zbog
kojih je Bog svojoj djeci povjerio službu pomirbe.”3
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Je li potpuna poslušnost Božjem zakonu moguća? Opišite osobu koja bi
bila u skladu s Božjim zakonom.
2. Kako ljubav ispunjava Zakon? Kako to možete prikazati drugima?
3. Kako vi u svojem životu povezujete ljubav i Zakon?
Hannah Eckright i Tabitha Eckright, Castle Valley, Utah, SAD
Sjeti se:
“Kristova nazočnost u duši nepresušan je izvor.”
1
2
3
Velika borba, str. 260.
Isusov govor na gori, str. 32,33.
Isto, str. 37,38.
108 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Srijeda 15. rujna
Služiti, dijeliti i pokoravati se
PRIMJENA
Rimljanima 12; 13
U Rimljanima 12 Pavao dolazi do vrhunca svoje poruke o ljubavi, Zakonu i
milosti. On nam upućuje poziv u svjetlu svega što je upravo rekao, u svjetlu
Božjeg milosrđa, da sebe prinesemo Bogu kao živu žrtvu. Kada to učinimo,
moći ćemo provoditi Njegovu volju: ono što je savršeno, dobro i Njemu ugodno. Pogledajmo Pavlovu praktičnu primjenu njegove poruke koju trebamo
ugraditi u svoj život:
Služite zajednici vjernika. Pavao je pisao skupini vjernika koji su zajedno održavali bogoslužja i koji su najvjerojatnije živjeli blizu jedan drugoga. Uputio
ih je da služe tijelu tako što će koristiti svoje duhovne darove (Rim 12,6-8).
Na isti način i mi kao vjernici trebamo služiti Kristovoj zajednici svojim duhovnim darovima, kao i svojim vremenom i energijom. Ako niste sigurni koji
su vašu duhovni darovi, provedite inventuru duhovnih darova ili razmislite
u kojim ste stvarima prirodno dobri i u kojima uživate. Dajte te darove Bogu
kako biste služili zajednici vjernika.
Budite nesebični. Pavao poziva vjernike da budu nesebični prema drugima. U
Rimljanima 12,9-16 govori nam se da se radujemo i žalimo jedan s drugim,
da ukazujemo gostoprimstvo i živimo u miru jedan s drugim. To su samo
neki od načina na koje mi pokazujemo nesebičnost prema drugim vjernicima.
Zajedništvo donosi određene rizike i ranjivost, ali je ovo jedan od načina na
koji možemo pokazati Božje djelo otkupljenja u našem životu kao i u životu
drugih.
Pokoravajte se vlastima. Kao što se trebamo pokoravati i poštovati jedan drugoga u Kristovom tijelu, Pavao u Rimljanima 13 također piše da se trebamo
pokoravati onima koji imaju vlast nad nama. Postoje mnogi ljudi koji služe na
položajima u vlasti, bilo to u našoj mjesnoj crkvi ili zemaljskim vlastima. Mi
bismo trebali poštovati vlasti, moliti se za njih i, u mjeri u kojoj nam to naša
savjest dopušta, surađivati s njima. Mi također pokazujemo svoju pokornost
vlastima kada smo odgovorni u plaćanju poreza, kada se pridržavamo lokalnih zakona, i služimo gradu i državi u kojoj živimo.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Jeste li uključeni u zajednicu vjernika? Ako niste, kako biste se mogli
uključiti?
2. Kako biste mogli još bolje služiti zajednici vjernika?
Alyssa Foll, Bloomfield, Iowa, SAD
Sjeti se:
Zajedništvo donosi određene rizike i ranjivost...
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 109
Četvrtak 16. rujna
Zakon na djelu
RAZUMIJEVANJE
Rimljanima 13,9
Vidjeli ste to. Izbuljene oči koje s plakata bulje na vaš auto dok prolazite. Proganjajući pogledi sablasno mršave djece na televiziji gledaju u vas. Osvrnete
li se ikada? Pokušavate li pomoći toj izgladnjeloj djeci, bez ikakvih prava, da
dobiju potrebnu pomoć? Ili samo skrenete pogled u drugom smjeru, kao što
ćete ga upravo sada skrenuti s ove stranice jer ovo postaje previše osobno?
Film „Milijunaš s ulice“ („Slumdog Millionaire“) osvijestio je mnoge ljude o strašnim uvjetima u kojima žive mladi ljudi u Mumbaiju u Indiji. Nakon što je film
snimljen, mnoge zvijezde tog filma vratile su se u isti život siromaštva kao i prije.
Godine 1999. škotska medicinska sestra po imenu Gillie Davidson suočila se s
mladima u Indiji i njihovim siromaštvom. I odlučila je da ih više nikada neće ostaviti. Gillie je uzela djecu koja su bila prisiljavana na prostituciju, prosjačenje i život
na ulicama i pomogla im da žive boljim životom. Nije htjela da završe kao njihovi
roditelji koji su umrli od AIDS-a, bili ubijeni ili pak počinili samoubojstvo. Ona
dopire do najnižih društvenih kasta i štiti ih od zlostavljanja i predrasuda.
Kako bi im promijenila život, osigurava im hranu, odjeću, smještaj i školovanje. Pokrenula je humanitarnu organizaciju i nazvala je Škotska ljubav na
djelu (Scottish Love in Action). Mladi u njezinom centru pojavljuju se iz različitih životnih noćnih mora. Jednoga je dana jedan dječak stigao nakon što
je kilometrima pješačio sa svojim mlađim bratom i sestrom. Njihova je majka
umrla od srca, a njihov otac, koji je bio policajac, ubijen.
Jedno drugo dijete došlo je u centar u dobi od 14 godina. Tu djevojčicu napustio je otac nakon što je doživio živčani slom. To mu se dogodilo zato što je
njegova vlastita obitelj ubila njegovu ženu, majku tog djeteta. To su učinili zato
što je majka bila iz niže kaste.
Za razliku od mnogih od nas, Gillie se ne može jednostavno okrenuti. Molećive, preklinjuće oči budućnosti Indije dopiru do njezinog srca i ona nekako uvijek nađe načina da pomogne još samo jednom djetetu. Ona uistinu
ispunjava Zakon o kojem Pavao govori u Rimljanima 13: “Tko ljubi bližnjega,
ispunio je Zakon.” (Rim 13,8)
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kako vi ostvarujete zakon ljubavi u svojem životu? Kako biste dijete naučili tom zakonu?
2. Na koje načine možete doprijeti do ljudi u svojoj zajednici i pokazati Zakon na djelu?
Ron Reese, Canton, Sjeverna Carolina, SAD
Sjeti se:
Nekako uvijek nađe načina da pomogne još samo jednom djetetu.
110 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Petak 17. rujna
Živjeti iznutra prema van
ISTRAŽIVANJE
Rimljanima 12; 13
ZAKLJUČTE
Evanđelje ima snagu da nas izbavi od vlasti grijeha i dovede u pravilan odnos
s Bogom. Ono također ima snagu da preobrazi naš način života. Djelo Svetoga
Duha prvo se obavlja u našem umu, a zatim se prenosi našu volju, sklonosti,
razgovore itd., sve dok cijeli naš život u potpunosti ne odsjajuje Kristov karakter. To je ono što Pavao naziva pravim bogoštovljem. To je svakodnevno
prinošenje sebe samih na žrtvu Bogu. To je pokoravanje i predavanje sebe
Svetome Duhu kako bi On mogao neprestano obavljati djelo milosti u nama,
da bismo odsjajivali Božju ljubav prema svijetu koji je u potrebi (Rim 12,1-3).
RAZMOTRITE
• Tjedan dana vodite dnevnik o tome kako provodite dan od trenutka kada
se probudite do odlaska u krevet. Jednostavno svakoga dana činite ono što
inače činite – s tim da bilježite svoje planove, misli, aktivnosti, razgovore
itd. Nakon prva tri dana pogledajte što ste zabilježili o svojem životu. Jeste
li otkrili neke iznenađujuće oblike ponašanja? Koju važnost pridajete sebi?
Drugima? Bogu? U ostatku tjedna svjesno se zapitajte: “Je li proslavljanje
Boga životom moja svakidašnja stvarnost?”
• Molite se, tražite od Boga da vam otvori srce i um za Njegovu riječ te da
vas privuče u svoju preobražavajuću nazočnost.
• Pročitajte Rimljanima 12 i 13 i napravite popis karakteristika preobraženog kršćanina / preobražene kršćanske zajednice.
• Napravite kolaž koji će prikazivati vašu crkvenu zajednicu kao Kristovo
tijelo koje u svojem životu pokazuje Njegovu ljubav jedan prema drugome
i prema društvenoj zajednici. Zamolite tajnika crkve ili starješinu da vam
ustupe različite crkvene fotografije – možda fotografiju s evangelizacije,
misioniranja, iz subotnje škole, s crkvenog sastanka, izviđačkih akcija i
sl. Sve te slike ukomponirajte u kolaž i pokažite ga u crkvi. Ako nemate
fotografije, pokrenite projekt foto-novinarstva i započnite stvarati vizualni
zapis svoje crkve koja u svojem životu pokazuje Kristovu ljubav.
• Razmislite sa skupinom svojih prijatelja o tome kako biste mogli doprijeti
do drugih u vašoj crkvi i susjedstvu te ponuditi pomoć i nadu gdje je potrebno. Nakon toga povedite akciju i realizirajte plan!
POVEŽITE
Put Kristu, poglavlje 7, “Kristovi sljedbenici”, str. 58-68.
Fritz Ridenour, How to Be a Christian Without Being Religious.
Jean Kellner, Columbia, Maryland, SAD
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 111
Pouka 13
18.–25. rujna
Srž kršćanstva
“A, ti, zašto osuđuješ svojega brata? Ili zašto prezireš svojega brata? Jer svi
ćemo stajati pred Božjim sudom.” (Rimljanima 14,10 - Šarić)
112 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Subota 18. rujna
Debakl zajedničkog ručka
UVOD
Rimljanima 14,17-19
Sjećam se toga kao da se jučer dogodilo. Iako sam tada imao nekih šest godina,
mogao sam osjetiti napetost u zraku. Moja crkvena obitelj okupila se u predvorju crkve, očekujući još jedan od naših dobro poznatih zajedničkih ručkova.
Morate znati da je naša crkva bila poznata po ukusnim domjencima koje smo
svakoga mjeseca s ljubavlju pripremali. Jedan od najboljih pokazatelja da će to
biti “dan zajedničkog ručka” bio je porast broja posjetitelja! Ljudi su došli sa
svih strana kako bi uživali u umacima, pečenim jelima, sendvičima i drugim
raznovrsnim jelima ukusne vegetarijanske kuhinje.
Ali toga dana nešto nije bilo u redu. Žene odgovorne za podgrijavanje hrane
djelovale su pomalo uskomešano. Vidio sam jednu od njih kako izlazi iz kuhinje i nešto šapće starješini crkve. Ovaj je brzo ustao i pošao za njom natrag u
kuhinju. Kako sam bio znatiželjno dijete, brzo sam pretrčao sobu i slijedio ih.
Morao sam vidjeti što se događa!
Možete li pogoditi oko čega je nastalo sve to komešanje? To je bilo užasno!
Sablažnjavajuće! Na kraju se pokazalo da se netko usudio donijeti zdjelu s
tjesteninom – ukrašenu fino izrezanim komadićima mesa – na naš sveti zajednički ručak! U sebi sam se nasmijao – izraz na licima sestara bio je neprocjenjiv doživljaj!
Da vam pravo kažem, ne znam točno kako je na koncu završilo. Mogu samo
pretpostaviti da se situacija riješila na taktičan i ljubazan način. U Rimljanima
14–16 Pavao daje neke korisne upute kako se ponašati u takvim situacijama.
On nas u ovim prekrasno obrađenim poglavljima ohrabruje da uvijek nastojimo održati sklad jedan s drugim. Umjesto da se usredotočimo isključivo na
manje razlike u mišljenju, on nas poziva da prihvatimo jedan drugoga kao što
je Krist prihvatio nas.
Kao adventistima sedmoga dana, predmet zdravlja i prehrane nam je blizak.
Ali ponekad se toliko usredotočimo na manje detalje da ne vidimo cijelu sliku. U Pavlovo vrijeme, na primjer, Rim je bio mješavina brojnih i različitih
etničkih i vjerskih skupina. Slično tome, u svijetu u kojem živimo miješaju se
pripadnici različitih naroda, vjera i načina života. Kako bismo doprli u mnoge
kutke našeg društva s prekrasnom porukom Evanđelja, moramo poslušati što
nam Pavao govori o jedinstvu, skladu i ljubavi. Na to ćemo se usredotočiti u
ovotjednoj pouci.
Lesleigh Bower, Perth, Australija
Sjeti se:
To je bilo užasno! Sablažnjavajuće!
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 113
Nedjelja 19. rujna
Na kršćanskom putu
LOGOS
Rimljanima 14; 15; 16
Da vas netko pita: “Što znači živjeti kršćanskim životom?” kako bi glasio vaš odgovor? Biste li odverglali popis stvari koje kršćani čine ili biste išli u samu srž kršćanstva – samog Krista? Ovo su teme o kojima Pavao govori u posljednjem dijelu svoje poslanice kršćanima u Rimu. Kako se odnosimo prema drugima i, što je
najvažnije, odsjajujemo li kao Njegovi izaslanici Njegovu sliku u svojem životu?
Osuđivati druge (Rimljanima 14,1-12; 16,17-19)
U prvih nekoliko redaka četrnaestog poglavlja vidimo da se ovdje pojavljuje problem osuđivanja drugih. Stalno se spominje prepiranje zbog razlika u
mišljenju. Pavao kaže da bismo bez obzira na to koliko dobronamjerni bili,
trebali izbjegavati prepirke oko razmjerno nevažnih pitanja. Konkretno, on
spominje ljude koji se svađaju oko toga koju hranu smiju jesti i koji su dani
važniji od drugih. On posebno savjetuje vjernicima koji su napustili pridržavanje svih obrednih blagdana da ne preziru one čija vjera nije toliko jaka.1 Svi
smo mi odgovorni Bogu za ono što činimo. On od nas očekuje da budemo
nepokolebljivi u stvarima u koje nas je Sveti Duh uvjerio. Međutim, trebali
bismo težiti k stvaranju jedinstva, a ne podjela i prepreka.
Ključ za pravedan život (Rimljanima 3,23; 14,4; 2. Korinćanima 5,10)
Svatko će se pojaviti na sudu pred Kristovim prijestoljem zbog svojih djela,
bez obzira na to bila ona dobra ili zla. Stoga, umjesto da gledamo na tuđe
pogreške, trebamo biti svjesni svojih vlastitih okolnosti i okruženja i ne smijemo se uzoholiti da ne bismo pali, a past ćemo zbog naše grešne naravi. Mi,
međutim, imamo nadu, a ta je nada Isus! On nam omogućuje da ne padnemo.
Koji je onda ključ za pravedan život? Da ne gledamo jedan na drugoga, pa
čak niti na sebe same. Samo ako usmjerimo svoj pogled na Isusa, imat ćemo
snage oduprijeti se svojoj grešnoj naravi. To, međutim, ne znači da nas naša
djela spašavaju. Iako smo svi pod Zakonom, spašavamo se zahvaljujući daru
Kristove milosti. “Prema Njemu, jedinome bezgrešnome, postupalo se onako
kako mi zaslužujemo, da bi se prema nama, palim i grešnim bićima, moglo
postupati onako kako je On zaslužio.”2
Da se ne spotaknemo (1. Korinćanima 8,13)
Stoga mi, kao Kristovi izaslanici, moramo paziti što činimo kako ne bismo
prouzročili da drugi padnu, budu zbunjeni ili se uvrijede. Ne znamo kolik
utjecaj naši postupci mogu imati na nekoga tko nas promatra. Iako nismo
odgovorni za savjest druge osobe, odgovorni smo za njezinu dobrobit. Trebali
bismo biti spremni i voljni odreći se svoje slobode u tim razmjerno nevažnim
stvarima umjesto da budemo uzrok pada drugog vjernika.
114 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Svrha kršćanskog postojanja (2. Korinćanima 9,19)
Svrha našeg postojanja nije samo u onome što činimo. Tu je uključena i naša
pokornost Gospodinu, činjenje svega Njemu na slavu i po Njegovoj volji. Međutim, mi nismo Njegovi robovi! Mi smo istinski slobodni samo onda kada
Ga prihvatimo i pokorimo Mu se. “Među Kristovim sljedbenicima ne bi trebalo biti sile ili prisiljavanja. Uvijek treba prevladavati duh ljubavi i snošljivosti, budući da je Krist ponio slabosti svih nas. Nema mjesta za samopravedni
kriticizam.”3
Dobro se sjećam iskustva obraćenja koje mi je ispričao moj otac. Još od rane
mladosti njegovao je strast prema automobilima. Kad je imao sedam godina, već je vozio kamionet svojeg oca. Kako je odrastao, njegova ljubav prema
automobilima bivala je sve jača. Kratko nakon što je navršio osamnaest godina, kada se napokon mogao natjecati, moj otac je bio prvi Crnogorac koji je
postao prvak bivše Jugoslavije u moto-sportu. Međutim, sve to vrijeme on i
njegova dva brata nisu se mogli krstiti zato što su se natjecali subotom. Mnogi
propovjednici pokušali su izvršiti pritisak na njih da daju svoj život Gospodinu, međutim to ih je samo još više udaljilo. Tek kada se jedan drugi propovjednik doselio u kuću do njih, stvari su se počele mijenjati. Njegov pristup
bio je drastično drugačiji od onih koji su bili prije njega. On je provodio vrijeme s njima dok su oni radili na svojim automobilima; a kada utrke nisu bile
u subotu, on ih je dolazio gledati. Pavao u 1. Korinćanima 9,19 kaže: “Uistinu,
iako sam slobodan s obzirom na sve, pretvorio sam se u roba svima, da ih pridobijem što više.” Poput Pavla, ovaj pastor nikada nije držao prodike mojem
ocu i njegovoj braći. Njegov način života bio je najsnažniji svjedok. I mi trebamo tako živjeti. Tada će drugi vidjeti Krista u nama i biti privučeni k Njemu.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Postoji li nešto u vašem životu što trebate još danas predati Gospodinu,
kako biste bili sličniji Njemu?
2. Trebate li se ispričati nekomu koga ste povrijedili ili ožalostili u prošlosti?
3. Kako možete pridonijeti većem međusobnom skladu u vašoj crkvi?
Dalibor Acimic, Perth, Australija
Sjeti se:
Njegov način života bio je najsnažniji svjedok.
1
2
3
The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 637.
Counsels to Parents, Teachers, and Students, str. 267.
The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 637.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 115
Ponedjeljak 20. rujna
Bolji put
SVJEDOČANSTVO
Rimljanima 14,1-13
“U ovoj zemlji [Australiji] postoji organizirano vegetarijansko društvo, ali njegovo članstvo je prilično malobrojno. Jelovnik stanovništva, neovisno o društvenom sloju, općenito uzevši, obiluje mesom. To je najjeftinija namirnica;
čak i tamo gdje vlada veliko siromaštvo, na stolovima se obično nalazi meso.
Zbog toga je još potrebnije da s pitanjem jedenja mesa postupamo mudro. Mi
trebamo razmatrati položaj naroda i snagu navika koje su stvarane tijekom
cijelog života. Trebamo biti pažljivi i ne nametati svoja mišljenja drugima.”1
“Nemojte promatrati druge da biste čeprkali po njihovim pogreškama ili
iznosili njihove mane. Naučite ih boljim navikama snagom svoga primjera.
... Učite primjerom. Neka vaše samoodricanje i vaša pobjeda nad apetitom
bude slikovit prikaz poslušnosti pravim načelima. Neka vaš život svjedoči o
posvećujućem i oplemenjujućem utjecaju istine.”2
“Od male je koristi ako druge pokušavamo popraviti vršeći napad na ono što mi,
možda, smatramo lošim navikama. Rezultati takvih pokušaja često nanose više
zla nego dobra. U svom razgovoru sa ženom Samarijankom, Krist je, namjesto
da omalovažava Jakovljev zdenac, iznio nešto bolje. “Kad bi ti znala za dar Božji”, rekao je, “i tko je onaj koji ti veli: ‘Daj mi piti’, ti bi u njega iskala i dao bi ti žive
vode.” (Iv 4,10) On je usmjerio razgovor k blagu što ga je želio podariti, nudeći
ženi nešto bolje no što je sama imala – živu vodu, radost i nadu Evanđelja. Ovo
je jedna ilustracija o načinu kako trebamo raditi. Mi trebamo ponuditi ljudima
nešto bolje no što sami imaju – Kristov mir, koji nadilazi svaki razum.”3
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Mi ne možemo zadobiti spasenje onim što jedemo ili pijemo. Zašto se
onda nama kao adventistima sedmoga dana preporuča vegetarijanska prehrana? U kojim okolnostima ne bi bilo izvedivo hraniti se vegetarijanskom
prehranom?
2. Isus je svojim učenicima otkrivao više istine samo tada kada je znao da su
oni spremni za to (Iv 16,12.13). Kako bismo onda mi trebali slijediti Isusov
primjer kada drugima upućujemo poruku o zdravlju?
3. Djelo reforme u drugima djelo je Svetoga Duha, a ne naše. Kako onda
možemo ohrabriti druge da izaberu “bolji put”?
Marike Joubert, Perth, Australija
Sjeti se:
Učite primjerom.
1
2
3
Counsels on Diet and Foods, str. 462.
Isto, str. 464.
Put u bolji život, str. 88,89.
116 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Utorak 21. rujna
Kada je želudac prazan, a netko posrne
DOKAZI
Rimljanima 14,1-5.13-15.21
Prvi naraštaj kršćana činili su židovski i neznabožački obraćenici. Većina neznabožačkih obraćenika, pogotovo oni kojima se Pavao obraća u Poslanici Rimljanima, bili su poganskog podrijetla. Obje su skupine ranih kršćana imale
jedinstvene običaje, tradiciju i kulturu, u čemu je i ležao korijen nesporazuma.
Židovi su se pridržavali mnogih obrednih blagdana tijekom godine. Ti blagdani upućivali su na dolazak Mesije i bili odvojeni od sedmoga dana subote
iz Deset zapovijedi. Kada je Krist umro za naše grijehe, ti obredi više nisu bili
potrebni jer su našli svoje ispunjenje u Njemu. Mnogi Židovi su prepoznali
ispunjenje ovih svetih dana, ali su drugi ustrajavali na tome da ih se ljudi i
dalje trebaju pridržavati. Ovi drugi su na to neispravno pokušavali natjerati
neznabožačke kršćane.
U međuvremenu, neznabožački kršćani koji su prije obožavali idole, sada su
shvatili što su pogrešno činili tako da im je bila odbojna čak i hrana koja je
bila žrtvovana lažnim bogovima. Oni su dovodili u pitanje integritet židovskih
kršćana koji su jeli takvu hranu. Međutim, Židovi su smatrali da “što se tiče
blagovanja mesa žrtvovana idolima, znamo da idol nije ništa na svijetu i da
nema drugoga Boga osim jednoga” (1 Kor 8,4).
U Rimljanima 14 nije objavljeno novo božansko načelo da sada smijemo jesti
bilo koju vrstu životinjskog mesa, odbacujući zdravstvena i higijenska načela
koja je Bog precizno zapovjedio. To nije dopusnica za samovoljnu promjenu svetosti sedmoga dana na bilo koji drugi dan u tjednu. U ovom poglavlju
Pavao kršćanima u Rimu upućuje božanski savjet. Mogu ga zamisliti kako
govori: “Ne osuđujte jedan drugoga. Neki od vas razumiju više od drugih,
stoga nemojte pokušavati prisiljavati svoga brata ili manipulirati njime ako on
razumije nešto malo drugačije nego vi. I nemojte biti kamen spoticanja svojoj
sestri, bespotrebno vrijeđajući njezinu savjest time što ćete činiti nešto što njoj
ne odgovara.” Pavao naglašava ovu misao u Rimljanima 13,10: “Ljubav ne čini
bližnjemu zla. Dakle: ljubav je ispunjeni Zakon.” Bit značenja ove poruke jest:
“Zato ne sudimo više jedan drugoga, nego radije mislite na to da ne stavljate
pred brata nešto zbog čega bi mogao posrnuti ili se spotaknuti.” (Rim 14,13)
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Porazgovarajte o vezi između Rimljanima 14 i 1. Korinćanima 10,31-33.
2. Koje suvremene situacije slične gore spomenutima možete navesti, a mogući su kamen spoticanja za kršćane različitog podrijetla? (Pazite, ove razlike još uvijek trebaju biti unutar granica Božjeg zakona i načela.)
Brayden Godfrey, Perth, Australija
Sjeti se:
U Rimljanima 14 nije objavljeno novo božansko načelo da sada smijemo jesti
bilo koju vrstu životinjskog mesa.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 117
Srijeda 22. rujna
Suditi na odgovarajući način
PRIMJENA
Rimljanima 14,4.10-12.20
Sud je procjenjivanje situacije, događaja ili okolnosti te donošenje zaključka.
Kada govorimo o sudu u biblijskom smislu, mnogi se od nas zamišljaju kako
stoje pred Bogom dok On ocjenjuje sve što su učinili. Ako smo prihvatili Kristovu pravednost kao svoju vlastitu i živimo prema pozivu Svetoga Duha, ne
se trebamo bojati Božjeg suda. Evo nekoliko pitanja o tome što možda radimo
ili ne radimo kako bismo se pripremili za Božji sud.
Tko smo mi da sudimo (Rim 14,4) ? Za vrijeme suđenja, zakoni i pravila rabe
se kao smjernice u prosuđivanju o tome što je ispravno, a što pogrešno. Danas
mnogi ljudi imaju smjernice koje su sami stvorili. Ponekad ti ljudi također
mogu priznati druge zakone koje smatraju dobrima i ispravnima. Međutim,
nije na nama da im sudimo. Pročitajte Jakov 4,11.12.
Kako vaša djela utječu na svijet (Rim 14,15.16)? Kakav primjer vi dajete drugima? Što jedete? Što pijete? O čemu razgovarate? Vaši odgovori na ova pitanja
daju vama i drugima sliku vašeg pravog karaktera i Boga kojeg slijedite. Ako
tvrdite da ste kršćani, ono što jedete, pijete i o čemu razgovarate trebalo bi odsjajivati vašu vezu s Kristom tako da drugi budu privučeni k Njemu. Također
trebate paziti da vaši postupci ne navedu drugoga na grijeh.
Koje stvari cijenite (Rim 14,20.21)? Postoji toliko toga što neka osoba cijeni.
Uvijek se moramo zapitati: Cijenim li prave stvari? Pomažu li mi stvari koje
cijenim da duhovno rastem? Pokazuju li one da hodim s Bogom i cijenim vezu
s Njim?
Tko je savršeni sudac (Rim 14,10)? Mnogi ljudi se pogrešno postavljaju kao
suci. Oni uživaju u osuđivanju drugih zato što im to daje osjećaj da su “svetiji”.
Međutim, Biblija jasno kaže da postoji samo jedan Sudac. Samo je jedan pravedan i nepristran – Isus Krist, naš Gospodin i Spasitelj (2 Kor 5,10).
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Što se točno događa kada se postavimo za suca?
2. Što bismo trebali činiti namjesto da sudimo jedan drugome?
3. Zašto je Krist jedini dostojan da bude sudac?
Ruvimbo M. Mubayiwa, Perth, Australija
Sjeti se:
Također trebaš paziti da tvoji postupci ne navedu drugoga na grijeh.
118 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Četvrtak 23. rujna
Živjeti u kršćanskoj slobodi
RAZUMIJEVANJE
Mihej 6,8; Matej 7,1-5; Galaćanima 5,1.13-26
Nama kao kršćanima adventistima sedmoga dana, važna su vjerovanja koja
određuju naš identitet. Čak se i svojim imenom deklariramo kao skupina pojedinaca koji vjeruju da je Isus Krist. Neki drugi elementi koji nas ujedinjuju
jesu doktrina o spasenju po Kristu, vjerovanje u Njegovo uskrsnuće, subota i
način života koji odsjajuje Njegov karakter. Međutim, mi često pogrešno vjerujemo da bi naše vlastito mišljenje trebalo vrijediti za sve ljude. To očito nije
novi problem, s obzirom na to da Pavao u Poslanici Rimljanima velik prostor
posvećuje raspravi o takozvanom zakonu slobode. Kao što nas on podsjeća,
svi su sagriješili i lišeni su slave Božje. Tko smo, onda, mi da sudimo drugim
Božjim slugama prema svojim vlastitim mjerilima? Naša mišljenja zasigurno
nisu doktrina. Mi zaboravljamo da sve što se od nas traži jest “samo činiti pravicu, milosrđe ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi” (Mihej 6,8). Zapazite
da Mihej 6,8 ne kaže “nemoj nositi traperice u crkvu”, “nemoj nositi nakit”,
“nemoj subotom pretraživati po internetu” ili “nemoj jesti meso”. Čak i Pavao
ističe da naše spasenje ne određuje ono što jedemo ili pijemo, već da je to dar
od Boga. Stoga ne trebamo suditi drugoga za koga je Krist također umro.
S druge strane, iako nigdje ne piše “nemoj pušiti”, s obzirom na to da je naše
vrijeme na zemlji, kao i tijelo u kojem živimo, dar od Boga, moramo znati da
se trebamo brinuti za svoje zdravlje i biti dobar primjer onima koji se možda
bore s lošim navikama. Jedno je reći: “Sloboda! Sloboda!” a nešto sasvim drugo zaboraviti ljubav prema Bogu i drugim ljudima.
Mi trebamo biti Kristovi predstavnici. Ne budimo legalisti ili anarhisti. Umjesto toga, pokazujmo plod Duha – ljubav, radost, mir, strpljivost, ljubaznost,
dobrotu, vjernost, krotkost i samokontrolu. To su oznake Kristovog karaktera.
A protiv njih nema zakona.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Koja vjerovanja i običaji određuju nas kao adventiste sedmoga dana? Koliko je vaš razred mladih usvojio te običaje u svojem svakidašnjem životu?
2. Koja vjerovanja i običaji nisu presudni za vjeru nas kao adventista sedmoga dana? Zašto onda promičemo ta vjerovanja i običaje?
3. Kako možemo održati jedinstvo u našoj Crkvi ako nismo ujedinjeni u nekim nebitnim običajima?
Michelle Luo, Perth, Australija
Sjeti se:
Mihej 6,8 ne kaže ... “nemoj subotom pretraživati po internetu”.
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 119
Petak 24. rujna
Suci, suci
ISTRAŽIVANJE
Ivan 7,24
ZAKLJUČITE
Svi smo mi rođeni s određenim sposobnostima i sklonostima. Stvoreni na
Božju sliku, mi smo prirodno obdareni talentima kojima unapređujemo život
u crkvi i društvu općenito. Međutim, s obzirom na to da smo rođeni u grijehu,
prirodno smo skloni ponašanju koje ide nauštrb drugih. Grijeh nas je programirao da budemo usredotočeni na sebe, samopravedni i tvrdoglavi. Prirodna
želja da budemo pravedni suci svega, od televizijskih reklama do ljudi, proizlazi iz te pokvarene prirode; ali to nije izgovor da budemo suci, inače poznati
kao sveznalice. Svi mi imamo isti izbor: biti ispunjeni Svetim Duhom i postati
poput Isusa ili pak podleći sklonosti da budemo zli.
RAZMOTRITE
• Tijekom zajedničkog ručka u crkvi pratite i slušajte osuđujuće komentare,
a zatim napravite grafikon ili dijagram koji će prikazati njihov broj.
• Napišite psalam u kojem ćete od Svetoga Duha tražiti pomoć da svakoga
dana sve manje osuđujete druge.
• Razvijte plan djelovanja za slučaj kada se nađete u prilici da osuđujete.
• Napišite i izvedite kratak satirični skeč o osuđivanju, koji je u skladu s
adventističkim zdravstvenim načelima.
• U posebnu štednu kasicu ubacite novčanicu svaki put kada imate osuđujuću misao ili uputite osuđujući komentar. (Uzmite novčanicu najniže
nominalne vrijednosti ili kovanicu srednje nominalne vrijednosti.) Činite
to otprilike dva tjedna. Kada završite, izbrojite novac i razmišljajte o tome
kako je taj novac dospio u kasicu. Donirajte novac nekoj dobrotvornoj
udruzi i molite se Bogu da vam pomogne da manje osuđujete druge, a
češće im upućujete pohvale.
• Povežite se s odgovornom osobom – nekim kome ćete se moći povjeriti,
tko vas može ohrabriti, kako bi vam pomogao da manje osuđujete druge.
POVEŽITE
Herbert Douglass, Messenger of the Lord, poglavlje 42: “Criticism Involving
Relationships With Other People”; Laurie Beth Jones, Jesus, Life Coach: Learn
From the Best (Nashville, Tenn.: Thomas Nelson, 2004.); Max Lucado, Just Like
Jesus: Learning to Have a Heart Like His (Nashville, Tenn.: Thomas Nelson,
2003.).
Fylvia Kline, Medford, Oregon, SAD
120 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Pouke za sljedeće tromjesečje
Četvrto tromjesečje 2010.
Sporedni likovi u Starom zavjetu
Ako niste nabavili primjerak Pouka iz Biblije – izdanja za mlade za četvrto
tromjesečje 2010. godine, donosimo sažetak prvih dviju pouka:
Pouka 1 – Priča i povijest
Logos: Postanak 39,6-12; Jošua 3,9-17; 1. Samuelova 24,1-6; 1. o kraljevima
12,1-16; Job 1,1-12.
Ključni tekst: “Svako je Pismo od Boga nadahnuto i korisno za pouku, za karanje, za popravljanje i odgajanje u pravednosti, da čovjek Božji bude savršen
– opremljen za svako djelo ljubavi.” (2. Timoteju 3,16.17)
Iako većina ljudi ne gaji preveliku ljubav prema proučavanju povijesti, svatko
voli dobru priču. Svaka civilizacija ima bogat repertoar priča koje objašnjavaju
(ili tvrde da objašnjavaju) podrijetlo, vrijednosti, odnose i strukture svoje kulture. Te su priče, pričane generacijama, česta sredstva poučavanja.
U suvremeno doba pričanje priča postalo je omalovaženo: ljudi su počeli tražiti činjenice i znanstvene odgovore kako bi objasnili život. Međutim, same
činjenice ne mogu odgovoriti na najvažnija životna pitanja. Danas je nova generacija, često nazvana “post-moderna”, ponovno otkrila snagu priča.
U tom je smislu Biblija suvremena, zato što je puna priča. Ne legendi, ne “mudro izmišljenih bajki” (2 Pt 1,16 - Šarić), već povijesnih priča, kao i priča o
osobama, koje otkrivaju istinu o Bogu i Njegovom odnosu prema palom čovječanstvu. Te priče opisuju stvarne ljude koji se bore sa životnim problemima
i razgovaraju sa živim Bogom koji nudi odgovore na te probleme.
Svaka priča ima mjesto radnje. Ovog ćemo tjedna istražiti različita mjesta radnje i njihove povijesne kontekste kako bismo mogli bolje razumjeti likove o
kojima ćemo proučavati tijekom cijelog tromjesečja.
Pouka 2 - Kaleb: Živjeti u iščekivanju
Logos: Brojevi 13; 14; Jošua 14; Suci 1,12-15.
Ključni tekst: “Duša moja čeka Gospodina više no zoru straža noćna; više no
zoru straža noćna nek Izrael čeka Jahvu. Jer je u Jahve milosrđe i obilno je u
njega otkupljenje.” (Psalam 130,6.7)
On je doživio najslavnije i najgore trenutke. Kaleb je znao kako je biti u ropstvu. Vidio je i kada je Gospodin svojom moćnom rukom izveo svoj narod iz
Egipta. Promatrao je kako se pred Izraelcima otvara more i kako to isto more
guta egipatska kola i vojsku. Bio je s izraelskim narodom kod gore Sinaj i vidio
kako Mojsije silazi s planine noseći Božji zakon. Bio je jedan od prvih ljudi
koji su vidjeli kanaansku zemlju. I, ne svojom krivnjom, morao je provesti
svoje najbolje godine lutajući pustinjom s drugim Izraelcima. Gledao je kako
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 121
njegova generacija umire. Naposljetku je, kao starac, ušao u Kanaan. Čak je i
tada pokazao hrabrost i vjeru u Boga.
Kaleb je vođa koji više radi u pozadini nego pred očima javnosti. Ovog ćemo
tjedna upoznati njegov blagi stil vođenja. Upoznat ćemo velikog vođu koji je
spreman riskirati i voditi primjerom; plemenitu osobu koja stvara vođe od
mladih ljudi. Ali osim mnogih Kalebovih pozitivnih karakternih vrlina, proučavat ćemo priču koja je bitna za nas koji živimo na kraju povijesti svijeta dok
čekamo na ulazak u nebeski Kanaan.
122 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
JUTARNJI STIHOVI — SRPANJ 2010.
Druπtveni æivot
01 » Ivan 2,1.2
02 P Ivan 15,12
03 S Luka 10,36.37
Isus — primjer u druπtvenim odnosima
Volite ljude kako ih je Krist volio
Volite jednako i prijatelje i neprijatelje
04
05
06
07
08
09
10
N
P
U
S
»
P
S
1. KorinÊanima 9,22
Izreke 25,11
Titu 3,2
Ivan 13,34
1. Petrova 3,8
1. Petrova 4,9.10
Rimljanima 12,8
Budite suosjeÊajni prema svim ljudima
Prave rijeËi izreËene u pravo vrijeme
Istinska uglaenost
KrπÊanska uËtivost
Obazrivost prema drugima
Gostoljubivost
Vedro raspoloæenje
11
12
13
14
15
16
17
N
P
U
S
»
P
S
Izaija 50,4
Izreke 31,28
Malahija 4,6
Psalam 55,15
Psalam 92,3
Luka 14,13.14
Marko 9,37
Ljubazne rijeËi
Djeca vole druæenje s majkom
Srce oËeva okrenuto prema djeci
Sretno zajedniËko druæenje
Poveæite svoju obitelj ljubavlju
Neka dom postane blagoslov za druge
Naπ dom — utoËiπte za mladeæ
18
19
20
21
22
23
24
N
P
U
S
»
P
S
1. Petrova 2,9
Izreke 18,24
Izreke 21,21
Psalam 23,2.3
Malahija 3,16.17
Ivan 11,5
2. Timoteju 1,2-4
Gosti na obiteljskom bogosluæju
Moramo biti prijatelji
Pravednost obogaÊuje æivot
Provedite jedan dan u prirodi
PosjeÊujte se meusobno
Isus i Njegovi prijatelji u Betaniji
Prijateljstvo izmeu Pavla i Timoteja
25
26
27
28
29
30
31
N
P
U
S
»
P
S
2. Samuelova 1,25.26
Psalam 16,11
Rimljanima 14,7
Propovjednik 2,26
Izreke 2,20
Izreke 1,10-15
Psalam 119,63
Jonatan i David
Rekreacija osvjeæava i okrepljuje
Nitko ne æivi samom sebi
Bog nam daje dobro
Hodi stopama dobrih ljudi
Ne idi na put s greπnicima
Druæite se s onima koji ljube Boga
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 123
JUTARNJI STIHOVI — KOLOVOZ 2010.
Æivot sluæbe
01
02
03
04
05
06
07
N
P
U
S
»
P
S
Hebrejima 13,20.21
Titu 2,14
Koloπanima 3,23
Matej 5,14-16
1. Solunjanima 3,11.12
2. o kraljevima 5,1-3
Matej 14,15-20
Bog me usavrπava u dobrim djelima
Budi revan u Ëinjenju dobrih djela
Radi marljivo za Boga
Neka vaπe svjetlo svijetli
Obilna ljubav u domu i izvan njega
DjevojËica je svjedoËila za Boga
Bog osigurava sredstva
08
09
10
11
12
13
14
N
P
U
S
»
P
S
Izaija 58,12
Marko 10,45
Luka 9,2
Ivan 4,14
Matej 19,14
Matej 9,18.19
Matej 9,35
Obnovite stare putove
Isus je doπao da sluæi
Pomozi napaÊenom ËovjeËanstvu
Dajte muπkarcima i æenama vodu æivota
Radite s djecom
Radite i za ugledne muπkarce i æene
Radite za potrebite
15
16
17
18
19
20
21
N
P
U
S
»
P
S
Matej 12,12
Luka 10,29
Zaharija 8,16
1. Timoteju 4,16
Efeæanima 4,32
1. o kraljevima 3,12
Psalam 112,4
»inite dobro subotom
Tko je moj bliænji?
Govorite o istini svojim susjedima
SpaπavajuÊi druge, spaπavam sebe
Budite ljubazni i njeænog srca
Imajte srce puno razumijevanja
Budi pun suÊuti
22
23
24
25
26
27
28
N
P
U
S
»
P
S
2. Ljetopisi 29,30
Jakov 1,27
Izaija 58,7
Matej 25,35.36
Izaija 1,17
Job 29,15
Job 29,16
Pjevaj i moli se sa susjedima
PosjeÊujte siroËad i udovice
Dijeli kruh svoj gladnima
Odjenite neodjevene
Olakπajte poloæaj potlaËenih
Budite oËi slijepima, noge hromima
Otac siromaπnima
29 N GalaÊanima 6,10
30 P Izaija 58,8
31 U Daniel 12,3
SjeÊajte se siromaπnih vjernika u crkvi
OjaËana duhovnost i poboljπano zdravlje
Sjat Êe kao zvijezde navijeke
124 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
JUTARNJI STIHOVI — RUJAN 2010.
PosveÊen æivot
01
02
03
04
S
»
P
S
1. Solunjanima 5,23
Efeæanima 5,25-27
Levitski zak. 20,7.8
Filipljanima 4,4
PosveÊenje tijela, duπe i duha
PraktiËni primjer posveÊenja
PosveÊeni posluπnoπÊu
Rodovi posveÊenja
05
06
07
08
09
10
11
N
P
U
S
»
P
S
Ivan 17,18.19
Psalam 149,4
Daniel 1,8
Postanak 5,22
Daniel 3,24.25
1. Ivanova 4,16
1. Ivanova 2,17
Krist je posvetio sebe za mene
Ponizni muπkarci i æene
Danielov æivot umjerenosti
Henokov posveÊeni æivot
Nepokolebljivo poπtenje trojice Hebreja
Ivanova ljubav i vjernost
Suprotnost izmeu æivota Ivana i Jude
12
13
14
15
16
17
18
N
P
U
S
»
P
S
Ezekiel 20,12
Ivan 14,6
Ivan 17,17
Djela 20,32
1. Petrova 1,22
Efeæanima 1,18
Psalam 15,1.2
Bog posveÊuje svetkovatelje subote
Krist je istina
Istina posveÊuje
Istina uzdiæe
Istina Ëisti
Istina prosvjetljuje
Istina preobraæava
19
20
21
22
23
24
25
N
P
U
S
»
P
S
Izaija 26,2
2. KorinÊanima 7,1
Psalam 144,12
Izaija 51,8
Psalam 90,17
Matej 5,48
Otkrivenje 19,8
Istina Êe slavno pobijediti
Djelo koje traje cijeloga æivota
Karakteri uglaËani kao hramski stupovi
Pravednici Êe vjeËno æivjeti
Bog najviπe voli prekrasan karakter
Savrπenstvo, cilj koji treba dosegnuti
Odjeveni u ruho pravednosti
26
27
28
29
30
N
P
U
S
»
Daniel 7,18
2. Petrova 1,4
Ivan 6,53-56
Psalam 133,1
Izaija 40,31
Sveti Êe baπtiniti kraljevstvo
Dionici po Boæjem obeÊanju
Krist prebiva u meni
Boraviti zajedno u jedinstvu
Snaga odozgo
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 125
VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI
SRPANJ
01. Psalam 3.
02. Psalam 4.
03. Psalam 5.
04.
05.
06.
07.
08.
09.
10.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
6.
7.
7.
9.
10.
11.
12.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
13.
14.
15.
16.
17.
18,1-25.
18,26-50.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
19.
20.
21.
22,1-16.
22,17-31.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
KOLOVOZ
01.
02.
03.
04.
05.
06.
07.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
32.
33.
34.
35,1-12.
35,13-28.
36.
37,1-19.
08. Psalam 37,20-40.
09.
10.
11.
12.
13.
14.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
38.
39.
40.
41.
42.
43.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
44,1-12.
44,13-27.
45.
46.
47.
48.
49.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
29. Psalam 57.
30. Psalam 58.
31. Psalam 59.
126 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
RUJAN
01.
02.
03.
04.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
60.
61.
62.
63.
05.
06.
07.
08.
09.
10.
11.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
64.
65.
66.
67.
68,1-19.
68,20-36.
69,1-13.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
69,14-37.
70.
71,1-13.
71,14-24.
72.
73,1-17.
73,18-28.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
74.
75.
76.
77.
78,1-20.
78,21-55.
78,56-72.
26.
27.
28.
29.
30.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
79.
80.
81.
82.
83.
»ITANJE BIBLIJE REDOM
SRPANJ
01. Psalam 102-104
02. Psalam 105-107
03. Psalam 108-111
04.
05.
06.
07.
08.
09.
10.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
112-114
115-118
119-121
122-125
126-130
131-133
134-137
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Psalam 138-141
Psalam 142-146
Psalam 147-150
Izreke 1-4
Izreke 5-7
Izreke 8-10
Izreke 11-13
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
Izreke 14-16
Izreke 17-20
Izreke 21-24
Izreke 25-27
Izreke 28-31
Propovjednik 1-4
Propovjednik 5-9
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
Propovjednik 10-12
Pjesma 1-4
Pjesma 5-8
Izaija 1-4
Izaija 5-7
Izaija 8-10
Izaija 11-13
RUJAN
KOLOVOZ
01.
02.
03.
04.
05.
06.
07.
Izaija
Izaija
Izaija
Izaija
Izaija
Izaija
Izaija
14-16
17-21
22-25
26-28
29-31
32-34
35-37
08.
09.
10.
11.
12.
13.
14.
Izaija
Izaija
Izaija
Izaija
Izaija
Izaija
Izaija
38-40
41-44
45-47
48-50
51-54
55-57
58-60
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
Izaija 61-63
Izaija 64-66
Jeremija 1-4
Jeremija 5-7
Jeremija 8-10
Jeremija 11-14
Jeremija 15-17
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
Jeremija
Jeremija
Jeremija
Jeremija
Jeremija
Jeremija
Jeremija
18-20
21-24
25-27
28-30
31-33
34-37
38-40
29. Jeremija 41-43
30. Jeremija 44-46
31. Jeremija 47-49
01.
02.
03.
04.
Jeremija 50-52
Tuæaljke 1-3
Tuæaljke 4-5
Ezekiel 1-3
05.
06.
07.
08.
09.
10.
11.
Ezekiel
Ezekiel
Ezekiel
Ezekiel
Ezekiel
Ezekiel
Ezekiel
4-6
7-10
11-13
14-16
17-19
20-22
23-25
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
Ezekiel
Ezekiel
Ezekiel
Ezekiel
Ezekiel
Ezekiel
Ezekiel
26-28
29-32
33-35
36-38
39-42
43-45
46-48
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
Daniel 1-4
Daniel 5-9
Daniel 10-12
Hoπea 1-4
Hoπea 5-8
Hoπea 9-11
Hoπea 12-14
26.
27.
28.
29.
30.
Joel 1-3
Amos 1-3
Amos 4-6
Amos 7-9
Obadija i Jona
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 127
PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2010.
MJESTO
Beli Manastir
Biograd
Bjelovar
Borovo
BraË
Cres
Crikvenica
»akovec
Dalj
Daruvar
Delnice
Dubrovnik
Dugi Otok
Djakovo
Gareπnica
GospiÊ
Hvar
Ilok
Karlovac
Knin
Koprivnica
KorËula
Kornat
Krapina
Kriæevci
Krk
Kutina
Lastovo
Lipik
Loπinj
Makarska
Maruπevec
MetkoviÊ
Mljet
2.7.
20.38
20.43
20.46
20.36
20.37
20.50
20.52
20.49
20.36
20.42
20.52
20.28
20.46
20.37
20.44
20.46
20.37
20.33
20.49
20.41
20.47
20.32
20.43
20.52
20.48
20.52
20.44
20.34
20.42
20.50
20.35
20.49
20.32
20.31
SRPANJ
9.7. 16.7. 23.7. 30.7.
20.34
20.40
20.42
20.32
20.34
20.47
20.49
20.45
20.32
20.38
20.49
20.25
20.42
20.34
20.41
20.43
20.34
20.29
20.46
20.38
20.44
20.29
20.40
20.47
20.44
20.49
20.41
20.31
20.38
20.46
20.31
20.46
20.29
20.28
20.29
20.35
20.36
20.27
20.29
20.42
20.43
20.40
20.27
20.33
20.43
20.20
20.37
20.28
20.35
20.37
20.29
20.24
20.40
20.32
20.38
20.24
20.35
20.42
20.38
20.43
20.35
20.26
20.33
20.41
20.26
20.40
20.25
20.23
20.22
20.28
20.29
20.20
20.23
20.35
20.36
20.32
20.20
20.26
20.36
20.14
20.31
20.21
20.28
20.31
20.23
20.17
20.33
20.26
20.31
20.18
20.28
20.35
20.31
20.36
20.28
20.20
20.26
20.34
20.20
20.32
20.18
20.17
20.14
20.20
20.21
20.12
20.15
20.28
20.28
20.24
20.12
20.18
20.28
20.07
20.23
20.13
20.20
20.23
20.16
20.09
20.25
20.18
20.23
20.11
20.21
20.26
20.23
20.28
20.20
20.13
20.18
20.26
20.13
20.25
20.11
20.10
KOLOVOZ
6.8. 13.8. 20.8. 27.8.
20.04
20.11
20.11
20.02
20.06
20.18
20.19
20.14
20.02
20.08
20.19
19.58
20.14
20.04
20.11
20.13
20.07
19.59
20.16
20.09
20.13
20.02
20.11
20.17
20.13
20.19
20.11
20.04
20.08
20.17
20.04
20.14
20.02
20.01
128 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
19.53
20.01
20.01
19.52
19.56
20.07
20.08
20.03
19.52
19.58
20.08
19.48
20.03
19.53
19.59
20.03
19.56
19.49
20.04
19.58
20.01
19.52
20.01
20.05
20.02
20.08
20.00
19.54
19.58
20.07
19.53
20.03
19.52
19.51
19.41
19.50
19.49
19.40
19.45
19.56
19.56
19.50
19.40
19.46
19.56
19.37
19.52
19.41
19.48
19.52
19.45
19.37
19.53
19.47
19.49
19.41
19.50
19.53
19.50
19.56
19.48
19.43
19.46
19.55
19.43
19.51
19.41
19.40
19.28
19.38
19.36
19.27
19.33
19.44
19.44
19.38
19.27
19.33
19.44
19.26
19.40
19.28
19.35
19.40
19.34
19.25
19.40
19.35
19.37
19.30
19.38
19.41
19.37
19.44
19.35
19.32
19.33
19.43
19.31
19.38
19.29
19.29
RUJAN
3.9. 10.9. 17.9. 24.9.
19.16
19.27
19.24
19.16
19.22
19.32
19.32
19.26
19.16
19.21
19.32
19.14
19.28
19.17
19.23
19.28
19.22
19.13
19.28
19.23
19.25
19.19
19.27
19.28
19.25
19.32
19.24
19.21
19.21
19.32
19.20
19.26
19.18
19.17
19.03
19.14
19.10
19.02
19.10
19.19
19.19
19.12
19.02
19.08
19.19
19.02
19.16
19.04
19.10
19.15
19.10
18.59
19.15
19.11
19.11
19.07
19.14
19.15
19.11
19.19
19.10
19.08
19.08
19.19
19.07
19.13
19.05
19.05
18.49
19.01
18.57
18.49
18.57
19.06
19.05
18.58
18.49
18.55
19.05
18.50
19.02
18.50
18.56
19.02
18.58
18.46
19.02
18.58
18.57
18.54
19.02
19.01
18.58
19.05
18.57
18.56
18.55
19.05
18.55
18.59
18.53
18.53
18.36
18.49
18.43
18.35
18.44
18.53
18.52
18.44
18.35
18.41
18.52
18.38
18.50
18.37
18.43
18.49
18.44
18.32
18.48
18.45
18.43
18.41
18.49
18.47
18.44
18.52
18.44
18.44
18.41
18.52
18.41
18.45
18.40
18.41
PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2010.
MJESTO
2.7.
Naπice
20.38
Nova Gradiπka 20.41
Novska
20.44
Opatija
20.53
Osijek
20.37
OtoËac
20.47
Pag
20.46
Pakrac
20.42
Peljeπac
20.31
Petrinja
20.46
PloËe
20.33
PoreË
20.56
Poæega
20.40
Pula
20.53
Rab
20.50
Rijeka
20.53
Rovinj
20.56
Sinj
20.38
Sisak
20.46
Slatina
20.41
Slavonski Brod 20.38
Slunj
20.48
Split
20.38
©ibenik
20.42
Varaædin
20.49
Vinkovci
20.36
Virovitica
20.42
Vis
20.38
Vukovar
20.35
Zadar
20.45
Zagreb
20.49
Æupanja
20.36
SRPANJ
9.7. 16.7. 23.7. 30.7.
20.35
20.37
20.40
20.50
20.34
20.43
20.43
20.38
20.28
20.42
20.30
20.53
20.37
20.50
20.46
20.49
20.52
20.35
20.42
20.38
20.34
20.44
20.35
20.39
20.46
20.32
20.38
20.35
20.32
20.42
20.45
20.32
20.29
20.32
20.35
20.44
20.28
20.38
20.38
20.33
20.23
20.37
20.25
20.47
20.31
20.45
20.41
20.44
20.47
20.29
20.37
20.32
20.29
20.39
20.30
20.34
20.40
20.27
20.33
20.30
20.27
20.37
20.40
20.27
20.22
20.25
20.28
20.37
20.21
20.31
20.31
20.26
20.17
20.29
20.19
20.40
20.25
20.38
20.34
20.37
20.40
20.23
20.29
20.25
20.22
20.32
20.23
20.28
20.32
20.20
20.26
20.23
20.20
20.30
20.32
20.20
20.14
20.17
20.20
20.29
20.13
20.24
20.23
20.18
20.10
20.22
20.11
20.32
20.17
20.30
20.26
20.29
20.32
20.16
20.22
20.17
20.14
20.25
20.16
20.20
20.24
20.12
20.18
20.16
20.12
20.22
20.25
20.12
KOLOVOZ
6.8. 13.8. 20.8. 27.8.
20.04
20.07
20.10
20.20
20.03
20.14
20.14
20.08
20.01
20.12
20.02
20.23
20.07
20.21
20.17
20.19
20.23
20.07
20.12
20.07
20.04
20.15
20.07
20.11
20.14
20.02
20.08
20.07
20.02
20.13
20.15
20.02
19.53
19.56
19.59
20.09
19.52
20.04
20.04
19.57
19.51
20.01
19.52
20.12
19.56
20.10
20.07
20.08
20.12
19.56
20.01
19.56
19.53
20.04
19.56
20.01
20.03
19.52
19.58
19.57
19.51
20.02
20.04
19.52
19.42
19.45
19.47
19.57
19.40
19.52
19.52
19.46
19.40
19.49
19.41
20.00
19.44
19.59
19.55
19.57
20.00
19.46
19.49
19.44
19.41
19.52
19.46
19.50
19.51
19.40
19.46
19.46
19.40
19.52
19.52
19.40
19.29
19.32
19.35
19.44
19.28
19.40
19.40
19.33
19.29
19.37
19.29
19.48
19.32
19.46
19.43
19.44
19.47
19.34
19.37
19.32
19.29
19.40
19.34
19.38
19.38
19.28
19.33
19.34
19.27
19.40
19.40
19.28
RUJAN
3.9. 10.9. 17.9. 24.9.
19.17
19.20
19.23
19.33
19.16
19.28
19.28
19.21
19.18
19.25
19.19
19.36
19.20
19.35
19.31
19.32
19.36
19.22
19.25
19.20
19.17
19.28
19.23
19.26
19.26
19.16
19.21
19.23
19.15
19.28
19.28
19.16
19.04
19.07
19.10
19.20
19.03
19.16
19.16
19.08
19.06
19.11
19.06
19.23
19.07
19.22
19.18
19.19
19.23
19.10
19.11
19.07
19.04
19.15
19.10
19.14
19.12
19.02
19.08
19.11
19.02
19.15
19.14
19.02
18.50
18.54
18.56
19.06
18.49
19.02
19.02
18.55
18.53
18.58
18.53
19.10
18.53
19.08
19.05
19.06
19.09
18.57
18.58
18.53
18.51
19.01
18.58
19.01
18.58
18.49
18.54
18.58
18.49
19.02
19.01
18.49
18.37
18.41
18.43
18.53
18.36
18.49
18.49
18.41
18.41
18.45
18.41
18.56
18.40
18.56
18.52
18.52
18.56
18.44
18.44
18.40
18.37
18.48
18.44
18.49
18.44
18.35
18.40
18.46
18.35
18.49
18.47
18.36
(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 129
Bilješke
130 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Bilješke
Otkupljenje u Poslanici Rimljanima | 131
Pouke iz Biblije - Izdanje za mlade
3. tromjesečje 2010. godine
Nakladnik
“Znaci vremena”
Prilaz Gjure Deželića 77, Zagreb, Hrvatska
Prevele
Maja i Mirta Đidara
Lektura
Marijan Malašić
Urednik
Josip Perišić
Odgovorni urednik
Srećko Kuburić
Priprema za tisak
Krešimir Godina
Zagreb, 2010
132 | Pouke iz Biblije | srpanj, kolovoz i rujan 2010.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
3
File Size
907 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content