PLANINARSKE STAZE BRODSKO – POSAVSKE ŢUPANIJE PLANINARSTVO je vrlo širok pojam koji obuhvaća gotovo sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz kretanje i boravak u prirodi. To nije besciljno lutanje po nepristupačnim zabitima i osvajanje vrhova s kojih će planinar ionako ubrzo morati sići, već način i stil života, čitav niz aktivnosti koje suvremenom čovjeku život čine zanimljivijim, zdravijim i nadasve ljepšim. BRODSKO – POSAVSKA ŢUPANIJA je smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru izmeĎu planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2.043 četvorna kilometra. Zbog pristupačnosti terena i dobre prometne povezanosti do planinarskih odredišta, izuzetno je zahvalan izbor za sve planinare i ostale šetače namjernike. Na prostoru Brodsko – posavske županije djeluju dva planinarska društva koja su si uzela u zadaću voĎenje brige oko planinarskih staza. To su: HPD “ Dilj gora” Slavonski Brod i HPD “ Strmac” Nova Gradiška DILJ GORA Petnja, Pljuskara, Sovsko jezero, Ĉardak Dilj gora je najniži dio gorskog vijenca oko Požeške gore koji zatvara kotlinu s jugoistočne strane, povezujući Dilj goru s Krndijom i dijeleći Posavinu od Požeške kotline. Zanimljivo je da ima dva najviša vrha s jednakom nadmorskom visinom (461 m). Zapadno od poprečne ceste Slavonski Brod – Nova Gradiška je vrh Cinkovac,a istočno Degman ili Jurje brdo. Za planinare je najvažniji niži vrh Čardak (421 m), koji se nalazi istočnije na hrptu. Dilj gora je idealna za lijepe šetnje jer širok splet staza omogućuje brojne kratke izlete, a veličina gore omogućuje iznimno dugačke ture. KRUŢNI PUT PO DILJU: Tip obilaznice: vezna kruţna Minimalno vrijeme obilaska: 12-13 h Broj kontrolnih točaka: 5 Za većinu izleta iz smjera Slavonskog Broda u Dilj goru ishodišna točka je planinarski dom “Đuro Pilar” na rubu grada. Prilazi mu se iz Vinogorske ulice, usporedne s autocestom Pl. Dom “Đuro Pilar” ->(1.40h) Petnja->(1.20h) Pljuskara ->(2h) Planinarski dom “Đuro Pilar” DONJI SLATINIK – SOVSKO JEZERO (3H) Markacija malo ide šumom, a zatim kroz voćnjake i polja stiţe na cestu Slavonski Brod – Našice. U dolini desno od puta nalazi se selo Glogovik koje može poslužiti za prilaz Pljuskari. Cestom idemo 100 m u južnom smjeru pa istočno prema selu Donji Slatinik (20 min). Na kraju sela desno za markacijom idemo blago uzbrdo 50 min do hrpta i uzdužne markacije ispod vrha Degmana (461 m) pa hrptom malo desno od mjesta gdje se istočno po kolnom putu počinje spuštati markacija do parkirališta desno od Sovskog jezera. UZDUŢNI PUTOVI DILJ GOROM Brodski Drenovac ->(2h) Lovčić ->(1.30h) Griţići ->(3h) Vidovo brdo ->(2.30) Planinarski dom “Đuro Pilar” Jedna od kontrolnih točaka je malo selo Lovčić (2 h od početka puta u kojem se nalazi gotička crkva Sv. Martina iz 13. stoljeća, a u kojoj su prije nekoliko godina otkriveni zanimljivi glagoljički natpisi Planinarski dom “Đuro Pilar” ->(50 min) Rastušje ->(1h) Cerovac ->(1h) Ljeskova voda ->(1h) Ĉardak Od doma se ide Planinarskom ulicom 5 min od križanja desno kolnim putom do asfaltirane ceste i mjesta gdje desno skreće markacija za Rastušje, a istočno odlazi prema Pljuskari i Petnji. Markacija vodi po brijegu Gradni i spušta se do dječjeg rekreacijskog centra Šuma Striborova. Markacija prelazi cestu Slavonski Brod –Našice na sjevernom dijelu sela Rastušja, rodnog mjesta pjesnika Dragutina Tadijanovića. Lijevo cestom ide se 100 m pa desno poljskim putem 20 min do iizletišta i izvora Čapljevik. Nakon prolaska kroz mladu pa visoku šumu, doline Knjiga i Blaca, spuštamo se kroz šumu Breščić do zapuštenog izletišta i jezera Ljeskovca. Dalje 5 min u smjeru sjevera je izvor Ljeskove vode. Put prolazi istočno od izletišta i odavde se šumom uspinje 1 h do Čardaka. Izletišta Ljeskove vode i Šuma Striborova Odlučite li se za ovu planinarsku rutu, stići ćete i do Rastušja, rodnog mjesta našeg barda Tadije. PLANINARSKA STAZA ”OD IVANE DO TADIJE” Staza od planinarskog doma ide do Brlićevca, pa preko Košarevca do Sv.Petke. Iduće odredište je Rastušje, točnije rodna kuća Dragutina Tadijanovića, a potom slijedi uspon do Podvinjskog brda, preko Šume Striborove, Kotlića do planinarskog doma. Ova kružna staza duga je oko 12 km, a laganim hodom može se preći za 3,5 sata. SVETA PETKA STAZA SVETOG MARTINA Stari Slatinik – Lovčić (3, 5h) planinarsko – hodočasnička staza Brežuljci iznad Starog Slatinika, djelomično pokriveni šumom, idealni su za pješačenje. Nekoliko kilometara sjeverozapadno od sela nalazi se Crkva svetog Martina, jedno od najstarijih očuvanih sakralnih objekata u Slavoniji. Staza je idealna za izletnike i hodočasnike. Duga je oko 6 km, a za savladavanje u jednom smjeru potrebno je jedan i pol do dva sata. PSUNJ Omanovac, Brezovo polje, Muški bunar Psunj je najviša planina Požeškog gorja i Slavonije. To je prostrana gora, pokrivena bujnim plaštem vegetacije, većinom bjelogoričnim šumama. Glavni smjer pružanja Psunja je istok – zapad, a dužina mu je oko 25 km. S pakračke strane glavno planinarsko odredište je vrh Omanovac s planinarskim domom, a na istočnoj strani, glavno je ishodište Strmac. Vrh Brezovo polje dostupan je makadamskom cestom, a do njega vodi i nekoliko markiranih putova iz Strmca. Zapadni i istočni dio Psunja povezuje Slavonski planinarski put preko Hajdučke kose. Popis planinarskih staza koje odrţava HPD ”Strmac” Nova Gradiška Kapetanica – Strmačka humka - Brezovo polje (985m) – Dobra voda – Božikovcem na Strmac Predola – Perčin – Bukove ravni – Crna mlaka – Kik (820m) – Džankina livada - (odvojak do Muškog bunara)- Fukinac – Ivanovac Strmac (stara bolnica) – Brezovo polje, staza uz Šibljački potok Strmac (stara bolnica) – Brezovo polje, staza po grebenu Gradine Strmac – Jastrebinac – Brezovo polje Strmac – Predola – donji izvor Bjelovac - (odvojak KIk) – Strmac Nova Gradiška – Slavča – Lipovica – kapelica sv. Linarte – jezero Bačica – Borik – Mašala – Perčin – Predola – Strmac Strmac – Veljina glava (704m) – Petekovica – Kapetanica Cernička Šagovina – Rikavica – Marino brdo (708m) – Kik Strmac – Mokrača – Baćindol – kula Gračanica – Kapavac (610m) – Piljana – Maksimov hrast (606m) (dalje prema Pleternici održava PD Klikun Pleternica) Vladisovo – Ribnjak – Maksimov hrast 2h Starci – Šabanovo brdo – Grabar – Maksimov hrast 2h Tisovac – Jambrovac – Piljana – Dolac – Kamen – Maksimov hrast STRMAC – BREZOVO POLJE (2.30 H) Do Strmca se stiže automobilom iz Nove Gradiške. Od Strmca ima čak pet varijanti uspona prema Brezovom polju, no najpogodniji je uspon preko izvora Dobra voda. Iza planinarske kuće Strmac, iznad ruba livade vodi kolni put kojim treba nastaviti istočno šumom uzbrdo 1 h na hrbat Psunja. Na hrptu se spajamo s putom od Muškog bunara i njime idemo 20 min desno do izvora Dobra voda. Odatle ima još nešto više od pola sata uspona do zidanog geodetskog stupa na vrhu. Strmac, poznato izletište Novogradiščana i Brezovo polje, najviši vrh u Slavoniji Planinarska kuća “Strmac” (350m) nalazi se na rubu livade i šume, smještena u dnu sporedne doline potoka Begovice, u blizini bazena i sluţi kao polazište za uspone prema Brezovom polju. STRMAC – BAĆIN DOL (2H) Od planinarske kuće Strmac za 10 min mimo bazena stižemo do asfaltirane ceste dolinom Šumetlice. Cestom desno ide se 1km prema Šumetlici pa kod panoa za plakatiranje lijevo s ceste u istočnom smjeru uzbrdo šumskim vlakom. Slijedi 1.30 h hoda preko brda, s mnogo raskrižja, pa treba pomno pratiti markaciju. Oko 15 min prije Baćin Dola markacija vodi ispod dalekovoda poljskim putom pokraj njive, pa uz potok i zatim preko mostića do crkve na cestu Nova Gradiška – Požega. EKO - ETNO SELO STARA KAPELA idealno odredište za obiteljske izlete Lokacija: Na raskriţju u Batrini skreće se desno prema Pleternici i nakon sela Dragovci putokaz vodi prema selu Udruga eko – etno sela Stara Kapela uredila je pješačko – biciklističku stazu koja prolazi brežuljcima rubnim dijelova sela u dužini 13 km. Na stazi je pravilno rasporeĎeno 6 odmorišta s masivnim stolovima i klupama, a na 4 odmorišta su izgraĎene replike turskih čardaka. S čardaka se lijepo vidi dolina u kojoj je smješteno selo i okolica. Za rekreativce kojima je učini da je staza predugačka načinjeno je nekoliko poprečnih staza kojima se mogu spustiti u selo, a da ne prijeĎu stazu svom njezinom duljinom. IZVOR: 1. Alan Čaplar, Planinarski vodič po Hrvatskoj, Mozaik knjiga, Zagreb, 2011. 2. www.wikipedia.org 3. www.plsavez.hr 4. Boris Lovrić iz HPD “Strmac” Nova Gradiška 5. www.destinacije.com PRIPREMILA: Blanka Borić, prof.
© Copyright 2024 Paperzz
