close

Enter

Log in using OpenID

03-04

embedDownload
»JURA
Š I B
N A U ć t
L.lj
I K
Dij e c e z ANS ki LIST
za Šibensku
i za jugoslavenski
Izlazi u Šibeniku jednom na mjeSec
God. 1926
•
Biskupiju
Cijena za godinu Dinara 5 0 .—
Broj 3 - 4 ;
NAREDBE I OGLASI ORDINARIJATA.
Br. 920. i 1038/A.A.
Sed amstogodišnjica
sm rti sv. Frane A siškog.
Na 19. decem bra 1925. Nj. U. Kard. Bazilij Pom pili, opći vikar u Rimu Nj. S. Pape Pija XI., upravio
je svim biskupim a pismo' o što sv ečanijoj» proslavi
sedm estogodišnjice sm rti Serafinskog Oca, Sv. Frane
Asiškog.
Već prije, naime 18. oktobra 1925., potpisani,
ujedno s drugim biskupim a u našoj državi, poslao je
svećenstvu i vjernicim pastirski list. Megju ostalim
preporukam u istom stoji i ovo : „Napose pak obra­
ćamo pažnju na Treći Red Sv. Frane, povodom 700.
godišnjice sm rti serafinskog oca, koja će se proslaviti
god. 1926. Treći se je Red širio u svim zem ljam a, a
trećoreci su uvijek služili svakom u za uzor svojim savr­
šenim životom te su, megju prvim stajali u obrani
Kristove vjere, kako svjedoči papa Lav XIII. u enci­
klici „Auspicato* 17. IX. 1882. U svako se doba i u
svakom staležu ponosi Treći Red velikim brojem za­
služnih članova i mnogim blaženicim i svecim. Dosta
je napom enuti Sv. Ljudevita IX., kralja francuskog,
Sv. M argaretu Kortonsku, Sv. Ivana Vianney-a, Kristofora Kolomba, sadanjeg Papu Pija XI., blagopokojne
fPape Pija IX., Lava XIII., Pija X. i Benedikta XV. Ovo
je najbolji odgovor onima, koji tvrde, da je Treći Red
sam o za starice i neuku čeljad.
Treći je Red za svakoga kršćanina, jer je svim
kršćanim a, rečeno : „Budite savršeni kao što je s a ­
vršen O tac vaš nebeski (Mat. V. 48.)“ Doista franje­
vački Treći Red vodi k savršenosti (Kodeks Kan.
702. §. I) jer „Pravilo Trećeg Reda‘‘ olakšava vršenje
božjih i crkvenih zapovijedi, a i staleških dužnosti".
S ovog razloga Sv. oci pape neizmjerno cijene Treći
Red te ga, svakom prilikom, preporučuju vjernicima.
Ovo isto Čine i biskupi svih katoličkih naroda,
kojim a se i mi pridružujemo. Znam o naime, da kod
nas ima osam deset tisuća članova ove impozantne
franjine vojske pa stoga, prigodom sedam stogodišnjice sm rti serafinskog Oca, ovim zajedničkim
pastirskim pismom potičemo sve vas, svećenike i
svjetovnjake, da visoko cijenite Treći Red. Ako još
nijeste članovi istog da se upišete. Treći Red uzgaja
crkvi i apostolskoj stolici pokornu djecu. U sadašnjoj
pak općoj krizi nestašice svećenstva roditelji, kao
članovi Trećeg Reda, pripravljat će svoju djecu za
svećenički staleš, molitvom i dobrim primjerom, poput
Ane, m ajke Sam uela ili kao roditelji Sv. Terezije Malog
Isusa. U karitativnoj akciji pak, koje toliko potrebu­
jem o u naše doba, članovi Trećeg Reda, prožeti lju­
bavlju pram a Bogu f iskrnjem u otrt će bezbroj suza
i potpom agat će katoličku akciju na svakom koraku
u svakoj župi. Kad bi se, u našim stranam a, posve­
ćivalo više pažnje Trećem Redu Sv.- Frane, tad bi i
on donašao obilnijih plodova i bio bi dušobrižnicim
najači oslon za uspješan rad u župama. Stoga prepo­
ručujemo svim svećenicim, a napose dušobrižnicim,
da Trećem Redu i njegovim kongregacijam a posvete
što veće brige. (List biskupije 1925. str. 78. - 79.).“
Iz ovih preporuka jasno se ^a za b ire, kako naš
episkopat cijeni, da je najbolji način proslave ove
stogodišnjice ako se oživi i proširi Treći Red u našim
krajevim a. Ovim se ne isključuju posebne izvanredne
svečanosti, koje će se obaviti, tekom ove stogodišnjice,
dapače one su nužne, da se, što većma, oživi bogoIjubnost pram a serafinskđm Ocu. Nego, svečanosti su
prolazne, dok utem eljenje ili oživljenje Trećeg Reda
nosi trajnih plodova za spasenje duša. U Rimu, pa i
u mnogim drugim gradovim , podignut će se, kao vje­
kovna uspom ena franjevačke stoljetnice, spom enike
na čast serafinskog Oca. Rimski spom enik podignut
18
č t se kod onog Luleraiia koji jc, po vidjenju S- 0 .
Pape Inocencija III, sv. Frane svojim ram enim a po­
dupro, da se ne sruši. Naravno, mi, kako sm o siro ­
mašni, ne možemo sličnih spom enika zam isliti, ali, će
za nas biti najbolji i najkorisniji spom enik ako poslušam o poruku našeg episkopata o Trećem Redu.
Dneva 16, ožujka t. g. potpisani je održao po­
sebnu sjednicu o proslavi sedam stogodišnjice sm rti
Sv. Frane u Šibeniku. Sporazum no s prestavnikom
stolnog kaptola, gradskim župnicim i starešin am a
mjesnih sam ostana ustanovio se je način, u glavnim
potezim, kako da se proslavi ovaj rijetki god u Šibeniku.
Nek pošt. dušobrjžnici i predstojnici franjevačkih sa ­
m ostana u šibenskoj biskupiji i apostolskoj- adm ini­
straciji slijede ovaj prim jer te, na vrijem e, odrede
k ako će se proslaviti ova rijetka stoljetnica u doti­
čnim župam . Ponovno se ističe, da treba osobitu pa­
žnju svratiti na ustanovljenje ili oživljenje T rećeg Reda.
Kad je Sv. 0 . Papa, slavne uspom ene, Lav XIII.,
dneva 17. IX. 1882. objelodanio encikliku „A uspicato“,
prigodom sedam stogodišnjice rođjenja Sv. Frane, k a­
tolički svijet započne gojiti veće štovanje pram a ovom
velikom svecu kao što i' p ram a' uvelike zaslužnom
franjevačkom redu, te osjeti neku vruću želju, da sli­
jedi načela serafinskog Oca, koji je, bez sum nje, živa
slika našeg S pasitelja Isusa Krista. Kad je pak isti
papa, konstitucijom „M isericors Dei Filius", 30. m aja
1883. ublažio prvobitnu ,,Regulu“ Trećeg Reda Sv. Frane,
ostaviv je u bitnosti neprom jenjenom , te je prilagodio
našim vrem enim a, veliko je m noštvo vjernika prigrlilo
Treći Red. T ad a oživiše novim životom Kongregacije
trećoredaca i trećoredkinja, koje su već postojale, a
u mnogim m jestim a osnovane su nove tako, d a j e
izgledalo kao da se svijet povratio u ono vrijem e kad
je -n a sta o franjevački T reći- Red (god. 1221.)
Što se je dogodilo, prigodom sedam stogodišnjice
rogjenja Sv- Frane. (god. 1882.) nadati se je u Boga
da će se, u jo š većeni opsegu, ponoviti i sada, p ri­
godom sedam stogodišnjice sm rti šdtatfinskog Oca, te
da ćemo se obveseliti onim plodovim a, koji su se po­
kazali u doba kad je bio ustanovljen Treći Red.
Čuveni historičar franjevac L uka W adding u
svojim ,,Annalia“ -(god. 1221. br. XII. i slijed.) pripovjeda o izvanrednim plodovim a, koje je donio ovaj
Red čim se pojavio u svijetu. Kad je Sv. Frane —
piše W adding — , nakon redovničkog kaptola na Du­
hove 1221. obilazeći m jesta u okolini g rad a Asizi, p o ­
ticao i prim jerom i riječim a vjernike na pokoru, po­
stigao je ta k av uspjeh da su mnogi, navlastito u
Cannara, koji su ženitbenim vezom bili sdruženi, sp o ­
razum no ostavljali i obiteljski život i im etak te su
ulazili u prvi ili u drugi franjevački red i , postajali
redovnici (franjevci) i redovnice (klarise). Sv. Frane
vidi.v ovu pojavu ne dozveli da se, radi redovničkog
života, rastave oni, koje je .sakram enat sv. ženitbe za
uvijek sdružio već ih je upućivao, da ne ostave svoj
dom, obećav im, da će im doskora pokazati kak o će
i u svijetu moći živiti savršeno kao redovnici i re­
dovnice. Svetac je obećao u mnogim m jestim a u T oskani, da će sastaviti „R egulu1. Dapače u Poggibonzi
predade trgovcu Lukeziju, koji se je s grešnog putaobratio a kašnj-i bio je i proglašen blaženim, kao
znak pokore, odijelo sive boje i franjevački pojas.
Isto odijelo je prim ila i njegova žena Buonadona. Ovaj
je č>n svetac popratio sa nekoliko opom ena o svetom
življenju, uz obećanje, da će izdati- napisanu „Regulu",
što je, malo kašnje, i učinio, a pom agao ga je k a r­
dinal Hugolin, koji god. 1227. postade papom im enom
G rgur IX. - „Regulu" Sv. Frane, uz neke d o d atk e i
prom jene, potvrdio je godine 1289. papa iz franjeva­
čkog reda Nikola IV. a ova ostade u kreposti sve do
L ava XIII., koji je, kako je već istaknuto, prilagodio
istu, dneva 30. m aja 1883., pram a duhu današnjeg
doba.
#
Nije sam o u Umbrjji i T oskani veliki brol vjer­
nika prigrlio Treći Red Sv. Frane već i po cijeloj
Italiji, Francuskoj i Njem ačkoj pa i u drugim zem ljam a.
Treći Red ujedno s prvim i drugim mnogi su u veli­
ke cijenili te u nj ugjoše m nogi odličnici i do sto jan ­
stvenici. Lav XIII. u već naznačenoj enciklici „Auspicato**
svjedoči, k ako su trećoreci bili na prim jer svojim sa ­
vršenim kršćanskim životom te su, u obrani Kristove
vjere, stajali, uvijek, u prvim redovim a, p r o tiv ' k ri­
vovjeraca Albigeza i protiv p ristaša izopćenog c a r a ,
F ridrika II. P ap a G rgur IX. koji je vodio tešk u borbu
s Fridrikom II. nazivlje trećorece Kristovom vojskom
i novim M akabejcim a.
Pastirski list našeg episkopata, dneva 18. listo­
pada 1925. naglašuje tak o g jer o v u 'n esp o rn u činjenicu
i potvrgjuje sve zasluge, koje je stek ao Treći Red za
prošlost u borbi za prava crkve kao h rab ra „Kristova
v o jsk a“ i kao „novi M akabejci“ te ističe nadu koju
polaže katolička crkva u ovo pobožno udruženje za
budućnost.
Svakom vjerniku je pristupačan Treći Red. „Regula"
naim e ovog reda ne obvezuje pod prijetnjom grijeha*
Njena ja k o st je duh evangjelja, koji se osniva na po­
kori. „Ako ne budete činili pokoru svi ćete propasti
(Luk. XIII. 31.)“. S druge stran e dava shodnih uputa,
otklanja poteškoće, olak šav a vršenje Božjih i crkd*
vnih zapovijedim a i staleških dužnosti te vodi k sa-'
vršenstvu i svetosti, koja ne sastoji nego u ispunja­
vanju volje Božje, a dosljedno u trajnom i tačnom
vršenju općih i stalešk ih dužnosti.
Svak ko je navršio četrnaestu godinu života
može se upisati u Treći Red (prem a Reg. pogl. I. §. I.)
Svaki pak svećenik nem ože upisivati članove nego
sam o onaj, koji je dobio ovu v last od starešin e reda
Sv. Frane, i to bilo od onih, koji se kod n as obično
zovu franjevci, ili od konventualaca — m inorita, ili
od k apucina ili od redovnika trećoredaca (Pijo X.;
list apostolski „T ertium Franciscalium O rdinem “ od
8. IX. 1912.).
Kad se radi o upravi K ongregacije trećoredaca
ili trećoredkinja, up rav itelja iste m ora im enovati Koji
starešin a reda Sv. Frane, i to dozvolom dijecezanskog
biskupa, ak o sam i upravitelj ne p ripada istom redu.
(Pijo X. kao gori.).
7
Z a osnivanje nove K ongregacije Trećeg R eda:
potrebito je im ati pism enu dozvolu dijecezanskog bi-.
skupa. Kad je postignuta ova dozvola onda franje­
vački starešina m ože slobodno osnovati novu K ongre­
gaciju (Sv. Kongr. Indul. 31. jan u ara 1893. br. 11., Can.
686 §. 3. i Can. 703. §. 2.) Ove kongregacije m ogu
se utem eljiti koli u Franjevačkifn toli u drugim crkva­
m a, osobito župskim , (Pijo X. kao gori.) Dapače mogu,
u isto doba, postojati razne kongregacije Trećeg Reda
u istom m jestu, jer Treći Red nije kao koja b rato v ­
ština, da može biti (prem a Kan. 711. §. 1 ), pod istim
naslovom , sam o jedna u istom m jestu.
P o tp isa n i stav lja na srce dušobrižnicim onih žu­
pa, gdje nije još osnovana K ongregacija Trećeg F ra­
njevačkog Reda, da se obrate starešinstvu Reda, te
zam ole, pism enom dozvolom dijecezanskog biskupa,
utem eljenje nove Kongregacije . . Onim m irskim svećenicim, koje bude starešinstvo reda, dozvolom bisk u ­
pa, im enovalo upraviteljim a već postojeće ili novo
osnovane Kongregacije, preporučuje se, da se revno
zauzm u za Treći Red, upisivajući nove članove za no­
vicijat i profesiju (Kan. 894. §. 2.) te savjesno vode
Kongregaciju, tačno drže m jesečne konferencije i na­
stoje, da im starešinstvo reda Sv. Frane pošlje, barem
jednom na godinu, vizitatora, koji će pregledati Kon­
gregaciju, d a li se u njoj vrše pravila Trećeg Reda.
Bilo bi poželjno, da duhovnici naših sjem eništa i
profesori pastoralke, od vrem ena do vrem ena, drže
starijim sjem eništarcim , navlastito bogoslovcim a, pre­
d av anja o načinu kako se m ora voditi Treći Red i o
njegovu duhu, te tako oduševe m lade levite za ovu
instituciju, koju će oni, k ad postanu dušobrižnici, uv e­
sti u župam a te istu i voditi.
T reb a istaknuti, da Treći Red nije obično pobo­
žno udruženje vjernika ili bratovština. To je pravi Red
(Kan. 702. §. 2.) te im a prednost, n. pr. pri obhodima^
nad svim n adbratovštinam , bratovštinam , i drugim po­
božnim udruženjim a. (Kan. 701. §. I.) Ovu prednost on,
po- pravu, uživa kad se trećoreci iii trećoredkinje na­
laze sk u p a ili kolegijalno pod svojim križem ili z a sta ­
vom , u svom odjelu ili znakom (Kan. 701. §. 3.) Čla­
novi K ongregacije T rećeg Reda m ogu nositi, kod sv e­
tih obreda, posebnu odjeću, ako im to dozvoli dijece­
zanski biskup (Kan. 701. §. 3.)
Molimo Boga, časna braćo svećenici i mili vjer­
nici, da On blagoslovi ovo naše nastojanje, te, prigo­
dom sedam stogodišnjice sm rti serafinskog Sv. Oca
Frane, kod nas oživi te se proširi T reći Red, koji će,
za stalno, donijeti ploda i doprinijeti kršćanskom pre­
porodu u našem narodu.
Br. 921. i 1039/A.A.
Dvijestogodišujica kanonizacije
sv. A L 0 I Z I J A i sv. S T AN I S L A V A .
Na Silvestrovo god. 1726. P ap a Benedikt XIII.
proglasio je svecim a sv. ALOIZIJA GONZAGU i sv.
STANISLAVA KOSTKU i stavio ih je za uzore i z a ­
štitnike m ladeži, a osobito učećoj mladeži. D neva 31.
decem bra ove godine navršuje se dakle 200 godišnjica
Dvog svetog dogagjaja.
j
|BjS §& $ .-i
Ove drage svece Katolički svijet je i m nogo prije
štovao, ali tek nakon kanonizacije rasvijetlili su oni
kršćanskoj , mladeži u potpunom sjaju kao uzori i za­
govornici.
Kako sv. crkva rado upotrebljava svaku prigodu,
da ljudsku slabost, a napose m ladenačku nestalnost,
podupre vrhunaravnim m otivim u težnji za oplem enjenjem , ustanovio se je i za ovu proslavu u Rimu
centralni odbor, pod predsjedništvom . U Kard. B. Pom pili, općeg v ik ara u Rimu Nj. Sv. Pape Pija XI., koji
svojim pism om, upravljenim , dneva I. novem bra 1925.,
svim biskupim katoličkog svijeta, pozivlje, da oni na­
stoje, svim silam a, da ova proslava bude na što veću
duhovnu k orist naše omladine.
Mp. O. Provincijal D. I. upravio je takogjer, dneva
10. jan u ara 1926. shodno pism o b iskupim a naše drža­
ve te naveo g la \n e tačk e program a, po kojem bi se,
p ram a m jesnim okolnostim a, m ogla izvesti kod nas
ova proslava.
Potpisani, kom u je, kao što i m ora da bude, na
srcu duhovni napredak' mile mladeži, koja je uzdanica
sv. crkve i otažbine, sazvao je, dneva 17. ožujka t. g.
posebnu sjednicu, da se dogovori s predstavnikom preč.
kaptola, g radskim župnicim i k ateh etam a osnovnih i
srednjih škola, kako bi se m oglo kod nas proslaviti ovu
lijepu dvijestogodišnjicu. U glavnim potezim a uglavljen
je način proslave za g rad Šibenik.
Potiče se sve dušobrižnike, vjeroučitelje u šiben­
skoj biskupiji i apost. adm inistraciji, da, u koliko je
moguće, proslave ovaj rijetki god, koji će donijeti, bez
sum nje, duhovne koristi našoj mladeži.
G lavne točke za ovu proslavu m ogle bi biti sli­
jedeće, ili sve, ili neke, pram a m jesnim prilikam a:
I. Širenje tiskanica: I.) Životopisa Sv. Aloizija
(napisao blagopokojni biskup Lang): 2.) Ž ivotopisa Sv.
S tanislava (napisao Dr. Janko O berški, kateheta, pred­
sjednik k ateh etsk o g d ru itv a u Zagrebu). 3.) M anjeg
djelca svetim a u čast pod naslovom „Dva Kristova vi­
te za ": 4.) Sličice, dopisnice, medaljice. Za sve ove stvari
treb a se obratiti Upravi „G lasnika Srca Isusova" Z a­
greb, Palm otićeva ul. 31.
II. Crkvene Svečanosti: I.) Šestnedjeljna pobožnost u čast Sv. Aloizija: 2.) Proslava obiju svetkovina
n a 21. lipnja (Sv. Aloizija) i 13. studenog (ili u bližnju
nedjelju) Sv. Stanislava, s trodnevnicom , prije sv e tk o ­
vina, koju će obaviti mladež, u broju koliko bude m o­
guće: 3.) Z ajednička sv. Pričest, nakanom : Z a obnovu
vjerskog duha u m ladeži: 4.) Svečana procesija, (ako
se može obaviti) i posveta sve mladeži Presv. Srcu
Isusovu po sv. JUoiziju i sv. Stanislavu...
IH. Izvaredne priredbe: I.) A kadem ije prigo­
dom ovih svetaca 21. VI. i 13. XI. (ili u drugo shodno
vrijem e pjesm om , govorim a, prikazivanjem ) n. pr. „Aloizije se odriče kneževihe“ a o sv. Stanislavu: „Dva
b rata - dva svijeta - prizor prije, bijega Sv. S tan k a iz
Beča: 2.) Predavanje sa slik am a iz života obaju S v etaca1
3.) N atječaji za nagrade - najbolje pjesm e, slike, sa ­
sta v k e: 4.)_ Svečano izdanje gjačkih listova: 5.) N abavljanje slik a l**kmova Svetaca.
IV.) A l b u ^ ^ s potpisim a k atoličke m ladeži, koji
20
bi o Božiću odnijeli neki gjaci, kao odaslanici svih
naših pokrajina na grob Svetih u Rimu (u crkvi sv.
Ignacija je grob Sv. Aloizija a u crkvi Sv. Andrije na
Kvirinalu je grob Sv. Stanislava). Arke za Album za
200 potpisa dobivajn sam o vjeroučitelji sporazumno sa
aloizijskim odborom (Uredništvo „Glasnika Srca Isu­
sova).
Župnici i katehete nastojat će, da u ovim svečanostim postupaju sporazumno s učiteljima i učiteljicam, a navlastito s upraviteljim a i nadučiteljima
dotičnih škola.
Br. 926. i 1O49/A.A.
V
Sestnaestogodišnjica
JVfašašea Sv.
J<riža
Opet jedna znam enita stoljetnical Na Veliki Petak
(2. travnja t. g.) Sv. 0 . Papa Pijo XI. upravio je Apo­
stolsko Pismo „Regiae Jesu Christi dignitati “ U. Kard.
V. Van Rossum, prefektu Sv. Kongregacije ,,De pro­
paganda fide“ i naslovniku rim ske bazilike Sv. Križa.
Sv. Otac podvlači, kako je baš providencijalno, da, odm a nakon ustanovljenja posebnog blagdana G.
N. Isusa Krista Kralja, dolazi na red proslava šestnaestogodišnjice dogagjaja, kad je Sv. Jelena, m ajka Ca­
ra Konstanti na, otkrila, na Kalvariju, SVETI KRIŽ.
Jedan dio ovog pobožna carica donijela je u Rim i
postavila ga u crkvi, koju je njezin sin Konstantin sa­
gradio u samoj carskoj Sesorijanskoj palači u Rimu.
Križ dakle, koji su do one dobe carevi rimski proga­
njali, slavni car Konstantin, velikim poštovanjem i ča­
šću, sahrani u glavnom gradu rim skog imperija, kao
znak Isusova Kraljevstva i vlasti. Od te sretne date
počeo se je slaviti, na svečani način, u istoj Bazilici,
blagdan Sv. Križa. Iz Rima ova svečanost bi proširena
po cijelom kršćanskom svijetu.
Obistiniše se dakle potpunom a riječi Sv. Ambroza,
koji kaže, da je na Križu,- pravom, dao napisati Pilat
„Isus Nazaranin Kralj Židovski11 jer „G ospod kraljuje
sa drva Križa
Isus naime je Kralj ne. sam o kao Sin Božji - Bog
Čovjek, nego i kao Otkupitelj ljudskog roda, kako je
napisano u II. psalmu „D at ću tebi narode u baštinu
tvoju.“ Buduć je pak Sv. Križ ne sam o sredstvo otku­
pljenja dali i prijestolje Kralja mira, koji otkupi svi­
jet krvlju svog svetog Križa, nemože se očekivati od
druge strane mir Kristov već jedino u Kristovu KraIjestvu. ,,Pax Christi in regno Christi". .
Iza ovih mislih Sv. Otac slavi Sv. Križ riječima
sv. crkvenih otaca, navlastito onim Sv. Efrema. Nado­
daj e pak, da je Sv. Križ ne samo sredstvo otkupljenja
i prijestolje O tkupitelja već i znak propovjedanja I ši­
renja Kristova Kraljevstva. Križem u ruci, u srcu i
ustima, apostoli, mučenici, svećenici Isusovi spasavaju
duše, trpe i umiru za Isusovu vjeru. Po Križu, a oso­
bito po moćima ovoga, Bog je, u svako doba, pravio
velikih čudesa.
Dostojno je dakle, da se ove godine, izvarednim
načinom, prc slavi
S v . K r i ž a. I
šestnaestogodišnjica
Na š a š ća
Ovom prigodom Sv. Otac udijeljuje svim onim,
koji se ispovjede i pričeste te pohode pet puta (i u
jedan dan) rim sku baziliku Sv. Križa te se pomole na
odluku Sv. Oca Pape, potpuno oproštenje. Oni, koji
borave izvan Rima, dakle po cijelom katoličkom svi­
jetu, mogu dobiti jubilejski oprost, ako, naravno ispo­
vjedivši se i primivši sv. pričest, pohode pet puta (i u
jedan dan) koju mu drago crkvu, ili bogomolju po­
svećenu Sv. Križu, pomolivši se po namjeni Sv. Oca
Pape.
Ovi pohodi crkve ili bogomolje Sv. Križa vrijede
mješte pohoda crkava, koje je odredio biskup za ju­
bilej. Ako vjernici ponove ove pohode mogu dobiti i
drugi jubilejski oprost, ali sam o za duše čistilišta.
Takve povlastive vrijede od 30. aprila do 31. decem­
b ra 1926.
Sv. Otac goji najljepšu nadu, da će vjernici sve
većma ljubiti i poštivati Sv. Križ Isusov te ga nositi
za njim. T ako će Križ biti svim a sredstvo spasenja i t
kao m ost u vječni život.
\
Odazivljući se želji sv. Oca Pape potpisani por
\
življe dušobrižnike i upravitelje onih crkava, koje su
posvećene Sv. Križu, da tekom ove godine, kad im
se čini podesnije, proslave na što svečaniji način, ovu
stoljetnicu, čija će proslava, za stalno, Božjom po­
moću, donijeti obilna ploda.
Br. 927. i 1O5O/A.A.
PAPINA ENCIKLIKA 0 MISIJAMA.
Od velike je važnosti za raširenje Kraljevstva
Kristova na zemlji enciklika „Rerum Ecclesiae gestaruni'V
koju je, dneva 28. veljače t. g. Sv. Otac Papa upravio
svim biskupim katoličkog svijeta. Evo njene glavne
misli:
Isus je rekao svojoj crkvi : „Pogjite, pripovjedajte svim narodima". Ona je, svijesna povjerene joj.
misije, odmah s početka svog opstanka, vršila Ovu
svetu dužnost ustrajno i bez straha pripovjedajući
kraljevstvo Božje, i tak o obraćala k pravoj vjeri na­
rode, koji su do ta d a sjedili u tm inam a smrti, a pri
tom u se nije bojala nikakvih poteškoća ni progonstva.
Rimski Pape, kao namjesnici Isusovi na zem lji
— što Sv. Otac podvlači u ovoj enciklici — smatrali)
su, da je njihova osobita dužnost ne sam o čuvati
svoje stado Već i pomnožavati ga, tim što su uvijek
nastojali, da se obrate oni, koji su daleko od lukespasa. Vodjeni od ove uzvišene misli Pape su uVijfek
šiljali na sve strane svijeta misijonere. Čim bi se pak
otkrila koja nepoznata zemlja odm ah misijoneri upu­
ćivali su se u one krajeve da ponesu luč kršćanske
vjere. Mnogi se od katoličkih misijonera, ili radi kre­
posna života ili pretrpljena mučeništva, časte danas,
megju svetim a katoličke crkve.
23
■osim druge piarcite, jer je cijela materija već blago­
slovljena.
D ok je imao da reče u nedjelju sv. rrisu, za
koju se je narod već skupio, .a nije bilo blagos’ovljene
košulje ni čistog purrfikatora, u nevolji, služi se neblagoslovljenom ^košuljom a iz džepa izvadi svoj čisti
rubac.
Pita s e :
1- Kakvi su danas propisi kanonički i liturgički
glede crkvenog rtfha ?
2. Što se ima suditi o Don lllljinom postupanju?
u tom pogledu mogu samo ponositi a sadašnjosti se
ne trebaju stiditi, jer su uvijek bili u prvim redovima
i nesebično radili za narodne ideale* S toga su dijece­
zanski Ordinariji uvjereni, d i bi bilo suvišno preporu­
čivati svojim svećenicima, da i u buduće prije svega
budu i ostanu vjerni dužnostima švoga zvanja, ne pre­
dajući ni pred kakvim kušnjama ni protivnostima, a
u javnom radu da osjećaju, djeluju i služe ne ličnim
nego zajedničkim interesima naroda i mlade naše dr­
žave, ponosni-uvijek i odani tradicijama svojih predja,
za koje su se i došle žrtvovali i stradal*.
Br. 944 i 1064/A.A.
Iz Konferencije Dalmatinskog Episkopata.
Ordinariji biskupija dalmatinske crkvene provin­
cije: biskup dubrovački u zastupstvu takodjer biskupa
kotorskoga, biskup splitski i m akarski, biskup šibenički i ujedno apostolski upravitelj jugosl. dijela zadar­
ske nadbiskupije, te kapit. vikar hvarski i pomoćni
biskup dubrovački, sakupljeni u Splitu (24-27 ožujka)
povodom blagoslova i polaganja temeljnog kam ena za
novu zgradu pokrajinskog bogosl. sjemeništa, (25 ožujka) pod predsjedanjem biskupa dubrovačkoga kao
seniora, razgovarali su takodjer i vijećali o aktuelnim
potrebama i pitanjima svojih svećenika i dijeceza.
Medju ostalim brzojavno su odmah kod Mini­
starstva urgirali, da se već jednom i dušobrižnicima
manjih župa doznači doplatak; a pošto su medjutim
saznali, da je riješenje o tom već i uslijedilo, zanimali
su pismeno i Ministarstvo Vjera i nadležne Velike Žu­
pane, da bi što prije, do Uskrsa, taj doplatak fakti­
čno i primili.
Odbijaju od sebe i od svoga svećenstva zlobne
klevete, koje se često čuju i čitaju i kod nas, kao da
katolički svećenici ne bi bili nadjonalni i ne bi radili
patrijotički, za narodnu stvar, jer da kat. crkva, kato­
licizam, koji je internacijonalna ustanova, tobože isklju­
čuje i protivi se radu za vlastiti narod. Istina, po volji
G. N. Isukrsta, crkva od njega ustanovljena mora da
bude internacijonalna ili bolje nadnacijonalna, pošto je
odredjena za sve narode iz svih krajeva svijeta i za
sva vremena; ali ta nadnacijonalnost ne isključuje lju­
bavi i požrtvovnog rada za svoj narod, pa s toga ih
Crkva pozivom na prirodni zakon i na riječi i primjer
Isukrstov naredjuje svojim članovima. A povijest svih
katoličkih naroda od najdavnijih vremena do danas
najboljim je dokazom, da su k atolici bili uvijek najo­
daniji sinovi narodu svome. Tako je bilo, a i sada je,
1 u nas. Katolički svećenici u Dalmaciji prošlošću se
|
Zadnjih mjeseci mnogo se i govorilo i pisalo o
nekom religijoznom pokretu u našim dijecezama. U po­
gledu svih ovih vijesti konstatujemo, da se ne radi o
pokretu iz religijoznih motiva, nego iz niske sebično­
sti ili iz bezrazložnog inada. — Momentano nezado­
voljstvo ili. nesuglasje nekih više manje slabih vjernika
sa svojim dušobrižnikom, ili otpor redovito neoprav­
dan protiv naredjenja crkvenih starješina, ili trzavice
medju pojedinim župljanima i crkvenim upravama u
nekim mjestima izazvane pitanjem ili redovine ili t.
zv. agrarne reforme — izrabljuju neki politički spe­
kulanti, obećavajući pri tom raznih materijalnih koristi
ili drugih pogodnosti, namjerom da pribave pristaša
svojoj stranci, koja po svojem programu za stalno ne
odobrava ovakve nedične rabote. A u svrhu prozeli­
tizma nijesu se žacali ni krilatice »Za Kraljevu vjeru«,
što je po našem dubokom uvjerenju najveća uvreda
Nj. Veličanstvu našemu viteškom Kralju, koji nipošto
ne će, da se državljani vrijegjaju u njihovim vjerskim
osjećajima.
Dijecezanski Ordinariji žale fu nedostojnu agita­
ciju, koju će sigurno osuditi i svaki razboriti patrijot,
jer ona bez dvojbe ne će ništa doprinijeti učvršćenju
ni državnoga ni narodnoga jedinstva, već je naprotiv
kadra da izazove vjersku borbu; te mjesto da ublaži
raspirit će plemensku mržnju na štetu općeg mirat
toli potrebitog za narodno blagostanje.
Sa zadovoljstvom uzelo se na znanje izvještaje
o radu nekih »Sveć. Uzajamnosti« te se istima preporuča, da i nadalje ostanu uvijek u skladu s općim
crkvenim zakonima i s posebnim dijecezanskim pro­
pisima, jer će samo tada pomoći svojim članovima u
njihovim moralnim i materijalnim potrebama, a željeti
je, da se »Uzajamnosti« u tom duhu i smjeru, gdje
ih još ne ima, ustanove i organiziraju. — Biskupi
s veseljem pozdravljaju namisao »Svećeničke Marijine
Kongregacije« u Splitu, da se u aprilu o. g. održi
u ovom gradu Pastoralna Konferencija za k at.
svećenstvo iz Dalmacije i odobravaju predloženi pro­
gram.
24
NAREDBE I OGLASI SVJETOVNIH VLASTI
MINISTARSTVO VERA KRALJEVINE S. H. S.
KATOLIČKO ODELENJE V. K.
MINISTARSTVO VERA KRALJEVINE S. H. S.
KATOLIČKO ODELENJE V. K.
Br. 1379
Br. 405.
22 februara 1926. god. u Beogradu.
sveštenstvu n ažu p am a ispod 200 domova.
Predmet • Matičnih izvoda
Gospodinu Velikom Županu Splitske Oblasti
u Splitu
izdavanje, naplata takse.
Prečasnom Biskupskom Ordinarijatu
Šibenik.
Ministarstvo Finansija, Generalna Direkcija Po­
srednih Poreza, T akseno Odelenje, dostavilo je pod
Br. 88.528 od 24 decembra 1925 od Ministarstva Vera
sledeće :
»Generalnoj
Direkciji Posrednih Poreza često
dolaze do ruku izvodi iz knjiga rogjenih, na kojima
nije naplaćena taksa po zakonu, o taksam a, no sveštenici stavljaju pri vrhu
izvode, na
mestu za taksu,
napomenu, da je izvod izdat bez takse na osnovu
člana 128 Zakona o činovnicima i ostalim državnim
službenicima gragjanskog reda, jer molilac podnosi
izvod uz molbu za traženje državne službe.
Kako je ovakav postupak crkvenih vlasti nepra­
vilan jer se čl. 128 pom. činov. zakona ne može za
ovakve slučajeve odnositi, to je Generalnoj Direkcijj
Posrednih Poreza čast zamoliti Ministarstvo V era,.da
izda naregjenje svim a svojim područnim vlastim a :
da u ovakvim slučajevima naplaćuju taksu za izvode>
jer će se u protivnom slučaju odgovorna lica kaznitj
po zakonu o taksam a.«
Katoličko Odelenje M inistarstva Vera ima' čast
dosiaviti prednje prečasnom Naslovu, s molbom "na
znanje i saopštenje područnom sveštenstvu.
Po ovlašćenju Ministra Vera
Načelnik:
Lanović,. v. r.
I
M
E
N
O
V
17 m arta 1926 god. Beograd.
Predmet: Dodaci na skupoću katoličkom
A
N
J
A
.
;
Državno Tajništvo Nj. Svetosti Pape P ija; XI.,
pismorn 22. ožujka t- g. br. 404., saopćilo je ovom
Ordinarijatu, da je Sv. Otac imenovao Mgr. Kan.
VINKA KARADJOLU, svojim K u ć n i m P r e l a t o m
(Antistes Urbanus). Presv. Biskup u vanrednoj kaptol­
skoj sjednici predao je Mgr. Karadjoli papinski Breve
imenovanja, poprativši čestitkam a na zasluženom v i­
sokom crkvenom odlikovanju.
Odlukom Sv. . Kongregacije K onsistorijalne,. od
26'. februara 1926. br. 117/26. Mgr.' V1CE MIOSSEVICH
arcigjakon kaptola u Zadru, bio je . imenovan prevre-
Gospodin Ministar Vera doneo je danas pod gor­
njim brojem sledeće rešenje :
Rešerijem M inistarskog Saveta od 13 m arta 1926
godine. D. R Br. 154.024/25, donesenim sporazumno
sa Finasijskim Odborom Narodne Skupštine, izmjenjćn
je.član 4 Uredbe od 28 jula 1925 god. D. R. Br. 88.900
o dodacim a na skupoću sveštenstvu svih Ustavom
usvojenih konfesija (objavljene u služben:m Novinama
Broj 178 od 7 augusta 1925 god.), pa glasi sada o v ako:
»Lični i porodični dodaci pridadaju u načelu sam o
onim sveštenic-ima, koji služe u propisno sistemizovanim
parohijama, župama, džematima, odnosno rabinatim a
od najm anje 200 domova.
Odluku o formiranju muslim anskih džem ata dbnosi Ministar' Vera po sasiušanju nadležnog muftije.
Ali, gde naročite potrebe duhovne pastve traže
osnivanje i opstanak manjih verskih opština, može
Minis ar Vera izuzetno odobravati dodatke na skupoću
sveštenstvu svih konfesija i sa manjim brojem
domova. .
Ova izmena važi od 1. oktobra 1925 godine.«
Uverivši se megjutim, da je za uspešnu duhovnu
pastvu neophodno potrebno, da i dalje bstanu sve po­
stojeće rim okatoličke, grkokatoličke i starokatoličke
župe sa ispod 200 župljanskih domova, rešavam ha
osnovu toga ovlašćenja, da se svim sveštenicim a, koji
opslužuju takoveržupe, u čitavpj zemlji počam od< 1
oktobra 1925 god. doznače i isplaćuju pripadajući yn
dodaci na skupoću,.ukoliko, dakako, inače ispunjuju
uslove citovane Uredbe o svešt ničkim dodacima.
Izveštavate se o ovome radi znanja i hitne dalje
nadležnosti u smislu ovdašnjeg ovlašćenja od 22 oktobra
1925 god. V. K. broj 4744 uz dostavu predloženih pri­
java za prijem dodatka na skupoću katoličkog sVeštenstva tam ošnjega područja na župam a sa ispod 200
župljanskih domova.
0 izvršenoj doznaci dodataka izvolit će te rieodložno izvestili Katoličko Odelenje _M inistarstva Vera.
Po ovlašćenju M inistra Vera
Načelnik : Lanović, v. r!
menim Apostolskim Administratorom talijanskog dijela
zadarske nadbiskupije i otoka Cresa, Lošinja i Lastova.
' Ovo je imenovanje službeno saopćio Mgr. Miossevich,
dneva 4; m arča t. g. pod br. 171. Presv. Biskupu kao
apostolskom adm inistratoru jugoslavenskog dijela nad­
biskupije .zadarske.
Presv- Biskup je im en o v ao : Veleč. Don ANTU
PEROŠA, dušobrižnka Banja, ekskurentom Kukljice,
' nam jesto don M arka Čvitanovića.
Pošfc Fra ALBERTA' ŽAGA&£’&ipskim vikarom
-?u Prvić - Luđi, namjesto 1dosadašnjeg fra :Kuzitie
■j.Šimunovjća... ■ ■
b-ltbis1* :
a ; i- *
25
DIJECEZANSKA KRONIKA.
Konferencije dalmatinskih biskupa održale
su se u Splitu 24. - 27. ožujka, kojim a je prisustvo­
vao i presV. biskup. Iz konferencije izdan je komunike
svećenstvu i katoličkoj javnosti, koji se donaša u ovom
broju lista.
Mrtvački pontifik&l obavio je presv. Biskup u
katedralci dneva 20. ožujka nam jesto na t. z. lazarov
petak.
Blagoslov temeljnog kamena centralnog bo­
goslovnog sjem eništa u Splitu obavio je, na Blagovijest, senior dalm atinskih biskupa, Presv. Dr. Josip
Marčelić, dubrovački biskup, bivši profesor ir rektor
bogoslovnog sjem eništa, u prisustvu svih prepeštovanih O rdinarija Dalmacije, ili njihovih zastupnika, pred­
stavnika kaptola, klera i svih vlasti. Iz šibenske bisku­
pije prisustvovao je presv. Biskup { bivši profesor i
rektor bogoslovnog sjem eništa Mgr. Nikola Tabulov
- T ruta, prepozit i protonotar apost. kao zastupnik
stolnog kaptola i šibenskog biskupskog gjačkog sje­
m eništa;
Četerdesetsatno klanjanje Presvetom S akra­
m entu obavilo se je u bazilici, dneva 24.-27. III, i ove
godine najsvečanije. K atedrala je sve one dane bila
prepu na'klanjalaca osobito na večernjem biagoslovu i
propovjedi. „Cecilijanski Z b o r“ izveo je četvefoglasnj
„Pom iluj m en e“ od I. Auera i „Pom iluj m ene“ od Basily- a. Krasno je pjevanje učinilo vanredan dojam na
slušateljstvo.
Istu su pobožnost obavile i m noge župe po bi­
skupijam a, uz veliko sudjelovanje vjernika.
hod po gradu. Presveti Sakram enat je nosio presv. Bi­
skup. Procesiji sudjelovalo je veliko mnoštvo naroda.
Preko „M atutinum tenebrarum " u katedrali pje­
vali su responsorije od D. L. Perosia i u falso-bordone
sjemeništarci, a „Pomiluj m en e“ od B asily -a „Ceci­
lijanski Z b o r“.
Na Uskrs presv. Biskup je pontificirao i izrekao
homiliju, a iza mise udijelio je papinski blagoslov.
„Cecilijanski Z bor* je pjevao četveroglasnt. misu od
Gollera. Op. 34.
Na uskrsni ponedjeljak, iza svečane mise, dovr­
šio je korizmeno propovjedanje Mgr. Sare te je podi­
jelio blagoslov vjernicim.
H o d o š a š ć e u L u rd . Na Uskrs uvečer otputovao
je Presv. Biskup, u pratnji Mgr. Mirića, u Ljubljanu,
da se pridruži slovenskom hodošašću, koje je predvo­
dio u Lurd Preuzvišeni Dr. Andrija Karlin, lavantinski
knez - biskup. Na putu hodočasnici su posjetili grad
Tolozu, gdje je, dneva 9 travnja presv. Biskup Mileta
u crkvi Sv. Saturnina rekao sv. misu na oltaru, gdje
je sahranjeno tijelo Sv. Tom a akvinskog. Dneva 10.
travnja, sabato in albis, presv. Biskup je namjenio sv.
misu u Lurdu za svoj kler,' sjem enište i vjernike, a u
istu svrhu je aplicirao misu, dneva 25. travnja nad
grobom Sv. Ante u Padovi. U svoju residenciju sretno
se je povratio presv. Biskup na 28 travnja.
Na Veliki Č etvrtak pontificirao je, uz veliku asi­
stenciju, presv. Biskup, koji je obavio posvetu Ulja i
pranje nogu trinaestorici sjem eništaraca. Na Veliki
Petak takogjer je presv. Biskup funkcijonirao pri „Misi
Predposvećenili". Uvećer obavio se je tradicijonalni ob-
N a o b lje tn ic u s m r ti pok. biskupa Dr. Zannoni-a,dneva 26. IV. bile su u katedralci svečane zadušnice.
A n iv e r s a rij p o s v e ć e n ja k a t e d r a le , kao solem nitas externa, obavio se je četvrte nedjelje po Uskrsu. Tog je dana u bazilici bio pontifikal.
„ U n io C leri M is s io n a r ia “ Upisali su se kao
članovi u ovo društvo Preč. Don Vicko Škarpa, Din.
15 Preč. Kan. Don Marko Ćorić, Din. 30 (a za D Š V
din. 20) Preč. Mons. Don Ante'^Šare, Din. 15 = 0 . fr.
Pavao Silov, Din. 15, 0 . fr. Albert Bukić, Din. 15, Vlč.
Don. Jerko Jurin, Din. 15, Vlč. Don Andrija Raspović,
Din. 20 (a za D Š V din. 20.) — Vlč. Don Niko Rodin,
Din. 15, Vlč. Don Ante Radić, Din. 15.
U Z a g r e b u se je ustanovio (Kaptol, br. 29)
„Centralni odbor za Euharistički kongres u Chicagu*
NEKROLOGU.
KNJIŽEVNOST IIJETNO ST.
Obredi Velike Sedmice. Na Cvjetnicu Presv.
Biskup je blagoslovio palme, a svečanu misu, uz pontifikalnu asistenciju, pjevao je Mgr. Ivan Mirić, kaptol­
ski dekan. Pri pjevanju ,,M uke“ kor sjem eništaraca
odgovarao je u koralu.
D o n A n t e V i d u č i ć , umirovljeni župnik,
prem inuo je, utješen sv. tajnam a vjere, dneva 9. tra ­
vnja u rodnom m u m jestu Dragovam. Pokojnik se je
rodio dneva 24. m aja 1850. a zaregjen je svećenikom
8. decem bra 1872. Dušobrižnikovao je u Malom Ižu,
Solinam i Božavi. Od više je godiua bolovao, a bio je
umirovljen još god. 1892. U zadnje doba bio je izgu­
bio potpuno vid tako da već od natrag tri godine nije
m ogao misiti.
•v
Braća svećenici nek g a se sjete u svojim molitvam . Počivao u miru 1
Manete in dilectioue mea = Mladim sveće­
nicima,
izdanje
= Lire
knjižice
da postanu Apostoli po srcu Isusovu = Treće
— Padova, Libreria G regoriana editrice, 1925
2 = Iz sam og naslova očevidna je korist ove
za svećenstvo.
Dr. Ivan Šarić N adbiskup = Za katoličku
akciju — Kaptol Vrhbosanski, Krekova 5, Sarajevo
= Str. 32. Din. 3 = Svim župnicima toplo preporu­
čujemo, da se oduševe za katoličku akciju, koja, pram a
riječima sv. Oca Pape Pija XI, mora da bude dio d u -
26
šobrižničke službe svakog biskupa i svakog dušobri­
žnika.
K rš ć a n s k a C h a rita s . Napisao Antun Mrkuiv
župnik. Naručuje se kod »Naše Sloge« Ljubljana, Poljanski nasip, 10, ali i putem knjižara. Cijena Din. 21.
Vrio lijepa i praktična knjiga, potrebna svakom u, koji
hoće da nešto poradi i dobro, na karitativnom polju
djelu eminentno kaioličke crkve. Pisac tumači pojam
Kršć. »Charitas«, a onda iznosi povijest karit. djelo­
vanja crkve, životopise najvećih radnika na karit. polju.
Prikazuje uzroke i lijekove za nevolje svakojake, koje
vladaju u svijetu i na koncu dodaje pravila za karit.
organizaciju. Knjiga se preporučuje sam a po sebi sv a­
kom katoliku, napose katol. organizacijama.
K a to lic i i n o v i p le s o v i izrađeno prema fran­
cuskom = Sarajevo 1926. Izdanje Kaptola Vrhbosan­
skog, tiskara »Bosanske Pošte« u Sarajevu = Bro- _
šura od 40 str. Sadržaj : Općenita načela o p le su ;
ples i ćudoređe ; moderni plesovi ; borimo se proti
zlim modernim plesovima.
ZA PRO SLA V U Sv. ALOJZ1JA i STANKA,
može se dobiti kod Uprave G lasnika S. 1.
Zagreb, Palmotić. 31
Ž iv o t sv . A lo jz ija na blizu 400 str. sa 7 slika.
Priredio ga nekad naš biskup Lang. Iza životopisa,
ima 6-nedjeljna pobožnost te molitve i pjesme sv.
Alojziju. Stoji Din. 20.—
Ž iv o t sv . S ta n is la v a na 294 str. sa 3 vrlo li­
jepe slike i m olitvam a sv. Stanku. Napisao Dr. Janko
Oberški. Stoji Din. 15. — Platnom uvezan D. 22.—
D v a K ris to v a v ite z a . To su posve kratki ži­
votopisi sv- Alojzija i Stanka, ali životopisi moderno
oisani za naobraženiju mladež. Oba upravo rasplam ćuju oduševljenje za mile svece i — što je glavno —
za Isusa. Imadu više slika. Knjižica stoji samo Din. 5.—
S ličice sv. A lo jz ija u 4 boj* s molitvom njemu
u čast. Komad po 1 dinar ; 100 kom. Din. 80.—
D o p isn ic e s a slik o m sv. A lo jz ija — razne
vrsti. — Komad po 1 d in tr ; 100 kom. Din. 80.—
A rci z a A lb u m hrv. mladeži na grob sv-Alojzija
svaki za 200 potpisa. Dobivaju ih sam o vjeroučitelji
po dogovoru s alojzijanskim odborom. Pisati slobodno
na U re d n iš tv o G la s n ik a .
Medaljice sv. Alojzija, veće slike i kipove šalje
i nabavlja G. R. Devide u Zagrebu 1. Bakačeva ul. 5.
S y n o p sis ,,C o n f e r e n tia r u m “ A lo is ia n a ru m
ad usum sacerdotum qui juvenes natu majores ad
commemorationem aloisianam fructuose celebrandam
praeparare student. Edita a coetu romano pro centenaria Com.nemoratione Canonizationis S. Aloisii Gonzagae die 31 decembris 1926 = Comitato Aloisiano
= vi& del Seminario 120, Roma (19) = 1925.
svetište Majke Božje, gdje je ona na osobiti način po- kazala, da je m ajka naša puna ljubavi za sve potrebe
naše i duševne itjelesne. Ono je što bilo nemoguće’ kroz
tolike ratne i poratne godine, učinit ćemo ljetos: Uz
mnoštvo ostalih poklonika Blaženoj Djevici Mariji iz
sviju naroda pohrlit ćemo i mi, da 3e u ovoj oprosnoj
godini poklonimo Blaženoj Gospi na onom mjestu, na
kojem je sam a kazala Blaženoj Bernardici: „Hbću da
mi ovamo dolazi mnoštvo svijeta'^.
Ovo lurdsko hodočašće, koje će biti pod vodstvom
jednog našeg biskupa, krenut će iZ'Zagreba dne 9 ko­
lovoza na večer, a vraća se kući dne 21 kolovoza.
Putuje se iz Zagreba prem a RijecJ. Na putu u Lurd
pregledava se Genova (jedan dan i jednu noć), Nica
(pol dana), M arsilja (jedan dan ije d n u noć)' U Lurdui
se ostajt* četiri dana. Na povratku iz Lurda staje se
u Turinu (jedan dan i jednu noć), Milanu (jedan dan
i jednu noć), Padovi (jednu nož i pol dana) i Veneciji
(pol dana).
Cijene šuiove: Za III razred 3600. Din., za II ra ­
zred 4800 Din,., a za 1 razred 6500 Din. U ovoj je cije­
ni uključena žetježnica od Zagreba do iLurda i natrag,
zatim hrana kroz sve dane putovanja, te spavanje u
hotelima u Lurdu i u svim onim m jestim a, gdje se
ostaje kroz noc. U spom enutoj cijeni uključena je ta ­
kodjer vožnja s automobilima, fijakerima, tramvajima*
ulaznice za izložbe, itd. u. svim mjestima, gdje se ho­
dočašće zadržaje. Hodočasnici dakle nem aju odi Zagreba^
do L urda i od Lurda do Zagreba nikakvih drugih tro­
škova, nego jedino ako si koji hoće da kupi kakvu
uspomenu.
Svaki onaj, koji želi da se* priključi ovom hodo­
čašću, treba već sada da se prijavi, jer je radi orga­
nizacije hodočašća ptotrebnc da se čim prije znade tačni
broj hodočasnika.
Sa prijavom treba da se položi kapara od 1000
Din. Prijave se prim aju do 1 lipnja ove godine. Onaj,
koji bi uplatio svotu za putovanje, a kasnije bi odu­
stao, gubi 1 0 % u ime manipulativnih troškova..
Kaparu L ostali novac za hodočašće prim a i upute daje:
Odbor za lurdsko hodočašće.
Zagreb, Kaptol 29.
Pogodnost oprosta poštarske takse.
Upozoruje se p. n. dušobrižnike na pogodnost, na
koju imaju pravo Župski uredi kad dostavljaju, slu­
žbeno, ovom O rdinarijatu, poštarskom naputnicom , no­
vac. Poštarski uredi ne naplaćuju propisanu taksu ako
isti župski uredi postave na naputnicu, u prostoru, gdje
je naznačeno „naplaćena ta k sa u gotovu", uredovni
broj i pečat žup. ureda. Preporuča se takogjer, da se
ovo postavi i na kupon.
Biskupska Kancelarija
Veliko h odočašće u frurd,
U mjesecu augustu ove godine sprem a se iz Za­
greba veliko hodočašće u Lurd. U mirno doba polazili
su Hrvati više puta u Lurd, da pohode ovo glasovito
Odgovorni urednik i izdavatelj: Kan. D. RUDOLF PIAN
v la sn ištv o : Šibenska Biskupska Kurija
Odlikov. Graf. Zav. Tisk. E Vitaliani i Sin - Šibenik
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
2 103 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content