NACRT
SKUPŠTINA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA
Na osnovu članka 39. Ustava Hercegovačko-neretvanskog kantona („Službene novine HNK“,
broj: 2/98, 4/00 i 7/04), Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona, na sjednici održanoj
dana ________ godine, je donijela
Z A KO N
O OBRTU
DIO PRVI - OPŠTE ODREDBE
Član 1.
(Sadržaj Zakona)
Ovim Zakonom uređuju se uslovi za obavljanje, otvaranje obrta, registracija,
poslovanje, zajedničko obavljanje, prestanak obavljanja obrtničke djelatnosti (u
daljem tekstu: obrta), obrazovanje, osposobljavanje za obavljanje obrta,
organizovanje obrtnika i kontrola.
Član 2.
(Osnovne definicije i pojmovi)
(1)
(2)
(3)
(4)
Obrt je samostalno, trajno ili povremeno obavljanje dopuštenih i registrovanih
privrednih i drugih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju, čiji je
cilj postizanje dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga
na tržištu. Obrtom se, u smislu ovog Zakona, ne smatra obavljanje trgovačke,
ugostiteljske i turističke djelatnosti koje su regulisane posebnim propisima.
Dopuštena je svaka privredna i druga djelatnost koja nije zakonom zabranjena.
Obrtnik je fizičko lice, koji obavlja jednu ili više djelatnosti iz stava (1) ovog člana u
svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih lica sa kojima je
dužan zaključiti ugovor u skladu sa Zakonom o radu.
Pod trajnim obavljanjem obrta podrazumijevaju se i slučajevi kada se privremeno
prestaje s radom, s namjerom ponovnog obavljanja obrta.
Član 3.
(Srodne djelatnosti)
(1)
(2)
(3)
Srodne djelatnosti, jesu sve registrovane privredne i druge djelatnosti koje obavljaju
fizičke osobe po pravilima obavljanja obrta, a koje se ne smatraju obrtom.
U srodne djelatnosti, ubrajaju se i poljoprivredne djelatnosti u smislu posebnog
Zakona.
Sve odredbe ovog Zakona koje se odnose na obrte, shodno će se primjenjivati i na
srodne djelatnosti.
Član 4.
(Domaća radinost)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
Obrtom se smatra i obavljanje domaće radinosti.
Domaća radinost, u smislu ovog Zakona, jeste djelatnost izrade i dorade predmeta
kod kojih preovladava ručni rad i usluge u domaćinstvu.
Obrtnička djelatnost obavlja se samostalno ili uz pomoć članova zajedničkog
domaćinstva.
Članovima zajedničkog domaćinstva, u smislu ovog Zakona, smatraju se: bračni
drug, izvanbračni drug, djeca, roditelji, usvojenici i usvojitelji, pastorčad i lica
koja je obrtnik dužan izdržavati.
Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao domaća radinost i uslove za
njihovo obavljanje propisuje kantonalni ministar privrede.
Član 5.
(Sezonsko obavljanje djelatnosti)
(1)
(2)
(3)
(4)
Obrt se može obavljati sezonski, najduže devet mjeseci unutar jedne kalendarske
godine.
Lica koja obavljaju obrt iz stava (1) ovog člana, za vrijeme sezonskog obavljanja
obrta dužno je uspostaviti svojstvo osiguranika, ukoliko već nemaju zasnovan radni
odnos.
Sezonsko obavljanje obrta se upisuje u obrtni registar.
Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti i uslove za njihovo
obavljanje propisuje kantonalni ministar privrede.
Član 6.
(Slobodni, vezani i posebni obrti)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
Obrti se dijele u smislu ovog Zakona na slobodne, vezane i posebne.
Slobodni obrti su obrti za čije se obavljanje ne traži stručna osposobljenost, stručna
sprema ili majstorski ispit.
Vezani obrti su obrti za čije se obavljanje traži stručna osposobljenost, stručna
sprema ili majstorski ispit.
Za obavljanje posebnih obrta, obrtnik mora ispunjavati uslove iz stava (3) ovog člana,
uz saglasnost za obavljanje posebnih obrta koju izdaje nadležno Federalno
ministarstvo, zavisno od vrste obrta.
Spisak posebnih obrta je regulisan Uredbom Federalnog ministra razvoja
poduzetništva i obrta o vezanim i posebnim obrtima.
Član 7.
(Tradicionalni zanati i umjetnički obrti)
(1)
(2)
Tradicionalni zanati i umjetnički obrti su obrti za koje je potrebno posebno poznavanje
zanatskih vještina i umijeće u obavljanju djelatnosti i koji se obavljaju pretežnim
udjelom ručnog rada.
Ministar privrede HNK propisuje listu tradicionalnih zanata i umjetničkih obrta koji se
mogu obavljati u skladu sa ovim Zakonom.
DIO DRUGI - OBAVLJANJE OBRTA
POGLAVLJE I - Uslovi za obavljanje obrta
Član 8.
(Opći uslovi)
Obrtnik može obavljati obrt kao osnovno zanimanje ako ispunjava slijedeće
opće uslove:
a) da je državljanin Bosne i Hercegovine,
b) da je poslovno sposobno,
c) da udovoljava općim zdravstvenim uslovima, te posebnim zdravstvenim
uslovima, ako je to propisano posebnim zakonom,
d) da mu pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili
upravnim aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta i dok
ta mjera traje,
e) da nema neizmirenih obaveza prema javnim prihodima.
Član 9.
(Strani državljani)
(1)
(2)
(3)
Strani državljanin može obavljati obrt ako ispunjava uslove iz člana 8. stav (1), tačke
od b) do e) i člana 10. ovog Zakona.
Rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta stranom državljaninu postaje pravno
valjano izdavanjem radne dozvole, u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca
(‘’Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine’’, broj: 111/12) i vrijedi za
vremenski period za koji je ta dozvola izdata.
Izuzetak od dobivanja radne dozvole su strani državljani obuhvaćeni članom 16.
Zakona o zapošljavanju stranaca (‘’Službene novine Federacije Bosne i
Hercegovine’’, broj: 111/12).
Član 9.
(Posebni uslovi)
(1)
(2)
(3)
(4)
Obrtnik može obavljati vezani obrt, ako uz opće uslove iz člana 8. ovog Zakona
ispunjava poseban uslov stručne spreme, stručne osposobljenosti ili položenog
majstorskog ispita.
Obrnik koji ispunjava opće uslove iz člana 8. ovog Zakona, a ne ispunjava poseban
uslov stručne spreme, stručne osposobljenosti ili položenog majstorskog ispita, može
obavljati vezani obrt ako na tim poslovima uposli zaposlenika koji udovoljava tom
uslovu.
Vezane obrte mogu obavljati i lica s odgovarajućim višim ili visokim stručnim
obrazovanjem.
Inovatori koji posjeduju patent zaštićen kod za to ovlaštene institucije, na osnovu
svojih patentnih prava, a ispunjavaju ostale uslove iz člana 8. ovog Zakona, mogu
obavljati vezani ili posebni obrt bez položenog majstorskog ispita, pod uslovom da
se taj patent odnosi na obrtničku djelatnost za koju se podnosi zahtjev za odobrenje
obavljanja obrtničke djelatnosti.
Član 11.
(Minimalni uslovi)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
Obrt se obavlja pod određenim uslovima u pogledu uređenja i opremanja poslovnog
prostora, kao i pod drugim uslovima propisanim ovim Zakonom i propisima
donesenim na temelju ovog Zakona (u daljnjem tekstu: minimalni uslovi).
Prostor i oprema za obavljanje obrta, osim uslova iz stava (1) ovog člana, moraju
udovoljavati i propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti i unapređenju
čovjekove okoline, zaštiti od buke, zdravstvenim i sanitarnim uslovima, te drugim
propisima koji se odnose na obavljanje određene privredne djelatnosti.
Ispunjenost uslova iz stava (1) i (2) ovog člana se pretpostavlja podnošenjem
ovjerene pisane izjave od strane obrtnika o ispunjavanju uslova (pretpostavka
ispunjavanja uslova).
Ispunjenost uslova iz stava (1) i (2) ovog člana, u skladu sa zakonom koji uređuje
oblast inspekcijskih poslova, utvrđuju nadležne inspekcije u redovnom inspekcijskom
pregledu najkasnije 15 dana od dana upisa Rješenja o odobrenju za rad u Obrtni
registar.
Kantonalni ministar privrede donijet će propis o minimalnim uslovima koje moraju
ispunjavati poslovni prostori iz stava (1) i stava (2) ovog člana, koji će sadržavati i
izgled i sadržaj obrasca izjave iz stava (3) ovog člana.
Izjava obvezno sadrži: podatke o davatelju izjave, podatke o poslovnom prostoru i
opremi, pobrojane minimalne tehničke uslove, tekst izjave o ispunjavanju minimalnih
tehničkih uslova i posljedicama koje mogu nastupiti usljed davanja neistinite izjave.
Član 12.
(Odgovornost za izjavu o minimalnim uslovima)
(1)
(2)
Za štetu prouzrokovanu trećim osobama koja je izazvana davanjem neistinite izjave iz
člana 11. stav (3), obrtnik odgovara imovinom.
Za štetu prouzrokovanu trećim osobama koja je izazvana davanjem neistinite izjave iz
člana 11. stav (3), dvije ili više fizičkih osoba koje, u skladu sa članovima 42. i 43.
ovog Zakona, zajednički obavljaju obrt, odgovaraju imovinom.
Član 13.
(Dopunsko zanimanje)
(1)
(2)
Obrtnik može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje isključivo svojim samostalnim
radom i to najduže 24 sata sedmično, uz plaćanje poreza čiju visinu propisuje tijelo
nadležno za poreze.
Korisnik penzije, može istovremeno koristiti penziju i obavljati obrt kao dopunsko
zanimanje, te u tom slučaju vremensko ograničenje iz stava (1) ovog člana se ne
primjenjuje.
Član 14.
(Dodatno zanimanje)
Obrtnik može obavljati obrt kao dodatno zanimanje isključivo putem zaposlenika koji
mora biti u radnom odnosu kod tog obrtnika i ispunjavati uslove iz člana 10. i 11. ovog
Zakona.
POGLAVLJE II - Otvaranje obrta
Član 15.
(Nadležnost za izdavanje odobrenja u skladu sa Zakonom)
Postupke utvrđene ovim Zakonom vezane za: izdavanje odobrenja za rad, obrtnice,
tradicionalne zanate i umjetničke obrte, domaću radinost i sezonsko obavljanje
djelatnosti, početak rada, privremeno obustavljanje, obavljanje obrta u vidu
dopunskog ili dodatnog zanimanja, prestanak obavljanja obrta, kao i obavljanje obrta
u izdvojenom prostoru provodi općinsko, odnosno gradsko tijelo nadležno za
privredne djelatnosti.
Član 16.
(Rješenje za obavljanje obrta, obrtnica i saglasnost)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
Za obavljanje obrta obrtnik mora imati obrtnicu koja se izdaje na osnovu rješenja
za obavljanje djelatnosti..
Nadležni organ jedinice lokalne samouprave na teritoriju na kojem će biti sjedište
obrta, izdaje rješenje kojim se odobrava obavljanje djelatnosti, odnosno rješenje
kojim se odbija zahtjev, u roku od 15 dana od dana uredno podnešenog zahtjeva za
izdavanje obrtnice
Za obavljanje posebnih obrta, obrtnik mora imati saglasnost koja je neophodna za
izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti.
Saglasnost za obavljanje posebnih obrta izdaje nadležno Federalno ministarstvo,
zavisno od vrste obrta, u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva i
pribavlja ga sam podnosilac zahtjeva.
Po pravomoćnosti rješenja iz stava (2) ovog člana, kojim se odobrava
obavljanje obrta, nadležni organ jedinice lokalne samouprave obrtniku izdaje obrtnicu
i vrši upis u Obrtni registar.
Obrtnicu izdaje isti organ koji je donio rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta i
izdaje je u dvije veličine, od kojih je veću obrtnik dužan izložiti u sjedištu obrta na
vidnom mjestu.
Član 17.
(Obavljanje djelatnosti bez rješenja)
Ako nadležni organ jedinice lokalne samouprave ne donese rješenje kojim se
odobrava obavljanje obrtničke djelatnosti, odnosno rješenje kojim se zahtjev odbija u
roku iz člana 16. ovog Zakona, obrtnik može, ako je podnijelo ovjerenu pisanu izjavu
iz stava (3) člana 11. ovog Zakona, započeti sa obavljanjem obrta, o čemu je dužan
prethodno pisanim putem izvijestiti nadležni organ.
Član 18.
(Obaveze nadležnog organa i prava obrtnika vezano za Rješenje za obavljanje obrta)
(1)
(2)
(3)
Ukoliko su ispunjeni uslovi propisani ovim Zakonom, nadležni organ jedinice lokalne
samouprave, dužan je donijeti rješenje iz člana 16. stav (4) ovog Zakona,
obrtniku koji je započeo s obavljanjem obrta na osnovu člana 17. u roku od 30 dana
od prijema obavještenja.
Ako organ iz stava (1) ovog člana utvrdi da nisu ispunjeni uslovi propisani ovim
Zakonom, a obrtnik je započeo s radom na osnovu člana 17. ovog Zakona, smatrat
će se da se obrt obavlja protivno ovom Zakonu i o istom obavještava stranku.
Ako nadležni organ jedinice lokalne samouprave propusti rok za donošenje Rješenja
iz stava (1) ili obavještenja iz stava (2) ovog člana, obrtnik podnosi žalbu kantonalnom
Ministarstvu privrede.
Član 19.
(Obrtni registar)
(1)
(2)
Obrt se upisuje u obrtni registar, koji vodi nadležan organ jedinice lokalne
samouprave, nadležan za izdavanje obrtnice.
Obrtni registar iz stava (1) ovog člana je javan i sastavni je dio registara koji se vode
pri nadležnom kantonalnom i federalnom ministarstvu.
Član 20.
(Rok za početak rada)
(1)
Obrtnik je dužan otpočeti s obavljanjem obrta, najkasnije u roku od dva mjeseca od
dana upisa u obrtni registar.
(2)
Obrtnik je dužan, najkasnije 8 dana prije početka obavljanja obrta, prijaviti obavljanje
obrta nadležnom organu jedinice lokalne samouprave, koji će o tome obavijestiti
odgovarajuće inspekcije.
Od dana upisa u obrtni registar, obrtniku počinju teći prava i obaveze u skladu sa
ovim Zakonom i drugim propisima.
Nadležni organ dužan je sva rješenja u vezi s obavljanjem obrta dostaviti obrtniku,
organu nadležnom za poreze, nadležnim inspekcijama, kantonalnom Ministarstvu
nadležnom za privredu, Obrtničkoj komori kantona, nadležnom fondu zdravstvenog
i penzionog osiguranja i Federalnom zavodu za statistiku.
(3)
(4)
Član 21.
(Firma obrta)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
Firma je ime pod kojim obrt posluje.
Firma sadrži naziv obrta, ime obrta, ime i prezime obrtnika, sjedište, a može
sadržavati i posebne oznake.
Firma ne može sadržavati nazive i oznake koje su u suprotnosti s važećim propisima
ili međunarodnim konvencijama.
Na firmu obrta primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima (“Službene
novine Federacije BiH”, br. 23/99; 45/00; 2/02; 6/02; 29/03; 68/05; 91/07; 84/08;
63/10), koje se odnose na firmu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
Promjenu naziva i oznake obrta, promjenu ličnih podataka, obrtnik je dužan prijaviti
(6)
nadležnom organu jedinice lokalne samouprave, koji o tome donosi rješenje.
Obrtnik, odnosno poslovođa ili privremeni poslovođa, dužni su istaknuti firmu na
ulazu u sjedište obrta, na izdvojenom prostoru u kojem se obrt obavlja ili na mjestu
gdje se obrt obavlja ako se radi o obrtima za koje nije potreban poslovni prostor.
Član 22.
(Sjedište obrta)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
Sjedište obrta je mjesto naznačeno na rješenju izdatom od strane nadležnog organa
lokalne samouprave kojim se odobrava obavljanje obrta.
Ako za obavljanje obrta nije potreban poslovni ili stambeni prostor, sjedište obrta je
mjesto u kojem obrtnik ima prebivališta.
Promjenu sjedišta obrta na teritoriju iste jedinice lokalne samouprave, obrtnik
prijavljuje organu nadležnom za izdavanje rješenja kojim se odobrava obavljanje
obrta..
Ako obrtnik mijenja sjedište obrta i prenosi obrt na područje druge jedinice lokalne
samouprave, dužan je da priloži rješenje o odjavi obavljanja obrta izdato od
strane nadležnog organa lokalne samouprave gdje je ranije obavljao obrt.
Ukoliko obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju drugog kantona, dužan je podnijeti
prijavu nadležnom organu jedinice lokalne samouprave tog kantona, uz koju je
obavezan priložiti rješenje o odjavi obavljanja obrta izdato od strane nadležnog
organa lokalne samouprave gdje je ranije obavljao obrt.
Nadležni organ koji je donio rješenje o promjeni sjedišta obrta, dužan je po
konačnosti tog rješenja izdati obrtniku novo odobrenje za rad odnosno obrtnicu sa
novim brojem i novim sjedištem obrta i o tome obavijestiti organ koji je prethodno
izdao obrtnicu i nadležne organe iz člana 19. ovog Zakona.
POGLAVLJE III - Poslovanje obrta
Član 23.
(Djelatnosti obuhvaćene obrtnicom i saglasnošću)
(1)
Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni odobrenjem za rad
odnosno obrtnicom, a u slučaju posebnih obrta samo one za koje je dobio saglasnost.
(2)
Obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje dopunjavaju njegovu djelatnost ili se
uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćenu odobrenjem za rad, a koje u njegovom
ukupnom ostvarenom prihodu ne mogu prelaziti 25 %.
(3)
Za obavljanje djelatnosti iz stava ( 2) ovog člana ne mora se ispunjavati uslov
stručne osposobljenosti ili položen majstorski ispit.
(4)
Obrt kao dopunska djelatnost mora imati obrtnicu.
(5)
Obrtnik koji obavlja obrt kao dopunsko zanimanje je dužan na vidnom mjestu istaći
radno vrijeme za obavljanje tog obrta.
Član 24.
(Prodaja proizvoda)
Obrtnici promet svojih proizvoda mogu obavljati u sjedištu registrirane djelatnosti i u
izdvojenom poslovnom prostoru.
Član 25.
(Prenos obrtnice)
(1)
(2)
Obrtnica se ne može prenijeti na drugo lice, osim ako ovim Zakonom nije drugačije
propisano.
Posebni obrt se ne može prenijeti na drugo lice.
Član 26.
(Odgovornost obrtnika)
(1)
(2)
(3)
Za obaveze koje nastaju u obavljanju obrta, obrtnik odgovara svojom imovinom.
Iznimno od stava (1) ovog člana, ovrha radi ostvarenja novčane potražnje protiv
obrtnika ne može se provesti na nekretnini za stanovanje nužnoj za zadovoljavanje
osnovnih životnih potreba obrtnika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati,
odnosno na nekretnini za obavljanje samostalne djelatnosti, koja je njegov glavni
izvor sredstava za život.
Obrtnik odgovara za zakonito obavljanje obrta i za zakoniti rad zaposlenika koje
zapošljava.
Član 27.
(Izdvojeni prostori)
(1)
Obrt se može obavljati u više izdvojenih prostora koji se nalaze izvan sjedišta
obrta i koji moraju udovoljavati uslovima iz člana 11. ovog Zakona.
(2)
Pod izdvojenim prostorom, u smislu ovog Zakona, podrazumijeva se jedan ili više
međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji služe za obavljanje
obrta, a nalaze se u sjedištu i van sjedišta obrta.
Član 28.
(Zaposlenik u izdvojenom prostoru)
(1)
(2)
U svakom izdvojenom prostoru, obrtnik koji obavlja slobodni obrt dužan je zaposliti
zaposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i koji ispunjava uslove
iz člana 8. ovog Zakona.
Obrtnici koji obavljaju vezane ili posebne obrte, dužni su u svakom izdvojenom
prostoru imenovati stručnog poslovođu, koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i
ispunjavati uslove iz člana 8. i 10. ovog Zakona.
Član 29.
(Rješenje o izdvojenom prostoru)
(1)
Nadležni organ jedinice lokalne samouprave, na čijem se području nalazi izdvojeni
prostor za obavljanje obrta, izdat će rješenje o obavljanju obrta odnosno o prestanku
obavljanja obrta u izdvojenom prostoru.
(2)
Ukoliko se radi o obavljanju posebnog obrta, organ iz stava (1) ovog člana, primjerak
rješenja dostaviti će Federalnom ministarstvu koje je izdalo saglasnost za
obavljanje posebnog obrta.
Član 30.
(Vođenje obrta putem poslovođe)
(1)
(2)
(3)
Obrtnik može slobodni ili vezani obrt voditi sam ili putem poslovođe, koji mora biti u
radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uslove iz člana 8. i 10. ovog Zakona.
Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika.
Vođenje slobodnog ili vezanog obrta putem poslovođe, obrtnik je dužan prijaviti
nadležnom organu jedinice lokalne samouprave na teritoriju na kojem se nalazi
sjedište obrta, koji rješenjem utvrđuje vođenje obrta putem poslovođe i upisuje to u
obrtni registar.
Član 31.
(Članovi zajedničkog kućanstva)
(1)
(2)
Članovi zajedničkog kućanstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku.
Članovima zajedničkog kućanstva, u smislu ovog Zakona, smatraju se: bračni drug,
djeca, roditelji, usvojenici i usvojitelji, pastorčad i osobe koje je obrtnik dužan
izdržavati.
Član 32.
(Prenos obrtnice u slučaju smrti obrtnika)
(1)
(2)
Nakon smrti obrtnika, obrtnica za slobodne i vezane obrte se može prenijeti na
njegove nasljednike.
Lica iz stava ( 1) ovog člana nastaviti će voditi obrt putem poslovođe, koji mora
ispunjavati uslove iz člana 8. i člana 10. stav (1) ovog Zakona.
Član 33.
(Vođenje obrta nakon smrti obrtnika do prenosa obrtnice)
(1)
(2)
(3)
(4)
Nakon smrti obrtnika, supružnik, djeca i ostali nasljednici će nastaviti voditi obrt do
prijenosa obrtnice u smislu člana 32. stav ( 2) ovog Zakona, putem privremenog
poslovođe koji mora ispunjavati uslove iz ovog Zakona.
Zahtjev za odobrenje za nastavak vođenja obrta putem privremenog poslovođe,
podnosi se nadležnom organu jedinice lokalne samouprave u roku od 30 dana od
dana smrti obrtnika.
Privremeni poslovođa se upisuje u obrtni registar.
Privremeni poslovođa je dužan voditi obrt pažnjom dobrog privrednika.
Član 34.
(Uslovi za prenos obrtnice nakon smrti obrtnika)
(1)
(2)
Ako nasljednici žele prenijeti obrtnicu za slobodne i vezane obrte na sebe nakon smrti
obrtnika ili nastaviti voditi obrt putem poslovođe, dužni su to prijaviti nadležnom
organu jedinice lokalne samouprave u roku od 60 dana od smrti nosioca obrtnice.
Uz prijavu iz stava (1) ovog člana mora se priložiti:
a) izvod iz matične knjige umrlih za obrtnika,
b) pravosnažna sudska odluka o nasljeđivanju ili pismeni dogovor nasljednika
(3)
ovjeren od strane nadležnog organa,
c) ime i prezime poslovođe, kao i dokaz da ispunjava uslove iz člana 8. i 10.
stav (1) ovog Zakona,
d) izjavu nasljednika o saglasnosti za vođenje obrta putem poslovođe.
Nadležni organ iz stava (1) ovog člana donosi rješenje, te upisuje prenos obrtnice i
nastavak vođenja obrta putem poslovođe u Obrtni registar.
Član 35.
(Prenos obrtnice u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika)
(1)
(2)
U slučaju djelomičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, obrtnica za
slobodne i vezane obrte se može prenijeti na članove njegovog zajedničkog
kućanstva navedene u članu 31. stav (2) ovog Zakona.
Lica iz stava (1) ovog člana mogu nastaviti vođenje obrta putem poslovođe, koji mora
ispunjavati uslove iz člana 8. i 10. ovog Zakona.
Član 36.
(Uslovi za prenos obrtnice u slučaju gubitka poslovne sposobnosti)
(1)
(2)
(3)
Lica iz člana 35. stav (1) i (2) ovog Zakona ako žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon
djelomičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, dužni su to prijaviti
nadležnom organu jedinice lokalne samouprave, u roku od 30 dana od dana
pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti.
Uz prijavu iz stava (1) ovog člana mora se priložiti:
a) pravomoćna sudska odluka o oduzimanju poslovne sposobnosti obrtnika,
b) dokaz da su ispunjeni uslovi iz člana 8. i člana 10. stav (1) ovog Zakona.
Nadležni organ iz stava ( 1) ovog člana donosi rješenje, te upisuje prenos
obrtnice i nastavak vođenja obrta u Obrtni registar.
Član 37.
(Prenos obrtnice u slučaju kupoprodaje obrta)
(1)
(2)
Obrtnica se može prenijeti na drugu osobu u slučaju kupoprodaje obrta, osim u
slučaju iz člana 25. stav (2) ovog Zakona.
Kupac obrta može nastaviti vođenje obrta sam, ako ispunjava uslove iz člana 8. i
člana 10. stav (1) ovog Zakona ili putem poslovođe koji mora biti u radnom odnosu
kod kupca obrta i ispunjavati uvjete iz člana 8. i člana 10. stav (1) ovog Zakona.
Član 38.
(Uvjeti za prijenos obrtnice u slučaju kupoprodaje obrta)
(1)
(2)
Kupac obrta iz člana 37. stav (2) ovog Zakona dužan je podnijeti nadležnom tijelu
zahtjev za prijenos obrtnice u roku od 30 dana od dana zaključivanja kupoprodajnog
ugovora.
Uz zahtjev iz stava (1) ovog članka mora se priložiti:
a) ovjeren kupoprodajni ugovor;
(3)
b) dokazi o ispunjavanju uslova iz člana 8. i člana 10. stav (1) ovog Zakona,
odnosno dokazi o ispunjavanju uslova iz člana 8. stav (1), tačke od b) do e) i
člana 10. stav (1) ovog Zakona ako se radi o stranom državljaninu;
c) ime i prezime poslovođe, kao i dokaz da ispunjava uslove iz člana 8. i člana
10. stav (1) ovog Zakona, ako kupac nastavlja voditi obrt putem poslovođe;
d) od kupca ovjerenu i potpisanu izjavu iz člana 11. stav (3) ovog Zakona;
e) ovjerenu izjavu kupca da preuzima sve obaveze nastale tokom obavljanja
obrta do trenutka kupoprodaje istog.
Nadležno tijelo iz stava (1) ovog člana donosi rješenje, te upisuje prenos obrtnice i
nastavak vođenja obrta putem poslovođe u Obrtni registar.
Član 39.
(Rokovi za prenos obrtnice)
Ako lica iz člana 35. stav (1) ovog Zakona propuste rok iz člana 34. stav (1), člana
33. stav (2) i člana 36. ovog Zakona, gube pravo na prenos obrtnice i nastavak
vođenja obrta, a obrt prestaje po sili zakona.
Član 40.
(Raspored radnog vremena)
(1)
(2)
Raspored minimalnog dnevnog i sedmičnog radnog vremena obrtnika, kao i
minimalno radno vrijeme obrtnika u dane državnih praznika i neradnih dana za
pojedine obrte, utvrđuje se propisom jedinice lokalne samouprave.
Nadležni organ jedinice lokalne samouprave, za pojedine obrte može propisati
raspored početka i završetka dnevnog i sedmičnog radnog vremena.
Član 41.
(Dužnosti obrtnika, poslovođe i privremenog poslovođe)
Obrtnik, poslovođa ili privremeni poslovođa, dužan je da:
a) odobrenu djelatnost obavlja u skladu sa zakonima, propisima, dobrim
poslovnim običajima i poslovnim moralom,
b) na vidnom mjestu istakne ovjeren cjenovnik svojih proizvoda, odnosno usluga
od strane nadležnog općinskog organa ili organa Grada Mostara, na način
dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i istih se pridržava,
c) na vidnom mjestu istakne radno vrijeme i da ga se pridržava,
d) kupcu, odnosno korisniku usluga izda račun o prodanoj robi, odnosno
izvršenim uslugama, a promet usluga evidentirati preko fiskalne kase, ako
drugim propisom nije drugačije određeno,
e) garantuje kvalitetu proizvoda odnosno usluga i otkloni nedostatke, ili
nadoknadi pričinjenu štetu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga, u
skladu sa važećim propisima i standardima,
f) vodi uredno evidenciju o obavljanju djelatnosti, u skladu sa ovim Zakonom i
drugim propisima (knjiga ulaznih i izlaznih faktura, trgovačka knjiga na malo,
knjiga usluga),
g) provodi propisane mjere zaštite na radu i zaštite životne sredine, koje se
odnose na obavljanje registrovane djelatnosti.
POGLAVLJE IV - Zajedničko obavljanje obrta
Član 42.
(Međusobni odnosi u zajedničkom obavljanju obrta)
(1)
(2)
(3)
Dva ili više fizičkih lica mogu zajednički obavljati obrt.
Međusobni odnosi i odgovornosti lica iz stava (1) ovog člana uređuju se pisanim
ugovorom, koji ugovorne strane dostavljaju organu nadležnom za izdavanje obrtnice
prilikom upisa u obrtni registar.
Obrt iz stava (1) ovog člana posluje pod zajedničkom firmom.
Član 43.
(Uslovi za zajedničko obavljanje obrta)
(1)
(2)
(3)
(4)
Fizička lica mogu zajednički obavljati slobodni i vezani obrt, ako ispunjavaju uslove
iz člana 8. ovog Zakona, te da najmanje jedno lice ispunjava i uslove iz člana 10.
stav (1) ovog Zakona.
Strani državljani moraju ispunjavati uslove iz člana 9. ovog Zakona i u slučaju
zajedničkog obavljanja obrta.
Istupanje fizičkog lica iz zajedničkog obrta i pristupanje novih fizičkih lica, prijavljuje
se nadležnom organu jedinice lokalne samouprave koja te promjene upisuje u obrtni
registar.
Zajedničko obavljanje obrta prestaje kada se broj osnivača svede na jednog
osnivača, pa se u tom slučaju mora izvršiti novo registrovanje u samostalno
obavljanje obrta.
POGLAVLJE V - Prestanak obrta
Član 44.
(Prestanak obavljanja obrta odjavom)
(1)
(2)
(3)
(4)
Obrtnik je dužan odjaviti obavljanje obrta pisanim putem nadležnom organu jedinice
lokalne samouprave prije prestanka rada.
Prestanak obrta utvrđuje se rješenjem nadležnog organa jedinice lokalne
samouprave koji po konačnosti rješenja briše obrt iz obrtnog registra.
Prestanak obavljanja obrta odjavom, utvrđuje se danom navedenim u odjavi, s tim da
se obrt ne može odjaviti unazad.
Ako u odjavi nije naznačen datum prestanka obavljanja obrta, prestanak se utvrđuje
danom podnošenja zahtjeva za odjavu obavljanja obrta.
Član 45.
(Prestanak obavljanja obrta po sili zakona)
Obrt prestaje po sili zakona:
a) smrću, odnosno gubitkom poslovne sposobnosti obrtnika, ako se ne nastavi
vođenje obrta od strane nasljednika, a sve u skladu sa ovim Zakonom,
b) ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od dva mjeseca od dana upisa u
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)
obrtni registar,
ako je pravomoćnim aktom obrtniku izrečena zaštitna mjera zabrane
obavljanja obrta i za vrijeme dok ta mjera traje,
ako obrtnik protivno odredbi člana 46. stav (1) ovog Zakona obustavi
obavljanje obrta duže od 30 dana.
ako obrtnik u roku od 30 dana od isteka roka privremene obustave obavljanja
obrta ne započne s obavljanjem obrta,
danom stupanja na izdržavanje kazne ako bude osuđen pravomoćnom
presudom na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci, ukoliko nije zaposlio
poslovođu u skladu sa članom 10. stav (2) ili poslovođu u skladu sa članom
30. ovog Zakona,
ako se utvrdi da obrtnik ne ispunjava uslove iz članova 8. i 10. ovog Zakona i
člana 9. ako se radi o stranom državljaninu,
ako obrtnik izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine ili ako strancu
prestane važiti radna dozvola,
ako obrtnik ne uskladi svoje poslovanje u roku iz člana 74. ovog Zakona,
ako nadležni organ utvrdi da je obrtniku izdata obrtnica na osnovu lažnih
podataka i isprava,
Član 46.
(Privremeno obustavljanje obavljanja obrta)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o
čemu pisanim putem izvještava nadležni organ jedinice lokalne samouprave u
roku od 30 dana od dana obustave.
Obrtnik može obustaviti obavljanje obrta i duže od jedne godine u slučaju bolesti ili
nastupa više sile dok ta bolest traje, odnosno dok se ne otklone posljedice više sile.
Iznimno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine,
kada koristi porodiljsko odsustvo do navršene djetetove treće godine života.
Za vrijeme trajanja privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik ne smije obavljati
obrt i dužan je predati obrtnicu nadležnom organu jedinice lokalne samouprave.
O ponovnom početku obavljanja obrta, obrtnik je dužan pisanim putem izvijestiti
nadležni organ jedinice lokalne samouprave, najkasnije u roku od sedam dana po
isteku vremena privremene obustave obrta.
Nadležni organ jedinice lokalne samouprave o privremenoj obustavi, odnosno o
ponovnom početku obavljanja djelatnosti izvještava nadležne organe iz člana 20. stav
(5) ovog Zakona.
DIO TREĆI - OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE OBRTA
Član 47.
(Škole za obrazovanje)
(1)
(2)
Obrazovanje za obavljanje vezanih obrta za koje se traži odgovarajuća školska
sprema, vrši se u odgovarajućim srednjim, višim i visokim školskim ustanovama.
Praktični dio obuke se izvodi u odgovarajućim radionicama.
Član 48.
(Ispit o stručnoj osposobljenosti)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
Za obavljanje vezanih obrta za koje se traži stručna osposobljenost, polaže se ispit
o stručnoj osposobljenosti, prema programu koji donosi nadležni kantonalni ministar
obrazovanja na prijedlog kantonalne Obrtničke komore ili predmetne srednje škole.
Ispitu o stručnoj osposobljenosti može pristupiti lice koje ima najmanje završenu
osnovnu školu.
Ispit o stručnoj osposobljenosti polaže se pred komisijom, koju osniva Obrtnička
komora Kantona ili srednja škola koja je ovlaštena za te poslove.
Ispit o stručnoj osposobljenosti obuhvata praktično poznavanje struke, kao i znanje
neophodno za samostalno obavljanje obrta.
O završenom stručnom osposobljavanju izdaje se uvjerenje.
Član 49.
(Majstorski ispit)
(1)
Obrazovanje za obavljanje vezanih obrta za koje se traži majstorski ispit, izvodi se
prema programu kojeg odobrava kantonalni ministar nadležan za obrazovanje na
prijedlog predmetne srednje škole ili Obrtničke komore Kantona.
Član 50.
(Komisija za polaganje majstorskog ispita)
(1)
(2)
(3)
Majstorski ispit se polaže pred komisijom, koju osniva srednja škola koja je ovlaštena
za te poslove, u skladu sa važećim propisima iz oblasti odgoja i obrazovanja.
Nakon uspješno položenog majstorskog ispita, izdaje se diploma majstorskog zvanja.
Sadržaj i izgled diplome propisuje se posebnim aktom nadležni kantonalni Ministar za
obrazovanje.
Član 51.
(Troškovi ispita i nadzor nad provođenjem ispita)
(1)
(2)
Troškove polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskog ispita, snosi sam
kandidat ili fizičko ili pravno lice koje kandidata upućuje na ispit.
Kontrolu nad zakonitosti organizovanja i provođenja ispita o stručnoj osposobljenosti,
provodi kantonalno Ministarstvo nadležno za obrazovanje.
DIO ČETVRTI - ORGANIZOVANJE OBRTNIKA
Član 52.
(Udruženje obrtnika)
(1)
Radi unapređivanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa, obrtnici mogu
osnovati udruženja na teritorijalnom ili strukovnom principu, na području jedne ili
više općina kantona.
(2)
(3)
(4)
(5)
Udruženje obrtnika je pravno lice, članstvo u njemu je na dobrovoljnoj osnovi.
Udruženje obrtnika ima Statut, kojim se uređuje sadržaj rada, organizacija,
međusobna prava i obaveze članova.
Statut donosi Skupština udruženja obrtnika.
Udruženja obrtnika po pravilu se udružuju u Obrtničku komoru Kantona, na
čijem teritoriju su registrovana.
Član 53.
(Obrtnička komora Kantona)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
Obrtnička komora Kantona je samostalna, stručna, poslovna organizacija obrtnika,
koja se osniva radi usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtnika.
Obrtnička komora iz stava (1) ovog člana ima svojstvo pravnog lica.
Naziv i sjedište Obrtničke komore Kantona određuje se njenim Statutom prema
sjedištu ili nazivu Kantona.
Danom upisa u obrtni registar, obrtnici čije je sjedište na području kantona,na
principu dobrovoljnosti postaju članovi Obrtničke komore Kantona,te su dužni plaćati
članarinu utvrđenu statutom Komore.
Obrtnička komora obavlja javne ovlasti koje su utvrđene ovim Zakonom.
Član 54.
(Članstvo komore)
(1)
(2)
(3)
Članovi udruženja obrtnika i Obrtničke komore Kantona, mogu biti obrtnici koji
obavljaju obrt na području Kantona u skladu sa ovim Zakonom.
Članom udruženja obrtnika i Obrtničke komore Kantona mogu postati trgovačka,
privredna društva i druga pravna lica osnovana po drugim zakonima.
Evidencija članova Obrtničke komore je javna knjiga, na osnovu koje se izdaju
odgovarajuća uvjerenja kao javne isprave.
Član 55.
(Ciljevi Obrtničke komore)
Ciljevi Obrtničke komore Kantona su:
a) unapređenje obrta i obrtništva,
b) zastupanje interesa obrtnika pred državnim tijelima i djelovanje na privredni
sistem,
c) davanje mišljenja i prijedloga državnim tijelima kod donošenja propisa u
oblasti obrtništva,
d) osnivanje Suda časti obrtnika,
e) vođenje evidencije obrtnika,
f) vođenje evidencije o stručnoj osposobljenosti,
g) pružanje pomoći obrtnicima prilikom osnivanja i poslovanja obrta,
h) obavljanje drugih zadataka određenih zakonom i statutom Obrtničke
komore kantona.
Član 56.
(Statut obrtničke komore)
(1)
(2)
(3)
Statutom Obrtničke komore Kantona uređuju se, naročito:
a) ciljevi osnivanja Komore,
b) naziv i sjedište Komore,
c) prava, obaveze i odgovornosti članova,
d) postupak donošenja i izmjene Statuta i drugih općih akata,
e) organi Komore, njihov djelokrug, sastav, broj članova, način biranja,
razrješenja i trajanje mandata,
f) način odlučivanja u tijelima Komore,
g) organizovanje rada u Komori,
h) zastupanje i predstavljanje Komore,
i) sadržaj i oblici ostvarivanja saradnje s komorama u zemlji, inostranstvu, sa
tijelima vlasti i drugim organizacijama,
j) javnost rada i informisanje,
k) osiguranje sredstava rada Komore,
l) druga pitanja od značaja za rad Komore.
Statut Obrtničke komore Kantona objavljuje se u Službenim novinama
Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Usklađenost statuta Kantonalne obrtničke komore s ovim Zakonom utvrđuje
kantonalno Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.
Član 57.
(Organi upravljanja Obrtničke komore)
(1)
(2)
(3)
Obrtničkom komorom upravljaju članovi putem organa Komore.
Organi Obrtničke komore su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor i
predsjednik.
Odluku o raspisivanju izbora za organe Komore, donosi Skupština Obrtničke komore.
Član 58.
(Skupština Obrtničke komore)
(1)
(2)
Skupština Obrtničke komore Kantona je najviše tijelo upravljanja .
Skupština Obrtničke komore Kantona :
a) donosi Statut,
b) donosi poslovnik o radu,
c) imenuje i razrješava predsjednika Komore,
d) donosi finansijski proračun,
e) imenuje i razrješava Upravni i Nadzorni odbor,
f) odlučuje o raspisivanju izbora te provodi izbore,
g) donosi opšte akte,
h) donosi pravilnik o organizaciji, sastavu, načinu izbora, nadležnosti Suda
časti, te o postupku i mjerama koje Sud časti može izreći,
i) obavlja i druge poslove predviđene ovim Zakonom.
Član 59.
(Upravni odbor Obrtničke komore)
Upravni odbor Obrtničke komore Kantona :
a) provodi odluke i zaključke Skupštine,
b) utvrđuje prijedlog Statuta i drugih akata koje donosi Skupština,
c) predlaže odluke, te daje mišljenja o pitanjima o kojima raspravlja Skupština,
d) odlučuje o prigovorima na pojedinačne akte Komore koje donosi u obavljanju
javnih djelatnosti.
Član 60.
(Nadzorni odbor Obrtničke komore)
Nadzorni odbor nadzire provođenje Statuta i drugih općih akata Obrtničke komore
kantona, materijalno finansijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima, te obavlja i
druge poslove predviđene Statutom.
Član 61.
(Članovi Upravnog i Nadzornog odbora Obrtničke komore)
(1)
(2)
Broj članova Upravnog i Nadzornog odbora, njihov izbor, mandat i druga pitanja u
vezi njihovog rada, uređuju se Statutom.
Isto lice ne može istovremeno biti član Upravnog i Nadzornog odbora.
Član 62.
(Predsjednik Obrtničke komore)
(1)
(2)
(3)
Predsjednika Obrtničke komore Kantona imenuje i razrješava Skupština Komore.
Predsjednik Obrtničke komore Kantona predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za
zakonitost njenog rada i tu funkciju može obavljati najviše dva mandata.
Predsjednik Obrtničke komore Kantona ne može biti član Nadzornog i
Upravnog odbora Obrtničke komore Kantona, niti udruženja obrtnika.
Član 63.
(Sredstva za rad Obrtničke komore)
(1)
(2)
(3)
Sredstva za rad Obrtničke komore Kantona obezbjeđuju se iz članarina i drugih
izvora u skladu sa Statutom i drugim aktima Obrtničke komore.
Odluku o visini članarine donosi Skupština Obrtničke komore Kantona.
Iz budžeta Kantona, na ime sredstava za rad Obrtničke komore izdvaja se 0,01% za
svaku godinu iz redovnih prihoda.
DIO PETI - NADZOR
Član 64.
(Upravni i inspekcijski nadzor)
(1)
(2)
Upravni nadzor nad provođenjem ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovu
ovog Zakona vrši Kantonalno ministarstvo nadležno za privredu.
Inspekcijske poslove u provođenju ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog
(3)
Zakona vrši nadležna inspekcija za obrt i drugi inspekcijski organi u skladu sa
posebnim zakonima.
Za kantonalnog inspektora za obrt može biti postavljeno lice koje pored općih
uslova ispunjava i slijedeće posebne uslove:
a) da ima visoku stručnu spremu (ekonomskog, pravnog ili drugog društvenog
smjera),
b) najmanje tri godina radnog iskustva u struci i položen stručni upravni ispit.
Član 65.
(Obavljanje djelatnosti bez obrtnice, saglasnosti ili odobrenja)
(1)
(2)
(3)
Ako se obrt obavlja bez obrtnice, odnosno bez saglasnosti za obavljanje
posebnog obrta ili se obavljanje obrta vrši u suprotnosti sa obrtnicom ili saglasnosti
za obavljanje posebnog obrta, nadležna inspekcija će donijeti rješenje o zabrani
obavljanja obrta i zabranit će upotrebu uređaja i opreme kojima se obrt obavlja.
Ukoliko obrtnici i poslije zabrane nastave sa obavljanjem obrta, nakon što je rješenje
o zabrani postalo izvršno, nadležni inspektor će donijeti zaključak o dozvoli izvršenja
po službenoj dužnosti, te izvršiti pečaćenje objekta na propisan način.
Žalba protiv rješenja o zabrani obavljanja obrta ne odgađa izvršenje rješenja.
Član 66.
(Kontrola obavljanja posebnog obrta)
Pored ovlaštenja utvrđenih Zakonom o organizaciji uprave u Hercegovačkoneretvanskom kantonu (“Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona”, broj:
09/09), kantonalni inspektor je nadležan da vrši kontrolu obavljanja posebnih obrta iz
člana 6. stav (4) ovog Zakona.
Član 67.
(Neispunjavanje minimalnih uslova)
(1)
(2)
(3)
(4)
Ako prostor i oprema obrtnika ne udovoljava propisanim uslovima, navedenim u izjavi
iz člana 11. stav (3), nadležna inspekcija će donijeti rješenje kojim će odrediti rok
do kojeg se nedostaci moraju otkloniti.
Ako se nedostaci iz stava (1) ovog člana ne otklone u određenom roku, nadležna
inspekcija će donijeti rješenje o zabrani obavljanja predmetne djelatnosti, o
zatvaranju prostora, odnosno o zabrani upotrebe uređaja i opreme.
U slučaju povrede sanitarno-zdravstvenih i tehničkih uslova zbog kojih mogu
nastati teže posljedice po zdravlje i život ljudi, nadležna inspekcija donijet će rješenje
kojim će odmah zabraniti obavljanje te djelatnosti, dok se utvrđeni nedostaci ne
otklone.
U slučaju iz stava (2) i (3) ovog člana, žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje
rješenja.
DIO VI - KAZNENE ODREDBE
Član 68.
(1)
(2)
Novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM, kaznit će se obrtnik:
a) ako obavlja obrt bez obrtnice, odnosno, saglasnosti za obavljanje
posebnog obrta (član 16. stav (1), (2), (3) i (4) ovog Zakona).
b) ako ne postupi po rješenju kantonalnog inspektora (član 65. i 67.).
Za prekršaj iz stava (1), ovog člana, izreći će se zaštitna mjera oduzimanja uređaja,
proizvoda i opreme kojima je prekršaj izvršen, kao i nezakonito ostvarena dobit.
Član 69.
(1)
(2)
Novčanom kaznom od 300,00 KM do 1.500,00 KM, kaznit će se za prekršaje obrtnik:
a) ako ne prijavi promjenu naziva i oznake obrta (član 21. stav (5) ovog Zakona),
b) ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta (član 22. stav (3),(4) i (5) ovog
Zakona),
c) ako obavlja obrt koji nije obuhvaćen obrtnicom, odnosno za koje nije
dobio saglasnost za obavljanje posebnog obrta (član 23. stav (1) ovog
Zakona),
d) ako koristi rad drugih lica s kojima nije zaključio ugovor o radu (član 3.
stav (4) ovog Zakona),
e) ako ne prijavi djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti, koje su obuhvaćene
obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaćene obrtnicom u
manjem obimu (član 23. stav (2) ovog Zakona),
f) ako obavlja obrt kao dopunsko zanimanje preko dozvoljenog radnog
vremena (član 23. stav (5) ovog Zakona),
g) obavlja vezane ili posebne obrte u izdvojenom prostoru, a nisu imenovali
stručnog poslovođu (član 28. stav (2)ovog Zakona)
h) ako obavlja obrt u izdvojenom prostoru bez odobrenja nadležnog organa
(član 29. stav (1) ovog Zakona),
i) ako vodi slobodni ili vezani obrt putem poslovođe bez odobrenja nadležnog
organa (član 30. stav (3) ovog Zakona),
j) ako obavlja obrt za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (član
46. stav (4) ovog Zakona),
k) ako u predviđenom roku, ne obavijesti nadležni organ o ponovnom
početku obavljanja obrta (član 46. stav (5) ovog Zakona).
Za ponovljene prekršaje iz stava ( 1) ovog člana izreći će se obrtniku zaštitna mjera
zabrane obavljanja obrta u trajanju od tri mjeseca do šest mjeseci.
Član 70.
(1)
Novčanom kaznom od 100,00 KM do 1.500,00 KM kazniti će se za prekršaj obrtnik:
a) ako obavlja obrt u vremenu u kojem nije registrovan za sezonsko
obavljanje obrta (član 6. stav (1) ovog Zakona),
b) ako ne prijavi početak obavljanja obrta (član 20. stav (2) ovog Zakona);
c) ako za
vrijeme
obavljanja
sezonskog obrta ne uspostavi svojstvo
osiguranika (član 5. stav (2) ovog Zakona),
d) ako ne istakne firmu pod kojom će obrt poslovati (član 21. stav (6) ovog
Zakona),
e) ako ne izloži veću obrtnicu u sjedištu obrta na vidnom mjestu (član 16. stav
(6) ovog Zakona),
f)
(2)
ako na vidnom mjestu ne istakne ovjeren cjenovnik svojih proizvoda, odnosno
usluga na način dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i njih se ne
pridržava (član 41. stav (1) tačka b) ovog Zakona),
g) ako na vidnom mjestu ne istakne radno vrijeme i njega se ne pridržava
(član 41. stav (1) tačka c. i član 23. stav (5) ovog Zakona),
h) ako kupcu, odnosno korisniku usluga ne izda račun o prodatoj robi,
odnosno izvršenim uslugama (član 41. stav (1) tačka d) ovog Zakona),
i) ako ne vodi urednu evidenciju o obavljanju djelatnosti u skladu sa
Zakonom i drugim propisima (član 41. stav (1) tačka f) ovog Zakona),
j) ako ne provodi propisane mjere zaštite na radu i zaštite životne sredine, koje
se odnose na obavljanje registrovane djelatnosti (član 41. stav (1) tačka g)
ovog Zakona),
Za prekršaj iz stava (1) ovog člana, kazniti će se poslovođa ili privremeni poslovođa
novčanom kaznom od 100,00 KM do 500,00 KM.
DIO SEDMI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 71.
(Ovlaštenja za donošenje podzakonskih propisa)
Kantonalni ministar nadležan za privredu će donijeti propise na osnovu ovlaštenja iz ovog
Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Član 72.
(Usklađivanje poslovanja)
(1)
(2)
Obrtnici kojima je obavljanje samostalne djelatnosti, odnosno obrta odobreno
po ranijim propisima dužni su uskladiti poslovanje s odredbama ovog Zakona u roku
od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.
Ukoliko obrtnici ne usklade poslovanje u roku iz stava (1) ovog člana, obrt prestaje
po sili zakona, o čemu će nadležni organ donijeti posebno rješenje.
Član 73.
( Ranije položeni majstorski ispit)
Obrtnicima koji su majstorski ispit položili prema propisima koji su važili do dana
početka primjene ovog Zakona, isti se priznaje u cijelosti.
Član 74.
(Prelazne odredbe)
(1)
(2)
Do donošenja provedbenih akata na temelju ovlaštenja iz ovog Zakona primjenjivat
će se propisi kojima su ta pitanja uređena, a koji su na snazi do donošenja novih
propisa.
Postupci pokrenuti na temelju zahtjeva iz oblasti obrta koji su podneseni prije
stupanja na snagu ovog Zakona, rješavat će se prema propisima koji su bili na snazi
u vrijeme podnošenja zahtjeva samo ako su povoljniji za podnositelja zahtjeva.
Član 75.
(Prestanak važećeg Zakona)
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena Zakona o obrtu
(''Službene novine HNK'', broj: 06/08).
Član 76.
(Stupanje na snagu Zakona)
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim
novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona”.
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Hercegovačko-neretvanski kanton
SKUPŠTINA
Broj: ____________
Mostar, ______.2014. godine
PREDSJEDVAJUĆI
Šerif Špago
© Copyright 2024 Paperzz
